Professional Documents
Culture Documents
Vozni Park Rad Voznog Parka I Proizvodnost
Vozni Park Rad Voznog Parka I Proizvodnost
Izvod iz knjige:
Topencarevic Ljubomir,
Organizacija i tehnologija drumskog transporta
Gradevinska knjiga, Beograd,1987.
5.
6.
5.2
5.3
6.2
6.5
7. 6.6PROIZVODNOST
IZMERITELJI ISKORICENJA
TERETNOG VOZILA
KORISNE
.................................................................................
NOSIVOSTI
VOZILA .................................... 44
35
1
5. VOZNI PARK
5.1 Definicija voznog parka
Pod pojmom vozni park podrazumeva se skup svih transportnih sredstava
autotransportne
organizacije (autobusi, zglobni autobusi, teretna motorna vozila, tegljaci, prikolice i
poluprikolice).
Vozni park moe biti formiran po organizacionim i teritorijalnim potrebama.
Organizacioni vozni park se moe formirati za delatnosti javnog prevoza ili za
delatnosti
prevoza
za
sopstvene
potrebe.
Formiranje voznih parkova po teritorijalnim potrebama podrazumeva sve navedene
oblike
organizacionog voznog parka ali sa ogranicenim teritorijalnim dejstvom, odnosno
zadatkom
podmirenja transportnih potreba posmatrane teritorijalne oblasti.
A = A + A + ... + A =
i
i1
i2
in
i1
gde su:
Ai1 + ...
Ai 2 +
voznom parku.
n broj grupa vozila u inventarskom voznom parku.
A =A +A
i
A =
A =
ii
A +
si
ni
gde je:
n
1
n
As = As1 + ...
As 2 + + As n skup broja sposobnih vozila po grupama vozila
i
An = An1 + ...
An 2 +
i
As = Ar + Ag
Kod heterogenog voznog parka sastavljenog od
As =
As =
1 11
Ar +
Ag
gde je:
n
1
n
Ar = Ar 1 + ...
Ar 2 + + Ar n skup broja vozila na radu po grupama vozila
i
Ag = Ag 1 + ...
Ag 2 + + Agn skup broja sposobnih vozila po grupama vozila
i
Ai = Ar + Ag + An
Za vozni park heterogenog sastava bice:
Ai =
Ai =
i
Ar +
i
Ag +
i
An
6.1.4 Obrt
spojene
Pod
Pojam
prevoza
obrtom
prevoznog
sa
izmedu
dva
se podrazumeva
ilidva
vie
puta
mesta.
putna
definie
Definisanje
pravca
transportni
odabrani
i tada
pravca
proces
i prevozni
vozacu
kretanja
koji
propisani
put
se sastoji
obavezno
vozila
pravac
izneophodno
jedne
propisuje
kretanja
ili nekoliko
jedispecerska
vozila
kada su
prite
6.1.5
put
vonji
povratkom
izvrenju
dve
sluba
unosi
tacke
uPrevozni
sa
i putni
prevoznog
nalog
vozila.
sredstva vozila u prvobitnu polaznu
5 tacku.
Odabrani prevozni put po pravilu mora biti najbolji i najkraci. Za pojam prevozni put u
praksi
koristi se
i termini ITINERER I MARUTA.
omoguceno
Za
putnickom
potrebe tako
planiranja,
ocenjivanje
i u robnom
analize
stepena
transportu)
i ocene
koricenja
efektivnosti
uveden
vozila
je sistem
irada
voznih
vozila
izmeritelja
parkova
u drumskom
ui koeficijenata
celini,saobracaju
kao i
RADA
VOZILA
(kako
kojima
ostvarenih
vrednovanje
Tehnicko
1) Izmeritelje
2)
uje - rezultata
eksploatacione
i koeficijente
rada. pokazatelje
vremenskog
iskoricenja
i izmeritelje
predenog
balansiranja
rada
puta.
rada
vozila
moemo
u danima
podeliti
i casovima.
na:
6 vozila
Di = Ds + Dn
podele inventarskog fonda dana jednog vozila potrebno je tako organizovati slubu
Dn
0neispravnom
Ds
= Dr
+ stanju
Dg
Diiliprovesti
Ds rada,dana,
Sa stanovita
odravanja
opravki
Za
parka
eksploataciji,
kalendarsko
shodno
vozila
i racionalnog
tj.
eksploatacionoj
da:
vreme,
na raduui kome
iskoricenja
Dg
podeli
sedana
nalazi
inventarskog
raspoloivog
u utehnicki
tehnicki
voznog
odnosno
ispravnom
vremenskog
da
stanju
moe
fonda
od
van
tj.dana,
u Ds
jedinica
garai:
kod
Di tehnicke
voznog
danaDru
7parka
Di = Dr + Dg + Dn
dana
Dijednog vozila tako
Di
Dr
6.3.2 Auto-dani
Ako posmatramo ne jedinicu voznog parka, vec ceo homogeni vozni park kao
jednorodnuvozni
grupupark
ili kao skup grupa vozila (grupe su homogenog sastava) potrebno
heterogeni
je uvesti pokazatelj: auto-dan, koji odgovara jednom kalendarskom danu svake
sloeniji
jedinice
parka. voznog
Prema tome, za ceo vozni park auto-dani inventarski ce odgovarati zbiru inventarskih
auto-dana
svih jedinica u voznom parku.
Za homogeni vozni park bice:
ADi =
Di
ADii
gde je:
n broj grupa vozila u voznom parku
ADi 1, 2 , . . ., n broj inventarskih auto dana po grupama vozila
n
ADs =
Ds
1n
ADsi
ADri
ADg =
Dg
ADg
ADn =
Dn
ADni
ADii =
1
n
1
n
ADsi =
1
n
ADsi +
1
n
ADri +
ADii =
ADni
ADg i
ADri +
ADgi +
ADni
vozilabilansiranja
Kod
teiti
Koeficijent
postizanju
tehnicki
tehnicke
ispravna
to
iskoricenja
veceg
ispravnosti
sposobna
broja
ukupnog
auto-dana
utvrd
zauje
eksploataciju.
fonda
koji
na vremena
radu
deo iod
minimizaciji
Za
ukupno
voznog
jedinicu
raspoloivog
parka
broja
voznog
inventarskih
neproduktivnih
parka
vremena
to je u
6.3.3
Koeficijent
tehnicke
ispravnosti
a9 t
auto-dana
garai
danima
odnos
sposobnih
broja
i su
neispravnih
utreba
prema broju
auto-dana.
inventarskih
dana.
