Graditeljska, prirodoslovna i

rudarska kola
Varadin

Vjeba 3

Provjera Boyle-Mariotteova
zakona

9. svibnja 2016.

Leon Saer, 2.gim

PRIBOR:

staklena cijev
gumeni ep
staklena posuda
voda
menzura
ravnalo
pomina mjerka

ZADATAK:
1. Izvrite pet mjerenja volumena V i tlaka p zraka u cijevi i usporedite umnoke tih
parova veliina.
2. Prikai grafiki vezu izmeu V i p
3. Prikaite grafiku vezu izmeu V i

POSTUPAK:
Sloi aparaturu kao na slici i mjeri duine koje su
oznaene na dubinama od 5, 10, 15, 20,25 cm te onda
provjeri zakon i nacrtaj grafove

Leon Saer, 2.gim

REZULTATI:
Podatci i formule:
= 52,2
= 0,139
=

= 0,061

= 9,81
= 1000

= 101830

= 32422,67

= 0,3184

Leon Saer, 2.gim

1. Na visini od 5 cm
h/m

(luk l2)
/dm

l2/dm

1.

0,3

0,22

2.

0,29

3.

/L

pv/Pa

p2/Pa

(1/p2)/

0,305

2943

104773

9,5444 10

0,29

4,93

0,30073

2844,9

104674,9

9,5533 10

0,285

0,15

5,07

0,30927

2795,85

104625,9

9,5578 10

4.

0,295

0,17

5,05

0,30805

2893,95

104724

9,5489 10

5.

0,294

0,19

5,03

0,30683

2884,14

104714,1

9,5498 10

1.

32422,67 31955,77

2.

32422,67 31478,88

3.

32422,67 32357,65

4.

32422,67 32260,23

5.

32422,67 32129,43

Leon Saer, 2.gim

2. Na visini od 10 cm
h/m

(luk l2)
/dm

l2/dm

V/L

pv/Pa

p2/Pa

0,228

0,16

5,06

0,30866

2236,68

104066,7

9,6092 10

0,232

0,16

5,06

0,30866

2275,92

104105,9

9,6056 10

0,226

0,19

5,03

0,30683

2217,06

104047,1

9,6110 10

0,234

0,16

5,06

0,30866

2295,54

104125,5

9,6037 10

0,236

0,15

5,07

0,30927

2315,16

104145,2

9,6019 10

(1/p2)/Pa

1.

32422,67 32121,23

2.

32422,67 32133,33

3.

32422,67 31924,77

4.

32422,67 32139,38

5.

32422,67 32208,99

Leon Saer, 2.gim

3. Na visini od 15 cm
h/m

(luk l2)
/dm

l2/dm

V/L

pv/Pa

p2/Pa

0,162

0,09

5,13

0,31293

1589,22

103419,22

9,6693 10

0,165

0,1

5,12

0,31232

1618,65

103448,65

9,6666 10

0,163

0,11

5,11

0,31171

1599,03

103429,03

9,6684 10

0,162

0,09

5,13

0,31293

1589,22

103419,22

9,6693 10

0,164

0,07

5,15

0,31415

1608,84

103438,84

9,6675 10

(1/p2)/Pa

1.

32422,67 32362,98

2.

32422,67 32309,08

3.

32422,67 32239,86

4.

32422,67 32362,98

5.

32422,67 32495,31

Leon Saer, 2.gim

4. Na visini od 20 cm
h/m

(luk l2)
/dm

l2/dm

V/L

pv/Pa

p2/Pa

(1/p2)/Pa

0,1

0,075

5,145

0,313845

981

102811

9,7265 10

0,098

0,05

5,17

0,31537

961,38

102791,4

9,7284 10

0,098

0,04

5,18

0,31598

961,38

102791,4

9,7284 10

0,099

0,06

5,16

0,31476

971,19

102801,2

9,7275 10

0,099

0,05

5,17

0,31537

971,19

102801,2

9,7275 10

1.

32422,67 32266,72

2.

32422,67 32417,32

3.

32422,67 32480,03

4.

32422,67 32357,71

5.

32422,67 32420,41

Leon Saer, 2.gim

5. Na visini od 25 cm
h/m

(luk l2)
/dm

l2/dm

V/L

pv/Pa

p2/Pa

0,035

0,01

5,21

0,31781

343,35

102173,4

9,7872 10

0,034

0,03

5,19

0,31659

333,54

102163,5

9,7882 10

0,034

0,03

5,19

0,31659

333,54

102163,5

9,78882 10

0,033

0,03

5,19

0,31659

323,73

102153,7

9,7891 10

0,036

0,05

5,17

0,31537

353,16

102183,2

9,7863 10

(1/p2)/Pa

1.

