PLINSKI ZAKONI

 Zakon o očuvanju mase- Lavoazjev zakon: Količina tvari prije i poslije hemijske reakcije će
ostati ista, ništa se ne gubi i nišra se ne stvara.
 Zakon stalnih omjera masa- Prustov zakon: Neki spoj uvijek sadrži iste hemijske elemente
spojene u stalnom i istom omjeru masa.
 Zakom umnoženih odnosa/ zakon višekratnih težinskih omjera - Daltonov zakon: Kad se dva
elementa spajaju tako da daju više nego jedan spoj, onda su mase mase jednog elementa u
jednostavnim omjerima s masom drugog elementa s kojim se spaja.
 Zakon stalnih zapeminskih odnosa- Gej Lisakov zakon: Pri istoj temperaturi i pritisku
zapremine gasova koji međusobno reaguju ili nastaju hemijskom reakcijom, odnose se kao
mali cijeli brojevi.
 Zakon o hemijskim ekvivalentima- Richter: Mase dvaju elemenata koji reagiraju s nekim
trećim elementom iste mase, reagiraju i međusobno, a isto tako i s nekim četvrtim
elementom jednake i određene mase. Tvari koje međusobno reagiraju u ekvivalentnim
količinama nazivaju se gram ekvivalentne mase.
 Avogadrov zakon: Plinovi jednakog volumena pri istoj temperaturi i tlaku sadrže isti broj
molekula. Avogadro je otkrio da najmanje čestice nekog plina nisu slobodni atomi, već
skupine malog broja atoma, koje je nazvao molekulama.
 Atomska teorija-John Dalton, hemičar, matematičar i filozof, objasnio je daltonizam:
1.Atomi su realne veoma sitne čestice materije koje se ne mogu dalje dijeliti pri hemijskoj
reakciji
2.Atomi jednog te istog elementa međusobno su slični i jednake mase
3.Atomi različitih elemenata imaju različita svojstva i različite mase
4.Hemijski spojevi nastaju spajanjem atoma dotičnih elemenata. Čestica koja nastaje zove se
molekula
 Zakon volumnih omjera plinova- Gej Lisak: Volumeni plinova koji međusobno reagiraju ili
nastaju kemijskom reakcijom stoje u omjeru malih cijelih brojeva kada su mjerenja obavljena
pri stalnom tlaku i temperaturi.
 Gasovi nemaju određenu zapreminu i oblik- zaopremina gasa zavisi od zapremine posude, a
oblik je određen oblikom posude. Lako se komprimiraju i ekspandiraju. 11 elemenata su
plinovi u monoatomnom ili dvoatomnom obliku.
 Tlak plina je posaljedica udaranja molekula plina koje se stalno gibaju o stijenku posude.
 Tlak plina p ovisi o broju i brzini gibanja molekula plina.
 Robert Boyle je prvi tačno mjerio odnos zapremine zraka i pritiska 1660.g.: (pritisak i
zapremina) P × V = const.
 Istu zakonitost je nešto kasnije pronašao Boyle-Mariotte: P1 V1  = P2 V2
 Ako se povisi temperatura gasa, njegova zapremina, pri istom pritisku se povećava.
 Na osnovu Gay-Lussacovog mjerenja dobijeno je da za stalnu količinu gasa važi (v-
zapremina, t- temperatura) :

 Veza između Celzijusove temperature, t, i termodinamičke ili apsolutne, T, je: t/°C = T/K -
273,15
 Gay-Lussac je takođe pronašao da je pri zagrijavanju određene količine gasa u posudi stalne
zapremine, odnos pritiska i apsolutne temperature gasa konstantan:

 Sva tri zakona, Boyle-Mariottov i oba Gay-Lussacova zakona mogu se izraziti jednom
jednačinom:

 Za standardne vrijednosti pritiska i temperature (STP) uzeti su: za pritisak P=101325 Pa, a za
standardnu temperaturu T=273,15 K (0°C).
 Jedan mol bilo kojeg gasa pri standardnim uslovima zauzima zapreminu od 22,4 dm3 (litara),
sto znaci da zapreminu od 22,4 ℓ pri standarnim uslovima zauzimaju 6,022 × 1023 molekula.
 Jednačina idealnog gasa: Čestice idealnog gasa su zamišljene tačke, čija je zapremina toliko
mala da se može zanemariti i među kojima nema nikakvih privlačnih sila.
 Univerzalna gasna konstanta R:

 Opća jednačina stanja idealnog gasa:

ili uobičajeno: PV = nRT. Vrijedi samo za tzv. idealne gasove kojih nema u
prirodi.