Za ceo vozni park u toku jednog dana to je odnos broja sposobnih vozila prema
inventarskom
broju vozila.
Za ceo vozni park u nekom posmatranom vremenskom periodu to je odnos sposobnih
auto-dana
prema inventarskim auto-danima.
Prema tome, izraz za koeficijent tehnicke ispravnosti bice:
- za jedinicu voznog parka
a =
t
Ds
Di + Dn
=
Di Dr + Dg + Dn
a =
t
As
Ai - An
=
Ai Ar + Ag + An
at =
nn
Asi
1
n
isto tako
n
at =
Ari +
Agi +
Ani
111
Aii a t
1
n
Ani
11
nnn
Aii
Aii -
1
nn n
Aii
Aii a t
Ari +
Ag i +
Ani
11 1
a =
t
ADs
ADi - ADn
=
ADi
ADr + ADg + ADn
at =
1
n
ADsi
nn
ADii
ADii -
ADni
11
nn n
ADri +
ADgi +
ADni
11 1
isto tako
n
a =
a tt =
1
1n
ADii a t
ADi
ADi
i a
ii t
n11n
ADii a t
n11n 1n ADr
at i +
10
i
1n
ADgi +
1n
ADni
a=
Dr
Dr
=
Di Dr + Dg + Dn
a = Ar =
Ai
Ar
Ar + Ag + An
a =
1
n
Ari
Aii
isto tako
n
a =
1
nnn
Ari +
Agi +
Ani
111
Aii a i
1
n
Ari
Aii
Aii a i
1
n
Ari +
Agi +
Ani
a =
ADr
ADr
=
ADi ADr + ADg + ADn
a =
n
1n
ADr
ADii =
1n 1n 1n
ADr
11i +
n
1
ADrii +
ADg
ADni
isto tako
n
a =
ADii a i
1
n
1
n
ADi i
ADri +
1
n
a =
ADii a i
ADg i +
ADi i a i
1
n
ADii
1
n
ADni
a'
a '=
Dr
Dr
=
Ds Dr + Dg
ADr
ADr
=
ADs ADr + ADg
a '=
a '=
ADri
1
n
isto tako
ADri +
a' =
1
n
ADsi
ADri
ADri
1
n
ADsi
a =
ADi i a i
1
n
ADri +
1
n
ADii a i
1
n
ADg i
ADsi
ADg i
1
n
a 'i
Ovaj koeficijent moe imati potpuno razlicite vrednosti kod teretnih voznih parkova
koji radedanima
samo i to petodnevnu radnu nedelju sa dnevnim radnim vremenom od 8 h po
radnim
estodnevnu
radnu nedelju sa sedmocasovnim radnim vremenom.
smeni ili
U reimu petodnevne radne sedmice godinji broj radnih dana voznog parka, tj. reim
dobija
se na sledeci nacin:
rada parka
FDr go d = 365 (2 52 + 8 ) + 12 = 265 dana
=FDr
265
g od
52 nedelje
52 subote
8 dana dravnih praznika
+ 12 radnih subota, u mesecu po jedna, za dopunu do 42 h radne sedmice, jer je za
5 radnih dana ostvareno 58=40 h, a prekovremeni rad vozaca nije dozvoljen
Kod estodnevne radne sedmice godinji fond radnih dana voznog parka se dobija na
sledeci
nacin:
FDr go d = 365 (52 + 8 ) = 305 dana
=FDr
305
g od
ADs5 sposobni auto-dani voznog parka u radnim danima petodnevne radne nedelje
ADs6 sposobni auto-dani voznog parka u radnim danima estodnevne radne nedelje
n
ADs '5 sposobni auto-dani heterogenog voznog parka u radnim danima petodnevne
radne nedelje
n
ADs '6 sposobni auto-dani heterogenog voznog parka u radnim danima estodnevne
radne nedelje
Izrazi za izracunavanje koeficijenta iskoricenja tehnicki ispravnog teretnog voznog
petodnevnu
parka bice zai estodnevnu radnu sedmicu:
- za jedinicu voznog parka
Dr
Dr
=
5
Ds'5
Dr + Dg '5
Dr
Dr
=
b) a ' =
6
Ds'6 Dr + Dg '6
a) a ' =
ADr
ADr
=
5
ADs '5
ADr + ADg '5
ADr
ADr
=
b) a ' =
6
ADs'6 ADr + ADg'6
a) a ' =
a) a ' =
5
1
n
AD r
i
ADs'i 5
1
n
ADg'i 5 ,
1
n
ADri +
1
n
b) a ' =
ADri
AD r
i
ADs 'i 6
ADg 'i5
1
n
ADri
1
n
ADri +
ADg'i 6
kao
da
su
svi
kalendarski
dani
radni, atada
= 14
'a atvoznog parka
sposobnih
praznike
viu
avoznog
tehnicke
jednak
silu.parka
proizvodu
ispravnosti
i dana vankoeficijenta
at .
iskoricenja tehnicki aispravnog
i koeficijenta
'
Ova relacija ne vai u uslovima teretnog voznog parka kod primene koeficijenata
Koeficijent iskoricenja inventarskog voznog parka
koeficijentu tehnicke ispravnosti voznog parka
a '5 ilia6'.
po
a vrednosti moe biti manji ili jednak
at
a =a
Kada je a = at to znaci da su sva tehnicki ispravna vozila radila i da nije bilo ispravnih vozila van
rada.
Ar 89 =
As 92 =
Ar 89 =
=
=
=
0,881 ; a t =
0,911 ; a =
0,967
Ai 101
Ai 101
As 92
a = a '=a = 0,967 0,911 0,881
t
a =
3.
