ВОЋАРСТВО - Гајење Воћа

MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA
Pouzdanlsavjetlza
odabl uspjetan
dp. D. G. He..o4on
Mozalk knJiga
s~
, ,.
~~ VOCE.UVH1U
Cd ..", • ......",., "'~, .. ,
2
""'"'~ VOCKE STABLA51Cf
Ku!,,,, ..... dn"' ..
~~nJ"
'", ,.
JDbui<.O
K,u~ke
r;'j"'''
n31'"
32 3b
Tf<ISn)e I ",~nln 37 40
8, .. ,kYG i nOkll"lno
M,,,.. .," ""
Smok""
D'"
Dunl_
It~ ..
BoIt-"'" ~IP"'''''
" "
OD '"
..
3. POGLAVWE OSTIILO VOCE ,. "OS
'"
KuPfl,.
flo. poIol,,)
S<>dn",
s,,>\.,
Od PI~
""
""U~,
"'"",,1"
""
Hron,dbll, m ..
'''-
Mftl",.. "" ""
.-
"
n
"'" u:""
I{UPIM' nl'nM' '''' .. .-.c.
em; "bIZ
C\I,o~J
8 ,),,1 , ,NvP'" "h"
Vr~tc 2~ kiooio 110
G'"l,J~
""
I\n
.. I
u"'l'" "
Ko.., ""
F, ... h~
IW>I .....'" tt .. ,noc;.
"""
VOCE lZ PROOAVAONICE
" POGLAVWE
Vcx:.ARSKI RJEC""K '" ", I:! 1
"""'-0
POGOVOR (M, Ivo "'",,,,,I '"
".
MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA
", OJ "" n." nPlR"

, II< I> I, II"~",, ''''''' ,.,....
/'",,/,/ \."J.
/.drl"'" ,/"
~1d.ni"i<·
""n 1l1''''~1<
I
z.. ~"·,,..""!.
I.. ."~I.".,, ~." \1..",", n ( ", ~ ..I,
r"f'''''" '''" ..1, \1,; I '~" I,

I ,,,.~ ,,", ' ,,,. \11.,.1,,,.,,, ~r",,,., I .,,,hl,,,,\o_ ,I ' f.'
SBN Ss.:: \.
I . POGLAVIJE
,
VOCEU
VRTU
UlyOjll1 vO(:k ... u vlailltu Vlt ... dll~o<atlv'lO Iii. la· Nama nlti.l<llj9pW ad onoy" kild GIl VOUf, u IldjlJo-
nimljivo. ~ i isplativo. Ulmu li!.e u ol),zir ciiene va· liem Ifenulku III berbu, bere ill'lIVno sa ,tabla iii
ea u lryovin"",,, No d",,<u. $1;1 IHI Uly"jd n, II'" yffll" u vldtililu vrlu. Drug.! JII IlIwnusl tlo svalko
blilno toliko voce koliko til se moqlo. mole uZ!lajali ne~u ad vocnlh vrsta kOIU poselmo
Ova su osnovna ratlo<'!a tome voli. ali je ne mole cesto naei u Irgovinama
KIlO prvo, vlada mi!tjenje da ie ulooj Votll telek
UvodflO bi po!]lavlje trebalo lavr;i!i ohrabrenlem ;
IXlsao koji l"hlljl;lvd ""IQYO VIIII"tI''''. Tu, nilrilVllO,
jJU1K:ajem, nu mi cemo ilJilk l~vrt;ti u.,tuorenleml
nile ISIInIl- kad It lednom luaden, vocnlllk pruh
puno VI:';c uz mnnie ulo)cn.og Irud3 nego na5.1d SdUtlll,tI vv~~k .. III illv~sll~i,,, t" I.>UUU~IIU~1. ~Iv lll~
ci da priie listanja voCarskih Kalaloge vallI dobro
povrcil. Molda blilebalo Mlvlll I ne~e od 'IrU~nlh
promisliti. Za!im valjn pa.1:ljivo birati, Inko dol hurlc
brO~llr" II kojlmll je re71dhll vocllkll Ofli~"nR tllkn
mo slgurn, da I vrst/l ,sona od.branog VOCI odgo-
k"o oj" bll, U ''''I"'''"IU ruku, '''U' U IIdJblultllliloj
vllmj .. IIviMimll knjimll rM[l<'I ln'llmn PrimjNice,
operaeiji
neke SOlIe kru~aka neGII u~" " ev"ll II~ UlvUIIIIIHII,
DrU!li razlon odnosi se MIl labludu 0 votkame keo
~jeveru okrenutim poloflljima. bez oblira na podll!-
.l.IOlru~,,\,;il1l" IlrUbluld •. Pr;tUI lIujllih bldlldld,ljtl-
k~ II dveuene U k ~ ldlulifllil.
slava ZII branle Vo(lI I pomlSllO na qoleme pros·
tore In sklad i ~tcnje vo~n odhijaju svakog vrtlara sa °
I ldlu J.lliklau"u~l i IIlIh' ~orl~ 1111 v~ljd oulu¢iv~t i
Mprecac l
~kromnom vrtnom povr'mom, premda 511 ma da
mrllim"" vn~kll nr. 1fih'iJllvnjll VI~II flro~lom orl Premd8 mnogi, 118 osnovi iskusIV8 Sle~enO(1 kuia-
ol.>i~lIuy I ulillUY \1"11",
IIjern kUllljenog voc~, vole sorte jaliuka G()/tit'n Dc
//cIOI.IS iii Granny Smtih, tdKO da ee I5IU ~valltelu
No lit~all w pom"lo mIJolI1J"IU, Ila U posll"dnllh
flUS!ici ulgojem u viM!itu vnu_
godlna poveeava i Ianimenje ill UIgOj vote, III ~!O
i Olflll inll' ~i~!;I riltlU\j", Vocke bvjna rasta ne pristaju u svoki vn, flO 51! fllijl'!
kupll]e mforrn'r/l,le 0 podloll na ~OIU Ie vo¢kl c'le-
U UV, _vIIIIIIII ~!;IlItJ 1111'" ~il!;llll bll yVIJill!;l rnoyu "d-
pljf'fIII_
Nvi!; konlelnerske SlIdnlce u posudama ~ se
vocke H stablatice i grmovil mogu vidJel1 U faL 5.1dnicc mlllin.1 koie Sf! nudc u rMllrinikll i7glmtlljll
IIcrtlm f/il/im/l r.cyola; I kad cVjela,u I bd donose po.ve zdravo, no ipa~ vall" 1;11,<11,1, uv";..... ,ltr Ud
plod O<;im '0911, IlIkvl'! !If! kOnlfljnrf~kll !'.mlnil:lI nisu laralene virusi~
magu Itwldlll CI,Ilk! godllle Vr",imo se lUI Jl"XelHk; vocke u viIlS"1U vnu moou
1.10 lako, uvoden,e posebnlh podloga ko,e O$'gu· bill dekOf<llivn!;l, 1<ll1im']ivtl I '''III,IIIV'', IIU i vllilkl)
rllvaju palllljMI rll.' omoo\l('ilo JI" dtI v' i jAhllkl" 1 rBlocareole eko SI! prlhvahte ul!1oja bez znanlll 0
klll~kll, "II j ~lljv", Ir!;li-IIIII, lIIollu IUYd,,,tl Llo "'''-
O5flOV<lma voCarstv<l.
lena slllNlca - u svakom vnu SVlh~ j.e ove knjiye Uil v"s usmjll,i n" IIravi IIUt.
K&lalo,h ponodll je, bel sumnjl!. sve bogatoje te

nudi i 'lOve vtKne vlsle ho ~IO su kivi iii rllalis. ali
i nove sone _Slarog_ voc., kao ilO Ie labukll . 001-
Icrin~._
Vocke bl Ifcb;ilo UlgJJ~1I u svakom vrlu. NJr3vno

d~ ,e zaseban vocnlak ,dealan, all za lakav polhval
Imll., i rrMI<'Ir~ i ~rrrl~Tnvn No jllgnrlif.IlMn ~r. vo·
ce ot;leca _kio kad k~(;tI. I U povltl1,aku, a nek& od
o~jetlji~ijih drvena!1ih votnih VISI~ dobro ee pri-
&t~j ~l i i u ukr~tinom ui;lIlu VI I~. nd til ijdilli II ~vnj~k~
iii uz nie~ov lub,
,
ODABIR VOCNE VRSTE
Vocaka ima raznih oblika i velicina. Posadena na pravo mjesto, jabuka s deblom i sirokom krosnjom
dobro ce se uklopiti u svaki veci vrt, bas kao i niz alpskih jagoda ispod kakva ruzinog grma. Postoje
mnoge podjele s istom svrhom - napraviti reda medu svim tim stablima , grmovima i polugrmovima .
Slijedi jedna od najjednostavnijih podjela vocnih vrsta.
VOCKE STABLASICE
Ova skupina ukljucuje velike biljke bujnijeg rasta. Mnoge od njih imaju krosnju s provodnicom
kao rezultat prirodnog rasta. Plodonosenje zapocinje tek nekoliko godina nakon sadnje, no kad
jednom pocne, tada je redovito tijekom duljeg niza godina, za razliku od jagodicastog voca.
Usporedbe radi, vocke stablasice donose mnogo vise rada od mekog, jagodicastog voca; buj-
nije vocke u punom rodu prasjecno cak i 5-200 kg po stablu, dok prosjecni urad jagodicastog
voca ne prelazi 0,2-12 kg po biljci. VeCina vocaka stablasica pripada porodici ruza.
v , • v v ,
JEZGRICAVO VOCE KOSTICAVO VOCE

Otporna stabla koja rode mesnatim, socnim Otporna stabla koja rode mesnatim plodovima.
plodovima. U sredini ploda nalazi se nekoliko U sredini ploda nalazi se jedna tvrda sjemenka.
manjih sjemenki. sljiva, tresnja
jabuka, kruska
OSJETWIVE VRSTE
OSTAlE VRSTE ZA VANJSKI UZGOJ Na mraz osjetljive vrste koje se u sjevernim kraje-
Otporne stablasice koje su cesce u priradi iii na vima uzgajaju u zatvorenom prostoru, ali i na jugu
selu nego u vrtovim?l. traze zasticene polozaje.
dud, dunja, trnjina breskva, marelica, nektarina, smokva
,
OSTALOVOCE
U ovu su skupinu ukljucene vocke manjeg rasta. Uglavnom zahtijevaju manje prostora od
vecine vocaka stablasica. Plodonosenje zapocinje vrlo brzo nakon sadnje, ali i traje krace u
odnosu na vocke iz prethodne sku pine. Uzgoj je obicno laksi nego u vocaka stablas ica, ali je
cesto potrebna zastita od ptica.
,
VOCKE ZA GREDICE GRMOLIKE VOCKE
Otporne, nedrvenaste vrste koje donose plod iste Otporne drvenaste vrste s granama koje nose
iii sljedece godine nakon sadnje. plodove . Nakon berbe neke se grane odstranj uju.
jagode ogrozd, ribiz, borovnice, brusnice
POlUGRMOVI OSJETLJIVE VRSTE

Otporne, drvenaste vrste s dugackim, tankim Vrste osjetljivije na mraz iii izrazito toploljubive
izbojima. Rode druge godine nakon sadnje. koje zahtijevaju sta klenicki uzgoj u hladnijim
malina, kupina kraj evima .
i niz njihovih krizanaca grolde, fizalis, kivi, dinja
5
SIBEVOOOPIJE, MLAZNICE
_ "- jaki, meki, nerazgranjem
izboji koji ne nose plodove.
Rezu se .
Stablo koje namjeravate posaditi donosit ce plod
sljedecih 20-60 godina, ovisno 0 vrsti i polozaju.
Mozete izabrati stable koje ce biti veliko kao kuca OVOGOOISNJI
PR IR AST
iii one koje nece izrasti vise od koljena, - dlo izboja VEGETA·
Visinu stabla odreduju vrsta, uvjeti uzgoja i podlo- 011 se razvi tekuce I PUP
Selone. Poznal los - ali ,
ga na koju je odredena sorta cijepljena . Nacin
ac ,sdnog88 sn,e o s atl pup
rasta odreduju rezidba i njega - detalji se mogu nc. . .: J"\C •
leg ce.
naci u poglavljima 0 pojedinim vocnim vrstama. ;-/ astatl OVI
Izaberite najsuncanije mjesto u vrtu - mnogo sun- •
~S\ :-"....,., :. _ :: !ZOol·
"'1 , '- _ \
ca i blaga klima preduvjeti su za rast svih osjet- . .-- , --. ------.-

- -- -- - - - .--- --- -
Ijivijih vrsta. Tlo treba biti dovoljno duboko i pro- ...--= -- =-, -- .,::-
~=
.... - ::.
- . .::.--
' J -_ .
~ , -
'.=l.I~ .;..:: -__---,.-
' __ I =
pusno, a idealnim se smatra ako je blago kiselo, •
ROONI PUP
NA VRHU
Na suvise izlozenim mjestima morat cete osigu- -- KRATKOG
rati neku vrstu zastite od jakih vjetrova - detalji su IZBOJA
- veli ki
na str. 31. Mraz moze ozbiljno ugroziti vocke u
oknu gli pup
cvatu, pa ako zivite u kraju gdje su mrazovi cesta SUBLATE ~~..
od koj eg ce
IZBOJ se razviti
pojava, izaberite vrste koje kasnije cvjetaju iii one - postram lZD: . cvat, a za-
koje bolje pod nose niske temperature. Sadenje na lateral Gr tim i plodovi.
stabala s potporom (str. 10) uz kakav juzni zid izboju.
ustedjet ce vrtni prostor, ali ce pridonijeti i borbi

P R; KRATKII ZBOJ
protiv mraza. Ova bi se uzgojna metoda oba- ••
- <ra a granclca
vezno morala primjenjivati kad je rijec 0 osjet- <o.a osi ro dne,
KUT •
g8 era vne pupove.
Ijivijim vocnim vrstama. -k lL i ~ .. .,,<e vTste najvise
Kada izaberete vocku koju zelite, ali i mjesto na grara [; od va donose na
- -_ ----
OJ ...- - - ~-
sourovlma.
kojem ce rasti (imajte na umu sjenu koju ce odra-
sla vocka bacati na druge biljke), vrijeme je da iza-
BOJ
be rete i odgovarajucu sortu. - "
~:,t1a , bOI na
Bolje je odluciti se za desertno voce koje se jede u c' ICI.
svjezem stanju nego za tzv. voce za preradu - ako
raspolazete ogranicenim prostorom,
Mnoge vocke stablasice traze za dobar rod i po- ~o 0 ICA
sebne oprasivace. Zato cete takvoj vocki morati - g avna grana oja cini kostur stabla,
posaditi i »partnera«, ako ta vocna vrsta nije cesta 9 avna provodnica je nastavak debla.
u kraju u kojem zivite - za to potrazite savjet iii
SEKUNDARNE
procitajte odgovarajuce poglavlje u ovoj knjizi, GRANE
Medu razlicitim sortama izaberite onu koja ima
najdulje razdoblje dozrijevanja.
Prema uputama na sljedecim stranicama izaber i-
te svoju vocku! One osjetljivije mogu izabrati
samo malobrojni sretnici, ali ce zato sve otpornij e •
STRLJAK,
v rste dobro rasti u svakom vrtu, od sjevera do TRKLJA
PRIMARNE
•
Juga , - - ostatak nakon GRANE
nestrucne GLAVNA
rezidbe; treba f-- DNICA
ga odstraniti. III OEBLO
. KUPNJA SADNICA
Najcesee se eitira, ali i najcesee zanemaruje, savjet da se
sadniee kupuju samo od provjerenih dobavljaca. Ne
narucujte sadniee postom iz nepoznatih rasadnika, ali
ako se vee morate posluziti postom kao posrednikom,
tada sadniee narucite od poznatih i uglednih proizvo-
daca. Sadniee narucite sto ranije, jer je u jesen najbolja
ponuda razlicitih sorata. U proljeee ee one najtrazenije
sorte i varijeteti vee biti rasprodani .
• •
Ako je ikako moguee, sadniee kupujte osobno kako biste JEDNOGODISNJA JEDNOGODISNJA
na lieu mjesta provjerili svoj odabir. Provjerite koja se bez postranih izboja s postranim izbojima
podloga koristila - 0 preporucenim podlogama mozete

procitati u odgovarajueim poglavljima ove knjige.
Strogih pravila 0 najboljoj starosti sadnog materijala za-
pravo nema. Svi koji se dobro razumiju u orezivanje
voeaka mogu kupiti jednogodisnju sadnieu - ustedjet ee
novae, ali i sUdjelovati u formiranju voeke od samog
pocetka. S druge strane, ako nemate iskustva, bolje je da
kupite sadnieu staru 2-3 godine, jer je, u tom slucaju, os-
nov no formiranje krosnje obavljeno vee u rasadniku. Ta-
kve se formirane iii djelomicno formirane sadniee naj-
cesee i nude na trzistu; one jednogodisnje nude tek rijet- DVOGODlSNJA TROGODISNJA
ki, speeijalizirani rasadniei .
U rasadniku ee sadnieu koju ste izabrali iskopati iz zem- jednogodisnja Neoblikovana. Mora se orezivati najmanje tri
sadnica godine da se stvori osnovni kostur krosnje.
Ije, a goli korijen zastititi tresetom prije prijevoza - ako je
rijec 0 sadniei golog korijena spremnoj za sadnju u vri- Djelomicno oblikovana. Nastaviti s
dvogodisnja
jeme mirovanja vegetaeije. No ako propustite tradieio- oblikovanjem do formirania osnovnog
sadnica
nalno razdoblje za sadnju voeaka, morat eete kupiti tzv. kostura krosnje.
kontejnersku sadnieu. Prije nego sto se odlu cite za ku- Potpuno oblikovana. Dalje se orezuje ka ko
sadnica stara
bi se odrZala ravnoteza izmedu rasta
pnju pazljivo pregledajte kontejner. Uhvatite sadnieu za 3-4 godine
i rodnosti.
donji dio stabalea pa je lagano povueite uvis. Ne kupujte
sadnica starija Uglavnom prestara za sad nju. Prila godavanje
sadnieu cija se zemljana bala lako izvlaci iz kontejnera!
od 4 godine moze biti jako s por~.
GOlOG KORIJENA
KONTEJNERSKA SADNICA
Svaka grana
Ne sm ij e biti tragova mora biti cvr-
bolesti ni stetnika. sta. a ni jedan
pup otvoren iii
nabubrio.
Sadnica mora imati 3-5

Los su znak pravilno rasporedenih
Spoj pod loge i plem ke primarnih grana.
Spoj podloge i gusta trava iii
mora biti cvrst i bez
plemke mora biti deblje korijenje ___ Stablo mora
••• pukotina.
cvrst i bez pukotina. na pOVrSInL
biti ravno.
Dobar je znak kad Korijen mora biti

pro vi ruju mali. dobro razvijen u Spoj pod loge i
. . .
bijeli korjencici. SVlm smJerovlma. ....._plemke mora biti
••
ali se deblji ne smile Ne sm iju se vidjeti cvrst i bez pukotina .
korijeni ne smiju biti ostecen. mal i bijeli
vidjeti. korjencici.
SADNJA
.
Ako ste, slijedeci upute na prethodnim stranicama, kupili dobru sadnicu, sad je trenutak da joj osigu rate i
dobar dom. Ne sadite na mjesto na kojem je donedavno rasla vocka iste vrste - nemojte mijenjati staru jabuku
novom, staru sljivu novom i 51.
Sadnice golog korijena sadite izmeau pocetka studenog i kraja ozujka . Bolje je sadnju obaviti u je se n, kad je
zemlja jos uvijek zagrijana. Uvjeti tla jednako su vazni kao i vrijeme sadnje - zemlja ne sm ije biti ni
smrznuta ni previse vlazna.
Zem lju treba prestihati barem mjesee dana prije sadnje. Ako se sadnja odgada za nekoliko
Preporucuje se stihanje na dvostruku dubinu lo pate, kako dana, tada se sadniee drZe u negrijan -
bi se prozracio gornji sloj zemlje, a donji razrahlio. Ako cete im prostorijama, ali zasticene od sm-
v ocke saditi na veci razmak, tada ne trebate sti hati eijelu rzavanja. Zastita oko korijena ne
povrsinu nego samo dijelove oko pojedinog sadn og mjes - skida se do dana sadnje .
tao Prije pripreme tla valja ukloniti sve korove. Cijela se Kariien se uroni u kantu 5 vada m dva sata
povrsina stiha samo ako se vocke sad e na malen raz- prije sadnje. Ni u kaiem se slucaiu ne smiie
mak.Vecina tala uspjesno se priprema na ovaj nacin - ako je .... dapustiti da se korijen asusi, pa ga treba
tlo pjeskovito iii tesko, tada se dodaje i dosta organske ..-- drZati pokrivenim do trenutka sadnje.
tvari. Vrlo teska glinovita tla, kao i kre cnja cka , alkalicna tla
mogu biti velik problem - u tom se slu caju preporuc uje Sve preduge iii astecene karilene
dovoz nove pokrovne zemlje. - treba odrezati na otprilike 20 e
,
.
Prvi korak sastoji se u ozna cavan ju svih sa dnih

Sadnica mjesta stapovima, kako biste bili sigurn i da ce vocke
golog korijena I Vrh kalea treba biti
u visini najdanje biti rasporedene prema planu . Nakon og a opa se
grane. pojedina jama , a najcesca pogreska odno si se na
2. stupanj
I njezinu dubinu - jam e su cesto iii preduboke iii
Pazljivo posadite stabalee, kao sto je
opisana na 8. straniei. Razmak izmedu preplitke za pravilan smjesta j orijena. Pogrij es it
kolea i stabla treba iznasiti aka 10 em. 1. stupanj cete i ako shvatite sad nju voca a ao po sao za
Kalae lagano potisnite jednog covj eka. Mnogo je la se ad jed na osoba
u zemlju, barem 20 em pridrzava sad nieu u ze ljenom poloiaju, dok druga
nize ad dna sadne jame.
zatrpava rupu .
3. stupanj
Vrlo je vazno da spoj izm edu pod loge i plemke
Pricvrstite spanu na vrhu kolea.
Upotrijebite impregni- ostane izv an ze mlje. ajbolje je da na sadniei po-
Kupite odgovarajucu vrstu spone,
no neka bude labava nekoliko tjedana rane kolee . Postavite trazite ertu koj a po az je razinu do koje je sadniea
dok vocka ne ))sjedne«, a tad a je ih na onu stranu 5 koje bila posade na u asa dn i u pa da je postavite malo
pritegnite. Sponu treba povremena najcesce puse vjetar. iznad raz ine tla.
prilagodavati zbog debljanja stabla. Pr ora hli e dno sa dne jam e i na njemu oblikujte hu-
mak. Pos a ; e o lae oj i je neophodan ako sadite
•
sa mo s oj eeu oe u (vi d i str. 10); vocke s potpor-
nj em (arm aturom) imaju drukcije zahtjeve. Kolae
treba rajati 4-5 god ina, no voc ke na podlogama
27 i 9 trebaju kol ae eijelog a zivotnog vijeka.
Kontejnerska sadnica
MJESAVINA ZA SADNJU
Mjesavinu za sadnju pripremajte u rucnim
1. stupanj
Pazljivo posadite sadnieu, kaa 2. stupanj kolicima kad je zemlja suha i rahla: 1 dio
sto Je opisana na 8. stranici. Kalae utaknite u zemlju povrsinske zemlje, 1 dio vlaznog treseta i tri
supratna strani s kaJe sake kostanog brasna na jedna puna kolica.
•v v' .. •
naJeesee pusu vJ etrovl. Mjesavinu cuvajte u drvarnici iii u garazi dok
3. stupanj
Pricvrstite spanu. Prilagaaa- ne budete spremni za sadnju.
vajte je deblJanju stabla.
Za zatrpavanje vocaka ne treba koristiti zemlju isko-

pa nu iz rupa, nego posebnu mjesavinu za sadnju.
Upotreba mjesavine za sadnju jednako je vazna i pri
sadnji kontejnerskih sadnica. Korijenje ne voli prije-
laz iz plodnog komposta u kontejneru u mineralno
tlo u kojem, prakticki, nema organske tvari. Prepo-
rucena mjesavina za sadnju premostit ce tu razliku.
Postavite dasku
preko ruba sadne
Stara oznaka vi sine zemlje jame kako biste Dodajte nekoliko lopatiea sadne
na sadniei mora biti u ravnini bili sigurni da je mjesavine oko korijena pa sadnieu
s donjim rubom daske. sadniea na njezno potresite gore-dolje.
• •
pravoJ VISInI .
• •
Dodajte jos malo mjesavine pa
je rukama lagano zatisnite oko
korijena. Nemojte jako pritiskati .
,
® @
Dodajte jos mjesavine za sadnju, sve dok
rupa ne bude puna. Jos jednom zatisnite
Rupu napunite do poloviee mjesavinom zemlju, a zatim poravnajte povrsinu. Dko
za sadnju. Dvisno 0 velieini sadniee zemlju same stabljike dodajte malo mjesavine .
potiskujte rukama iii laganim gazenjem, no kako bi se oblikovao niski humak.
nikada nemojte biti grubi. Zemlju potiskujte
od ruba sadne jame prema sredini. I
Iskopajte rupu za sadnju koja ee biti dovoljno velika

®
i duboka da se zemljana bala moze postaviti na sloj
sadne mjesavine, debeo desetak eentimetara. Prije sadnje kontejner Prorezite kontejner
dobro zalijte . kada ga postavite
na dno rupe . Pazljivo
Rupa mora biti toliko duboka ga
nakon' I
•
, • • t- .•
• • • •
® Pregledajte povrsinu
zemljane bale. Njezno
Prostor izmedu korijenove
odrezite sve osteeeno i Nakon sadnje
bale i stijenki rupe ispunite
zamrseno korijenje,ali treba ostati bazen
mjesavinom za sadnju. Nemojte
pazite da bala ostane za zadrfavanje
•• uzeti obienu zemlju. Zatisn ite
eltava.
mjesavi nu rukama .
•
•
• ., . -
Ispravna njega nakon sadnje jednako je vazna kao i sama sadnja . Rasprostrite male oko debla na udaljenosti od 45 em.
•
Cim je posadeno, mlado stabalee treba dobro zaliti. U proljeee treba U prvoj godini uzgoja stabalee povremeno zalijevajte, a za osobito toplih
povrsinu oko stabla prekriti maleem. Mozete upotrijebiti stajski gnoj, vrtni veeeri poprskajte i lisee. Barem jednom godisnje provjeriie sponu, kako
kompost, koru, treset iii ernu polietilensku foliju . stable ne bi bilo preevrsto stisnuto.
JABUKE
Jabuka se uzgaja vise od bilo kojeg drugog voca - komerci -
jalno, ali i u kucnim vrtovima. Odabranu sortu mozete kupiti u
mnogo uzgojnih oblika, a podloga na koju je sorta cijepljena
najvecim ce dijelom odreciivati visinu buduceg stabla (vidi
str. 11). Potpuno razvijeni patuljasti oblici nece biti visi od 2 m,
a urad ce iznositi oko 20 kg plodova po stablu. Razvijeni stan-
dardni oblici mogu biti visoki i 8-9 metara, a njihov urod iz-
nosi cak 100-200 kg po stablu.
Jabuke uzgajajte u obliku vaze ako raspolazete s dosta pros-
tora, a ako je prostor skucen, tada se odlucite za nek i od pa -
tuljastih oblika na armaturi. Palmeta je jedan od na jomi ljenijih
uzgojnih oblika, posebice kad se sadi uza zid iii uz og radu . ,
Osim ovih standardnih savjeta, moramo spo menuti i neke od
novijih uzgojnih oblika s kojima nema pun a muke, a pri kladni
su za male vrtove; to su vertikalni kor donac (str. 10) i sitna
»preskociva« stabalca, nasad koji ba ca v rlo malo sjene.
Bez obzira na to za koji se uzgojni obl ik odl ucite , voCk ice pra-
vilno posadite u dobro pripremljen o t lo. Vrlo rijetko im a po-
teskoca oko nalazenja mjesta za sadnju , no cak i otporna
jabuka ima slabih strana . Smetat ce joj solju zasicen morski
zrak, ali i krecnjacko, alkaln o tl o .
Ako uvjeti i nisu najpovolj niji (p revise oborina, nadmorska
visina iznad 500 m, djelom ic na sjena , tlo prezasiceno du-
sikom, nedostaci u drenazi), sretnijim ce se rjesenjem poka-
zati manje osjetljive sorte za preradu .
Vocke posadite na preporuceni razmak, premda vam se u
pocetku moze uciniti da su predaleko jedna od druge. Slije-
dite upute 0 njezi iznesene u ovom poglavlju pa cete i s malim
brojem posacienih stabala uzivati u njihovim pl odovima od
svibnja do listopada .
Mnogi se vrtlari trude oko starih stabala koja su kupili zajedno
s kucom . Premda se moze provesti program pom laciivanja,
koji traje oko tri sezone, cesto je bolje poceti iz pocetka i iza-
brati novo mjesto u vrtu za novu jabuku.
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.11.12.
SADNJA - sad nice golog korijena
SADNJA - kontejnerske sadnice
-REZIDBA
-- -
REZIDBA - sva stabla stabla
na armaturi
PRSKANJE - po potrebi
BERBA
SKLADISTENJE SKLADI-
STENJE
UZGOJNI OBLICI
,
SAMOSTOJECI UZGOJNI OBLICI
Stabla jabuka mogu se oblikovati na razlicite nacine

• - izbor ovisi 0 vrtlarovim zeljama. U nekim se knj iga-
ma moze naci podjela uzgojnih oblika na »ograni-
cavajuce« i »neogranicavajuce« , no ta nejasna pod-
• jela poprilicno otezava klasifikaciju nekih oblika, kao
VAZA STANDARDNI UZGOJNI OBLIK sto su, na pri mj er, patuljasta piramida i vitk i vretena-
Vaza je jedan od najpopularnijih uz- Velika su stabla na srednje bujnim i sti grm. Mnogo je konstruktivnije uzgojne oblike di-
gojnih oblika. Ima suplju sredinu i bujnim pod logama prikladna samo jeliti na samostojece i one s potporom . Samostoje-
vrlo kratko deblo (vaza 0,6-0,8 m, a za velike povrsine s kojih se oce- ca stabla uzgajaju se na otvorenom prostoru bez
patu ljasta vaza 0,45-0,6 mI. Brzo kuje i znatan urod. Debla se u ovak- ikakve vodoravne potpore, a i odrzavanje je jednos-
dolazi u rod i lako se odrZava. Visi- vih velikih uzgojnih oblika granaju tavnije kad se jednom stvori osnovni kost ur krosnje.
na odrasle vocke ovisi 0 podlozi - na visini od 1,5 do 2 m, a cijela su Stabla s pot porom rastu uz ogradu, armat uru od
od 1,8 m na M27 do 5,5 m na stabla visoka i do 9 m pa su iznim- zice iii uza zid, a orezuju se Ijeti . Odrzavanje takvi h
MM106. Nije prikladna za sadnju no teska za odrZavanje. stabala zahtijeva v ise truda, a i urod je slabiji.
na travnjacima.
, VERTIKALNI KORDONAC
Vertikalni je kordonac uveden 1989.
godine pod imenom »balerina« i od-
mah je pobudio veliko zanimanje. Na
provodnici nema nikakvih postranih
grana, sto znaci da nema ni rezidbe .
Nakon pet godina doseei ee visinu od
2,5 m, a takav jedinstveni nacin rasta
cini ga prikladnim i za travnjake, i za
rubove, i za drvorede.
PIRAMIDA VRETENASTI GRM Nude se cetiri sorte:
Piramida je slicna vazi, osim sto u Jedna od varijacija piramide - os- Bolero (zelena rana desertna jabuka);
nje postoji sredisnja provodnica pa novna je razlika u tome sto su na Polka (crvenozelena srednje rana
cijelo stable ima konican oblik. vretenastom grmu postrani izboji desertna jabuka);
Patuljasta piramida (visoka oko 2 stalno potiskivani prema dolje, ta- Valcer (crvenozelena kasna desertna
m, promjera oko 1,5 m) do bar je iz- ko da leze gotovo vodoravno. Nije jabuka);
borza mali nasad, no zahtijeva i pa- prikladan za vrtove, jer - zbog viso- Mavpole (purpurnocrvena divlja jabu-
zljivo Ijetno orezivanje. kog kolca i mnogih okomitih zica - ka koja cvate u svibnju).
ne izgleda privlacno. PodlogajeMM106.
UZGOJNIOBLICISPOTPOROM
KOSI KORDONAC HORIZONTALNA PALMETA FAN (LEPEZA) DVOSTRUKI HORIZONTALNI

Stablo s jednom provodnicom Po dvije se grane razvedu Ovo je vrlo atraktivan uzgojni KORDONAC
koje je posadeno pod kutom od vodoravno na nekoliko etaza, oblik, osobito ako su stabla po- •
45' i privezano za vodoravni pot- a razmak medu etazama je
(»PRESKOCIVO STABALCE«)
sadena uza zid, ali zahtijeva •
poranj. Obicno se koriste slabo oko 30 cm. Palmeta je deko- mnogo prostora (stabla su vi- Zica koja podrZava ovaj uzgojni
bujne podloge, a sorte bujnog rativnija od kordonca, ali za- soka 2 m, ali su sira od 3 mI. oblik razapeta je tridesetak cen-
rasta uglavnom se izbjegavaju. htijeva vise prostora, a i odr- Potrebno je pazljivo orezivanje. timetara iznad tla. Koriste se iz-
.To je jed an od najboljih nacina zavanje je teze. Odlucite Ii se Ovaj se oblik rijetko rabi pri uz- razito slabo bujne podloge, pa
da se na ogranicenom prostoru za ovaj uzgojni oblik, kupite goju jabuka, cesei je kod tre- su rezultat jabuke pogodne za
uzgaja nekoliko sorata. vee oblikovana stabalca. sanja, slj iva i bresaka. rubnjake iii gredice.
PODLOGE
Jabuke obicno lose rastu na svojem v lastitom korijenu. Ta je cinjenica poznata v ee
stotinama god ina pa se isto tako dugo jabuke cijepe na odgo varajuce pod log e. No
uvocienje slabo bujnih podloga u vocarsku praksu, a samim t ime i vocaka stab lasica
u male vrt ove, datira tek od kraja Drugog svj etskog rata. Pojava slabo bujnih podlo-
ga nosi sa sobom i citav niz prednosti . Vocke mnogo brze dolaze do roda , a plodovi
su int enzivn ije obojeni. Berba je znatno o laksana, a i rezidba . Prskanj e postaje jed-
nostavnije, cak i sa skromnijom opremom .
No uzgoj vocaka na slabo bujn im pod logama podrazumijeva i vrlo plod no tlo i nata-
pa nje, a urod je ipak nizi . Zato je, na manje kvalitet nu tlu , bo lje od luc iti se za pod loge
sred nje iii jace bujnosti .
Odraslo stable Godina Godina

Podlog a prvog punog
Prosjecna Prosjecni roda roda
• •
visma urod
10-15
M27 2m 2. -3. 4.-5.
. - •
kg
M27 -IZRAZITO SLABO BUJNA M9- VRLO SLABO BUJNA
PODLOGA PODLOGA 20-25
~
Cesta podloga na kojoj izrastu M9 3m 3.-4. 5. -6.

Nedavno uvedena podloga koja i kg
nakon 10-15 godina uzgoja stvara stabla ko ja su u punoj zrelosti po-
stabalce visoko 1,8 m. Pogodna je put omanje prostorije. Rast ce u
35-40
ako namjeravate uzgajati jabuke u prosjecnim uvjetima, ali na kvali- M26 4m 3. -4. 5.-6.
cvjetnim loncima, ali i za patu- tetn ijem tlu. Koristi se za form ira- kg
Ijaste uzgojne oblike bujnijih so ranje patuljastih uzgojnih oblika,
tao Ova se podloga rabi i za obli- kao sto su patuljasta piramida, 45-50
MM106 6m 4.-5. 7.-8.
kovanje "preskocivih« stabalaca- .vitki vretenasti grm, vertikalni kg
vidi str. 10. Uz vocku stalno mora kordonac iii patuljasta palmeta.
biti kolac, jer grane zahtijevaju Pogodna je za malene vrtove s MMlll 8m 80-150 6.-7. 8.-9.
potporu. Nuzno je i kvalitetno tlo, relativno kvalitetnim tlom . Vocke M2 kg
redovita prihrana, natapanje i trebaju stalni potporanj te re-
borba protiv korova. dovitu prihranu i natapanje.
M26 MM106 MMlll i M2

SLABO BUJNA PODLOGA SREDNJE BUJNA PO DLOGA BUJNE PODLOGE
Podloga s uci nkom vrlo slicnim onome To je jedna od najcesce rabljenih podloga. Gotovo Ove podloge uglavnom i ne nalaze primjenu u
na podlozi Mg. Ipak, vocke cijepljene svaka vocka koja se prosirila u sredistu necijeg vrta prosjecnim vrtovima, jer rezultiraju golemim
na M26 malo su jace i otpornije, ali i cijepljena je bas na ovu podlogu - najbolji izbor za stablima siroke krosnje. Ovakva stabla vrlo
vise za oko pola metra pa se kolac prosjecan vrt s prosjecnim uvjetima. MM 106 cesto sporo dolaze u rod, a za rezidbu, prskanje i ber-
moze maknuti otprilike nakon pet godi- se koristi i kao podloga zasorte slabije bujnosti, jer bi bu vocar svakako mora nabaviti visoke Ijestve.
na. Na podlozi M26 razvit ce se stabla takve sorte na slabo bujnim podlogama davale jos Ipak, i ove podloge imaju svoju primjenu - za
zbijena rasta; ona je do bar izbor za tla slabije rezultate. Moze se koristiti kao podloga za uzgoj u izrazito velikim vrtovima, ali i za uzgoj
prosjecne kvalitete, a i urod je nesto standardne oblike nizeg rasta, no zbog prevelike buj- stabala manjeg rasta na neplodnim tlima slabi-
visi nego na podlozi Mg. nosti ne odgovara uzgoju kordonaca, osi m ako je tlo je kvalitete.
slabije kvalitete.
o SORTAMA
Dobro proucite opise sorata i izaberite onu koja vam
J,' v
~At.taca.
najbolje odgovara. Izbjegavajte izrazito bujne sorte, v
Tek je n eko liko so rata jabuka samooplodno, tj. sposob-
ako ne raspolazete velikim prostorom. Zivite Ii u sjever- no za zametanje plodova nakon oplodnje svojim
vlastitim peludom - npr. sorte James Grieve i Arthur
nijim krajevima, izaberite rane iii srednje rane sorte, a
Turner. Prakticki, u svim ostalim slucajevima potreban
ako je tlo u vasem vrtu s proljeca hladno i mokro, izbje- je oprasivac - druga sorta koja cvate u isto vrijeme -
gavajte sorte koje su osjetljive na rak. I mraz je vazan kako bi doslo do uzajamnog oprasivanja.
cimbenik. Ako su u vasem kraju cesti kasni mrazovi, Na gradskim podrucjima gdje je jabuka cesta vocka
tada je najbolje da se odlucite za neku od so rata koja nema potrebe za sadnjom oprasivaca u v lastitom vrtu,
kasnije cvate (proucite grupe oprasivaca). Pregledajte jer ce se odgovarajuca sorta naci u susjednom dvo-
ristu. No ako se jabuke ne uzgajaju cesto u vasem kraju,
cijeli popis sorata kako se ne biste odlucili za neku koja
v tada se za sadnju odgovarajuceg oprasivaca morate
je izrazito osjetljiva na mraz. Zelite Ii posaditi sortu ciji su pobrinuti sami.
plodovi namijenjeni preradi, dobro promislite 0 tome Jabuke se svrstavaju u cetiri skupine prema vremenu
sto stvarno zelite, jer se neke npr. potpuno raskuhaju, cvatnje. Oprasivac je sorta za koju bi bilo idealno da se
dok druge i nakon kuhanja zadrzavaju svoj oblik. nalazi u istoj grupi sa sortom koju treba oprasiti iii
barem u susjednoj skupini.
Berite plodove u pravi trenutak - jabuke kupljene u
Takozvani triploidi jos su zamrsenije sorte. Naime, uz
vocarnama uglavnom su ubrane prerano . Zapamtite
triploidnu sortu treba posaditi cak dva netriploidna
osnovno pravilo: budete Ii uzgajali domace, autohtone oprasivaca . Te ce dvije sorte oprasivati triploidnu sortu,
sorte, imat ce bolji okus i kvalitetu nego plodovi istih so- ali i jedna drugu.
rata kupljeni u vocarnama, no, s druge strane, bit cete
razocarani uzgojenim plodovima stranih so rata (kakva BEAUTY OF BATH ST EDMUND'S PIPPIN
je, na primjer, sorta Granny Smith). A EGREMONT RUSSET

GEORGE CAVE
VISTA BE LLA
Sorte IDARED
Mjeseci koji se spominju u opisu sorata variraju: dodaj- koje ranD IRISH PEACH AT
LORD LAM BOURNE Triploid koji treba dva
te nekoliko tjedana zivite Ii u sjevernim dijelovima zem- cvjetaju REVWWILKS opra sivaca: RIBSTON PIPIN
Ije, a nekoliko oduzmite za juzne dijelove Hrvatske. Neke ARTHUR TURNER KIDD'S ORANGE RED
sorte jabuka koje traze duzi period skladistenja pocinju BOUNTIFUL LANE'S PRINCE ALBERT
CHARLES ROSS MERTON KNAVE
se koristiti cak i do dva mjeseca nakon perioda prepo- COX'S ORANGE PIPPIN REDSLEEVES
DISCOVERY SPARTAN
rucenog za berbu.
B EARLY VICTORIA
ELSTAR
STU RMER PI PPIN
SUNS ET
U opisima so rata naici cete i na neke nepoznate rijeci . Sorte koje EPICURE WORCESTER PEAR MAIN
»Alternativna rodnost« znaci da biste mogli biti razo- cvjetaju FIESTA
. FORTUNE BT
carani urodom svake druge godine. Nrsna rodnost« srednje ranD GRANNY SMITH Triploidi koii trebaju dva
GREENSLEEVES oprasivaca:
ulazi u opis nekih so rata koje vecinu plodova do nose na GRENADI ER BLENHEIM ORANGE,
JAMES GRIEVE BRAMLEY S SEEDLING.
vrhovima izboja, za razliku od »spur rodnosti« koja se JESTE R.KATY CRISPIN, JUPITER
odnosi na sorte koje najveci dio plodova donose na ~
kratkim rodnim ograncima (spurovima) rasporedenim AN NIE ELIZABETH ORLEANS REINETTE

C ASHMEAD'S KE RNEL PIXIE
duz cijelog izboja. Sorte koje ELLISON'S ORANGE TYDEMAN'S LATE ORAN GE
GOLDE N DE LICIOUS WINSTON
cvjetaju GOLDEN NOBLE
srednje HOWGATE WONDER
LAXTO N'S SUPERB CT
kasno LO RD DERBY Tripl oid koji treba dva
oprasiva ca: JONAGOLD
Velicina
~~--~------~~=
em
D AMERICAN MOTHER
EDWARD VII DT
velik od 6 em Kasno Triploid koji treba dva
NEWTON WONDE R
cvjetajuce oprasivaca: SUNTAN
od 4 em
malen
_ _ _-=Z::,:re:.:lo::,:s:.:t_ _ _ _ ---,Vc:.,:ri· erne berbe Period skladiSten'a U malenu vrtu potreba za op rasivacem moze biti pro-
• nema - blem. Stoga je »o bite ljs ko stablo« dobro rjesenje: 2-4
srpanJ-
ranozrele sorte jesti do 7 dana razlicite , ali kompatibilne sorte cijepe se na isto stablo,
pocetak ruj na
nakon berbe sto omoguca v a medusobno oprasivanje i dulju rod -
•
rUJan -
..
ogranlcen na
nost. Ve li ke su m ogucnosti kombiniranja podloga i vari-
sred njozrele sorte jeteta .Tipi c ne ponude ukljucuju:
listopad 2-3 tjedna
Charles Ross / Grenadier / Worcester Pearmain
dugacak. 1-3 Discovery / Fortune / Sunset
listopad - •
Cox 's Orange Pippin / James Grieve / Spartan
kasnozrele sorte mJeseea,
studeni
ovisno 0 sorti Sorte Bramley 's Seedling iii »zlatni delises« lako nad -
vladaju ostale, pa ih izbjegavajte .
"" . ",: .,' .. ', '. . .... . . .... '';;:,' " .: ,
.... .
TIP: desertna jabuka

AMERICAN MOTHER
VELICINA PlODA: srednji
v . ,' . ~ Stara americka sorta, uvedena u Europu prije stotinjak go-
BOJA POKOZICE: zuta, isprugana i poprskana dina, Izvrsna za jelo, slatka, socna i prepoznatljive arome, ,
crveno Bez obzira na to sto je svrstavamo u desertne jabuke, sorta
, ,
GRUPA OPRASIVACA: 0 American Mother dugo je bila jedna od najomiljenijih za !
pripremu tradicionalnih americkih pita od jabuka , Usprav-
VRIJEME BERBE: kraj rujna .•..
na rasta, otporna na krastavost ploda,
VRIJEME UPORABE: prosinac - studeni
TIP: za preradu
,
, VELICINA PlODA: velik Ni jedna sorta za preradu nema tako dugo vrijeme skla-
ANNIE ELIZABETH
BOJA POKOZICE: zlatnoz~ta, istockana distenja kao sorta Annie Elizabeth. Dna se cuva mje-
• •
Iisprugana ruzlcastocrveno
v ' v
secima, Uspravno stablo s mnogo kratkih rodnih grancica
, , (spurova) pogodno je za sjevernija podrucja, Meso ploda
GRUPA OPRASIVACA: C
je kiselkasto i hrskavo, a tekstura prilicno suha, Ova se :
VRIJEME BERBE: sredina listopada sorta vee dugo uzgaja, no kao komercijalna sorta vise nije •
VRIJEME UPORABE: prosinac - svibanj na vrhu Ijestvice najprodavanijih,
TIP: za preradu
ARTHUR TURNER
VELICINA PlODA: velik Premda ovu sortu ne preporucuju svi strucnjaci, ona ipak i
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s nahukom ima svojih dobrih strana, Cvate prekrasnim ruzicastim '
narancastosmede cvatom i gotovo da i nema sorte koja u doba cvatnje pruza '
, , Ijepsi prizor Snazna je rasta, idealna za sjevernije predjele , '
GRUPA OPRASIVACA: B; djet samooplodna
Dobre je rodnosti, a njezini je plodovi prilicno suhe teks-
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan ture cine izvrsnom jabukom za kuhanje, Sadnice se rela- •
. ....
VRIJEME UPORABE: kolovoz - listopad tivno lako nabavljaju ,
', , - ." .
- ,-" ' .
, ,TIP: desertnajabuka
ASHMEAD'S KERNEL
- . .v ,"
Sorta stara 300 godina, no jos se uvijek preporucuje kao
BOJA POKOZICE: zuckastozelena, vecinom jedna od najboljih kasno zrelih desertnih jabuka , Plodovi su
prekrivena smeckastocrvenom hrdom zuta, hrskava mesa i izvrsna okusa, Dobra je i otpornost na
,," v
GRUPA OPRASIVACA: C krastavost plodova, kao i duzina I ja , Ipak, kvalite-
. ' . .... .
ta se ne moze usporediti s kolicinom jer je urod dosta slab ,

" " "'
.:;: . . .".. :." ",: " , ', .,' ..>
VRIJEME BERBE: sredina listopada Sorta se ne preporucuje za sjeverne krajeve,

_.-, ,-' - :
VRIJEME UPORABE: prosinac - ozujak

• .... ,
TIP: desertna jabuka ",

BEAUTY OF BATH
VELICINA PlODA: malen do srednji Nekad vrlo popularna desertna sorta, no komerc ijal liZ,
- ,,'" ....... .. :.:::.:~> ,, ',;. .
BOJA POKOZICE: blijedozuta, s nahukom i gajivaci danas biraju kvalitetni je sorte , Sta I 18 ,
tockicama jarkocrvene boje 'ii 'i i, , razgranate krosnje, okus je slatkasto-gor as , ogli IS C
GRUPA OPRASIVACA: A reci - nista posebno! Premda se ova sorta I S ~Ie r_o
mnogim katalozima, strucnjaci je nece eOorucru, D-
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza Iem je prerano otpadanje plod ova te so ' C d ,sva-,s
.. ," :..... . ... ".... :"'- '::""" "::':"
'----' VRIJEME UPORABE: pocetak kolovoza, . . ' '"
-: ':',: ",.-». . ",:.: "
TIP: desertna i za preradu =::;iCc": ::::::,::'

i ' i'i
BLENHEIM ORANG E
VELICINA PlODA: ve lik I nakon dva stoljeea ova se s a ao led a od
'.-,- .,' ," " ~. : ",::',- ..
BOJA POKOZICE: zlatna, s nahukom i najkvalitetnijih i za jelo i za as je hrskavo i

prugama crvenila i smedom hrdom suho, izvrsna okusa ko ji podsjeea a [0' e, Sorta je otpor-
, GRUPA OPRASIVACA: BT na na pepelnicu, a urod je obil an, So to Ie vr10 bujna rasta
.. "
pa je valja eijepiti na slabo bujne pod I ge, Uspij eva na sje-
.
.W,i
VRIJEME BERBE: pocetaklistopada
. ,'-
veru , Alternat ivne je rod n s , a r blem moze biti i kras-
", VRIJEME UPORABE: studeni - sijecanj tavost ploda,
i .~~.
. . .,..... .
I( . ........ ""TIP: za
,
preradu .. .
BOUNTIFUL ' ~.
, .
'!,'
. ., '
1 >;.
VELICINA PlODA: velik Jedna od najboljih novih jabuka za kuh anje koje su se po-
-( .'
BOJA POKOZICE: blijedozelena, isprugana javile u nekoliko posljednjih desetljeca, Dobar izbor za sve r
narancastocrveno koji zele veliku vocku, no ipak nem aju mjesta za Bramley's
GRUPA OPRASIVACA: B Seedling, Ova cvrsta sorta obilno evate i nema problema s
-, ... . ....
pepelnieom, Oaje dobar rod, a moze se uzgajati i kao kor-
VRIJEME BERBE: kraj rujna donae. Plod je dosta sladak pa mu pri kuhanju ne treba do- "
VRIJEME UPORABE: rujan - sijecanj davati secera ,
•
-. . .
TIP: za preradu
BRAMLEY'S SEEDLING .(
• •
VELICINA PLODA: vrlo vehk
Do sad a najpopularnija jabuka za kuhanje. Razlog je lako •
pogoditi - vrlo dobar urod i jako veliki plodovi socna mesa BOJA POKOZICE: zuckastozelena, lagano
• •
i izrazena okusa. Ipak, razmislite prije neg a sto se odlucite Isprugana crvenlm
za ovu sortu - zbog izrazito bujna rasta nije pogodna za
-
GRUPA OPRASIVACA: BT
male vrtove, a cesto je alternativne, a i vrsne, rodnosti.
VRIJEME BERBE: sredina listopada
Otporna je na mraz, a i na krastavost ploda .
VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak
. -.'
TIP: desertna i za preradu

CHARLES ROSS
VELICINA PLODA: velik
Neke se sorte biraju zbog odliena okusa, no sorta Charles
Ross bira se zbog neobieno lijepih plodova. Veliki, okrugli, B()JA POKOZICE: zuckastozelena, s nahu com
• •
intenzivno obojeni, rado su videni na policama ducana. I prugama narancastocrvene
. - • •
Meso je slatko i soeno, no duzim skladistenjem postaje GRUPA OPRASIVACA: B •
suho i bez okusa. Ova se sorta lako nabavlja, a i pogodna je
VRIJEME BERBE: sredina rujna
za uzgoj na vapnenastim tlima. .
VRIJEME UPORABE: listopad - prosinac
r
TIP: desertna Jabuka
COX'S ORANGE PIPPIN VELICINA PLODA: srednji
I
Mnogi ce je preporueiti kao najbolju jabuku za jelo - . ~ . ,-
•
plodovi su aromatieni, soeni, hrskavi i izvrsna okusa. Ipak, BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom naran·
bolje je da je kupujete u ducanu nego da ovu sortu uzgajate castocrvenog i otocicima crvenosmede hrde
• •
u vlastitu vrtu. Nije prikladna za sjevernije predjele, no eak GRUPA OPRASIVACA: B
i na jugu moze stradati ad kasnih mrazova iii bolesti. Trazi
VRIJEME BERBE: listopad
kvalitetno tlo i znalaeku njegu.
VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj

CRISPIN
VELICINA PLODA: velik •
1 •
,
Poslijeratna, japanska sorta uzgajana zbog iznimno obi Ina •
• •
uroda. Plod je prepoznatljivo izduzen i rebrast, meso mu je , •
BOJA POKOZICE: zuckastozelena • •
hrskavo, ugodna, premda pornalo gorkasta, okusa. Plodovi •
se jedu odmah nakon berbe iii tek nakon skladistenja, koje GRUPA OPRASIVACA: BT
•
. ,,
rnoze potrajati i do eetiri rnjeseca. Sorta je bujna rasta pa . ,. " '.,.,
p .'
, (
provjerite je Ii cijepljena na slabo bujnu podlogu. VRIJEME BERBE: sredina li stopada ·

•
.•...
VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca

-
TIP: desertnajabuka
DISCOVERY
Rana sorta cvrsta mesa i s boljim skladisnimsposobnosti- VELICINA PLODA: malen do srednji
ma od vecine so rata koje zore u to vrijeme. Ranija je i bolje • •
BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
kvalitete od svojeg roditelja - sorte Worcester Pearmain. prekrivena jarkim crvenilom
Dobra je i otpornost na bolest, kao i na mraz, a umjeren
GRUPA OPRASIVACA: B
rast eini ovu sortu pogodnom za uzgoj u malim vrtovima.
Sorta rodi i na vrhovima izboja i na kratkim rodnim gran- VRIJEME BERBE: kolovoz
Cicama (spurovima). ali poeetak zriobe maze biti usporen.
-
VRIJEME UPORABE: kolovoz - rujan
TIP: za preradu
EARLY VICTORIA
Early Victoria (poznata i kao Emneth Early) najbolja je sorta VELICINA PLODA: srednji ••
za kuhanje u sezoni. Plodovi su spremni za berbu krajem
•
•
•
BOJA POKOZICE : zuckastozelena ,
lipnja, a njihovo se zelenkastobijelo meso kuhanjem raspa- •
da u slatku kasu. Stabla su vrlo evrsta, a rod obilan. Rast je
GRUPA OPRASIVACA: B
snazan i zbijen, ali se pojava alternativne rodnosti, kao i
smanjenja prosjecne velieine plodova, moze izbjeci tek VRIJEME BERBE: srpanj
prorjedivanjem plodova.
VRIJEME UPORABE: srpanj - kolovoz
TIP: za preradu
EDWARD VII.
Ova snazna sorta kasno cvjeta i kasno rodi te je dobar izbor VEUCINA PLODA: velik !
•
• .
•
za sjevernije krajeve iii vrtove u kojima ima mraznih dze- BOJA POKOZICE: zuckastozelena
pova. Rast je zbijen i uspravan, pa se preporueuje za manje
vrtove. Dobra je i otpornost na krastavost plodova. Nakon GRUPA OPRASIVACA: 0 •
. kuhanja kiselo meso postaje ruzicasto. Edward VII jest sor-
ta umjerena roda, a dogada se i da kasno dolazi do roda . VRIJEME BERBE: sredina listopada
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
-
TIP: desertna
,- . ....
-,." " ,.-,- _ ___;dl$1t~ .
EGREMONT RUSSET
VELICINA PlODA: malen do srednji
'Wi . -:·:M:CYf/fS".:: ·.. ','.",:," #';;'..,," _ ::".: '_':':::"" :-" ::"'-'-j;(' : ) 't&<,', . . ," ..", ' . ~ ...: " .. ::' _ •
Ovu eete sortu naei u gotovo svakom katalogu. Uzgaja se
BOJA POKOZICE: zlatnoluta s velikim ~ vee stotinu godina, no jos uvijek pripada najkvalitetnijim
otocima blijede crvenosmede
kozarama koje se mogu kupiti. Pokozica je gruba, a meso
GRUPA OPRASIVACA: A
-,- ,
- -
:'" -',
hrskavo. Okus je vrlo dobar, pun i sladak. Uspravna je ra-

'". ',_._._. ... . ... ,' ._,"
_ ''''~«'h . ~
sta, a stabla su razmjerno mala. Prednost joj je i otpornost

VRIJEME BERBE: kraj rujna
na mraz, no problem mogu biti gorke mrlje na plodovima .
. ," ~. ,' ...., . .' _.' ,' -, . -,." .. .,' . . .,
- - ?"'--'" .
I "', >. "'. ,- .... - ,< ;:.: ELLISON'S ORANGE
VEliCINA PlODA: srednji Otporna jabuka koja se lako uzgaja. U nekim je katalozima
. . ,.;, '::.::' . . .... . ::.,:','"
BOJA POKOZICE: zelenkastoluta, prosarana uzdizu do neba te je katkad zovu i Red Ellison. Oobre je ot-
crvenilom
.. . _.' ..", ., pornosti i na krastavost plod ova i na mraz, no, usprkos
...::, ,_ .-'-,'"-. . .
:
. . .,' .... ,' ,- . :.:. - , ,-
GRUPA OPRASIVACA: C svemu, ova sorta ipak nije najbolji izbor. Plodovi su vrlo
•- - ~ ___ _"
o
--: : ' -~
• " .
_:--- --< . : ;,"
. , ' • •• • • • •
' • • • '
<
,. "
'.e.. ·.
' , • ';
-.., ,"
., . ' ,,,,
-"-"". "
• • _
socni, no pose ban okus na anis ipak ne prija svima .

VRIJEME BERBE: sredina rujna Problem moze biti rak, ali i alternativna rodnost.
.,.,- .s-d:w<.-: :.,'Wi.,. .>. . '. ., .:..-. _.,<~ . · :.: :··,.::·0.·.....:. .·
VRIJEME UPORABE: rujan -l istopad

..., ..........•...... " ... . .•. "'., ' .. ...•.
TIP: desertna
.....:.· Jil:ii\.,NG > "
VELICINA PLODA: srednji ELSTAR

BOJA POKOZICE: zelenkastoluta,
" .. .. .. Novija nizozemska sorta koja se jos ne nudi u svim katalo- .
•
s nahukom jarkog crvenila zima. Pretpostavlja se da ee postati vrlo popularna sorta
"'. ~ . .....".
v
" '
'" "
jer obilno rod i, dobro se cuva, a plodovi su joj posebno
GRUPA OPRASIVACA: B socni i ukusni . Potrebno je prorjedivanje plodova kako bi se
•
· VRIJEME BERBE: listopad izbjegla alternativn a rodnost, tako da Elstar nije sorta za
.:"',';:.. . ..... > .:. . .....- ...,.. . . '. . ,...,................' . . .. pocetnike .
VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj
"" . .
, - - - "' .'.'. .... . ......'",. :. . . ,. ... ;. . . .':'" ,,,,,. ., " . ~ .> .. .. . . . . . :.'. .
VELICINA PLODA: malen EPICURE
.... . ..
.. . .
. .
. .,
... " .... .::. ""..... ' . ........ . Ovu cete sortu naci u mnogim katalozima, cesto pod
BOJA POKOZICE: zuta, isprugana crveno imenom Laxton's Epicure. Dobar izbor za pocetnike i za
............
hladnije krajeve - sorta je otporna i lako se uzgaj a. Plod je
GRUPA OPRASIVACA: B - - zgodno isprugan i prilicno socan, ali je malen, a nakon
..... ,"" '."" . ..
. . . ~ "'
berbe ubrzano gubi okus. Stabla su zbijena rasta, slabo raz-
, VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
: :.. . .:'(: . ::... :J;;.., ..... ..,:.... granata.
L.::= . VRIJEME UPORA,BE: sredina kolovoza - rujan
.~ .. . ,' ." "' .;.; .... .. '.t<, .... . ..i · , . "'...... ... .. " . , .......
TIP: desertna jabuka .

