Filozofija

Što je filozofija?
- nema općeprihvaćene definicije
- Karl Jaspers (20.st.) – „Uvod u filozofiju“
o filozofija je nazor o svijetu i životu – kao i znanost i religija
o no od znanosti i religije je razlikuje filozofsko mišljenje
- filozofsko mišljenje ima tri karakteristike
o koristi strogo, pojmovno mišljenje
o koristi logičku argumentaciju
o koristi kritičko mišljenje
- tri funkcije filozofije
o fundirajuća/utemeljujuća - filozofija se bavi onim što je temelj svega drugoga
o kritička – uvijek propituje i istražuje u svim aspektima
o utopijska – otvorena je prema budućnosti
- Pitagora se prvi nazvao filozofom, a o tome svjedoči Ciceron

Antičko i srednjovjekovno shvaćanje filozofije

Heraklit (540.-480.)
- suvremenik Pitagore
- za njega je filozof onaj koji ljubi mudrost i mora mnogo znati
- ima znanje, ali količina informacija ne čini filozofa
- logos – temeljni pojam – univerzalni kozmički zakon, bit svega
- filozof je onaj koji istražuje logos, a ne raznolikost

Herodot (484.-424.)
- filozofirati znači istraživati iz želje za samom spoznajom, iz ljubavi prema mudrosti

Platon (427.-347.)
- tri vrste bića
o neznalica – ne zna da ne zna
o mudrac – zna da zna (bogovi, ideal kojem se teži)
o filozof – zna da ne zna i teži mudrosti
- filozofi teže spoznati bit stvari, vodi ih želja za spoznajom

Aristotel (384.-322.)
- filozofija je znanost o onom što je najspoznatljivijie – prva počela (temelji) i uzroci
- ako spoznamo prva počela i uzroke, spoznat ćemo i sve ostalo
- filozofija je kraljica znanosti jer je jedina koja će ustvrditi svrhu
zajedničko u antičkom shvaćanju – ljubav prema znanju, istražujemo zbog same mudrosti, antropocentrizam

Apostol Pavao (1.st)

- ono što „poganska filozofija“ smatra mudrošću svijeta zapravo je ludost

Tertulijan (160.-220.)
- vjeruje jer je ograničen i ne može spoznati neograničeno (Boga) – Vjerujem jer je apsurdno
- ako ne možeš spoznati, vjeruj
- kršćanski i grčki svijetu su u nepomirljivoj suprotnosti
- ne treba istraživati, nego vjerovati, jer sve piše u Bibliji

Augustin (354.-430.)
- želi spoznati samo Boga i ništa više
zajedničko u srednjovjekovnom shvaćanju – teocentrizam

Novovjekovno shvaćanje filozofije

- novovjekovno shvaćanje
o 16. st - filozofija renesanse
o 17. st - empirizam i racionalizam

Rene Descartes
o predstavnik racionalizma
o filozofija je savršeno znanje o svim stvarima koje čovjek može spoznati i služi boljem snalaženju u životu
o naglašuje praktičnu funkciju filozofije

Thomas Hobbes
o predstavnik empirizma
o filozofija je racionalna spoznaja, tj spoznaja do koje dolazimo umovanjem
o racionalna spoznaja je spoznaja uzroka i posljedica u prirodi i uključuje moć kontrole nad prirodom
o također je naglašena praktična funkcija filozofije
o suprotnost racionalnoj spoznaji je osjetilna spoznaja
- 1781.-1831. – Njemački klasični idealizam
o Kant, Fichte, Schelling ( romantičarski filozofi), Hegel
o 1781. – Kant objavio Kritiku čistog uma
o 1831. – umire Hegel

Immanuel Kant (1724.-1804.)

o Školska filozofija – činjenice o filozofiji
o Svjetska filozofija – 4 pitanja
 Što mogu znati? – čovjek mora znati granice ljudske spoznaje – METAFIZIKA
 Što trebam činiti? – koje je djelovanje moralno – MORAL (ETIKA)
 Čemu se smijem nadati? – odnos prema bogu – RELIGIJA
 Što je čovjek? – najvažnije pitanje jer traži odgovore na prva tri – ANTROPOLOGIJA
o čovjek je jedini koji može uspostaviti vezu s transcendentnim bićem (bićem koje čovjeka nadilazi u svemu)

Johann Gottlieb Fichte (1762.-1814.)

o filozofija je nešto subjektivno i ovisi o čovjeku, prožeta je njegovom dušom
o filozof je rođeni genij, a prednost imaju mlađi

Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-1831.)