Broj vozila
na radu
u garai
Ar
Ag
As = 76 ;
1
4
a =
neispravnih
An
1
4
Ar
Ai
71
=
= 0,755 ; a t =
94
1
4
As
Ai
Ar = 71
1
4
76
=
= 0,809 ; a ' =
94
1
4
Ar
=
As
71
= 0,943
96
ADr 8393
ADr 8393
=
0,764 ; =a '=
=
ADi 10980
ADs 9223
a = a '=a = 0,91 0,84 0,764
t
=a =
5.
0,91 ; =a t =
ADs
9223
=
ADi 10980
84
0,
Ag = 2,72 ; An = 10,2
5
a =
1
5
ADr
ADi
20467
=
= 0,812 ; a ' =
25185
1
5
at =
1
5
1
5
ADr
=
ADs
20467
= 0,954 ;
21461
ADs
=
ADi
21461
= 0,852
25185
1.
a=
Dr 253 =
Ds 345 =
Dr 253 =
=
0,693 ; at =
=
0,94 ; a ' =
=
0,738
Di 365
Di 365
Ds 343
Dr
Dr
253
=
=
= 0,955
Ds' Dr + Dg'5 253 + 12
Izracunati koeficijent a ' daje realnu sliku o uposlenosti vozila.
a 5' =
2.
ADr 14391 =
ADs 18576 =
ADr 14391 =
=
0,674 ; a t =
=
0,87 ; a ' =
=
775
0,
ADi 21352
ADi 21352
ADs 18576
Izracunati koeficijent a ' nije realan. Potrebno je izracunati tacan koeficijent.
ADr
14391
a' =
=
= 0,999
ADr + ADg '5 14391 + 9
a =
3.
Sa ispravno
izracunatim
koeficijentom
imamo prakticno
voznog
Za
tacnu sliku
iskoricenja
tehnicki sposobnog
ispravnogpotpunu
voznog uposlenost
parka takode
se ne
parka
a vremena
' .danima
'i izracunati
a'
prema
iskoristiti
Za
dobija
jasna
daje
heterogeni
mogucnost
slika
reimu
zaupotrebom
eksploataciju.
rada
vozni
realne
i park
evidentiranim
koeficijenta
ocene
u mazaposlenosti
komsposobnim
perioduvozila.
Potrebno
vozila
je utvrditi
u garai koji1n seADg
ne mogu
koje
17
Auto-dani vozila
na radu
neisprav.
ADri
Dni ADg ADg'
ispravnih
ADs i
u garai
ADg n
ADs
ADr
ADr
ADr
ADr
ADr
at =
=
=
;a =
;a'=
;a' =
5
ADi
ADi
ADs ADr + ADg
ADs '5
ADr + ADg '5
4
at =
1
4
ADs
;a =
ADi
1
4
ADr
; a'=
ADi
ADr
;a' =
1
4
ADs
Grupa vozila
1
4
ADr
ADs '5
1
4
a'
ADr
ADr +
ADg '5
a'
5
a ' i mogu
a ' se lako uociti razlike vrednosti istih, pa
a ' mogu nametnuti pogrene zakljucke o slabom
at
1
=
n
a t i vec je a t =
a t i ADii
1
n
ADii
Ista metodologija primenjuje se i kada vozni park ima reim rada sa estodnevnom
radnom
nedeljom , tj. kada je Hr=305 dan/god. I uz primenu odgovarajucih formula za
estodnevnu
radnu nedelju.
Korisnim
vonji
transportnih
saSamo
putnicima
i proizvodnim
procesa
ili
vozila
sadelom
robom.
smatra
radnog
Nekorisnim
se vreme
vremena
koje
aliavozila
neophodnim
utroi
se
napripremnim
ono
ukrcavanje
vremeocenu
vremenom
koje
uspeha komercijalne
'vozilo
'
koricenje
koeficijenata
i asmatra
omogucava
realnu
5
6.3.7
Vremenski
bilans VOZILA
u casovima
rada vozila18i voznog parka
DNEVNO
vozilo
pri
iskrcavanje
izvrenju
provede
slube
RADNO
putnika
una zapoljavanje
VREME
ispravnih vozila.
6
sadri sledece
tu i
Vreme cekanja pocetka utovara istovara cesto cini znacajan deo ukupnog vremena stajanja na
utovaru i istovaru. Ovo vreme medutim, nije poeljan element ukupnog vremena. Pri
dobroj
organizaciji i uslovima sinhronizovanog rada utovarno istovarnih mesta i vozila ovo
vreme
moe na minimum ili u potpunosti eliminisano.
biti
svedeno
Vreme manevrisanja vozila u postavljanju na mesto utovara istovara zavisi od tipa vozila (vucnog
voza), eme razmetaja utovarno istovarnog mehanizma, dimenzija prostora za
manevrisanje
u
prilazu
do utovarno
istovarnih mehanizama i reenja prilaznih puteva.
Vreme izvrenja utovarno istovarnih radova
predstavlja glavni element ukupnog vremena
dangube vozila na utovaru istovaru. U ovo vreme ukljuceni su i otvaranje i
zatvaranje stranica
karoserije,
podeavanje visine arnjeva, otvaranje i zatvaranje vrata kod vozila sa
zatvorenom
karoserijom, pricvrcivanje tereta, nametanje i vezivanje cirade, merenje i brojanje
robe
itd. vremena izvrenja utovarno istovarnih radova zavisi od nacina izvrenja
Trajanje
istih,vozila,
nosivosti
i robe, broja izvrioca i stepena njihove obucenosti pri rucnom nacinu
tipa
vrste
istovara
utovara ili od tipa mehanizacije i proizvodnosti iste pri mehanizovanom nacinu
utovara istovara.
Vreme oformljenja prevoznih dokumenata
zavisi od sloenosti primenjene dokumentacije, koja je
znatno sloenija kada je u pitanju medunarodni transport. Radi iskoricenja ukupnog
vremena
dangube na utovaru istovaru, potrebno je proces oformljenja dokumenata obavljati u
toku
izvrenja utovarno istovarnih operacija.