". ... '~''''''''' . '.. - =:...,., .... . .,."""., .....,,"'.,.:. ":" ." ,. , . ..'. ,... ... ..
FI ESTA
, •' w. VELICINA PLODA: srednji
.. ""}',1:, * , ,.'ffiI:i, ,'. :' i4ft> ..
"'i ~
do
......
velik
.... , .. " ~" , ,
Izvanredna nova sorta za one ko ji bl uz alat] C >('5
BOJA POKOZICE: luta, s nahukom i Orange, ali ne mogu. Cox's Orange )eIe a dd e Ie ove
• prugama jarkocrvene boje sorte koja sadrZi i nlegovu prep znaIlJlvu aro u. loa us
..• .,:.> ~ :.. .' ' ,;;; . ' ,; ,' . ..' .:.... .:,. . .'
GRUPA OPRASIVACA: B nije tako dobar, bez obzira na 0 s: 58 u alai rna.

. *" . . .. . . . .... ,' , """". ' "' '";%'" ';.. ."". .'. . , ., . . ._ .,".
. ~,", . i ... ·. 4 .... .. ' ..~ ..... , .... .. .. , . .... " '.. .. ' ..
Najvaznija je pouzdanos Fieste I l 8ZJnl ()nilm U I. Slabla

VRIJEME BERBE: pocetak listopada
M ... .. i;v : ,.... ,; ..
i'fi'~~:"' . , . . .. ,;:;~ ' . . .. . . , .... su pomalo viseeeg rasta .
VRIJEME
....... "" , ....'
UPORABE:
. ...
listopad - olujak
. ..
,':":.
I TIP: desertnajabuka
_........ . . ~ .. " H& .:., ·"_·.4 '. .... ' '' ' ''' '' ' '. ~ ...... .. , .. .. '. ...... . .. .. ..... , . "'...... . . .. . ... " ..:.: .:,. .... . ....
VELICINA PlODA: srednji FORTU NE

"" " ., .. " ,, ,::" , .... ""' ~ .. . ...;. , ,,' ,:> .. ,, ' , . • : ; l'~' . ..'
BOJA POKOZICE: zlatnoluta, s nahukom i Fortune (Laxton 's Fortune) jest populama sorta koju nude
• prugama crvenila mnogi katalozi. Bud ue i da je zbijena ras a, lako se uzgaja, a
.. ...... .... ,'. " , .... ..... . . . . . ..
. ..., ',"", ..
plodovi su slatki i socni. problemi s ovom sortom
GRUPA OPRASIVACA: B
.... ...., ... :.. :. . ". , ,,. > .. ...'.... ... .......... ...., ........... .
;;;;:,;::..... odnose se na ra k, alternativnu rodnost i omeksavanje
VRIJEME BERBE: pocetak<, rujna ~ plodova ubrzo nakon berbe .
, ;:.. <::,: : " :' ,:: . .. . , " . ....... .
VRIJEME UPORABE:
. . ,--
rujan - listopad
.......> .-, ..... <-",
... . ., ....>
"';',',: ... .. . .... :.

I VELICINA PlODA: srednji
,<... " .",:":_ :$ i:' ', ,;"·k ::n ':
GALA
... ..'
· BOJAPOKOZICE: luta, s obilnim nahukom .. Nije ju lako naei, nude je tek poneki specijalizirani katalozi.
crvenila Gala se cijeni zbog sjajne crvene pokozice i hrskava, slatka
mesa. Stupanj crvenila ovisi 0 kolicini sunca. Dobro rodi,
GRUPA OPRASIVACA: C
.. :·. e.:·;:'" ,. .:':--.-...:, .....
- - premda postoje i rodnije sorte. Gala je osjetljiva i na rak i
VRIJEME BERBE: listopad na krastavost plod ova, a plodovi mogu biti vrlo maleni ako
. ... . •.. .. .
",. .
se ne prorjeduju.
- VRIJEME UPORABE: listopad - sijecanj
... ... .
. .',
•
GEORGE CAVE
VELICINA PLOOA: malen do srednji
Neki ovu sortu preporucuju kao najbolju od ranih. George
Cave rodi dobro i redovito: u krajevima s povoljnijom kli- BOJA POKOZICE: zelena, s nahukom i
mom prvi se plodovi mogu brati vee potkraj lipnja. S ber- la " ", " ..
bom ne treba oklijevati, jer zreli plodovi brzo otpadaju. Plod VRIJEME UPORABE: kolovoz ,
je osvjezavajuei - socan i kiselkast, no bez nekih drugih "
GRUPA OPRASIVACA: A
prednosti . Sorta je podlozna vrsnoj ali i spur rodnosti.
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: desertna jabuka .'
GOLDEN DELICIOUS (»ZLATNI DELlSES(() VELICINA PLODA: srednji

Nemojte podleei iskusenju da posadite ovu sortu ako ne
"
zivite u kraju gdje ima dosta sunca - velicina i okus plodo- BOJA POKOZICE: zelen kasto iii zlatnozuta
va razocarat ee vas nakon oblacnijeg Ijeta. Urad je obi lan, a
plodovi se dugo i dobra cuvaju. »Zlatni delises(( je do bar GRUPA OPRASIVACA: C
oprasivac za druge sorte. VRIJEME BERBE: kraj listopada
,";
'.. .
.,' ."I'
. .-
. VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: za Rreradu
GOLDEN NOBLE
VELICINA PLODA: srednji do velik
U mnogim je prirucnicima ova sorta opisana kao jedna od , .7 1I S '
najboljih za kuhanje . Njezini se plodovi kuhanjem pretvara- BOJA POKOZICE: zuta, moze biti prisutna i
. ju u zlatnu pjenu izvrsna okusa . Ipak, sadnice ove sorte ri- . blije9ac lv_enkasto s med_ahJd~
.. , . :.; . :,. '~ " "" :" "'.
jetko eete naei na trzistu. Uspijeva i u hladnijim krajevima, '. GRUPA OPRASIVACA: C
rodi redovito, ali je osjetljiva i na rak i na krastavost plodo-
va. Prisutna je i vrsna rodnost i spur rodnost.
-
. ,
VRIJEME UPORABE: listopad - studen i In
TIP:, desertna
. . ..... ,
i za preradu
-
,
GRANNY SMITH "
~~;.;w" 2 Hl;;!! 7
VELICINA PLODA: srednji

Vrlo fina jabuka kad se kupi u voearni, ali, na zalost, ne i -" - :., .
kad se uzgaja u vlastitu vrtu. Sorta pouzdane i obilne rod- BOJA POKOZICE: zelena, katkad s nahukom i
nosti, no zahtijeva topla Ijeta, povoljne lokacije, kasnu prugama smede boje
berbu i produzeno skladistenle - tada ce plodovi mnogo GRUPA OPRASIVACA: B
radije posluziti za jelo nego za kuhanje. Skladisne sposob-
nosti su izvanredne - plodovi se katkad mogu ocuvati do VRIJEME BERBE: kraj listopada
svibnja. VRIJEME UPORABE: sijecanj - ravanj
GREENSLEEVES
TIP: desertnaj abuka
"
I
VELICINA PLODA:
Izvrsna, modern a sorta, ona koju biste trebali uzgajati ako
ste poklonik »zlatnog delisesa((. Stabla su cvrsta, pou- BOJA POKOZICE: blijedozelena koja prelazi u -
zdana, samooplodna i lako se odrZavaju . Rano dolaze u blijedozutu _ '''"''
rodnost i obilno rode. Na zalost, osvjezavajuci se okus brzo GRUPA OPRASIVACA: B "
gubi pri skladistenju. Ova ee sorta roditi i na vrhovim a izbo-
VRIJEME BERBE: rujan
ja, ali i na kratkom rod nom stablu .
VRIJEME UPORABE: rujan- studeni
TIP: za preradu
GRENADIER "
»Grenadi[« je uobicajena ranozrela sorta za kuhanje kOl a se
cesto vidi na policama voearni. Plodovi su zeleni, spljo- BOJA POKOZICE : zuckastozelena
steni i izrazeno rebrasti. To je i popularna vrtna sorta, jer su
joj stabla otporna, zbijena rasta, a urod obilan. Dobre je ot- ,
GRUPA OPRASIVACA: B
porno sti na krastavost, a plodovi se raskuhavaju u bijelu
masu izvrsna okusa. Najveei je problem slaba skladisna VRIJEME BERBE : sredina kolovoza
,
sposobnost. VRIJEME UPORABE: kolovoz - r,uj~a ,nl-___
TIP: za preradu
HOWGATE WONDER VEUCINA PLODA: vrlo velik
Dobar izbor za one koji zive u sjevernim krajevima iii u
mraznim podrucjima, a ne smeta im veliko, bujno stabl o u BOJA POKOZICE: zelenozuta s nahukom i
vrtu. Urod je vrlo obi lan, a golemi, isprugani plodovi idealni prugama blijedog crvenila•.",,,,,._ _ _ __
za izlozbu. Na zalost, okus im nije tako dobar, bez obzira na
to sto katalozi tvrde supratno - cesto su cak i bljutavi.
GRUPA OPRASIVACA: C ..'. '_,7 .".,_'"
L _2 I
VRIJEME BERBE: listoQad,

VRIJEME UPORABE: studeni ;- ozujak
. . ." .. "

f .
. . •
. c .......
. .
IDARED
·VELICINA PLODA: srednji do velik
Idared ima dva dobra svojstva, no, na zalost, okus nije
BOJA POKOZICE: zuta, vecim dijelom medu njima. Prva se prednost odnosi na izvanredne skla-
prekrivena jarkocrvenom disne sposobnosti - jabuke ubrane u listopadu mogu se ra-
GRUPA OPRASIVACA: A biti u kasno proljeee. Drugo se svojstvo odnosi na cinje-
nicu da se plodovi mogu jesti svjezi, ali i da mogu sluziti za
VRIJEME BERBE: kraj listopada
-
VRIJEME UPORABE: studeni - travanj
preradu. Meso je bijelo.

" " . A"'"
VELICINA PLOOA: malen do srednji IRISH PEACH
•• Ovo je dobra sorta koja se eesto preporucuje, no ipak ju je
BOJA POKOZICE: zuta, s nahukom i prugama
crvene i narancaste . tesko naei na trzistu. Plodovi su izvrsna okusa i socnosti
kad su ubrani izravno sa stabla. Manjkavost sorte ogleda
GRUPA OPRASIVACA: A se u sporu sazrijevanju plod ova, gubitku kvalitete pri skla-
-
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza distenju te u cestoj vrsnoj rodnosti.
VRIJEME UPORABE:
--. -
kolovoz - rujan

7 "
-~
JAMES GRIEVE
Odliean izbor i za manje povoljne lokacije, aka zelite pouz-
BOJA POKOZICE: zuta,lstockanai isp~u"""
danu , ra nu i otpornu sortu. Rodi redovito i obilno, a plodovi
gana narancastim
• ••
·w_· . su njezne teksture, socni i mirisni. Nuzno je prorjedivanje
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna , -',ww '
plodova, a skladisna sposobnost prilicno je losa. Bolje us-
. ii;t( .
pijeva u sj evern im nego u juznim krajevima zbog osjet-
o •
VRIJEME BERBE: pocetak rujna

Ilivosti na rak.
VRIJEME UPORABE: rujan -li·stopad

• JESTER
~.
Jedna od modernih so rata uzgojenih u East Mellingu. To je
BOJA POKOZICE: zuckastozelena, s dobra vrtna jabuka, no zasjen ila ju je sorta Jupiter, uvede-
obilnim nahukom crvenila na u isto vrijeme. Jester bi mogao postati popularan - od-
GRUPA OPRASIVACA: B likuje se spur rodnoseu, zbijena je rasta, a plodovi su hrs-
kavi i socni. Osnovna se zamjerka odnosi na osjetljivost
VRIJEME BERBE: rujan cvata na mraz.
VRIJEME UPORABE: listopad - studeni .

VELICINA PLODA: v....
elik do vrlo velik JONAGOLD
• • Moderna jabuka podrijetlom iz SAD-a. Roditelji s Joj Gol-
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s
laganim nahukom i sarama crvenog den Delicious i Jonathan. Piodovi su IZVrsne a v ce -
hrskavi, socni i puna okusa . Boja im je a ad ns' aiena, a
GRUPA OPRASIVACA: CT bujnost stabala moze stvarati potes e u im VrtOVI-
VRIJEME BERBE:
--
sredina listopada ma. Urod je vrlo obilan, a mlada sabia ran oJaze u rod .
VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak _ __ ' -_ _ _ _ .__.-,. _._
TI~: ~e sertna jabuka'f;:.:-"-::::::::::;;;;. ====::-: JUPITER

•
t",U;.L
•
"" Tji' _~<
•
',' ,; Ova je sorta uvedena 1982. kao sorta koja ima sve pred-
BOJA POKOZICE: zlatnozuta, uglavnom nosti Cox's Orange Pippina, a ni jednu od njegovih mana.
Plekrivena crvenim,_ Urad je vrlo obilan, a stabla bujna, pa ovu sortu treba ci-
GRUPA OPRASIVACA: BT jepiti na slabo bujne podl e. Sortu Jupiter lako eete naei,
no na trZistu vee ima i I zamjena za Cox's Orange -
VRIJEME BERBE: sredinarujna__~••___ Sunset i Fiesta.
VRIJEME UPORABE: listopad - ozujak
TIP" desertna jabuka

1 KATY
VELICINA PLODA: malen do srednji v
Katy, Katja iii Katya rana je sorta koja potjece iz Svedske

• •
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, gotovo pa nas ne cudi njezina dobra prilagodenost na uvjete u sje-
potpuno prekrivena jarkim crvenilom vernim krajevima. U mnogocemu je slicna svojem ra-
GRUPA OPRASIVACA: B ditelju - sorti Worcester Pearmain, no ipak se smatra
boljim izboram. Urad je obilan i redovit, a plodovi socni i
VRIJEME BERBE: pocetak rujna • v ., •
osvJezavaJucl.
VRIJEME UPORABE: rujan -l istopad
KIDD'S ORANGE RED
Ova je novozelandska sorta postala popularna zbog svoje VELICINA PLODA: malen do srednji
slicnosti s Cox's Orange Pippinom u okusu i teksturi, ali BOJA POKOZICE: zuta, s jakim nahukom
nema njegove uzgojne probleme. Ova sorta obilno i redovi- crvenila i otocicima blijedosmede boje
to rodi, ponajvise na kratkom rodnom drvu (spurovima).
GRUPA OPRASIVACA: B
Pogodna je za uzgoj u sjevernirn krajevirna, a i prilicno ve-
like otpornosti na bolesti. Ipak, nikad se nije nasla na po- VRIJEME BERBE: pocetak listopada
pisirna najbolje prodavanih sorata. VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca
TIP: za preradu
LANE'S PRINCE ALBERT
Jedna od najces6ih so rata za preradu koja se nudi gotovo •
u svakorn katalogu. Ima mnoge dobre strane; stablo je ot- BOJA POKOZICE: zelena poput trave )
porno, zbijena rasta i uglavnom rodi na kratkom rodnom isprugana blijedim crvenilom
drvu. Plodovi se bolje cuvaju nego oni sorte Bramley's GRUPA OPRASIVACA: B ,
Seedling i ne raspadaju se prilikom kuhanja. Ipak i ova sor-
ta ima svojih nedostataka. Osjetljiva je na pepelnieu i ne VRIJEME BERBE: pocetak listopada .,, ;.
uspijeva na siromasnim tlima. VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak
TIP: desertnajabuka
LAXTON'S SUPERB VELICINA PLODA: srednji do velik
Ovo je vjerojatno najces6e uzgajana kasna sorta. Ima
mnoge dobre osobine; evat je prilicno otporan na mraz, a BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, s nahukom
tam nag crvenila i crvenosmedim otocicima
plodovi imaju dobre skladisne sposobnosti. Ipak, danas
ima i boljih sorti . Alternativne je rodnosti, osjetljiva na - -
GRUPA OPRASIVACA: C
krastavost plodova i malo prebujna rasta za male vrtove.
Nuzno je i pro rjedi vanje plodova .
. '
TIP: za preradu
LORD DERBY
J
Premda se ova stara sorta nudi na mnogim mjestima, ipak
je sve rjede na popisima preporucanih so rata. Plodovi se BOJA POKOZICE: zelena • •
sl abije cuvaju nego u ostalih so rata za preradu koje se beru
u sezoni ruj an-listopad. Sorta ima i nekih prednosti; uspije- - -
GRUPA OPRASIVACA: C
va u hladnim i vlaznim krajevima i dobre je otpornosti na
bolesti. Meso kuhanjem poprima ruzicastu boju. VRIJEME BERBE: kraj rujna

LORD LAMBOURNE 1
Mnogi strucnjaei preporucuju ovu srednje kasnu sortu.
Razlog valja traziti u cinjeniei da se ova sorta moze, prak- BOJA POKOZICE: zelenkastozuta s
ticki u bilo kojirn uvjetima, natjerati na obilan i redovit urod. nahukom i prugama crvenila
Zbijena je rasta, sto je cini pogodnom za uzgoj u malim vr- GRUPA OPRASIVACA: A
tovima, a zarko obojeni plodovi slatka su okusa, socni i
VRIJEME BERBE: sredina ruj na
mirisni. Rodi i na vrhovima izboja, ali i na kratkom rod nom
drvu . VRIJEME UPORABE: listopad - studeni
TIP: desertnajabuka
MERTON KNAVE
Ova jabuka zarko obojenih plodova nikad nije postala po-
pularna, pa je valja traziti u speeijaliziranirn katalozima. BOJA POKOZICE: zelenkastozuta, gotovo
Lako se uzgaja, gotovo posvuda, a njezin je evat prilicno ot- potpuno prekrivena jarkim crvenilom
poran na mraz. Vise6eg je rasta, a rodi ponajvise na GRUPA OPRASIVACA: B
kratkorn rodnorn drvu. Osnovni problem s ovom sortom
VR IJEME BERBE: kraj kolovoza - rujan
jest losiji okus plodova.
VRIJEME UPORABE: rujan
TIP: za preradu
NEWTON WONDER VELICINA PLODA: vrlo velik
Ova jabuka vrlo bujna rasta nije pogodna za sadnju u malim
vrtovima. Preporucuje se zbog obi Ina uroda. Plodovi su iz- BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom i
nimno dobra okusa, no sorta podlijeze alternativnoj rod- prugama crvenila
nosti, a ceste su i gorke mrlje na plodovima. Plodovi su so- - -
GRUPA OPRASIVACA: D ...... , -_ ....... .... .
cni i kiselkasti, a raskuhavaju se u zlatnozutu masu. Ova
sorta nije od onih koje sluze i za jelo i za kuhanje, no skla- VRIJEME BERBE: sredina listopada
disteni se plodovi mogu i jesti. VRIJEME UPORABE: studeni - prosinac
, .
STURMER PIPPIN "
Ovu sortu rado kupujemo u vocarnama, no ne isplati je se
"
uzgajati u vlastitu vrtu, osim ako ne zivite u juznim krajevi- BOJA POKOZICE: blijedozelena s
ma . Neka plodovi ostanu na stablu sto duze. Nakon poseb- nahukom smede i otocicima hrde
no toplih Ijeta, izvrsnim eete se plodovima veseliti oko No- "
GRUPA OPRASIVACA: B -
ve godine jer su hrskavi, zelenkasta mesa i osvjezavajueeg .
VRIJEME BERBE: studeni

okusa. Stabla su zbijena rasta i redovite rodnosti .
VRIJEME UPORABE: sijecanj - travanj
, .....

SUNSET
VELICINA PLOOA: malen do srednji
Ova je sorta dobar izbor za sve koji traze dobru jabuku
slienu sorti Cox's Orange Pippin, jer Sunset sadrzi sve BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom
dobre osobine svojeg roditelja, a ni jednu njegovu losu i prugama crvenila i otocicima hrde
stranu. Stabla su evrsta i zbijena rasta, dobre otpornosti na GRUPA OPRASIVACA: B
bolesti. Urod je obi Ian i redovit, plodovi su razmjerno mali,
ali se mogu uspjesno euvati do sijeenja.
.,'- ...
'

SUNTAN VELICINA PLODA: srednje velik
Jos jedna sorta nalik na Cox's Orange Pippin. Bolja je od " ,, ',. ...... ," ..:... .
Sunseta po veeem urodu krupnijih plodova koji se mogu BOJA POKOZICE: zuckastozelena s nahu-
kom i prugama crvenila i otocicima hrde
"
{I# .' euvati do proljeea. Uz to, evate nesto kasnije, pa se mogu

-
"':.,
•
izbjeei stete od mraza. Ipak, plodovi su kiseliji nego u "
GRUPA OPRASIVACA: OT
prethodne sorte, a eeste su i gorke mrlje. Stabla su bujnija,
a neophodna su i dva oprasivaca.
TYDEMAN'S LATE ORANGE TIP: desertna jabuka

. .....•... '" . . ..... . . .:.:. ,,::... . . . .
Plodovi su po tekstu ri, boji i okusu slicni plodovima VELICINA PLODA: malen do srednji
roditeljske sorte - Cox's Orange Pippin. Ova se sorta lako BOJAPIlKOZICE:zlatnozuta ~nahukom i
uzgaja, rodi uglavnom na kratkom rodnom drvu, a i evat je prugama dubokog crvenila i otocicima hrde
prilicno otporan na mraz. Izvrsne su i skladisne sposobno-
GRUPA OPRASIVACA: C
sti, puno bolje nego u roditeljske sorte, no urod je pros-
jecan. Nuzno je prorjedivanje plodova jer je sorta alter- VRIJEME BERBE: sredina listopada
nativne rodnosti. VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
- ... _-_.-
TIP: desertnajabuka
VISTA BELLA " . . ...
Ovo je nova ervena, desertna jabuka sa samo jed nom do-
brom osobinom . Moze se brati izravno sa stabla i odm ah BOJA POKOZICE: jarkocrvena
konzumirati vee potkraj srpnja . Hrskava je i socna, no okus
joj je prilicno bljutav. Plodovi se ne mogu skladistiti Jer ubr- GRUPA OPRASIVACA: A - -
zo omeksaju. Urod nije visok, a sorta je alternativne rod -
nosti . Ne nasjedajte: branje ervenih jabuka u srpnju nije VRIJEME BERBE: kraj srpnja
vrijedno tolikih problema! VRIJEME UPORABE: srpanj - sred. kolovoza
. ' . ~ ..' , . ,' .
.. ....:..
', . . . .... .
WINSTON
TIP: desertna ]abuka J
VELICINA PLODA: malen do srednji
Ovo je kasna desertna jabuka s poboljsanim svojstvima u . ':::':' .
odnosu na roditeljsku sortu Laxton's Superb. Bolji su i okus BOJA POKOZICE : zuckastozelena, s
i boja, ali i otpornost na bolesti . Vazno je spomenuti da ce nahukom i prugama crvenila
stabla ove sorte roditi i bez oprasivaea. Ipak, ovu otpornu GRUPA OPRASIVACA: C; dje!. samooplodna
sortu koja se lako uzgaja nije lako nabaviti. Mozda je pro-
blem u neophodnom prorjedivanju plodova.
VRIJEME UPORABE: prosinac - travanj
," ., ' .,'
.. " ,,'.. .

WORCESTER PEARMAIN VELICINA PLODA: malen do srednji
Stara, pouzdana sorta, cvrsta i otporna na pepelnieu. Plo-
dovi se ostavljaju na stablu dok potpuno ne dozore, jer su u BOJA POKOZICE: zuckastozelena, goto~~
potpuno prekrivena jarkim crvenilom
tom slucaju pojacani i okus i miris. Ipak, ima i problema.
Sorta je osjetljiva i na rak i na krastavost plodova, a podli- GRUPA OPRASIVACA: B - -
jeze i alternativnoj rodnosti. Vrlo sporo dolazi u rod pa radi-
--
je izaberite sorte Discovery iii Katy. . ',:' : ......:..
"
VRIJEME UPORABE: rujan - listopad

- -.
SADNJA
Za uspjesnu sadnju slijedite osnovne upute iznesene na str. 7 i 8, Prije sadnje kiselom se tlu mora dodati vapno, a na izlozenim
se mjestima mora osigurati zastita od vjetra ,
Ne zaboravite da se stabla sade do stare oznake koja pokazuje koli ko je sadnica bila u zemlji, Spoj izmedu podloge i plemke mora
biti desetak centimetara iznad razine tla, Kordonce sadite u redove postavljene u smjeru sjever-jug, a prije sadnje provjerite jesu
Ii svi stupovi i potpornji dobra uevrseeni - uz kose kordonce valja postaviti stapove pod kutem od 45 stupnjeva ,
ZIONI POTPORANJ ZICANI POTPORANJ ZA KORDONCE,

ZA FANOVE PALMETE I FANOVE
Stupovi lOx 10 em - upotrijebite
Kuke cvrsto pri- Ga lvanizirana ziea pro- impregnirano drvo,
cvrscene za zid, vucena medu kukama ,
, " ' Pritegnite 50 em za kordonee i

'S L '-" 1!"{ klin, I
i
,
,,
2,5-3,5 m
~
,i ,
-
Dobro nategnite
,,
, , v • .. "
...I - - - -- - l ,2m - - - -- - zleu priJe nego sto

i , Gusto pletena
zabijete kuku ,
Barem 10 em " '
-
~'- '
galvanizirana
"
izmedu ziee zlea
i zida
Stupovi moraju biti dobro ucvrsceni u
zemlju; ukopajte barem 0,5 m stupa i do-
datno ga osigurajte kosim stupom,
UZGOJNIOBLIK RAZMAK MEflU RAZMAK MEflU URO D

STABLIMA REDOVIMA ODRAS LA STABLA
standardni
,
9m 9m 100-200 kg
polustandardni 6m 6m 50-125 kg
:
fan 4,5 m - 8-iag
fan-vaza 4,5 m 4,5 m 30-00 g
palmeta 4,2 m 1,8 m 10-1 5kg
,
patuljasta vaza
- podloga M27 , 1,5 m 2,4 5-8 kg
- ostale pod loge 2,7 m 4,5 m 20-30 kg
,
vretenasti grm 2,1 m 4,2 m 30-60 kg
patuljasta piramida 1,5 m 2,4 m 5-8 kg

,
»preskocivo({ stabalce 1,5 m 1,8 m 3-4 kg

kordonac 0,7 5 m 1,8 m 3-5 kg
vertikalni kordonac 0,6 m 1,8 m 5-10 kg
,
HRANIDBA I MALCIRANJE ZALIJEVANJE

Gladno stablo ne moze dobro roditi, Manjak hranjiva moze Novoposadena stabalca moraju se po suhom vremenu zalije-
utjecati i na urad sljedeee godine, Za jabuke postoji nekoliko vati, Potreba za natapanjem slabi za vee formirano stablo, no i
razlieitih pragrama hranidbe, no najjednostavnija i iskusana takva treba zaliti za dulje suse, Ne budete Ii to einili, rezultat ee
metoda jest rasipanje 50 9 kompleksnog mineralnog gnojiva biti slabiji urad u istoj sezoni, ali i manji broj rodnih pupova slje-
po eetvornom metru voenjaka u ranD proljeee (oko samog deee godine, Koristite se cijevi za zalijevanje, no drzite je nisko
stabla), U tra vnju oko stabla postavite male od zrelog stajnja- uza zemlju . Dostatna je kolieina od 50 I po eetvornom metru
ka iii kompo sta, no pazite da ne dodiruje koru, ako se zalijevanje pravodi svaka dva tjedna dok traje susa ,
/
REZIDBA NOZ ZA REZIDBU •

•
~.. d.~•
,.' •-' Sluzi za ciscenje grba- REZAC S DUGIM
Svrha rezidbe u prve cetiri godine zivota vocke jest oblikova - ., .•
'I ,I·
DRS KAMA
,// - . , .
vih rezova; iskusniji
nje, tj. stvaranje, osnovnog kostura krosnje koji ce omoguciti 'w
1"/ //'
.. "
" / / /1 voc ari upotrijebit Za rez grana prom-
zadovoljavajuci urod godina . Kad je rijec 0 uzgojnim .• "• ce ga za reztanjih jera od 1,5 do 5 em;
, , , v
oblicima vazi i fanu, onda to podrazumijeva dosta drasticnih

"
granclca. mnogl vocan rezu
njime i deblje grane.
povratnih rezova kako bi se oblikovala krosnja slobodnih
grana i suplje unutrasnjosti. Isto taka mora se adstraniti i
svaka slaba, oboljela iii ostecena grancica .
Nakon prvih cetiriju godina svrha je rezidbe odrZavanje rod- I
•
nosti, odnosno maksimalno cuvanje postojeceg rodnog drva, SKARE S DVJEMA
•
uz oblikovanje novog. Ova je rezidba mnogo blaza od rezidbe OSTRICAMA
za oblikovanje, iako se i dalje odstranjuju sve lose grane iii Uzodgovarajucu PILA ZA REZIDBU
njegu, dobro ce Rabi seza grane
one koje se medusobno krizaju . rezati mnoge deblje od 2 em, a
Sve nabrojeno odnosi se na zimsku rezidbu, svrha koje je godine. Rezu posebno je korisna
izazivanje tjeranja izboja. Kad je rijec 0 kordoncima, palmeta- grane za velike grane.
promlera
ma iii patuljastim piramidama, tada je najvaznije vrijeme za 1,5·2,5 em, a
rezidbu Ijeto, a svrha takve rezidbe upravo je suprotna - rezati valja sre·
sprecavanje rasta izboja . dinom ostnee.
VAlE I STANDARDNI OBLICI

Rezidba Rezidba
dvogodisnjeg stabla tragad is njeg stabla
Obrezite zimi na ko n Rezite zimi

Odrezite sa dnj e - ostavi te sa mo Skratite proslogodisnji
jake 3-5 osnovnih grana prirast na polo-
grane na Siabije
grane vi cu duzine,
polovieu ako ga
duzine. odrezite
na zelite
trecinu iskoristiti
duzine. za kostur.
Pr sl g OIS ~JI
Odrezite pmos! S otrt= na dstranite proslo·
- strljke. •
ee J p pa a(
ga e a l e'O \' a:~
godisnji prirast koji
zatvara srce krosnje.
upo Ie (ao on'
-
Rezidba formiranog stabla
Re zid bu vee formiranog stabla najlakse cete provesti budete

Ii se drza li »zimsko g susta va za regulaciju «:
Sorte ko je rode na kratkom rod nom drvu (spurovima)
Odstranite slabe i ob olj ele grancice. Skratite sve grane koje
se kri za ju, ali i sve bujne postrane izboje koji se pruzaju
prema sre dini krosnj e. Zati m:
Ostavite provodniee u krosnji. Skratite sve postrane izboje koji izlaze iz provodnica.
Na rubu krosnje ostavite i provodniee i postrane izboje.

Moguca je poja va pretjeran og roda i smanjenih plodova. Ako
se to dogod i, treba pro rijed iti spurove i odstraniti neke pos-
trane izboje.
Sorte koje rode za vrhovima izboja
Odstranite sve oste ce ne , bolesne i preguste grancice.
Zatim skratite neke od pro vodnica - ostavite sve postrane
izboje koji nose rodne pupove za vrhu .
KORDONCI
Oblikovanje Rezidba formiranih kordonaca
~ ~I,S: =- 1 3 vrh glavnog izboja kad Rezidbu obavljajte sredinom srpnja iii pocetkom ko lovo za , kor isteci se
; 52:-: ZCU. To ucinite u kas no prilagodenim »s ustavom Lorette«, kao sto je opis ano .
-
:r:' ?2'3 i Donavlj ajte
0'.3.0 ;:olne, ostavljajuci
CD Kad postrani izboj na 2. li st
:.c =: m novog drva. glavnom izboju dosegne
duljinu od oko 25 em, skratite ga
1. list
iznad treceg li sta, brojeno
od bazalne li sne kitlee. 3. li st
1.list . /
Bazalna
lisna
CD Glavni izboj kitiea Bazalna
lisna kitiea
privezite za stap,
koristeci se buzi-
rom, rafijom iii sl.
® Postrani izboj drugog reda skratite
tako da ostane samo jedan list
iznad bazalne lisne kitiee .
PAlMETE
Oblikovanje
1 u prolj ece privezite za zieu ® Ljeti izboje iz vrsnogJdva ® Na pocetku zime odstranite dva postrana stapa, a postrane izboje dovedite u
. stapa, kao sto se vidi postrana pup a pflveZlte za vo doravan po lozaj pa ih pazljivo privezite uz zieu. Ovakav postupak oblikovanja
r a sliei. stapove. ponavlj ajte sve dok ne doaete do odgovarajuceg broja etaza postranih izboja.
Rezidba formiranih
palmeta
Rezidbu obavljajte
sredinom srpnja
iii pocetkom kolo-
voza . Koristite se
I - prilagodenim »sus-
ta v om Lorette «,
koji je pokazan ko d
kordon aca. Na sta-
ri ji m palmetama
c esto je potrebno
i prorj edivanj e
spurov a.
PATULJASTE PIRA MIDE

Patuljaste su piramide uzgojni oblici zbije na rasta koj i dobro rod e kad 58 zga jaju do isine od 2,5 m (tada
poprimaju izgled bozicnog drvca). Nisu osob ito popu larn e u . a a je za ht ij e aju redovitu i paz ljivu
rezidbu svakog Ijeta, no pokazale su se kao idea lan uzg o jn i ob li za uzg oj jabuka u cvj etnim loncim a. Na
25 . stranici iznesena je pojednostavnjena uputa za o vaj uzgojn i ooli .
PILJENJE
Odstranjivanje velikih grana sa samog debla
vocke. Pozovite strucnjake, ako yam se cini
Kosi da je zahvat prevelik.
rez .....~::::: Svi rezovi moraju biti cisto

} 0,5 em izvedeni, a svaka neravnina
uklonjena. Neophodne su os· Pilite prema dolje,
tre skare da bi se rez mogao kako biste prepilili
izvesti laganim pritiskom, a najveci dio grane.
ne gnjecenjem. Svaka rana Otpilite Nozem
Spavajuci
nastala rezom koja ima pro-
mjer veci od 2 em mora se
strljak,
tako da
•••••
•
, poravnajte
rubove rane
pup koji premazati vocarskim vos- rez bude
•
paJe
gleda kom. Gotovo da je i nemo- •
u ravnlnl
•
premazite
prema guce obaviti rezidbu bez ne- s deblom. vocarskim
van kih pogresaka, cija se poslje- voskom.
S donje strane
diea vidi u obliku malih strlja-
grane, na 8-10
ka. Pocnu Ii se dalje razvijati
em od debla,
- odstranite ih.
napravite mali
rez pilom.
v
ZASTITA 00 PTICA BORBA PROTIV KOROVA

Kao i sve ostale vocke, i jabuke imaju problem s ptieama Borba protiv korova mora poceti prije sadnje vocaka. Prigodom pri-
koje napadaju pupove zimi, a otvorene evjetove u prolje- preme tla i kopanja rupa za sadnju, iz zemlje treba povaditi sve korije-
ceo Kordonei uzgajani u Hkavezima« jedina su iznimka, jer nje trajnih korova. Nakon sadnje, povrsinu oko stabla (krug polumjera
se jabuke, uglavnom, uzgajaju na otvorenom. Ni strasila, 50 em) treba odrzavati cistom od trava i korova, jer ce one konkurirati
a ni repelenti u spreju nisu osobito djelotvorni, a fizicka vocki u opskrbljivanju hranjivima i vodom, .ali i pospjesivati razne bo-
zastita u obliku vreca, kartonskih iii papirnih oklopa vrlo lesti. Plijevljenje i malciranje nekemijski su postupeu borbe protiv ko-
v
rijetko pomazu. Cinjeniea je da ptiee manje napadaju rova. Od herbieida najcesce se rabe paraquat, diquat i glyphosat. Prva
jabuke nego, reeimo, sljive, breskve iii tresnje, pa se dva potpuno ce unistiti biljni pokrov, pa se ne primjenjuju po vjetru,
najcesce ne poduzima nista i pouzdaje se u srecu! kako ne bi dosli u dodir s liscem vocke. Glyphosat djeluje sporije, no
unistava i trajne korove.
BERBA v
Pojava jesenskih vjetrova nagovjestava i pocetak berbe. SKLAOISTENJE

Plodovi mijenjaju boju, a u vecine sorata mijenja se i Rane se sorte uopce ne skladiste, one srednje kasne mogu se cuvati
boja lentieela - od bijele do smecle. Ipak, najsigurnije je nekoliko tjedana, a kasne se sorte dobro cuvaju i do nekoliko mjeseei.
plod njezno podignuti dlanom i lagano ga zaokrenuti - Duzina skladistenja ovisi a sorti, ali i a uvjetima u skladistu; svako duze
jabuka spremna za berbu lako ce se otkinuti, bez po- cuvanje zahtijeva i hladnu, mracnu i zracnu prostoriju u kojoj zrak nije
vrede peteljke. presuh.
Bolje je berbu provesti u nekoliko navrata nego sve od- Dvije su osnovne tehnike skladistenja jabuka. Po tradicionalnoj metodi,
jednom. Najprije be rite plodove s najizrazenijom bojom. jabuke se cuvaju na nizovima polica koje se nalaze jedna na drugoj, a
Njezno ih polozite u letvariee iii drugu ambalazu. Nikad zrak struji izmeclu njih. Mogu se koristiti i letvarice slozene jedna na
nemojte jabuke tresti sa stabla, jer cete tako ostetiti i drugu , polistirenske kutije iii podlosci ad iverice. Svaki se plod omota
rodne pupove . manjim papirom i polozi peteljkom prema dolje.
Jabuke namijenjene skladistenju ne smiju biti prezrele Novija tehnika preporucuje cuvanje jabuka u plasticnim vrecicama, po
jer se nece dobro cuvati. Mnoge kasnije sorte treba po- 0,3 kg u svakoj. Ne mijesajte plodove razlicitih sorata. Tankom iglom
brati prije kraja listopada. probusite rupe na vrecici, no prije zatvaranja istisnite iz njih zrak. Vre-
Ostecene plodove odmah iskoristite jer nisu pogodni za cice spremite u skladiste. Bez obzira na to koju metodu primijenili, po-
v •
euvanJe. vre men o pregledajte plodove i odstranite one koji su se poceli kvariti.
POMLADIVANJE STARIH STABALA

1. Problem uglavnom nastaje kad se za- dio po dio grana, jer bi jednokratna re -
Ijubljenik u vocarstvo doseli u novu kucu zidba znacila pravi sok za biljku.
pa »nasl ijedi« i nekoliko starih stabala u 5. Prve zime odrezite sve mrtve, obolje-
vrtu nove kuce. Te su stare jabuke cesto Ie i ostecene grane, a sve vece rane pre-
zapustene, hrapave kore i 5 krosnjom mazite vocarskim voskom. Odstranite
pretvorenom u nepregledan splet grana sve grane iz sredine krosnje koje su svo-
i grancica. Plodovi su 5 takvih stabala jim rastom »pobjegle uvis«. Odrezite i
sitni i puni ostecenja od bolesti i kukaca neke od grana koje se medusobno
nametnika. krizaju .
2. Jesu Ii zapustena stabla vrijedna spa-
v
6. Kad skracujete pojedinu granu, uvje-
savanja? Cak i vj estu vocaru, uz veliku rite se da je njezin preostali dio dovoljno
dozu srece i puno truda, bit ce potrebno cvrst da podnese te ret porasta izboja,
vise sezona da obnovi rodnost takve sto ce se uskoro dogoditi. Prskajte pre-
vocke . Glavne grane treba ukloniti , ako ma uobicajen om zimsko m i Ijetnom
su napadnute rakom , a 0 spasavanju sta- programu za zastitu jabuka (str. 50.)
bla moze se raz misljati tek ako je ocu - 7. Isti postupak rezidbe preraslih grana
vana osno vna stru kt ura krosn je. provodite i sljedece dvije sezone. Od-
3. Prvi korak u obna vlj anj u starog vocnja - stranjujte i sve postrane izboje koji sme-
ka odnosi se na procjenjivanje prostora . taju , kako biste po malo obnovili uzgojni
Mozda ce tre bati ukloniti neko li ko sta - oblik sa supljo m krosnjom i glavnim gra-
bala ako je doslo do zagusenja , no cinite nama, dugackim oko 1 m.
to oprezno , jer bi se moglo dogoditi da 8. Vocku treba svake godine dohranji-
uklonite stablo koje je vazan oprasivac vati i malcirati, prema uputama iznesen-
ostalih so rata u vocnjaku (vidi str. 12). im na str. 21. No i nakon provedenog
4. Sljedeci se korak sastoji u prorjediva- programa pomladivanja urod moze biti
nju i smanjivanju svakog stabla. Tijekom slab. Na str. 26 naci cete moguce uzroke
tri sljedece zime postupno odstranjujte podbacaja u urodu.
~
JABUKE LONCANICE
zgoj ja buka u posudama postao je moguc tek nakon uvo-
denja slabo bujnih podloga. Takav uzgoj ima citav niz pred-
nosti; usteda prostora samo je jedna od njih, jer jabuke
mogu rasti i na balkonima iii u malenim nasadima. Usto,
posud a sa stabaleem moze se, za jakih zima iii kad prijeti
opasnost od mraza, unijeti u zatvoren prostor iii pak pokri -
ti mrezom kako bi se zaMitila od ptiea, mraza iii jakih vjetro -
va. Kod takvih vockiea rezidba postaje sasvim jednostavan
posao , a u slucaju selidbe, mozete je ponijeti sa sobom.
Ipak, uzgoj jabuka u loneima ima i slabih strana. Obavezno
je svakodnevno zalijevanje u vrucim Ijetnim mjesecima , a
uro di ipak nisu veliki (tek 2-5 kg po stabaleu). Svake druge
godine takvu vockieu treba presaditi u novi supstrat. Vazna
je i dobra prehrana - daje se tekuce mineralno gnojivo
svaka dva tjedna u razdoblju izmedu evjetanja i berbe.
Odlucite Ii se za uzgoj jabuke loncaniee, odaberite dvogo-
disnju sadnieu jedne od so rata predlozenih na str. 13-20
(B/einheim Orange, Discovery, Egremont Russet, Fiesta,
Greens/eeves, James Grieve, Katy, Lane's Prince A/bert,
Spartan i Sunset). Uzgajajte ih u obliku patuljaste piramide
(slika dolje) iii, eventual no, patuljaste vaze.
Vockiee posadite u posude promjera 30-60 em. Idealnim
se smatraju posude od drveta, no odgovarat ce i one od
terakote. Posudu napunite plod nom zemljom, postavite
kolae pa vockieu njezno posadite. Smjestite je na umje-
reno suncano mjesto koje nije izlozeno jacim vjetrovima.
Posuda mora imati otvor za otjeeanje suvisne tekucine. _ • r.-
Nuzna je i zastita za jakih zima - posudu mozete premjesti - -- -
ti u zatvoren prostor iii je obloziti izolaeijskim materijalom.
Nuzno je i prorjedivanje u doba zametanja plodova (str. -
26). U svojoj jabuei loncaniei moci cete uzivati dugi niz go-
dina, no ipak ne ocekujte da ce dozivjeti 50 godina kao
njezini veliki, vrtni srodniei. - -- -
OBLIKOVANJE
Oblikovanje dvogodisnjeg stabalca Rezidba vee oblikovanog stabalca
Oao lste ooria .. SCOIS'"
Rezite zimi, nakon sad nje - rast. oro ')Q r ~ s "a:-:= Re zite Ijeti i trudite se da
Skratite do pupa (OJ ~ 500 13
ostavite sve glavne grane . - ........ zadrz ite ko nican oblik.
provodnieu supr tnu So u C
na15em ' - proslogod sn,sg
od debla.
Gornje grane Sve izboje skra-
skratite na 15 em tite na 15 em
ad debla. ad mjesta na
kojem izlaze
iz proslo-
godisnjeg
drva.
Donje grane Odrezite sve slabe

skratite na 25 em granciee koje nisu
Odstranite sve ad debla. potrebne za obliko-
slabije grane vanje kostura.
koje nisu
potrebne za
oblikovanje I -
kostura.
ZLOZI ZA SLAB PRINOS
• PREMLADA STAB LA
Od novoposadene se vocke urod smije ocekivati tek
nakon nekoliko sezona. Prve godine valja odstraniti
evatove, no ipak smijete pustiti da sazrije jedan plod
radi kusanja. Maksimalne prinose mozete o cekivati
tek nakon 4-7 godina.
• LOSA REZIDBA I NEPAZLJIVA BERBA
Suvise radikalan rez odraslog stabla rezultirat ce za - Prorjedivanje plodova nemojte obavljati prije kraja
stojem u rastu sljedeceg Ijeta , sto ce se odraziti i na lipnja i po cetka srpnja, jer tada vocke prirodnim me-
znakovit pad prinosa. Rezidba vecine lateralnih izbo- hanizmom odbaeuju suvisak plodova. Prorjedujte
ja u so rata koje se odlikuju vrsnom rodnoscu izazvat samo ako ih i nakon toga bude previse.
ce pravu katastrofu . Isto tako, kidanje nezrelih plo-
dova moze ostetiti pupove, a time i utjeeati na berbu
sljedece godine.
• PREOBILAN ROD
Stablo m oze podnijeti samo ogranicen broj krupnih
plodova pa se tek zametnuti plodovi prorjeduju. U
suprotnom , sljedece ce godine preoptereceno sta -
blo roditi manjom kolicinom sitnijih plodova .
• MRAZ
Jaki mraz moze ostetiti evatove - vidi str. 55. Sma -
nj ite rizi k izboro m so rata koje kasnije evjetaju .
• BOLE STI I STETNIC I
Mnog i od nji h utj ecu na smanj enje kval it ete plo do - CD Najveci, sre disnj i ® Odstran ite sve male
pl od od stranite i ostec ene plodove,
va , a neki i na sm anjenje prinosa u iducoj go d in i.
samo ako je ta ko da ostanu dva
Tipi cni su primjeri: ptiee, rak , smedi korijen i glj ive pl oda u skupini.
promijenio oblik.
cadaviee. Bol esti i st etnike suzbijajte prema uputa -
ma na str. 50-57.
• ALTERNATIVNA RODNOST
Neke od sorata (vidi popis sorata ) imaj u svoj stvo da
dobro rode tek svake druge godine, no cinj eni ea je
da ce se tako ponasati sve sorte ako ne budu dostat-
no hranjene, zalijevane i prorjedivane. Poja v i Ii se
problem s alternativnom rodnoscu, tada u proljece,
prije ocekivane dobre berbe, prorijedite pupove.
• v •
• LOS POLOZAJ I LOSA SADNJA

Zadrzavanje vode u tlu i tlo lose kvalitete rezultirat ce
slabim rastom i malim prinosima, no malo se toga
moze po duzeti kad je vocka vee posadena. Na te se Odstranite otprilike polovieu
pro bleme mora misliti prije sadnje! Spre cavanje pupova sa svake rodne granciee.
rasta uzrokov at ce i sadnja na preizlozenim mjesti-
ma iii mjestima bez dovoljno sunea, kao i prevelika
nadmorska visina.
• OTPADA NJ E CVJETOVA I PLODOVA
Nemojte se obazirati na m alen broj otpadnutih evje- Prstenovanje kore pogodno je i za jabuke
to va iii plodova. No popri mi Ii problem vece razmje- i za kruske, ali ne i za kostun javo voc e.
re , tada raz log treba traz iti u nedostatku odgovara-
· , "'. ~
Jueeg opras lvaea.

•
• PR EBUJAN RAST
Pre bujan rast moze biti uzrokov an preobi ln o m pre-
hra nom dusikom, sto ce se odra zit i u obliku bujanja •
izboja i lisca, na stetu evj etova i plodova. Pr ebujan 10cm

rast moze biti i pos lj ed iea rad ikalne rezidbe .Pro blem
se m oze ublaz it i sijanjem tra v e u podnozju stabla ,
skraci v anj em nekih oko mitih grana u kasno Ijeto (ne
zimi) iii sa v ij anjem pojed inih grana prema dolje. A ko •
pak sve zakaze, odl uci t e se na prstenovanje ko re .
• NEDOVOLJNA PREHR ANA STABLA Na poc etku Ijeta skinite traku kore siroku 1 em.
Svako stablo mora biti dobro hranjeno , a urod je Ra nu po krijte samoljepljivom vrpeom i prema-
odraz stanja u tlu. 0 pojedino stim a vise na str. 21 . zi te v ocarskim voskom . Vrpeu u jesen uklonite .
v
KRUSKE
Vee je na prvi pogled jasno da su kruske u uskom srodstvu
s jabukama. Svrstane su u istu skupinu voeaka stablasica, a
isti su i osnovni principi rezidbe, kao i nacin sadnje. Mnoge
bolesti i stetnici jednako napadaju i kruske i jabuke.
Ipak, izmedu jabuka i krusaka ima i brojnih razlika koje je
dobro znati . Rijec je 0 sljedeeem:
• Kruske zive duze od jabuka. Normalni zivotni vijek jabuke
iznosi oko 50 godina, a kruske mogu zivjeti i cijelo stolje -
ee iii dulje.
• Kruske su osjetljivije na hladnoeu. Desertni tipovi krusa ka
traze vise sunca od jabuka, a posebno im smetaju hladni
istocni vjetrovi. Mlado lisee izlozeno vjetrovim a do bi va
smedu boju i uvija se, pa je u takvim uvjetima neo ph odno
osigurati zastitu od vjetra.
• Kruske imaju i razlicite zahtjeve glede kvalitet e tla . Za raz -
liku od jabuka, uspijevaju i na nesto tezim tlim a, no nikako
im ne odgovaraju pjeskovita, slana iii vapn ena cka tla.
• Kruske su mnogo osjetljivije na mraz. Cvjetovi im se ot-
varaju 2-4 tjedna prije otvaranja cvjetova u jabuka, sto
znaci da su veei izgledi da ih osteti m raz .
• U usporedbi s jabukama , krus ke sporije do laze u rod, a i
urodi su im nesto slabiji (na str. 26 iznes en i su uzroci kraj -
nje niskih uroda)
. Izbor podloga za kru ske skuc eniji je od izbora podloga za
jabuke. Stablo jabuke moze biti vi so ko 1,5-8 m, sto, uglav-
nom, ovisi 0 podl ozi .
Kruske se najvise cij epe na dunju kao podlogu . Popularna
je podloga A-dunja koja daje stabla visoka 3-6 m; C-dunja
je malo slabije bujn osti pa stabla koja su na nju cijepljen a
dosegnu visinu koja je za metar niza od stab ala na pod lozi
A-dunje. Isto tako , C-dunja osigurava nesto ranij i poceta k
rodnosti, no zahtijeva i p lodnija tla. Premda kao podloga
moze sluziti i kruska , ona se rij etko upotrebljava , gotovo
nikad za uzgoj u vrtu .
• Kruske neee uspijevati na vjetrovit im mjest im a, ali su
manje osjetljive na bolesti i stetni ke od jabu a. lpa . pos-
toji i iznimka. Pticama, kao sto su np r. zimov e, ise od-
govaraju rodni pupovi krusaka neg o jabu ka.
• Mnogo je manje sorata krusaka u uspore db i s jabukama.
Medu ponudenim sortama kupac ee sve sti izbor na sa mo
nekoliko onih koje mu zaista odgovara ju. Nemojte iza-
brati krusku za preradu - radije se odlucite za finu , d ese rt-
nu krusku.
• Gotovo ee svaka kruska koju posadite trebati i odgovara-
jueeg oprasivaca. Sorta Conference djelomi cno je samo -
oplodna, no cak i ona treba »partnera« - deta lji su izne-
seni na str. 28.
• Kruske se puno slabije cuvaju od jabuka. Nije rij etkost
naei desertnu jabuku koja se ocuvala do sredine proljeea,
no rijetko ee koja kruska izdrzati dulje od Boziea.
OSORTAMA
Ako mozete osigurati toplo i zasticeno mjesto za sadnju, tad a
birajte iz cijele sortne liste, no ako nije tako, tada izbor suzite na
tri sorte - Conference, Beth i Concorde. Ostale opisane sorte, A LOUISE BONNE DE JERSEY
PACK HAM'S TRIUMPH
premda izgledaju primamljivo, nisu pogodne za uzgoj u hladni- Rano-
. . , SECKLE
cVJetaJuce
jim krajevima i razocarat ce vas nakon svakog tmurnijeg Ijeta.
BETH THOMPSON'S
Jedan od razloga sto se kruske mnogo rjede sade od jabuka za-
cijelo valja traziti i u obaveznoj sadnji odgovarajuceg oprasi-
B BEURRE HARDY
BEURRE SUPERFIN
WILLIAMS' BON CHRETIEN
Srednje CONFERENCE
vaca u vlastitu vrtu. Raspolazete Ii ogranicenim prostorom, tada DU RONDEAU BT -, .Triploidi
,
koji trebaju dva
rano FERTILITY IMPROVED opraSlvaca: JARGONELLE
nekoliko so rata uzgajajte u obliku kordonaca. Mozete posaditi i JOSE PH INE DE MALI NES MERTON PRIDE
vocku koja se sastoji od vise sorata cijepljenih na istu podlogu

- tzv. porodicno stablo . Za to se najcesce rabe tri sorte: Con-
C CONCORDE ONWARD
Kasno DOYEN NE DU COM ICE WINTER NELIS
ference, Doyenne du Cornice i Williams'Bon Chretien . cvjetajuce GORHAM
TIP: desertna kruska

BETH '.
Beth je nova zvijezda u svijetu krusaka, no ne preporueuje VELICINA PLODA: malen do srednji
se za komercijalni uzgoj, jer su plodovi ave engleske sorte BOJA POKOZICE: blijedozuta s
•
premaleni i varijabilna oblika . No sorta je dobra za uzgoj u tockicama hrde -~

kucnim vrtovima, jer su urodi obilni, a plodovi meki i uku- GRUPA OPRASIVACA: B
sni. Stablo uspravna rasta brzo dolazi u rod. Ova ce kruska
biti jedna ad najpopularnijih u devedesetim godinama. VRIJEME BERBE : kraj kolovoza
UPORABA: ruj an
TI P: desertna kruska
BEURRE HARDY
Ova se sorta preporueuje za vocnjake, ali ne i za kucne vr- VELICINA PLODA : srednji do velik ,
tove, jer su stabla bujna rasta, ali ne i iznimne otpornosti, a " v
BOJA POKOZICE : ze lenkastozuta s crvenlm
"
i sporo dolaze urad. Sorta ne rodi redovito, ali su njezini iz- nahukom i velikim otoci ma hrde
duljeni plodovi soeni i prepoznatljiva okusa, a lisce u jesen - -
GRUPA OPRASIVACA: B
poprima crvenka ste tonove. Plodovi se beru dok su jos
tvrdi, jer ce omeksati pri skladistenju. VRIJEME BERBE: sredina rujna
UPORABA: listopad

BEURRE SUPERFIN VELICINA PLODA : sred nji
Ova se sorta rado uzgaja zbog plodova dobre kvalitete -
meso im je bijelo i vrlo slatko. Urodi nisu taka veliki kao sto BOJA POKOZICE: zlatnozuta
s otocicima hrde
pise u katalozima, a stabla su umjerena rasta. Izduzeni plo-
dovi ne euvaju se dugo, jer pri skladistenju brzo omeksaju i GRUPA OPRASIVACA: B
poeinju trunuti. Problem maze biti i rak. VRIJEME SERSE: kraj rujna
UPORABA: listopad

CONCORDE
VELICINA PLODA : srednj i . 1/ .. ' ;
Ova je nova sorta. Rasadn ici je preporueuju kao izvrsnu
vrtnu sortu, no je Ii uistinu takva pokazat ce vrijeme. Vrijedi
-
BOJA POKOZICE: blijedo zelena
pokusati sa sadnjom u vlastitu vrtu, jer su joj roditelji sorta
Conference, koja ce osigurati dobre, redovite urode i rani GRUPA OPRASIVACA: C
dolazak u rod, i sorta Doyenne du Cornice, koja ce se po-
brinuti za dobar okus i slatko, soeno meso. VRIJEME SERBE: kraj li stopada
UPORABA: studeni - prosinac

CONFERENCE ,.
Conference ostaje sorta br. 1 zbog svoje pouzdanosti u VELICINA PLODA: srednji I
manje povoljnim uvjetima uzgoja. Premda je djelomieno SOJA POKOZICE: maslinastozelena s velikim
samooplodna, odgovarajuci ce oprasivae osigurati vece otocima hrde
urode. Plodovi su izduljeni i uski, soenog ali cvrstog mesa
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna
i zadovoljavajuceg okusa. Maze se uzgajati i u sjevernijim
krajevima, no tada je osjetljivija na rak kore i ostecenja ad VRIJEME BERBE: kraj rujna
vjetra.
UPORABA: listopad - studeni
"
.... '.
TIP: desertna kru ska
1. • DOYENNE DU COM ICE
VELICINA PlODA: srednje velik
Ako su yam najvazniji okus i tekstura ploda, tad a je ova
• •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta, s nahukom sorta prava kraljica medu kruskama. S druge strane, trazite
smedecrvene Ii krusku pouzdane rodnosti koja se lako uzgaja, tada ova
GRUPA OPRASIVACA: C sorta nije za vas, jer trazi toplinu, zaklon od vjetra, blizinu
odgovarajueeg oprasivaea, kakve su, na primjer, sorte Beth
VRIJEME BERBE: sredina listopada iii Concorde, te obavezno prskanje protiv krastavosti plo-
".. UPORABA: studeni - prosinac dova. Sorta rodi neredovito.

DURONDEAU
VELICINA PlODA: srednje velik Zbijeni rast eini ovu sortu osobito prikladnom za male vr-
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim nahukom i tove. Na dobru je glasu zbog redovite i obilne rodnosti, a
,.
, otocicima hrde zanimljivo je i lisee koje u jesen poprima vatrene tonove.
.';,.'
Izduzeni plodovi, mesnati i soeni, dugo se i dobro euvaju,
GRUPA OPRASIVACA: B; dje!. samooplodna
premda im okus nije nista posebno. U toplijim je krajevima
VRIJEME BERBE: kraj rujna ova sorta djelomieno sam ooplodna, no usprkos svim do-
UPORABA: listopad - studen i
brim svojstvima - nije osobito popularna.

• FERTILITY IMPROVED
VELICINA PlODA: malen
Prosjeena okusa i prili eno grube teksture mesa, ova sorta
BOJA POKOZICE: zuta, s velikim otocima ipak ima svoje poklonike i zbog svoje dvostruke primjene,
hrde ali i zbog redovita i obilna uroda. Sorta je samooplodna, no
• •
GRUPA OPRASIVACA: B; dje!. samooplodna
urod ee poveeati blizina odgovarajueeg oprasivaea. Dobre
je otp orn osti na bolesti, no problem moze biti - rak. Moze
VRIJEME BERBE: kraj rujna se uzgajati posvuda, no na nepovoljnijim mjestima meso
UPORABA: listopad postaje gru blje.