- filozofija je njezino doba izraženo u mislima – filozofska refleksija trenutka u kojem nastaje
- na filozofe djeluje tradicija od prije

Suvremeno shvaćanje filozofije

Karl Marx (1818.-1883.)
- Teze o Feuerbachu – Marxovih 11 teza polemika
- sva dosadašnja filozofija se tumačila samo u teoriji, što je loše
- filozofija prakse - filozofija mora krenuti u praksu i raditi na promjeni svijeta, a to se može samo revolucijom

Ludwig Wittgenstein (1889.-1951.)

- napisao djelo Tractatus Logico-philosophicus
- svodi filozofiju na logičku analizu misli – ono što je netko rekao, treba se objasniti

Filozofija i znanost
- Znanost jest
o skup svih metodički stečenih i sistematski sređenih znanja, a ujedno i djelatnost kojom ta znanja stječemo (fil. rj. MH)
 o rac. utemeljena cjelina znanja o nekom pred. koja se koristi def. pojmovnim okvirima i razrađenim metodama istraživanja (op.enc.)

Podjela znanosti

Znanosti

Realne Formalne

Prirodne Kulturalne realne Logika Matematika

Društvene

Duhovne
Gospodarske

- razlika između realnih znanosti i filozofije

REALNE ZNANOSTI FILOZOFIJA
iskustvene ili empirijske – postavljaju empirijska pitanja nije iskustvena nego propituje temelje svakog iskustva
tematski reducirane – znanstvena spoznaja je uvijek partikularna želi proučavati totalitet (cjelinu) iskustva – spoznaja totaliteta
metodički apstraktne – mogu istraživati samo ono što se da
nije metodički apstraktna
istraživati metodama, ostalo apstrahiraju
- povijest
o do 7./6. st.pr.Kr – mitološko tumačenje svijeta
o 7/6. st. pr. Kr – nastaje filozofija i uključuje ono što će kasnije biti znanost
o 4. st. pr. Kr. - s Aristotelom kreće odvajanje znanosti
o 16. st. – odvajaju se prirodne znanosti
o 19. st. – odvajaju se sociologija i psihologija
o 20. st. – odvaja se logika

Filozofija i religija
- sličnosti
o tumačenje svijeta i života
o rasvjetljenje egzistencije za svaku pojedinačnu osobu
o transcendiranje svakodnevnog
- razlike
o objava – u religiji dolazi od Boga (nadumni iskaz) i možemo vjerovati ili ne vjerovati, a u filozofiji je to umni iskaz, rezultat
promišljanja i uvijek podliježe kritičkom razmišljanju
o nadumne iskaze proučava teologija, a umne filozofija

Filozofija i umjetnost
- sličnosti
o tumačenje svijeta i života
o univerzalnost – svevremenske teme
o povijesnost (ne zastarijevaju)
- razlike
o umjetnost – mašta, filozofija – logika i kritičko razmišljanje

Filozofske discipline
- sve u filozofiji počinje filozofskim pitanjem, iz kojeg slijedi odgovor, iz kojeg slijedi novo pitanje itd.
- stvara se problemsko područje koje s vremenom prerasta u filozofsku disciplinu
- filozofska disciplina – specijalizirano područje filozofije koje se bavi pojedinim problemskim područjima
- Aristotel kaže da se čovjek prema svijetu odnosi na trostruk način – teorija, praksa, proizvodnja
 FILOZOFIJA
dijeli se na tri grane
teorija praksa proizvodnja -