32422,67 32471,728

2.

32422,67 32343,942

3.

32422,67 32343,942

4.

32422,67 32340,84

5.

32422,67 32225,516

Leon Saer, 2.gim

/
0,305976

104702,38

0,308416

104098,08

0,312808

103430,99

0,315065

102799,2

0,31659

102167,46

Graf ovisnosti tlaka o volumenu

105000

104500

p/Pa

104000

103500

103000

102500

102000
0,304

0,306

0,308

0,31

0,312

0,314

0,316

V/L

Leon Saer, 2.gim

0,318

/
0,305976

9,5508

0,308416

9,6063

0,312808

9,6682

0,315065

9,7277

0,31659

9,7879

graf pvisnosti V o 1/
9,8

9,75

(1/p)/(1/Pa)*10-6

9,7

9,65

9,6

9,55

9,5
0,304

0,306

0,308

0,31

0,312

0,314

0,316

V/L

Leon Saer, 2.gim

0,318

OPAANJA:

Kada smo stavili cijev u posudu s vodom, voda je malo ula u nju
Kada smo cijev stavili dublje, vie vode je ulo u nju

ZAKLJUAK:
Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam. U takvom stanju sve
molekule tvari imaju dovoljnu unutarnju energiju da se oslobode iz stabilne strukture, pri
emu temperatura mora biti iznad, a tlak ispod kritine vrijednosti. U suprotnom samo neke
molekule imaju dovoljnu energiju, pa uz plinovitu postoji i kapljevita ili kruta faza, pa se za
takav sluaj obino koristi pojam para. Plin je tvar u plinovitom agregatnom stanju u kojem
ne pokazuje nikakvu strukturnu ureenost i nema odreen oblik ni volumen, nego uvijek
ispunjava sav prostor u kojem se nalazi. U kinetikoj teoriji plinova razmatra se kao temeljni
pojam idealni plin, za koji bi pod bilo kojim uvjetima vrijedila plinska jednadba, koja zapravo
izrie zakon ouvanja energije, a objedinjuje sva tri plinska zakona:

Kinetika teorija plinova opisuje plin kao veliki broj

mikroskopskih estica (atoma ili molekula), koje su u
neprestanom sluajnom kretanju. Brze estice koje se kreu,
stalno se meusobno sudaraju, a i sa stijenkama spremnika, u
kojem se nalazi plin. Kinetika teorija plinova objanjava
makroskopska svojstva plinova, kao to su tlak, temperatura i
obujam, razmatrajui njihov sastav i kretanja.Dokaz za kinetiku
teoriju plinova je Brownovo gibanje, koji je primijetio kretanje
peluda ispod mikroskopa, a koje nastaje zbog kretanja i sudaranja nevidljivih estica. Kao to
je naglasio Albert Einstein 1905., eksperimentalni dokazi kinetike teorije plinova su ujedno i
dokazi postojanja atoma i molekula.
Kinetika teorija plinova se zasniva na slijedeim pretpostavkama:

plin se sastoji od vrlo malih estica, koji imaju neku masu;

broj estica u plinu je toliko velik, da se mogu primijeniti statistiki zakoni;
ti atomi i molekule su u stalnom i sluajnom kretanju. Brze pokretne estice se stalno
sudaraju sa stjenkama spremnika u kojem se nalaze;
srazovi ili sudari estica i stjenki spremnika su savreno elastini;
osim za vrijeme sraza ili sudara, meudjelovanje izmeu molekula je zanemarivo
(nema meumolekularnih sila);
ukupni obujam estica plina je zanemariv u usporedbi sa obujmom spremnika u
kojem se nalaze. Drugim rijeima, veliina molekula je zanemariva u odnosu na
razmak izmeu njih;
molekule imaju oblik savrene kugle i elastine su;
prosjena kinetika energija estica plina ovisi samo o temperaturi sustava;
utjecaj posebne teorije relativnosti je zanemariv;
Leon Saer, 2.gim

utjecaj kvantne mehanike je zanemariv. To znai da je udaljenost izmeu estica

puno vea od toplinske de Broglieve valne duljine i molekule se promatraju kao
objekti klasine mehanike;
vrijeme sudara estica sa stjenkom spremnika je zanemarivo u usporedbi sa
vremenom izmeu sudara.

