6.

Vozilo u funkciji
sigurnosti

AUTOR: predava Ek

Osnove funkcioniranja
ureaja na vozilu

AUTOR: predava Ek

Oprema vozila
- kutija za prvu pomo,
- ue za vuu 3-5 m ili poluga za vuu,
- komplet rezervnih arulja,
- ispravan rezervni kota,
-sigurnosni trokut,
-a u zimskim uvjetima zimska oprema.
AUTOR: predava Ek

Kada se smatra da su
nastupili zimski uvjeti ?
Zimski uvjeti na cesti
vladaju ako je kolnik prekriven
snijegom ili ako je na kolniku
poledica.
AUTOR: predava Ek

Vidljivost iz vozila
Ureaji koji osiguravaju dobru
vidljivost i preglednost prometne situacije
su:
- vjetrobranska i bona stakla,
- brisai i perai vjetrobranskog
stakla,
- vozaka ogledala.
AUTOR: predava Ek

Instrument ploa
u vozilu

AUTOR: predava Ek

Kako ete pravilno izmjeriti

razinu ulja u motoru ?
- vozilo postaviti na
vodoravnu
povrinu,
- iskljuiti motor,
- priekati 15 min,
- utvrditi razinu ulja.
AUTOR: predava Ek

Svjetlosno signalni
ureaji vozila
Vozilo mora na prednjoj strani imati po dva:
1. duga svjetla,
2. kratka svjetla,
3. pokazivaa smjera,
4. pozicijska svjetla,
5. svjetla za maglu.
AUTOR: predava Ek

Svjetlosno signalni ureaji vozila

Vozilo mora na stranjoj strani imati po dva:
1. pozicijska svjetla,
2. stop svjetla,
3. pokazivaa smjera,
4. katadioptera.

Jedno ili dva:

5. svjetla za
registarsku ploicu,
6. svjetla za vonju
unatrag,
7. svjetla za maglu.

AUTOR: predava Ek

Svjetlosno signalni ureaji na vozilu su:

- ureaji za osvjetljavanje ceste:
*glavna svjetla; duga i kratka, svjetla za maglu i
svjetla za vonju unatrag.
- ureaji za oznaavanje vozila:
*pozicijska svjetla; prednja i stranja, stranje
svjetlo za maglu, parkirna svjetla, gabaritna
svjetla, svjetla stranje registarske ploice,
rotacijska i treptava svjetla, katadiopteri.
- ureaji za davanje svjetlosnih znakova:
*stop svjetla, pokazivai smjera.
AUTOR: predava Ek

GLAVNA SVJETLA
Slue za osvjetljavanje ceste.
Snop kratkog svjetla na ravnoj podlozi
moraUvijek
biti od 40prije
do 80 m.
vonje
Snop dugog svjetla ne smije biti krai
prekontrolirajte
ispravnost
od 100 m.

SVJETLA
ZA MAGLU
svjetlosno
signalnih
ureaja.

Moraju davati svjetlost bijele ili ute boje.

Duljina svjetlosnog snopa svjetala za
maglu mora biti do najvie 35 m.
AUTOR: predava Ek

SVJETLA STRANJE
REGISTARSKE PLOICE
Bijele je boje. Mora biti takvo da je nou,
pri dobroj vidljivosti, mogue itati
oznake i brojeve na ploici s udaljenosti
od najmanje 20 m.

SVJETLA ZA VONJU UNATRAG

Nisu obavezna.
AUTOR: predava Ek

Stop svjetla
Svjetlost stop svjetala je
crvene boje.

Pokazivai smjera
ute su boje.

AUTOR: predava Ek

Motor

AUTOR: predava Ek

Razlozi pregrijavanja motora:

- premalo tekuine,
- oputen ili pokidan
remen,
- nepravilna vonja,
- termostat u kvaru,
- neispravna crpka za vodu,
- zaepljen hladnjak,
- malo ulja u karteru.
AUTOR: predava Ek

Napajanje motora gorivom

AUTOR: predava Ek

Elektrini ureaji
Zadaa im je osigurati struju za
ukljuivanje motora u rad i napajanje
ostalih potroaa tijekom vonje.
U vonji se struja proizvodi u
GENERATORU i uva u
AKUMULATORU.
ELEKTROPOKRETA pokree
motor pri ukljuivanju motora u rad.
AUTOR: predava Ek

Prijenosni mehanizam

AUTOR: predava Ek

Konice
Osobni automobil je opremljen s
dva sustava za koenje koji rade
neovisno jedan od drugog.
To je nona (radna) i runa
(parkirna) konica.