Skracenje vremena dangube na utovaru istovaru vozila postie se povecanjem
mehanizovanosti utovarno istovarnih operacija, koricenjem visoko produktivnih
stepena
maina i
mehanizama
za utovar istovar, primenom vozila sa uredajima za samoutovar i
samoistovar,
sinhronizovanim ravnomernim dolaskom vozila na mesta utovara istovara
uskladenim
sa utovarno istovarnih mehanizama.
propusnom moci
Auto casovi
U toku jednog auto-dana na radu vremenski bilans tehnicki sposobnog vozila za vreme
bice:
od 24 casa
Hr + Hg = 24
gde je: Hg
Hr broj
brojcasova
casovaprovedenih
provedenihna
van
radu
rada
(dnevno
u garairadno
19 vreme vozila)
i vremeHw
koje
Neproduktivno vreme dangube vozila takod e se moe raclaniti na vreme koje vozilo
utovaru
provede naistovaru
Huii vreme dangube vozila usled tehnicke neispravnosti
ukoliko Ht
je u toku
dana dolo do dangube vozila usled otkaza (tehnicke neispravnosti).
Hd = Hui + Ht [h]
Prema tome ukupno dnevno radno moe se raclaniti
Dd n = Di + Drr
Pri reimu petodnevne radne nedelje broj normiranih neradnih dana voznog parka
Dd n5 = 100 dana, dok je broj radnih dana 265 godinje.
Pri reimu estodnevne radne nedelje broj normiranih neradnih dana voznog parka
iznosi
Dd n6 = 60 dana, dok je broj radnih dana voznog parka 305.
Dnevno radno vreme vozila, pored dnevnog radnog vremena vozaca zavisi i od nacina
posedanja
vozila vozacima. Potrebe eksploatacije voznog parka uslovile su sledece sisteme rada
vozaca:
sistem pojedinacnog rada vozaca 1 smena dnevno
sistem 3 vozaca na dva vozila 1,5 smena dnevno
sistem para vozaca na vozilu 2 smene dnevno
grupni rad vozaca 2,5 - 3 smene dnevno
Kod pojedinacnog sistema svakim vozilom upravlja jedan vozac. Sistem ima prednosti
kod
ocuvanja vozila i nedostatak, jer je dnevno radno vreme vozila kratko.
Kod sistema 3 vozaca na dva vozila postie se due radno vreme vozila , ali je
nedostatak
to treci
vozac
odraduje
svoje smenu radeci na dva vozila po pola smene. Jedan od tri vozaca
mora
imati
prekid
izmedu prve i druge polovine radnog vremena.
pri tome
Rad vozaca u parovima obezbeduje rad vozila u dve smene ali je nedostatak kod
vecine slucajeva
obaveza
stalnog prisustva oba vozaca u toku obe smene. Narocito kod prevoza na
relacijama.
dugim
Grupni rad vozaca omogucava maksimalno radno vreme vozila, ali se takav nacin
posedovanja
vozila negativno odraava na trokove odravanja i vek vozila.
Pri utvrdivanju radnog vremena voznog parka, koristi se sloen pokazatelj autocas.
Za svako vozilo autocasovi su suma svih casova rada vozila u odredenom periodu
vremena.
Dr
AHri =
Hri
AHr =
Ai Dr
Hri
11
AHri
1 trajanja
dnevnog
Pri
radnog
eksploatacionim
vremena
radnog svakog
vremena
proracunima
vozila,
vozilajer
biti
nemoguce
ceveoma
u duem
mnogo.
je vremenskom
sluitiUse
te stvarnim
svrhe
periodu
koristi
vrednostima
razlicitih
se prosecno
Hr1 = 21
Hri [h]
dnevnog
vrednosti
dnevno
-vreme
za jedno
vozila
radno
trajanja
vozilo
koje se dobija:
D1 rDr
AHr
[h]
ADr
Hr =
- za heterogeni vozni park sastavljen od
n grupa vozila
n
Hr =
AHri
[h]
1
n
ADri
Za homogen vozni park ili grupu vozila iste nosivosti vremenski bilans u
autocasovima
ostvaren
u su vozila tehnicki sposoban bice:
autodanima
rada
u kojima
AHr + AHg = 24ADr ili AHw + AHd + AHg = 24 ADr
- za heterogeni vozni park bice
n
AHri +
AHgi = 24
ADri ili
AHwi +
AHdi +
AHg i = 24 ADri
gde su:
AHr autocasovi rada
AHg autocasovi van rada u garai
AHw autocasovi vonje
AHd autocasovi dangube
prema
Hr
Hr
24
AHr
AHr
=
24 ADr 24 ADi a
AHri
24
ADri
ADii a i
i
1 n
1
1
1
=
=
=
24
ADr
24smenom
ADr
ADi
aproduenjem
n susmeni
Na 1,2916
vremena
od
vozila
vrednosti
vrednost
u dve
vozila
za
dokoeficijenta
smene
0,333
sa
sujedne
uvrednost
(78
granicama
na
h =veci
za broj
odmoe
Hr);
0,729
smena.
za
se
jedo
rad
uticati
u granicama
Vrednost
0,833.
sa
organizacionim
Za
koeficijenta
rad
od22
i 0,583
po
u 3vrednost
smene
do
merama
0,666;
vrednosti
zazatj.pri
je
rad
od
radu
uza0,4379
jednoj
vozila
do
uuradnog
granicama
0,5,
2,5
smene
za rad
i oscilira
1n
1n
1n
d=
Hw
Hw
=
Hr Hw + Hd
d =
1
Dr
Hwi
Dr
Hri
Hwi
1
Dr
Hwi +
Dr
Hdi
d=
AHw
AHw
AHw
AHw
=
=
AHr AHw + AHd 24 ADrADi
=
24
a
d=
1
n
AHwi
AHri
AHri d i
1
n
AHri
1
n
di
Vrednost koeficijenta
d zavisi od rastojanja prevoza, nacina utovara i istovara, kolicine tereta u
toku svake vonje, korisne nosivosti vozila, saobracajne brzine, putnih uslova itd.