GORHAM
VELICINA PLODA: malen do srednj i
avo je prilieno popularna sorta, premda nema mnogo oso-
• •
bina koje govore tomu u prilog. Rodi redovito, ali prinosi
BOJA POKOZICE: zagasito zuta
s velikim otocima hrde nisu veliki, a ni velie ina plodova . Dobra je okusa, no neo-
GRUPA OPRASIVACA: C
biena muskatna aroma neee se svima svidj eti . Stabla su
uspravna rasta, spur tipa rodnosti . Sorta je izvrstan opra-
VRIJEME BERBE: pocetak rujna sivae, ali je na krastavost plodova manje otporna od rodi-
UPORABA: rujan - listopad teljeske sorte - ))vilijamovke«.

•
JARGONELLE
VELICINA PlODA: srednj i avo je najbolja od rani h sorata, premda stabla Imalu ore-
•
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta
• rasirenu kro snju . Jargonelle je stara sorta ola ale P
sa smedecrvenim nahukom dove dobre kva litete i u za dovoljavajueoj 011 ' im a , ell
evrst rast eini je prikladnom za sadnlu USieve ijl 0,8-
GRUPA OPRASIVACA: BT vima . Vrsne je rodnosti, pa rezidbi i eba s 2 ..ebru
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza pozornos!. Lose su strane manja elu a vri -
jeme zrenja plodova.
UPORABA: kolovoz
•
VELICINA PlODA: malen JO SEP HI NE DE MALINES
• avo je najbolja od asnih so I - u miri snim plodovi ma
BOJA POKOZICE: zelenkastazuta -
s hrdam aka peteljke svij etloruzicasta mesa moze e uZlvati i na poeetku sljede-
ee godine , Urod i su dobri, no stabla su prilicno slaba, vise-
GRUPA OPRASIVACA: B ea ra sta. Vrsne su rodnosti i osje Ijive konstitucije, pa za
VRIJEME BERBE: sredina listapada dobar rod treba mnogo sunca i top line.
.,. UPORABA: prosinac - sijecanj

LOUISE BONNE DE JERSEY
VELICINA PlODA: malen do srednji Po okusu, plodovi ove sorte ubrajaju se medu najcjenjenije
• •
BOJA POKOZICE: zu6kastozelena, s crvenim - meso je bijelo, sl atko i topi se u ustima. Rast je uspravan
nahukom i tockicama i umjerene bujnosti, a urod obilan. Premda se cvjetovi rano
otvaraju, sorta je prilieno otporna na mraz. Osim prekras-
GRUPA OPRASIVACA: A nog cvata, sorta se odlikuje i posebno privlaenim plodovi-
VRIJEME BERBE: kraj rujna maoNeee biti do bar oprasivae za sorte Williams (wilija-
movku«j i Seckle.
UPORABA: li stopad
MERTON PRIDE •
VELICINA PLODA: srednje velik
Merton Pride je sorta koja se odlikuje plodovima iznimne
kvalitete - mekog su mesa, socni i izvrsna okusa. Dobro BOJA POKOZICE: zagasito zelena
s otocicima hrde
rodi, premda katkad pokazuje i svojstvo alternativne rod-
nosti - vidi str. 26. Izaberite sad nice s medupodlogom. GRUPA OPRASIVACA: BT
Ova se sorta s izduzenim plodovima preporucuje na mno- VRIJEME BERBE: pocetak rujna
gim sortnim listama.
UPORABA: rujan
TIP: desertna kruska il

ONWARD VELICINA PLODA: srednje velik
Ovo je nova sorta koju toplo preporucuju. Premda je
BOJA POKOZICE: zutozelena s nahukom
Doyenne du Comice roditeljska sorta, ove se dvije sorte
ruzicaste i otocicima hrde
nece medusobno oprasiti. Kvaliteta plodova je iznimna, no
problem je prekratko razdoblje zrenja i slaba sposobnost GRUPA OPRASIVACA: C
skladistenja, sto znaci da sve plodove treba potrositi do VRIJEME BERBE: sredina rujna
kraja rujna. Ipak, ovo je izvrsna nova sorta.
UPORABA: kraj rujna

PACKHAM'S TRIUMPH VELICINA PLODA: srednji
Ovo je kruska slicna ))vi i samo sto zori kasnije. "" ".
BOJA POKOZICE: zuta s narancastlm
Dobar je i urod i I e sposobnosti, a plodovi su
nahukom
izduzeni i nepravilni, no zato vrlo slatki i socni. Stabla su
zbijena i uspravna rasta, ali rano cvjetanje cini ovu sortu GRUPA OPRASIVACA: A
nepogodnom za mrazna podrucja. Sorta se preporucuje za VRIJEME BERBE: sredina listopada
umjerenije podneblj E'''''~
UPORABA: studen i - prosinac
-
•
SECKLE VELICINA PLODA: malen
Sorta rano cvate, no cvjetovi su otporni na mraz. Maleni,
BOJA POKOZICE: crvenkastosmeda
crvenkasti plodovi vrlo su ukusni, no urod i bujnost stabla s bijelim tockicama
obicno razocaraju . Ovu staru sortu vise ne preporucuju pa
je vise nema ni na sortnim listama. Nije dobar opra sivac za GRUPA OPRASIVACA: A; djei. samooplodna
sorte Williams ())vilijamovka «) iii Louise Bonne de Jersey. VRIJEME BERBE: kraj rujna
UPORABA: studeni - prosinac

THOMPSON'S VELICINA PLODA: velik
Thompson's je jos jedna stara sorta koja polako nestaje iz
BOJA POKOZICE: zlatnozuta
po nude. S plodovima je sve u redu - meso je bijelo, slatko s malim otoci6ima hrde
i topi se u ustima, no sorta rodi neredovito i ne uspijeva na
izlozenim lokacijama. Zbog crvenjenja lisca vocka lijepo iz- GRUPA OPRASIVACA: B
gleda u jesen, no odaberite je samo ako vam je jedino VRIJEME BERBE: kraj rujna
vazan okus.
UPORABA: listopad - studeni

WILLlAMS'BON CHRETIEN VELICINA PLODA: srednje velik
,.
Ova je sorta popularna i kao svjeze voce koje kupujemo u BOJA POKOZICE: zagasito zuta, isprugana i ~.
vocarnama i kao voce za konzerviranje. Uzgajate Ii je u istockana tamnocrvenom •
,j,
•
vrtu, nece vas razocarati ni redovitim urodom, a ni ot- • •
GRUPA OPRASIVACA: B
pornoscu stabala koja je cini pogodnom i za uzgoj u sje-
vernim krajevima . Nije dobar oprasivac za sorte Seckle i VRIJEME BERBE: rujan
Louise.
UPORABA: rujan
-
TIP: desertna kruska •
WINTER NELIS VELICINA PLODA: malen do srednji

Svi se slazu da je Winter Nelis (iii Winter Nellis) izvrsna BOJA POKOZICE: zelena s otocicima hrde
kasna sorta ciji se plodovi dobro drze do Bozica, pa i dulje .
Rast je viseCi i ne previse bujan, no urodi su ipak obilni.
GRUPA OPRASIVACA: C
Kasno cvjetanje i otpornost na mraz cine ovu sortu jed nom
od najboljih za sjeverne krajeve. VRIJEME BERBE: kraj listopada
UPORABA: studeni - sijecanj '"
SADNJA I REZIDBA
Mjesto na koje cete posaditi krusku mora biti pomnjivije izabrano nego mjesto za jabuku . Nuzan je i zaklon ad <i <l ' j "'=-'r
au sjevernijim krajevima izaberite mjesto u blizini zida, jer ce taka nastala mikroklima biti toplija i manje vjetro . o. -
jedite pravila iznesena na str. 7 i 8. Sadnju uskladite sa starom oznakom a visin i sadnje koja se vidi na sad niei, ali
spoj izmedu podloge i plemke mora biti aka 10 em iznad razine tla .
Kruske se mogu uzgajati kao vaze, patuljaste piramide, kordonei i palmete - jednako kao i jabuke. Pojedinosti 0 rezidn sa..
22 i 23. Uobieajeno je kupovati dvogodisnje sadniee ako zelite uzgajati slobodnorastuca stabla, a tragodi snje sadni
'" --
odlueite za uzgoj stabala s potporom. Aka na sadnieama nema podataka koji se odnose na podlogu, najvjerajatnije js
dunji. U malenim vrtovima nemojte uzgajati kruske velikih, bujnih stabala, jer je s njima obieno i puna muke.
RAZMAK MEflU RAZMAK MEflU UROD PO ODRASLOM

UZGOJNI OBLIK
STABLIMA REDOVIMA STABLU
standardni 9m 9m 50-125 kg
.
fan 4,5 m - 6-12 kg
vaza 4,5 m 4,5 m 25-50 kg
palmeta 4,2 m 1,8 m 7-12 kg
patuljasta vaza 2,4 m 4,5 m 10-20 kg
vretenasti 9rm 2,1 m 4,2 m 20-40 kg
patuljasta piramida 1,5 m 2,4 m 4-6 kg
kordonac 0.15 m 1,8 m 2-3 kg
ZASTITA OD VJETRA PODUPIRANJE GRANA

Kruske evjetaju prije jabuka, u vrijeme kad nema mnogo Tezak urad moze slom iti jednu granu iii vi se njih. Gra rle
.,
kukaea koji bi ih mogli oplod iti . Turbuleneije zraka aka sa- jaee opterecene plodovima podup rite evrs i Ie
mog stabla mogle bi nanijeti stetu evjetovima pa morate uevrstite uzetima, kao sto je pokaza rl na sli i.
razmisljati i 0 zastiti od vjetra aka je kruska pasadena na ,
izlozenu mjestu. Zid iii ograda nedovoljne visine samo ce Cvrsto uze zavezite
jednim krajem za
pojaeati zraene turbuleneije pa radije upotrijebite plasti-
sredinu grane,
ene vrece kraz koje vjetar ne moze puhati. Pomoci ce i a drugim za
obliznja ziviea jer ce smanjiti brzinu vjetra na udaljenosti vrh kolca.
koja iznosi 15-30 visina same ziviee.
-
HRANIOBA I MALCIRANJE
str. 21
ZALIJEVANJE
str. 21
-
ZASTITA 00 PTICA
•
Cvrst olae zabijte
str. 24 --- u neposrednu

blizinu debla.
BORBA PROTIV KOROVA -

ot ·,~ l" -.;
.- -.
str. 24
y
BERBA SKLADISTENJE
Plodovi su zreli ako se lako trgaju kad ih obuhvatite ze e lijed' i upute za jabuke na str. 24, premda strucnjaei
dlanom i njezno zaokrenete . Pravo je umijece proeij eniti prep ru -uj u malo promij enjen u tehniku . Kruske se najbolje cu-
koji je najpovoljniji trenutak za berbu . Kod ranozrelih sora- vaju sl zene na podlaske, ali ne i zamotane. Peteljke moraju biti
ta plodovi se beru kad dosegnu pravu velieirlu , ali jos pot- neostecene, a i potrebno je opreznije rukovodenje nego u jabu-
puno rle dozore. Takvim se plodovima peteljke rezu, a ka. Sve natrul e iii ostecene plodove treba ukloniti. Atm osfera u
zatim se plodovi pohrane na nekoliko dana kako bi razvi li prostorij i u koj oj se cuvaju kru ske mora biti su sa, a temperatura
puni okus. Jed u se odma h, ei m dozore, jer se ne mogu vi sa nego pri skladistenju jabuka - odgovarat ce temperatura od
skladistiti. Kasn ije sorte dozrijevaj u pri likom skladistenja , 7-8 DC. Kad plod oko peteljke omeksa - to je znak da je zreo.
a beru se kad se peteljke lagano odvajaj u od grancie a. Prenesite ga u kuhinju na nekoliko dana kako bi potpuno dozorio.
"
5 IVE
•
Sljive su najpopularnije kostunjave vocke, a i najlakse se uz-
gajaju. Ipak, ni sljive nisu za svakoga. Cvjetaju vrlo rano, pa
urod moze i te kako razocarati i biti neredovit, zivite Ii u kra-
jevima s cestim mrazom. Namjeravate Ii posaditi desertnu
iii ringlo sljivu, tada izaberite najvise i najosuncanije mjesto
u vrtu.
Standardni i polustandardni uzgojni oblici nemaju mjesta u
obicnom vrtu, jer cak i vaza iii piramida na popularnoj pod-
lozi St Julien A mogu biti vise od 6 m kad dorastu do pune
velicine. Problem se djelomicno moze izbjeci izborom sora-
ta cijepljenih na podlogu Pixy (opis na dnu stranice), no
mozda je najbolje nedostatak prostora rijesiti sadnjom slji-
va u obliku fana uz juzni zid dvorista. Na vrijeme uocite da
se sljive ne sade kao kordonci iii palmete. Dodatna je pred-
nost fana sto se pupovi i plodovi mrezom mogu jed no-
stavno zastititi od ptica.
Stabla sljive dolaze u rod kad su stara oko 5 godina iii nesto
ranije ako se koristi podloga Pixy. Briga oko starijih stabala
vrlo je jednostavna, no bolest »srebrnog lista« stalna je pri-
jetnja. Svoju sortu birajte pazljivo; neke su slatke, a neke
kisele. Slijedi opis najvaznijih tipova sljiva .
• • •
DESERTNE SLJIVE SLJIVE ZA KUHANJE RINGLO SLJIVE
•
ODRASLO
STABLO
• •
visma
4·7,5 m Slatke, jedu se svjeze. Niza stab la, Prili cno gorki i manje Manje, slade i okrugle.
manje otpornosti, mesnati plodovi, ali stabla Niski urodi. Osjetljive,
mesnatih plodova. otporn ija od desertnih. uzgajajte ih uz juzni zid.
Najpopularnija sorta: Victoria Najpopularnija sorta: Cezar
TRNJINA DAMSON MIRABELLE
ODRASLO
STABLO
• •
I visma
Ostra okusa, sluzi za kuhanje. Gorkast, ostar okus, sluzi za pekmeze i Istog oblika kao trnj ina, ali zuta i
3·4 m Sere se zimi. vino. Otporno stablo, uspijeva i gdje slada. Sadnice se
obicna sljiva nece. tesko na bavljaju.
MYROBALAN
(TRESNJA.SlJIVA)
PODLOGE
Najcesca je podloga St Julien A. Treba je izabrati kad god uvjeti tla nisu
•
.,'
idealni. Podloga Pixy postaje sve popu larnija, jer sorte koje su na nju ci-
•
•
ODRASLO
jepljene daju stabla koja narastu samo 3-4 m. Ipak, ova podloga trazi
STABLO
• • dobra tla i povoljne uzgojne uvjete pa je neki rasadnicari ne preporucuju
visma Dekorativna sljiva, sadi se kao
6-10 m pojed inacno stablo iii kao zivica zbog
za sadnju u sjevernijim krajevima .
atraktivnog cvata u ozujku. Plodovi su joj Ima i drugih podloga; Myroba/an B prebujna je za obicne vrtove,
nalik na tresnje, sluze za kuhanje i Brompton je takoder vece bujnosti od podloge St Juliene, no stabla
pripremu zelea , a zore u lipn ju.
ranD dolaze u rod, dok podloga Mussel daje stabla kompaktnijeg rasta
od dviju prethodnih podloga.
o SORTAMA
v
Sljive ranD cvjetaju, tako da oprasivanje cesto moze raz '-ro Za

krupne, desertne sorte dolazi u obzir i rucn o opraslva J8 - ' j: -
A Nisu navedene na nasem popisu sorata . Mraz moze
unistiti cvatove. U katalozima 5e mogu nab sorte :
nosti na str. 41 .
Rano- AR IEL ONTARIO Mnoge se sorte sljiva djelomicno same oploduju, I 8 3, ::--
cvjetajuce FAR LEIGH DAMSON WARWICKSHIRE DROOPER
pularnije, kao sto su npr. Victoria od desertnih so rata iii Czar (J ::-
CZAR PERSHORE YELLOW rata za kuhanje. Druge trebaju sortu oprasivaca, izabran iz S"-=
B DENNISTON'S SUPERB
EARLY LAXTON
PURPLE PERSHORE
RIVERS' EARLY PROLIFIC susjedne skupine oprasivaca (vidi tablicu lijevo ). Kupite dje I:- ~-:
Srednje EDWARDS SANCTUS HUBERTUS
MERRYWEATHER VICTORIA formiranu sadnicu staru 2 iii 3 godine, a ako mjesto za r ,8
ranG •
OPAL Ideal no, tada se odlucite za neku od sorti koje kasn o cvjetaj , c,,-
C CAMBRIDGE GAGE KIRKE'S BLUE se sorta Victoria namece kao povoljno rjesenje, jer je pouz a "
GIANT PRUNE MARJORIE'S SEEDLING
Kasno- EARLY TRANSPARENT OULLIN'S GOLDEN · zadovoljavajuceg okusa plodova. Na zalost, osjetljiva je na "''<'':
cvjetajuce GAGE GAGE l lsrebrnog lista<<.
• ' ''~'__-
'~"_'_f'-~ - - - - - - - --
TIP: trniina
UPORABA: za preradu TRNJINA
Uz dosta truda uspjet cete nabaviti sadnicu, no pitanje je da Ii
VELICINA PlODA: vrlo sitan se to isplati. Isto vrijedi i za trnjinu zutih plodova - Shepherd's
BOJA POKOZICE: plavocrna Bul/ace. Plodovi astra okusa rnoraju ostati na trnovitirn
grancicarna sve do kasne jeseni kako bi tek pod utjecajem
'WI"W'lIl$ rti:.W ,: .. LA:.~,1 fl.i ; ;
,n: r.ru tlW 7))\' . 7 ,O,1;;nt n;VjIp':IltS OJ '!
' mraza postali meksi i sladi . U sikarama rastu divlji oblici ove
' J.
GRUPA OPRASIVACA: samooplodna •.

sljive.
VRIJEME BERBE: studeni
, · ' ljPt'.... "'Oli. ' " , "'; _1- . ;
t" 1iM'b'" • ...." ''' ''' . '_,I I, _ ' '"''''-' • "" ". II ,
TIP: ringlo
' p7 " 1733 ' !. II [ 3 C U ii!lll ,Xk
' ! ...A
' IIP. AlL' ,I ...\.
UPORABA: za jelo i kuhanje
O J _ O J _
<i¢t:)
CAMBRIDGE RINGlO
, ,,m I l l . JiLl. C .%15 ' ! ,b' \Ena; Lh ,.!$ti:Eitt"'.1l6;J;tXWit l?$i Vrlo slicna staroj sarti llzeleni ringlo(( no pouzdanija i rodnija.
VELICINA PlODA: malen Meso je zutozeleno, socno i dobra okusa . Stabla su bujna
- B"'O"' JA """P"OK""O "lZ""IC"'E"":z"u"' to"ze"le""n;; '~;:ni rJ1 " rasta, no ne preporucuju se za uzgoj u hladnijim krajevima.
nahukom 1 Sorta skromno rodi i bez oprasivaca. Nud i se u gotovo svim
," " " ~ ,: 8tf.
'q"'P\!!f"';
. ) :m"W"51,;",,,~~,
,"jf
#"'r;:,f>i!
ll! ,W
'i'! ·'""l*.""iI,",
, !.r"JUil(_f:ij!J\.),>m·~
. .",,, kat aI0 Zima.
GRUPA OPRASIVACA: C; djel. samooplodna j
, " " 'g',a i ¥iT \.i .I f!l:Im'IJti '* * $ ;__,;,,;;( ,
O %!:' .. , " c. : l ll' i ' :o m P ' 5 E' E' q , .....
.... 1 ... WEI _"'x, ,,: ,,,. LA ....
TIP: Myrobalana
UPORABA: za preradu
......---- ---~ MYROBAlAN (DZANARIKA III SLJIVA,TRES JAI
, Mvrobalana nije vocka stablasica u pravom sm islu rij etl13' S~
VELICINA PlODA: srednj i najcesce uzgaja kao zivica iii ukrasno stablo g ,,5:::
BOJA POKOZICE: crvena iii zuta krosnje. Njezini su sjajni listovi otporn iji na napd s, -,,;:
listovi obicne sljive. Maleni plodovi imaju Ztr.: ss:
,.". ,
GRUPA OPRASIVACA: samooplodna cesce se upotrebljavaju za konzerviranje neg lC =:
1'
VRIJEME BERBE: kraj lipnja
e ' ''''~ > . . .... . . .
--
,0" " . n .:,.' " 0 '"
TIP:
UPORABA: za
.
CZAR
Ova je sorta za kuhanje koju blra B{ -;; c;' s.. c ~C. ,.=
BOJA
-_ .......
CE: tamnocrvena
_-- zuckasto,zelenkasta mesa i iz\ _ a s,s. ~<::• ::c..sa ao
potpuno dozori, Czar se moze ~: -:: aJ J::s3-:13 5, a.
•
Stabla su uspravna rasta, a s rca se UJ-= c -sdu r6JpoUl ani,

je za uzgoj u krajevima gdje u 8 r s.. :5S nlw. Oobre je
otpornosti na mraz, no na Za oS! :: rs c: estl
VRIJEME BERBE: pocetak kolovoza
5 " . ....
·
!"'"':?~,- .
TIP: ri nglo
.- -
~; ,!U i _Slliltlt'lJ Ilt$!IWIiC • "2""'ntfl'iJ!4li¢;i{$'¥l1& ;
•
I UPORABA: desertna sljiva •
DEN NISTON'S SUPERB
:I'll ~EL!l t~NAPLciDA: v~lik Premda se svrstava u nngl slj' e, I Je zapravo obicna sljiva.
Poznata je po svojoj a os i I pOUldanosti - stabla su us'
I• U"'.:' .::' ::.;".'5 .: ...: " ' " ,,- ,
BOJA POKOZICE: zutozelena sa zonama
.-i:~r~
pravna i bujna . Plodovi su p ozima mesa i slatki, a pokozica
I• tamn ijezelene cesto zna biti i crven asia. Sorta obilno rodi i preporucuje se
If GRUI'A OPIIASIVACA: B, samooplodna
'" '
za uzgoj u sjevernijim kraj evima.
i VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
•
TIP: obicna sljiva
EARLY LAXTON UPORABA: desertna
Ova sorta najranije zori od svih popularnih sorata. Okrugli,
evrsti plodovi beru se prije kraja srpnja. Okus plodova ove de- VEUCINA PLODA: malen
sertne sorte tek je prosjeean, nikako i izuzetan. Katkad sluze i •
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom ruzicaste
za kuhanje, jer je zlatnozuto meso vrlo soeno. Stabla su zbijena
rasta, bez traga bujnosti roditeljskih sorata - Denniston's GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna
Superb i Marjorie 's Seedling.
VRIJEME BERBE : kraj srpnja
TIP: ringlo
EARLY TRANSPARENT GAGE
Ovu sortu birajte zbog okusa njezinih slatkih i socnih zlatnih UPORABA: desertna sljiva
plodova. Nemojte oeekivati iznimne urode, jer je rast skroman, VELICINA PLODA: malen
ali uspravan, a okrugli su plodovi prilieno sitni. Ipak, ovo je
pouzdana sorta koja redovito rodi, pa se ne moze dogoditi da BOJA POKOZICE: zuta, istockana crvenom
jedne godine rod bude obilan, a druge da se razocarate.
Sadnice se mogu nabaviti tek kod rijetkih specijaliziranih proiz- GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
vodaea . VRIJEME BERB E: kolovoz
TIP: obicna sljiva

EDWARDS UPORABA: za preradu
To je nova sorta koja je pobudila veliko zanimanje. Plodovi su
vrlo krupni, a zriju kad prode sezona sorte Victoria. Uglavnom VELICINA PLODA: vrlo velik
sluze za pripremu dzemova i kompota, no dobrodosli su i na
BOJA POKOZICE: plava
stolu kad potpuno dozore . Meso je mutne bijele boje, urodi su
veliki, no jos je uvijek prerano govoriti 0 otpornosti na bolesti.
GRUPA OPRASIVACA: B
, "" ' >, . , ~~ , '
VRIJEME BERBE: rujan

•
TIP: obicna sljiva

GIANT PRUNE UPORABA: za preradu
Ruzn o ime za pouzdanu sortu koja dobro rodi . Plodovi su
izduzeni i ovalni, a bolj e se cuvaju nego ostale sljive. Meso je
•
ruzieasto, dobro i za kuh anje i za jelo. Stabla su umjerena BOJA POKOZICE: tamnocrvena
rasta, a otpornost na mraz i na bol esti bolja je od prosjeka.
GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna ," .'
VR IJEME BERBE: rujan
TIP: obicna slj iva

KIRKE'S BLUE UPORABA: desertna slj iva
Uzgajaei na sva usta hvale osobine ove sorte tamnih plodova.
Zelenkastozuto meso je cvrsto, ali soeno i neobieno slatka VEUCINA PLODA: velik
okusa. Rast je zbijen, pa se stabla lako odrZavaju. Ipak, sorta •
BOJA POKOZICE: tamnocrvena
ima i slabih strana; urod zna i razoearati, a stabla traze zastitu
ako rastu na polozajima previse izlozenima vjetru.
GRUPA OPRASIVACA: C
TIP: obicna sljiva

MARJORIE'S SEEDLING UPORABA: desertna i za preradu
Ova je sorta pravi izbor ako trazite plodove koji ka sno lOre, a
mogu se upotrijebiti i za jelo i za kuhanje. Meso ovih okruglih VEUCINA PLODA: velik
plodova zute je boje, a kad potpuno dozori, tek je umjereno •
sl atko. Stabla su bujna i snazna rasta. Cvjetaj u ka sno, kad vee
prode opasnost od mrazova. Berba poeinje krajem ru jna, no
. GRUPA QPRASIVACA: C;~alTl~o'plot1na .
moze potrajati sve do sredine listopada.
TIP: Damson .
MERRYWEATHER UPORABA: za preradu
Ova je sorta pravi predstavnik sljiva tipa Damson - plavocrni
plodovi, kiselkasti i soeni te stabla evrsta rasta . Ova se sorta VELICINA PLODA: velik za ovaj tip
uzgaja posvuda pa eete je naei u gotovo svim katalozima, no •
BOJA POKOZICE: plavocrna
sorta IShropshire Damson) svakako je bolji izbor ako yam je
••
prostor ogramcen . • •
GRUPA OPRASIVACA: B; samooplodna

TIP: obic na sljiva
OPAL
UPORABA: desertna sljiva
• Novija sorta koja se nadmece s Earlv Laxtonom za krunu naj-
•
VELICINA PLODA: srednji bolje rane sljive. Opal bolje evate, a plodovi su teksturom po-
malo nalik na plodove ringlo slj iva. Kata lozi istieu dobru kala-
BOJA POKOZICE: crvenkastoljubicasta
vast kao jednu ad prednosti ove sorte. Ipak, sorta jos uvijek
nije imala dosta vremena da potvrdi svoju reputaeiju. Lako se
GRUPA OPRASIVACA:.B; samooplodna l:
odrzava, no pupovi su vrlo pri vl aeni i ptieama.
VRIJEME BERBE: kraj srpnja
TIP: ringlo
UPORABA: desertna i za preradu OULLIN'S GOLDEN GAGE
Prema nekim struenjaeima, ova je sorta najbolja ad svih. Nije "
VELICINA PLODA: velik rijee a pravoj ringlo sljivi, nego plodovi imaju mnoge karakte-
•
BOJA POKOZICE: zlatnoluta, istockana ristike obienih sljiva . Plodovi su veliki i okrugli, prozirna, zuc-
zelenom i smedom kasta mesa koje nije preslatko. Izvrsni su za preradu i zamrza-
•
GRUPA OPRASIVACA: C; samooplodna
• vanje, ali i za jelo u svj ezem stanj u. Stabla su bujna rasta i
prilieno zdrava.
VRIJEME BERBE: sredina kolovoza
TIP: obicna sljiva

UPORABA: za preradu PERSHORE YElLOW
•
Plodovi ave sorte idealni su za pripremu Mag dzema i raznih
VELICINA PLODA: srednji kolaea, ali ne i za jelo u svjezem stanju zbog prilieno bljutava
okusa. Sorta je vrlo pouzdana, a dobre su strane i otpornost na
i BOJA POKOZICE: zlatnoluta
mraz te redoviti i obilni urodi. Zbog samooplodnje ne treba sa-
GRUPA'OPRASIVACA:,B; samooplodna
diti drugu sortu - oprasivaea.
'C ' ,
TIP: obicna sljiva

UPORABA: za preradu PURPLE PERSHORE
Ljubieasti plodovi ave sorte ekvivalent su zutim plodovima
VELICINA PLODA: srednji sorte Pershore Yellow, zbog istih kvaliteta glede prerade, a
•
BOJA POKOZICE: plavkastoljubicasta neki struenjaei daju ovoj sarti prednost sto se tiee evatnje.
Jednake su i uzgojne osobine; dobra otpornost na bolesti, vi-
,
" GRUPA DPRASIVACA: B; Samboplodna '

.. , ."
saki urodi i pouzdanost.
TIP: obicna sljiva

RIVERS' EARLY PROLIFIC
UPORABA: za preradu
Svi se slazu da ova stablo rasire ne kros nj e i si i
VELICINA PLODA: malen odgovara svom imenu (»rana brzosireca((). 0 gli su
• dosta sitni, no meso im je zlatnozuto i soc , T'
BOJA POKOZICE: plavkastoljubicasta
okusa . Sluze za jelo u svjezem stanju tek ad
.... .... . " .,,'" ,r
GRUPA OPRASIVACA: B
v
Strucnjaei se jos nisu slozili aka toga je Ii
ran ih so rata iii najgora .
TIP: obicna sljiva

UPORABA: desertna i za preradu SANCTUS HUBERTUS
• Ova je novij a belgijs a s rta Jo da ce zauzeti mjesto
VELICINA PLODA: srednji prethodne sorte. PlodoVI su k P I, a a av je i evat. Cvjetovi
BOJA POKOZICE: plavkastoljubicasta su djelom icno samooplodni , pi d vi imaju dvostruku prim-
jenu, a stabla se lako odriavaju. a ialost, vrlo je tesko naba-
""
GRUPA OPRASIVACA: B; djel. samooplodna H
. ' ~"'"'' viti sadnieu, no i to ce se promije iti.
"" "".
TIP: obicna .
VICTORIA
UPORABA: desertna i za preradu Ova je sorta jos uvijek najpopularnija i za komercijalni ali i za
VELICINA PLODA: velik amaterski uzgoj. Meso je ukusno i zuckastozeleno. Imate Ii
mjesta za samo jednu sljivu, tada, prema savjetima brojnih
•
BOJA POKOZICE: blijedocrvena kataloga, posadite ovu sortu. Ipak, razmislite! Victoria je sorta
pouzdana rasta i dobre rodnosti, no proljetno prorjedivanje plo-
..".. GRUPA OPRASIVACA:B; samooplodna.
)
dova eesto je nuzno kako bi se izbjegla alternativna rodnost.
Cvatnja je prosjeena, a otpornost na bolesti prilieno slaba .
VRIJEME BERBE: kraj kolovoza
SADNJA
"
Sljive traze tlo s dovoljno vlaznosti, ali ipak ocjedito. Prelagana tla koja se brzo isusuju treba obogatiti hu-
musom. Studeni je najbolje vrijeme za sadnju . Mlada 6e sljiva trebati kolac 5-6 god ina.
RAZMAK MEflU RAZMAK MEflU UROD PO ODRAS LOM

UZGOJNI OBLIK
STABLIMA REDOVIMA STABLU
standardni 7,5 m 7,5 m 25-50 kg
fan (lepeza) 4,5 m - 6-12 kg
vaza 4.2 m 4,2 m 15-25 kg
piramida 3,6 m 3,6 m 15-25 kg
REZIDBA
Ovije su osnovne stvari na koje treba paziti; ne rezite zimi, a svaku ranu nastalu rezidbom premazite v0 6ar-
ski m voskom. Te su mjere nuzne kako biste smanjili mogu6nost zaraze uzrocnikom bolesti »srebrnog lista«.
VAZA
Oblikovanje stabalca starog 2·3 godine Rezidba vee oblikovanog stabla
Obl ikovanje zapocnite u ozujku. Najjednostavnije je da sli- Rezidbu obavljajte u lipnju i srpnju. Najvazniji zadatak rezidbe jest
jedite upute 0 oblikovanju jabuka - str. 22. Cilj je da stablo u odrZavanje stabla zdravim i sprecavanje pretjerane rodnosti.
drugoj godini ima 3-5 jakih, sto vodoravnije polozenih grana. Uklonite mrtve, oste6ene i bolesne grancice. Prikratite sve pre-
U tre60j god ini stabalce se treba sastojati od 8 jakih, pravilno bujne grane, a sibe koje izrastu oko baze stabla potpuno uklonite.
rasporedenih primarnih i sekundarnih grana. Najbolje ih je iscupati, bez upotrebe skara.
FAN
Kostur stabla oblikujte prema uputama za oblikovanje
breskve - str. 44 . Nakon berbe prikratite
postrane izboje na po-
U proljece odstranite lovicu njihove duljine.
U srpnju skratite postrane
pupove koji rastu
izboje na duzinu ad 6listova.
prema zidu iii na
suprotnoj
strani.
I - I -
v
NJEGA PRIHRANA I MALCIRANJE

"
Ptice mogu nanijeti dosta stete, i pupovima i plodovima . Sta- Pojedinosti na str. 21. Sljive traze vise dusika od jabuka pa se u
bla zastitite mrezom iii nekim sl icnim materijalom. kasno proljece dodaje i manja kolicina mineralnoga gnojiva boga-
Redovito zalijevajte dok traje susa, Oostajat 6e otprilike 20 I tog dusikom.
vode po m', svakih dvadesetak dana, do prestanka suse. Ne v
zalijevajte prevelikim kolicinama vo de nakon duzeg trajanja BERBA I SKLADISTENJE

"
suse jer bi plodovi mogli popucati. Pozeljno je i plitko okopava- Sljiva je zrela kad se lako odvaja od grancica. U obicnih sljiva pe-
nje oko samog stabla kako bi se unistili koro vi, no nepazljivim teljka uglavno m ostaje na stablu, a u ringlo sljiva i ostalih sljiva
"
i predubokim okopavanjem mogli biste ostetiti povrsinsko ko- malih plodova peteljka se otkine zajedno s plodom . Sljive za jelo
rijenje pa bi se mogli pojaviti beskorisni izdanci iz podloge. berite tek kad potpuno dozore, najbolje u vise navrata. Sorte za
Preobilan ce rod rezultirati malim i bezukusnim plodovima, ali kuhanje beru se dok su plodovi jos cvrsti i ne sasvim zreli - otpri-
i alternativnom rodno s6u. Pro rj edujte skarama na pocetku lip- like 1-2 tjedna prije punog zrenja.
nja, a po potrebi i krajem mjeseca, kako bi u skupinama bilo Oesertne sljive mozete cuvati samo nekoliko dana, no ako ih
samo po 3-4 ploda. Preopterecene grane poduprite letvama iii berete zajedno s peteljkama u trenutku dok jos nisu potpuno
ih osigurajte uzetima, kako je pokazano na 31. stranici . zrele, tada ce se na hladnu mjestu odrzati dva do tri tjedna,
.., ..,
TRESNJE I VISNJE
Oonedavno se nije mogao niti zamisliti uzgoj tresanja u vrtovi-
ma prosjecne velicine. Stabla tresanja, vrlo atraktivna u prolje-
ee zbog obilne cvatnje, nezaustavljivo bi rasla sve dok ne bi
postala divovi visoki i do 12 m. To je onemogueilo odgovara-
jueu njegu takvih stabala, a valja uzeti u obzir i cinjenicu da su
se zbog oplodnje morala uzgajati po dva tresnjina stabla. Zbog
velicine stabala bilo je nemoguee postaviti zastitu mrezom, tako
da su tresnje bile pravo pticje »samoposluzivanje« .
Stvari se mijenjaju nabolje jos od 1970. godine, kad je uvedena
samooplodna sorta Stella, a otpri like u isto vrijeme i podloga
Colt koja je omogueila obuzdavanje rasta tresnjinih stabala na
4,5-6 m. Ako se uzgajaju u obliku piramide, stabla mogu narasti
samo 3 m, tako da sadnice cijepljene na podlogu Colt mogu
rasti i u veeim posudama. Odrzavaju se na isti nacin kao i ja -
buke loncanice (str. 25), osim sto se rezidba obavlja u travnju,
umjesto u zimskim mjesecima.
U svijetu tresanja dogadaju se i druge promjene. Uvedena je i
sorta Compact Stella, nizeg i zbijenijeg rasta od svoje prethod-
nice. Iz Kanade su stigle i druge samooplodne sorte : Cherokee
i Sunburst - mogu se naei u specijaliziranih proizvodaca. Jos je
zanimljivija slabobujna podloga Inmil (GM9) koja obeeava sta-
bla visoka samo 2-2,5 m, sto znaci da berba plod ova vise neee
zadavati poteskoee. Vee se mogu pronaei sadnice so rata cije-
pljenih na tu podlogu, no vee ina proizvodaca jos uvijek ceka re-
zultate pokusa prije uvodenja podloge Inmil u masovnu proiz-
vodnju.
Ook se najavljene promjene ne dogode, veeina se voeara odlu-
cuje za sadnju visanja u vrtove. Stabla visanja manja su i zbi-
jenija rasta, a jedna je od najpopularnijih sorata (Morello) -
samooplodna. Rast ee i u djelomicnoj sjeni, a u rod ee doei vee
nakon 3-4 godine uzgoja, sto znaci da se ova sorta moze uzga -
jati i kao fan uz neki sjeverni zid.
Ipak, nemojte se ograniciti samo na uzgoj visanja. Sve sto tre-
bate osigurati slatkoj tresnji za uspjesan rast u obli ku fana jest
zid visok 2,5 m, izlozen suncu i mreza za zastitu od ptica.
v •
SLATKE TRESNJE (DESERTNE) VI SNJ E IZA PRERADU )
Ovi se plodovi jedu svjezi. Meso maze biti meko i soeno, ali I pnlitn . fSiO P d VI visanja sluze za pripremu sokova, kompota, dzemova,
Baja pokoziee varira ad svijetlozute do gotovo potpuno erne. Uobitajen ,2 00 ' na I drugih slastica, Meso moze biti bijelo, ruzieasto iii erveno.
su stabla vrlo bujna i da trebaju oprasivaea, no vee se mogu nabavi I sao Ice a/tesee se trazi sorta Morello, no mogu se nabaviti i druge
samooplodnih sorata umjerenijeg rasta. sa mooplodne sorle.
TRESNJE DUKE PODLOGE

Podloga Mailing F12/ 1 vrlo je bujna rasta i daje visoka i snazna stabla s
prvim rodom tek nakon dugogodisnjeg uzgoja, Uvodenje slabobujne pod-
loge Colt rezultiralo je uzgojem tresanja visina kojih ne prelazi polovicu vi-
sine stabala cijepljenih na prethodno opisanu podlogu. To jos nisu patulja-
sta stabla, no prikladna su za sadnju u prosjecne vrtove, U posljednje se
Okus plodova ovoga krizanea izmedu tresnje i visnje nalazi
se negdje na pola puta izmedu okusa tresanja i visanja. vrijeme uvodi i belgijska podloga jos slabijeg rasta - Inmil iii GM9 - pa se
Meso je vrlo soeno, a sorta May Duke vjerojatno je jed ina vee mogu nabaviti sadnice sorata Stella iii Morello cijepljenih na tu pod-
koju eete naci na trzistu. logu, no jos se uvijek ne znaju rezultati tih kombinacija.
VOCKE STABLASICE
38 -
TRESNJEI
-
VISNJE
OSORTAMA
Izaberite jednu od samooplodnih sorata. Odlucite se za dobra obliko- Stella, Nairde Guben i Merchant mogu uspjesno oprasiti sve navedene
vanu sadnicu Stelle, a ako zelite slatku tresnju - odaberite neku od sorte. Pojedinacni op rasivaci navedeni su na popisu kako slijedi.
Sorta Oprasivac
novijih sorata, kao sto su Compact Stella iii Sunburst. Od visanja se COMPACT STELLA s.mooplodna
najcesce trazi sorta Morello , no mozete pokusati i s novijom sortom EARLY RIVERS Governor Wood, Nair de Guben
GOVERNORWOOD Napoleon Bigarre.u. Stella
Nabella . Ostale sorte trebaju sortu oprasivaca, a situacija kod tresanja MAY DUKE djelomicno samooplodna
MERC HANT Early Rivers, Nair de Guben
vise je nego slozena. Birajte pazljivo, kako biste posadili odgovarajuci MERTON BIGARREAU Governor Wood, Morello
MERTON GLORY Merton Bigarreau, Morello
oprasivac, jer se osim podudarnosti vremena cvatnje od njega zahtije-
va i kompatibilnost, tj. sposobnost oplodnje sorte koju ste izabrali. Ce-- MORELLO
NAB ELLA
samoo plod na
samooplo dna
NAPOLEON BIGARREAU Morello. Stella
sto neka sorta, bez obzira na istodobnu cvatnju, nije dobar oprasivac, NaiR DEGUBEN Early Rivers, Merton Glory
pa se zato uz svaku sortu navodi i ime njezinog partnera. STELLA samooplodna
SUNBURST samooplodna
VAN Merton Glory, Stella
_ .-
TIP: tresnja
COMPACT STELLA
ovo je Stella zbijena rasta, manje bujnosti i velicine stabala, no VELICINA PLODA: velik
zadrZava sve dobre odlike roditeljske sorte. Redovito formira •
spurove, a moze se uzgajati kao vaza iii kao fan, cijepljena na BOJA POKOZICE: tamnocrvena
•
podlogu Colt (GM9 podloga jos nije dostupna).
-•
, TIP: tresnja
EARLY RIVERS
Ova je sorta uvedena prije stotinjak godina, no jos je uvijek po- VELICINA PlODA: vrlo vel ik
pularna. Plodovi ove tresnje uocljivi su, kako zbog velicine tako i
zbog vrlo tamne boje pokozice i mesa. okus im je izvrstan. Sorta •
BOJA POKOZICE: gotovo crna
redovito i obilno rodi, ali su stabla velika i bujna, sto moze
stvarati poteskoce. VRIJEME BERBE: sredina lipnja
TIP: tresnja
GOVERNOR WOOD
Plodovi ove sorte zutog su mesa i zadovolj avajuceg, premda ne i VELICINA PlODA: srednji do velik
izvanrednog, okusa. Pokozica maze biti pretezno crvena iii prete-
BOJA POKOZICE: tamnocrvena sa zutim
zno zuta, ali urodi su u oba slucaja vrlo veliki . Sadnice ave popu- nahukom
larne sorte uglavnom se lako nabavljaju.
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja
TIP: krizanac tresnje i visnje

MAY DUKE
Svi ce se sloziti da je ova sorta najkvalitetnija medu krizancima VELICINA PlODA: veli k
tresnje i visnje. Stabla su zbijena rasta, bujnoscu podsjecaju na •
sorte visnje, no orezuju se kao stabla tresnje. okus je gorkast, ali BOJA POKOZICE: tamnocrvena
ne i neugodan. Urodi su osrednji.
VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: tresnja
MERCHANT • •
Ova je nova sorta s brojnim prednostima; plodovi su krupni, VELICINA PLODA: vrlo vehk
urodi veliki, a i dobre je otpornosti na rak. Nije samooplodna, no •
BOJA POKOZICE: tamnocrvena, gotovo
dobar je oprasivac za sve ostale nabrojene sorte. Sadnice se jos crna
uvijek te sko nabavljaju.
TIP: tresnja
MERTON BIGARREAU
Krupni plodovi ave sorte sadrze tamnocrveno, cvrsto meso. VELICINA PlODA: velik
Izvanredna su okusa, a stabla i dobra rode. Ova sorta, podrijet- •
10m iz britanskog instituta »John Innes«, nema vecih mana, no BOJA POKOZICE: gotovo crna
ipak je nesto bujnijeg rasta.
•
TIP: tresnja
MERTON GLORY
VELICINA PLODA: vrlo velik
Ova je sorta pravj izbor ako zelite krupne, zute plodove koji ranD
dozrijevaju . Bijelo je meso cvrsto, 0 plodovi lagano izduljeni . Sta-
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom crvene
bla su uspravna rasta, a sadnice se re lativno lako nabavljaju .
.' ".'
.
TIP: visnja
MORELLO
VELICINA PLODA: velik Ova je sorta najpopularn ija medu vi snjama, a donedavno i jedina
samooplodna. Moze se brati dok su plodovi jos cvrsti i nepot-
•
BOJA POKOZICE: gotovo crna puno zreli za spremanje sokova iii tek kad potpuno dozore i
postanu gorkasto-slatki . Meso je tamnocrveno, a stabla su zbi-
VRIJEME BERBE: kolovoz jena rasta, no krosnje prilicno razgranate.
TIP: visnja
NABELLA
VELICINA PLODA: srednji Nova sorta tamnih, ki selkast ih plodova podrij etlom je iz Nje-
macke. Stabla su zbij ena rasta, a urodi visoki, no te odlike ima i
•
BOJA POKOZICE: gotovo crna prethodna sorta. Dobavlj aci je preporucuju i zbog iznimno bo-
gate cvatnje, a na vama je da se uvj erite jesu Ii sve ove pohvale
VRIJEME BERBE: kolovoz istin ite.
TIP: tresnja
NAPOLEON BIGARREAU
Ova sorta mesnatih plodova francuskog je podrijetla, stara vise
BOJA POKOZICE: svijetlozuta s nahukom od 150 godina. Vocari su je cijenili zbog vrlo slatka mesa i dobrih
tamnocrvene uroda. Sadnice se lako nabavljaju, ali se katkada nude pod
imenom Bigarreau Napoleon.
TIP: tresnja
NOIR DE GUBEN
VELICINA PLODA: velik Najvaznija osobina ove sorte jest njezina velika otpornost prema
bakterijskom raku. S druge strane, osnovna je mana malen urod.
•
BOJA POKOZICE: gotovo crna Plodovi cvrsta mesa imaju zadovoljavajuci okus i odlican su
oprasivac za mnoge druge sorte.
TIP: tresnja
STELLA
VELICINA PLODA: velik Ova samooplodna sorta najcesci je izbor za sadnju u kucnim vr-
tovima. Bujna je rasta, na pocetku u vi sinu, no kasnij e i u si rinu .
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena Sorta obilno cvjeta, a plod ovi su puna okusa i vrlo socni. Stella je
dobar oprasivac za druge sorte tresanja . Kad potpuno dozore,
plodovi su gotovo crni.
TIP: tresnja
SUNBURST
VELICINA PLODA : velik Sunburst je nova samooplodna sorta tre sanja krupnih, tamnih
plod ova. Slicna je Stelli po uzgojnim karakteristikama, no plodo-
BOJA POKOZICE: gotovo crna vi su ipak tamniji. Dobavljaci sadnica preporucuju ovu sortu
zbog izvrsna okusa. Pokusajte s uzgojem, to vise sto Sunburst
ne treba oprasivaca.
TIP: tresnja
• •
VAN
VELICINA PLODA: vellk Sortu Van birajte zbog njezine pouzdanosti. Rodi obilno i redovi-
to, no rast je prilicno bujan, pa se ne preporucuje za sadnju na
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena malom prostoru. Plodovi su cvrsta, tamnocrvena mesa, a neki
smatraju njihov slatki okus izvanrednim.
" .
•
40 VOCKE STABLASICE
v
TRESNJEI
v
VISNJE
SADNJA
Tresnje zahtijevaju zaklonjeno mjesto, potpuno izlozeno suncu, a visnje su, ipak, manje zahtjevne. I jedne i
druge trebaju duboko tlo, dovoljno vlazno, ali i ocjedito. Nemojte tresnju posaditi u prelagano, pjeskovito tlo
iii na sjenovito mjesto. Studeni je najpovoljnije vrijeme za sadnju .
RAZMAK MEDU RAZMAK MEDU UROD PO ODRAS-

UZGOJNI OBLIK VRSTA PODLOGA
STABLIMA REDOVIMA LOMSTABLU
standardni tresnja F 12/1 10,5 m 10,5 m 50 kg
polustandardni - .
tresnla
.
Fl2/1 7,5 m 7,5 m 35 kg
vaza tresnja Fl 2/1 7,5 m 7, 5 m 25 kg
fan - .
tresnla F12/1 6m 12 kg
vaza tresnja Colt 4,5 m 4, 5 m 18 kg
fan tresnja Colt 4,5 m 10 kg
vaza -
· .
vlsnla F1 2/1 6m 6m 20 kg
fan -
· .
vlsnla Fl 2/1 6m 10 kg
vaza ·- .
vlsnla Colt 4, 5 m 4,5 m 15 kg
fan ·- .
vlsnla Colt 4,5 m 10 kg
piramida tresnja Colt 3,6 m 3,6 m
REZIDBA
Rezidbu nemojte obavljati zimi, a sve rane premazite vocarskim voskom. Te su mjere nuzne kako bi se
sprijecila zaraza bakterijskim rakom i bolest »srebrnog lista«.
TRESNJA U OBLIKU VAlE TRESNJA U OBLIKU FANA

Slijedite upute za rezidbu sljiva (str. 36), za Slijedite upute za rezidbu bresaka (str. 44), a za vee oblikovani fan na str. 36. Sve
oblikovanje mladih stabala i za odrzavanje suvisne pupove odstranite u travnju, a u srpnju prikratite sve vrhove novonas-
vee formiranih. talih izboja. Te iste izboje ponovno prikratite u rujnu, ostavljajuei samo 3-4 pupa'.
v v
VISNJA U OBLIKU VAlE VISNJA U OBLIKU FANA

Slijedite upute za rezidbu sljiva (str. 36). Odrzavanje starijih Slijedite upute za rezidbu bresaka (str. 44). Kod vee formiranih
stabala sastoji se u odstranjivanju mrtvih, osteeenih i boles- fanova u travnju ostranite sve pupove koji gledaju prema zidu
nih grancica, a zdrave se starije grane ne diraju. Visnja dono- iii suprotno ad njega. Plodovi ee se razvijati samo na mladim
si plodove samo na novim izbojima, taka da nakon berbe izbojima, taka da se nakon berbe moraju prikratiti sve granci-
treba ukloniti sve slaborodne grancice kako bi se potaknulo ce na kojima su bili plodovi, ito sve do baze, odnosno do mje-
stvaranje novih izboja. sta na kojem ee takve grancice potjerati novi, zamjenski pup.
v
NJEGA HRANJENJE I MALCIRANJE

U proljeee eete cvatove zastititi ad mraza aka preko sta- Tresnje trebaju redovito hranjenje i malciranje - potankosti na
bla rasirite guseu mrezu , no pazite da mrezom ne ostetite str. 21. Potrebe visanja za hranjivima jos su veee, pa se u kasno
cvjetove. Za tresnje je nuzno postaviti mrezu kako bi se proljeee visnjama dodaje i dusikom bogata mineralno gnojivo.
plodovi zastitili ad ptica u trenutku zriobe, ali su i zadeb-
Ijali pupovi pravi mamac za ptice, pa se takva zastita v
postavlja i u proljeee . Aka se visnje ne zastite mrezom, BERBA I SKLADISTENJE

tada ih treba pobrati prij e nego sto potpuno dozore. Tresnje treba ostaviti na stablu dok potpuno ne dozore da budu
Za suha vremena treba i zalijevati - svakih deset dana za - socne i slatke, al i be rite bez odgadanja aka primijetite da su
lijevajte s 20 I vade po cetvornom metru , sve do pres- plodovi poceli pucati . Tresnje se jedu odmah nakon branja, no
tanka suse. Vel ike kol icine vade nakon duljeg susnog raz- mogu se cuvati i u zamrzivacu - bolje ervene i »erne«, jer one zute
doblja mogu izazvati pucanje plodova . zamrzavanjem gube boju. Odmrznute tresnje jedite u voenoj salati.
Ne dopustite travi da se razraste do samog debla . Prvih Za berbu visanja sluzite se voearskim skarama: neka ostane malo
nekoliko godina bolje je da u krugu aka deb la, promjera peteljke, jer bi rane nastale trganjem plodova mogle posluziti kao
0,5 m, ne raste trava. ulazno mjesto uzrocnieima raznih bolesti.
BRES I NE
Breskve su ukusno voce jednako popularno konzervirano i u svje-
zem stanju. Nesto je manje poznata breskvina srodnica glatke po-
kozice, bez dlacica - nektarina. Valja naglasiti da je uzgoj ovih dvi-
ju vocaka stanovit rizik u svim krajevima s hladnijom klimom.
Problem nije otpornost na hladnocu, jer su hladne zime zapravo
dobrodosle. Kriticno razdoblje pocinje potkraj veljace i na pocet-
ku ozujka, kad se otvaraju cvjetovi, jer u to doba nema kuka ca
v
oprasivaca, a cesti su i nocni mrazovi. Stetu nanose i jaki pljuskovi

te snazni vjetrovi, a preduvjet uspjesnog zrenja plodova svakako
je dugo, toplo i suncano Ijeto.
Zato, ako ne zelite riskirati - pomnjivo planirajte! Ako mjesto nije
osobito pogodno, tada umjesto nektarine izaberite breskvu , jer su
nektarine osjetljivije, a i urodi su im slabiji. Breskvu uzgajajte kao
fan, a ne kao vazu. Premda je vaza uzgojni oblik koji se lakse odr-
zava i daje vece prinose, fan je pogodniji jer, zahvaljuju ci blizini
zida, bolje podnosi previsoke i preniske temperature , kao i nalete
jakih vjetrova. Zid treba biti okrenut prema jugu iii jugozapadu -
druge orijentacije jednostavno ne do laze u obzir.
Izaberite iskusanu i provjerenu sortu kao sto su Peregrine iii Ro-
chester, no pri odabiru imajte na umu da bi u juznim krajevima
najpovoljnije vrijeme berbe bilo sredinom rujna, a u sjevernijim
jos i ranije; sto je berba pojedine sorte ranija , to su veci izgledi za
uspjesan uzgoj. I breskve i nektarine samooplodne su, tako da ne
trebaju oprasivace. Slijedite naputke 0 uzgoju iznesene na sljede-
cim stranicama i obavezno prskajte protiv kovrcavosti lista - str.
53. Vec biste prema dosad procitanim podacima, kao i prema
uputama 0 rezidbi na str. 44, mogli zakljuciti da uzgoj breskvi i
nektarina nije lagan posao.
Mozda je najjednostavnije uzgajati sorte Duke, York iii Peregrine
na podlogama St Julien iii Pixy - kao loncanice. Lonce mozete
skloniti u zatvoreni prostor dok ne prode opasnost od mrazova, a
kasnije ih drzati na topl oj i zasti ce noj terasi . Na kon berb e izboje
koji su donijeli rod prikratite do mjesta odvajanj a novog izboja .
UZGOJ POD STAKLOM PODLOGE

Uzgoj u staklenicima automatski brise vecinu prob lema s koji- Bres ve i ne arine gotovo se uvijek cijepe na podlogu St
ma se mora suoeiti stablo koje ra ste na otvorenom. Naj - Julien. Osrednje je bujnosti pa daje vaze i fa nove visoke oko
povoljnije je mjesto uz jugoistoeni iii jugozapadn i zid koji eini 4,5 m. Podloge Brompton i Peach Seedling bujne su i ne pre-
stranicu staklenika. Posadite djelomieno oblikovan fan, a zati m porueuju se za sadnju u kucnim vrtovima.
ga dalje oblikujte slijedeci upute na str. 44. Rezidba fana koji Teze je nabaviti sadnice cijepljene na slabo bujnu podlogu Pixy,
raste u stakleniku ni po eemu se ne razlikuje od rezidbe fana premda ona daje stabla visoka samo 2-3 m. Ovi »patuljci«
koji raste na otvorenom. dolaze u rod vrlo rano, ali ne daju velike prinose, a i zahtjevnij i
Staklenik otvorite u sijeenju i provjetravajte ako je temperatura su glede kvalitete tla i uzgojnih uvjeta.
previsoka. Potrebna je i visoka vlaga, pa po suneanom vre- v v
menu vlazite pod i prskajte listove. Nuzno je i redovito zalije- RUCNO OPRASIVANJE
vanje, sto Ijeti znaei jednom iii cak dvaput na dan. Stabla pri- Cvjetovi breskve i nektarine vrlo se ranD otvaraju , a tad nema
hranjujte nekim od kompleksnih mineralnih gnojiva, kao sto je mnogo kukaca oprasivaea, pa valja malo pripomoci prirod i.
ono koje se primjenjuje za uzgoj rajeica, i to od pocetka cvje- Svaki cvijet njezno dotaknite nekoliko puta vatom iii mekom
tanja pa do kraja zriobe plodova. Drzite pod kontrolom bolesti i eetkicom svaki dan iii svaki drugi dan od poeetka otvaranla
stetnike - problem nece biti kovreavost lista nego napad cr- cvjetova pa dok ne otpadnu latice. Rueno je op rasivanje nui .
venog pauka i zelene musice. kad je rijee 0 breskvama i nektarinama uzgojenim u sta e I .
Nakon berbe staklenik nemojte zagrijavati . Ukljueite ventila- - za to vrijeme treba isklj uciti ventilatore i navlaziti pod u stc -
tore i ne brinite se ako vanj ska temperatura padne ispod nule. leniku kako bi se pospjesila oplodnja.
42 VOCKE STABLASICE
BRESKVEI
NEKTARINE
OSORTAMA
TIP: breskva
AMSDEN JUNE • ••
Ova je breskva koja prva lOri, sto je velika prednost u hladnijem VEliCINA PlODA: srednll
podneblju. No ova sorta nema velike prinose, a plodovi joj nisu •
BOJA POKOZICE: zelenkastobijela s
zarko obojeni, premda je bijelo meso dobra okusa . Uzgajajte je nahukom crvene
na otvorenom iii u stakleniku.
......" . . . . •.....
TIP: breskva
BELLEGARDE
Ova sorta ima brajne prednosti - plodovi su vrlo krupni, a izrazi- VELICINA PLODA: velik
to zuto meso izvrsna je okusa. Urad po stablu vrlo je visok, no
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s nahukom
ima i jednu manu: sorta lOri vrlo kasno, taka da je pogodna tamnog crvenila
iskljucivo za staklenicki uzgoj . . . :~
VRIJEME BERBE: sredina rujna
-- TIP: breskva
DUKE OF YORK
Aka ne izaberete sorte Peregrine i Rochester zbog njihove VELICINA PlODA: velik
pouzdanosti, tada se odlucite za ovu sortu zbog plodova izn-
imne kvalitete. Blijedozuto meso vrlo je socno, a okus mu je BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena izrazitim crvenilom
osvjezavajuci. Sorta dobra rodi, posebno aka je uzgajate uz
kakav juzni zid. VRIJEME BERBE: sredina srpnja
TIP: nektarina
EARLY RIVERS
Sorte Earlv.Rivers i njoj slicna John Rivers najranije zore ad svih VELICINA PlODA: velik
nektarina. Zuto je meso socno, dobra okusa. Sorta dobra radi, ali '. .
BOJA POKOZICE: zuta s crvenlm
usprkos svojoj ranozrelosti nije postal a popularna kao sorta Lord nahukom
Napier.
'.-- - - ',---
TIP: nektarina
ELRUGE
Sadnice ove sorte necete lako nabaviti, jer njezina kasna zrelost VEliCINA PlODA: srednji
uvjetuje i potrebu za posebno povoljnim mjestom u vrtu. Dobri •
BOJA POKOZICE: blijedozelena s
se rezultati postizu kad se uzgaja u stakleniku . Okrugli plodovi bi- tamnocrvenim nahukom
jela mesa izvrsna su okusa, kao i sve nektarine.
TIP: breskva
HAYLES EARLY
Ova je sorta odlicne radnosti, a dovoljno je rana da se uzgaja na VEliCINA PLODA: srednj i
otvorenom. U posebno dobrim godinama nuzno je prarijediti
BOJA POKOZICE: zuta, s crvenim
plodove. Meso se topi u ustima pa plodovi bas i nisu cvrsti, a tockicama i nahu kom
okus im je prosjecan .
TI P: nektarina
HUMBOLDT
Ovu sortu nemojte izabrati za uzgoj na otvorenom - sorta Lord VELICINA PLODA: velik
Napier mnogo je pouzdanija. Upravo je obratno kad je rijec a • • •
BOJA POKOZICE: narancasta s crvenlm
staklenickom uzgoju - Humboldt daje velike prinose, a plodovi nahukom ' ..
zlatnozuta mesa izvrsna su prepoznatljiva okusa .
TIP: nektarina
LORD NAPIER
To je najpopularnija nektarina za uzgoj u vrtovima . Zori relativno VELICINA PlODA: velik
rano, a plodovi su bijela mesa, izuzetno aramaticni i puna okusa.
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim
Sorta rodi obilno i redovito pa nije cudo sto se najcesce bira za nahukom
uzgoj na otvorenom .
VRIJEME BEREBE: pocetak kolovoza
,. " "' .' " " ..... , '" . '.
. ".' .". oJ · '
TIP: breskva
PEREGRINE
VELICINA PLOOA: velik Ovu sortu vocari odabiru najeesce, ali preporueuju je i strue-
njacL Ima odlike koje se od breskve oeekuju : meso je soeno i
BOJA POKOZICE: zarko crvena odliena okusa, a stabla su pouzdana rasta . Urodi su visoki i ni
jedna druga sorta nece pokazati bolje rezultate ako se uzgaja uz
juzni zid.
TIP: nektarina
PINE APPLE (ANANAS NEKTARINA)
VELICINA PLODA: srednji do velik Ova sorta zori uranu jesen pa nije pogodna za uzgoj nva otvo-
renom, no zato je izvrstan izbor za staklenieki uzgoj. Zuto se
BOJA POKOZICE: zuta s crvenim nahukom meso topi u ustima, a okus je izvanredan i podsjeca na ananas,
ako je vjerovati katalozima.
TIP: breskva
RED HAVEN
VELICINA PLODA: srednji Breskva okruglih plodova koja se uspjesno yzgaja u juznijim kra-
jevima. Dobro rodi, a plodovi su privlaeni. Zuti su plodovi evrsti
BOJA POKOZICE: zuta, gotovo potpuno
prekrivena tamnim crvenilom
ali soeni i imaju prepoznatljivu crvenu zonu oko kostice. Okus je
dobar, ali ne i odliean.
TIP: breskva
ROCHESTER
VELICINA PLODA: srednji Rochester moze stati uz bok sorti Peregrine po popularnosti i
obieno se smatra najboljom sortom siroke rasprostranjenosti.
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom Okus plodova nije nista posebno, no meso je evrsto i soeno, a
tamnocrvene stabla pouzdana rasta. Sorta kasno cvate pa cvjetovi ne strada-
ju od mraza.
TIP: breskva
ROYAL GEORGE
VELICINA PLODA: velik Zbog svoje kasne zrelosti preporueuje se za uzgoj uz zidove u
• •
BOJA POKOZICE: zuta s nahukom juznijim krajevima. Zbog dobrih osobina, sadn ice ove sorte nude
tamnocrvene brojni katalozi. Prinosi su veliki, a soeni plodovi imaju izvrsnu
aromu i prepoznatljiv okus. Sorta je dobra i za staklenicki
SADNJA
Potrebno je zaklonj eno, suneano mjesto i tlo dovoljno vtain . ali 108 ocjed o. ajpovolj-
nije vrijem e za sadnju sad nica s golim korij enom jest s. deni, do Je ontejnerske sadnice
v
najbolje sad iti poeetkom jeseni. Zelite Ii oblikovati a a voe icu posadite na udalje-
nosti od 20 em od zida, a deblo pri sadnji lagano a prema zidu .
UZGOJNI
RAZMAK RAZMAK UROD PO
VRSTA PODLOGA MEflU MEf)U ODRASLOM
OBLIK
vaza breskva Brompton 6m 6m 25 kg
vaza breskva St Julien A 4,5 m 4,5 m 20 kg
vaza breskva Pixy 3m 3m 12 kg
fan breskva St Julien A 4,5 m 10 kg
fan nektarina St Julien A 3,6 m 5 kg
fan breskva Pixy 2,5 m 5 kg

44 VOCKE STABLASICE
BRESKVEI
NEKTARINE
REZIDBA
Rezidbu ne obavljajte zimi, a sve rane nastale rezidbom premazite voearskim voskom. To je nuzno da bi se
smanjila opasnost od zaraze bakterijskim rakom i bolest »srebrnog lista«.
BRESKVA U OBLIKU VAlE
Rezidbu obavljajte u proljeee. Slijedite upute za rezidbu sljive (str. 36).