AUTOR: predava Ek

KONTROLIRAJTE RAZINU ULJA

ZA KOENJE KOJU POKAZUJU
OZNAKE MINIMUM I MAKSIMUM.
AUTOR: predava Ek

Gume

Prenizak tlak u gumama:

- poveava potronju goriva,
- skrauje radni vijek guma, trajnost,
- bre zagrijava gumu to moe izazvati pucanje ili
poar,
- zanosi vozilo u zavojima i oteava upravljanje,
- put koenja se produava.
AUTOR: predava Ek

Profil gume, odnosno dubina ara

za zimske gume iznosi minimalno 4
mm a za ljetne 1 mm.
Bone strane guma ne smiju
imati oteenja.
Tlak zraka mora biti propisan
prema naputku proizvoaa vozila.
AUTOR: predava Ek

Oznake na gumama
195/65 R 15 91 H
1. 195 - irina gazeeg sloja
mm,
2. 65 - visina gume iznosi
65 % irine,
3. R radijalna guma,
4. 15 15 cola promjer
naplatka,
5. 91 nosivost gume do
615 daN,
6. H za max. brzinu do
210 km/h.
AUTOR: predava Ek

- gume moraju odgovarati dimenzijama

propisanim od proizvoaa vozila,
- na kotaima iste osovine moraju biti iste
gume,
- gume na jednoj osovini moraju biti
podjednako istroene,
- bolje gume uvijek stavljati na prednje
kotae radi lakeg upravljanja,
- to ee kontrolirati tlak u gumama.
AUTOR: predava Ek

Upravlja
Slobodan hod upravljaa smije
iznositi najvie +/- 15o (ukupno 30o ).
TREPERENJE upravljaa nastaje zbog:
- prevelikog slobodnog hoda,
- nepravilnog balansiranja guma,
- nepravilnosti upravljakog sustava.
AUTOR: predava Ek

Vua vozila
Vozilu na motorni pogon mogu biti
pridodana najvie dva prikljuna vozila za
prijevoz tereta, odnosno jedno prikljuno
vozilo za prijevoz osoba.
Na auto cesti i cesti namijenjenoj
iskljuivo za promet motornih vozila samo
jedno prikljuno vozilo.
Prikljuno vozilo ne smije smanjivati
stabilnost vunog vozila.
AUTOR: predava Ek

Ogranienje brzine vonje za vozilo

koje vue kamp prikolicu je 80 km/h,
osim ako prometnim znakom ili uvjetima
na cesti nije drugaije odreeno.
U kamp prikolici nije doputen prijevoz
osoba.
U neispravnom vozilu koja se vue ne
smiju se prevoziti osobe.
Najvea dozvoljena brzina vonje pri vui
neispravnog vozila iznosi 40 km/h.
AUTOR: predava Ek

Kako se obiljeavaju vozila koja vuku

neispravna vozila u prometu na cesti ?
Oba vozila moraju biti oznaena
sigurnosnim trokutom. Na vozilo koje vue
trokut se postavlja s prednje, a na vueno
(neispravno) vozilo, sa stranje strane.
Ako se vue neispravno vozilo nou ili
danju u uvjetima smanjene vidljivosti,
mora imati na stranjoj strani upaljena dva
crvena svjetla za oznaavanje vozila ili ga
mora vui vozilo koje za vrijeme vue
upotrebljava uto rotacijsko svjetlo.
AUTOR: predava Ek

Kako se vozila smiju vui ?