TEORIJSKA FILOZOFIJA PRAKTIČKA FILOZOFIJA POIETIČKA FILOZOFIJA g

nauk o biću nauk o lj. djelovanju nauk o proizvođenju ili oblikovanju

(poetika) (retorika)
metafizika etika

fil. prirode genitivne fil. estetika

gnoseologija fil. tehnike

antropologija
rane teorije su teorijska, praktička i poietička filozofija

Teorijska filozofija
Metafizika
- njome se bavio Aristotel, ali ju je nazivao „Prva filozofija“
- knjižničar Andronik je slagao njegove spise, i slagao ih je po redu – prvo je sločio fiziku pa prvu filozofiju koja je „iza fizike“ = metafizika
- što je u njoj
o učenje o prvim izvorima i uzrocima bića
o učenje o vrhovnom biću
- razgranava se u dva područja
o opća metafizika ili ontologija
o specijalna metafizika
 nauk o duši – metafizička psihologija
 filozofska ili racionalna teologija = teodiceja
 proučava teološka pitanja ali ali one spoznaje do kojih je moguće doći umnim iskazom
 (suprotnost joj je dogmatska teologija koja koristi nadumne iskaze)

Ontologija (Opća metafizika)

- filozofija  teorijska f.  metafizika  ontologija
- naziv ontologija dao njemački filozof Wolff u 17. stoljeću
- nauk o biću kao biću
- 3 temeljna filozofska pojma
o biće ili egzistencija – sve ono što jest/postoji/egzistira bez obzira na način (2 načina postojanja – realno i irealno)
o bit, srž ili esencija – ono po čemu nešto je baš ono što to jest
o bitak – bit bića kao bića, ono po čemu jest sve što jest
- pravci u ontologiji
o monizam – bitak je jedan
o dualizam – bitak je dvojstven
o pluralizam – bitak je višestruk
o materijalizam – bitak je materijalan
o idealizam – bitak je idejne naravi
- Aristotel – govori o početku grčke filozofije i njihovom viđenju bitka (počela svih stvari)
o kaže da grčka filozofija započinje kao materijalizam, iako ima i idealističkih teorija (Pitagorejci)
- Tales – otac grčke filozofije – promatra prirodu i zaključuje da se u svemu nalazi voda – monizam, materijalizam
- Pitagorejci – promatrajući univerzum zaključe da su brojevi počelo – idealizam
- Empedoklo – za njega su počelo 4 elementa – materijalizam, pluralizam
- Atomisti Leukip i Demokrit – počela su atomi – materijalizam, pluralizam
- Spinoza – bitak je ono što u sebi jest i sobom se shvaća, ne treba ga objašnjavati – monizam, idealizam
- Platon – počela su ideje – idealizam, pluralizam
- Biblija – počelo je Bog – idealizam, monizam
- Schelling – počelo su priroda i duh – dualizam?
- Hegel – počelo su zbiljsko i umno – dualizam?, idealizam

Gnoseologija (Spoznajna teorija)

- temeljni problem je problem spoznaje
- spoznaju možemo shvatiti kao proces shvaćanja i razumijevanja, ali i kao završni rezultat (znanje)
- gnoseologija se kao disciplina formira u 17. stoljeću, utemeljio ju je John Locke
- pitanja o izvorima, dosezima i izvjesnosti spoznaje
o posebno područje čini problem istine
- pravci s obzirom na pitanje o izvoru spoznaje
o empirizam – utemeljio John Locke – sva ljudska spoznaja dolazi iz iskustva
o senzualizam (radikalni empirizam) – sva ljudska spoznaja dolazi iz osjetilnih iskustva
o racionalizam – utemeljio Descartes – čovjeka do spoznaje vodi razum (ratio)
o iracionalizam – do spoznaje se dolazi iracionalno, ima više pravaca:
 histicizam – stanje ekstaze, duša se spaja s izvorom
 voluntarizam – volja je nadređena razumu, koji jest instrument spoznaje, ali ne djeluje ako ga volja ne pokrene
o kriticizam – utemeljio Immanuel Kant
o intuicionizam – posebna spoznajna moć intuicija – neposredan uvid u bit stvari bez uporabe osjetila i racionalne analize
- pravci s obzirom na doseg i izvjesnost spoznaje
o dogmatizam – moguće je sigurno spoznati stvari
o skepticizam – objektivna spoznaja nije moguća
 za svaku tvrdnju ima pros and cons koji su u ravnoteži, pa se treba suzdržati od donošenja suda
o agnosticizam – bit stvari ne možemo spoznati, nespoznatljiva je
 radikalizacija skepticizma, ono što tvrdimo su naša uvjerenja i stavovi, a ne čisto znanje