Odstranite sve cvjetove koji se pojave u sezoni nakon sadnje. Za rezid-
bu vee formiranih stabala slijedite upute za rezidbu visnje (str. 40).
BRESKVA U OBLIKU FANA

Oblikovanje Kupite djelomicno oblikovanu sadnicu koja se sastoji od 8 iii vise grana.
stabla starog Ako se odlucite za jednogodisnju sadnicu, ustedjet eete nesto novca,
2-3 godine ali eete izgubiti nekoliko sezona, uz mnogo ulozenog truda.
,
t-- - -'7 ~;::~~St:ap;:;o:ve' za ostale grane

ravnomjerno rasporedite
• ••
I za zleu.
Svaku granu
. ,.. "
pnvezlte za stap.
•
Stapove za dvije pri- U veljaci odrezite po tre6inu svake grane pa 6e se
marne grane privezite za i razviti jos »rebara« koja takoder treba privezati za
da medusobno zatvaraju kut od 45°. stapove i ravnomjerno rasporediti.
--
Rezidba formiranog
stabla
U prolje6e treba
odstraniti sve izboje
koji rastu prema zidu Nakon berbe sve
iii suprotno od U svibnju izboje koji su
•
njega. Zatim treba svaki izboj donijeli rod
prorijediti rodne prikratite na prikratite sve
pupove tako da na duljinu od 6 do lateralnog,
svakom izboju os· listova. zamjenskog
tane jedan na bazi, izboja.
jedan u sred ini, a
jedan na vrhu.
I -
~
NJEGA PRIHRANA I MALCIRANJE

Mreza prebacena preko stabala u ranD proljeee zastitit ee Breskve traze redovito prihranjivanje i malciranje - pojedinosti
osjetljive cvjetove ad mraza . Preka dana mrezu uklonite kako na str. 21. Dobro je i dodatno prihranjivati stabla tijekom razvo-
bi se omogueia pristup kukcima oprasivacima. Mreza je ja plodova nekim od kompleksnih mineralnih gnojiva.
nuzna i kaa za stita ad ptica kaje bi zimi pajele pupave, a Ijeti ~
ostetile pladove . BERBA I SKLADISTENJE

Zalijevajte redovito za suha vremena - dostajat ee 20 I vode Breskve i nektarine postaju potpuno zrele kad omeksa meso
po m' svakih desetak dana, sve do prestanka suse. Nemojte oko peteljke, a pokozica dobije crveni nahuk. Plodovima njezno
dopustiti da se zemlja oko stabla potpuno osusi, sto je oso- rukujte. Prilikom berbe plod njezno obuhvatite dlanom i zao-
bito vazno za tek posadene voekice u blizini kuee. krenite - aka je zreo, lagano ee se odvojiti od grancice.
U vrlo rodnim godinama valja prorjedivati plodove. Prorjedujte Plodovi se na hladnom mjestu mogu cuvati tjedan dana, neza-
ih od trenutka kad plodovi dosegnu velicinu pikule pa dok ne motani i slozeni u plitke letvarice. Breskve se mogu ukuhavati,
budu poput oraha. Na kraju prorjedivanja trebali biste imati po susiti iii zamrzavati - prije zamrzavanja izvadite plodovima
jedan plod na svakih 15-20 centimetara izboja . kosticu.
ELICE
Mnoge su slicnosti izmedu breskve i marelice, a neke se vide vee
na prvi pogled . Stabla su im otprilike jednake visine i izgleda, plo-
dovi obiju vrsta u sredini imaju kosticu, meso im je zute iii crven-
kaste boje, slatko i socno. Uzgoj ovih voenih vrsta u sjevernij im
krajevima svojevrstan je rizik. Za obje se vrste preporu cuje uzgoj u
obliku fana uz jugu okrenut zid, aka klima dopusta sadnju na otvo -
renom, iii staklenicki uzgoj, aka zivite u kraju 5 hladnijom klimom .
Uzgajaju Ii se marelice na otvorenom, tada je u veeini krajeva nu-
zna zastita ad mraza, a pozeljna je i zastita ad ptica . Vrsta je samo-
oplodna pa joj ne treba pose ban oprasivac, no 5 obzirom na rano
cvjetanje, treba pripomoei rucnim oprasivanjem . Marelica se ma-
ze uzgajati i kao loncanica - izaberite sortu Moorpark cijepljenu na • • •
podlogu St Julien A iii Pixy. Pocnite 5 djelomicno obli kovanim sta-
blom posadenim u lonac promjera aka 30 cm i prik ratite glavne
grane na polovicu duzine. Postupak ponavljajte svakog proljeea
sve dok ne oblikujete zadovoljavajuei kostur. Nakon berbe treba •
prikratiti sve grancice koje su donijele rod, i to sve do postranih •
izboja. Lonac 5 marelicom drzite cijele god ine u stakleniku, ii i ga, za •
toplijih mjeseci, iznesite na toplu i suncanu terasu . •

• •
Uz brojne slicnosti postoje i mnoge razlike izmedu breskve i mare-

.. . " ,",
-
lice. Za marelice bakterijski rak i bolest »srebrnog lista « nisu ozbilj- • oj.
•
na opasnost, taka da se rezidba maze obavljati na kraju zime iii u

rano proljeee. Jos je vaznije naglasiti da marelica maze donositi
plodove i na spurovima koji nastaju na starijem drvu, a ne samo
na jednogodisnjem drvu, kao sto je to 5 breskvom. Zbog toga i
rezidba postaje jednostavnija. Marelica se razlikuje i po zahtjevi-
ma za kvalitetom tla, jer trazi vise humusa i kalcija pa ju je najbolje
posaditi u dublje, plod no i karbonatno tlo .
Popis odgovarajueih so rata jos je uzi nego za breskvu. Mnog i ka - , .'.
talozi nude samo jednu sortu - Moorpark - koja se dokazala u
•
uvjetima koji nisu idealni. •
UZGOJ U STAKLENIKU PODLOGE

Marelice cvjetaju jos ranij e ad breskve, pa proljetni mrazovi mogu
v
Marelice se uzgajaju na podlogama za sljive. I Brompton i
cesto potpuno uni stiti rod te godine. Cak se ni u juznim krajevima Mussel prebujne su za kucne vrtove pa je naj popularnija
vocar ne maze potpuno pouzdati u marelicu, jer ce ana dobra rodi · podloga srednj e bujnosti - St Julien A koj a daje stabla vi-
ti samo aka proljece bude blago, a zastita ad mraza propisno sine do 4,5 m iii fanove otprilike jednake vi sine.
postavljena . Zbog toga se mnogi odlucuju na staklenicki uzgoj. Tu U poslj ednje se vrij eme sve cesce primjenjuje i slabo
se mogucnosti svode na oblikovanje fana uz juzni zid staklen ika iii bujna podloga Pixy.
na uzgoj marelica loncanica. Uzgoj u lonc ima daje manje prinose,
ali zahtijeva i manje truda aka oblikovanja i odrZavanja. Sve su v v
nabrojene sorte pogodne za stakleni cki uzgoj . Sl ijedite upute za RUCNO OPRASIVANJE
uzgoj breskve na str. 41. Pojedinosti na str. 41.
SADNJA
Potrebno je zaklonjeno, suncano mjesto. Tlo mora biti dobre propusnosti, a aka je siromasno humusom, tada treba dodati dosta
organske tvari. Kisela se tla moraju kalcificirati. Najpovoljnije doba za sadnju sadnica go log korijena jest u studenom .
UZGOJNI RAZMAK MEilU RAZMAK MEilU UROD PO ODRASLOM

VRSTA
OBLIK STABLIMA REDOVIMA STABLU
vaza St Julien A 4,5 m 4,5 m 20 kg
vaza Pixy 3m 3m 12 kg
fan St Julien A 4,5 m 10 kg
o SORTAMA
TIP: marelica
Plodovi su manji nego u sorte Moorpark, no ranije dozrijevaju, a VELICINA PLODA: srednji
stabla su manje podlozna apopleksiji. Ipak, sorta ima i dvije BOJA POKOZICE: narancasta s ruzicastim
•
mane - evjeta vrlo rano i podlozna je alternativnoj rodnosti. nahukom
..
::
•
'
•
( . TIP: marelica
FARM
Ovo je americka sorta koja je stekla dobru reputaeiju kao mare- VELICINA PLODA: srednji
liea pogodna za uzgoj na otvorenom. Rano dozrijeva, a plodovi • • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s crvenlm
su izvrsna okusa. Sorta dobro rodi i pokazuje stanovitu otpor- nahukom
nost na apopleksiju. Svakako vrijedi pokusati s uzgojem!
TIP: marelica
MOORPARK
Moorpark je do sada najpopularnija sorta koju nude mnogi ra- VEUCINA PLODA: veli k
sadniei. Narancasto meso izvrsna je okusa, a stabla su poznata • • •
BOJA POKOZICE: zlatnozuta s crvenlm
po svojoj pouzdanosti . Ipak, cesto stradaju od apopleksije . nahukom
TIP: marelica
NEW LARGE EARLY
Ovalni, krupni plodovi ove sorte zore ranije od sorte Moorpark, VELICINA PLODA: velik
a i okus im zadovoljava. Sadniee ove sorte nude tek rijetki • •
BOJA POKOZICE: tamnonarancasta s
rasadnie i, premda je mnogi hvale kao cvrstu i otpornu na apo- crvenim nahukom
pleksiju.
REZIDBA
MARELICA U OBLIKU VAlE

Posadite djelomicno oblikovanu sadnicu staru 2-3 godine. Slijedite upute za oblikovanje
vaze u sljiva - str. 36. Rezidbu obavljajte pocetkom veljace.
Rezidbu odraslog, oblikovanog stabla obavljajte prema uputi za orezivanje visnje - str. 40.
MARELICA U•OBLIKU FANA
Posadite djelomicno oblikovanu sadnicu staru 2-3 godine. Slijedite upute za oblikovanje
fana u breskve - str. 44.
Rezidbu odraslog, oblikovanog stabla obavljajte prema uputi za orezivanje sljive - str. 36 .

Nuzno je postavlj anj e mreze preko stabala kako bi se izbjegla Pojedinosti su iznesene na str. 21. Svakog proljeca vocke mal-
ostecenja od mraza. Mrezu poduprite ta ko da ne dodiruje cvje- cirajte slojem organske tvari debelim oko 5 em.
tove, jer bi ih mogla ostetiti, a preko dana mozete je ukloniti. ~
Redovito zalijevajte za suha vremena - dostajat ce 15 I vode/m' BERBA I SKLADISTENJE

svakih deseta k dana do prestanka suse . Nemojte dopustiti da se Mareliee postaju mekane nekoliko dana prije berbe. Serite ih kad
zemlja oko stabla potpu no osusi, sto osobito vrijedi za novo- se plodovi lako odvajaju od granciea - pazljivo jer se plodovi lako
posadena stabalca i za ona gdje su plodovi poceli sazrijevati. ozljeduju . Drzite ih u zatvorenom prostoru dan prije uporabe. Ma-
U godinama preobilna roda moraju se prorjedivati plodovi. Pocni- reliee se mnogo bolje skladiste od bresaka; u hladnom se pros-
te ih prorjedivati kad plodovi dosegnu velicinu tresnje, pa postup- toru mogu cuvati i nekoliko tjedana . Pohranite ih nezamotane u
no uklanjajte sve male i pretrpane plodo ve. Postupak ponavljajte plitke letvariee. Mareliee se mogu konzervirati, susiti i zamrznuti,
u nekoliko navrata sve dok plodovi ne budu promjera 4-5 em . no prije zamrzavanja plodovima treba izvaditi kostieu .
Smokve su cud no voce - njihov uzgoj ukljucuje tehnike koje nece
biti opisane ni na jed nom drugom mjestu u ovoj knjizi . Nije ih jed-
nostavno niti razvrstati u sku pine, pa su u ovoj knjizi opisane kao
»vocke stablasiee«, a u nekoj drugoj kao »meko voce«.
Smokve se prilicno jednostavno uzgajaju. Nisu eijepljene na pod -
loge i ne trebaju partnera-oprasivaca. Odgovarat ce im svako tlo,
samo da je dobre propusnosti, a stabla mogu izdrzati i hladnoce
sjevernijih krajeva.
Prskati ne treba jer smokve rijetko napadaju bolesti i stetniei. Ipak
ovu je egzoticnu vocku tesko natjerati da redovito rodi svake go-
dine. Procitajte nastavak teksta prije nego sto se odlucite za kup-
nju sadniee, jer cete, kao i vecina vrtlara, vjerojatno zakljuciti da se
uzgoj bresaka, grozaa iii dinja mnogo vise isplati, ako se vee zelite
odluciti za neku od egzoticnijih vocnih vrsta .
Da smokva ne bi izrasla u golemo, prebujno stable koje ce donositi
tek pokoji sitan plod, mora se svakako ograniciti rast i sirenje kori-
jena. To se moze postici na dva nacina - iii smokvu posaditi u po-
sudu promjera 40-50 em iii ozidati stijenke sadne jame (slika na dnu
straniee), kako korijen ne bi prodirao u okolnu zemlju . Smokvu lon-
canieu mozete oblikovati kao fan uza zid iii kao patuljastu vazu, a
lonee mozete drzati u stakleniku eijele godine iii ih unositi u zatvo-
ren prostor tek kad stabaleima otpadne lisce i kad zaprijeti mraz.
Zaklonjen zid koji gleda prema jugu iii jugozapadu bit ce idealno
mjesto za sadnju smokve. Staklenicki ce uzgoj, dod use, omoguciti
dvije berbe na godinu, no ipak razmislite, jer je smokva lisnata
vocka koja daje mnogo sjene.
Sljedeci se problem odnosi na zimsku zastitu stabala koja uzga-
jamo na otvorenom. Ovogodisnji su plodovi bili na stablu i prosle
godine, u obliku nerazvijenih plodica. Svi ti plodici, kao i mladi
izboji, moraju biti pokriveni svaki za sebe.
U sezoni rasta smokva trazi i redovitu njegu - ucestalo zalijevanje
u susnom razdoblju, cak dvaput na tjedan, orezivanje izboja u lip-
nju, a prekobrojni se plodovi moraju odstraniti krajem rujna - str.
48. Ocito, smokva nije vocka za lijene vrtlare koje zanima ju sa mo
njezini ukusni plodovi. Dva su tipa smoka va - ze lene sorte koje
imaju zelenkastu pokozie u i svi jetlo meso te Iju bic aste sorte sa
smeckastom iii Ijubicastom po kozieom i ervenim mesom. aj-
cesci izbor za uzgoj na otvorenom jest pouzdana sorta Brown
Turkey, dok je za staklenicki uzgoj bo lja sorta BourJasotte Grise.
sloj tankih
SADNJA ploca
Izaberite suncano i zaklonjeno mjesto. Sadite fanove na razmak od 3 do
4 m, od studenog do ozujka, no ipak je najpovoljnija sadnj a u ozujku. •
•
I
Najuobicajenije je smokvu posaditi u posebnu, ogradenu jamu, ka o sto I
i
je pokazano na slici. Jos je jednostavnije saditi u vecu cijev iii u c\'jetn i - ..
pom1lesane s
lonac promjera aka 50 em, no tad a su nuzne rupe na dnu za odvodnju , . I kostanog
suvisne tekucine. Sadite u dobar zemljani kompost, no u svakom slu- brasna
caju njezno rukujte osjetljivom sadnicom.
Neukopani lonac moze stajati na zaklonjenu, suncanu mjestu u vrtu dok • sloj od 30 em
ne zaprijete mrazovi, a tada ga valja unijeti u natkriveni prostor. Uz- razbijene i gusto
gajate Ii smokve u obliku fana uza zid, tada lance ukopajte u zemlju taka naslagane eigle
da razina supstrata u loncu bude jednaka razini okolne zemlje. •
6.0cm x . em
Presadujte svake 2-3 godine, ito na kraju zime.
OSORTAMA
TIP: zelena smokva
BOURJASOTTE GRISE
Ova se sorta uzgaja iskljueivo u stakleniku, jer je preosjetljiva za VELICINA PLODA: srednji do velik .
uzgoj na otvorenom . Plodovi su okrugliji nego u ostalih ovdje
nabrojenih sorata, a i okus im je bolji - to je, vjerojatno, najbolja BOJA POKOZICE: blijedozelena
i najslada smokva koju mozete uzgajati. Dobra je i za uzgoj u
loncima. VRIJEME BERBE: rujan
TIP: Ijubicasta smokva

BROWN TURKEY
Dugi niz godina ova je sorta bila br. 1, jer Je pogodna i za stak- VELICINA PLODA: srednji do velik
lenieki uzgoj, ali i za uzgoj na otvorenom. Pouzdana je i dobra BOJA POKOZICE: =.--=
rodi, a plodovi crvena mesa imaju sladak i pun okus. Sadnice plavkasti cvjetovi
ave sorte najeesce se i nude u rasadnicima.
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan
TIP: zelena smokva

BRUNSWICK
Ova je sorta tek nesto manje popularna ad prethodne. Izduzeni VELICINA PLODA: vrlo velik
su plodovi nesto veCi nego u sorte Brown Turkey, a i zore neko- •
BOJA POKOZICE: I
liko tjedana ranije . Okus im je odliean, no stabla nisu taka pouz- smec ka stim nahukom
dana i slabije rode ad prethodne sorte.
.
TIP: zelena smokva
WHITE MARSEILLES
Ova sorta zori u isto vrijeme kad i Brown Turkey, no to je i jed ina VELICINA PLODA: velik
slienost. Plodovi su prepoznatljiva kruskolikog oblika, a svijetlo
im je meso gotovo prozirno. Sorta se pokazala dobrom za uzgoj u BOJA POKOZICE: blijedozelena
loncima.
VRIJEME BERBE: kolovoz - rujan
•
REZIDBA •
Kupite djelomieno oblikovanu sadnicu, staru 2-3 godine. Zelite Ii je uzgajati u obliku vaze,
tad a slijedite upute za oblikovanje jabuka na str. 22. Za oblikovanje fana posluziti ce vam
upute za breskvu na str. 44.
Rezidba starijih, formiranih stabala obavlja se u lipnju. Svi se mladi izboji prikracuju na duljinu
ad 5 listova, sto ce potaknuti tjeranje novih izboja. U slucaju oblikovanja fana njih treba
• • v •
prlvezatl uz zleu.
Potkraj rujna plodovi se prorjeduju . Ostavljaju se plodici na krajevima izboja, koji su velicine
graska. Oni ce se za berbu razviti sljedece godine. Kad se u rujnu poberu svi zreli plodovi, na
granama ce ostati i nekoliko nerazvijenih plodova velicine oraha, pa i njih treba odstraniti.
U proljece se stabla ciste - uklanjaju se grancice koje su stradale ad mraza, a na fanovima se
odstranjuju i pupovi koji gledaju prema zidu iii suprotno od njega.
~

Najvaznija je zimska zastita mladih izboja i nerazvijenih plodica. Smokve nemojte previse gnojiti. Dodajte malu kolieinu mine-
Smokve loncanice premjestite u zatvoren prostor, a na one ralnoga gnojiva u proljece, a na povrsinu zemlje postavite male
koje se ne mogu premjestiti postavite stitnike ad slame iii per- od organske tvari. Kad plodovi pocnu krupnjati, dodajte jos
forirane folije i dobra ih privezite. Zastitu postavite potkraj je- malo tekucega kompleksnog mineralnog gnojiva.
seni, a skinite je tek u travnju iii svibnju. ~
Za stabla s ogranicen im rastom korijena vrlo je vazno redovito BERBA I SKLADISTENJE

zalijevanje . Nikada se ne smije dogoditi da se korijenova bala Smokve su spremne za berbu kad peteljka povene, a dobro se
..
osusl. obojeni plodovi objese . Usto plodovi mogu lagano popucati iii
Vlaga u tlu najvaznija je u doba debljanja plodova na poeetku se na dnu pojavi kap slatkog soka. Budete Ii s plodovima njezno
Ijeta. Zalijevanje valja smanjiti pred kraj zrenja plodova. postupali, odrZat ce se na hladnom mjestu i nekoliko tjedana .
Krajem Ijeta postavlja se i mreza kako bi se zreli plodovi zastitili Smokve se mogu i susiti u specijalnim susarama. Plodove
od ptica. svakog dana treba okretati pa ce bib suhi za 4-7 dana.
DUD URVA
Ova vocka zahtijeva vrlo malo truda - evjetovi su samooplodni,
a berba plodova ne moze biti laksa. Morate samo rasprostrijeti
ovecu tkaninu ispod krosnje u kolovozu iii rujnu, kad pocinju
padati zreli plodovi. Lagano protresite grane i tkanina ce biti
prepuna plodova oblikom slicnih malinama - erveni su iii goto-
vo erni, a okus im je sladak i po malo gorkast. Jedu se svjezi , a
mogu posluziti i za pripremanje zelea, dzemova iii vina.
Ipak, razmislite dobro prije nego sto posadite dud u vlastitu
vrtu. Problem, prije svega, moze biti nedostatak prostora, jer
odrasla stabla dosegnu visinu od 6 do 8 m, a krosnja im je
izuzetno siroka. Osim velikog vrta, trebat ce vam i dosta str-
pljenja, jer dud raste vrlo sporo prvih godina, a i stabla u pro-
Ijece kasno prolistaju. Najgore od svega - prve cete plodove
kusati tek nakon sedam godina uzgoja. Problem moze biti i
neprimjereno sadno mjesto, jer ce dud podbaeiti u sjenovitim
sjevernim vrtovima i u teskim tlima koja zadrZavaju vodu.
Usprkos svemu, dud se isplati posaditi, cak i u sjevernijim kra -
jevima. Kupite djelomicno oblikovanu sadnieu, staru 3-5 godi-
na, i posadite je u ozujku. Radije izaberite erni dud umjesto bi-
jelog duda, plodovi kojeg imaju prilicno bljutav okus. Prvih go-
dina mlado ce stablo trebati kolae, a rezidba treba biti sto um-
jerenija. Prvih dviju zima prikratite neke od postranih grana
koje nece ciniti kostur, a sljedecih zima odstranite sve mrtve i
ostecene grane te one koje se medusobno krizaju. Da se grane
pune plodova ne bi slomile, poduprite ih letvama, sto osobito
vrijedi za starija stabla.
DUN
Stablo dunje sa svojim krupnim, kozastim liscem izgledaju
pomalo istocnjacki. Tijekom lipnja javljaju se i iznimno krupni
(promjera i do 6 em) bijeli iii svijetloruzicasti evjetovi, a zatim i
krupni plodovi, dugacki do 15 em. Plodovi su aromaticni , jabu-
casti iii kruskoliki, no uvijek gorkasti , pa se ne jedu u svjeze m
stanju nego sluze za pripremu dzemova , zelea iii marme lada ,
sami iii u kombinaeiji s jabukama (»marmel ada « vuce korijen
od portugalskog naziva za dunju - marmalo ).
Dunja je vocka za toplije krajeve s manje o bor ina, premda traz i
tlo dovoljne vlaznosti i dovoljno prostora , jer ce stab la narasti
do visine od 5-6 m. Dunju posadite izmedu stude nog i ozujka,
a kontejnerske sadniee mozete saditi eijele godine . Iza berite
djelomicno oblikovanu sadnieu, staru 2-4 godine, a mozete se
odluciti za Vranjsku dunju krupnih, kruskolikih plodova, sortu
Champion, s velikim plodovima jabucasta oblika iii za sortu
Portugal; njezini narancasti, kruskoliki plodovi dozrijevaju ne-
sto ranije. Usput, ukrasni grm koji zovemo »japanskom du-
njom« bitno se razlikuje od vocke 0 kojoj govorimo.
Prvih nekoliko godina prikracujte glavne grane tako da ostane
otprilike poloviea duzine prirasta iz prosle godine. Sredina
krosnje neka ostane suplja. Kad se jed nom krosnja oblikuje,
orezujte sto manje - zimi odstranjujte samo mrtve granciee i
one koje se medusobno krizaju.
Plodove be rite prije prvog mraza, skladistite na hladnom i mra-
cnom mjestu i pocnite rabiti tek kad se boja pokoziee promijeni
od zelenkaste do zlatnozute, za sto ce trebati 4-8 tjedana.
~
BOLESTI I STETNICI
",. . '. "
RAZVOJNA FAZA KADA PRSKATI

JABUKE
BUBRENJE Lisne usi· Savijaci· Gusjeniee
ne treba prskati Krastavost· Pepelniea· Rak· Monilija
PUPOVA
v
OTVARANJE KRUSKE
ne treba prskati
PUPOVA Lisne usi· Kruskina i tresnjina osiea
• Gusjeniee· Krastavost· Kruskin pikae
POJAVA
• prskati
LlSTICA U PUPU
• •
MISJE USI ne treba prskati
ZELENA KITICA prskati Obicno se prskanje provodi tek kad se pojavi

neka bolest iii stetnik - str. 51-57 . Program
zastite jabuka i krusaka cini se slozenim, jer
RUZII':ASTI PUP obuhvaca primjenu razlicitih sredstava nekoliko
- jabuka puta u sezoni. No marljiv ce vocar slijediti pro-
prskati
BIJELI PUP pisane postupke kako bi se unaprijed osigurao od
- kruska vecih i manjih problema koje mogu izazvati bo-
lesti i stetnici.
CVJETANJE Pri prskanju nastojte doprijeti do svih listova i
•
pocetak do sredina izboja.
svibnja Ijabuke) NE PRSKATI! Nakon prskanja bacite svu preostalu kolicinu - ne
kraj travnja do pocetka cuvajte je da biste je sljedeci put ponovno upotri-
svibnja Ikruske)
jebil i.
OTPADANJE
LATICA »Umjesto najopasnijih herbicida parakvat i dikvat
prskati
- kad su otpale (parakvat se i ne smije prodavati pojedincima)
gotovo sve latice
preporucujemo primjenu »ekoloskih« herbicida
glifosata i glufosinata koji se na nasem trZistu jos
OBLIKOVANJE mogu nabaviti pod nazivima: Roundup, Cidokor,
PLODOVA prskati Glyphogen, Rodeo, Basta itd.«
- sredina lipnja
(Mr. Iva Krpina)
OBLIKOVANJ E
PLODOVA prskati
- pocetak srpnja
v v
SLJ• IVE TRESNJE

Lisne usi · Ptiee· Os e· Sljivi na osiea· Crveni pauk Tresnjina ern a us · Ptiee· Srebrni list
Srebrni list · Trulez· Sarka ive Bakterijski rak· Trulez Imonilija)
BRESKVE MARELICE
Lisne usi · Crveni pauk · Kovrc avost lista Lisn e usi· Crveni pauk · Apopleksija· Srebrni list
Srebrni list· Bakterijski rak· Pueanje kostiee Bakterij ski rak
SMOKVE DUNJE
Rak· Botritis Istr. 101 ) · Koraljne pjege Rak· Pepelniea • Monilija
" "
•
SUPLJIKAVOST LlSTA BAKTERIJSKI RAK
Gljivicna bolest koja napada slji- Prvi znak ove bolesti sljiva, tre-
ve, breskve i tresnje. Na listovi- sanja i ostalog kostunjavog vo-
ma se pojavljuju smede mrlje ca jesu svijetlo obrubljene mrlje
koje se postupno pretvaraju u na listovima. Kasnije dolazi do
rupice. Nema drugih simptoma, formiranja izraslina na kori i odu- Rupice na listovima vocaka nisu ni-
pa stabla nisu ozbiljno ugro- miranja napadnutih grancica. sta neobicno. Na samom pocetku
zena. Napadnuta su samo slaba Bolest se mora na vrijeme uoci- proljeca uzrokuju ih gusjenice mra-
stabla, pa ih treba prskati tije- ti ako zelite spasiti stablo. Bole-
zovca, a kasnije im se pridruzuju i
kom Ijeta. Osjetljivost se pove- sne grane treba odrezati, rezove
cava za suse, pa stabla valja za- premazati vocarskim voskom, a brojni drugi stetnici. Ovdje su prika- '
lijevati. stabla redovito prskati. zani najcesci razlozi za rupicavost
listova u vocaka stablasica , premda
• . nije rijetkost da »priskoce u pomoc « i
TRESNJINA OSICA •
stetnici karakteristicni za meko voce.
erne licinke
aktivni kukei duge 1em '
• •
dugi 1em SAVIJAC POKOZICE PLOOA
Ovaj sluzavi, puzoliki kukac napada listove

Prvi znak napada vocnih pip a jesu crvenkas- tresnje i kruske sredinom i krajem Ijeta. Hrani
tosmede tockice na listovima. Nakon toga se na gornjoj povrsini listova koji mogu biti po-
nastaju vece supljine nepravilna oblika, a lis- jedeni sve do nervature. Prskanje se provodi
tovi su cesto i smezurani. Prskanje treba oba- samo pri jacem napadaju.
viti u fazama zelene kitice, a zatim i kad cvje-
tovi izgube latice.
GUSJENICE
Napadnuti su listovi savijeni iii zal ijepljeni za
GUSJENICE KOJE STVARAJU ZAPRETKE povrsinu ploda. Unutar akve zastite primje-
cuju se male, aktivne gusjenice. Pra icno je
rucno skupljanje zaraienih listova i plodova,
ali se stetniei ogu .. i prs anjem.
/ SKELETONIZER LlSTOVA JABUKE

SMHlA GR81CA RAZOVCA
Grbiea glatkog jela Ola na ada s aolau prollece
Ove se gusjenice hrane liscem unutar »satora«

od svilenih niti koje same proizvedu. Zapretke ZELENA GRBICA MRAZOVCA
treba skupiti i spaliti - ako je ikako moguce - iii Napada mlado li sce koje se moze i uvinuti.
ih unistiti prskanjem cim se pojave. Grbiee se na pocetku hrane mladim liscem, no kas-
nije mogu prijeci na evjetne latiee i peteljke. Suz-
bijaju se prskanjem, a preventivna se zastita sastoji
u rasipanju otrovnih sredstava na zemlju, oko debla
vocke.
GUSJENICA GLOGOVOG BIJELCA
Prilicno cest stetnik jabuke, kru ske i tres nje u
juznijim krajevima. Ove centimetar dugac e
gusjenice zutog tijela s crnim toc kicama jed
VELIKA RIDA GUSJENICA listove tako da na kraju ostane samo nervatu-
ra. Najaktivnije su krajem Ijeta, kad oSt .
GUSJENICA DUDOVCA lisce valja skupiti i zapaliti. Gusjenice se
Sarena gusjeniea dugacka aka 2 em. Jede lisce suzbijati i prskanjem .
GUSJENICA JABUCNDG MOLJCA ad svibnja do kolovoza. Suzbija se prskanjem.
, .
52 VOCKE STABLASICE
Simptomi na listovima Osim rupiea, na listovima se mogu pojaviti i mnoge druge nedace. Listovi
i izbojima mogu biti uvijeni, obezbojeni, istockani iii prekriveni plijesni . Ne trosite vri-
jeme i novae prskajuci protiv svega i svacega - brigu vodite samo 0 onim
najvaznijim bolestima i stetnieima. To su erne usi na tresnji, razne lisne usi
na mladim stablima, sarka sljive, krastavost i pepeln iea na jabukama i
kruskama, kovrcavost lista breskve i apopleksija na mareliei .
• •
OSA SRCIKARICA KUKCI KORASI
•
Plavieast kukae, dugaeak oko 0,5 em, To su smedi kukei, dugaeki oko 0,6
•
progriza mlade izboje jabuke, kru ske i em, koji se hrane korom drvenastih
sljive nakon polaganja jaja tijekom izboja. Ovi stetniei, koji se hrane
Ijeta, Ti se izboji osuse i mogu ostati nocu, mogu katkada potpuno de-
visjeti na stablu. Najugrozenija su formirati stabla jabuka. Suzbijanje
mlada stabla koja se i stite prskanjem nije lako jer zahtijeva tretiranje sta-
fenitrotionom u fazi ruzieastog iii bi- bala i okolnog tla fenitrotionom iii
jelog pupa. Ipak, ovaj je stetnik vrlo ri - rasipanje drugih otrovnih sredstava
jedak pa se suzbijanj e rijetko provodi, u krugu oko debla. .
APOPLEKSIJA GUSJENICA GRANOTOCA

•
~
Poeinje ~a vrhovima izboja s kojih se Unutar izbusenih hodnika u napadnu-
•• spu sta. Cesca je u kostunjavog voca
;;
·•
tim graneieama nalaze se velike toe-
~
nego u jabuka i kru saka. Ima vise ra- kaste gusjeniee duge i do 7 em, sto
zl oga koji dovode do apopleksije, no moze uzrokovati odumiranje gran-
od bolesti se najeesce spominje rak, eiea, ali i eijelog stabla, Ovog je stet-
a ako nije u pitanju bolest, tad a je nika prilieno tesko suzbiti kemijskim
, vjerojatno rijee 0 zadrZavanju vode u sredstvima pa se zarazene grane
1
tlu. Zarazena se stabla moraju po- eesto moraju odsjeci i spaliti.
sjeci, ali i poboljsati drenaza.
•
• VUNASTE USI
Ueinak mraza bolje se opaza kad lis- Kolonije ovih usiju zive na peteljkama
to vi narastu . Donja im povrsina po- i graneieama, proizvodeci vunasti is-
staje neravna i mjehurava, a poko- ej edak kojim se stite, Same za sebe,
ziea na mjehuricima puea, otkriva- vunaste usi ne prave veliku stetu, no
juci donje tkivo. Najjaee su napadnu- njihovi su ubodi idealna mjesta za
ti listovi uz evatove, ali lisce ipak ne ulaz uzrocnika raka. Cijelu koloniju
otpada. skinite mekom cetkom pa povrsinu
premazite spiritom. Vunaste se usi
mogu suzbijati i prskanjem .
. ... • . ;>f
• •
CIGARAS TRESNJINA OSICA
To je cest stetnik na kruski, a samo se Na listovima se pojavljuju male bli-
katkad javlja i na jabuci. Licinke uz- jede pjegiee, uzrokovane napadom
rokuju uvijanje lisnih rubova u tuljee sitnih, zivahnih kukaea koji se hrane
nalik na eigaru, a cesce napadaju na donjoj povrsini lista. Mogu se
,•
mlado lisce nego starije. Napadnuti suzbijati prskanjem, no to se odnosi
listovi mogu i otpasti. Suzbijanje je samo na vrlo jake najezde.
otezano jer su licinke dobro zasticene
I I
u tuljeu pa se preporueuje skupljanje i
paljenje napadnutih listova.
•
, .. MANJAK HRANJIVA
Nenormalna promjena boje listo-
va najcesce upucuje na manjak
nekog od glavnih hranjiva, cemu ••
•
se moze doskociti primjenom

folijarne gnoj idbe. Ako su simp-
tomi manjka zelj eza iii magnezija
ozbiljniji, tada se manjak mora
nadoknaditi i kroz tlo. Stabla se u
proljece moraju prihranjivati i MANJAKDUSIKA MANJAK KALiJA MANJAKMAGNEZIJA MANJAK ZELJEZA
malcirati. crvenkasti i zuckasti listovi smedenje lisnog ruba smedenje izmedu zila zucenje izmedu zila
.. .. ....
• v
VOCKE STABLASICE
53
SREBRNILIST LAiNI SREBRNI LIST Simptomi na listovima
Opasna bolest na sljivama, no Obican poremecaj koji samo i izbojima
moze napasti jabuke, tresnje i nalikuje opasnoj bolesti; za raz-
breskve. Spore prodiru kroz liku od nje ne pocinje na vrho-
rane na vocki, a prvi je simp- vima izboja da bi se postupno
v
, KRUSKINA GRINJA
tom bolesti promjena boje lis- spustao, nego odjednom na-
tova u srebrnkastu. Ubrzo do- pada sve listove na stablu.
lazi do odumiranja izboja. Mrt- Poprecni prerez izboja pokazat
ve se granciee moraju odsjeci ce da se provodni sustav nije
20 em nize od mjesta zaraze, a zacepio. Poremecaj uzrokuje •
rez premazati vocarskim vos- v . slabo hranjenje stabla i manj-
kom. Stabla na kojima su se poprecnl
presjek ak vode, sto treba nadoknaditi
pojavile krastave izrasline na dohranjivanjem i natapanjem.
izboja
deblu treba iskrciti.
LlSNE USI CRVENIPAUK

• •
vocm crvem
•
Ova sitna grinja moze biti ozbiljan problem na

pauk kruski, posebiee ako se uzgaja uza zid. Na lis-
tovima se javljaju sitne nabrekline zute iii er-
vene boje koja kasnije prelazi u ernu . Napadnuti
listovi prerano otpadaju, a plodovi se izoblicuju.
Sve napadnute listove treba odstraniti cim
primijetite stetnika.
CRNA TRESNJINA US
• • •
gnnJa
Bryobia
Prvi znak napadaja ervenog pauka jesu sitne

Razli cite vrste lisnih usiju mogu napasti jabuke, pjegiee na gornjoj povrsini lista. Za topla se vre-
kruske, breskve i sljive, a pojedinih su godina mena ubrzo pokazu i ozbiljniji simptomi, jer lis-
ovi stetniei ozbiljan problem . Neki od njih izazi- tovi poprimaju broncanu boju, suse se i odu-
vaju zucenje i kovrca nje mladih listova uz pot- miru . Pod povecalom se na donjoj strani listova
puno detormiranje, a izlucuju Ijepljivu tvar, tzv. uocavaju sicusne grinje, kojih ima nekoliko
mednu rosu . Suzbijaju se prskanjem u tazi ot- vrsta . Suzbijaju se akarieidima, najcesce u
varanja pupova i ka snije u tazi zelene kitiee. nekoliko navrata.
To je jedina vrsta usiju koja napada tresnje, no
rezultati mogu biti katastrotalni. Napadnuti se
listovi ja 0 kovrca ju, a izboji prestaju rasti, zbog
KRASTAVOST PEPELNICA tega je vrlo vaino ovog stetnika suzbiti na sa-
m m po· etku, prije no sto se previse razmnozi.
I va se us suzbija pravodobnim prskanj em.
KOVRCAVOST BRESKVINA LlSTA
Opasna bolest jabuka i kru saka, a moze napasti

sve dijelove vocke. Na listovima se pojavljuju
ta mnozelene iii smede mrlje, granciee postaju Zaraza pepelnieom prepoznaje se po sivljenju
krastave i mjehuraste, a plodovi jako unakazeni mladih listova, izboja i evatova u proljece. Pe- Glavni je znak ove bolesti pojava velikih er-
(str. 57) . Krastavost je najbolje suzbijati preven - pelniea je opa sna bolest jer sprecava ra st, uzro- venkastih mjehura na lisnoj povrsini. Osim sto
tivnim prskanjem protiv najvaznijih bolesti i kuje otpadanje listova, a zarazeni evatovi ne vrlo ruzno izgledaju, takvi ce listovi ran ije ot-
stetnika iii primjenom odgovarajucih sredstava donose plod. Poznata sorta jabuka Cox's Oran- pasti, a eijelo ce stable oslabjeti. Gljiva se preko
u tazi zelene kitiee, ruzicastog iii bijelog pupa, ge Pippin vrlo je osjetljiva na pepelnieu . Svi se zime zadrZava u kori i pupovima, a ne na ot-
odnosno otpadanja latiea, a zatim i dva tjedna zarazeni dijelovi moraju odrezati i spaliti, a sta- palom liscu . Suzbija se prskanjem sredinom
nakon otpadanja latiea. Otpale, oboljele listove bla prskati . veljace, zatim ponovno za dva tjedna te treci put
skupite i spalite, a krastave izboje zimi odrezite. prije jesenskog padanja lisca.
", ' r ,-v i aa

, .
54 VOCKE STABLASICE Neki od simptoma koji se javljaju na kori i deblu, kao sto su npr. izrasline iii
Simptomi na kori i stitaste usi, povrsinske su prirode i mogu se lako ukloniti . Drugi, poput bak-
deblu terijskog raka, prodiru u sva biljna tkiva i mogu postati ozb iljan problem. U
smrtonosne se ubrajaju bakterijska palez kruske, neke gljivicne bolesti na
jabukama i rak na vecini vocaka . Stoga pripazite na opisane poremecaje.
,
BAKTERIJSKI RAK SMOlAVOST
Ucinak je razoran, posebiee na kostu- Poremecaj svojstven tresnjama i slji-
njavim vockama. Napadnute grane vama, a javlja se, uglavnom, nakon
nose malo listova i ubrzo ugibaju. vrlo hladna vremena. Na povrsini
Izrasline proizvode smolu. Simptomi debla i grana pojavljuju se nakupine
na listovima opisani su na str. 51. Sve smole, no za razliku od bakterijskog
oboljele dijelove treba odrezati, rane raka, ova smola potjece iz zdravog
•
premazati vocarskim voskom, a sta- tkiva. Nije potreban nikakav speeijal-
bla prskati bakrenim preparatima u ni tretman - smolu uklonite, a stabla
kolovozu, rujnu i listopadu. dohranite kompleksnim gnojivom.
v v
IZRASLINE NA KORI BAKTERIJSKA PAlEZ KRUSKE

Katkada se na granama iii na korijenu Bolest pogubna za kruske, moze se
vocaka pojavljuju i velike smede pojaviti i na jabukama. Napadnuti iz-
izrasline hrapave povrsin e. Najcesce boji venu i odumiru, a pouzdan znak
.; ..
su napadnuta mlada stabla koja bolesti jesu uvenuti, svinuti listovi koji
rastu na tlima lose oejeditosti, a na ne otpadaju s grana. Sve oboljele gra-
starijim stablima najcesce i nema ne treba odrezati, barem 60 em ispod
stete. Izrasline treba u jesen odrezati, napadnutog mjesta, i to dezinfieira-
a ran e premazati voca rskim voskom. nim alatom. Kad bolest jed nom za-
hvati i deblo, vocka se mora posjeci.
v v
KORALJNE TOCKE GlJIVICNA BOlEST

Na povrsini napadnutih grana pojav· Jabuke cesto ugibaju od ove glji-
Ijuju se uzdignute tamnoruzi caste vicne bolesti koja se razvija ispod
tockiee, a izvor zaraze ovom gljivom kore i na korijenu vocke, gdje se pri-
je na komadima mrtvog drveta koje mjecuju i erne izrasline. U jesen se
lezi oko stabala vocaka. Spore gljiva na bazi stabla mogu pojaviti i plod i-
nosene vjetrom uci ce u zdrava sta- sta gljiva. Grane i korijenje oboljelih
bla na mjestima reza iii rana. Zara- stabala treba spaliti, a tlo se mora
zene grane treba odrezati, a mjesta tretirati nekim od fungieida, no, sve u
reza premazati vocarskim voskom svemu, suzbijanje nije jednostavno.
kako bi povrsine reza bile zasticene.
PAPIRNATA KORA
Kora se smezura i ispuea u koneen- Javlja se na stablima jabuka i kru-
tricnim krugovima, a cesto je prekri- saka koja su slabo hranjena, a rastu
vena i ervenkastim lisajevima. Rak je na lose dreniranim tlima. Kora pos-
opasna bolest jabuka i krusaka, oso- taje tanka i Ijusti se poput papira.
bito na slabo dreniranim tlima. Sve Izboj odumire ako postane potpuno
napadnute grane treba odrezati, a re- kruzno ogoljen. Unistenu koru od-
zove premazati voc arskim voskom. stran ite, ogoljelu povrsinu premazite
Rak treba suzbijati i prskanjem. vocarskim voskom te poboljsajte
drenazu tla. Stabla malcirajte i pri-
hran ite folijarnim gnojivom.
" . "
v v
STITASTE USI • • •
PUCANJE KORE
• StrtOVI u
Stetn iei karakteristicn i za zane mare- obliku ~ . Do pueanja moze doci u svako doba
na stabla. Ti jela ovih nepomicnih ku- dagnje godine. Uzrok moze biti jak mraz, no
kaea zasticena su stitom, zbog kojeg cesce je rijec 0 losoj drenazi tla iii 0
nalikuju na skoljke. Ne tako ceste na nepravilnom postavljanju kolea uz
otvorenom, stitaste usi mogu biti stablo . Pueanje kore moze biti izazva-
prava napast u zasticenom prostoru no i obilnom ki som nakon dulje suse.
••
za sve vocne vrste. Jako napadnute stitOVI U
•
Mrtvo drvo odrezite, rane premazite
izboje treba odrezati, a ostale prskati obliku • vocarskim voskom kako ne bi doslo
" . .. . kamenice
prema programu zastlte - zlml I u do zaraze. Stablu pomozite da se opo-
svibnju. ravi malciranjem i prihranom .
,
. -
VOCKE STABLASICE --
:n
Simptomi na pupovima
GRINJE MRAZ i cvatovima
Mlade grinje napadaju vee raz- Mraz u doba cvjetanja dovodi do
vi jene pupove jabuka i krusaka, posmedenja i otpadanja cvjeto-
a cvatovi posmeduju, kao da je va, sto je opasno u godinama kad
posrijedi osteeenje od mraza, cvjetanje nije obilno, ali, s druge v
premda se, nakon pomnijeg strane, u godinama kad cvjetova JABUCNI CVJETAR
promatranja, mogu uociti sitne ima i previse, na stete od mraza
bijelozuekaste zivotinjice, nalik valja gledati kao na prirodno pro-
na splostene lisne usi. Pojava rjedivanje cvjetova. Voekama koje
Ijepljivog soka jos je jedan znak rastu u krajevima s cestim mra-
napadaja grinja. Prskanje treba zom treba osigurati zastitu iii iza-
obaviti u tazi zelene kitice. brati sorte koje kasno cvjetaju.
PTICE
Ovo je cest stetoik na jabukama, no moze na-

pasti i kruske. U proljeee licinke se hrane unutar
cvjetnih pupova, tako da lapovi ostaju zelen i, ali
latice posmede i ne otvaraju se. Na prerezu se
uocavaju bijele licinke i mali smedi kukci. Rijec
je 0 jabucnom cvjetaru iii 0 srodnoj vrsti - jabu-
v
cnom puparu.
Ptice mogu napraviti velike stete na cvjetnim

Ove zelene gusjenice mogu biti opasan stetnik pupovima svih vrsta voeaka, no najjace na-
u juznijim krajevima. Hrane se unutar cvjetnog padaju tresnje, sljive i kruske. Potkraj zime i na
pupa, zatim na otvorenim cvjetovima, a napo- pocetku proljeea ptice kljucaju sredine pupova,
kon i u unutrasnjosti mladih plod ova, koji pada- tako da odbijajuea sredstva ne pomazu jer se
ju na zemlju krajem svibnja. Prskanje treba pro- zadrZavaju na vanjskim dijelovima pupova koji ."-
voditi samo za jacih napadaja i to u tazi otvara- pticama nisu zanimljivi. Plasticne mreze naj- ,"
nja pupova, a zatim i u tazi bijelog pupa. bolje su rjesenje za zastitu.
Jabucni cvjetar: Jabucni pupar:
slava Vnaledima nema slava V aledima
Prskajte tenitrotionom u tazi otvaranja pupova.
MRAZOVCI
~ - I
( ~ . , '\ i, .,i(' _
~. ( \ v
Porazno je, nakon obilne cvatn je, primijetiti da

su gotovo svi cvjetovi otpali bez zametanja
plodova. Da bi se otkrio pravi uzrok ove pojave,
vazno je znati dolazi Ii do otpadanja cvjetova re-
dovito, svake godine, iii tek povremeno.
Ova bolest moze za toplih, vlaznih proljeea biti Ako cvjetovi otpadaju svake godine, tada je, na- Gusjenice mrazovca vrlo su opasan stetnik, oso-
vrlo opasna za sljive, jabuke i kruske. Cvatovi jvjerojatnije, rijec 0 nedostatku odgovarajueeg bito za mlado lisee s pocetka proljeea . Nakon :-
". " . , .
se suse i posmeduju, a cijeli izboji odumiru. opraSlvaca, ler mnoge vrste nece zametatl varanja cvjetova, gusjenice se hrane i I
Sve zarazene dijelove treba odstraniti u pro- plodove bez kompatibilnog peluda. odnosno lapovima . Ove gusjenice, koje SE [-
Ijeee, a Ijeti i plodove koji pokazuju znakove Cvjetovi mogu otpasti i zbog vrlo loseg vremena hadu karakteristicna })grbe«, duge J 1 er-
trulezi (str. 57). u doba cvatnje, no to se ne zbiva svake godine. a mogu napadati i mlade plodo e. 9OFn :c
v' • • • •
Bolest se suzbija i prskanjem. Pogubno djeluju mraz, prevlazno, hladno vri- zastlte Jest I poslpanle
jeme, ali i presuh zrak. krugu oka debla, no suzbijaju se I ,,- '"-:""
Na zalost, mnogi problemi mogu nastati i nakon zametanja plodova. Najcesci
su ovdje i opisani, no mogu se pojaviti i neki drugi. Problem mogu biti i ptice
koje ce nakljuvati plodove pred samu zriobu. Napadaj lisnih usiju moze rezul-
tirati nastankom malenih, deformiranih plodova . Mraz moze prouzrociti gorke
mrlje na povrsini plodova, a posmedenje mesa u njihovoj unutrasnjosti .
i ,
PUCANJE KOSTICE JABUCNI SVRDLAS
Na, povrsini napadnutog ploda bres- Ovi ce smedi kukei, dugacki oko 0,5
kve vidi se rupa, a u unutrasnjosti em, na povrsini ploda izbusiti brojne
trula• i raspuknuta kostiea. Najcesci • sitne rupiee na mladim plodovima,
•
uzrok ove pojave jest slabo opra- Napadaju u srpnju, no plodovi ostaju
sivanje i neredovito za lijevanje. Slje- deformirani i dalje. Meso je nedirnu-
dece godine provedite rucno opra- to . Ovaj se stetnik suzbija redovitim
·
•
c
sivanje, pobrinite se za redovito na- prskanjem.
tapanje i za malciranje, Kisela tla ,
ka Ie ifieirajte.
•
UHOLAZA
Ose mogu napasti sve vrste vocaka Uholaze napadaju sve vrste vocaka
stabl asiea, no najvise ce stradati one stablasiea, osobito one s mekim plo-
ciji su plodovi meki i slatki, kao sto dovima. Jabuke stradaju krajem Ije-
su npr. slj ive, dok ce cvrsce jabuke i ta, kad se na plodovima pojavljuju
kruske uglavnom ostati postedene, rupe, a meso je izgrizeno. Tlo oko
Prskanje nece pomo ci, a jedini je vocaka valja dobro obraditi, a ako ga
lijek unistavanje osinjaka nekim od napadnu uholaze, dobro ga je i po-
A' .
odgovarajucih sredstava, naravno, prskati odgovarajucim sredstvom.
uz dozu opreza .
r
•
• ••
RUZICARI KRUSKINA SISKARICA
Ovi su kukei (smedi iii plavi, dugacki Napadnuti plodovi postaju tamniji i
oko 0,8 em) krivi za nagrizanje mla- deformirani i uglavnom otpadaju sa
dih plodova jabuka u svibnju i lipnju. stabla. Na prerezu se uocava velika
Nagrizeni plodovi su neupotrebljivi, sredisnja supljina i brojne sitne licin-
sto govori 0 opasnosti od ovih stetnike. Napadnute plodove valja skupiti i
ka. Za jaka napadaja, ruzicare treba spaliti, a zemlju oko stabala redovito
suzbijati prskanjem. obradivati. Sljedece godine provedi-
te prskanje .
• •
SLJIVINA OSICA KRUSKINE KAMENE MRLJE
Pouzdan znak da je rijec 0 napadu Ovo je opasna virusna bolest, jer se
ovog stetnika jest rupa na plodu okru- oboljela stabla ne mogu lijeciti pa ih
zena Ijepljivom tvari. U plodu nalaze treba iskrciti i unistiti. Zarazeni su plo -
se 1,5 em dugacke bj elkaste licinke ( ' dovi sitni i deformirani, povrsine pune
sljivine osiee. Napadnuti plodovi ot- r'
tvrdih, neravnih dijelova. Meso je dr-
padaju prije nego sto dozore. Tlo oko venasto i nejestivo. Bolest se najces-
vocaka mora biti obradeno, a prs- ce javlja na starijim stablima, no mo-
/'
·
kanje se provodi 7-1 0 dana nakon ot-
padanja latiea,
'-,- •
ze se prenijeti i na susjedna stabla.
,
• •
TRUUENJE ZA SKLADISTENJA SAVIJAC POKOZICE PLODA
Najcesci uzrok tnuljenja jabl!,ka pri Gusjeniee savijaca pokoziee ploda
, skladi stenju jesu gorke mrlje. Ze lite Ii
• svijaju Ii stove i lijepe ih za plodove pa
skladi stiti vece kolicine plod ova, pose hrane ispod takva pokrova. Mogu
duzmite preventivne mjere. Stabla .. pojesti vel ike povrsine pokoziee i
prskajte u kolovozu i ponovno tjedan mesa ispod nje, Ove se gusjeniee
do dva prije berbe, Zarazene plod ove suzbijaju redovitim prskanjem .
od stranite, a rezidbu stabala ne pro-
vodite prije veljace. Pregledavajte
uskladistene plodove, kako biste
zarazene odmah odstranil i.
•
'. . '. . ." . "
KRASTAVOST PLODOVA MONILIJA
HRDANJE PLODOVA
Ova ozbiljna bolest napada jabuke i kruske. Ova bolest napada sve vocke stablasice, no
Smeckaste se kraste pojavljuju vee i na mladim najjace dunje i jabuke. Zarazeni plodovi pos-
plodovima i rastu zajedno s njima, pretvarajuci mede, a na povrsini se javljaju i koncentricni
se u velike plutaste povrsine. Povrsina plodova krugovi zelatinaste plijesni. Smezurani plodovi,
moze biti i raspucana, no meso je nedirnuto. tzv. mumije, mogu ostati na stablima cijele
Napadaji su najjaci po toplom i vlaznom vre- zime. Ova se gljivicna bolest ne moze suzbijati
menu. Suzbija se redovitim prskanjem u faza- prskanjem, pa je vrlo vazno da se zarazeni Na povrsini plodova jabuka i krusaka nastaju
ma zelene kitice, ruzicastog iii bijelog pupa, ot- plodovi odmah uklone, kako ne bi lezali na vece iii manje povrsine s grubom, smeckastom
padanja latica i dva tjedna nakon otpadanja la- zemlji. Pregledavajte i plodove u skladistu. prevlakom. U nekih je so rata jabuka to prirodna
tica. Zarazene listove spalite u jesen, a kras- pojava, no u sorata s glatkom pokozicom to je
tave izboje zimi odrezite. poremecaj koji unakazuje plodove i smanjuje
im vrijednost, premda ne utjece na kvalitetu
mesa. Uzrok najcesce valja traziti u losem, hla-
dnom vremenu kad je vocka u tazi otpadanja la-
OTPADANJE PlODOVA tica. Hrdanje mogu izazvati i slaba ishranjenost
GORKE MRLJE vocke, propuh iii manjak organske tvari u tlu.
,
, VOCNE PIPE
I
!
t
•
•
..
Otpadanje plodova moze biti posljedica napa-
daja raznih stetnika. Potrazite gusjenice iii licin-
ke u otpalim jabukama, kruskama iii sljivama .
Na povrsini plodova javljaju se male, smede,
No i zdravi plodovi mogu otpadati, sto moze biti
udubljene mrlje. Najcesce ispod tih sm edih
znak da valja prorjedivati. Prvo otpadanje nas-
podrucja dolazi i do promjene kvalitete mesa,
tupa kad su plodovi jabuka velicine graska, a
koje postaje gorko i nejestivo. Gorke se mrlje
razlog lezi u losoj oplodnji zbog hladnog i vla- Vee se i na mladim plodovima uocavaju sitne
cesto razvijaju tek pri skladistenju. Razlog je
znog proljeca. Nakon toga slijedi najvece ot- crvenkaste tockice, posljedica napadaja ovih
prilicno nejasan, no zna se da je povezan s
pad anje tijekom lipnja. Nekoliko je razloga za zivahnih kukaca , Kako plodovi rastu, tako se
manjkom kalcija u tlu i s duljim razdobljem su-
preobilno otpadanje, nakon cega os aje te povecavaju i plutaste povrsine, a plodovi cesto
se. Pomoci ce malciranje i natapanje tijekom
pokoji veci plod. Za mlada stabla 0 je no alna mogu biti i jako unakazeni. Bez obzira na prom i-
Ijeta, no kao male ne smije se upotrijebiti ne-
pojava, a isto tako i za ne e sorte, npr. Cox's jenjen izgled, meso ostaje nedirnuto. Dobro je
zreli stajski gnoj. Napadnuta stabla ne treba ra-
Orange Pippin. Druge so e prejako otpadanje preventivno djelovati prskanjem u tazi zelene
dikalno orezivati. Ako problem ne bude ublazen,
duguju ostecenjima od raza, slaboj ishranje- kitice iii prskati u tazi otpadanja latica,
tada stabla folijarno prignojavajte kalcijevim ni-
nosti, dugotrajnoj susi, ali I preobilnom rodu.
tratom svakih cetrnaest dana od sredine lipnja.
JABUCNI SAVIJAC JABUCNA OSICA