K = K + Kn [km]
gde je:
K ukupan predeni put
K
predeni put na prevoznom putu transportnog procesa
Kn nulti predeni put
Obzirom da vozilo izvravajuci transportne procese ostvaruje i produktivan i
neproduktivan
predeni
put,
bice:
K =
Kt +
Kp = Kt + Kp
K = Ktput
+ Kp
+ Kn [km/dn]
odnosno
Ukoliko se umesto jedinica parka izraava predeni
homogenog
voznog parka bice
AK
= 1n = AKt
AKti + AKp
+ AKn
AKni [km]
za ma
vremenski
Za
vozni
kojipark
period:
heterogenog sastava
bice:
1n
i AK
1n 24AKp
i + 1n [km]
Na osnovu ukupno predenog puta voznog parka u periodu od godinu dana obicno se
racuna
prosecna godinja kilometraa po jednom inventarskom vozilu kao jedan od
pokazatelja intenziteta
eksploatacije
vozila u voznom parku.
n
K1 god =
AK
Ai
gde je:
n
1
n
Ai =
A Dii
Digod
K=
Kt
; K'=
Kt '
Kto
; o =
'
Ko
gde su:
Kt , Kt i Kto kilometri sa teretom (putnicima) u toku proste vonje, sloene vonje i
obrta
K , K , Ko ukupni kilometri u toku proste vonje, sloene vonje i obrta
- za jedinicu voznog parka je:
Kt
Kt
=
K
Kt + Kp + Kn
AKt
AKt
=
AK
AKt + AKp + AKn
=
gde su: Kn,
Kt, AKt,
Kp,
AKp,
AKn,
1n 1n
1
n
AKti
AKi
AKti +
1
n
AKti
AKpi +
AKt
AKp
AKn
praznikilometri
nulti
sa teretom
bez
putnicima
25 putnika
i kilometri
1kilometri
1 tereta
1
n
1
AKni
Vrednost koeficijenta iskoricenja predenog puta
zavisi
od razmetaja mesta otpreme i mesta
prijema robe, intenziteta i smerova robnih tokova, strukture robe u robnim tokovima i
njihovih
specificnih osobina, sastava voznog parka i kvaliteta dnevnog operativnog plana rada
vozila.
Temeljna i paljiva razrada prevoznog puta vozila vodi ka povecanju vrednosti
koeficijenta
iskoricenja predenog puta. Pored svega kod vozila sa specijalnom karoserijom teko
je obezbediti
prevoz
u oba smera i tu se retko moe postici za koeficijent iskoricenja pred enog
vrednost
puta vecaod 0,5.
Kn
K
AKn
AK
1
n
AKni
AKi
K =
Kst
Z
[km]
Ukupan pred eni put u toku dana sadrace jo i nulti predeni put gde je:
K = ,K + Kn
K=
Kst
Kst
Z + Kn =
Z
[km]
gde je:
Kst srednja duina jedne vonje sa teretom
koeficijent iskoricenja predenog puta za vonju na prevoznom putu
Z broj vonji za radni dan
Kn nulti predeni put za radni dan
koeficijent iskoricenja predenog puta za radni dan
Obzirom da je po definiciji
Kn
i Kn = K to ce biti K=K +Kn , odnosno
K
Kst
Kst
Kst
Z +
Z =
Z
1=
+
= 1
1
=1
= (1 -
Prema ovome, to je vrednost koeficijenta nultog pred enog puta manja, time je
vrednost
iskoricenja predenog puta u toku proste vonje
sve blia vrednosti koeficijenta iskoricenja
predenog puta u transportnom procesu.
Moe
zakljuciti
dabez
povecanje
vrednosti
koeficijenta
iskoricenja
pred
enog
U
proizvodnosti
posebnog
predenog
tomse
slucaju
puta
je znacaja
vozila,
na
raste
svaki
jo
te
ostvareni
je
povecanja
i cinjenica
radi toga
tkm
ukupnog
da
potrebno
troi
proizvodnost
sepredenog
podizati
manje vozila
sredstava
nivo
puta,
sa
tog
a povecanjem
ponekad
to
pokazatelja
prakticno
cak
koeficijenta
irada
saputa
vozila.
vodi ka porastu
Od
iskoricenja
opadanjem
obezbeduje
trokove
transporta
istog.
nie po jedinici transportnog rada.
27
Kst
Srednjom duinom vonje sa teretom pri radu jednog vozila naziva se aritmeticka
srednja
vrednost
svih duina
vonji sa teretom
i- Z
Kst =
Kt 1 + Kt
+ ... + Kt
i =1
Kt
Kt
Z
gde je:
Kt 1 + ...
Kt
Obzirom da izraz
u toku broja
Kt vonji
Ks t =
Q
Kt
qa
Q
q
Kt
Z
[km]
gde je:
Q kolicina stvarno prevezenog tereta
q kolicina tereta prevezena u toku jedne vonje
Q / q broj vonji sa teretom
Kt duina vonje sa teretom
- Za vozni park homogenog sastava ili grupu vozila bice:
Kst =
AKt
AZ
[km]
gde je:
AZ =
AZ i Kst
1
n
AZ
n
i
1
n
AKti
[km]
AZ
Kaoizvrenju
i kod
svih
drugih
izmeritelja
ipodmiruju
zaobavljeni
izmeritelj
Kst
vai
zakljucak
da
seprosecnog
njegova
vrednost ne moe
kome
izracunati
Pri
lokacija,
su prevozi
to
kao
znaci
transportnih
aritmeticka
da
vonje
su
duine
procesa
sa
srednja
teretom
vonje
vrednost
sa teretom
ostvarenih
seuveden
transportni
razlicite.
srednjih
je
izmeritelj
Za
zahtevi
utvrdivanje
duina
klijenata
srednja
vonje
duina
nasa
Kst
n1 1n 28Kst i procesa.
grupama
velikom
rastojanja
vonje
teretom
sakojim
po
broju
vozila,
na sutj.karakterisani uslovi za izvravanje
transportnih
[km]
Kst1
Kst1 =
q Kt
q
[km]
gde je:
q kolicina prevezenog tereta u toku proste vonje
Kt predeni km sa teretom u toku proste vonje
- za sloenu vonju srednje rastojanje prevoza jedne tone tereta bice:
n
Kst1 =
(q Kt ) i
[km]
i
- za homogeni vozni park ili grupu vozila iste korisne nosivosti bice:
Kst1 =
U
[km]
Q
gde je:
U ostvareni transportni rad u tkm
Q kolicina prevezenog tereta u t
- za heterogeni vozni park sastavljen od n grupa vozila bice:
n
Kst 1 =
1
n
Ui
[km]
Qi
gde je:
U1 , U 2 , ..., U n ostvareni transportni rad u tkm
Q1 , Q 2 , ..., Q n kolicina prevezenog tereta u t
Ksd
Ksd =
AK
ADr
[km/dn]
Ksd =
1
n
AKi
[km/dn]
ADri
Na velicinu srednjeg dnevnog predenog puta u velikoj meri utice srednja duina
vonje sa
teretom,
dnevno
radno
vreme vozila, vreme trajanja utovarno istovarnih operacija, zatim
putni i klimatski
uslovi.