Plinski zakoni su se razvili tijekom 17. i 19. stoljea, kada su znanstvenici poeli shvaati da
postoji kod plinova veza izmeu tlaka, obujma i
temperature. Bitno svojstvo plinova je
nasumino gibanje njihovih estica, koje
nazivamo Brownovo gibanje, prema Robertu
Brownu, koji je ovu pojavu po prvi puta uoio
na siunim zrncima cvijetnog peluda na vodi,
promatrajui ih ispod mikroskopa. Kinetika
teorija plinova opisuje plin kao velik broj malih
estica, koje su stalno u nasuminom kretanju.
Boyle-Mariotteov zakon opisuje istodobnu
izotermnu (T = konstantno) promjenu tlaka i
volumena plina. Volumen plina mijenja se s
tlakom prema jednakosti:

odnosno:

za stalnu temperaturu (T = konstantno). Vrijednost

konstante ovisi o temperaturi i koliini plina. Dakle,
na stalnoj temperaturi tlak i volumen plina obrnuto
su razmjerni u zatvorenom plinskom sustavu. U p-V
dijagramu Boyle-Mariotteov zakon prikazuje se
izotermama. Ovdje su to hiperbole s temperaturom
T kao parametrom. Boyle-Mariotteov zakon vrijedi u
potpunosti za idealni plin, dok za realne plinove pri
visokim tlakovima nastaju manji otkloni.
Idealni plin je takav plin ije estice (atomi ili
molekule) imaju ukupno zanemarivo malen vlastiti obujam. Takoer, izmeu njih ne postoje
meumolekularne Van der Waalsove sile, pa se idealni plin ne moe prevesti u tekue ili
vrsto stanje. Idealni plin je teorijski koncept, a realni plinovi mu se pribliavaju tek pri niskim
tlakovima i visokim temperaturama. Idealni plin se ponaa prema jednadbi stanja idealnog
plina i statistikoj mehanici. Kod standardnog tlaka i temperature, veina realnih plinova se
ponaa kao idealni plin. Veina plinova, kao to su zrak, duik, kisik, vodik, plemeniti plinovi,
pa i neki tei plinovi, kao to je ugljikov dioksid, mogu se tumaiti kao idealni plinovi, unutar
razumnih odstupanja. Uglavnom, plin se ponaa vie kao idealni plin kod viih temperatura i
Leon Saer, 2.gim

manjih gustoa (manjih tlakova), kada mehaniki rad koje vre meumolekularne sile postaje
manje znaajan u usporedbi sa kinetikom energijom estica i veliina estica je manje
znaajna u usporedbi sa praznim prostorom izmeu njih. Model idealnog plina znaajno
odstupa od realnog plina kod niskih temperatura i viih tlakova, kada meumolekularne sile i
veliina molekula dolazi do izraaja. To se posebno odnosi na tee plinove, vodenu paru i
freone. U nekim sluajevima, kod niskih temperatura i viih tlakova, realni plinovi mijenjaju
agregatno stanje, pretvaraju se u tekuine ili krute tvari. Model idealnih plinova ne
dozvoljava promjene agregatnih stanja. U tom sluaju se trebaju koristiti sloenije jednadbe
stanja.
Realni plin, za razliku od idealnog plina, ima svojstva koja se ne mogu objasniti s jednadbom
stanja idealnog plina. Da bi se razumjelo ponaanje realnog plina, treba uzeti u obzir i
slijedee osobine:

stiljivost plina ili kompresibilnost

promjenjivi toplinski kapacitet
Van der Waalsove sile
problematika s razdvajanjem molekula i kemijskim reakcijama gdje se mijenja sastav
plina

Za veinu primjena, kada je potrebna detaljna analiza, moe se koristiti jednadba stanja
idealnog plina, s razumnom tonou. S druge strane, modele realnih plinova, treba koristiti
kada su plinovi u blizini toke kondenzacije i
blizu kritinih toki, kod visokih tlakova i u
ostalim rjeim sluajevima.
Kada smo cijev stavili u veu dubinu vode voda
je sve vie tlaila zrak u cijevi i time poveavala
tlak u cijevi. im smo vie smanjivali volumen
plina to se je tlak plina sve vie poveavao, ali
umnoak tlaka i volumena priblino je uvijek bio
jednak na bilo kojoj dubini. Pogreka se javlja
zbog nepreciznog oitavanja i nepreciznosti
ravnala, takoer zrak nikako nije idealan plin
ve smjesa vie plinova koje takoer nisu
idealni pa se i zbog toga javlja pogreka.

Leon Saer, 2.gim

Leon Saer, 2.gim