Ruzicaste licinke ubusuju se u Na povrsini ploda uocava se ozi-
malene plodove, a kasnije se Ijak u obliku srpa, a bjelkaste 58
hrane u sredisnjoj supljini. Ja- licinke ubusuju sve do sredis ja
bucni savijac napada i kruske i supljine, u kojoj se hrane. aDa
sljive. Licinke se mogu naci u nuti plodovi uglavnom 0 3::JilJU
plodu u srpnju i kolovozu. Znak sredi nom lipnja iii, naj asr .= _
za prepoznavanje ovog stetni- srpnju , a licinke odlaze u :=,,- _
ka jest i hrdasta prasina unutar '; . "
Suzbijaju se prskanjs "T.::-
ploda. Suzbija se prskanjem , padanja I '=
sredinom lipnja, a zatim i tri valja 5 uo sca-::
tjedna kasnije.
•
•
58
3. POGLAVLJE
KUPNJA
Pravila za kupnju vocaka stablasica iznesena su na str. 6.
Neka od njih vrijede i za ovo voce - ne cjenkajte se i kupujte
samo od proizvodaca koji su na dobru glasu. Narucite prije
no sto se najtrazenije sorte rasprodaju i radije se odlucite za
kontejnerske sadnice nego za one golog korijena, pogotovo
ako ste propustili proljetnu i jesensku sadnju.
Oprezna kupnja jos je vaznija nego u vocaka stablasica. Sad-
OVdje je nekoliko skupina biljaka koje su obicno ma-
nice koje ste dobili od prijatelja nisu dobar izbor jer se ne mo-
njeg rasta i donose plodove meke pokozice i socna zete uvjeriti u njihovu kvalitetu . Kupujte iskljucivo one sadni-
mesa. No tu je, primjerice, i vi nova loza, koja moze ce koje prati i odgovarajuca potvrda 0 zdravstvenom stanju.
biti visoka, a i lubenica, koja ima tvrdu koru.
Uzgoj takvoga voca sve je zanimljiviji, zbog cijena u
SADNICE S POTVRDOM
trgovinama, ali i mogucnosti cuvanja u kucnim zamr-
Postoje potvrde za jag ode, maline, erne ribize i za neke
zivacima. Za razliku od povrca, ovo voce daje plodo- sorte ogrozda, ervenog ribiza i hibridnog jagodicastog
ve vise godina nakon sadnje. Isto tako, buduci da je voca. Potvrda uz sadniee svjedoci 0 njihovoj zdrav-
rijec 0 biljkama manje velicine, ni nedostatak prosto- stvenoj ispravnosti i 0 tome da je sorta tocno odredena,
ra nije zapreka, kao sto je s vockama stablasicama. jer su testirane pri posebnoj sluzbi u ministarstvu
poljoprivrede. Nezdrave se sadniee, naravno, odbaeuju.
Tamo gdje je moguce, posadite ogrozd iii malinu, a
ako raspolazete posve malim prostorom, mozete uz-
gajati jagode u okomitoj cijevi iii u balkonskim sandu-
cicima. Sve su ovakve vocke samooplodne, rezu se
jednostavnije od vocaka stablasica, ali i brze do laze u
rod - za neke sorte jagoda, kao i za lubenice, berba
nastupa u istoj godini kad i sadnja.
Odlucite Ii se za uzgoj, imajte ovo na umu:
• Voce zahtijeva skrb i njegu
Od biljaka ne mozete ocekivati dug zivot i dobru ber-
bu ako ih zanemarujete tijekom vegetacije. To ne
znaci da je njega teska iii slozena, nego da to voce Naljepnica s podaci·
ipak zahtijeva dohranu, orezivanje i prskanje. Neke ma a sarti i certifikatu
su vrste posebno osjetljive na brojne bolesti i stet-
nike za koje je vazno da se primijete na samom po- Stabljike moraju biti
cetku napadaja, kako bi se poduzele pravodobne cvrste i zdrave.
zastitne mjere. Ipak, sve su -probleme zasjenila dva Zagrebite povrsinu,
. v·, ... . kako biste ustanovili
naJvaznlJa: ptlce I Vlrusl. postoji Ii zeleni sloj
• Za razlicite vrste ne vrijede ista pravila ispod kore .
Malo se pravila moze primijeniti na sve vrste. To se

odnosi na obogacivanje zemlje zrelim stajskim gno- Dobra razvijen korijen
jem prije sadnje i nedohranu svake biljke nakon sad- koj.i se jednakomjerno
~. . . .
Slrl U sVlm smJerovl'
nje, redovito plijevljenje karova i povremeno zalije- ma oNe smiju se vidje·
vanje , pogotovo u doba bubrenja plodova. No razlike ti mali bijeli korjencici .
u njezi i odrzavanju razlicitih tipova ovog voca brojni-
je su i izraza jnije nego njihove slicnosti. Proucite na -
putke 0 sa dnji i orezivanju svake vrste zasebno, jer se
TLO
-
I POLOZAJ
cak ni crni i crven i ribiz ne njeguju na isti nacin.
Premda se idealnim smatra potpuno suncan polozaj, goto-
Za kljuca k je jasan: ovo voce moze uzgajati svatko! vo ce sve vrste ovoga voca uspijevati i u djelomicnoj sjeni.
Naj ces ce se od lucujemo za jag ode i maline - najpo- Odgovarat ce vecina polozaja i tip ova tala, no neka ce ipak
pu larn ij e sorte , kao sto su Cambridge Favourite iii dati porazne uzgojne rezultate. To se odnosi na mjesta izlo-
Glen Cla va, nac i cete posvud a. Ipak, iskusajte i novi- zena jakim vjetrovima, na mrazista te na tla koja su sve vise
tete, jer se nud e brojne kvalitetn e nove sorte. Nakon pjeskovita iii slabo drenirana. Izbjegavajte sadnju ispod
nekoliko godi na uzgoja, biljke valja zamijeniti novi- vocaka stablasica zbog moguce potrebe za njihovim prs-
ma, jer jag ode daju zado vo lj avajuci urod 3-4 godine, kanjem u doba kad pocinje berba mekog voca, ali i zbog
a maline 10-12 godina. Mozete razmnoziti i vlastite sjene koju stvaraju velika stabla. Ondje gdje je prostor
biljke, no prije toga uvjerite se da nisu zarazene viru- ogranicen iskoristite zidove iii ograde kao potporu grmovi-
sima, sto nije jednostavno, jer zarazene biljke ne ma koje cete uzgajati u obliku fana iii kordonaca. Jagode
moraju uvijek pokazivati i ocite simptome zaraze. mozete uzgajati i u posudama.
SAONJA
Slijedite osnovna pravila 0 sadnji vocaka stablasiea na str. 7 i 8. Uvjerite se da je
tlo dobro pripremljeno, tj . obogaceno organskom tvari i ocisceno od korijenja
visegodisnjih korova . Pazite na posebne uvjete koje traze neke vrste mekog
voca - katkada je pozeljno kiselo tlo, a katkad tlo slabije kiselosti.
s.
Nikada ne zamjenjujte stare, istrosene biljke novim biljkama iste vrste. Pri -
mjeriee, deset godina stare maline ne zamjenjujte novim sadnieama maline, bez
obzira na razlicitost sorte . Pronadite mjesto na kojem jos nije sadeno takvo voce
iii, ako takva mjesta nema, barem promijenite vrstu . j
STETE 00 PTICA
Ptiee mogu nanijeti veliku stetu . Zimi i u proljece napadaju
VIRUSI
pupove, a oni evjetovi koji prezive daju plodove koji ce opet biti Virusi mogu ugwziti zivot i rodnost svih grmova i polugrmova .
napadnuti u doba zrenja. Neki Ijudi, raeunajuci s tim, uvijek Kukei poput lisnih usiju prenose viruse s jedne biljke na drugu,
posade po nekoliko grmova vise - za ptiee, no bez obzira na a napadnutu je tesko lijeeiti. Simptomi ovise 0 virusu i 0
takve dosjetke, bit ce godina kad, zbog ptiea, necete uopce vocnoj vrsti -listovi se mogu susiti iii kovreati, a rast postati
imati plodova ako ne poduzmete radikalne korake. nepravilan iii patuljast. Kadsto zaraza virusima ima i koban is-
hod. Uglavnom se protiv zaraze nista ne moze poduzeti, osim
Najvise stradaju jagode i maline. Prskanje kemijskim sred-
da se napadnuta biljka izdvoji i spali.
svima ne daje opipljivije rezultate, a strasila za ptiee obieno su
kratka vijeka. Jedino zadovoljavajuce rjesenje jest podizanje Doskoeite problemu uzimajuci iskljucivo sadni materijal s
mreza. Za jagode i ostalo nisko voce odgovarat ce privremeni potvrdom i provodeci redovita prskanja za suzbijanje lisnih
kavez, no za biljke viseg rasta bit ce pogodniji kavezi u koje usiju. Na takav cete naein vocne grmove odrzati u dobru sta-
moze uci i eovjek. nju barem desetak godina.
PRIVREMENI KAVEZ HRANIOBA I MALCIRANJE

Cvjetni lonac Proljetno dodavanje gnojiva ima dvije funkeije : osigurava
+
0,5 m dobar urod kasnije u sezoni, ali utjeee i na formiranje novih
Drveni
kolac .. izboja koji ce dati rod tek sljedece godine. Gnojivo rasipajte
oko stabljika, u krugu promjera oko 0,5 m. Upotrijebite granu-
lirano ii i tekuce mineralno gnojivo, a dozu odredite prema
uputi na ambalazi. Vecina vrsta dobro reagira na folijarnu
Plasticna hranidbu, pogotovo u fazi bubrenja plodova iii nakon napadaja
.... mreza malih
,.
aClca
stetnika. Zucenje listo va u luznatom tlu simptom je manjka
zeljeza iii magnezija. U tom slueaju primijenite odgovaraj uce
Cigle kaje drZe mrezu i
sprecavaju ulaz pticama folijarno gnojivo.
Mrezu Svrh a je maleiranja suzbijanj e koro va i euvanje vlage u tlu .
pricvrstite zicama Tij ekam zime skidajte
u obliku slova U. Na sn ii eg, kaka se kavez
Mozete iskoristiti ern u pol ieti lensku fo liju - evrsta je i pot-
astale tri strane stavite cigle. ne bi astetia. puna un istava korove. Organski male nema te osobine, ali
sadrZi hranj iva i utjeee na pabolj sanje strukture tla. Ako oko
KAVEZ U KOJI SE stab ljika postavite sloj treseta, komposta iii stajskog gnoja,
MaZE uti debeo aka 5 em, trajat ce godinu dana. Male nemojte nanosi -
ti uz sa me stabljike i ne postavljajte ga prije proljetnog
1,8·2 m prskanja i dohranjivanja.
Neka mreza dadiruje

tla, kaka ne bi usle
ptice.
, ,
.~
.. • ""' '0 ' •
Cvrsti "-' ,
l
, - ..
"';" ... . ~
' ; : __ ""l,.. '.
. • -
Plasticna mreza patparnji
malih acica
JAG
Jagode ne trebaju mnogo prostora - mogu se uzgajati i u povrtnjaku
iii u balkonskim sanducieima. Ne zahtijevaju ni puno strpljenja, jer se
vee u lipnju iii srpnju mogu brati plodovi s biljaka posadenih u
kolovozu prethodne godine. I, na kraju, jagode su socni i privlacni
plodovi - svaka biljka daje od 0,2 do 1 kg u sezoni.
Glavni je problem u tome sto je sezona jagoda prekratka. Uzgajate Ii
samo jednu od popularnih sorata, berba ee trajati samo dva iii tri
tjedna, a onda je sve gotovo. No, imate Ii dosta mjesta, pomno oda-
be rite sorte pa ee se razdoblje berbe protegnuti na mjesec dana iii
cak i dulje - od svibnja pa do prvih mrazova. Prekrivanjem nasada
posebnim pokrivacima pomaknut eete pocetak berbe za tri tjedna
ranije unaprijed, a uzgojem jagoda u grijanim staklenicima mozete
zrele plodove brati i oko Boziea.
Najpopularnije su one sorte koje rode Ijeti pa se takve najcesee i
nude u katalozima. Takve sorte daju samo jedan rod; najranije i rane
sorte beremo izmedu kraja svibnja i kraja lipnja, srednje rane
izmedu lipnja i srpnja, a one kasne izmedu sredine i kraja srpnja. Prvi
se korak odnosi na kupnju jakih, zdravih sadnica koje se moraju
posaditi do sredine rujna, kako bi do zime razvile snazan korijen.
Remontirajuee sorte produzuju sezonu jagoda. Daju nekoliko rodo-
va u sezoni, no najobilnije rode izmedu kolovoza i listopada. Nikada
ne daju mnogo plodova odjednom, ali su svi izvansezonski plodovi
uvijek dobrodosli. U posljednje se vrijeme javljaju i nove sorte jago -
da - tzv. »neutralne glede duljine dana«. Plodonosenje nije uvjeto-
yanG duljinom dana, a osnovna se prednost sastoji u berbi koja nas-
tupa vee 12 tjedana nakon sadenja. U praksi, ove se sorte ponasaju
kao i sve remontirajuee jag ode, a ni okus im nije drugaciji. Na kraju,
postoje i sumske jagode sitnih plodova, berba kojih traje duze. No
zbog male kolicine plodova po biljci nasad mora biti prilicno velik da
bi berba i obuhvatom zadovolj avala.
Svima koji pozel e posaditi neku od neobicnijih sorata katalozi nude i
jagode s ruzicastim cvjetovima, ali i one ciji su plodovi ruzicaste iii
zute boje. Ipak eemo vas uputiti da se drzite starih, iskusanih sorata,
kao i onih novijih, kvalitetnih i preporucenih.
,
JAGODE KOJE RODE LJETI REMONTIRAJUCE SORTE JAGODA
Do sada najpopularnija skupina jagoda. Daju najveee plodove. Plodovi su ma nj i i manje slatki od Ijetnih sorti, no biljke su otpornije.
najbolje su kvalitete . Beru se izmedu svibnja i srpnja . Premda daju Beru se prvi put u li pnj u, a zatim i potkraj Ijeta, odnosno s pocetka je-
samo jedan rod u sezoni, neke od novijih sorata daju i po dva roda. seni. Da bi se potaknula jesenska rodnost, odstranjuju se prvi cvjetovi.
Rodnost traje 3-4 godine. Rodnost traje 2 godine.
v
SUMSKE JAGODE (DIVLJE) SORTE NEUTRALNE GLEDE DULJINE DANA
Plodovi su im vrlo mali, ali aromaticni i slatki, premda ne i socni. Dostupno je samo nekoliko sorata. Uzgajate Ii ih na otvorenom,
Uzgajajte ih u posudama iii kao biljke za rubove . Sjeme posijte u ponasat ee se kao remontirajuee sorte, ali ee u stakleniku dati prve
jesen, a mlade biljke na stalno mjesto presadite u proljeee. Berba plodove vee 12 mjeseci nakon sadenja. Uklanjajte, prve cvjetove
traje od sredine Ijeta do kasne jeseni. Mogu se nabaviti sorte s kako biste pospjesili jesensko plodonosenje.
crvenim, iutim iii bijelim plodovima. Rodnost traje 1 godinu. Rodnost traje 2 godine .
•
OSORTAMA
TIP: sumska
ALEXANDRIA
VELICINA PlODA: malen Od svih sumskih Jagoda ova sorta daje najvece plodove - dugacki su
• •
oko 1,5 em . Plodovi su izrazite boje i socniji od drugih sumskih jagoda,
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena ali berba je skromnija nego u popularnije sorte Baron Solemacher.
VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do Grmolike biljciee ne stvaraju vrijeze. Plodovi su izvrsna okusa.
kasne jeseni
TIP: remontirajuca
AROMEL
•
VELICINA PLODA: srednje velik Svi se proizvodaci slazu da je okus plod ova ove sorte zaista izvan-
redan. Premda je popularna, sorta ima i nekih slabih strana; urodi su
• •
BOJA POKOZICE: srednle crvena tek umjereni, listovi osjetljivi na pepelnieu, a prilicno meki konicni
plodovi cesto znaju biti iskrivljeni. Biljke dobro zalijevajte za susna vre-
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen mena.
TIP: sumska
BARON SOLEMACHER
VELICINA PlODA: vrlo malen Ova, najpopularnija sorta sumskih Jagoda vise voli djelomicnu sjenu
• od jaka sunea. Biljke radaju mnogo vrlo sitnih plodova, a razdoblje
BOJA POKOZICE: tamnocrvena berbe traje dosta dugo. Ptiee ne prave velike stete na ovoj sorti.
VRIJEME BERBE: od sredine Ijeta do Grmici su uspravni i ne stvaraju vrijeze. Plodovi su dobra okusa.
kasne jeseni
TIP: Ijetna
BOGOTA
VELICINA PlODA: srednje velik Samo su dva razloga zbog kojih biste se trebali odluciti na uzgoj ove
• •
sorte: berba je obi Ina i nastupa kad su vee sve Ijetne jag ode pobrane,
BOJA POKOZICE: zagasltocrvena a plodovi se dobro cuvaju u zamrzivacu. Ipak, okus im je tek pros-
VRIJEME BERBE: sredina Jipnja - jecan, a biljke su osjetljive i na pepelnieu i na bolesti iz tla.
kraj srpnja
TIP: Ijetna
BOUNTY
VELICINA PlODA: malen do srednji
Ova je kanadska sorta bolja od svojeg konkurenta, sorte Cambridge
Favourite, u nekoliko osobina - plodovi su boljeg okusa, a berba obil-
nija. IPvak, plodovi su manji, a u nekim tlima biljke izdrze samo dvije go-
VRIJEME BERBE: od pocetka do dine. Cvrsti plodovi ervena mesa vrlo se lako beru.
kraja srpnja
TIP: Ijetna
CAMBRIDGE FAVOURITE
VEliCINA PlODA: srednj i Vee niz godina ova je sorta najbolji odabir zbog dobre rodnostll visoke
pou zdanosti. Izaberu Ii se sadniee nezarazene viru sima, bilj e ce dugo
BOJA POKOZICE: narancastocrvena trajati i bit ce otporne na bolesti. Ipa , razm lsi' e prij e nego sto se
odlucite za ovu sortu; njezino bjel asto mes nema osobito izrazen
VRIJEME BERBE: os sredine lipnja okus, a i sadniee bez virusa nisu uvij ek d s pne.
do kraja srpnja
TIP: Ijetna
CAMBRIDGE VI GOUR
VELICINA PlODA: velik Ovo je stara srednje rana sorta koja jos uvijek ima svoje poklonike.
Plodovi su izduljeni, cvrsta mesa i puna okusa. Otporne, uspravne
BOJA POKOZICE: jarkocrvena
sadniee daju dobar rod, no prob lem je sto se brzo izrode pa se moraju
VRIJEME BERBE: od pocetka do zamjenjivati svake dvije godine . Opasnost su i bolesti.
kraja lipnja
TIP: Ijetna
DOMANIL
VELICINA PlODA: velik Ova belgijska sorta koja dozrijeva kad i Cambridge Favourite gubi na
• popularnosti, usprkos zadovoljavajueem okusu, dobroj rodnosti, krup-
BOJA POKOZICE: tamnocrvena nim listovima i bujnom rastu. Uzgajacima smeta mekoea njezinih
VRIJEME BERBE: od pocetka Jipnja plodova i osjetljivost na viruse.
do kraja srpnja
TIP: Ijetna
ELSANTA •
Mnogi uzgajaci ovu nizozemsku sortu smatraju najboljom zamjenom VELICINA PLODA: velik
za Cambridge Favourite. Ima sve potrebne kvalitete - visoke urode, •
atraktivne, sjajne plodove i dugo vrijeme skladistenja. Izvrstan je i BOJA POKOZICE: narancastocrvena
okus, sto se ne bi moglo reci i za otpornost na bolesti . VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
•
ELVIRA
Zelite Ii sortu nalik na sortu Cambridge Favourite koja ce roditi u lipnju, VEliCINA PLODA: velik
tada je Elvira dobar izbor, to vise sto je berba obilnija, a izduzeni
plodovi veci. Okus zadovoljava, no problem maze biti pepelnica. Ovu BOJA POKOZICE: tamnocrvena
sortu preporucuju za uzgoj pod posebnim prekrivacima ad netkanih VRIJEME BERBE: od pocetka do
via kana. kraja lipnja
TIP: remontirajuca
GENTO
• •
Izduzeni plodovi ave sorte s dugogodisnjim stazem imaju crveno VELICINA PLODA: vellk
meso i kiselkast okus. Berba, uglavnom, zadovoljava, no koji put moze • •
BOJA POKOZICE: Jarkocrvena
i zatajiti. Ipak, za uzgoj na vapnenackim tlima sorta je bolja ad svih
drugih jagoda.
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen •
TIP: Ijetna
GORELLA
• •
Neki ad popisa preporucenih sorata sadrZe i Gorellu. Premda je, zbog VELICINA PLODA: vehk
rane zrelosti, zbijena i otporna rasta bila jedna ad vodecih europskih
sorata, uzgajaci je vise ne preporucuju, jer njezini plodovi nemaju BOJA POKOZICE: jarkocrvena
izrazit okus, urodi su niski, a biljke osjetljive na pepelnicu.
VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
GRANDEE
Ispravno uzgajana, ova sorta daje iznimno velike plodove. Berba je VEUCINA PLODA: vrlo velik
obilna, posebice u drugoj godini uzgoja. Ocito, ova je sorta idealna za
•
izlaganje na policama, no ipak je ne nude mnogi katalozi. Razlog vjero- BOJA POKOZICE: tamnocrvena
jatno valja traziti u slabijem okusu plodova, njihovoj cestoj rupica-
vosti, i u osjetljivosti na pepelnicu .
kraja lipnja
TIP: Ijetna
HAPIL
Ovu su belgijsku sortu uzgajaci vrlo brzo prihvatili kao zamjenu za VEICINA PLODA: vrlo velik
Cambridge Fa vourite, jer se pokazala boljom, posebno za uzgoj na
BOJA POKOZICE: narancastocrvena
laksim tlima za suseg vremena. Vrlo je dobar i okus izduzenih plodova,
a i urodi su visoki. U svakom slucaju, vrijedi pokusati s uzgojem! VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
HARVESTER
Kvaliteta ove sorte izaziva nesuglasice; neki je ocjenjuju vrlo visoko, a VELICINA PLODA: velik
drugi slabo, ovisno 0 dobavljacu. No sigurno je da su berbe obilne, a • •
biljke snazne i otporne. Ova jagoda uspravna rasta stekla je vec
mnogo poklonika. VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
HEDLEY VELICINA PLODA: velik
Ova nova britanska sorta nije stvorena za uzgoj zbog prodaje nego se,
zbog mekih, kiselkastih plodova, upotrebljava za pripremu dzemova i • •
marmelada. Biljke su uspravna rasta .
kraja lipnja
TIP: Ijetna
HONEOYE
VELICINA PLODA: srednji Ova je vrlo vazna rana sorla cudna imena, ali dobrih karaJteristika.
Daje visoke prinose, a sjajni su joj plodovi vrlo privlacni. Cvrsto, cr-
vena meso ima bolji okus nego plodovi sorle Pantagruella, a bolja je i
VRIJEME BERBE: ad pocetka do otpornost na botritis.
kraja lipnja
TIP: Ijetna
IDiL
VELICINA PLODA: srednje velik /di/ je nova belgijska, visokoprinosna sorla. Plodovi mogu biti okrugli
iii izduljeni, no okus im je prosjecan . Uz odredenu dozu otpornosti na
BOJA POKOZICE: tamnocrvena pepelnicu i venuee, katalozi navode i lako otkidanje plodova, kao jos
jednu prednost ave sOrle, za koju mozemo reei da zadovoljava, no nije
VRIJEME BERBE: ad pocetka do
kraja lipnja »nista posebno((.
TIP: remontirajuca
OSTARA
VELICINA PLODA: malen do srednji Prije pojave sorle Rapel/a ova je sorla bila najpopularnija remontira -
• juea jagoda u Europi . Pouzdana je i daje relativno visoke prinose.
BOJA POKOZICE: hlijedocrvena
Narancasto je meso meko i prosjecna okusa. Rast je bujan, no biljke
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen stvaraju vrijeze i osjetljive su na pepelnicu i venuee.
TIP: Ijetna
PANDORA
VELICINA PLODA: velik Pandora je sorla koja pobuduje zanimanje jer berba njezinih plod ova
pad a u vrijeme kad druge jagode ne dozrijevaju . Prinosi su visoki, a
biljke bujne. Dobra je i otpornost na bolesti, a najveea je mana ave
VRIJEME BERBE: ad sredine srpnja sorle potreba za oprasivaeem, kao u sorle Cambridge Favourite.
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
PANTAGRUELLA
VELICINA PLODA: srednje ve lik Izaberite ovu sorlu aka zelite imati jagode prije susjeda - ni jedna
• •
sorla ne rodi prije Pantagruel/e . Pokrijete Ii nasad posebnim prekri-
BOJA POKOZICE: narancastocrvena vaeem, uzivat eete u plodovima vee na poeetku svibnja. No okus je
VRIJEME BERBE: ad kraja svihnja ave sorle prosjeean, kao i osjetljivost na bolesti i mraz, a eesto se i
do sredine lipnja izrodi nakon prve godine uzgoja .
TIP: remontirajuca
RABUNDA
VELICINA PLODA: srednji Kata lozi jos uvijek nude ovu rem ontirajueu jagodu, bez obzira na novi-
• • je sorle, kao sto su Arome/ iii Rapel/a. Sve je toj sarti prosjei;no: i pri-
BOJA POKOZICE: narancastocrvena nos, i okus, i velicina plod ova, samo je otpo ost a pepelnicu niza ad
prosjeka .
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: remontirajuca
RAPELLA
VELICINA PLODA: srednje velik Ova se nova sorla bori s Arome/om za krunu najbolje re montirajuee
jagode. Rodi obilnije ad drugih sorata, a plodovi imaju zadovoljavajuei
BOJA POKOZICE: jarkocrvena okus. Dozrijeva prije drugih rem ontirajueih so rata, taka da se maze
obrati prije prvih mrazova. Zbog osjetlj ivosti na pepelnicu nije idealna
VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen za uzgoj u sjevernijim krajevima
TIP: Ijetna
RED GAUNTLET
VELICINA PLODA: velik Ova se sorla uzgaja vee vise ad trideset godina . Prinosi su dobri, no
BOJA POKOZICE: jarkocrvena okus ploda razocarava. Prilicno je dobre otpornosti na bolesti, no naj-
bolja joj je osobina sto rodi i drugi put, nakon Ijetnih vrueina. Uza sve
VRIJEME BERBE: ad sredine lipnja navedeno, ova je sorla zanimljiv, iako ne i najbolji odabir.
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
ROYAL SOVEREIGN
VELICINA PLODA: srednje velik
Samo se zbog sentimentalnih razloga ova sorta jos uvijek moze naci u
katalozima. Okus koji se nekada smatrao iznimnim danas su nad- BOJA POKOZICE: narancastocrvena
masile brojne nove sorte. Prinosi su niski, a biljke eesto stradaju od
raznih bolesti i stetnika. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja lipnja
TIP: Ijetna
SALADIN
Ovisno 0 katalogu, ovu skotsku sortu kvalificiraju kao slabu, osrednju VELICINA PLODA: velik
iii izvrsnu. Prinosi su vrlo visoki, no meki plodovi eesto znaju biti svi-
nuti i iskrivljeni. Biljke su lisnate i uspravna rasta, otporne na pepel-
nicu i crvenog pauka. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: neutralna
SELVA
Ovo je jedna od neutralnih sorata koja ce prvi rod donijeti 12 mjeseci VELICINA PLODA: vrlo velik
nakon sacJenja u bilo koje doba godine - naravno, ako je uzgajate u BOJA POKOZICE: jarkocrvena
zasticenom prostoru. Plodovi su neobieno evrsti, ali ce vas okus
razoearati. Sorta je osjetljiva na pepelnicu. VRIJEME BERBE: kraj Ijeta - jesen
TIP: Ijetna
TAM ELLA
Tamella je dobar izbor, osobito za sjevernije krajeve. Razdoblje zrenja VELICINA PLODA: vrlo velik
prilieno je dugaeko, ali je i »rok trajanja(( biljke duzi nego u svih ostalih •
jagoda . Prinosi su visoki, no okus narancasta mesa tek je prosjeean.
VRIJEME BERBE: os sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
TANTAllON •
Tantallon je dobra zamjena za Cambridge Favourite. Daje vise prinose
i otporniji je na bolesti . Okus je plodova prilieno dobar, no jos uvijek ne BOJA POKOZICE: narancastocrvena
i najbolji. Stvara vrijeze, ali ne previse. Uzgajaci upozoravaju da se
biljke moraju dosta zalijevati. VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
•
TENIRA VELICINA PLODA: srednji
Zelite Ii se uvjeriti da plodovi novih sorata prijaju jednako kao i plodovi
prijasnjih, tada izaberite Teniru. Biljke su bujne, a otpornost na bolesti BOJA POKOZICE: jarkocrvena
veca od prosjeka, no prinosi su umjereni. Uspravan rast euva plodove
da se ne zaprljaju od zemlje. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
TOTEM VELICINA PLODA: srednji
Ova sorta daje nize prinose ako je usporedite s Cambridge Favourite,
au usporedbi sa sortama E/santa, Hapi! iii Bounty plodovi imaju slabi- •
ji okus. Uzgaja se zbog toga sto i nakon odmrzavanja plodovi zadr-
zavaju nepromijenjeni oblik. VRIJEME BERBE: od sredine lipnja
do sredine srpnja
TIP: Ijetna
TROUBADOR
Ova sorta produzuje sezonu jagoda - berba pocinje dva tjedna nakon VELICINA PLODA: srednje velik
one u sorte Cambridge Favourite. Prinosi su visoki, a dobra je i otpor- •
nost na bolesti, no okus plodova tek je prosjecan, a biljke traze i re- BOJA POKOZICE: tamnocrvena
dovito zalijevanje. Sjajni su plodovi vrlo privlacni. Kasno je cvjetanje VRIJEME BERBE: od pocetka do
prednost, ako se sorta uzgaja u sjevernijim krajevima. kraja srpnja
SADNJA
Jagode se sa de na zastieena, suncana mjesta, premda malo sjene tijekom dana ne moze stetiti.
Mjesto predvideno za gredicu s jagodama ne smije biti u mrazistu, a idealno je ako se posljednjih neko -
liko godina na njemu nisu sadili krumpir, rajcica, krizanteme iii druge jagode. Dobra drenaza i propusno
tlo preduvjeti su za uspjesan uzgoj jagoda. Tlo treba biti blago kiselo, s dovoljno organske tvari.
Zemlju prekopajte bar mjesec dana prije sadnje, a u tom stadiju valja ukloniti i korove. Kad form irate
gredice, dodajte i po kantu komposta iii zrelog stajnjaka po cetvornom metru zemlje . Isto tako treba do-
dati i dozu kompleksnog mineralnog gnojiva neposredno prij e sadnje.
Sad nice golog korijena Kontejnerske sadnice

WETNESORTE
Sadnice golog korijena najbolje je
posaditi izmedu srpnja i rujna, no ® Uvjerite se da je
® Dobro natopite vodom, ® Uvjerit~ se da
posebno aka je biljka u Ie povrslna
prihvatljiv je i termin ozujak-tra- korijenov vrat u tresetnom kontejneru. zemlje u posudi
vanj. U tom slucaju treba ukloniti ® Jednakomjerno razini s okolnim sarno malo
sve cvjetove koji se jave tijekom rasporedite korijenje. tlom . ispod razine
prve sezone. okolne zemlje.
Iznimka: Kontejnerske sadnice
mozete saditi u svako doba godine
kad dopustaju vremenske prilike. ..., . Dosipajte'i
Razmak medu biljkama: 0,5 m Napunite sadnom
. bko mjesavinom (str. 7).
Razmak medu redovima: 0,75 m ,• .., •., '
, ' "~
dobro
CD Lopaticom obli-
kujte brezuljcic na
REMONTIRAJUCE I dnu sadne jame.
NEUTRALNE SORTE 1 Iskopajte dovoljno veliku i duboku
Sadite ih u terminu srpanj-kolovoz rupu tako da na dna stane sloj
iii ozujak-travanj. Uklonite prve sadne mjesavine debeo oko 5 em.
cvjetove koji se javljaju u sezoni.
Iznimka: Kontejnerske sadnice Sadnja na polietilenskoj foliji
mozete saditi u svako doba godine, Vrijedi pokusati, jer je berba ranija, a plodovi zastieeni od zemlje i puzeva
kad dopustaju vremenske prilike.
Razmak medu biljkama : 0,5 m
Razmak medu redovi ma: 0,75 m Jagode posadite
kroz rupe
na foliji.
-"'
. .
'"i?
--
-
-.. ....
~, . ~
-"
SUMSKE JAGODE Cma poli-

e ilenska
Sjeme posijte u jesen. Neka mlade folija
biljke prezime u negrijanom stakle-
niku. Posadite ih na stalno mjesto
u travnju iii svibnju. Sadnice mo-
zete kupiti i u rasadniku.
Razmak medu biljkama: 0,3 m Krajeve zatrpajte
Razmak medu redovima : 0,6 m zem lj om.
NJEGA
v
Zelite Ii berbu u svibnju, posadite neku od ran ih so rata, kao morate redovito pl ijeviti. Nemojte okopavati preduboko iii
sto su npr. Pantagruella, Honeoye iii Cambridge Vigour, pa ih preblizu korijenova vrata . Malciranje se obicno obavlja u
pokrijte posebnim prekrivacem vee na kraju zime . Kad se svibnju . Detalje eete naei na sljedeeoj stranici.
pojave cvjetovi, pokrivac skidajte tijekom dana, kako biste Prije malciranja tlo treba biti vlazno i cisto od korava. Nuzno
omogueili ulazak kukcima oprasivacima. Kad su cvjetovi je pravesti i zastitu od ptica (str. 59). Veeina so rata stvara
otvoreni, biljke noeu prekrijte novinama ako se ocekuje vrijeze uz pomoe kojih se biljke razmnozavaju. Vrijeze se
mraz, no novine uklonite tijekom dana. mogu ukloniti, tako da svaka biljka ostane zasebna iii ih se
Novoposadene jag ode treba redovito zalijevati, a to vrijedi i moze pu stiti da se zakorijene izmedu maticnih biljaka pa ee
za starije biljke u doba suse. No plodovi se ne smiju mociti, nastati neprekinut niz. U tom eete slucaju teze malcirati i pli-
pa je uputno zalijevanje obaviti ujutro, kako bi se bi do jeviti, a plodovi ee, u prosjeku, biti manji nego u biljaka koji-
veceri stigle osusiti . ma se odstranjuju vrijeze . Ipak, ukupan je prinos mnogo visi .
Jagode su niske biljke pa urad moze biti ozbiljno ugrozen do- Jagode po potrebi prskajte, kako biste suzbili eventu alne
pustite Ii korovima da se razrastu. Zbog toga nasade jagoda bolesti i stetnike. Prskajte u jesen, kad biljke izgube lisee.
•
•
~
REZIDBA HRANJENJE I MALCIRANJE

Biljke se ne orezuju ni nakon sadenja ni u vrijeme U ozujku iii travnju biljke dohranite kompleksnim mineralnim gno-
rasta. Vrijeme za rezidbu nastupa kad se uberu pos- jivom, no pazite da granule ne dodu u dodir s listovima. Nakon za-
Ijednji plodovi. U Ijetnih so rata valja odrezati sve lis- metanja plodova biljkama treba dodati i mineralnog gnojiva s pove-
tove desetak eentimetara iznad korijenova vrata. U canim saduajem kalija.
isto vrijeme odstranjuju se i nepozeljne vrijeze, zajed- Maleiranje je nuzno kako zreli plodovi ne bi dosli u dodir sa zemljom.
no s maleem i korovima, pa se odlazu na hrpu kom- Tradieionalno se u tu svrhu rabi slama koja se prostire unutar redova i
posta iii spaljuju . U remontirajucih iii neutralnih sora- pod same biljke. Mogu se upotrijebiti i komadi erne polietilenske foli-
ta ne primjenjuje se tako drastiena rezidba nego se je iii neki sliean materijal. Male se postavlja kad plodovi poeinju bubri-
samo odstranjuju stariji listovi. ti, no ne zaboravite prije toga ispod biljaka posipati otrov za puzeve.
~
BERBA I SKLADISTENJE UZGOJ U STAKLENIKU

Kad jednom dosegnu maksimalnu velieinu, plodovi poeinju ubrzano Jagode posadene u lonee i duane u negrijanu stak-
dozrijevati, sto znaei da gredieu s jagodama morate nadzirati svaki leniku bit ce spremne za berbu potkraj travnja iii na
dan kako biste ubrali sve potpuno ervene plodove . Plodovi se beru pocetku svibnja, a kao najbolje pokazat ce se sorte
ujutro i kad su posve suhi. Nije dobro kad se plodovi silom trgaju sa Elvira i Cambridge Favourite. Jake, zdrave biljke tijekom
stabljike; stabljiku valja njezno prekinuti pritiskom palea i kaziprsta . rujna posadite u evjetne lonee promjera oko 15 em.
Sve ostecene iii bolesne plodove treba odmah unistiti. Drzite ih vani i redovito zalijevajte. Na poeetku sijeenja
Jagode treba pojesti sto je prije moguce, jer se na hladnom mogu lonee prenesite u hladan staklenik, rueno oprasite biljke
v
euvati samo nekoliko dana, a nisu pogodne za zamrzavanje. Zelite Ii kad se pojave evjetovi, a tada ih poenite svaki tjedan
ih ipak zamrznuti, tada odaberite male, poluzrele plodove iii plodove prihranjivati tekucim mineralnim gnojivom. Staklenik
sorte Totem , koj i se bolje zamrzavaju. Vocnu kasu zamrznut cete zraeite za topla i suneana vremena. Kad se plodovi
bolje nego eij ele plodove. poenu ervenjeti, prestanite ih dohranjivati.
UZGOJ NOVIH BIUAKA

Nove se jagode mogu jednostavn o uzgojiti vrijezama, no prije toga uvjerite se da su matiene
biljke zdrave i da im listovi nisu ni zuti ni kovreavi. U svibnju iii lipnju uzmite 4-5 najjaeih vrijeza
sa svake biljke pa provedite postupak koji smo ovdje opisali :
® Vrij ezu pricvrstite @Odrezite vrijezu na

strani, suprotno od
G) Nakon 4·6 tjedana
bilj ciea ce se ukorije·
uz povrsinu zemlje
u loneu, sluzeci maticne bi ljke. niti . Odvojite je od
vrijeze i uklonite
® Nakon otprilike
se ukosnieom. 7 dana biljcieu
I - ukosnieu. mozete izvaditi iz
lonea i posaditi
Kompost . ::..:::;;
:= , prema upulama
neka bude -' ,
na sIr, 65.
G)Zakopajte evjetni vlaza n. •
lonac (pro mjera 10

em) pun komposta.
Neke remontirajuce i neutralne sorte ne stvaraju vrijeze . mozete razmnozavati dijeljenjem -
iskopajte poeetkom rujna pa je ostrim nozem podijelite na nekoliko dijelova. Svaki dio posadite
zasebno, no pazite da korijenov vrat svakog dijela bude u ravnini s okolnim tlom .
UZGOJ JAGODA U POSUDAMA

Svi oni koji posjeduj u samo male vrtove iii mozda tek balkone trebali bi razmisliti 0 sadnji jagoda, jer ove ma-
lene mogu dobro uspijevati posadene i u balkonske sandueice, baeviee, eijevi iii druge prikladne posude.
Jagode se najeesce sade u posude od terakote koje sa strane imaju izboeene otvore. Vrlo ce
se dobro uklopiti u vrtove seoskih kuca iii kuca za odmor, no nece tako dobro pristajati na
terasu kakve moderne zgrade. U takav ce se okolis mnogo bolje uklopiti eijev od poliranog
drva iii plastike . Entuzijasti mogu sami naciniti baevu za jagode tako da uokrug drvene
bacve izrezu nprozore« promjera oko 5-6 eentimetara, medusobno udaljene
tride setak eentimetara.
Osim dekorativnog ueinka i stednje prostora, imat cete i konkretne
koristi od ovakva naeina uzgoja. Voce nece napadati puzevi,
a berba je puna laksa. nNasade« ne treba malcirati niti
plijeviti. Zastitu od ptiea omogucit ce mreza prebaeena
preko posude. Redovito zalijevajte,
LINE
Maline su vise biljke od jagoda, sto cini i zastitu od ptica mnogo
slozenijom. Zbog svoje visine, maline zahtijevaju i snazne potpor-
nje, a obavezna je i godisnja rezidba. Za razliku od jagoda, maline
se vrlo uspjesno cuvaju u zamrzivacu, a biljka moze donositi rod
cak 8-12 godina. Sorte koje rode Ijeti imaju berbu 3-6 tjedana, sto
je gotovo dvostruko vise od sezone jagoda.
Jos je vaznija prednost kasno cvjetanje malina, tako da im mraz
gotovo nikad ne naudi. Za vrtlara iz sjevernijih krajeva maline su
izvrstan izbor, jer rode i u hladnijim, vlaznim Ijetima.
Dosad su najtrazenije sorte malina one koje rode Ijeti. Korijen
svake biljke daje po nekoliko dugackih siba, a plodovi se razvijaju
na sibama koje su nastale prethodne godine. Berba ranijih so rata
pocinje u srpnju, srednje se rane sorte beru sredinom iii krajem
istog mjeseca, dok se kasne sorte beru na pocetku kolovoza. Za
pocetak izaberite mjesto na kojem se u jesen ne zadrzavaju obo-
-
rinske vade. Aka je zemljiste lose propusnosti, tada formirajte uz-
dignute gredice. Maline se ne smiju uzgajati na istom tlu 7 iii vise
godina, no aka to ipak zelite, morate promijeniti zemlju do dubine
korijena. Trebat ce yam i jaki potpornji; koristite se ogradom,
nizom stupova iii sami izgradite potporanj ad kolaca i zice. Na
kraju, sad nice bez virusa kupujte ad provjerenog dobavljaca i
pazite da imaju potvrdu a zdravstvenoj ispravnosti.
Sorte koje rode u jesen koriste se za produljenje sezone malina do
prvih mrazova. Plodovi se u tim sortama pojavljuju na vrhovima
ovogodisnjih siba, sto znaci da se i orezuju drukcije ad popularni-
jih, Ijetnih sorata. Jesenske sorte imaju krace sibe, ali i manje pri-
nose, a maksimum daju u krajevima 5 umjerenom klimom.
Maline daju pouzdan rod i lako se uzgajaju. Ipak, jagode ranije
do laze urad i daju vece prinose po povrsini tla. Za maline su ptice
i virusi najvece opasnosti. Biljke se izrode otprilike nakon 8 godina
- tada ih treba iskopati i spaliti, kako bi se unistili primjerci koji su
" .. .
zarazenl vlruslma.
v
Zelite Ii posaditi malinu , razmislite a novijim sortama, jer me 6u

njima ima i otpornih na lisne usi. Aka imate mjesta za sam o jednu
sortu, pokusajte sa sortom Mailing Admiral. Me6u jesenskim so r-
lJETNE S MALINA JESENSKE SORTE MALINA
zuta narancasto- ruzicasta crvena tamnocrvena zuta crvena tamnocrvena

crvena
• To su najpopularnije sortemalina.Prinosi su veliki, a sorte se mogu • Manje su popularne od Ijetnih sorata. Urodi su nizi, a biljke ne
uzgajati u svim krajevima. uspijevaju u hladnijim krajevima.
• Plodovi nastaju za 3-6 tjedana u srpnju i kolovozu, • Plodovi nastaju za 8-9 tjedana od kraja kolovoza do prvih mrazova,
sto ovisi 0 sorti. ovisno 0 sorti.
• Ove sorte rode na sibama koje su nastale pros Ie godine. • Ove sorte rode na krajevima siba koje su nastale iste godine.
• Nezaobilazan je i potporanj. • Potporanj je pozeljan, ali ne i nuzan.
• Nuzna je i zastita od ptica. • Zastita od ptica takoder je pozeljna, no nije uvijek i nuzna .
• Plodovi se lako beru. • Plodovi se beru prilicno tesko.
• Prosjecni prinos po jed nom metru reda iznosi 2,25 kg. • Prosjecan prinos po metru reda iznosi oko 0,75 kg.
•
o SORTAMA
TIP: jesenska
AUTUMN BLISS
Ovo je nova sorta jesenskih malina koju preporucuju strucnjaci. Oaje
bolje prinose od ostalih sorata, a plodovi zore vee u kolovozu. Plodovi • •
su cvrsti, a okus im je prilicno do bar. Biljke ne trebaju potporanj .
Sadno mjesto mora biti suncano i zastieeno. VRIJEME BERBE: od sredine
kolovoza do listopada
TIP: Ijetna
DELIGHT VElICINA PlODA: vrlo velik
Premda se ova sorta najcesee uzgaja, ipak nije najbolja. Plodovi su
krupni, a prinosi vrlo visoki, no ima i problema. Sorta ima los okus, BOJA POKOZICE: tamnoruzicasta
plodovi brzo gube cvrstoeu, a losa je i otpornost na bolesti.
kraja srpnja
TIP: jesenska
FALLGOLD VElICINA PlODA: srednjie velik
Ovo je jesenska, zuta malina . Posebna boja njezinih plodova ipak ne
najavljuje ni jednu drugu posebnu odliku. Okus i slatkoea plodova su • •
BOJA POKOZICE: zuta
prosjecni, a isto je s velicinom ploda i visinom prinosa. Sadnice ove
sorte dosta se tesko pronalaze. VRIJEME BERBE: od sredine rujna
do listopada
TIP: Ijetna
GLEN CLOVA VELICINA PLODA: malen do srednji
Berba plodova ove popularne sorte u mnogim vrtovima otvara sezonu
malina. Maleni su i cvrsti, sto ih cini idealnima za zamrzavanje. Sorta BOJA POKOZICE: crvena
nije idea Ina, jer je okus plodova tek prosjecan, a biljke osjetljive na
viruse, pa se preporucuje sadnja dalje ad drugih vrsta malina. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
GLEN MOY •
Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Glen Clava. Njezine se prednos-
ti ad nose na otpornost na lisne usi, odsutnost trnja i bolji okus. Sorta BOJA POKOZICE: blijedocrvena
je vrlo prinosna, no sezona berbe kratko traje. Plodovi su izduzeni, a
pokozica je prekrivena dlacicama . VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: Ijetna
GLEN
Ovu novu sortu usporeduju sa sortom Mailing Admiral. Plodovi su
cvrsti i okrugli, dobra okusa, a biljka nema trnja. Sorta pokazuje BOJA POKOZICE: jarkocrvena
stanovitu otpornost i na viruse i na lisne usi. Prinosi su vrlo visoki, ali
su i zahtjevi prema kvaliteti tla veei nego u ostalih sorata malina. VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do sredin e kolovoza
GOLDEN EVEREST TIP: Ijetna

Rijec je 0 standardnoj, Moj, Ijetnoj malini. Buduci da sadnice ave sorte VELICINA PlODA: malen do srednji
vjerojatno neee imati potvrdu, uzgajajte ih dalje ad ostalih sarti. Okus
plodova je slatkast, no ne i posebno izrazen, a prinosi su niski. Zanim- BOJA POKOZICE: zuta
Ijivost vezana uz ovu sortu jest manja kolicina plodova koji nastaju u
jesen na ovogodisnjem drvetu. Ipak, sadnice se tesko pronalaze. VRIJEME BERBE: od pocetka do
kraja srpnja
TIP: jesenska
HERITAGE
Prem da je ova sorta prilicno popularna medu jesenskim malinama, VELICINA PlOOA: malen do srednji
ipak nije i najbolji izbor, jer su urodi niski, a berba pocinje kasno, cak i
za jesenski tip malina. Plodovi su cvrsti, prosjecna okusa, a sibe broj-
ne i bujna rasta, taka da biljka treba jak potporanj VRIJEME BERBE: od sredine rujna
do listopada
TIP: Ijetna
JOY
VELICINA PLODA: velik Plodovi ove Ijetne sorte maline beru se bas izmedu berbe sorata Leo i
Glen Clove. Sorta ima mnogo dobrih strana; prinosi su visoki, berba
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena traje cak sest tjedana, a plodovi imaju dobar okus. Utvrdena je i ot-
pornost na lisne usi. Jedina je mana ove sorte - bodljikavost stabljika.
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja
do kraja kolovoza
TIP: Ijetna
•
LEO
VELICINA PLODA: srednji do velik Od svih Ijetnih malina sorta Leo najkasnije se bere. Plodovi imaju
• • dobar, po malo kiselkast okus i cvrstu strukturu . Biljke su otporne na
BOJA POKOZICE: narancastocrvena lisne usi, ali i na botritis. Mane su prilicno rijetke sibe i niski prinosi.
VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do
kraja kolovoza
TIP: Ijetna
MALLING ADMIRAL
VELICINA PLODA: velik Raspolazete Ii ogranicenim prostoromJa mozete posaditi samo jednu
sortu, Mailing Admiral pravi je izbor. Sibe su brojne i bujna rasta, ot-
BOJA POKOZICE: jarkocrvena porne na palez, botritis, ali i na neke viruse. Plodovi su cvrsti, odlicna
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja okusa, a prinosi relativno visoki . Biljke traze zastitu od jakih vjetrova .
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
•
MALLING JEWEL
VELICINA PLODA: srednji Ova je sorta popularna vee niz godina zbog svoje pouzdanosti i vise-
struke namjene. Okus plod ova zadovoljava, no prinosi nisu visoki.
BOJA POKOZICE: tamnocrvena Biljke su zbijena rasta pa se uglavnom sade po dvije sibe zajedno. Vrlo
VRIJEME BERBE: od pocetka do je vazna osobina i otpornost na viruse.
kraja srpnja
TIP: Ijetna
MALLING ORION
VELICINA PLODA: malen do srednji Ovu staru sortu u posljednje vrijeme sve vise traze. Okrugli su plodovi
cvrsti i dobra okusa. Biljke su bujna rasta, a prinosi prilicno visoki, no
BOJA POKOZICE: ruzicasta sve se te osobine nalaze i u novijih sorata koje su, uz to, otporne i na
VRIJEME BERBE: od sredine srpnja lisne usi.
do sredine kolovoza
TIP: Ijetna
MALLING PROMISE
VEliCINA PLODA: velik Zajedno sa sortom Glen Clava, Mailing Prom ise dijell naslov ajranije
mallne u vrtu, no na zalost, plodovi su joj jedna 0 blj ava 0 usa.
BOJA POKOZICE: narancastocrvena Prinosi su vi soki, a biljke su dosta 0 po e na Iru S e i Ie cije. Sorta
se lako uzgaja, cak i na sirom asnijim
kraja srpnja
TIP: jesenska
SEPTEMBER
VELICINA PLODA: malen do srednji Premda ovu sortu nude brojni rasadn ici, ona nema ni jedne posebne
kvalitete. Prinosi su niski, a okus pjodova tek prosjecan. Biljke su
•
BOJA POKOZICE: tam no crven a prilicno slabe, a plodovi cesto trunu . Sibe treba prorjedivati. Zakljucak
- nemojte se odluciti za ovu sortu .
VRIJEME BERBE: od pocetka rujna
do listopada
TIP: jesenska ZEVA

VELICINA PLODA: srednji do velik Ova sorta dobro uspijeva u sjevernijim krajevima, no sve vise ustupa
mjesto kvalitetnijoj sarti Autumn Bliss. Zeva daje ~rupne, privlacne
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena plodove, dobra okusa, no, na zalost, cesto i trunu. Sibe su brojne, ali
prinosi tek umjereni. Sadnice eete naci samo u bolje opskrbljenim,
VRIJEME BERBE: od pocetka rujna I • • •
veclm vrtmm centnma.

do listopada
SADNJA
Nuzno je zaklonjeno mjesto, jer jak vjetar moze slomiti izboje. Maline najbolje rastu na suneu, premda je prihvatljiva i djelomicna
sjena. Najpovoljnijim se smatra blago kiselo tlo, ne pretesko i bogato organskom tvari. Vrlo je nepovoljno zadrZavanje vode u tlu,
jer cemalineuginutibudeli imkorijenduljeuzemljipunojvode, asiromasnoj zrakom. Preteskom nepropusnom tlu doskocite tako
da prije sadnje povrsini dodate deblji sloj propusne, plodne zemlje.
Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Rupa neka bude duboka 30, a siroka 50 em. Uklonite i sve korove. Na dno
svake sadne jame dodajte sloj zreloga stajskog gnoja iii komposta pa ga pomijesajte s malo iskopane zemlje. U ostatak zemlje
koju cete upotrijebiti za sadnju primijesajte saku do dvije kompleksnog mineralnog gnojiva.
Stabljiku skratite do pupa

Sadniee golog korijena koji je oko 30 em od zemlje.
posadite tijekom studenog iii ® Ravnomjerno ras- Biljku dobro zalijte
prosinea, odnosno u ozujku. poredite korijen .
Iznimku cine kontejnerske f4\ .
sadniee, koje se mogu saditi \!J .
u svako doba godine ako to
Iskopalte rupu duboku
30, a siroku 50 em.
® Slara oznaka visine zemlje mora
dopustaju vremenske bili u ravnini s okolnim 110m.
prilike. Dodajte zemlju u rupu i poravnajle
je njeznim priliskanjem.
Razmak medu bilikama: 40 em
Razmak medu redovima: 1,8 m
Na str. 8 naci cete pojedinosti 0 sadnji kontejnerskih sadniea.

U tom slucaju stabljiku nakon sadnje ne treba prikratiti.
SUSTAV ZA POTPORU
Za uspjesan rast Ijetne sorte malina, uz ostalo, trebaj u i Sustav od stupova _-----:~
potporu. U vrtovima vide se razni sustavi za potporu; uzad i zice ..,.- , -
iii ziee rastegnute medu stupovima, posebne ograde,
-
dvostruke najlonske niti razapete unutar kaveza koji sluze 1 m
Dodajle, i
, '
..
kao zastita od ptiea itd. U vrlo malim vrtovima bit ce ko- gornlu zleu
zajesenske 1, m
risna i potpora ad jednog stupa, no u tom je slucaju berba sorte,
otezana, a rjesenje ne funkcionira aka zelite posaditi vise
biljaka. Do sad a je najcesce rjesenje ana koje se sastoji
ad stupova i ziee - sibe se uz zieu privezu mekanim vezi- Ucvrstite ••
matieom,
cama. Upotrijebite Ii sustav za potporu koji se sastoji od
dvostrukih ziea, moci cete uzgojiti biljke koje se sastoje Gusto plelena galva-
nizirana ziea
ad vise siba kaje ne treba privezati uz zieu.
Stup mora bili dobro ucvrscen.
Ukopajle ga 0,6 m i dodalno
Sustav od jednog stupa ucvrslile ukosenim slupom,
Stup 1Oxl 0 cm Sustav od

dvostrukih Galvanizirana
, ". ., \ /1 11
/.' /',- ',
• v_
,• mzova zica zlea
,,1 •
- )f i l , . ,
!• .
, I I' I .....
I,
.I ~
Posadile dvije sad-
• • nice malina u pod- ,- "••
nozju. Neka se po 12 - OA 1/f -

1 m I lit " 0
• siba penje uza Slup, -
Os igurajle ih
.... " . ~
-' zlcan lm omeama , 1,5 m

• t
t, . ~
• Poprecno poslavljene
"
zlce
Stup ukopajte 0, 6 m.
REZIDBA
Novoposadene Odrasle Ijetne Odrasle jesenske

maline maline maline
• / I I I '
Sibu treba
prikratiti
I ,
'.
. , -I -
na 0,3 m ,. I
(\ ,
-
ad tla I :~ f
I
,
Ipaje-
dinasti I I ,,
•
I I I ,
~
I
na str. 70). ,
I
- -
1:1
Odmah nakan berbe adrezite sve sibe kaje su vee U veljaci adrezite sve sibe do razine
dale rod . zemlje. Kad nove sibe narastu,
Ostavite 6-9 najjacih siba kaje jas nisu rodile pa ih privezite ih uza zieu. Nemajte ih
privezite za zieu, medusabno udaljene aka 10 em. prorjedivati.
U pro/jeee, kad se pajave navi izbaji, staru U veljaci sve si be kaju su previse narasle prikratite
sibu skratite do zemlje. na 15 em ad garnje ziee.