Vs
K
Vs =
[km/h w ]
Hw
Vs
= AHw
AK
-gde
Ovde
zaje:
homogen
je Hw
K
AKukupno
ukupan
casovi
vozni predeni
park
vonje
predeni
bice:
put
vozila
putuukm
kmjedinice
voznogvoznog
parka,
dok
parka
]Ahwcasova vonje voznog parka.
30je [km/h wbroj
Vs =
AHwi Vsi
1
n
AKi
[km/h w ]
1
n
AHwi
AHwi
Vs
1
n
Vsi
Vs =
t1 +
K
t2 + t3 +
t4 +
t5
K
[km/h w ]
Hw
gde su:
t1 vreme kretanja vozila konstantnim brzinama [h]
t2 vreme ubrzanja [h]
t3 vreme usporenja [h]
t4 vreme kocenja [h]
t5 vreme prinudnih zaustavljanja prouzrokovanih uslovima saobracaja (zaustavljanja
na semaforu, prelazu preko eleznicke pruge itd.) [h]
Snimanjem je moguce utvrditi trajanje svih elemenata vremena kretanja vozila, kao i
verovatnocu
i prinudnih zaustavljanja.
duinu
trajanja
Saobracajna brzina a time i brzina transportovanja putnika i roba je med u najvanijim
pokazateljima uslova rada vozila auto-transportne organizacije. to je brzina kretanja
vozila
veca,
to
je i proizvodnost
vozila veca, a samim tim cena transporta nia.
Povecanje brzine kretanja vozila u neposrednoj je zavisnosti od stanja saobracajnica,
mera za
bezbednost
saobracaja, poboljanja dinamickih svojstava vozila, tehnicke ispravnosti
vozila,
stepena kvalifikovanosti vozaca, kao i od primene savremenih metoda organizacije
transporta.
Pri izvrenju transportnog procesa saobracajna brzina zavisi od velikog broja faktora, i
zbognije
togakonstantna velicina. Prema tome, saobracajna brzina je uslovljena srednja
ona
brzina
koja
sekretanja
dobija stajanja
odnosom
predenog putaregulisanjem
vozila i vremena
vonje Saobracajna
u koje su ukljucena
kratkotrajnog
prouzrokovana
saobracaja.
brzina za
vremena
Vs 32
= tw
K
vonju bice:
jednu
Vs =
Kst Z
tw
gde su:
K duina vonje u kilometrima
tw vreme vonje vozila za prostu vonju [h]
Kst srednja duina vonje sa teretom
Z broj vonji sa teretom
koeficijent iskoricenja predenog puta za prostu vonju
tw zbir svih vremena vonje
Vp
Hw + Hui
gde je:
Kl duina linije u km
Hw vreme vonje u h
Hui vreme stajanja za ukrcavanje iskrcavanje putnika na medustanicama linije
- za jedinicu voznog parka bice:
Vp =
K
[km/h]
Hp
gde je:
K rastojanje u km izmed u polaznih i zavrnih tacaka medu kojima su prevozi
obavljeni
Hp casovi trajanja prevoza (bez tu u polaznim i bez ti u zavrnim tackama prevoza)
- za homogeni vozni park bice:
Vp =
AK
[km/h]
AHp
gde je:
AK ukupno predeni put u kilometrima na izvrenju transporta
AHp
heterogenog
autocasovi trajanja
prevoza
= 1n1n AHp
AK
- za vozni
park
sastavatransporta
bice: Vp
[km/h]
33 i i
Vo
Brzina obrta je uslovljena srednja brzina koju ostvaruje vozilo u linijskom transportu
putnikaobrte
ili robe
vreci
izmedu dva terminusa linije.
Brzina obrta dobija se odnosom dvostruke duine linije prema vremenu trajanja obrta.
Vreme obrta
obuhvata
vreme vonje, vreme zaustavljanja na usputnim stanicama radi ukrcavanja
iskrcavanja
putnika, odnosno utovara istovara robe, kao i vremena zadravanja vozila u
terminusima
linije
radi
ukrcavanja
iskrcavanja putnika, utovara istovara robe, odmora osoblja,
pregleda
vozilabice
itd.za jedan obrt:
Prema
ovome
Ko = 2Kl [km]
To = tw+ tui + td t
[h]
2Kl
Vs
[h]
kako je: tw =
to ce biti: To =
odnosno
Vo =
2 Kl
+
2Kl + Vs(tui td t )
+ tui + td t =
[h]
Vs
Vs
Vo =
Ko
2 Kl
2 KVs
=
=
To 2Kl + Vs(tui + tdt ) 2Kl + Vs(tui + tdt )
Vs
Ko
1
=
[km/h]
1 (tui + td t )
To
+
Vs
2Kl
gde je:
Ko ili2Kl dvostruka duina linije u km
To vreme trajanja obrta
tw vreme vonje u toku obrta
tui ukrcaj iskrcaj putnika na medustanicama linije
td t vreme zadravanja vozila u terminusima linije
- za jedinicu voznog parka bice:
Vo =
Ko
Ho
gde je:
Ko dvostruka duina linije u km
Ho ukupno vreme trajanja obrta u casovima
- za homogen vozni park bice:
Vo =34AHo
AKo
Vo =
AKoi
1
n
AHoi
gde je:
AKo ukupni broj kilometara na liniji ostvaren ostvaren od strane vozila koja rade na toj
liniji
AHo ukupno vreme u casovima utroeno za izvrenje obrta
Ve
Ve =
K
K
=
[km / hr ]
Hr Hw + Hd
gde je:
K ukupni predeni put vozila u toku radnog vremena
Hr ukupno radno vreme u casovima
- Eksploataciona brzina za homogeni vozni park u ma kom periodu vremena bice:
Ve =
AK
AK
=
[km / hr ]
AHr AHw + AHd
Ve =
1
n
AKi
AHri
AKi
[km / hr ]
1
n
AHwi +
AHdi
kod
Eksploatacija
procesa,
sredstava.