Antropologija
- kao disciplina nastaje tek u 19. stoljeću
- razlikujemo znanost antropologiju i filozofsku disciplinu antropologiju
- odgovara na pitanje Što je čovjek?

Praktička filozofija
Etika
- drugo ime – filozofija morala
- 2 temeljna pojma – zlo i dobro
- moral – skup nepisanih pravila o ponašanju u nekoj zajednici – sankcije
- zakon – skup pisanih pravila – kazne
- etika nastaje u 4. stoljeću prije krista sa Aristotelom
o prije Aristotela su se etičkim pitanjima bavili Sokrat i Platon
- 3 tipa etike
o deskriptivna – opisuje što je dobro (moralno)
o normativna – propisuje što je dobro (moralno)
o metaetika – propituje i traži objašnjenja zašto je nešto dobro ili loše
- još jedna podjela etika
Etike vrline
o uključuje sve pravce kod kojih je ključni pojam vrlina
o tu ubrajamo grčku etiku (SokPlatAr) i kršćansku etiku

Teleološke etike
o govore da moralno djelovanje mora imati neku svrhu, ali se razlikuju kako će svrhu odrediti
o hedonizam – svrha moralnog djelovanje je postići ugodu
o eudaimonizam – svrha je postići sreću ili blaženstvo
o utilitarizam – svrha je korist
o perfekcionizam – svrha je usavršavanje samoga sebe
o zovemo ih „etike dobara“ jer je svrha svakog pravca vrhovno dobro

Deontološke etike
o najpoznatija je etika dužnosti – samo djelovanje iz dužnosti je moralno
o etiku dužnosti zastupa Immanuel Kant
- savjest – unutarnji glas koji nas vodi u razlikovanje dobra i zla
- Kako formiramo moralne norme? – pitanje o izvoru morala
o autonomija – izvor u čovjeku – umom razlučujemo dobro i z lo
o heteronomija – izvor izvan čovjeka – čovjek pravila ne promišlja nego usvaja i prihvaća
o teonomija – izvor u Bogu

Genitivne filozofije
- skupina disciplina u kojima filozofija proučava pojedine znanosti - filozofija prava, politike, matematike…
- postavlja pitanja o svrsi i daje teorijsko obrazloženje o toj znanosti

Poietička filozofija
Estetika
- filozofija lijepog i filozofija umjetnosti
- ta ideja zaokuplja još grčke filozofe, ali se uobličava tek u 18. stoljeću kao fil disciplina, utemeljitelj – Alexander Baumgarten
- pojam lijepog ima 2 aspekta
o prirodno lijepo – od 19. st. nadalje se gubi
o umjetnički lijepo – čak i Aristotel pretpostavlja lijepo kao ljudskog djelo

Filozofija tehnike
- do toga dovodi tehničko oblikovanje
- fenomen tehnike

Periodizacija filozofije
1. Antička filozofija (7/6.st.pr.Kr.-529.g.pos.Kr)
a. Grčka filozofija (7/6.st.pr.Kr.-322.g.pr.Kr.)
1. kozmološko razdoblje
2. antropološko razdoblje
3. ontološko razdoblje
b. Helenističko rimska filozofija (322.pr.Kr.-529.)
1. etičko razdoblje
2. religiozno razdoblje
2. Srednjovjekovna filozofija (6.-15.st)
a. Patristika
b. Skolastika
3. Novovjekovna filozofija (16.st-1831.)
a. Filozofija renesanse (16. st)
b. Empirizam i Racionaliam (17.st.)
c. Prosvjetiteljstvo (18.st.)
d. Klasični njemački idealizam (1781.-1831.)
4. Suvremena filozofija (1831.-…)