Maline morate redovito zalijevati tijekom prve sezone uzgoja, a U ozujku duz redova posipajte granule kompleksnog mine-
vlazno tlo posebno je vazno kad plodovi poeinju bubriti. ralnog gnojiva. Dobro zalijte pa tek onda postavite male.
Korove suzbijajte redovitim plijevljenjem, no pazite da pritom Odgovarat ce usitnjeni, zreli stajski gnoj iii kompost, dok tre-
ne ostetite korijen, jer ce to izazvati tjeranje nekvalitet- set i usitnjena kora nisu tako djelotvorni. Uloga je malca da
nih izboja. tlo odrZava vlaznim i hladnijim te da sprecava rast korova.
v
Male se najeesce postavlja u ozujku. Ljeti se uklanjaju svi divlji BERBA I SKLADISTENJE
izboji, a sibe koje izrastu dalje od centra treba iseupati. Maline se beru kad su plodovi posve obojeni, no jos uvij ek
Kod Ijetnih se sorata svi cvjetovi koji se pojave u prvoj uzgojnoj cvrsti . Svaki plod njezno povuc ite da se odvoji od stabljike .
sezoni moraju uklanjati. Svaki dan pregledavajte nasad, no plodove berite samo po
Opasnost je i kukac mal inar. suhu vremenu , jer mo ri plodovi br.w nunu. Maline brzo po-
Prskanje obavite kad se prvi plodovi pocnu crvenjeti (pojedi- jedite iii ih zamrznite, no imajte na umu da se mali, nepot-
nosti na str. 101). puno zreli plodovi mnogo bolje zamrzavaju .
UZGOJ NOVIH BIUAKA

Za uzgoj mladih biljaka od lucite se samo ako su vase maticn e bi potpuno zdrave, ako nisu starije od
dvije godine i ako su imale potvrdu kad ste ih sadili. Razmnozavanje je vrlo jednostavno - nove izdanke
njezno odvojite i posadite na novo mjesto u li stopadu iii studenom.
Pod ignite izbaj pa ga vaearskim

skarama, advajite ad karijena
maticne biljke. Odmah ga
pasadite na stalna mjesto.
v
KUPINE I NJIHOVI KRIZANCI

Kupinu obieno smatraju divljim voeem koje se krajem Ijeta
bere sa zivica, uz putove, no nikako i vrtnom biljkom zbog
neobuzdana rasta i ostrih trnova. To vise nije tako, jer su
stvorene brojne sorte bez trnja i zbijena rasta .
Ako u vrtu imate visoke resetkaste ograde koje biste rado
prikrili, razmislite 0 sadnji modernih so rata kupina. Ni s jed -
nom vrstom mekog voea nema manje muke; stanovit
problem mogu biti ptice, no zastita ipak nije nuzna, kao ni
zastita od mraza, jer kupine cvjetaju tek izmedu svibnja i
srpnja. Dugaeke ee sibe dobro roditi, eak 5-10 kg po biljci,
ako ih posadite uza zid okrenut prema sjeveru. Izaberite
sad nice s potvrdom pa ee biljke roditi sljedeeih dvadesetak
godina .
Ovisno 0 sorti, plodovi se javljaju izmedu kraja srpnja i
rujna. Posadite sorte Oregon Tornless iii Loch Ness ako
zelite kupinu bez trnja, no ako yam je najvazniji sto kvali-
tetniji okus plodova, tada izaberite Ashton Cross. Za podi-
zanje zive ograde kroz koju nitko ne moze proei najvise ee
odgovarati Himalaya Giant. Ljudi sve vise traze i hibride
dobivene krizanjem malina, kupina i sl. Gotovo su svi hib-
ridi nizeg i zbijenijeg rasta od kupina, a odlikuju se i zanim-
Ijivim okusima. Loganberry se uzgaja vee cijelo stoljeee i
jos je uvijek najpopularniji hibrid, premda ga Tayberry
nadmasuje kvalitetom .
Kupine i hibridi trebaju jake potpornje jer su im izboji
snazni i dugaeki - na str. 76 opisano je nekoliko sustava za
potporu .
SADNJA
Kupine nisu izbirljive glede lokacije; podnosit ee djelomienu sjenu, a uspijevat ce i
Sadniee golog korijena sade se u na tlima nesto manje propusnosti. Izboji su drvenasti, no vrhovi im ipak mogu stra-
studenom iii prosineu, odnosno u ozujku,
ako jesenska sadnja nije moguca. dati od jakih mrazova ako su posadene na izlozenu mjestu. Kupine nemojte posadi-
Iznimku cine kontejnerske sadniee, ti na mjesto na kojem su zadnjih nekoliko godina rasle kupine iii maline.
koje mozete saditi eijele godine ako Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje. Uklonite korove i iskopajte
vrijeme dopusta.
rupe dimenzija 0,6 x 0,6 m. Na dno rupe stavite sloj vrtnog komposta debeo dese-
Razmak medu biljkama: 1,8-4,5 m
(ovisno 0 sortil
tak centimetara, vratite dio zemlje pa ga mijesajte s kompostom. Ostatak zemlje
Razmak medu redovima: 1,8 m koji cete upotrijebiti za zatrpavanje sadnice obogatite sakom do dvije kompleks-
nog mineralnog gnojiva. Kupine sadite na isti naein kao i maline (pojedinosti na str.
70). U ozujku oko novih siba rasipajte male.
SUSTAV ZA POTPORU
Postoji nekoliko sustava za potporu . Sorte bez trnja
mozete oblikovati i kao lukove, no za sve sorte vrije- stup 2,1
di da se uspjesno mogu uzgajati uz sustav koji se lOx 10 em
sastoj i od nekoliko usporedn ih zica razapetih na pra-
Sponaza - -
vilnim razma cima. Potpora mora biti dovoljno evrsta zatezanje
da drZi proslogodisnje sibe koje ce rod iti krajem
ovog Ijeta iii u jesen, al i i ovogodisnje sibe koje ce ro-
diti tek sljedece godine. Sustav za potporu
prikazan na slici smatra se najbolj im jer Stup mora biti dobra -
omogucuje jednostavnu rezidbu i vezanje, ucvrscen. Ukopajte Debela galvanizirana
ga i dodatno osigu- ziea 0,6 m
a plodovi se mogu brati s obiju strana.
rajte koso postavljenim stupom.
o SORTAMA
•
SIRENJE: 3,6 m
ASHTON CROSS
VELICINA PLODA: srednji Sorta s dugackim izbojima koji dobro rode. Plodovi se nalaze u velikim
skupinama i vrlo se dobro zamrzavaju, no glavnom se kvalitetom sma-
TRNJE: da
tra puni okus nalik na divlje kupine. Berba traje 6-8 tjedana .
VRIJEME BERBE: ad kolovoza do
•
rUlna
•
SIRENJE: 4,5 m
BEDFORD GIANT
Ova je sorta vrlo bujna rasta te je neprikladna za male vrtove. Okrugli,
sjajni plodovi nastaju u velikim skupinama, a zore na samom pocetku
TRNJE: da
sezone kupina. Sorta je pouzdana i daje prilicno visoke urode, bez
VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do obzira na uzgojne uvjete. Okus je sladak, no ne i izrazit.
kolovoza
SIRENJE: 3, 6 m
BLACK SATIN
Nova sorta americkog podrijetla donosi plodove ranije od bilo koje
TRNJE : ne druge sorte bez trnja. Ne pripada najkvalitetnijim sortama svoje sku-
pine, no vrijedi je pokusati uzgajati. Sorta je bujna ra sta, a plodovi
VRIJEME BERBE: ad kraja srpnja do prilicno ostra okusa . Moze se oblikovati u lukove iii kao pergola.
kolovoza
SIRENJE: 4,5 m
•
VELICINA PLODA: vrlo vellk
•
FANTASIA
Fantasia je nova zvijezda medu kupinama. Bodljikava je i bujna, no
TRNJE: da daje visoke prinose. Ipak, najvaznija joj je odlika izrazito krupan plod.
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do kraja rujna
•
SIRENJE: 4,5 m
HIMALAYA GIANT
VELICINA PLODA: srednji Ovu svebujnu sortu posadite samo ako imate dosta prostora, ako
zelite visoku i neprobojnu zivu ogradu iii za stitu ad vjetra . Biljke su vrlo
TRNJE: da trnovite, a prinos ad dvanaestak kilograma po biljci nije nikakva ri -
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza jetkost. Okus je prosjecan i prilicno kiseo pa se plodovi cesce upotre-
do kraja rujna bljavaju za kuhanje nego za jelo u svjezem stanju .
•
SIRENJE: 1,8 m
LOCH NESS
VELICINA PLODA: velik Ova je sorta novitet medu kupinama. Izdanci su poluuspravni, sto zna-
ci da trebaju samo djelomicnu potporu. Biljke su otporne na zimu, uro-
TRNJE: ne di su prilicno visoki, a okus plodova zadovoljava. Ova ce sorta ubrzo
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza postati vrlo popularna. Uzgaja se i oblikuje kao Ijetne sorte malina.
do rujna
SIRENJE: 2.4 m
MERTON THORNLESS
VELICINA PLODA: velik Aka vam je prostor ogranicen, izaberite ovu dobru sortu bez trnja.
Buduci da nema trnje, a i zbog prilicno kratkih siba, odrzavanje ave
TRNJE: ne sorte vrlo je jednostavno. Urodi su prosjecni, no plodovi su vrlo dobra
okusa. Ipak, ova sorta nije taka popularn a ni privlacna kao Oregon
VRIJEME BERBE: ad kolovoza do
rUlna
• Thornless .
SIRENJE: 3 m
OREGON THORNLESS
•
VELICINA PLODA: srednji Sibe ave popularne sorte bez trnj a vrlo se lako oblikuju, a plodovi
imaju ugodan okus . Biljke se mogu uzgaj ati kao dekorativni lukovi iii
TRNJE : ne nadstresnice. Listovi su duboko razdijeljeni, a u jesen poprimaju
svjetlije nijanse . Od sorata bez trnja spominjemo jos Smoothstem i
VRIJEME BERBE: ad kraja kolovoza
do kraja rujna Thornfree.
~
KRIZANCI
PODRIJETlO : Loganberry x kupina x malina
BOYSENBERRY
Plodovi su okrugli iii izduljeni, nalik na veliku i prilieno dugaeku
•
SIRENJE: 2,4 m
malinu. Okus ipak vise podsjeca na divlju kupinu. Sibe su
VELICINA PlODA: velik
bodljikave i po malo iskrivljene. Manje je bujna sorta bez trnja.
Ovaj je hibrid dobar izbor za pjeskovita tla jer izvrsno podnosi BOJA POKOZICE: Ijubicasta
•
susu.
VRIJEME BERBE: od srpnja do kolavaza
PODRIJETLO: Rubus caesius

DEWBERRY
Neki katalozi klasificiraju ovu vrstu kao hibrid kupine, no zapra- SIRENJE: 1,8 m
vo uopce nije rijee 0 hibridu nego 0 zasebnoj vocnoj vrsti koja
VElICINA PlODA: malen
se eesce uzgaja u SAD-u nego u Europi. Vitke se sibe mogu ob-
likovati kao ziva ograda koja ce potpuno prikriti podlogu. Sitni
BOJA POKOZICE: crna sa sivim nahukam
su plodovi izvrsna okusa.
VRIJEME BERBE: srpanj
PODRIJETlO: Boysenberry x Tayberry

HILDABERRY
Ovom novom hibridu ime je dao njegov tvorac, vocar amater, •
SIRENJE: 2,4 m
po imenu svoje zene. Jos uvijek nije popularan, no vjerojatno •
ce to postati jer cvjeta vrlo krupnim cvjetovima, a plodovi VELICINA PlODA: vrla velik
dosegnu duljinu i do 6 cm . Okrugli se plodovi mogu jesti svjezi,
a od nj ih se moze pripremati i dzem iii zele. Zasad sad nice ovog BOJA POKOZICE: crvena
hibrida nude samo specijalizirani rasadnic i.
VRIJEME BERBE: ad lipnja do sredine srpnja
JAPAN ESE WINEBERRY PODRIJETlO: Rubus phaenicolasius

Ovaj je hibrid neobiean u svakom smislu . Zapravo nije rijee 0
SIRENJE: 1,8 m
hibridu nego 0 posebnoj vrsti . Vrsta je neobieno dekorativna,
jer su joj sibe prekrivene dugaekim, njeznim, crvenkastim VEliCINA PlODA: malen
dlaeicama. Maleni su plodovi puni sjemenki, ali slatka oku sa. •
Na zalost, zore svi odjednom, u kolovozu . Prinosi su prilicn o BOJA POKOZICE: narancasta iii crvena
niski .
VRIJEME BERBE: kalovoz
JOHN INNES PODRIJETlO: kupina x kupina

Premda se sluzbeno vodi kao hibrid, rijee je 0 mutantu kupine
SIRENJE: 3 m
koji je nastao u istoimenom zavodu, prije sedamdesetak godi-
na. Istiee se neobieno krupnim, tamnim i sjajnim plodovima, VELICINA PlODA: vrlo velik
prepoznatljiva slatka okusa. Ima malo trnja, a urodi su visoki, •
no zbog kasne berbe ne preporueuje se za sjevernije krajeve. BOJA POKOZICE: crna
VRIJEME BERBE: ad rujna do listopada
PODRIJETlO: malina x kupina

KING'S ACRE
Ovaj je stari hibrid u rodu s Loganberrijem, no od njega se SIRENJ E: 2,4 m
razlikuje po mnogim svojstvima. Plodovi zrenjem dobivaju VEliCINA PlODA: srednji
cmu boju, a okus im je ugodan, no vise podsjeca na kupinu
nego na Loganberry. Ovaj je hibrid primjeren za uzgoj u malim BOJA POKOZICE: crna
vrtovima .
VRIJEME BERBE: od pocetka srpnja do rujna
PODRIJETlO: kupina x malina

LOGANBERRY
Ovaj najvazniji hibrid bio je stvoren u proslom stoljecu u Ka- SIRENJ E: 2,4 m
nadi kaa bodljikava i bujna biljka. Danas se mogu nabaviti sad-
nice njegova 59 . varijeteta, koji je jos uvijek prilieno trnovit, s VElICINA PlODA: velik
plodovima astra okusa. Stoga se cesce rabe za kuhanje nego •
za jela u svjezem stanju. Ima Loganberryja koji su manje bujna BOJA POKOZICE: tamnacrvena
ra sta.
VRIJEME BERBE: ad pol. srpnja do kalovaza
PODRIJETLO: nepoznato
MARION BERRY
SIRENJE: 3,6 m Dugo se mislilo da je rijee 0 hibridu, no otkako je tajna konaeno
• •
otkrivena, Marionberry se vodi kao prava kUjlina, bez obzira na
VELICINA PLODA: vellk okus plodova koji podsjeca na Loganberry. Sibe su vrlo bujne i
trnovite. Najvaznije svojstvo ove vrste odnosi se na vrlo dugu
BOJA POKOZICE: crna
sezonu berbe, koja traje i do devet tjedana.
VRIJEME BERBE: od polovice srpnja do rujna
PODRIJETLO: Loganberry, Youngberry,

Marionberry i Boysenberry SllVANBERRY
SIRENJE: 4,5 m Ovo je novi australski hibrid koji se iskazao na teskim tlima i
nezasticenim polozajima . Govori se i 0 njegovoj iznimnoj ot-
VELICINA PLODA: velik pornosti na bolesti, no tek ce vrijeme potvrditi je Ii to uistinu
• tako. Veliki plodovi imaju sladak okus, no biljka je prebujna
rasta za male vrtove.
VRIJEME BERBE: od pocetka kolovoza do rujna
PODRIJETLO: malina x kupina

SUNBERRY
•
SIRENJE: 4,5 m Osnovna je prednost ovog novog hibrida da mu berba traje
vise tjedana. No biljke su previse trnovite i prebujna rasta da bi
VELICINA PLODA: srednji hibrid postao zaista popularan . Ipak, veliki i dugaeki sjajni erni
• plodovi imaju ugodan okus, nalik na Loganberry. Tavberry iii
Tummelberry svakako su bolji izbor.
VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do rujna
PODRIJETLO: Malina x kupina

TAYBERRY
SIRENJE: 2,4 m Ako mozete posaditi samo jedan hibrid, tada je Tavberry pravi
• izbor. Trazite sadniee bez virusa. Rast nije prebuj~n, a aromati-
VELICINA PLODA: velik eni su plodovi soeni i sladi od Loganberryja. Sibe su malo
BOJA POKOZICE: tamnoljubicasta
trnovite, a na nezasticenim mjestima mogu stradati u zimskim
• •
mleseelma .
VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do kolovoza
PODRIJETLO: Tayberry x Tayberry sjemenjak

TUMMELBERRY
SIRENJE: 2,4 m Ovo je novi skotski hibrid. Osnovni mu je zadatak da bude ik
VELICINA PLODA: velik na Tavberry, ali otporniji. IzdrZat ee i za hladn ih zima, no ipa Ie
izgubljena slatkoea plodoya koju pokazuje Tayberry. 0 s Ie
•
BOJA POKOZICE: crvena vise nalik na Loganberry. Sibe su uspravna ras a.
VRIJEME BERBE: od pol. srpnja do kolovoza
PODRIJETLO: malina x kupina

VEITCHBERRY
•
SIRENJE: 2,4 m Ovo je jedan od najstarijih krizanaea maline i kupine. Nude ga
• jos uvijek brojn i katalozi, jer su plojJovi veei nego u svakog od
roditelja, a okus im je izvanredan . Sibe su poluuspravna rasta,
BOJA POKOZICE: tamnocrvena a plodovi se pri berbi tesko odvajaju od peteljki. Problem mogu
biti i ptiee.
VRIJEME BERBE: od kolovoza do rujna
PODRIJETLO: Loganberry x Dewberry

YOUNGBERRY
SIRENJE: 2,4 m Plodovi su nalik onima u Bovsenberryja iii okruglim Logan-
• berryjima. Ovaj hibrid nikada neee postati popularan pa eete
VELICINA PLODA: velik uvijek imati problema u nabavi sadniea. Okus je slican Jogan-
BOJA POKOZICE: ruzicasta berryju, a socni plodovi sadrZe tek pokoju sjemenku. Zelite Ii
ipak pokusati uzgajati ovaj hibrid, odaberite varijetet bez trnja.
VRIJEME BERBE: od kraja srpnja do rujna
•
REZIDBA I OBLIKOVANJE
Uzgoj u obliku fana (Iepeze) daje visoke prinose pa se obicno i preporucuje za oblikovanje manje bujnih sorata i
hibrida. Nove se sibe prisiljavaju da u pocetku rastu okomito, a zatim vodoravno, uz zicu. Sve sibe koje ee dati
rod privezu se s obiju strana ove sredisnje osnove. Nakon berbe te se sibe odrezu da bi napravile mjesta novi-
ma koje ee roditi sljedeee godine. Premda je oblikovanje fana prilicno zahtjevan po sao, jos je teze provesti tzv.
))sustav valova« koji daje najvise prinose. On podrazumijeva provodenje novih siba gore-dolje po tri noseee
zice, posto se u jesen uklone stare sibe koje su vee dale rod. To se provodi sve do Ijeta, kad se sibe puste da
rastu uzduz najgornje zice .
Najjednostavniji, ali ne i najprinosniji, nacin jest oblikovanje biljaka po sistemu ))uzeta«. Taj se postupak pre-
porucuje za uporabu u vrtovirna, a objasnjen je na ovim slikama. rada nosite rukavice, a stare odrezane
sibe spalite. U veljaci odrezite sve vrhove siba koji su stradali tijekom zime.
Jesen Proljece i Ijeto

, ,
Sibe koje su vee Nove Sibe koje ee roditi
donijele rod sibe Nove ulesen
_ Privlizite
• uzduz svake
l ..
• su vee
• • , •
NJEGA UZGOJ NOVIH BIUAKA

Biljke Ijeti zalijevajte sve dok traje susa, a osobito kad se
pocnu razvijati plodovi. Polijevajte po zemlji, a ne po sta-
bljikarna, kako biste smanjili moguenost zaraze . ® Voearskim skarama odrezite oko 30
em zakorijenjenog vrska izboja od
Male se obicno postavlja u ozujku. Sve sibe koje niknu izvan maticne biljke. Posadite ga na novo
redova treba iseupati, a korov suzbijati redovitim plijevlje- mjesto .
•
nJem.
U srpnju iii rujnu iskopajte rupu i
Prskajte protiv kukca malinara, ako je stvarao poteskoee utaknite vrh zdravog izboja, 20
prijasnj ih godina - pojedinosti na str. 101. em duboko. Ucvrstite ga ukosni·
- ..
•
'"
( eom i zatrpajte zemljom.
v v
HRANJENJE I MALCIRANJE BERBA I SKLADISTENJE

Oko svake bi ljke rasipajte kompleksno mineralno gnojivo pa Berite kad su plodovi potpuno obojeni i meki. Svaki plod
biljke dobra zalijte . Tek tada postavite male. Najbolje je odvojite od peteljke njeznim povlaeenjem. Berite za suha
upotrijebiti usitnjeni zreli stajnjak iii kompost, jer treset i vremena, jer vlazni plodovi brzo trunu. Plodove u svjezem
usitnjena kora slabije djeluju. Svrha je malea da odrzava tlo stanju pojedite sto prije iii ih upotrijebite za pripremu
hladnijim i vlaznim te da spreeava rast korova. dzemova, zelea, kolaea i sl.
CRNI RIBIZ
Crni ribiz nije tesko uzgojiti ako se zna pravi postupak za sad-
nju i rezidbu, jer veeinu plod ova donosi na proslogodisnjim
izbojima, sto znaci da svake godine treba osigurati za lihe
novih stabljika koje izlaze iz zemlje. Mlade biljke posadite
duboko. Svake zime treba uklanjati i dio starog drva.
Kupite dvogodisnju sadnicu s potvrdom. Neka se sastoji od
najmanje tri izboja. Grmie ee rastom dosegnuti visinu od
kojih 1,5 m, a isto ee se toliko i prosiriti . Svaka odrasla biljka
daje oko 5 kg plodova, a rodnost im traje 10-15 godina .
Premda neki stetnici iii bolesti mogu skratiti ovo produk-
tivno vrijeme za koju godinu, prava je opasnost jedino mraz,
barem kad je rijec 0 starijim sortama koje su cvale vee na
pocetku travnja pa su cesto stradali cvjetovi i tek zametnuti
plodiei. Izborom neke od novijih sorata izbjeei eete prob-
Ie me s mrazom, jer su te sorte, osim sto kasnije cvjetaju , i
otpornije na hladnoeu (npr. sorta Mailing Jet). Za male vr-
tove preporucujemo sortu Ben Sarek, dok ee sorte Ben
v
Lomond i Ben More uspijevati bilo gdje. Zelite Ii berbu u

rujnu, tada odaberite sortu Mailing Jet.
Okusi se crnog ribiza kreeu od vrlo ostrog , kao sto je u sorte
Baldwin, do vrlo slatkog, kojim se odlikuje sorta Wellington
XXx.
o SORTAMA
VELICINA GRMA: srednii
v BALDWIN
Ova je sorta bila najtrazenija sve do pojave sorte Ben Lamond. Prilicno
je zbijena rasta, a gorkasti plodovi vise na biljci dugo, nakon sazrije-
BERBA: obilna
vanja. Sorta se ne preporucuje za sjevernije krajeve jer rano cvjeta .
v
VELICINA GRMA: srednji
v •
BEN LOMOND
VELICINA PLODA: vehk Ova se, prva od sorata »Ben«, odlikuje kasnim cvj etanjem, otpomos·
cu na pepelnicu i vrlo velikim prinosima . Uspravn a je i prilicno zbijena
BERBA: obilna rasta, cvjetne su stabljike kratke, a krupne bob ice imaju iselkast
okus.
VELICINA GRMA: srednji

BEN MORE
VELICINA PLODA: velik Jedna od novijih so rata koja se od prethodne pokazala boljom zbog
»urednijeg« rasta i visih prinosa, no najbolja joj je odlika vrlo kasno
BERBA: obilna cvjetanje, tako da je pogodna i za sadnju u sjevern ijim krajevima.
Visoka je i otpornost na pepelnicu, a plodovi imaju prilicno ostar okus.
VELICINA GRMA: veli k

v
BEN NAVIS
VELICINA PLODA: srednj i do velik Ova je sorta po mnogocemu nalik na sortu Ben Lomond; cvjeta i zori u
isto vrijeme, plodovi dobra okusa dozrijevaju na kratkim peteljkama, a
BERBA: obiln a sorta je otporna i na pepelnicu i na mraz. Razlika je jedino u rastu, jer
se ova sorta odlikuje visim, uspravnijim i bujnijim rastom .
VELICINA GRMA: malen
BEN SAREK
Glavna je prednost ove sorte u patuljastom rastu grmova - narastu VELICINA PLODA: velik
samo 1-1 ,2 m, a sade se na medusobne razmake od 1,2 m. Otporni su
BERBA: obi Ina
na mraz, a djelomicno i na pepelnieu . Ipak, sorta ima i neke mane;
grane trebaju potpornje, a plodovi nakon zriobe odmah otpadaju.
VELICINA GRMA: velik

BLACK REWARD •
Ova visoka i bujna nizozemska sorta lansirana je kao protuteza sorti VELICINA PLODA: srednji
Baldwin jer evate dva tjedna kasnije, sto znaci da ce Ijeti, nakon hlad-
BERBA: obi Ina
nog proljeca, dati i veci prinos. Plodovi su dobra okusa, no biljke nisu
otporne na pepelnieu, pa ih treba prskati.
VRIJEME BERBE: kraj srpnj a

BOSKOOP GIANT
Rijec je 0 vrlo velikim biljkama koje narastu i do 1,8 m. No, bez obzira VELICINA PLODA: velik
na takvu bujnost, prinosi su nizi nego u modernijih sorata. Slatki se
plodovi javljaju rano, sto dokazuje da mraz ne steti evjetovima u ranD BERBA: umj erena
proljece. Sorta se ne preporucuje za uzgoj u sjevernijim krajevima ni
za male vrtove. VRIJEME BERBE: pocetak srpnja

JOSTABERRY
• •
Ovo nije erni ribiz nego krizanae ernog ribiza i ogrozda. Biljke su nalik VELICINA PLODA: vrlo vellk
na ern i ribiz, no zbog prilicne bujnosti traze prostor od 1,8 m. Otporne
su na pepelnieu i rastu vrlo brzo. Slicnost s ogrozdom uocit cete u BERBA: obilna
doba berbe, jer su bobiee dvostruko vece nego u ostalih sorata ernog
ri biza . VRIJEME BERBE: srpanj
• •
LAXTON GIANT
Ova je sorta slicna sorti Boskoop Giant. Osjetljiva je na mrazove, no VELICINA PLODA: vrlo velik
neki je jos uvijek traze zbog iznimne velicine plodova. Biljke su vrlo
BERBA: obilna
bujne pa ih treba saditi na medusobne razmake od 1,8 m. Bobiee su
slatke i mogu se jesti svjeze iii kuhane.
MALLlNGJET VELICINA GRMA: velik

Ovi grmovi, koji su zbog prebujna rasta neprikladni za male vrtove, VELICINA PLODA: malen do srednji
donose relativno sitne plodove na dugackim peteljkama potkraj kolo-
voza iii cak na pocetku rujna. Sorta kasno i evjeta pa nema ostecenja BERBA: umjerena
od mraza. Okus plodova je kiselkast, no ne i previse izrazen. Pre po-
rucen razmak izmedu biljaka iznosi 1,8 m. VRIJEME BERBE: kraj kolovoza .
• •
TSEMA
Nizozemska sorta donosi plodove na dugackim peteljkama, bas kao i VELICINA PLODA: malen
prethodna, no za razliku od nje zori na pocetku srpnja, a ne u kolovozu.
Plodovi su prosjecna okusa, a grane, da bi podnijele veci urod, trebaju BERBA: obilna
potporu. Sorta se ne ubraja u kvalitetnije jer nije otporna ni na mraz ni
na pepelnieu . VRIJEME BERBE: pocetak srpnja

WELLINGTON XXX •
Znalci tvrde da plodovi ove sorte imaju uvjerljivo najbolji okus od svih VELICINA PLODA: srednji do velik
ernih ribiza, jer su slatki i socni. Biljke su bujne, a urodi obicno obilni,
ako mrazovi ne nanesu stetu u doba evjetanja. Ova se sorta javila prije BERBA: obilna
sezdesetak godina, no jos je uvijek nude mnogi rasadniei.
SADNJA
Crni ce ribizi bolje od ostalog mekog voca podnijeti prevlazno tlo, no traze dosta organske tvari i za stitu
od jakih vjetrova. Premda najvise vole suncane polozaje, uspijevat ce i u djelomicnoj sjeni. Ako ne na-
mjeravate posaditi neku od najmodernijih so rata koje su otporne na mraz, tada izbjegavajte sadnju na
mrazistima, osim ako ne budete osigurali i zastitu od mraza - posebne pokrivace koje cete stavljati za
hladnih travanjskih noci.
Slijedeci upute iznesene u poglavlju 0 kupinama (str. 72), dobro pripremite tlo prije sadnje .
Sadniee golog korijena sadite u stu- ® Stara oznaka dubine

den am, a aka to nije moguce, tada u
veljaci iii ozujku. Iznimku cine
sadnje treba ostati
ispod povrsine. Rupu
® Izboje prikratite do
pup ova, koji su 5-6
kontejnerske sadniee koje mozete . -
zatrpajte zemljom i
.
poravnalte povrslnu.
•
em iznad povrsine.
saditi u svako doba godine ako to
dopusta vrijeme .
Razmak medu biljkama: 1,5 m
REZIDBA NJEGA
Biljke orezujte izmedu studenog i ozujka. Prvu rezidbu obavite druge U proljece morate pregledati grmove, kako biste se uvjeri-
godine nakon sadnje, odstranjujuci slabe granciee. Od trece godine Ii da ih nije uzdignuo mraz, jer ih, u tom slueaju, morate po-
nadalje uklanjajte po dio starijih grana, kao sto je prikazano na sliei . novno potisnuti u zemlju. Morate osigurati i zastitu od mra-
za, posebno za starije sorte . Ocekuju Ii se mrazne noci u
® Odrezite trecinu iii doba evjetanja, tad a preko grmova prebaeite vrece iii
cetvrtinu starijih
grana koje su vee CD Odrezite iii drugi zastitni materijal. Tijekom dana pokrov u onite.
dale rod, kako biste prikratite Redovito suzb ijajte koro ve. Oprezno i okopavajte,
napravili mjesta sve slabe,
novim izbojima. Ni kako ne biste ostetili korij en. Bolj e je kor ve suzbijati pli-
bolesne iii
jedna grana na grmu ostecene jevljenjem iii malci ranjem.
ne bi smjela biti grane. Za suse, bi lj ke treba redov' 0 zalijevati, ali je bolje ako se
starija od
cetiri godine. pritom ne namoce i s a Iji e.
Nuzna je i zas 'a od . ca. Zas·itne mreze postavite kad
se boja plod va poe e mijenj ati od zelene u ervenkastu.
v
H JENJE I MALCIRANJE
aleira je je vrlo vaZno . Male postavite oko grmova od-
a sadnj e pa ga obnavljajte svakog travnja. Naj-
UZGOJ NOVIH BIUAKA olje je postaviti 10 em debeo sloj vrtnog komposta iii
U listopadu s ovogodisnjeg izboja odrezite rezni eu dugaeku 0 0 zrelog stajskog gnoja.
30 em, debljine olovke. Rez na vrhu mora biti kos, a na dnu ravan. Crni ribiz za htijeva i dohranu. Svakog travnja dodajte kom-
pleksno mineralno gnojivo - prije malciranja. U doba bub-
CD Iskopajte jamu u ,
® Reznieu utaknite renja plodova dodajte i gnojivo bogato kalijem.
obliku slova V. u jamu, 15 em
Na dno stavite duboko. Iznad v
".
sloj pijeska. povrslne moraJu
.
BERBA I SKLADISTENJE
biti bar 2 pupa.
Plodovi su zreli otprilike sedam dana nakon sto im je boja
postala plavoerna. Za pojedinaenu je berbu vazno znati da
prve zore bobiee na vrhu grozda. Ipak, bolje je brati eijele
grozdice odjednom, barem ako ih zelite zamrzavati. Ran e
sorte valja obrati sto prije.
Crni se ribizi mogu cuvati na hladnom oko tjedan dana.
Mozete ih zamrznuti, osusiti iii ukuhati.
v
Ogrozd je izdrzljiva biljka . Cak i ako ga ne budete re-

dovito orezivali niti gnojili, davat 6e po nekoliko plo-
dova, no zelite Ii obilnu berbu krupnih plodova, tada
je neophodna i zimska i Ijetna rezidba. U mnogim je
krajevima neophodna i zimska zastita od ptiea, a
izostanak prskanja protiv americke pepelniee moze
izazvati potpuni podbacaj u prinosu.
Ogrozdi zadrzavaju stalan raspored starijih i mlaciih
granciea. Najces6e se uzgajaju u obliku grma visine
0,6-1,5 m koji ima otvorenu sredinu, a na dnu ima
»nogu« - maleno deblo, visoko oko 10 em. No biljke
se mogu uzgajati i u obliku kordonaea 5 jednim, dva
obl iku fana iii polustandardnih oblika nije tol iko po-
pularan.
Po jed nom grmu mozete ocekivati 3-6 kg plodova,
dok jedan kordonae daje 1-1,5 kg plodova. Izaberite
sadniee stare 2-3 godine pa ih odrzavajte prema upu-
tama za bijeli i erveni ribiz .
Sorte namijenjene kuhanju imaju ostriji okus pa ih
Ijudi rijetko jedu svjeze. Desertne su sorte vecih
plod ova, tanje pokoziee i slacieg okusa. Ako nemate
previse prostora, najbolje je posaditi neku od desert-
nih sorata pa u svibnju i lipnju brati nezrele plodove za
kuhanje, dok kasnije, u srpnju iii kolovozu, mozete
brati zrele plodove za jelo.
SADNJA
Primijenite standardne upute koje vrijede za sadnju mekog voca opcenito. Najbolje
je biljke posaditi na suncano mjesto, premda ce uspijevati i u djelomicnoj sjeni.
Potrebna je zastita od jakih vjetrova i izbjegavanje sadnje u mrazistima.
Zemlju dobro pripremite prije sadnje. Slijedite upute iznesene za kupine na str. 72.
GRMOVI
Sadnice golog korijena posadite u
listopadu iii studenom, no ako to /-
nije moguce, mozete ih posad iti i u
ozujku. Iznimku cine kontejnerske \~#
sad nice, koje mozete saditi u
svako doba godine ako to ® Odrezite sve ogranke na polovieu duljine, ako to vee
dopusta vrijeme. visini nizoj od 10 em, nije bilo ucinjeno u rasad-
mjereno od stare oz- niku. Zadnji pup na svakoj
Razmak medu biljkama:
nake 0 dubini sadnje. grani mora biti usmjeren
1,5 m (grmovil
0,4 m (jednostruki kordoncil prema gore.
0,6 m (dvostruki kordoncil - ,,- - -- --
0,9 m (trostruki kordoncil CD Iskopajte dovoljno @ Stara oznaka 0 dubini sadnje
Razmak medu redovima :1,5 m siroku rupu kako ~ mora biti u ravnini s okolnim
biste mogli ravnomjerno tlom . Rupu zatrpajte zemljom
rasporediti korijenje . 8i dobro je poravnajte.
KORDONCI
Vrijedi uputa za bijeli i crven i ribiz - str. 86.
OSORTAMA
TIP: desertna
BLACK VELVET
VELICINA PlODA: malen do srednji Rijec je a krizaneu izmedu ogrozda i vrste koja se zove Worcester-
OBLIK GRMA: uspravan berry. Maleni plodovi, nalik na groMe, imaju osvjezavajuei okus, no
jos je vaznije da su grmovi potpuno otporni na americku plijesan .
BOJA POKOZICE: tamnocrvena lako se uzgajaju, a mogu se oblikovati i kao kordonei. Berba je obilna.
TIP: za preradu
• •
CARELESS
VELICINA PlODA: vehk Ova je najpopularnija sorta, koju eete lako nabaviti. Pouzdana je i
OBLIK GRMA: rasiren nije izbirljiva glede kvalitete tla. Glatki su plodovi cvrsti i izvrsni za
kuhanje. Sorta je osjetljiva na americku pepelnieu. Bez obzira na
BOJA POKOZICE: blijedozelena
uvrijezeno misljenje, sorte Whinham 's Industry iii Invieta bolji su
VRIJEME BERBE: sredina srpnja izbor.

• EARLY SULPHUR
Ova je sorta bila popularna prije mnogo godina, no sag se opet vraea
OBLIK GRMA: uspravan u modu. Ubraja se medu sorte koje najranije zore. Zuti su plodovi
poluprozirni i imaju dlaciee, a okus im zadovoljava. Sorta dobra rodi,
BOJA POKOZICE: zuta
a prati je i reputaeija da je najbolja za pripremu dzemova.
TIP: desertna
•
GOLDEN DROP
VELICINA PlODA: malen
Zelite Ii plodove koje eete jesti svjeze, tada je ova sorta dobar izbor.
OBLIK GRMA: uspravan Plodovi su maleni, imaju tanku pokozieu i izvrstan okus. One koji
imaju male vrtove zanimat ee zbijen i uredan rast grmova, koji, na
BOJA POKOZICE: zutozelena
zalost nisu otporni na americku pepelnieu . Urodi su prosjecni.
TIP: za preradu
GREEN GEM
VELICINA PlODA: malen do srednji Na okruglim se tamnozelenim plodovima ave sorte jasno uocavaju
OBLIK GRMA: uspravan svjetlije ziliee. Vise nije popularna kao nekad, jer ne daje visoke pri-
nose, a nije otporna ni na americku pepelnieu. Okus plod ova zado-
BOJA POKOZICE: tamnozelena voljava, no ne bi se moglo reei da je odlican .

INVICTA
VELICINA PlODA: veliki
Ova je nova zvijezda u svij etu ogrozda . Svi je cij ene pa S8 i sadmee
OBLIK GRMA: rasiren lako nabavljaju. Glavni su razlozi vi soki pri nosi i ' Sl na e el-
BOJA POKOZICE: blijedozelena nieu. Ipak, bilj ke su pune bod lji, a rast im je
nati da ni okus potpuno zrelih plod ova nije
TIP: desertna i za kuhanje
VELICINA PlODA: velik JUBILEE

Jubilee je unaprijede n oblik uvijek populame sorte Careless. Odli-
OBLIK GRMA: i uspravan i rasiren kuje se boljom rodn oseu, manje bujnim rastom, bolj im oku som u
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta doba pune zrelosti, veeim pl odovima, ali i ranijom berbom.
TIP: za preradu
KEEPSAKE
VELICINA PLODA: srednji do velik Potpuno zreli plodovi ave sorte imaju gotovo bijelu boju, a katkad se
OBLIK GRMA: rasiren jedu i u svjezem stanju, premda je glavna karakteristika sorte
Keepsake moguenost berbe poluzrelih plodova vee u svibnju i njiho-
BOJA POKOZICE: blijedozelena va prerada u izvrsne dzemove, zelee i sl. Plodovi su vrlo dobra okusa,
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja a problem u uzgoju maze biti mraz.
, TIP: desertna i za preradu
LANCASHIRE LAD
Ova sorta dvostruke primjene pokazuje odredenu otpornost na
americku pepelnicu. Ovalni, dlakavi plodovi imaju privlacnu crvenu OBLIK GRMA: rasiren
boju i zadovoljavajuci okus, no sorta nece uspijevati na slabijem tlu. "
BOJA POKOZICE: crvena
Ipak, mnogi ce se odluciti upravo za nju .
I
I TIP: desertna
LANGLEY GAGE
VELICINA PLODA: malen do srednji
Sorta daje plodove koji, kad dozore, imaju gotovo bijelu, poluprozir-
nu pokozicu. Glatki su i ovalni, vjerojatno najsladi od svih ogrozda. OBLIK GRMA: uspravan
I No sadnice eete dosta tesko naei . Prinosi su uglavnom visoki, no "
BOJA POKOZICE: blijedoluta
mogu i varirati .
I
•
LEVELLER
Ova vrlo popularna sorta dijeli krunu najboljeg desertnog ogrozda
sa sortom Whinham's Industry. Plodovi su vrlo krupni, ovalni i glat- OBLIK GRMA: rasiren
ki, a odlikuju se i izvrsnim okusom. Prinosi su visoki, ali samo na
BOJA POKOZICE: zelenkastozuta
dobru tlu.

LORD DERBY
U vrijeme berbe ova se sorta lako prepoznaje, jer su grmovi mali,
viseeeg rasta, a plodovi gotovo crni. Glatki su i imaju prosjecno OBLIK GRMA: viseci
dobar okus, no cesto se kupuju zbog privlacna izgleda. Za taka ma- "
lene grmove berba je prilicno obilna.
TIP: za preradu
MAY DUKE
Rijec je 0 starinskoj sarti. Njezini nezreli plodovi beru se tradicional- VELICINA PLODA: srednji
no u svibnju i lipnju. Sluze za pripremanje kolaca i ukuhavanje, a kad OBLIK GRMA: uspravan
dozore i pocrvene tijekom srpnja, jedu se svjezi iii se ad njih kuhaju
dzemovi. Plodovi su ovalni i imaju prosjecno dobar okus, a grmovi BOJA POKOZICE: tamnocrvena
su uredni i zbijena rasta. VRIJEME BERBE: pocetak srpnja

WHINHAM'S INDUSTRY VELICINA PLODA: srednji do velik
Ova se sorta natjece sa sortom Leveller za najvecu rasprostra-
njenost. Nema taka krupne plodove niti su plodovi taka slatki, ali OBLIK GRMA: uspravan
okus im je izvrstan, a biljke su uspravna rasta. Najvaznije je da puna "
bolje uspijeva u sjeni i na teskim tlima .

WHITESMITH "
Whitesmit je dobra sorta dvostruke namjene. Gotovo bijeli, zreli
plodovi izduljeni su i odlicna okusa. Grmovi su snazne grade pa us- OBLIK GRMA: rasiren
pijevaju na svim tipovima tala. Prinosi su visoki. Sadnice mogu biti BOJA POKOZICE: zuckastobijela
u obliku fana iii polustandardne forme.
TIP: za preradu
WORCESTERBERRY VELICINA PLODA: malen
Zapravo nije rijec 0 sorti ogrozda vee 0 zasebnoj vocnoj vrsti - Ribes
divaricatum. Vrlo je bujna i puna trnja pa se preporucuje razmak od OBLIK GRMA: uspravan
2,5 m izmedu biljaka. Plodovi su vrlo dobri za pripremu dzemova. BOJA POKOZICE: Ijubicasta
Uzgaja se kao i ogrozd, a otporna je i na americku pepelnicu.
REZIDBA
GRMOVI
U so rata uspravna rasta izboje prikraeujte do pupa koji gleda prema van, a u sorata koje rastu rasireno prikraeujte do pupa oj i
je usmjeren prema gore. Prilikom rezidbe uvijek nosite rukaviee.
Postupak koji je prikazan na slikama ne odgovara najbolje rezidbi sorata koje nisu tako bujna rasta . U manje bujnih sora-
ta mozete izostaviti zimsku rezidbu pa primjenjivati samo Ijetnu rezidbu, tj. prikraeivanje postranih izboja.
studeni - olujak lipnja
CD Prikratite ® Postrane izboje
izboje koji koji rastu iz pro-
su se raz- vodniea prikra-
viii u pret- tite na duljinu
hodnoj od 6 em .
•
sezom na
polovieu
duljine.
® Odstran ite stare.
bolesne
,.
iii ostecene
granelee te sve
granciee koje rastu
! prema sredistu. Sve postrane izboje koji su se
razvili tekuce godine prikratite
tako da ostane najvise 5-6 listova,
gledano od baze izboja.
•
KORDONCI
Slijedite uputu za oblikovanje bijelih i erveni ribiza - str. 86.
~

Potrebna je zimska zastita od ptiea; one bi inaee pojele sve Svakog ozujka oko biljaka rasipajte kompleksno mineral-
pupove iz kojih ee izbiti rod u sljedeeoj godini. Prikladne su i no gnojivo. Nakon obilna zalijevanja mozete postaviti i
mreze, premda je postavljanje kaveza jed ina potpuna zastita. male. Prikladni su kompost i zreli stajski gnoj jer ee
Nakon hladnih zima provjerite da se biljke nisu uzdigle od mra- smanjiti zakorovljenost. Treset i usitnjena kora nisu tako
zova. U tom ih slueaju laganim gazenjem zemlje oko biljaka prikladni .
ponovo utisnite. Ogrozdi evjetaju na poeetku iii sredinom trav- v
nja, pa za mraznih noei valja postaviti zastitne pokrivaee. BERBA I SKLADISTENJE

Korove suzbijajte ruenim plij evljenjem iii maleiranjem, jer oko- Uglavnom se potkraj svibnja oberu neki od nezrelih
pavanjem mozete povrijediti korijenje. U sezoni mirovanja ve - plodova, jer su tada izvrsni za uhanje zbog svoje ki se-
getaeije poeupajte sve nepotrebne ndivlje« izboje koji tjeraju iz losti i cvrstoee . Sorte koj e se jedu svj eze treba brati tek
korijena. kad potp uno dozore, sto se vidi po potpunoj obojeno sti
redovito zalijevajte prilikom suse, posebno kad su biljke u plodova i po nj ihovoj relativnoj mekoe i. Svi plodovi ne
fazi bubrenja plodova. zore odjednom pa grmove treba obirati u dva iii tri na-
Kad vidite da ee urod biti preobilan, prorijedite biljke. U svibnju vrata .
iii lipnju, kad plodovi dorastu do veli ci ne pogodne za kuhanje, Plodove pojedite sto prij e, premda se mogu cuvati u
prorijedite ih tako da na graneieama ostanu plodovi meousobno hladnj i nekol iko tjedana.
razmaknuti oko 5 em. U vrijeme zriobe bi ljke treba zastititi
v
mrezama.
CD Sadna jama treba '2'.Odstranite pupove ~a donjem dijelu
~ rezmee, a ostavlte eetlrl pupa na
imati oblik slova •
UZGOJ NOVIH BIUAKA V. Na dno stavite vrhu. Najdonji pup treba biti oko
6 em iznad povrsine tla. Rezniee
sloj pijeska .
U listopadu s ovogodisnjih izboja odrezite postavite na razmak od 20 em.
reznieu dugacku oko 35 em (pazite da izboj
bude dovoljno zreo, tj. drvenast). Rez na -
dnu mora biti ravan, a na vrhu koso ® Zatrpajte rupu i
povrsinu. Zakorijenjene
biljke presadite na stalno
miesto sljedeceg listopada.
Iznad povrsine tla treba biti •
bar dvadesetak eentimetara
gole stabljike.
BIJELI I CRVENI RIBIZ
Mnogi Ijudi nikad nisu kusali bijele iii crvene ribize, jer se vrlo
rijetko nadu u trgovinama. No mozete uzgojiti vlastite biljke
pa cete, sredinom Ijeta, sigurno uzivati u izvrsnu okusu nji-
hovih plodova .
Crveni su ribizi prilicno kiseli; iskoristite ih za pripremu ko-
laca, zelea, dzemova iii vina. Bijeli su ribizi sladeg okusa koji
neobicno podsjeca na grolde pa se uglavnom jedu svjezi .
Iznenaduje podatak da se bijeli i crveni ribizi uzgajaju i njegu-
ju isto kao i ogrozdi, a ne kao crni ribizi, s kojima su u uzem
srodstvu. Najcesce se vidaju kao grmovi otvorene sredine
koji se rasire otprilike do 1,5 m.
Biljke donose plodove na glavnim granama, a mozete oce-
kivati prinos od oko 5 kg po grmu, barem u petnaestak rod-
nih godina. Svrha je rezidbe poticanje izbijanja kratkih rod-
nih izboja (spurova) svake godine.
Bijeli se i crveni ribizi mogu uzgajati i u obliku jednostrukih,
dvostrukih iii trostrukih kordonaca. Dvije zice (na visinama
od 0,6 i 1,2 m od razine tla) rastegnite uza zid iii ogradu, a na
sadna mjesta zabodite i dovoljno cvrste kolce. Sa svakog
kordonca mozete ocekivati oko 1,5 kg plodova.
Kupite dvogodisnju sadnicu od pouzdanog dobavljaca. Iza-
berite cvrst grmic s najmanje cetiri jaka izboja pravilno ras-
poredena na biljci.
Izbor so rata nije raskosan - od crvenih se ribiza najcesce
traze sorte Red Lake iii Laxton's No.1, premda se za Redstar
pred vi da da ce biti sorta buducnosti. Bijeli se ribiz jos teze
nalazi u rasadnicima.
OSORTAMA
TIP: crveni ribiz
JONKHEER VAN lETS
Ovom se sortom otvara sezona berbe crvenih ribiza. Svijetli su plodovi VEliCINA PLODA: velik
socni i vrlo dobra okusa. Sorta obilno rodi, no grmovi su veliki i ne-
uredna rasta. Najboljim se pokazao uzgoj u obliku kordonaca. Sadnice OBUK GRMA: uspravan
se tesko nabavljaju.
TIP: crveni ribiz

LAXTON'S NO.1
Ova stara nizozemska sorta u mnogocemu nalikuje prethodnoj. Rana VEUCINA PLODA: srednji
zrelost, bujan rast, dobar okus plodova i obilna berba samo su neke
osobine. Ipak, ova sorta nesto kasnije cvjeta, plodovi su manji, a OBUK GRMA: uspravan
grane, nakon nekoliko godina, teze rastu u sirinu.
TIP: crveni ribiz

RED LAKE
Red Lake je pouzdana i prosirena sorta. Grozdici vise na dugackim pe- VEUCINA PLOOA: vrlo velik
teljkama pa se lako beru. Berba je obilna, premda je rast biljaka pri-
licno umjeren. S ovom sortom nema problema; plodovi su socni i OBUK GRMA: uspravan
dobra okusa, a sadnice se lako nadu.
TIP: crveni ribiz
REDSTART
VELICINA PLODA: srednji Strucnjaci ovoj sorti predvidaju sjajnu buducnost. Kasno zori, svijet-
locrveni plodovi vise na dugackim peteljkama, a prinosi su visoki i
OBLIK GRMA: uspravan
stalni. Okus plodova je kiselkast.
VRIJEME BERBE: kolovoz
TIP: crveni ribiz

RONDOM
-
VELICINA PLODA: srednji Tamnocrveni plodovi ove sorte imaju kiseo i prilicno gorkast okus.
Prinosi su visoki, a biljke bujna rasta, pa se preporucuju za sadnju na
OBLIK GRMA: uspravan iii rasiren izlozenijim mjestima, gdje bi druge sorte stradale od jakih vjetrova.
Rast je upocetku uspravan, no grmovi se kasnije pocinju siriti.
TIP: crveni ribiz

ROVADA
VELICINA PLODA: velik Sorta kasno cvjeta i kasno zori. Ostale su njezine karakteristike iste
kao i u ostalih sorata crvenog ribiza, osim berbe, koja je iznimno obil-
OBLIK GRMA: uspravan na. Plodovi imaju dobar okus.
TIP: crveni ribiz

STANZA
VELICINA PLODA: malen do srednji Ovo je nova sorta s nekoliko zanimljivih svojstava. Plodovi su sitniji i
tamnije boje nego u ostalih sorata. Kasno cvjetanje upucuje na cinje-
OBLIK GRMA: uspravan nicu da mraz ne moze nastetiti ovoj sorti. Plodovi su kiseliji, a rast zbi-
jeniji nego u vecine ostalih sorata .
TIP: bijeli ribiz

WHITE DUTCH
VELICINA PLODA: velik Sredinom Ijeta ova sorta rodi krupnim grozdicima koji vise na dugac-
kim peteljkama. Okus im nije tako dobar kao u ostalih so rata bijelog
OBLIK GRMA: rasiren
ribiza, a biljke teze rastu u sirinu. Ipak, berba je osjetno obiln ij a.
TIP: bijeli ribiz

WHITE GRAPE
VELICINA PLODA: velik Nakon sorte White Versailles, ova je sorta druga po populamosti
medu bijelim ribizima. Ipak, sadnice se jos uVljekes 0 pronalaze,
OBLIK GRMA: uspravan najcesce U specijaliziran im rasadn icima. Plodovi su izvrsna, slatka
okusa, kao i u sorte -uzora, no prinosi su ipa nii i. Boja plodova gotovo
VRIJEME BERBE: sredina srpnja je bijela.
TIP: bijeli ribiz

WHITE PEARL
VELICINA PLODA: velik Ova kasna sorta zori kad i White Ouch. Peteljke su dugacke, a okus
plodova zadovoljava, no zapravo, nema se sto posebno reci 0 ovoj
OBLIK GRMA: uspravan sorti. Nekad se prodavala zbog prozirnih-, bijelih plodova, no danas se
gotovo uopce ne trazi . Ipak, ima svoje poklonike zbog prilicno obilne
VRIJEME BERBE: kraj srpnja berbe .
TIP: bijeli ribiz

WHITE VERSAILLES
VElICINA PLODA: velik Ova je sorta prva medu bijelim ribizima - kako po ranoj zrelosti, tako i
po popularnosti. Peteljke su dugacke, a grozdici krupni s bobama bli-
OBLIK GRMA: uspravan jedozute boje i slatka okusa. Sorta je pouzdana pa godinu za godinom
daje visoke prinose. Ako imate mjesta samo za jednu sadnicu bijelog
VRIJEME BERBE: pocetak srpnja ribiza, odlucite se za ovu sortu.
SADNJA
Izaberite zasticeno mjesto na suneu iii u djelomienoj sjeni. Odgovarat ce svako vrtno tlo,
osim slabo dreniranog. Izbjegavajte sadnju u mrazistima.
Dobra pripremite sadna mjesta prema uputama za kupine na str. 72.
GRMOVI
Kao u ogrozda - str. 80.
Sad nice golog korijena posadite u
listopadu iii studenom, no ako to KORDONCI @) Sve postrane izboje prikra-
nije moguce, tada mozete saditi i tite do pupa, koji se nalazi
u veljaci iii ozujku. Iznimku cine
kantejnerske sadniee, kaje mazete ® Pravodnieu prikratite na polo-
na 4-5 em od pravadniee.
saditi u svaka daba godine aka vieu duzine pa je privezite za

vrijeme dapusta. stap. ® Stara oznaka dubine sad-
Razmak medu biljkama :
1,5 m Igrmovi)
® Iscupajte sve izboje koji tjeraju iz . nje mora biti u ravnini s
okolnim tlom. Zatrpajte
korijena, a sve ogranke na visi-
rupu i dobra poravnajte
0.4 m Ijednostruki kordonei) nama nizim od 12 em --
povrslnu.
0,9 m Idvostruki kordonei) odrezite do baze.
1,2 m Itrastruki kardanei)
rasporediti korijenje.
busov stap kaji cete privezati za ziee : '
REZIDBA
GRMOVI
Kao u ogrozda - str. 83.
KORDONCI
Veljaca Kraj lipnja
Ponavljajte osnovne postupke Prikratite sve postran e
koje ste primijenili pri sadnji. pupove koji su nastali u
Provodnieu prikracujte tako da tekucoj sezoni na duljinu
uvijek ostane oka 20 em sezanskog od 4-5listova Islijedite uputu
prirasta. Sve postrane grane za ograzd - str. 83).
skratite na jedan pup, udaljen Taka cete se rijesiti lisnih usi
aka 5 em ad pravodniee. koje se skupljaju na vrseima
Kad biljka dosegne vrh stapa, izboja, ali i smanjiti opasnost
pravodnieu cete prikracivati od zaraza.
tako da ostane samo jedan pup Provodnieu koja raste treba
od sezonskog prirasta. zavezati za stap.
NJEGA HRANJENJE I MALel RANJE

Zimi problem mogu biti ptiee koje napadaju pupove pa se pre- U ozujku oko svakog grma iii kordonea rasipajte granule kom-
porueuje ervene i bijele ribize uzgajati unutar kaveza koji sluze pleksnog mineralnog gnojiva. Nakon obilna zalijevanja mozete
kao zastita. Ako to nije moguce, tada obavezno treba postav- postaviti male od zre loga stajskog gnoja, treseta iii komposta.
Ijati mreze. v
Nakon hladne zime provjerite da se biljke nisu uzdigle od BERBA I SKLADISTENJE

mraza, pa ih, njeznim gazenjem ponovno utisnite u zemlju. Ribizi se beru kad su plodovi sjajni i potpuno obojeni, dok
Ribizi evjetaju potkraj ozujka iii na poeetku travnja, sto znaei mutna povrsina plodova kazuje da ste s berbom zakasnili. Svi
da ih za mraznih noci treba pokriti vrecama iii nekim drugim plodovi nece dozoriti u isto vrijeme, tako da svaku biljku treba
pokravnim materijalom. obirati u nekoliko navrata. Ne berite pojedinaene bobiee nego
Korove suzbijajte ruenim plijevljenjem i maleiranjem, jer oko- eijele grazdice odjednom, kako se plodovi ne bi ostetili. Jedite
pavanjem mozete ostetiti korijenje i izazvati tjeranje nepo- ih sto prije, premda se u hladnjaku mogu euvati oko tjedan
zeljnih izboja. Takve izboje iseupajte dok vegetaeija miruje. dana.
Biljke zalijevajte za suse, posebno kad poenu bubriti plodovi .
Mali su plodovi ptieama upravo neodoljivi, pa je dobra biljke u UZGOJ NOVIH BIUAKA
doba zriobe zastititi mrezama. Kao u ogrozda - str. 83.
VRSTE Z KISE
Sve ove vocke imaju istu glavnu osobinu - za uspjesan rast i ra zvoj
trebaju vlazno i kiselo tlo. Rezidba je jednostavna, a voCke ne treba
prskati ni insekticidima ni fungicidima . Tri su najvaznij e: bo rov nice
visokog i niskog grma te - nesto rjede - brusnice .
Borovnice niskoga grma rastu samonikle u mocvarn im predje lima i
vrlo se rijetko kultiviraju. Mnogo su popularnije bo rovnice vi sokoga
grma koje sad nude i neki europski rasadnici. Ak o je kiselo st tla u
vasem vrtu manja od pH 5,5, tada bez oklijevanja pokusajte uzgojiti i
ovu zanimljivu vocku. Brusnice su, glede kiselosti tla, jos za htjevnije
- odgovara im tlo kiselije od pH 4,5.
No zapravo se isplati uzgajati jedino borovn ice visoko ga grma,
posebno ako yam u vrtu i inace uspijevaju rododendroni i azaleje,
bez znakova zucenja listova. Borovnice se ne isplati saditi na nedo-
voljno kiselom tlu, nego ih je bolje posaditi u vece kontej nere ispu-
njene posebnom mjesavinom.
Biljke se zalijevaju samo omeksalom vod om iii kisnicom, sto moze
biti problem ako zivite u kraju u kojem je vodovodna vod a pretvrda.
o SORTAMA
BRUSNICE
Ako yam vrt nije dio mocvare, za brusniee iskopajte rupu metar na metar, duboku barem
60 em . Oblozite je pol ietilen skom folijom i napunite sadnom mjesavinom, koja se sastoji
od 3 dijela treseta, 1 dijela ostrijeg pijeska i 1 dijela piljevine . Dodajte i tri lopatiee kos-
tanog brasna, promijesajte pa u jesen iii proljeee po sadite mlade biljke na razmak od
30 em. Redovito ih zalij evajte omeksanom vodo m, a pl odove berite kad omeksaju.
BOROVNICE VISOKOGA GRMA