- osobni automobil koji ima ispravan ureaj za
upravljanje i ureaj za zaustavljanje, vue se
uetom duine 3 do 5 m. Ue se mora vezati
na istoj strani kod oba vozila,
- vozila koja imaju ispravan ureaj za
upravljanje i vozilo koje je tee od vunog
vozila, ako mu je neispravna radna konica,
vue se krutom vezom duljine do 3 m ili se
prevoze na vozilu, cijelom teinom ili se
oslanjaju ili ovjeuju o vuno vozilo.
AUTOR: predava Ek

Pri vui vozila uetom ili krutom

vezom, voza koji upravlja vuenim
vozilom mora imati vozaku dozvolu
za upravljanje kategorijom kojoj
pripada vozilo koje se vue.
Neispravno vozilo ne smije se vui
po autocesti i cesti namijenjenoj
iskljuivo za promet motornim
vozilima, osim ako se kvar dogodi na
autocesti, a tada samo do prvog izlaza
s auto ceste.
AUTOR: predava Ek

Prijevoz tereta na vozilu

Kako treba rasporediti i privrstiti teret na vozilu ?
Tako da ne:
- ugroava sigurnost sudionika u prometu i ne nanosi
tetu cesti i objektima na cesti i uz cestu,
- smanjuje stabilnost vozila i ne oteava upravljanje
vozilom,
- smanjuje vozau preglednost ispred i iza vozila,
- stvara suvinu buku i da se rasipa po cesti,
- zaklanja svjetlosne i svjetlosno signalne ureaje na
vozilu, registarske ploice i druge propisane oznake
na vozilu.
AUTOR: predava Ek

Teret na vozilu ne smije prijei

najudaljeniju toku na prednjoj strani vozila
vie od 1 m.
Ako teret na stranjoj strani vozila prelazi vie
od 1 m, najizboenija toka tereta mora biti
oznaena crvenom tkaninom.
Nou i pri slaboj vidljivosti takav teret mora
biti oznaen svjetlom i reflektirajuom tvari
crvene boje.
Teret koji se prevozi na osobnom automobilu
smije prelaziti stranju stranu vozila za 1/6
svoje duljine, koja je vrsto oslonjena na
prostor za smjetaj tereta.
AUTOR: predava Ek

Nosivost osobnog automobila je max. 250 kg a krova 70

do 100 kg.

AUTOR: predava Ek

Na teretnim i prikljunim vozilima

najizboenija toka tereta, koja prelazi vie
od 1 m na stranjoj strani, oznaava se
ploom kvadratnog oblika ( 500x500 mm).
Ploa mora biti obojena naizmjenino
kosim trakama reflektirajue naranaste i
bijele boje, te postavljena okomito na
uzdunu os vozila.
AUTOR: predava Ek

Izvanredni prijevoz
Ako je prijevozno sredstvo ire od 2,5 m ili
visina premauje 4 m ili duina nije
standardna.
Kako ete postupiti kada dostignete takovo
vozilo ?
- potivati upute osoba iz pratnje,
- po potrebi zaustaviti svoje vozilo i pomaknuti
ga to vie uz desni rub,
- predvidjeti opasnosti, a u susretu poveati
oprez.
AUTOR: predava Ek

Prijevoz opasnih tvari

ADR meunarodna konvencija o
prijevozu opasnih tvari u cestovnom
prometu.
Vrste opasnih tvari:
- eksplozivne,
- zapaljive,
- otrovne,
- nagrizajue...
AUTOR: predava Ek

Najvea doputena brzina vonje

vozila koja prevoze opasne tvari je
70 km/h.
Iza vozila koje prevozi opasne tvari u
sluaju kvara na cesti, na razmaku od
najmanje 100 m postavljaju se dva
trokuta jedan pored drugoga, a nou i
baterijska svjetiljka sa svjetlima
naranaste boje.
AUTOR: predava Ek

OPREZNO SA TERETOM

AUTOR: predava Ek

Registracija i tehniki
pregled vozila

AUTOR: predava Ek

Postupak u sluaju kvara

na vozilu
Osigurati vozilo i omoguiti
nesmetano odvijanje prometa.
Ako se kvar dogodio na cesti
izvan naselja, zaustaviti vozilo to
blie desnom rubu kolnika, a po
mogunosti i izvan kolnika i na
razmaku od najmanje 100 m
postaviti sigurnosni trokut, a da
bude vidljiv dolazeim vozilima
od najmanje 150 m.
AUTOR: predava Ek