iizmeritelja
vozila
stepen
prevoza
smanjuje
iskoricenja
koje
Radi
koji
na
uvozila
datim
bilansiraju
ostvarivanja
duim
obimukapaciteta
uslovima
prevoza
drumskom
rastojanjima.
iskoricenje
ovog
(kolicinu
obezbeduje
korisne
transportu
cilja
Kao
potrebno
raspoloivog
transportovanog
posledica
nosivosti
maksimalnu
podrazumeva
je vozila.
pri
nedovoljnog
fonda
izvrenju
mogucu
tereta
Nedovoljno
optimalno
vremena
iliiskoricenja
transportnih
proizvodnost
broj
i organizovanje
ukupno
prevezenih
iskoricenje
korisne
procesa
pred
transportnih
pored
enog
kapaciteta
putnika)
prouzrokuje
vozila
nosivosti
puta
javlja
i utvrditi
manja
se manja
ostvarenja
proizvodnost
transportnog
transportnih
rada (u
sredstava.35 tkm i) to
pkm
se posebno intenzivno odraava
i prosecna
qQ
q
q
gde je:
Z
qi
Q1
Z=
= 1
=
q Z
qZ
Z
qi
1
qi
1
gde je:
AZ
gde je:
qi
Q1
AZ=
= 1
=
q Z
qAZ
AZ
qi
1
qQ
AZ
qi
kolicina
korisna
brojvremena
vonji
nosivost
stvarno
saprevezenog
jednog
teretomvozila
voznog
tereta
u tonama
parka
u tonama
ili grupe
periodu
36 vozila u1 posmatranom
Za vozni park heterogene strukture korisne nosivosti sastavljen od n grupa pri cemu se
korisna
nosivost jednog vozila po grupama razlikuje, dok su sva vozila jedne grupe iste
korisne nosivosti
bice:
n
Qi
=
1
n
Qi = AZ 1 q1
+ AZ q
2 2
AZ i qi
AZ i qi
gde je:
AZ i qi
AZ i qi
+ ...AZ q
i i
1
n
AZ
+ ...AZ q
n n
AZ q = AZ q + AZ q + ... AZ q + ... AZ q
i
1 1
Qi =
AZ i qi
= q
AZ
q1
q2
qi
qn
A q + A2 q 2 + . .. An qn
qs = 1 1
=
Ai1 + Ai 2 + . . . Ain
Aii qi
1
n
Aii
qs dobice se za
1
n
n
1
AZAZ
AZ
i qi i q
ii 37
i ==
1n 1n
n11n11n
Aii qi
AAi
ili
i qiii
Qi
a ova jednakost u optem slucaju nije tacna, jer je kod prvog izraza faktor ponderacije
prosecne
nosivosti broj vonji sa teretom po grupama vozila, a kod druge nosivosti inventarski
broj vozila.
n
AZ i qi
1
n
AZ
AZ 1 q1 + AZ 2 q2 + ...AZ i qi + ...AZ n qn
= qQ
AZ 1 + AZ 2 + ...AZ i + ...AZ n
Dinamicka prosecna nosivost za obim prevoza kod heterogenog voznog parka koji se
ujedno
moe
i koristiti
pri proracunu predstavlja u stvari prosecnu korisnu nosivost vozila pri svakoj
vonji
sa
teretom celokupnog heterogenog voznog parka:
n
qQ =
Az qi
i
1
n
Az
i
Ai1 = ...
Ai2 = Ai3 = = Ain = Ai
Az = ...
Az 2 = Az = Az = Az
1
tada je:
n
qs =
Aii qi
1
n
Aii
Ai
qi
A q + A2 q2 + 1. . . An qn Ai (q1 + q2 + ... + qn )
1
= 1 1
=
=
=
*
*
*
n Ai
n Ai
n Ai
qi
n
qU
U
= 1z
Uma x
e z=
()q Kt i
=
()q Kt i
()qKt i
Kt
gde je:
Z broj vonji sa teretom u posmatranom periodu vremena
q kolicine tereta prevoene u pojedinim vonjama
q korisna nosivost vozila
Kt predeni kilometri sa teretom u pojedinim vonjama
Za homogeni vozni park ili grupu vozila iste korisne nosivosti bice:
A
(q Kt ) i
U
e =
=
AK t q
1
A
(q Kt ) i
(qKt ) i
Kt
(q Kt ) i
q * AKt
e =
1
n
1
n
gde je:
Ui
U ma x
Ui
1
n
AKt qi
i
AKt qi ei
i
1
n
AKt qi
AKt qi ei
qu
AKt
tj. suma ostvarenog transportnog rada svih grupa vozila u voznom parku
n
U =e
i
AK t qi = e qi
qs =
39
1 1n
AA
q
i i i
AKt
pa ce biti:
n
n
A qi
i
AKti qi = e
AKti
AKti qi
1
n
: e
A qi
i
1
n
AKti
A
i
AKti qi
Ai qi
1
n
AKti
Ai
qu =
AK t qi
i
1
n
AKt
qu = qs
U specijalnom slucaju prosecna nosivost za transportni rad heterogenog voznog parka
qu
Ai1 = ...
Ai2 = Ai3 = = Ain = Ai
AKt1 = ...