Ima nekoliko nacin a za uzgoj bo rovniea u vrtovima. Potrebno je tlo d obre drenaze, a ako
nije kiselo i bo gato organskom tvari, tad a je bolje svaku sadnu jamu ispuniti poseb nom
mjesavinom tres eta, grubog pijeska i malo piljev ine koja ee biljkama osigurat i potrebne
uvjete. ,
Grmovi ee narasti do 1,5 m, a po jed nom grm u mozete oc ekivati oko 3 kg okrug lih
tamnoplavih plodova sa siv im na huko m . Biljke sadite u prolje ee na razmak od 1,5 m .
Kupite kontejnerske sadniee stare dvije iii tri godine pa ih posadite na sto suncan ije
mjesto koje nije izlozeno jak im vj etro vima. Mraz obicno ne prijeti.
Biljke orezujte zimi - odstranite sve osteeene i slabe granciee , a one koje su vee da le rod
malo prorijedite. U proljeee oko bilja ka posipajte malo kostanog brasna pa ih ma lcira jte
tresetom. Redovito zalijevajte omeksa lom vodom , osob ito za suha v remena.
Ako je tlo u vasem vrtu dovoljno kiselo, mozete posad iti red boro vni ea uz rub tra v njaka ,
jer njihovo erveno lisee donosi pravo kolorist icko osvj ezenje na kra ju vegetaeijske se-
zone. No ako tlo nije dovoljno kiselo , bo lje da ih posad ite u veee kontejnere koj i moraju
biti duboki barem pola metra. Upotrijebite kisel i kompost iii sa mi napravite mjesavi nu
od treseta kojem eete dodati malo am onijevog i kal ijevog sulfata te nesto kostanog
brasna.
Problem mogu biti i ptiee pa je dobro grm ove prekriti mrezo m u doba zriobe p lodova.
Berite ih kad omeksaju, odnosno tjedan dana nakon sto poprime plav u boju . Svi
plodovi neee dozoriti istodobno, tako da svaki grm treba obirati po nekoliko puta .
Plodovi se u hladnjaku mogu cuvati 2-3 tjedna . Izv rsni su za pripremu kolac a, sokova i
dzemova .
Mogu se nabaviti sadniee nekoliko sorata, no najpopularnija je 8/uecrop. Od licnima su
se pokazale i sorte Jersey, Herbert i rana sorta Earlib/ue. Za maksi malne prinose posa-
dite barem dvije sorte, kako biste osigurali uzajamno oprasiva nje.
BOROVNICE NISKOGA GRMA

Ove borovni ee, ceste u prirodi , narastu do pola metra , a plodove donose u jesen -
okrugli su, slatki i gotovo potpuno erne pokoziee prekrivene sivim nahukom . Jedu se
svjeze iii se od njih pripremaju kola ci.
•
'"
GR Z
Ima krajeva u kojima je uspjesan uzgoj vi nove loze na otvorenom
pravi pothvat. Prehladna i prevlazna klima redovito ce rezu ltirati
neuspjehom, bez obzira na ulozen trud. Ipak, vjesti su oplemenji-
vaci stvorili i nekoliko sorata koje su se prilagodile takvoj, za
grozae nepovoljnoj klimi.
Na srecu, u nasoj zemlji vinova loza raste svuda; neke su sorte
udomacene u sjevernijim krajevima, dok se druge s uspjehom
• • •
uzgaJaJu na Jugu .
Naravno, grozae moze uspijevati i u staklenicima, no vi nova loza
zauzima dosta prostora i treba njegu cijele godine.
Odrasle ce biljke davati do 8 kg grozaa po sezoni, ito cetrdesetak
godina, no pocet ce davati rod tek trecu godinu nakon sadnje.
Oblikovanje i rezidba vrlo su vazne, jer cete inace dobiti biljke
prepune krupnih listova, no s vrlo malo plodova . U svakom
slucaju, uzgoj vinove loze zahtijeva prilicno znanje i strucnost.
GROZf)E ZA UZGOJ NA OTVORENOM GROZf)E ZA UZGOJ U STAKLENIKU
CRNO BIJELO CRNO BIJELO

tamnocrveno, smedeljubicasto ze leno, zuto i blijedoruzicasto tamnocrveno, smedeljubicasto zeleno, zuto i blijedoruzicasto
Plodovi su obicno manji nego u staklenickog grozda, a cesce nedostaje i Postoje mnoge sorle pogodne za staklenicki uzgoj. Neke ce uspijevati u
karakteristican nahuk. Najcesce se uzgajaju zbog vina, no ima i sto lnih negrij anom stakleniku , no vecina trazi i zagrijavanje staklenickog prostora.
sorata. Neke se sorle preporucuju za uzgoj na otvorenom . ali Najlakse se uzgajaju so rle slatkih, okruglih boba, tanke pokozice, u koje spada
i za staklenicki uzgoj, primjerice: i »crni hamburg«, jer ne trebaju zagrijavanje, a ranije i dozrijevaju.
Siegerebbe, Leon Mil/at, Chasse/as i Seyva/. Berba se obavlja cim plodovi dosegnu preporuceni stadij zrelosti. Muskatna
Rane se sorle beru u rujnu, a srednje rane sredinom listopada. skup ina ima najbolJi okus, no teze ju je uzgajati jer zahtijeva zagrijavanje
Kasne cete sorle brati tek krajem listopada. prostora i rucno oprasivanj e. Prije berbe grazdove je dobra neko vrijeme
Za sjevernije krajeve s ostrijom klimom ostaviti da vise na grancicam a u zrelom stanju. Vinska skupina daje grazdove
izaberite sorle koje zore nesto ranije. koji se beru oko Bozica, pa cak i kasnije. Ostavlja ih se da vise na grancicama
vise mjesec i, no staklenik treba zagrijavati tijekom kasne jeseni i zime .
•
SADNJA
Uzgaja Ii se na otvorenom, grozde treba sto vjse sunca. Da biste izbjegli razo cara nje, biljke posadite uza zid okrenut prema
jugu, jugo istoku iii jugozapadu . Vrlo je vazna i dobra ocjeditost terena, jer se grozde ne isplati saditi na tlu na kojem se zadrzava
voda . Odgovarat ce svaki tip tla, osim vapnenackih, s• povisenim postotkom kalcija. Ipak, najpogodnija su laksa tla bogata
organskom tvari.
Zemlju prekopajte barem mjesec dana prije sadnje . Iskopajte rupe 0,6 x 0,6 m za svaku biljku. Uklonite sve korave. Na dno
rupe stavite sloj vrtnog komposta pa vratite iskopanu zemlje u rupu i dobra pram ij esajte.
Poravnajte povrsinu pa svakom sad nom mjestu dodajte po dvije sake kompleksn og mineralnog gnojiva prije same sadnje.
CD Protegnite zice, medusobno udaljene 0,3 m - izmedu
- - - kuka, udaljenih od zida 30 cm Ina otvorenoml,
odnosno - izmedu stupova lu stakleniku}.
----~ - ® Prikratite glavni izboj na od 60 cm

Sadite u listopadu i studenom,
odnosno u veljaci i ozujku.
OZujak je najpovoljnije vrijeme pa ga privezite uz kolac .
za sadnju na otvorenom. Biljke
posadene zimi prekrijte slojem - ---~ - @Prikratite sve postrane izboje
komposta debelim petnaestak do jednog pupa.
0, 5 m
centimetara.
Razmak medu biljkama : 1,5 m. ® Dubinu sadnje i staroj oznaci 0
sadnjepostavite kolac .
•
o SORTAMA ZA UZGOJ NA OTVORENOM
TIP: desertno BRANDT
VELICINA PLODA: malen Premda daje malene plodove, ovaj je hibrid vrlo popularan i cesto
se nudi u rasadnieima. Prinosi su visoki, biljke su bujna rasta, a
plodovi imaju sladak okus. Koristi se za prikrivanje neuglednih zi-
BOJA POKOZICE: tamnocrvena dova. Sorta je djelomicno otporna na pepelnieu. Neophodno je
toplo i suncano mjesto.
VRIJEME BERBE: kasno
TIP: vinsko
CASCADE
VELICINA PLODA: malen Kadsto se ova sorta naziva i Seibel 13.GS3. Maleni grozdovi vise
u gustim sku pi nama. Sok im je taman i kiselkast. Kvaliteta vina
•
BOJA POKOZICE: tamnocrvena samo je prosjecna. Prednost ave sorte jest njezina otpornost na
pepelnieu. Biljke su bujna rasta i traze cvrstu potporu.
VRIJEME BERBE: srednje ranD
TIP: desertno i vinsko

LEON MILLOT
•
VELICINA PLODA: srednji Ova bujna franeuska sorta daje gotovo erne plodove koji se
mogu jesti u svjezem stanju, ali i preraditi u erveno vino pros-
•
BOJA POKOZICE: plavocrna jecne kvalitete . Dobra je i otpornost na pepelnieu. Sorta se maze . . -,;
•
uzgajati i u stakleniku . Rodi dobro i pouzdano.
: ~
,
MADElEINE ANGEVINE
•
VELICINA PLODA: srednji Ova bijela sorta kasno evate, ali dozrijeva prilicno rano, sto je cini
prikladnom i za sjevernije krajeve. Prinosi su visoki, a biljke vrlo
BOJA POKOZICE: blijedozelena pouzdane rodnosti. Ipak, kvaliteta nije taka izuzetna, jer su i kva-
liteta plodova i vina prosjecne.
VRIJEME BERBE: srednje rano

MADElEINE SYLVANER
VELICINA PLODA: srednji U hladnijim krajevima ova se sorta pokazala boljom ad vecine
slicnih sorata . Vi no je dobra, a plodovi prosjecna okusa. Sorta je
•
BOJA POKOZICE: gotovo bij ela prilicno pouzdana, premda ne daje visoke prinose . Grozdovi lOre ,
•
u rUJnu .
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: desertno i vinsko MULLER THURGAU

VELICINA PLODA: malen do srednji U Velikoj Britaniji ova je sorta najpopularnija ad svih vinskih so-
rata, a katkada se prodaje i pod nazivom Riesling Sylvaner. Vino
• •
je odlicna okusa i bukea, dok okus sVJezih plodova zadovolj ava,
BOJA POKOZICE: zlatnozuta premda nije izvanredan , Sorta je prinosna, osim u god inama s
losim vreme nom prilikom oprasivanJa,
VRIJEME BERBE: srednje rano
TIP: vinsko SEYVAL

VELICINA PLODA: srednji Katkada se ova popularna vinska sorta prodaje i pod imenom
Seyval Blanc iii Seyve Villard. Pouzdana je i lako se uzgaja, a
• cesto je preporucuju i za karbonatn a tla iii hladnije krajeve. Vino
BOJA POKOZICE: zelena
je lagano i slatkasto . Sorta pokazuje i odredenu otpornost na pe-
pelnieu.

SIEGERREBE
VELICINA PLODA: srednji Ova odlicna sorta dvostruke namjene lOri prije nastupa hladnijeg
vremena. Na tlima koja su siromasna kaleijem davat ce visoke
•
BOJA POKOZICE: zlatnosmeda prinose, a bijelo ce vino biti punog, pomalo ostrog okusa. Plodovi
se jedu i u svjezem stanju, jer su slatki i blagog muskatnog
VRIJEME BERBE: rano
okusa.
-
o SORTAMA ZA STAKLENICKI UZGOJ
ALiCANTE TIP: vinsko
Kojiput ovu sortu vrlo krupnih grozdova lOvu i Black Tokay. • •
VELICINA PLODA: vellk
Plodove treba prorjedivati, okus im je izvrstan, a i prinosi su vrlo •
visoki. Mana ove sorte jest sto zahtijeva obavezno zagrijavanje BOJA POKOZICE: crna s plavosivim
prostora. nahukom
TIP: slatko stolno

BLACK HAMBURGH (eRNI HAMBURG)
Do sad a je ovo najpopularnija sorta za staklenieki uzgoj, za sto VELICINA PLODA: velik
ima vise razloga. Lako se uzgaja, a dobar je i okus okruglastih,
krupnih grozdova koji lOre i bez dodatnog zagrijavanja prostora. BOJA POKOZICE: tamnocrvena iii
Prinosi su visoki iz godine u godinu. Ijubicasta s plavim nahukom
VRIJEME BERBE: ranD
BUCKLAND SWEETWATER TIP: slatko stolno •
Biljke su manje bujnosti, pa 0 ovoj sorti treba razmisljati ako je VELICINA PLODA: velik
prostor ogranieen. S uzgojem nema veeih problema, a prinosi
zadovoljavaju. Blijedozeleni grozdovi poprimaju zlatne nijanse ti- • •
BOJA POKOZICE: Jantarna
jekom zriobe, a okus im je sladak, ali ne i izvanredan. Sorta trazi
redovito prihranjivanje.
VRIJEME BERBE: ranD
CHASSELAS TIP: slatko stolno

. ~ -," .
Ovu sortu, uzgajanu vee stotinama godina, mozete u katalozima
naei i pod drukeijim imenima, kao sto su npr. Casselas d'Or, VELICINA PLODA: srednji
Royal Muscadine, Casselas Rose Royal i sl. Sorta je pouzdana,
BOJA POKOZICE: ruzicasta iii jantarna
lako se uzgaja, a prinosi su visoki, kao i u llernog hamburga«.
Katkad se uzgaja i na otvorenom.
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: slatko stolno

FOSTER'S SEEDLING
Neki struenjaei drze ovu sortu najboljom od svih bijelih stolnih VELICINA PLODA: velik
sorata. Grozdovi su izuzetno krupni, a bobiee soene i dobra
okusa. Prinosi su visoki, no biljke treba obirati eim grozdovi do- BOJA POKOZICE: jantarna •
lOre. Katkad se uzgajaju i u veeim posudama.
VRIEME BERBE: ranD
TIP: muskatno
MADRESFIELD COURT
Grozdovi ove vrlo kvalitetne erne sorte odlicna su okusa i soeni, VELICINA PLODA: velik
no pokoziea je prilieno debela. Grozdove treba obrati eim dozore, •
BOJA POKOZICE: gotovo crna s
jer su bobiee sklone pueanju ako dulje ostanu na biljei. plavosivim nahukom
VRIJEME BERBE: ranD
TIP: muskatno
MUSCAT HAMBURGH
Okus ovih osvjezavajueih plodova zaista je izvanredan, bas kao i VELICINA PLODA: velik
vino, ali se ne smije brkati s popularnim llernim hamburgom«.
Ova sorta treba grijanje, a pozeljno je i oprasivanje s nekom dru- BOJA POKOZICE: tamnocrvena iii
gom sortom. Ijubicasta s plavim nahukom
TIP: muskatno
MUSCAT OF ALEXANDRIA
• •
Ova sorta ne daje velike prinose, a trazi zagrijavanje staklenika VELICINA PLOOA: vellk
tijekom jeseni i proljeea. Ipak, plodovi su izvrsne kvalitete, krup-
ni i gotovo najboljeg okusa od svih sorata. Sorta nije osobito BOJA POKOZICE: jantarna s bijelim
nahukom
pouzdana.
REZIDBA I OBLIKOVANJE
Premda ima vise metoda, za uzgoj u staklenieima najeesce se preporueuje sustava kordonaea, dok je za
uzgoj na otvorenom pogodnija sustava Guyot. Zbog jednostavnosti i ogranieenosti prostora, opisat
cemo sustav kordonaea i za vanjski i za staklenieki uzgoj .
1. i 2. godina studeni - prosinac
proljece i Ijeto
nakon sadnje
G) Provodnieu
G) Prikratite novoizrasle
izboj e na polovieu
privezite uz kolae. duljine.
. Prikratite postrane izboje Postrane izboje prikratite na duljinu

® lbz OJ' pnvezlte
. •. uz Zleu,
•. na duljinu od 5 listova. od 3 em od provodniee. Tako ce
jedan lijevo, drugi desno itd. Odstranite evatove. nastati kratki, rodni ogranei .
3. i sve sljedece godine nakon sadnje

Slijedite upute koje su upravo iznesene, ali uvazite i potrebne promjene u sustavu. Kad se u proljece pojave evatovi, postrane
izboje prikratite na duljinu od dva lista iznad evata, a postrane izdanke skratite na duljinu od samo jednog lista. Na svakom
kratkom rodnom ogranku ostavite po jedan rodni pup, a ostale odstranite. Prve eetiri godine ostavljajte samo po jedan grozd na
svakom postranom izboju, dok kasnijih godina mozete ostavljati i po 2-3 grozda.
U studenom i prosincu prikratite provodnieu, kao sto je opisano. Kad dosegne najvisu zieu, prikratite je 3-4 em ispod graniee
proslogodisnjeg prirasta, odnosno - odnosite se prema njoj kao prema postranom izboju.
NJEGA U STAKLENIKU NJEGA NA OTVORENOM

Sredinom zime oeistite staklo iza biljaka . To najeesce podrazu- U ranD proljece dodajte po dvije sake kompleksnog
mijeva da cete morati odvezati provodnieu i pustiti je da visi sve mineralnog gnojiva oko svake bilj ke . Dobra za lijte pa
do proljeca, kad je treba ponovno privezati . postavite male ad dobro usitnjenog komposta, debljine
U ranD proljece dodajte dvije sake kompleksnog mineralnog gno- 5-6 em.
jiva oko svake biljke. Dobro zalijte pa postavite male - sloj kom- Dok traje susa, biljke treba zalij evati, no to se ne odnosi
posta debeo 5-6 em. OZujak je vrijeme za poeetak zagrijavanja, na odrasle, razvij ene biljke ve cine so rata tijekom pros-
no ne einite to naglo nego postupno tijekom nekoliko tjedana. U jeen ih sezo na. Desertne sorte dohranjujte te kucim mine-
nezagrijanim staklenieima biljke ce poeeti ra sti tek u travnju, kad ra lnim gnojivom s vecim sadriajem kalija, i to od zame-
treba iskljueiti ventilatore, a ukljueiti ovlazivaee zraka. ta nja plodova pa dok plodovi ne poenu dobivati boj u.
Tijekom svibnja treba pospjesivati oplodnju potresanjem gra n- Prorjedivanj e je katkad neophodno u desertnih so rata, ali
eiea iii ruenim oprasivanjem (vid i str. 41 ). ne i u vinskih. U doba zrenja plodova biljke treba zastititi
Kad biljke poenu rasti, nuzno ih je i zalij evati. Svaka tri tjed na i od ptiea - najbolje ih je prekriti mrezama. Tijekom zri-
treba dobro natopiti zemlju oko svake bi ljke, a teku ce mineralno obe odstra nite nekoliko listova, kako biste olaksali pro-
gnojivo s vecom kolieinom kalija dodavati eijelo vrijeme, od za- vj etravanje, ali i omogucili suneu da bolje obasja plodove
metanja plodova pa dok plodovi ne poenu do bivati boju . koji zore.
v
"
Cesto valja grozdove i prorjedivati. Poeinje se kad su bob iee BERBA I SKLADISTENJE
velieine graska, a koriste se skare s dugaekim ostrieama koje se Poj ava boje na plodovima nije najbolji vodie za proejenu
drie u jednoj ruei, dok se u drugoj drii stapic, nal ik na vilieu. zrelosti, jer grozdovi eesto moraju ostati na biljkama i
Dakle, grozdove ne dodirujte rukama, nego skarama i stapicem nakon sto dobiju boju, kako bi se stigli razviti svi seceri
odstranite sve bobe koje rastu prema sredini grozda, kao i sve »odgovorni« za njihov sladak okus. To se razdoblje mjeri
one koje su presitne. Ueinite to nekoliko puta tijekom 7-1 0 dana, tjednima, kad je rijee 0 ranim sortama, no u kasnijih se
kako bi, na kraju, razmak medu pojedinim bobama iznosio 1,5 sorata maze govoriti i 0 mjeseeima. Stoga je bolje da se
em. Ovaj se dosadan po sao svakako mora obaviti ako oeekujete oslonite na okus kad odredujete poeetak berbe grozda.
vrhunske rezultate. Isto tako moraju se odstraniti i svi oboljeli iii Grozdovi se beru rueno, laganim zakretanjem pete ljke .
osteceni plodovi. Obavezno je pazljivo rukovanje. Ako zajedno s peteljkom
Tijekom proljeca i Ijeta rezite i sve postrane izboje. odrezete i dio pripadajuce graneiee, kojoj cete jedan kraj
U kolovozu smanjite ventilaeiju i prekinite ovlazivanje zraka, uroniti u vodu, grozdove mozete euvati na hladno me eak
"
kako biste pospjesili zrenje . U isto vrijeme smanjite i zalijevanje . 4-8 tjedana. Cuvajte ih na hladnom i tamnom mj estu .
DINJE
Nekad je u mnogim sjevernijim europskim zemljama uzgoj
dinja bio iskljucivo pravo vlastelinskih imanja koja su imala
staklenike, no cak se ni danas, kad staklenicki prostor nije ta-
kva rijetkost, dinje ne uzgajaju cesto.
U nasoj se zemlji dinje i lubenice mogu uspjesno uzgajati i na
, f otvorenom, dok se za zemlje s hladnijom i vlaznijom klimom,
\.
bez obzira na prosiren asortiman, jos uvijek preporucuje uzgoj
,,, u zasticenom prostoru - klijalistima i staklenicima, jer tek kom-
•
'-,
• •
binacija ranozrelih so rata i zastite te vrste jamci uspjesan uzgoj
ovih »toploljubivih« kultura.
Sve se dinje uzgajaju iz sjemena, osim sorte Gaylia, koja zori
sredinom sezone, a prodaje se u obliku gotovih sadnica. Ako
ste uspjesno u stakleniku uzgajali krastavce, tada ne biste tre-
bali imati problema ni s dinjama, premda one traze nesto susi
zrak od krastavaca.
Ranozrele sorte dinja bit ce spremne za berbu od kraja srpnja
do sredine kolovoza, srednje kasne dozrijevaju krajem kolo-
voza, a kasne sorte tek pocetkom rujna .
, \
I .
, Nije lako klasificirati sorte dinja, no vecina ce se strucnjaka
sloziti s podjelom koja je ovdje iznesena.
v v
ZIMSKE DINJE (CASABA) MREZASTE DINJE (MUSKATNE) DlNJE CANTALOUPE
Plodovi su veliki, izduzeni, s tvrdom, Plodovi su mali, okrugli iii ovalni, s glatkom koram Plodovi su ovalni iii plosnati, grube kore koja
rebrastom koram. U ovu skupinu ubraja se i prekrivenom mrezastim nitima svjetlije boje. Meso je je hrapava, ali ne i mrezasta.
eijenjena sorta Honeydew. zeleno, narancasto iii ruzicasto, soc no i slatko, s Meso je zeleno, narancasto iii ruzicasto,
Meso je blijedozeleno iii bijelo, a maze biti vrlo prepoznatliivim muskatnim okusom i aromom. socno i slatko s prepoznatljivim okusom,
soc no. Uviiek je hrskavo, ali ne i lomljivo. Pomno birajte sortu, ier neke ad njih traze i zag rii ane nalik na breskvu. Ova ie
Sorte iz ave skupine ne preporucuju se za staklenike. Uzgoj u hladnim kliialistima nece dati naipopularnija skupina dinia, ier ce uspiievati i
uzgoj u negriianim staklenieima iii klijalistima. dobre rezultate. u negriianim staklenieima iii klijalistima.
SJETVA I SADNJA
SJETVA
- SADNJA U NEGRIJANA SADNJA U STAKLENIKE
v
Sjeme posijte sredinom iii krajem travnja, KLiJALISTA Premda mozete saditi izravno u supstrat obogacen sta-
a zbog eventualnog djelomicnog neuspje- jskim gnojem iii u loncice napuniene kompostom, u po-
ha posijte nesto vise sjemenki nego sto Zemlju pripremite u travnju. Pola kante staj- sljednie se vriieme naicesce primjenjuje sadnja u tzv.
trebate sadniea. Lonciee pokrijte staklom skog gnoja iii komposta ukopajte u sredini sva- »sadne vreciee« . Vreeiee stavite na njihova mjesto, barem
i drzite na temperaturi ad 22° C. Nakon kog prazora. Biljciee posadite u svibnju. Nakon 1 tiedan prije sadnie. Uvijek sadite uz straniee staklenika i
nieanja uklonite staklo, a temperaturu sadnje prazore zasjenjujte 7-14 dana i po potre- ne zaboravite prije sadnje postaviti potpornje.
odrZavajte iznad 15° C. Biljciee su sprem- bi zalijevajte.
ne za presadivanje kad razviju 3-4 prava
lista. CD Zemlju uzdignite ® Biljke posadite CD »Sadne vreeiee« po- ® Biljciee posadite u kompost,
rv
Utisnite po jednu u sredini svakog na uzdignucu,
taka da 3 em
stavite na pod stakle-
nika iii na posebne
po dvije u svaku vreeieu.
Neka korijenova bala bude
~ slemenku.
korijenove bale podloske. aka 3 em iznad povrsine.
.... bude iznad po-
1,.cm vrsine okolne
zemlje.
CD Lonciee pramjera 10 em napunite ® Biljke nemojte zatiskivati, samo ih zalij- ® Ne zatiskujte, vee samo zalijte, ali
kompostom iii mjesavinom za sjetvu. te, ali pazite da se ne smoci i stabljika. pazite da se ne smoci i stabljika.
OSORTAMA
TIP: mrezasta
BLENHEIM ORANGE
VELICINA PLOOA: velik
Ovo je stara, cijenjena sorta koja se jos uvijek nudi u nekim katalo-
BOJA POKOZICE: zuta zima. Pogodna ie za staklenieki uzgoj, osobito u grijanim stakleni-
cima. Meso joj je eesee crvenkasto nego naraneasto, a okus vrlo
BOJA MESA: tamnonarancasta
dobar. Bere se potkraj kolovoza iii spoeetka rujna.
TIP: cantaloupe
• CHARANTAIS
VELICINA PLOOA: malen
Ove se sive ))Iopte«, tamnije isprugane, mogu nab u samoposlu-
• •
BOJA POKOZICE: slvozelena zivanjima, a mnogi katalozi nude i njihovo sjeme. Meso je mirisno i
zlatnocrvenkaste boje, no okus plodova iz vlastita uzgoja moze ees-
BOJA MESA: narancasta • •
to razocaratl.
VRIJEME BERBE: srednje
TIP: mrezasta
• • HERO OF LOCKINGE
VELICINA PLOOA: vehk
Sorta se eesto uzgaja u grijanim staklenicima. Lako se prepoznaje
• •
BOJA POKOZICE: narancasta jer su plodovi okru gli iii blago ovalni, prekriveni gustom, zlatastom
mrezom, a meso im je gotovo bijelo. Okus je odliean i vrlo sladak.
BOJA MESA: blijedozelena
Sorta je stara, no jos se uvijek eesto preporueuje.
TIP: cantaloupe
NO NAME
VELICINA PLOOA: srednji Sorta ima neobicno ime (»bezimena«l, a cesti su i nepovoljni
BOJA POKOZICE: zuta iii krem komentari u katalozima. Pokozica je svijetla, s promjenljivim brojem
veeih i manjih zelenih polja. Plodovi kasno zore, pa se ova sorta ne
BOJA MESA: narancasta preporueuje za uzg oj u negrijanim staklenicima i klijalistima. Plodovi
VRIJEME BERBE: kasno su okrugla oblika, a okus im je izvrstan.
TIP: cantaloupe
• OGEN
VELICINA PLOOA : malen
Ova sorta nije tako rana kao Sweetheart, a ni tako otporna . Ipak,
BOJA POKOZICE: zuta iii ze lena dobar je izbor za uzgoj u negrijanim klijalistima, ako se vee niste
odlucili za Sweetheart. Mali, okrugli, zuti plodovi sa zelenim rebrima
BOJA MESA: blij edozelena
imaju sladak okus, a meso im je soeno i evrsto.
VRIJEME BERBE: rano
TIP: mrezasta
SUPERLATIVE '
VELICINA PLOOA: velik
Plodovi su vrlo privlacni - okrugli poput lopte, tamnozeleni, s
BOJA POKOZICE: zelena uoclj ivom mrezom krem bOle. Meso je puna i slatka okusa. Sorta se
moze uzgajati i u negrijanim staklenicima, ali se, usprkos tome,
BOJA MESA: narancastocrvena
malo trazi pa je i ponuda slabij a.
TIP: cantaloupe
SWEETHEART
VELICINA PLOOA: srednji
Svi ee se sloziti da je ovo najbolja sorta za uzgoj u negrijanim stak- •
BOJA POKOZICE: sivozelena lenicima i klijalistim a. Uspijeva i na nizim temperaturama, gdje bi ".
" ..
•
podbacila svaka druga sorta, a meso je lijepe boje i izvrsna okusa.
BOJA MESA: narancasta
Jedina je mana prilieno skupo sjeme. '
VRIJEME BERBE: rano
TIP: mrezasta
•
TIGER
VELICINA PLOOA: srednji Cim se ugledaju zivo obojeni plodovi ove sorte na kojima se jasno
BOJA POKOZICE: zuta i zelena uocavaju naizmjenicno postavljene zute i zelene pruge, odmah je
jasno kako je sorta dobila ime. Plodovi su nalik splostenoj lopti, a
BOJA MESA: narancastozuta meso im je odlicna okusa kad se uzgaja u grijanom stakleniku.
VRIJEME BERBE: srednje Sjeme se prilicno tesko nabavlja.
,
OBUKOVANJE I NJEGA
v
STAKLENIK KLiJALISTE
Prije sadnje postavite potpornje za ove biljke penjacice. Kad biljke pocnu rasti, to je znak da su se dobro ukorijenile:
, Razapnite nekoliko zica: stabljike ce biti visoke oko 1,8 m. uklonite pokrovni materijal prebacen preko stakla i postup-
Nakon sadnje uz zice privezite stapove, po jedan uz svako no pocnite provjetravati. Kad se razvije po 5 pravih listova,
sad no mjesto. zalomite vrhove, jer ce to pospjesiti stvaranje novih
izboja. Otprilike nakon 3 tjedna na svakoj biljci izaberite 4
,
•
I
® Stap
"' najjaca izboja pa ih usmjerite prema kutovima okvira.
uzzlee Iza
'
svake biljke.
® Postrane izboje
privezite uzduz
-- ziea. Nepozeljne
izboje odstranite, Jake izboje
usmjerite prema
kutovima okvira.
® Glavnu sta· Odstranite sve

bljiku labavo ~- ----
privezite uz postrane izboje Nezeljene
stap, ispod donje zice. izboje
uklonite.
G) Razapnite potporne zice izmedu kuka postavljenih na
•
30 em od stakla. Zice neka budu medusobno udaljene po 0,3 m, Muski i zenski cvjetovi pojavljuju se na biljkama odvojeno. Kad
Kad dosegnu kroviste staklenika, bi zalomite vrh. Sta- se pocnu pojavljivati, stakla dignite da mogu uci kukci oprasi-
bljika bi tada trebala biti visoka oko 1,8 m. Zalomite i vrhove vaci. Nocu stakla spustite. Kad je hladno i kisovito stakla ne
svih postranih izboja kad se na njima razvije po 5 listova, jer uklanjajte i oprasivanje provodite rucno. Kad su plodovi veli-
ce to potaknuti stvaranje novih izboja na kojima ce se razvi- cine pikula, valja ih prorijediti i prikratiti izboje.
jati cvjetovi . Dvije su vrste cvjetova. Prvo se pojavljuju muski
cvjetovi s tankom peteljkom, a zatim zenski na kojima se iza
latica moze vidjeti sitan plodic. Odrasli muski cvijet otki nite
pa ga njezno gurnite u sredinu zenskog cvijeta. To ci nite oko
podneva i racunajte da jedan muski cvijet moze oprasiti po ® Izboje prikratite tako
cetiri zenska. Kad su plodovi velicine pikula, tada je nuzno da ostanu samo dva G) Odstranite nezeljene plodove. tako da
lista iza ploda. ostane samo jedan plod na svakom izboju.
prorjedivanje, ali i onemogucavanje daljnjeg rasta postranih
izboja. Upute: Nakon prorjedivanja svaka biljka trebala bi nositi po cetiri plo-
da, a sva cetiri izboja trebala bi biti prikracena. Treba odstranji-
vati i sve izboje koji bi se naknadno pojavili na biljci.
Tlo treba odrZavati vlaznim, ali ne i zasicenim vodom. Zalijevaj-
te redovito kad plodovi pocnu bubriti, ali pazite da se ne smoce
® Zalomite stabljiku da G) Odstranite plodove da ostane samo
i stabljike, U doba dozrijevanja zalijevanje smanjite.
ostanu dva lista iza ploda.
jedan na svakom pastranam izbaju. Nuzno je i redovito dohranjivanje. Pocnite dodavati tekuce mi-
Na kraju ovog postupka treba biti 4-6 plodova na svakoj bilj- neralno gnojivo s vecom kolicinom kalija kad plodovi budu pro-
ci. Sve izboje i cvjetove koji se kasnije pojave treba ukloniti. mjera oko 5cm i prihranjujte svakih 7-' 0 dana do pocetka
Vazno je pomno zalijevanje: kompost treba uvijek biti umje- zrenja .Vazno je i provjetravanje. Kad je hladno, ventilaciju sma-
reno vlazan. U doba bubrenja plodova zalijevajte dva puta na njite, a za topla vremena povecajte, Buduci da izravni kontakt s
dan, ali pazite da se ne smoce i Kad plodovi pocnu tlom uzrokuje truljenje plodova, plodove je dobro podloziti na
zoriti, zalijevanje se smanjuje. Vazno je i redovito prihranji- nacin koji je opisan na slici,
vanje , Pocnite dodavati tekuce mineralno gnojivo s vecom Crijep iii komad drveta
kolicinom kalija dok su plodovi velicine loptice za golf pa ga ostavite ispad plodova
redovito dodajte svaki tjedan, sve do pocetka zriobe . Stakle- od velicine teniske
loptiee do pune
nicki prostor treba lagano ovlazivati, osim u doba oprasivan- zriobe,
ja i kad plodovi pocinju dobijati boju. U to doba zriobe ventila-
tori moraju biti otvoreni, jer je nuzan suh zrak. Plodovi koji
zore trebaju i fizicku potporu - kao sto je prikazano: BERBA
Dinje ne be rite sve dok potpuno ne dozore, sto mozete ocijeni-
ti po nekoliko pouzdanih znakova. Na kraju ploda koji je uz pe-
teljku pojavit ce se okrugla pukotina, a u mrezastih iii cantalo-
Mreziea abjesena a
zice ucvrscuje pia· upe sorata plodovi ce dobiti prepoznatljiv miris. Isto tako, zreli
dove ad velicine se plod lako odvaja od peteljke kad ga podignete rukom . Ubra-
teniske loptice do
ne plodove mozete u hladnjaku cuvati samo nekoliko dana.
pune zriobe.
Kivi, koji se nazivao i kineskim ogrozdom iii aktinidijom, nije biljka koju
svugdje mozemo uzgajati. Vrhovi izboja vrlo su osjetljivi na mraz, a
dugo je suncano razdoblje neizostavno kako bi smeckasti plodovi pot-
puno dozorili. Mozete se odvaziti na uzgoj kivija ondje gdje uspijevaju
slatke, stolne sorte vi nove loze.
Bujne su biljke kivija penjaciee koje mogu narasti i do desetak metara
ako njihov rast izmakne kontroli, tj. ako se redovito ne provodi rezidba .
Listovi su mu veliki i sreoliki, a lijepi evjetovi krem latiea imaju promjer i
do 5 em.
Ove su biljke prebujne za staklenike prosjecne velicine. Drzite se uzgoja
na otvorenom i izaberite zenske biljke sorte Hayward, koje se smatraju
najboljima i najpouzdanijima. Slijedite pravila za sadnju, rezidbu i njegu
koja su iznesena za vanjski uzgoj vi nove loze na str. 88 i 91. Ipak, posto-
je i dvije razlike; obavezno cete u nasad morati ukljuciti i po jednu
musku biljku (dobrom se pokazala sorta Tom uri) na svake 2-3 zenske
biljke, a izmedu pojedinih sadnih mjesta treba naprav iti razmak od 3,6
do 4,5 m, ovisno 0 sorti.
Preporucuje se i rucno oprasivanje (slijedite upute koje su dane za
oprasivanje dinja na str. 94). Ako je kivi posade n na odgovarajucem
mjestu, tada mozete ocekivati urod od desetak kilograma po odrasloj
biljei, no morat cete pricekati oko 7 godina da bi biljke usle u puni rod.
Plodovi se beru kad im smeda povrsina lagano omeksa, sto se obicno
zbiva u listopadu. Svi se plodovi moraju ubrati prije prvih mralOva .
v
Cuvajte ih na hladnom mjestu barem mjesee dana prije upotrebe, a i

poslije toga mogu se cuvati jos mjesee iii dva.
FIZALIS
Za razliku od kivija , ovo se voce jed nako rijetko nalazi i u vrtovima i u
ducanima. Katkad se nudi pod imenima kao sto su »ogrozd s ogrtacem «
iii »kineski lampion«.
Uzgaja se kao poludrvenasta jednogodisnja kultura - na otvorenom u
krajevima s blazom klimom iii u stakleniku ondje gdje mu je klima manje
naklonjena. Budite oprez ni ako ste se odluc ili za staklenicki uzgoj, jer je
biljka, bez obzira na savjete, ipak jaca i bujnijeg lisca od rajciee i zauz ima
. ,.
I vee I prostor.
Uzgoj na otvorenom gotovo je potpuno jednak uzgoju raj cie e, pa ako
ste imali srece s rajcieama, nema razloga da ne pokusate uzgojiti i fiza-
lis. Sa svake biljke mozete ocekivati oko 0,5-1 kg plodova »o rijentalnog«
izgleda i okusa. Sjeme posijte utopia kl ij alista u ozujku, a mlade biljke
presadite na otvoreno u svibnju, kad prode opasnost od mralOva.
Ostavite razmak od 0,7 m izmedu bilja ka, a svaku biljku poduprite
Stapom dugackim oko 1,2 m i njezno je za njega privezite. Kad biljke
narastu oko 0,3 m, zalomite im vrhove, a kad se pojave prvi plodovi,
prihranite ih tekucim mineralnih gnojivom s vecom kolicinom kalija.
Biljke redovito pregledavajte, kako biste brlO reagirali ako se pojave
v ••
stetnlel.
Biljke uzgojene u stakleniku mozete obirati kad plodovi potpuno do-
lOre, dok berbu biljaka na otvorenom treba provesti kad su plodovi jos
malo nezreli, kako ne bi stradali od mraza. Do kraja ce dozoriti na pro-
lOrskoj dasei.
I
~
BOLESTIISTETNICI
JAGODE MALINE
Lisne usi· Pti ce· Puzevi· Virusi • Pepelnica jagoda Lisne usi· Kukac malin ar· Ptice· Gusjenice· Palez
Siva plijesan • Trulez sred ine ploda Siva plijesan· Viru si
KUPINE I HIBRIDI eRNI RIBIZI

Lisne usi· Kukac ma linar· Ptice· Palez Ribizova grinj a· Lisne usi· Ptice· Crveni pauk
Siva plijesan· Virusi Pjegavost li sca· Americka pepelnica· Siva plijesan
OGROZDI
Lisne usi· Ogrozdova osa listarica· Mrazovci· Ptice Lisne usi· Pipe· Gusjenice· Pjegavost lisca
Apo pleksij a • Americka plijesan Koraljne mrlje
GROZElE DINJE
Plamenjaca· Crveni pauk· Pepelnica· Siva plijesan Crveni pauk· Pepelnica· Trulez korijena
Su sen je Mozaicni virus
,
~
UZROCI LOSEG PRINOSA

• NESTRPLJIVOST - Prve sezone nakon sadnje ne ocekujte obi Ian urod.
Iznimku cine jagode i dinje, no jesenske ce sorte malina dati dobar rod tek
trecu godinu nakon sadnje. Treba cekati cak 4 -5 godina, ako je rijec 0
Mreza je nuzna kako bi sprijecila ptice da
crnom, crvenom i bijelom ribizu iii oogrozdu.
05tete pupove iii plodove. Mnogi daju
• LOSA REZIDBA I NEPAZLJIVA BERBA - Upute za zimsku rezidbu prednost polipropilenu pred najlonom.
grozaa, kupina i ostalog voca mogu se, na prvi pogled, ciniti vrlo radi-
kalnim, jer se mora odstraniti mnogo grana i izboja. Ipak, to je nuzno, da bi
se sprijecio neobuzdan porast lisne mase na stetu plodonosenja. Problem
moze biti i nepazljiva berba, jer se branjem nezrelih plodova lako ostete
izboji i rodni pupovi, ali i sprijeci daljnja zrioba preostalih plodova.
• MRAZ - Mraz je ozbiljan problem mekog voca - pojedinosti na str. 100.
• PTICE - Ptice su, vjerojatno, jedan o d najozbiljnijih problema mekog
voca. Berba moze biti prepolovljena ako biljke ne zastitite od ptica . Mreza
je jedino pravo rjesenje - pojedinosti na str. 59.
• NEPOVOLJNO MJESTO I LOSA SADNJA - Do razocarajuceg roda
mogu dovesti: presjenovito sadno mjesto, lose tlo na kojem se zadrzava
voda, hladni vjetrovi, prekratko vrijeme izmeau obrade tla i sadnje, pre-
suha zemlja u zoni korijena i neodgovarajuca dubina sadnje.
• BOLESTI IZ TLA - Velik je broj bole sti ciji se uzrocnici nalaze u tlu, a
mnoge meau njima mogu ozbiljno ugroziti i plodonosenje. Gljive caaa -
vice (str. 54) najpoznatije su no treba spom enuti i trulez korijena dinje (iz-
bjegavajte preobilno zalij evanje), trulez plodova jag ode (posadite ot-
porne sorte) i venuce jagoda (takoaer se preporucuje sadnja otpornih
sorata) .
v
• SLABO OPRASIVANJE - Kisa, hladno vrijeme, jaki vjetrovi iii presuh

zrak mogu uzrokovati slabo oprasivanje - pojedinosti cete naci na str. 100,
u dijelu koji gov ori 0 otpadanju cvjetova .
v
• BOLESTI I STETNICI - Tekstovi na str. 97-101 pokazuju da ima mnogo

bolesti i stetnika koji napadaju listove i izboj e te cvjetove i plodove mekog
voca. Vrlo su opasni i virusi, ciji simptomi, s vremenom, postaju sve
• v • ••
IzrazenlJI.
• MANJAK VODE I HRANJIVA - Meko voce cesto ima plitak korijen pa je Voce uzgajano u stakleniku moramo opra5ivati
neophodno redovito i dostatno zalijevanje za vrijeme suse. Cest uzrok rucno. Dvospolne cvjetove lagano protresite, a
u jednospolnih cvjetova (dinje, kivi) pelud s
slabe rodnosti jest i manjak kalija, pa biljke prihranjujte prema uputama.
muskih cvjetova prenesite na zenske mekom
Po potrebi primjenjujte i folijarnu prehranu (Iistom).
cetkicom, komadicem vate iii uguravanjem
• STAROST - Meko voce ima ogranicen v ijek trajanja, nakon kojeg pri- cijelih muskih cvjetova u unutrasnjost zenskih .
nosi postaju sve manji i manji . U prosjeku jagode traju 3 godine, maline
10, a ogrozdi 10-15 godina.
•
,",
RIBIZOVA STAKlOKRllKA ..
KUKAC MAlINAR
,,
"
•
Presjek kroz osusene izboje ,• , Presjek kroz osusene izboje
•
ribiza iii ogrozda moze otkriti I malina pokazat ce 1 cm du-
2 cm dugacke bijele gusjenice ,j gacke gusjenice crvenkaste
staklokrilke koja leze jaja na •,, boje. Mlade se gusjenice skri-
Zaista je mnogo stetnika koji stvaraju
povrsini izboja u lipnju, a kas- ,t vaju u zemlji tijekom zime, a u
nije se gusjenice ubusuju u nji- ••
izboje se ubusuju u travnju, supljine u listovima i stabljikama .
!•
hovu unutrasnjost. Napadnute ,, gdje se hrane njihovom unu- Najcesci su opisani na ovoj stranici,
,
izboje odrezite na mjestu gdje •,,
trasnjosti . Uspavane gusje- no ne smijemo zaboraviti ni savijace
jos nisu promijenili boju. I nice treba suzbijati zimskim pokozice plod a (strana 51), koji
Srecom, ovaj stetnik nije jako prskanjem, a napadnute izboje
v'
prosiren. odrezati i spaliti .
stvaraju zapretke unutar savijenih lis-
tova, kao ni kukce potkornjake (str.
52), koji cesto napadaju voce s drve-
v nastim sibama. Na listovima cine
GUSJENICA ZUTOG »REPA(( stete i brojne gusjenice; ovdje nisu
Tockasta gusjeniea prikazane gusjenice sa str. 51.
dugacka 3 em Listove jagoda mogu ostetiti i puzevi .
,
JAGODNI SAVIJACI
Ova dlakava, obojena gusjenica moze izazvati Ovo Je opasan stetnik ogrozda i ribiza koji, za
ozljede ako se dira rukama. Kadsto se nade na jacih napadaja, moze izazvati potpun gubitak
sibama malina, gdje moze biti i uzrocnik golo- lisca. Lako se prepoznaje jer se gusjenice hrane
brsta. Srecom, rijetko se hrani u vecim skupina- oko lisnih zila. Pojavljuju se nakon svibnja, a
ma. Tada treba prskati. Ako ih ima mala, tad a ih treba ih prskati odmah na pocetku napadaja.
treba skupiti i unistiti . Najcesce se provode dva prskanja, jer ovaj
stetnik moze imati cak cetiri generacije
godisnje. Vrlo opasan stetnik na jagodama. Svilenkasta
preda obavij a po nekoliko listova zajedno, a un-
PIPE utar tog zapretka mogu se vidjeti 0,5 cm
dugacke zelenkaste gusjenice koje se hraRe lis-
OGROZDOVA GRBICA nim tk ivom . Takve listove treb a odstraniti s
bilj ke i unistiti, a biljke, po potrebi, poprskati
prij e cvatnje i jas jed nom nakon berbe.
4em
dugacka,
CRVENONOGI KUKAC
..
savi/ena
• •
gusJemea
Ozbiljnu stetu mogu uzrokovati i jabucna pipa i

obicna, zelena pipa. Izbusit ce lisnu povrsinu,
tako da ce, na pocetku, nastati crvenkasto- Prepoznatljivo abojena gusjenica hrani se na lis-
smede tockice koje ce se, kako list bude rastao, tovima ogrozda i ribiza u proljece i rano Ijeto, a
postupno pretvarati u vece rupice smedeg moze izazvati gubitak lisca. Srecom, ovaj stet-
v
ruba. Stetnik je cest na svom mekom vocu, nik se moze naci samo u sjenovitim vrtovima u Ovaj beskrilni kukac moze u nekim krajevima
posebno na ribizima i agrozdima. Zastita nije kojima biljke nikad nisu bile prskane. Ako je na-
izazvati ozbiljna ostecenja na jagodama i mali-
jednostavna, jer treba prskati u dva navrata - padaj slab, a gusjenice malobrojne, jednos-
nama. Sam se kukac rijetko vida jer se hrani
neposredno prije atvaranja cvjetova i neposred- tavno ih skupite i unistite. Tek pri jacem na-
nocu, a pri bilo kakvoj smetnji odmah padne na
no nakon oblikovanja mladih plodova. padaju nasad poprskajte, i to neposredno prije
zemlju. Suzbijanje je prilicn o tes ko, no pomoci
otvaranja cvjetova.
ce redovita obrada tla oko biljaka.
Listove i stabljike mekog voca mogu napasti brojne bolesti i stetnici, sto ce
pokazati i sljedece dvije stranice. Osim opisanih, mogu se pojaviti i kukci
potkornjaci (str. 52), koraljne mrlje (str. 54), izrasline na kori (str. 54), rda na
ogrozdu i ribizu (str. 101). Gljive cadavice (str. 54) mogu napasti listove
ogrozda, malina, hibrida, jagoda, ribiza i vinove loze.
v
USI
Mnoge vrste usiju napadaju meko voce, a ucinei im cesto mogu biti
vrlo ozbiljni. To se odnosi i na razne deformaeije listova i vrhova izbo-
ja, no jos vise na viruse koje usi prenose. Ribize napadaju ribizove
lisne usi koje izazivaju pojavu obojenih mjehura na listovima;
kovrcanje listova u ogrozda izazivaju lisna us salate i ogrozdova us,
a i maline napadaju dvije vrste usiju - jedna vrsta malinovih usiju
napada listove, dok druga sise sokove iz stabljike i peteljke. Jagode
napadaju mala jagodina lisna us i vostana us koja moze potpuno de-
formirati . Za sve slucajeve vrijedi pravilo da prskanje treba
provesti cim se stetniei primijete. Us koja izaziva mjehuravost Us koja izaziva kovrcanje Us koja sise iz stabljike
GRINJE
Meko voce moze napasti nekoliko vrsta grinja. Opci je simptom
promjena boje listova u broncanu te sicusni kukei, nalik na pauke,
na nalicju listova. Crveni pauk napada erne ribize i jagode za toplijih
Ijeta. Grinja bryobria cesto izaziva otpadanje listova kod ogrozda, a
obj e se grinje suzbijaju prskanjem odmah nakon evatnje, naravno,
• • v
po mlrnom I suneanom vremenu .
Jagodina grinja mnogo je opasnija, a i teze se suzbija. Mladi listovi
posmeae, stariji se smezuraju, a eijela biljka moze propasti. Napad-
nute jagode treba iskopati i spaliti. Grinja bryobria Crveni pauk Jagodina grinja
RIBIZOVA GRINJA JAGODINA lISNA NEMATODA

Sitne grinje prezimljuju u nabubrenim Nematode mogu uzrokovati nenor-
pupovima karakteristicna izgleda koji malno izduzivanje lisnih peteljki i pro-
u proljece ne tjeraju, tako da su grane mjene njihove boje u ervenu (»bolest
gole. Ovaj stetnik nije tako cest - ervenih biljaka«) iii, pak, listovi i pe-
srecom, jer nema zadovoljavajuce teljke mogu biti vrlo zbijeni i kratki.
mjere za njegovo suzbijanje. Napad je Pomoci nema: napadnute biljke valja
najjaci nakon vlazne jeseni. Ogoljele iskopati i spaliti, a jagode ne saditi na
grane treba odrezati i spaliti. to mjesto barem 5 godina.
RIBIZOVA MUSICA MALINOVA MUSICA

Ovo je opasan stetnik ribiza, jer ma- Ispod ko re napadnutih siba primje-
lene licinke izjedaju mlade listove i cuj u se sicusne, ruzicaste licinke
vrhove izboja pa listovi postanu izvi- koje se tamo hrane i oslabljuju biljno
jeni, bez boje i suse se, a izboji su tkivo, koje tako postaje »Iak plijen«
vidljivo prorijeaeni. Ovaj se stetnik drugim bolestima i stetnieima. Ako
tesko suzbij a prskanjem - sredstvo na povrsini siba uocite napuknute di-
treba primij eniti cim se uoce prvi jelove - prskajte, a prskanje pono-
simptomi napadaja. vite i za dva tjedna.
APOPlEKSIJA PRASKASTA PEPElNICA

Apopleksija (iii kap) eijelih izboja Napada grozde i dinje (na otvoreno-
ogrozda cesta je pojava, a uzrokuju je me). Na listovima se pojavljuju polja
gljiviee (str. 101). Karakteri sti cno je prekrivena bijelim prahom. Ta pojava
da eijela, dobro olistala grana odjed- na grozdu cesto moze biti prikrivena,
nom pozuti i osusi se, dok se gljiviee tako da se lakse uocava posmedenje
mogu vidjeti na mjestima 10m a gra- listova. Oboljele listove treba otkinuti
na. Napadnute grane odmah odre- i spaliti, a biljku prskati cim se uoce
prvi znaei bolesti. Prskanje ponavlja-
" . . V"
zlte, a mjesta reza premazlte voear-

skim voskom. jte u razmaeima od 14 dana.
v
PJEGAVOST SIBA SMEflA STITASTA US

Napada maline i »Ioganberry((. Nekoliko vrsta stitastih usi
Na sibama se s pocetka Ijeta moze napasti stabljike mekog
javljaju male, Ijubicaste tocki- voca. Ovi se kukci, nalik na si-
ce koje prerastu u velika bjel- cusne skoljke, ne mogu pomi-
kasta uzdignuca s Ijubicastim cati s mjesta i cesto su znak AMERICKA PEPELNICA
obrubom. Sve oboljele sibe zan emarivanja biljaka. Naj-
treba u jesen odrezati, a slje- cesca je smeda stitasta us
deceg proljeca biljku prskati koja napada rib ize, ogrozde i
svakih 14 dana od otvaranja maline. Prskajte bijelim uljem
pupova do pojave cvjetova. u studenom iii malathionom u
ozujku iii rujnu.
DEFORMACIJA lISTOVA PEPELNICA JAGODA
Zdrava Deformirana
polovica polovica
Americka je pepelnica degenerativna bolest

Lisni Bez lisnog ogrozda. Na mladim se listovima i izbojima po-
v • v .
rezanl reznJa javljuju polja prekrivena praskastom prevla-
Rijec je 0 najcescoj bolesti jagoda. Lako se pre- kom, a kasnije biva napadnut i plod (str. 1011.
Virusne bolesti uzrokuju razne promj ene u izgle- poznaje jer se na gornjoj povrsini listova po-
du listova. U ovom slucaju nedostaje bazalni Baja praha postupno se mijenja od bijele u
javlj uju tamnosmede pjege, a napadnuti se lis- smedu. Bolesti pogoduje pregusta sadnla bl-
rezanj, a u ostalom dijelu lista manje je lisnih to vi kovrcaju tako da se vidi i pepeljasta prevla-
vena neg a obicno. · Cvjetni su pupovi crven - Ijaka, pa ogrozde treba saditi na veci medu-
ka na njihovu nalicju. Bolest moze napasti i sobni razmak i redovito ih orezivati. ObolJele
kasti, a virus sire kukci koj i napadaju pupove plodove (str. 1011. Prskajte svakih 14 dana
(str. 1~Ol, Ciiela bilika oolako deaenerira. ,....-,. _----_ ...• _- - .J _ _ ::::_.1. _ _ .. :_. __ :_ ..J_ l __ _ .. grane odrezite u rujnu, a ako su grmovi bili
•
v v
PALEZ MRAZ NA SIBAMA

Oko pupova najprije se pojave U proljece se moze dogoditi da
Ijubicaste mrlje koje kasnije se neki pup iii cak svi pupovi
postaju srebrnkaste, a pup na sibama ne olvore. Ako je
odumire. Bolest napada ma- tkivo oko pupa posvijetlilo,
OTPADANJE CVJETOVA line i »Ioganberry« na pocetku tada je rijec 0 palezi, ali ako
jeseni. Smanjite gustocu na- okolna kora izgleda normalno,
sada prorjedivanjem siba, a tada je, najvjerojatnije, rijec 0
oboljele sibe odrezite i spa lite mrazu . To se najcesce zbiva
cim se na njima pojave Ijubi- nakon razdoblja toplijeg vre-
caste mrlje. Preventivno mo- mena, koje uzrokuje pocetak
zete biljke prskati svakih 14 kolanja sokova u biljci, tako da
dana od otvaranja pupova do je biljka osjetljivija na kasnije
pojave prvih cvjetova. naglo zahladenje.
Ako je biljka inace zdrava i nije izlozena pro- JAGODINE PIPE

puhu, tada do otpadanja cvjetova moze doci iz
dva razloga. Prvi je razlog mraz u doba cvjeta-
nja, a drugi izostanak oprasivanja zbog pre-
vlaznog iii presuhog zraka te zbog hladnoce,
takoder u doba cvjetanja.
RIBIZOVA GRINJA
pup
Ovaj stetnik moze napasti i jagode i maline. I maline i jagode mogu biti zrtve ovog stetnika.
Cvjetna je stapka djel omicno slomljena nakon U svibnju i lipnju dolazi do posmedenja i odumi-
sto kukac polozi jaja unutar cvjetnog pupa, tako ranja cvatova, a otpadaju i neotvoreni pupovi.
da cijela tvorba ostane visjeti iii cak i padne. Katkad se napadaj pipa zamjenjuje s napada-
Kojiput se napadaj ovog stetnika zamijeni s na- jem malinova cvjetara, premda su pipe lako
I padom kukaca pipa, premda su cvj etari prepoz- prepoznatljivi kukci metalnozelena tijela. Jaca
v
Ova je grinja dosad najopasniji stetnik crnog natljivi kukci tamnosiva tijela. Stete su rijetko najezda pipa vrlo je rijetka, pa je rijetko potreb-
ribiza. Katkada napada i ogrozd te bijeli i crveni takve da bi se morale prskati. no prskanje.
ribiz. Potkraj proljeca iii pocetkom Ijeta sitne
grinje donese vjetar, zajedno s drugim kukcima.
Do srpnja grinje vec udu u pupove koji nabubre i
postanu manje usiljeni. Grmove zimi pazljivo
pregledajte i odstranite zadebljale pupove. Jace MRAZ NA JAGODAMA •
PTICE
zarazene biljke iskopajte i zapalite.
KUKAC MALINAR
,
Ptice su opasnost za sve meko voce kad dozri-

jeva. U fazi pupova najugrozeniji su ogrozdi; za
Najosjetljiviji na mraz jesu otvoreni cvjetovi zimskih mjeseci zimovke mogu otrgati sve
0,3 cm dugacak smedi jagoda. Nakon mraza izgledaju tako da se nitko pupove u mirovanju. Jedino uistinu ucinkovito
kukac ne moze zabuniti - latice ostaju neostecene, rjesenje jest mreza. Dobro ucvrstite donji dio
dok sredina cvijeta pocrni. Kad se to dogodi, ni- mreze. Ako vam je pokrivanje mrezom neprak-
Odrasli kukci ostecuju cvjetove malina, kupina i sta se vise ne moze uciniti. Zastitu treba pro- tic no, razvucite pamucni konac preko grana i
hibrida. Kad ih primijetite na cvatovima, prs- vesti prije pojave mraza, a najbolje je pokriti odgodite podrezivanje do izbijanja pupova u
kajte. biljke novinama iii folijom ako se ocekuje mraz u proljece.
doba cvjetanja.
Plodovi mekog voca slatki su i socni, pa su zato ptice najveca napast. Puzevi
napadaju plodove koji su u blizini tla, a pojava sive plijesni moze potpuno
unistiti rod . Katkada dolazi i do preranog otpadanja malih plodova - pojava
je cesca u crnih ribiza, a posljedica je ostecenja od mraza iii slabog
oprasivanja. U malina isti problem najcesce izaziva ostecenje rodnih izboja
- spurova.
v v
OZEGOTINE I SMEZURAVANJE PRASKASTA PEPELNICA LOZE

Najcesce se javljaju na grazdu. Do Bolest se javlja i pri uzgoju na otvo-
smezuravanja plodova dolazi iii zbog renom, ali i u staklenickom uzgoju.
prevelikih, neprarijedenih grazdova Plodovi su prekriveni bijelim prahom,
iii zbog manjka vode. Do ozegotina a bobe cesto pucaju. Lozu dobra
dolazi kad je vrijeme pretoplo, a orezite u jesen, slijedeci upute sa
plodovi izlozeni izravnoj suncanoj sv- str. 91. Zarazene listove i grancice
jetlosti. U stakleniku je tada dobra spalite. Prskajte kad se otvore prvi
povecati provjetravanje i vlagu, kako cvjetovi, a prskanje ponovite jos dva
bi se plodovi ohladili. Ostecene puta u sljedecih 14 dana.
pl odove valja ukloniti.
AMERICKA PEPELNICA OGROZDOVA HRflA

Pocetak ove praskaste pepelnice na Zarazeni plod prekriva velika naran-
ogrozdima i ribizima uocava se kao casta mrlja unutar koje se nalaze i
bijela prevlaka koja s vremenom malena, zuto obrubljena uzdignuca.
poprima smedu boju . Grmove treba Bolest se lako prepoznaje, a cesta je
redovito orezivati, a zarazene izboje u pregustim nasadima. Prskajte
odstraniti tijekom rujna. Kad se ot- malo prije cvatnje, ali samo u slucaju
vore prvi cvjetovi, biljke poprskajte, jaceg napadaja.
a prskanje ponovite jos dva puta u
razmaku od 14 dana.
PUZEVII KUKCI KUKACJAGODAR