AKt 2 = AKt3 = = AKtn = AKt
tada je:
qs =
Ai q1 + Ai q2 + ...+ Ai qn
Ai
qi
qi
n * Ai
n * Ai
n
qu nastupa
= AKt identicnost
q1 + AK
AKt t q+2 +AK
...qt +u +=
AK
...qts+qAK
qn = AK t ()
q1n+* q2
AK+t ... + qn = AK
n *t AK
q=n1i
pa tada
i + t... + AKt 40
1n tn
1
21
qs
qu . Ako
qQ su ispunjena ogranicenja po
AK
=tconst.
u heterogenom voznom parku ce nastupiti
i
qs = qu = qQ
Ogranicenja pri kojima jednakost nastupa gotovo da su u praksi nemoguca.
e=
U
AKt q
Q
q Az
U
e
U
Az
1
AKt q U Az
=
=
= Kst1 i
=
Q
Q AKt
Q
AKt Kst
q Az
e
Kst1
=
ili Kst e = Kst1
Kst
Ova relacija na nivou celokupnog heterogenog voznog parka nije tacna i ne moe se
koristiti.
Razlog netacnosti je razlika u ponderacionim faktorima prosecne nosivosti na nivou
celokupnog
parka. Kod koeficijenta dinamickog iskoricenja korisne nosivosti e, to su kilometri
pod je
teretom,
dok
kod koeficijenta statickog iskoricenja korisne nosivosti
broj vonji sa teretom.
Obzirom da je:
n
e =
AKti qi i e i
1
n
1
n
AKt i qi
to ce biti:
AZ i qi
Kst =
AZ i qi
AKti
1
n
AZ
Kst =
AKtqei
1
n
AZqi
eKst = Kst1
n
AKti qi ei
1
n
AKti qi
1
n
1n
AKti qi ei
AKti qi e1i 1n * AKt
AKt
1n
i qi i *
AKti
1
n
AZ
1
n
1n1n
AZ qi
n
i
AKti qi e i
1
n
AZ qi
1
n
AZ i qi
AKti
AKti qi e i
AZ i i q=i 41
=11n 1n AZ
AKti iqqi i e i *
1n
AKti qi *
1n
AZ
AZ i qi
1
n
AZ
AKti qi
1
n
AKti
AZ i qi
1
n
AZ
AKti qi
1
n
AKti
= qu
qu
q s = quq=Q.
sem u slucaju ispunjenja ogranicenja pri kojima identicnost nastupa tj. kada je
q
=e
q
Za jedno vozilo u nekom vremensko periodu ili za homogen vozni park sastavljen od
vozila iste
korisne
nosivosti, odnosno za grupu vozila iste korisne nosivosti koeficijent statickog i
iskoricenja korisne nosivosti bice jednak samo kada su ispunjena sledeca ogranicenja:
dinamickog
a) da se pri svakoj pri svakoj vonji sa teretom prevozi ista kolicina robe, a da pri
tome rastojanja prevoza ne moraju biti jednaka, tada je:
= const . odnosno q = q = const .
b) da se pri svakoj vonji sa teretom prevozi robe obavljaju na jednakom rastojanju, a
da
kolicine prevezenog tereta robe ne moraju biti iste. Tada je
Kt =const.
Ukupna kolicina transportovane robe moe se izraziti kao suma svih kolicina robe u
svakoj od vonji sa teretom
ostvarenih
Q= q 1 + q
+ q 3 + ... + q i + ... + q
qi
Ukupno ostvareni transportni rad moe se izraziti kao suma ostvarenog rada po svakoj
vonji sakoja se dobije kao proizvod kolicine prevezene robe i rastojanja na kojem je
teretom,
prevoz
izvren
qi Kti
gde su: Kt
q1 1 ,, qKt
Kt
Kt
rastojanje
prevezene
transporta
robe
pri42
upojedinim
t, pri pojedinim
vonjama
vonjama
1
2 2 ,, q
3 3 ,, q
i ,i ,qKt
n n kolicine
q + q + q + ...+ q + ...+ q
Q
2
3
i
n
= 1
qAz
qAz
U
q Kt + q 2 Kt2 + ... + q i Kti + ... + q n Ktn
e =
= 1 1
qAKt
q( Kt1 + Kt2 + ...+ Kti + ...+ Ktn )
=
q 1 = ...
q 2 = ... = q i =
Q = q Az i
=q
n
U=
=q
q i Kti
odnosno
q Az
q
=
qAz
q
q ( Kt1 + Kt 2 + ...+ Kti + ...+ Kt n ) q
e =)
=
q(Kt1 + Kt 2 + ...+ Kti + ...+ Ktn
q
=
pa je
=e
U drugom slucaju u svakoj vonji sa teretom prevozi se razlicita kolicina robe ali su
rastojanja
prevoza ista pa ce biti:
Kt1 = ...
Kt 2 = Kt3 = ... = Kt i =
= Ktn
odnosno
n
qAz
=
Kt
e=
q
1
n
qi
Kt
1
n
Kt = Kt z
odnosno
Kt q i
1
e qAz
=
=
qAz Kt
43
pa je i u drugom slucaju
e=
W UW
iQ.
WU =
U
Q
[tkm/hi] i W =
[t/hi]
Q
24 ADi
24 ADi
WU' =
U
Q
[tkm/hr] i W ' =
[t/hr]
Q
24 AHr
24 AHr
1
t
t = tw + tui
gde je:
t vreme trajanja jedne vonje sa teretom u casovima
tw
vreme vonje vozila u toku jedne vonje
tui vreme trajanja utovara i istovara
to ce biti:
Prema tome bice:
K
Kst
Kst
K=
tw =t Vs
dok
jertui
je
= Vs
Kst
je +Ktui =44 Kst
+Vs
Vs
1
Kst + tui Vs
Vs
Vs
Kst + tui Vs
q = q
[t]
U = q e Kst
gde su:
q prosecno prevezena kolicina tereta u toku vonje sa teretom
q korisna nosivost vozila
koeficijent statickog iskoricenja nosivosti vozila
e koeficijent dinamickog iskoricenja nosivosti vozila
Casovna proizvodnost rada teretnog vozila na prevoznom putu bice:
- u tonama:
WQ' = q Z
q Vs
[t/h]
Kst + tui Vs
- u tona kilometrima:
WU' = U Z
qeVs Kst
[tkm/h]
Kst + tui Vs
45
q
tj.
q