Velike izjedene rupe na plodovima Ovi su vrlo aktivni kukci sivkasta ti-
rezultat su napadaja puzeva (potra - jala dugacki oko 1,5 cm. Izjedaju sje-
zite tragove sline) iii ku kaca koji menke na povrsini plod ova i meso
jagode napadaju sa zemlje. Oko bilja- oko njih, tako da plodovi ostanu izo-
ka raspite puzomor iii neko slicno bliceni. Redovito plijevite korov oko
sredstvo. Iz vrta treba iznijeti sve biljaka, uklanjajte otpale listove i sve
smece i otpatke ispod kojih se puzevi vrtno smece. Oko biljaka rasipajte
mogu zadrZavati. mamce za puzeve . Vrlo slicne stete
mogu izazvati i ptice.
PTICE I VJEVERICE PEPELNICA JAGODA

Ptice kao sto su npr. kosovi mogu po- Ova je pra skasta pepelnica vrlo opa-
jesti jagode, a u nekim krajevima sna bolest jagoda. Osim listova na-
jagodama prijeti opasnost i od vjeve- pad a i plodove, koji poprimaju blijedu
rica. Jedino pravo rjesenje jest po- boju, a cesto su i zakrivljeni pa nisu
stavljanje zastitnih mreza, ali pritom pogodni za jelo. Prskajte kad se
treba paziti da se krajevi mreze dobra otvore prvi cvjetovi, a prskanje
ucvrste. ponovite jos dva puta u sljedecih 14
dana.
KUKAC MALINAR SIVA PLiJESAN (BOTRVTIS)
Malinar je najopasniji stetnik malina, Ova plijesan napada maline, jag ode,
kupina i hibrida, jer njegove 0,5 cm grazde i ribize kad su Ijeta vlazna i
dugacke licinke mogu potpuno po- topla. Oboljele plodove odstranite za -
jesti plodove. Najbolje je vrijeme za jedno s ostalim napadnutim dije-
prskanje kad plodovi pocnu dobivati lovima biljaka, no najbolja je zastita
boju, osim u »Ioganberry«, koji se prskanje prije pojave bolesti, kad se
prska cim otpadnu latice. No prskati u vlaznom razdoblju bolest i ocekuje .
treba prestati barem 7 dana prije Prskajte kad se otvore prvi cvjetovi,
berbe plod ova. a prskanje ponovite jos dva puta u
sljedecih 14 dana.
102
4. POGLAVL}E
Kao sto smo vec naveli, uzgoj voca u vlastitu voc- klasa znaci da je voce savrsena izgleda i da nema
njaku ima mnogo prednosti: mogucnost konzumi- vecih odstupanja od propisane kvalitete . Voce
ranja posve svjezeg voca, tek ubranog sa stabla iii druge klase takoder mora zadovoljavati kvalite-
grma, mogucnost uzgoja so rata s najboljim oku- tom, no dopustena su i manja odstupanja glede
som koje komercijalni uzgajivaci cesto zanemaru- velicine plodova iii njihove boje, odnosno manje
ju, mogucnost uzgoja nekih neobicnih so rata i hib- vidljivih ostecenja na povrsini ploda. Ako voce
rida ciji se plodovi ne mogu naci u trgovinama. dulje stoji na policama pa mu se zbog toga promi-
Ipak, nekoliko je razloga zbog kojih smo prisiljeni jeni kvaliteta, klasa se mora promijeniti iz prve u
posjecivati vocarnice i samoposluzivanja kako drugu iii se plodovi moraju skloniti s polica. Uz
bismo zadovoljavali potrebu za vocem cijele go- voce prve klase obavezno mora biti istaknuto i
dine . Na pocetku valja naglasiti da dobar dio voc- ime pojedine sorte jabuka, krusaka, naranci, ma-
nih vrsta koje svakodnevno jedemo ne raste u relica i sl. Zapamtite da oznaka prve klase ne znaci
nasem podneblju. U to se ubrajaju neki agrumi kao da je pojedino voce ukusno i za jelo, jer bez obzira
sto je grejp iii limeta, ana nasi, banane, neke vrste na klasu plodovi mogu biti nezreli i neukusni.
v
dinja i sl. No cak ni vrste koje se uspjesno uzgajaju Cesto nije lako reci kad je najpovoljniji trenutak za
u nasoj zem lji ne mozemo uzimati cijele godine, berbu nekog voca, a na to se mozete podsjetiti i
jer se npr. jab uke, kruske i jagode slabo cuvaju u ako ponovno prolistate stranice koje obraduju
zamrzivac ima . U tome je i os novn a razli ka izmedu berbu pojedinih vocnih vrsta u ovoj knjizi.
cuvanja voca i povrca , jer se mno ge povrtne kul- Voce kupujte samo za nekoliko dana i pojedite ga
ture izvrsno cuvaju u smrznutom stanju. sto prije. Vrijeme cuvanja voca opada s porastom
Na kraju treba priznati da nije istinita tvrdnja kako temperature, tako da je voce najbolje cuvati na
bas sve voce ima bolji okus ako se uzg aja u vl asti- niskim temperaturama . U posljednje se vrijeme
tu vrtu i jede tek ubrano sa stabla. To je svaka ko voce nudi i u samoposluzivanjima - po nekoliko
tocno kad se odnosi na vocne vrste koj e su se plodova na posebnim podloscima . Ipak, buduci
savrseno prilagodile nasem podneblju - primje- da je takvo voce obicno i sku po, jos uvijek se naj-
rice jabuke, tresnje iii grozae, ali za dobar dio voc- veca kolicina plodova kupuje u rinfuzi na trznica-
nih vrsta svakako ne vrijedi. Nedozreli kivi uzgojen m a iii u vocarnicama .
u kontinentalnoj klimi, nedovoljno slatke dinje u U za padnoj je Europi popularan jos jedan nacin ku -
podrucjima s premalo sunca, monilijom zarazene povanja voca. Na plantazama voca kupci sami ubi-
dunje u prevlaznim podrucjima i mnogi slicni pri- ru plodove koje ce kupiti . Kad nastupi vrijeme ber-
mjeri dokazat ce nam da voce iz vlastita vocnjaka be , pro izvoaaci voca koji zele svoje voce prodavati
ne mora uvijek biti ukusnije od onoga kupljenog u na ovakav naci n jednostavno to oglase u novina-
, .
vocarnlcama. ma, ta ko da ne manjka ni zainteresiranih kupaca, to
Dakle, mozemo zakljuciti da je kupovanje voca u vise sto je cijena takva voca barem upola niza nego
ducanima neminovnost i nuzda tijekom cijele go- kad se t i isti plodovi kupuju u prodavaonicama.
dine. Istrazivanja su pokazala da je voce nezaobi- Tako se be ru uglavnom jagode, pa se u nekim se-
lazan sastojak jelovnika kojem je zadaca ocuvati i zonama cak cetvrtina ukupne kolicine proda na
poboljsati zdravlje . Zato se potrudite da kupujete ovaj nacin. Ta ko se beru i ogrozdi, maline, ribizi, ali
samo zdrave, svjeze i cvrste plodove na kojima i jabuke, sljive, kruske i tresnje, premda u manjim
nece biti znakova starenja iii trulezi . Plodove dobro kolicinama.
operite, a po potrebi i ogulite . Na nekoliko sljedecih stranica predstavljene su
Da biste uspjesno kupovali voce, morate nauciti i vocne vrste od kojih su neke opcepoznate, a neke
neka osnovna pravila. Na pocetku, prije nego sto rijetke i neobicne. Premda nema opcih pravila,
se odlucite na kupnju, dobro pregledajte oznaku s savjetujemo da vecinu kucanskih potreba zado-
cijenom koja je istaknuta uz plodove . Na njoj bi se, voljite kupnjom svakodnevnih vocnih vrsta, ali da
uz cijenu, mora Ii nalaziti i podaci 0 tome iz koje je povremeno kusate i one neobicne koje su se tek
zemlje voce uvezeno te kojoj klasi pripada. Prva pocele pojavljivati u nasim prodavaonicama.
103
JABU MARELICA
Sezona jabuka traje zaista dugo, gotovo cijelu Marelice se nude u vocarnicama od svibnja do
godinu. Prvi se svjezi plodovi pojavljuju sredi - kolovoza, ali i zimi . Izaberite one s najta mnijom
nom Ijeta, a plodovi so rata namijenjeni dugom pokozicom. Plodovi mogu dodatno dozoriti ,
cuvanju dolaze na trziste cak i u svibnju sljedece ostavite Ii ih nekoliko dana u toploj sobi. Prije
godine. Uvoz s Novog Zelanda, iz Francuske iii guljenja plodove na 30 sekundi uronite u kipucu
SAO-a rezultirao je obogacenjem trzista sortama vo du. Osim za jelo u svjezem stanju, marelice
kao sto su Granny Smith, Sturmer, Starking , mozete iskoristiti i za pripremu marmelada ,
Gala, Jonathan i McIntosh. Naravno, tu su i »zlat- dzemova, soka te raznih drugih slastica.
ni« i »crveni delises«, koji Ijudi iii vole iii mrze, sre-
dine nema.
Ako se jabuka prodaje pod oznakom prve klase ,
to znaci da su plodovi u dobru stanju i da ne ma
nikakvih ozljeda na pokozici. Oruga klasa dopu-
sta manje nepravilnosti na povrsini ploda. Kup -
Ijene plodove cuvajte na hladnu mjestu , a na
toplo ih iznesite samo nekoliko sati prije po-
sluzivanja.
Prerezani plodovi brzo pocinju tamn jeti. To cete
sprijeciti ako ih uronite u vodu kojoj ste doda li
malo limunova iii nekog drugog kise log soka .
Mozete ih nakapati i nerazrijedeni m limunovim
sokom.
Cox's Orange
, Pippin
NASHI III AZIJ5KA
Jedna od najpopu- v
) larnijih desertnih
sorata - secer i kise- KRUS
/ line u odlicnoj
,.
su a vo cete voce rij etko naci u knjig ama, premda se
ravnotezi u posljednje vrij eme sve cesce vida na pol icam a
voc arnica od studenog do tra vnj a. Nije nalik na
krusku , vec izg ledom vis e podsjeca na jabuku bli -
jedozute poko zice. Mes o je hrskavo i prepoz-
natljive arome, a njeg ov osvjezavajuci okus ne
Granny Smith podsjeca ni na jabuku ni na krusku. Jede se
Ova je jabuka hrska- svj eze , jer je steta kuh anjem oslabiti ta j izuzetan
va, kisela mesa dos- okus. A ko ga ipak ze lite ku hati , tada je najbolje
tupna cijele godine i kratko ga prokuhati u crvenom vi nu .
za jelo i za kuhanje.
Red Delicious
Ovi se privlacni,
cvrsti plodovi dobro
cuvaju, a sluze i za
kuhanje
104
BANANA BABAKO
Obicna, desertna banana svima je poznata, tako Ovo se voce nudi u trgovinama izmeciu listopada
da je njezin opis nepotreban. Dostupna je eijele i ozujka. Valja ga kusati. Plodovi su krupni - katka-
godine, plod joj je lagano zakrivljen, dugacak 15- da teze i do 1 kg. Babako samoniklo raste u
30 em, a moze se jesti kad se na zutoj pokoziei Ekvadoru, a komereijalno su ga poceli uzgajati
pojave smeckaste mrlje. Banane se uvijek cuvaju vocari s Novog Zelanda. Nezreli su plodovi ze-
na sobnoj temperaturi, jer cuvanje u hladnjaku leni, a zreli poprimaju svijetlozute nijanse. U sre-
znatno ubrzava posmecienje. dini ploda je supljina u kojoj, prakticki, uopce
Drugu skupinu banana cine banane za kuhanje, nema sjemenki , a jestiva je i pokoziea ploda, koji
poznate i pod imenom Jamaica-banane. One su zato ne treba guliti. Plod se nareze na ploske i
duze i imaju deblju koru, a i okus im je bljutav ako jede kao karambola (str. 119).
se jedu u svjezem stanju jer sadrze manje secera •
od desertnih banana. Ove se banane dosta ko-

riste u indijskoj i africkoj kuhinji i prodaju se samo
u speeijaliziranim prodavaonieama.
Drugi se tipovi banana nude vrlo rijetko. To se
odnosi na banane Lady's Fingers, koje su svijet-
lozute, malene i vrlo slatke, te na ervene banane
koje imaju ruzicasto meso.
Banane su vrlo vrijedna hrana same za sebe, ali
se cesto dodaju i mijesanim vocnim salatama.
Nakon guljenja dobro ih je nakapati limunovim
sokom, kako im meso ne bi posmeciilo .
Osim za jelo u svjezem stanju, banane sluze i za
kuhanje, przenje, flambiranje iii pohanje.
Banana
Lady's
Finger
JOJOBA
Ovo je voce zaista neobicno pa ga jos nema u
samop osluzivanj ima. Ako ga zelite kusati, po-
Desertna
trazite ga zim i u prodavaonieama azijske hrane.
banana
Jede se u svjeze m stanju - meso oko kostiee bi-
jelo je, hrskavo i socno. Jojoba je u tropima poz-
nata vee niz godi na - druga su joj imena »indijska
sljiva « iii »kine ska jabuka«. Poznata su i njezina
Ijekovita svojstva, jer se u obliku tonika upotreb-
Ijava za ublazavanje disnih tegoba .
Crvena
banana
Banana
za kuhanje
105
NEKE VRSTE v ,
TRESNJE I
v
BOBICASTOG VOCA VISNJE

Ovdje su opisane mnoge vocne vrste koje se Sezona tresanja vrlo je kratka - mogu se kupiti
medusobno razlikuju po okusu ali i po nacinu samo izmedu travnja i kolo voza , ali jos je kra ce
rasta. Neke se cesce nude na trznieama iii u vrijeme u kojem se beru tre snje uzgojene u
ducanima, dok su druge vrlo rijetke. vlastitim vrtovima (lipanj- srpanj ).
Kupine su jedna od najvaznijih vrsta bobicastog Tresnje se dijele na dvije velike sku pi ne, no poja-
voca , koje se nude na trznieama i u vocarnieam a, va brojnih novih sorata cini i ovu po dje lu manje
ali ih svatko moze u jesen i sam nabrati na divljim razumljivom . Postoje tresnje cvrstih i mesnatih
zivieama uz seoske putove. Ne cuvajte ih u hla dn- pl odova (»hrustovi«l, kakve je npr. sorta Napo-
jaku nego u zamrzivacu. Divlje su kupine sli cne leon, i tresnje mekanih, sladih i socnijih plod ova ,
uzgojenima, ali su im plodovi manji i imaju sivkast npr. Early Rivers. U trgovinama se najcesce nude
nahuk. Okus im je obicno intenzivniji nego u uz- sorte Fragmore Early, Merton Heart, Wh ite
gojenih kupina pa cesto sluze kao dopuna mar- Heart, premda se, za razliku od jabuka, cesce
•• v •• •
meladama iii dzemovima od drug og voca. U griJ esl 5 Imenlma sorata.
skandinavskim je zemljama popul arno voce Visnje su najcesce zastupljene sortom Morello
Claudberry, ciji su plodovi vrlo sli cni kupinama , ali tamnoervenih plodova iii svjetlije ervenim plodo-
su manji i narancaste boje. Loganberry je jedan vima so rata tipa »amarella«. Najcesce sluze za
od krizanaea maline i kupine , ali je okusom slicn iji pripremu dzemova i kolaca . Tresnje Duke zapra -
malini, premda su mu pl odovi veci i kise liji. Dru gi vo su krizanc i izmedu tresanja i visanja pa sluze i
krizanae, Tayberry, mnogo je bo lj eg okusa. za jelo i za kuhanje.
U prodavaonieama se sve cesce nude i neke Yr· Kad kupujete tresnje, pazite da plodovi imaju pe -
ste kojima plod cine pojedinacne bobe. U SAD-u teljke i da nisu raspuknuti, jer je to znak da im je
vrlo su popularne bo rovniee. Okrug le su , pi avo - prosao vijek trajanja. Pojedite ih sto brze, ali ih
erne pokoziee i sl at ka mesa. Jedu se sa secero m , mozete cuvati i u hladnjaku, no ne dulje od dva
slagom iii se od nj ih pripremaju kolaci. Slicno je dana.
voce Bilberry, koje je popularnije u Velikoj Brita-
niji, ali su mu plodovi manji i uglavno m sluzi za
pripremu dzemova i zelea .
Brusniee su prilicno gorke pa ih treba polako
kuhati uz dodatak secera .
Napoleon
Kupina
Divlja kupina Cloud berry Early

Rivers
Loganberry
Morello
Bilberry
Borovnica Brusnica
•
106
v v
v
CETRUN POGACASTE JABUKE
Cetrun izgleda kao oveci limun, no za razliku od
ostalih eitrusa, vise se koristi zbog svoje debele
iii ANONA PLODOVI
pokoziee nego zbog socna mesa . Kora mu se Pogacaste su jabuke plodovi stabala anona,
cesto kandira i koristi za pripremu kolaca iii za srodnih ananasu i kruhovcu. Bijelo iii krem meso
ukrasavanje. Tanke rezance kore treba prokuhati teksturom i mekocom podsjeca na kruh iii
nekoliko minuta u kipucoj vodi, a zatim ih oprati pogacu, pa su tako plodovi i dobili trgovacko
pod mlazom hladne vode. Taj se postupak mora ime, to vise sto im je i oblik cesto jabucast. Svi
ponoviti nekoliko puta, a zatim se rezanci kuhaju plodovi sadrze brojne erne sjemenke.
v
u secernom sirupu oko tri sata . Nakon toga jos ih Secerna jabuka iii slatka anona jest zuckastozele-
samo treba osusiti i cuvati u dobro zatvorenoj na, okrugla iii ovalna, a povrsina joj se sastoji od
posudi. veliki stitastih uzdignuca. Slatko meso ima okus
slican banani, a kad je plod zreo, »stitovi« se sami
od sebe razdvoje .
Cherimoya iii Ijuskava anona veca je, okrugla iii
kruskolika, a povrsinu joj prekrivaju glatke tam -
nozelene Ijuske, unutar kojih se nalazi mekano
socno meso, okusa nalik na ananas . Soursop je
najveci od svh »anona« plodova; dugacak oko
0,3 m i tezak vise od 5 kg. Na pokozici ima pravil-
no rasporeciene redove bodljku, a okus mu je
vise kiselkast i osvjezavajuci, za razliku od pret-
hod nih dviju vrsta . Plod nazvan »bikovo srce«
ima sreoliki oblik, ali i prilicno bljutav okus, a
Atemoya je krizanae uzgojen u SAD-u.
Ove plodove kupujte kad im povrsina lagano
v
omeksa. Cuvajte ih u hladnjaku, a ponudite ih

tako da se mogu jesti zlicicom, posto ih prerezete
napola. Sjemenke nisu jestive. Meso mozete
narezati i na kockice pa posluziti u zdjeli .
..,.)....--;
RIBIZI
Svjeze bobiee ribiza malene su, okrugle, kisel kas-
ta mesa i tanke pokoziee . Sezona im je kratka , a
ponuda ogranicena. Mogu se zamrznuti iii cuvati
u hladnjaku, ali najvise 1-2 tjedna. Bobice crnog
ribiza skinu se prije prodaje s peteljki i nikad se ne
jedu u svjezem stanju nego sluze za pripremu
kolaca, dzema iii sl. Bobiee ervenog ribiza ne ski-
daju se s peteljki, a posluzuju se svjeze iii se od jabuka
njih pripremaju umaci, dzemovi iii zelei. Bijeli je
ribiz manje kiseo pa se najcesce jede svjez.
Cherimoya
Crni ribiz
Crveni ribiz
Soursop
Bijeli ribiz
107
DATUUE DURIAN
Datulje se mogu kupiti svjeze iii susene, a dos- Ovo neobicno voce mozete naci i konzervirano,
tupne su cijele godine. Najcesce se kupuju suse- sto nije losa zamisao jer plodovi imaju prilicno
ne, pakirane u dugackim kutijama, kao stlaceni neugodan miris koji podsjeca na trula jaja. Okus
blok koji se sastoji od vise plodova. Plodovi ploda, naprotiv, nije nimalo los - ispod bodljikave
moraju biti mekani, glatke pokozice i bez kristala kore krije se izvrsno mekano meso . No bez obzi -
secera na njima. Da biste skinuli pokozicu, do- ra na cudan miris, ovi se plodovi rado jedu u
voljno je jako stisnuti plod na jed nom kraju, pa Maleziji i Indoneziji. Najbolje je da ih do poslu-
cete oguljeno meso lako izvaditi na drugom. zivanja, drzite u polietilenskoj vrecici.
Kosticu izvadite tako da plod prerezete uzduzno.
Posluzite ih same iii im sredinu ispunite marci-
panom. Plodovi datulja cesto se primjenjuju i u
kuhanju.
FEIJOA SMOKVA
Ovaj plod zbog boje i teksture svoje pokozice Svjeze su smokve dostupne tijekom Ijeta i je-
podsjeca na avoka do , ali njegovo mekano meso i seni. Boja pokozice moze biti bijela , zelena , Iju-
sjemenke u zelatin oznoj sredini upucuju na to da bicasta iii gotovo crna , a socno meso sadrzi
je bliski rodak gua vi. Feijoa se komercijalno uzga- bezbroj jestivih sjemenki. Plodove kupite kad im
ja na Novom Zelandu , a vi se je poklonika stekla u povrsina omeksa , ali ipak prije nego sto se sme-
SAD-u nego u Europi . Kupite je kad joj kora zuraju. Odrezite peteljku, a plodove prerezite
lagano omeksa i odmah je pojedite . Prerezite je napola i nemojte ih guliti. Susene smokve cesce
napola i dubite zlicicom. Kora se ne jede . se kupuju od svjezih , a od njih se mogu pripre-
mati i razne slastice. Kadsto se nude i usecerene
smokve .
Svjeza smokva Osusena smokva

108
OGROZD GROZDE
Ogrozdi mogu imati glatku iii dlakavu pokozieu, a Dobar dio stolnoga grozaa potjece iz uvoza.
mogu biti zelene, zute iii ervene boje. Ako ih Stolno se grozae uzgaja u mnogim dijelovima
zelite jesti svjeze, tada kupite neku od desertnih svijeta, tako da ga na trzistu nikad ne manjka.
sorata, kao sto je Winham ' s Industry, plodovi Stolno grozae moze biti bijelo iii ern~. Boja po-
koje imaju tamnoervenu pokozieu , socni su i slat- koziee »bijelih « so rata varira od blijedozute do
ki, no nisu pogodni za kuhanje jer pritom gube na srednje zelene, a popularne su sorte: Muskat,
kakvoci okusa . Za pripremu dzemova, zelea, Almeria i Italia. Ljudi koji ne vole grozae sa sje- •
soka iii kolaca kupite sorte za kuhanje koje imaju men kama mogu kupiti i sitne plodove sorte
jace izrazenu kise lost. Do sada je najkvalitetnija Californian Seedlees .
sorta za kuhanje Careless . Sorte za kuhanje vise »Crne« sorte imaju pokozieu boja koje varira od
se traze od desertni h sorata. tamnije ruzicaste do gotovo erne, ali im je boja
mesa unutar pokoziee tek nesto malo tamnija od
v
mesa »bijelih« sorata. Cesto se prodaju sorte

Alphonse, Alicante i Royal, premda se najkvali-
tetnijom smatra sorta »erni hamburg «. Sorta Red
Flame jest bez sjemena.
Budite oprezni m kupnje. Kupujte neoste-
cene grozdove, a odbaeite one smezurane, ras-
pucane i one koji su posmeaili oko peteljke.
GroMe ne moze dugo stajati pa ga je najbolje sto
brze pojesti, premda se u hladnjaku moze cuvati
1-2 dana. Grozdove operite neposredno prije
posluzivanja i pazljivo ih osusite. Ponudite ih
same, sa sirom iii kao dio vocne salate. Ako ih
zelite kuhati, morate bobiee oguliti. To cete naj-
lakse uciniti ako ih na trenutak uronite u kipucu
vodu .
, '
v v Muskat I
SUSENO GROZDE
Mnoge se sorte grozaa suse na suneu iii u su-
sarama, kako bi nastalo suseno grozae koje se
najcesce koristi za pripremu kolaca i drugih slas-
tiea. Tri su osnovna tipa: sasvim sitne, erne, su-
Almeria
sene bobiee bez sjemenki, nesto vece grozaiee
za jelo ali i za kuhanje, koje nastaju susenjem i bi-
jelog i ernog grozaa . Katkad su bez sjemenki, no
najboljima se smatraju one koje su nastale suse- Kalifornijsko
njem bobiea sa sjemenkama sorte »erni muskat«. besjemeno ,
Najvece i najslaae suseno groMe jesu tzv. sul-
tane, koje su najbolje kad su svijetle boje i tanke
pokozi ee.
Crni
hamburg
Patuljasti
korintski
grozdovi
Royal
Crna grozdica Grozdica Sultana

bez sjemenki
Red
Flame
,
109
LIMUNIKA ZELENA RINGLO v
(GREJPFRUT) SUIVA
Ovaj citrus krupnih plodova svakako se ubraja Premda je zeleni ringlo samo vrsta sljive , obieno
medu najpopularnije. Mnogi ga jedu vee za doru- se u prodavaonicama nudi odvojeno od ostali h
eak. Uobieajene sorte imaju blijedozuto, soeno sljiva. Plodovi su maleni, okrugli i evrsti , izvrsna
meso s nekoliko veeih sjemenki i prilieno debelu okusa i arome, koje mnogi smatraju boljima
koru. Ruzieasti su plodovi mnogo sladi pa se nego u ostalih vrsta sljiva. Dobrom se osobinom
eesee jedu u svjezem stanju, premda pri cije- zelene ringlo sljive smatra i njezino atrakti v no,
denju daju manje soka. Meso im je ruzicasto , a prozirno meso. Ovi se plodovi obieno jedu svjezi,
kora moze imati zutu i ruzieastu, ali i zelenkastu premda su dobri i za ukuhavanje i za priprem u
nijansu. Kupujte plodove koji su teski, sjajni i evr - dzemova.
sti na dodir. Na hladnom ih mjestu mozete euva ti
i vise tjedana.
,
•
•
• "
GUAVA JACKFRUIT
Ove eete plodove naei na policama tijekom je- Ovo je najveei od svih plodova koji se komercijal-
seni i zime . Velieine su jajeta iii manje jabuke, no uzgajaju , jer moze imati i do 40 kg. Ipak, u pro-
okrugli iii ovaln i, zute iii zele ne pokozice koja davaonicama se nude manji plodovi koji ne teze
moze biti glatka iii nesto grublja . Osvjezavajuee, vise od 2-3 kg. Ova lni su i imaju zelenkastu , de-
gorkasto meso okruzuje meka nu pulpu koja belu i grubu koru , ispod koje se krije aromatic no,
sadrzi bezbroj sjeme nki. »Lim unska« guava ima so eno meso koje se jede svjeze. Okus mu katkad
bjelkasto meso , dok »jagodasta « ima meso ruzi- moze biti prilieno bljutav, no to se ne moze otkriti
caste boje. Jaki muskatn i m iris zacijelo se neee po vanjskom izgledu ploda. U mesu su i velike
svima svidjeti, pa preporucujemo da ove plod - sjemenke, koje se mogu peei i jesti kao kesteni.
ove odvojite od ostalog voea. Prerezite ih napola
i jedite zlieicom, nakon sto ste odstranili sredin u
s kosticama . Meso mozete narezati i na kockice.
-.-- •
. , "..-
110
KIWANO KIVI
Ovo je jos jedna novost poduzetnih novozeland- Nekad davno, plodovi kivija bili su skupo i nedo-
skih uzgajaca. Iza trgovackog imena kiwano krije stupno voce, a danas se nude u svim vocarnica-
se - vrsta bodljikave dinje. Kora joj je zarko nama. Prije su ih zvali »kineskim ogrozdima«, no tek
rancaste boje, a meso zeleno, 5 mnogo jestivih nakon promjene imena kivi je poceo osvajati
sjemenki. Jede se zlicicom, izravno iz prepolov- svjetsko trziste. Smedi su dlakavi plodovi veli -
Ijene kore, a okus podsjeca istodobno na ba- cine ovece sljive, a u sredini zelenog mesa nalaze
nanu, limetu i marakuju. Pra zne polovice kore se brojne jestive sjemenke koje tvore zanimljiv
mogu kasnije posluziti i kao zdjelice za vocnu uzorak. Lagano omeksala povrsina znak je da su
salatu, a ako plod razrezete uzduzno na tanke plodovi zreli pa ih mozete koristiti kao izvrstan
kriske, moci cete ih upotrijebiti za ukrasavanje, sastojak vocnih salata iii za ukras. Mogu se cuvati
kao i tanke ploske ki vija. Premda ovo voce jos nekoliko dana ako ih drzite na hladnome mjestu.
nije tako popularno, potrazite ga u vocarnicama
izmedu listopada i ozujka.
KUMKVAT LIMUN
Plodovi kumkvata nalikuju na sitne, ovalne na- Limun je jedna od najprisutnijih vocnih vrsta
rance, premda katkad mogu biti i sasvim okrugla uopce pa se moze reci da je u mnogim kuhinja-
oblika. Treba ih samo oprati pa se mogu jesti za- ma svijeta upravo limun »odgovoran« za vecinu
jedno 5 korom iii ih mozete prerezati napola. kiselih okusa. Upotrebljava se za pripremu limu-
•
Meso im je slatko i osvjezavajuce gorkasto. Ce- nada, kolaca, umaka, marmelada i 51. Plodove
sto sluze i za ukrasavanje vocnih salata iii kao kupujte kad su cvrsti i sjajni i imajte na umu da su
sastojak kolaca, no najbolje ih je cuvati prelivene sitniji plodovi obicno socniji od onih krupnih.
konjakom iii rumom. Svjeze plodove cuvajte u Mozete ih cuvati u hladnjaku cak nekoliko tje-
hladnjaku, ali ne duze od tjedan dana. Iznenaduje dana, a ako ih zamotate u polietilensku vrecicu,
da, bez obzira na izgled, kumkvat ne pripada izdrzat ce i nekoliko mjeseci. No kad plod pre-
porodici citrusa. rezete, najbolje ga je odmah potrositi .
'.
•
\, j
,
111
LIMETA SLATKI LIMUN

Nekad davno Ijudi su davali prednost limeti pred Mnogi plodovi opisani na ovim stranica ma ulaze
limunom, a sad se cini da limeta po novo dolazi u u svakodnevnu ponudu vocarni ca i prodavaon i-
modu, Sadrzi vise limunske kiseline nego limun, ca, no neki medu njima ipa k su svoj evrsna ri-
pa prepolovite kolicinu soka ako je koristite kao jetkost. Slatki se limun ubraja u ovu drugu
zamjenu za limun, Oba ploda imaju jednak oblik, skupinu . Plodovi su mu okrugliji nego u obicnog
no limeta ima tanju koru koja sazrijevanjem limuna, a i okus im se bitno ra zli kuje , jer slatki
prelazi od zelene u zuckastozelenu, premda limun ima blago gorkast sok koji nije jako kiseo
meso i dalje zadrzava blijedozelenu nijansu . pa se moze cijediti kao grejpfrut i ponud it i u ob-
Karipske limete vece su i svjetlije boje od onih iz liku osvjezavajuceg napitka.
Indije, ali za obje vrste vrijedi da ce se u hladn-
jaku dobro cuvati cak nekoliko tjedana.
/ ,
LONGAN JAPANSKA MUSMULA

Ovo se istoenjaeko voc e nud i u trgovinama onda
kad prode sezon a lieija, koje mu je blizak rodak,
(LOQUAT)
premda se ra zlikuj u po neko li ko vaznih svojsta - Plodov i imaju oblik i velicinu izdu lj ene omanje
va. Kora ovih pl odova nije tako krhka kao u lieija, slji ve, ali bojom i teksturom pokozice vise pod-
a prozirno meso aromatien ije je i manje kiselo - sjeca ju na marelicu . Soeno je meso gorkasto, a u
okusom podsje ca na grozde , Longan ne kupujte sred ini ploda nalaze se i 2-3 vel ike sjemenke .
ako mu se povrsina smezurala, a plodove po- Prije posl uzivanja plodove operite i odstranite im
sluzite i jedite kao i li ei (str. 112). kostice, a po zelji ih mozete i oguli ti . Japanske
cete musmule naci u trgov inama t ijekom pro-
Ijeca i Ijeta. Birajte plodove 5 neostec enom poko-
zicom . Mozete ih kra tko i pro kuhati , ali nakon
kuhanja obavezno skin ite kozicu.
112 •
~ •
LICI MANGO
Ako ste ove plodove do sada vidali samo u kon - Donedavno su ovi plodovi zaista bili rijetkost, a
zervama, tada ne znate da svjezi liciji imaju tvrdu danas se nude u svim vecim samoposluzivanji-
ali krhku koru koja se lako Ijusti . Ispod nje je ma. Oblik, velicina, a i boja ovih plodova mogu
socno bijelo meso koje sadrzi i jednu veliku sje- znatno varirati, pa tako postoje sorte zelene, zute,
menku. Lici se jede ogulj en i dobro ohladen, a narancaste, crvene iii Ijubicaste pokozice, prem -
prije toga se, naravno, odstran i i sjemenka. Kad da zelena boja na pokozici obicno upucuje na ne-
•
kupujete, birajte pl odove na cijoj se smeckastoj zrelost plodova . Meso je uvijek svijetlonaran-
Ijusci vide i tragovi ruzicaste boje, ali pazite da
v
casto , a u sredini je i velika kostica. Posluzuje se
nisu smezurani . Cu vaj te ih u hladnjaku, zatvo- tako da se meso zareze 5 obiju strana kostice i
rene u polietilens koj vre cic i. lagano odvoji. Jede se sam, u kombinaciji sa
sladoledom iii kao dio mijesanih vocnih salata .
."
• •
"",' d
•
•
~
MANGOSTEEN MUSMULA
Ovi su okrugli plodovi velicine jabuke iii narance, Premda ovi plodovi izgledaju neobicno i pomalo
a imaju debelu, drvenastu koru Ijubicastosmede orijentalno, oni su zapravo europskog, a ne trop-
boje i ostatke caske koja se drzi za vrh ploda . Kad skog podrijetla . Musmule su poput manje jabu-
prerezete koru, naci cete nekoliko kriski bijelog ke, a boja im je rdasto smeda. Kroz supljine u
mesa koje su socne i krhke, a okus im jako pod- blizini caske mogu se vidjeti i sjemenke . Jos je
sjeca na lici. U svakoj se kriski nalazi i nekoliko cudniji nacin na koji se ovo voce posluzuje -
sjemenki. nakon sto se plodovi uberu u studenom, mora ih
se ostaviti nekoliko tjedana da pocnu trunuti.
Meso postaje smede, mekano i slatko - obicno
se jede zlicicom.
I I J
113
DINJE I LUBENICE
Trgovacka se imena dinja najcesce razlikuju od (to vrijedi za sorte kao sto su Charantais, Ogen iii
imena koja se spominj u u kata lozima sa sje- Cantaloupe). Ist o tako, kad se rukama pritisne
menom (str. 92-93). avo se izvrsno voce moze u povrsina zrele dinje, mora se cuti laga no pucke-
komb inaciji 5 prsutom, posluziti kao predjelo iii tanje. Dinje se u hladnjaku mogu cuvat i nekoliko
na kraju obroka, kao desert, zajedno 5 drugim dana, ali ih je dobro umotati u pol ietilensku vr e-
,
vocem. cicu, kako njihov intenzivan miris ne bi presao na
Okusi mogu biti razliciti, jer je zaista velik izbor druge namirnice.
so rata d inja i lube nica. Ipak, okus dinje moze ko- Dinje se najcesce posluzu ju tako da se plod ovi
jiput i razocarati, a uzrok lezi u odabiru pogresne raspolove, zatim se izvad i sredina 5 kosticama , a
sorte i u nedovo ljnoj zrelosti . Najcesce ce razo- onda se meso razreze na tanke kriske. Dinje su
carati zimske so rte dinja (Honeydew i Lavan) jer najbolje kad su rashlaaene, a mogu se posluziti
je, zbog nj ih ove debele kore i slaba m irisa, tesko poprskane rumom. Meso se posebnom spravom
procijeniti jesu Ii dovoljno zre le, jer cak i potpuno moze obl ikovati u kug lice, a u polovicama kore
zrel i plodovi katkad imaju bljutav okus. S drugim moze se ponuditi vocna sa lata iii sladoled. Isto
je so rtama lakse jer se stupanj zre losti moze pro- tako , kockice dinja i lubenica mogu biti sastavni
cijeniti po jacin i njihova karakteristicnog mirisa dio osvjezavaj ucih Ijetnih pica.
I
I ..
,. 1, I
\
I , 1
, \I
1
( ,
•
\ I !
Honeydew Lavan Galia Ogen

Ovalna dinja koja izgleda kao lopta Ova je dinja sliena prethod- Ova dinja ima manje, ovalne Ove su dinje okrugle i vrlo
za ragbi . Kora joj je debela i re- noj. ali joj je oblik okrugliji. plodove koji u zrelom stanju im aju malene, tako da trebate kupiti
brasta, krem, zute iii zelene boje. Bolje je kvalitete jer joj je smeckasto-zuckastu koru vrlo barem jednu po osobi. Kora je
Meso je obieno bl ijedozeleno, no blijedozuto meso soenije i izrazene mrezavosti. Sve se vise tanka i zuta s vi dljivim zele nim
moze biti i ruzieasto. Okus je slade. trazi jer joj je blijedozuto meso prugama. Meso je krem iii
sladak, no zna biti i prilieno blju- slatko i ukusno. blijedozeleno, krhko, soeno i
tav. Oostupna je eijele godine. vrlo slatko.
;t.,; (. , -
.I,.. . '.
Cantaloupe Charantais Rock Melon Lubenica

Ova je dinja okrugla i malo Maleni i okrugli plodovi ove Ova soria ima male okrugle Okrugla iii ovalna, lubeniea je
splostena. Kora joj je tamnozuta i sorle imaju tamnozelene plodove, eija je kora krem boje i vrlo uvijek velika. Kora joj je glatka,
hrapava, ali ne i mrezasta. Meso je pruge na povrsini kore. Meso hrapava. Vrijedi pravilo da sto je svjetlije iii tamnije zelena, a
izvrsna okusa, naraneasto, slatko i im je vrlo ukusno, slatko i kora hrapavija, to je meso ispod nje moze biti i prugasta. U erve-
krhko . krhko, naraneaste boje slade. Na povrsini ploda uoeavaju nom su mesu broj ne erne
se i plosnata rebra, a meso ove sjemenke. Slatka je i soena.
dinje, koja se sve vise trazi, ima
naraneastozutu boju.
114
NeE NEKTARINA
Najpopularnije su slatke sorte naranci, medu ko- Nektarina je vrsta za sebe, a ne sorta bresaka bez
jima takoder ima razlika . dlacica iii krizanac izmedu breskve i sljive, kako
Jaffa narance su velike, kora im je debela, vrlo su se kojiput tvrdi. Na glatkoj se pokozici mijesaju
socne i gotovo bez sjemenki. Vrlo su trazene, bas tonovi lute, crvene i narancaste boje, ali je meso
kao i narance Navel, glatke kore, s karakteristi- gotovo uvijek narancasto. Kupujte plodove na
cnim kruzicem na jednom kraju. kojima nema ni traga zelenoj boji, a najbolje je da
Narance Valencija imaju tanku koru, sitnije su i ih pojedete istoga dana. Nektarine bi trebale biti
savrseno okrugle. Meso im je slatka okusa, vrlo socne, slatke i izrazena okusa, no one koje kupu-
. , . '" v ·
socno i s malo sjemenki. Poznate su narance Jemo u vocarnlcama cesto nas razocaraJu.
Blood, koje su takoder sitne, a meso im je slatko i
crvenkasto. Crvene se tockice vide i na njihovoj
kori.
Gorke su narance tamnije od slatkih i sadrze
dosta sjemenki. Seville je jedina sorta koja se
nudi u trgovinama, a najcesce se kupuje za pri-
premanje marmelade. Gorke se sorte slabo pro-
daju jer se ne mogu jesti svjeze .
Nude se i krizanci izmedu maranci i mandarina:
Dancy, Ortanique itd. Opisani su zajedno s man-
darinama na str. 121.
Kupujte narance cvrste kore, bez vidljivih oste-
cenja, koje imaju karakteristican, prepoznatljiv
miris . Mozete ih cuvati oko tjedan dana na hlad-
nome mjestu .
KUJA
Ma rakuj a ima pl odove koji su velicine i oblika
slj ive, ali im je Ij ubicasta kora kOlasta i naborana.
Ki sel kasto meso pu no hrskavih sjemenki ima
zuckasto -nara ncastu boju, prepoznatljiva okusa .
Plodove prerezite napola pa unutrasnjost jedite
zlicicom. Meso mOlete dodati i vocnim krema-
ma, ali ga prije toga morate propasirati i oslobod-
iti sjemenki. Moze se kupiti i tzv. slatka marakuja,
Jaffa koja je veca i ima narancastu, glatku koru.
• • "
Navel
• • •
Valencija
Blood
•
115
PAPAJA KRUSKA
Papaja ima oblik velike kruske, a moze teziti i do Kao i u jabuka , postoje desertn e sorte i sorte za
1 kg. Zrenjem boja pokozice prelazi iz zelene u kuhanje, no prakticki su sve sorte koje nalazim o
zutu iii zagasito narancastu, no na zrelim se plo- na policama vocarnica namijenjene jelu u svj e-
dovima uocavaju tragovi zelene . Debeli sloj me- ze m stanju kad su potpuno zrele, a za kuh anje
sa koje podsjeca na dinju ima ruzicasto-naran- kad su jos tvrde.
castu boju, a u sredini ploda je supljina ispunjena Kru ske vrlo brzo propadaju kad dosegnu punu
sitnim , crnim sjemenkama . Papaja se jede jed- zrelost. Mozda je najbolje da kupite plodo ve koji
nako kao i dinja - plodovi se prepolove, zatim se su jos cvrsti pa da ih takve i jedete iii da ih 05-
izvade sjemenke pa se meso nareze na tank e tavite na toplom mjestu nekoliko dana do k ne
ploske koje je dobro nakapati limunovim sokom . omeksaju. Zrelim se plodovima smatraju oni koji
Ima Ijudi koji su alergicni na papajin sok. vi se nisu posve tvrdi kad ih se njezno stisne na
kraju uz peteljku. Za dan iii dva treba ih pojesti iii
cuvati u hladnjaku jos nekoliko dana.
Domace se kruske mogu kupiti izmedu listopada
i veljace, a uvozne su dostupne cijele godine .
Najtrazenije su sorte : Conference, Doyenne du
Comice i movka « (pojedinosti na str. 28-30) .
Nude se i plodovi blijedoruzicasta mesa sorte
Beurre Hardy, sorta Pacham's Triumph koja se
cuva bolje od ostalih krusaka, kao i sorta Beurre
d'Amanlis ciji su plodovi izduljeni i zelenozute
boje.
Kruske su odlicne kad se jedu same iii u mije-
sanoj vocnoj salati . Od njih se mogu pripremati i
dzemovi, mogu se ukuhavati i konzervirati . Za
•
jelo u svjezem stanju najcesce se kupuje sorta
Conference, dok se sorte »vilijamovka« i Comice
smatraju boljima za zamrzavanje.
BRESKVA Conference
Plodovi su zeleni i
Ovo je vrlo popu la rno voc e koje moze imati bije- -
prekriveni hrdom. Cvrsti
10 iii zu ckasto mes o, no sorte 5 bijelim mesom su pa se upotrebljavaju i
sladeg su okusa . Zrel i plo dovi imaju krem, zutu iii za jelo i za kuhanje.
narancastu pokozicu 5 ruzic astim ii i crvenim
nahukom. Birajte breskv e ko je su jos uvijek do-
voljno cvrste, ali bez trago va zelene boje na
povrsini. U hladnjak u ih mozete cuvati nekoliko
dana. Ova su osnov na t ipa bresa ka ; bres kve ka-
lanke, cije se mekano meso lako odvaja od kos-
tice, i nekalanke, koje imaju meso cv rsce vezano
uz kosticu . Nekalanke su izv rsne za uku ha vanje .
Uronite ih na 15-30 sekundi u klj uca lu vod u, kako
Doyenne du Cornice
biste ih lakse ogulili .
Zbog ovalnih plodova i izvrsna okusa
mesa koje se topi u ustima, ova se
sorta smatra najboljom za jelo u
svjezem stanju.
,
...-,
Vilijamovka
~
.. •
•
•
. .,.
Ovo je vrlo popularna sorta i
za jelo i za kuhanje, ali i za
konzerviranj e.
116
FIZALIS
Plodovi kakija izgledaju kao velike narancasto-cr- Ovi plodovi nalikuju na narancasto obojene
vene rajcice 5 ostatkom caske na vrhu ploda. tresnje. Obavijeni su »papirnatom« ovojnicom pa
Nezreli plodovi imaju meso gorka i neugodna se cesto nazivaju i »kineskim lampioni ma«. Prije
okusa pa se zato jedu tek kad smo sigurni da su posluzivanja treba ovu ovojnicu odstraniti, a
potpuno zreli. Kupljene plodove zatvorite u najcesce se guli i glatka pokozica unutar koje se
vrecicu i drzite na toplom mjestu sve dok im nalazi meso slatka ali prilicno ostra okusa koje
pokozica ne postane gotovo potpuno prozirna, a saddi bezbroj malenih, jestivih sjemenki.
meso mekano. Pokozicu ogulite, a slatko zelati- Premda se ovi plodovi mogu jesti i svjezi, cesce
nozno meso jedite zlicicom. Vece sjemenke iz- sluze za pripremu dzemova, za kandiranje iii kao
dvojite. sastavni dio preljeva i umaka. Fizalis se moze
kupiti izmeau listopada i sijecnja.
ANANAS PITANGA
Nakad su se ovim slatkasto -kiselim socnim Pitanga iii surinamska tresnja zaista je rijetkost na
plodovima mogli sladiti samo imucni kupci, a policama vocarn ica, premda je njezin bliski roaak
danas su dostupni svima. Kad ih kupujete uvje- klincic bio dio trgovine zacinskim biljem jos prije
rite se da su plodovi zreli, jer se proces zriobe nekoliko stotina godina. Plodovi su crvene boje
nece nastaviti u vasem domu . Pomirisite ih kako kao i tresnje , i takoaer na stablu rastu u skupina-
biste osjetili jak, karakteristican miris. Listovi na ma , no tu prestaje svaka slicnost. Pitanga ima
vrhu moraju biti svjezi, a na zrelom se plodu plodove vrlo izrazenih rebara, a meso sadrzi broj-
sredisnji list mora lako otkinuti kad ga povucete ne sjemen ke. Uzgaja se na Novom Zelandu i u
rukom. Ananas cete najlakse posluziti ako ga Izraelu , zemljama koje su pravi »pioniri« u uzgoju
ogulite i narezete na kolutove, a po zelji mozete egzoticnog voca . Pitanga se moze jesti svjeza, no
odstraniti i sredisnji tvrai dio svakoga koluta prije cesce sluzi za pripremanje slastica.
rezanja na manje komadice.
117
SUIVE MOG NJ III NAR

Pod imenom »sljive« nude se plodovi najrazlieiti- Ovi plodovi velieine naran ee moraju imati sja -
jih boja i oblika; okrugli, ovalni iii jajoliki, boja od jnu , kozastu ovojnieu na kojoj dom inira ervena
blijedozute do gotovo erne, a i okusi im variraju - boja. Ne jede se ni kora , a ni bije li sloj koj i je
od izrazito slatkih do kiselih poput limuna. No ispod nje, nego malene ervene »v re cie e« mesa
obieno se tipovi navedeni na str. 32 prodaju koje okruzuju svaku sjemenku . Plodove pro -
odvojeno jedni od drugih. rezite nozem, a zatim jestivi dio jed ite zlieieom .
Izaberite plodove koji se dovoljno evrsti i koji Mozete ga upotrijebiti i za ukrasa vanje kolaca i
imaju karakteristiean nahuk na povrsini. Nudi se i vocnih salata.
nekoliko sorata koje su pogodne za kuhanje,
odnosno za pripremanje dzemova i kompota.
Desertne su sljive soenije, slade, a obieno i krup-
nije. Odlienog su punog okusa plodovi sorata
Santa Rosa, koji su ervene boje, te Ijubieasti ,
okrugli plodovi sorte Kirke's Blue. Za razliku ad
njih, manje intenzivan okus imaju plodovi japan-
skih sorata iii sorte Victoria, koji se, osim za jelo u
svjezem stanju, eesto koriste i za kuhanje prije
nego sto potpuno dozore .
I sljive, bas kao i breskve, dijel im o na kalanke i
nekalanke, prema tome moze Ii im se kostiea
odvojiti od mesa iii ne. Neke sljive imaju prilieno
tvrdu pokozieu pa ih je dobro prije posluzivanja
oguliti. Na trzistu se nude i susene sljive, a naj-
boljom se sortom za susenje smatra French
Imperial.
,
I
POMELO ILl SEDOK
Pomelo izgled a kao velik izoblieen grejpfrut zute
I iii zuckasto -zelene kore. Premda se tek nedavno
pojavio u trgov inama , pomelo nije nova vocna
vrsta, nego je, zapravo, jedan od »roditelja«
Pershore popularnijeg grejpfruta. Odstranite mu debelu
Egg vanjsku koru , ali i tanku pokozieu koja okruzuje
Czar svaku krisku , jer su to dijelovi od kojih potjeee
goreina ploda. Kriske su sliene grejpu, ali su
manje gorke i nisu tako soene. Vanjsku koru
mozete upotrijebiti za kandiranje.
Laxton's
Cropper
Kirke's "• •• ,
Blue •
Santa
Rosa
,.
Victoria
118
INDIJS SMOKVA MALINE

Zapravo je rijee 0 plodovima kaktusa Opuntia, a Maline ubrajamo u skupinu mekog voca koje naj-
ne 0 smokvama. Plodovi su ovalni, dugaeki oko radije uzivamo Ijeti i u jesen. Mnogi ih uzgajaju u
10 em, a mogu biti krem, naraneaste iii ruzieaste vrtovima, ali se eestu kupuju i u vocarnieama.
boje. Budite oprezni, jer se na povrsini nalaze Birajte plodove bez dlaeiea i pojedite ih sto prije
skupine malenih, ostrih bodljika, pa plodove prije ako ih ne namjeravate zamrzavati, jer se u hlad
posluzivanja svakako ogulite, sluzeci se nozem i njaku ne mogu euvati duze od jednog dana.
vilieom. Slatko soeno meso sadrzi mnostvo Ova su osnovna tipa malina: Ijetne i jesenske.
evrstih, ali jestivih sjemenki. Zrele plodove Ljetne su vece i najeesce ervene boje, a nude se
mozete dva tjedna euvati u hladnjaku. tijekom srpnja i kolovoza. Mnogi tvrde da sorta
Lloyd George ima najukusnije plodove. Ima i
drugih Ijetnih sorata, kao sto su Mailing Exploit i
Mailing Promise.
Jesenske se maline nude od sredine rujna pa sve
do pojave prvih mrazova. Uglavnom su tamnoer-
vene boje, manje, ali soenije. Najpoznatije su
sorte September i Heritage.
-
111 U trgovinama cete naci i neke od noviteta, kao
sto su maline Golden Everest i Byrnes Apricot
•
zutih plodova, ali i neke sorte eiji su plodovi goto-
•
vo potpuno erni .
• Plodove malina nemojte prati, osim ako je to za -
ista neizbjezno jer cete im tako pokvariti okus.
Posluzite ih sa slag om iii sladoledom. Maline su
dobre i za pripremu raznih slastiea, a za dzemove
uptrebljavajte plodove koji nisu sasvim zreli.
DUNJA
Plodovi dunje pretvrdi su i pregorki da bi se jeli u
svjezem stanju. No oguljeno meso mozete
narezati na komadice i pripremiti odliean dzem iii
zele. Ounje mogu biti okrugle iii ovalne, pokoziea
im je zlatnozute boje, a meso vrlo aromatieno. U
sredini ploda kao i u jabuke, nalazi se nekoliko
tam nih sjemenki. Ounje se mogu kupiti od
Mailing
listopada do travnja. Zbog intenzivna mirisa
Promise
nemojte ih drzati 5 drugim vocem.
September
Golden
Everest
119
MBUTAN SAPODILA
Ovaj je plod bliski rodak lieija, sto biste tesko za- Sapodila izgleda kao mlad i krumpir s peteljkom .
kljueili na temelju njegova eudnog izgleda. Pokoziea joj je sme ckasta i prilieno gruba , upra v o
Rambutan je velieine sljive, a povrsinu mu pokri- nepriliena za tako ukusan plod. Svij etlosmede
vaju brojne kovreave dlaeiee nalik na krzno. One meso je meko, zrnate stru kture i vrlo krhko, a
su zelene dok je plod nezreo, ali zrenjem popri- okus mu je nalik na bananom aromatizira ni sme -
maju hrdasto smede nijanse. Ispod »dlakave« di secer. Kupljene plodove eu vajt e sve do k pot-
kore krije se prozirno, soeno meso, vrlo slieno puno ne dozore, sto znaei da ce om eksati, a kad
onom u lieija. Rambutan se i jede na sliean naein ih zagrebete po povrsini, nece biti ni traga ze le-
- meso se jede svjeze, nakon sto se izvadi sjajna noj boji. Ohladite ih, ogulite i prere zi te napol a,
kostiea iz sredine ploda . kako biste odstranili ostru peteljku .
., • • !
SHARON (SERON) MBOLA

Zapravo je rije e 0 jednoj sorti kakija uzgojenoj u U posljednje se vrij eme ovi atraktivni plodovi
Izraelu. Pred obie nim kakijem ovi naraneasti sve eesce vi daju na polieama trgovina, ali i kao
plodovi imaju nekoli ko prednosti : osim sto imaju ukrasi na vocnim salatama u boljim restoranima.
vrlo malo sjemenki, m ogu se jesti dok su jos uvi- Karambo la m oze biti dugaeka do 15 em, mekana
jek evrsti, tj . ne treba cekati da omeksaju. Jestiva je i so cna , ali najzanimljiviji je njezin zvjezdoliki
je i pokoziea pa ih ne treba guliti, nego se samo presjek. Odstran ite sjemenke iz sredine i jedite je
operu i narezu na plo ski ee. Okus im podsjeca na svjezu . Okus j oj je najeesce sladak, no katkada
kombinaeiju dinje i breskv e, a i sladi su od kakija . moze bi ti i go rkast.
Mogu se kupiti u proda v aonieama izmedu stu-
denog i sijeenja.
120
JAGODE JAGODASTA 1M. ICICA

Jagode sa slagom vee se dugo smatraju dijelom Vee se i na prvi pogled moze ustanoviti da je ova
Ijetnog scenarija, premda su krupni plodovi, biljka bliski rodak fizalisu, koji je opisan na str.
kakve danas poznajemo , rezultat selekcije koja 116. Ipak, bobice ovog ploda sitnije su i slade,
se odigrala u SAD-u tek u 19. stoljeeu. Prije toga kao sto je manji i ))Iampion« koji ih okruzuje.
brale su su samo malene sumske jagode njezna Koriste se na isti nacin kao i fizalis, ali se vrlo ri-
mekanog mesa i intenzivne arome. jetko nalaze u trgovinama. Jagodasta rajcica
Medu modernim, kultiviranim sortama brojne su mnogo je popularnija u SAD-u, nego u europ-
razlike glede oblika i velicine plodova. Plodovi skim zemljama, a koristi se za pripremu umaka i
sorte Royal Sovereign , koja se uzgaja vee sto- slastica.
tinu godina , imaju konican oblik, a sorta Gorel/a ,
vjerojatno najuzgajanija u Europi, ima plodove
nepravilna oblika. Plodovi sorte Grandee, osim
sto su najkrupniji , imaju i najokrugliji oblik.
Sezona jagoda traje od svibnja do kolovoza, kad
rode tzv. jesenske jagode . Manje su vazne re-
montirajuee sorte koje rode potkraj Ijeta i na
pocetku jeseni. Kupujte cvrste plodove kojima
su list iei na vrhu jos uvijek svjezi i zeleni . Pojedite
ih istog dana a perite ih samo ako je to zaista
,
nuzno.
,
Sumske
jagode
SWEETIE
Ovo je jos jedan izra elski ))novitet« koji se na poli -
cama trgovina nudi izmedu listopada i ozujka.
Izgleda kao nezreli grejpfrut, ali mu boja ostaje
potpun o ii i djelomicno zelenkasta cak i kad sa-
svim dozri.
Sovereign Nema sjemenki , a nije ni kiseo. Preporucuje se
posluzivanje na pomalo neobican nacin - plodu
odrezite vrh i dno, a zatim ga razrezite na osam
dijelova. Svaku osminu drzite za debelu koru i
pojedite slatko meso . Naravno, ovaj plod mozete
jesti i na klasican nacin, kao grejpfrut.
Gorella
Grandee
•
121
MANDARINA TAMARILO
Mandarine su slicne narancama, ali im se kora Tamarilo iii javanska slji va uvij ek se ubraja u
puno lakse Ijusti. Ima vise so rata i hibrida, sto voce, premda je i izgled om i naci nom uporabe
dovodi i do zabuna u nazivlju. slican rajcieama. Plodov i su krupn i, ovalni i duga·
Uobicajeno je da su mandarine malene i slatke, cki do 15 em . Gruba im je pokoz iea narancasta i
sa svijetlonarancastom korom. Japanska sorta nejestiva. Zreli plodovi lagano ome ksaju , a jedu
Satsuma, koja se za europske potrebe uzgaja u se tako da prepolovljene plo dove dubimo zlici ·
•
Spanjolskoj, ima vece plodove od sorte Wilkins , com. Odlicni su peceni, kuhan i iii pirjani kao
ciji plodovi sadrze i brojne sjemenke. Slicna Sat- povrce, no u tom slucaju treba ih prethod no
sumi jest i sorta Clementine, koja uopce nema oguliti.
sjemenke, plodovi su joj slatki i krupni, ali ima i
deblju koru.
Ima i nekoliko krizanaea izmedu mandarine i slat-
ke narance. Americki krizanae Dancy prili cno je
gorkasta okusa, a Topaz je sladi i ukusniji . Kri -
zanae Temple lako se prepoznaje po erve nkastoj
kori i cesto se zamjenjuje s naran cam a. Najveci
krizanae je, svakako, Ortanique koj i izg leda kao
izduzena naranca .
Medu krizaneima mandarine i grejpfruta treba
izdvojiti Tangelos , M in eo llu koja ima tamno-
narancastu koru, sasv im malo sjemenki i v rlo
ostar okus, kao i Ug/i , koji je slicniji grejpfrutu
(opisan je na ovoj stranie i).
Mandarine je najbo lje kupovati oko Bozica.
Uvijek se jedu svj eze, premda se od njih moze
pripremiti i ukusna ma rmelada, a sluze i za ukra-
savanje kolaca i drugih slastiea.
UGU
Ugli je krizan ae izmedu mandarine i grejpfruta , a
ima svojstva obaju svojih roditelja. Velicine je
grejpfruta, a i ruz ica stozuto meso gorce mu je od
obicne manda rine. Ipak je po kori vise nalik na
mandarinu , jer se lako guli. Kupujte samo cvrste
plodo ve, be z ostecenja na povrsini, i cuvajte ih
na hladnome mjestu .
Satsuma
Clementine
•• •
-
• 6
-
•
•
•
" ,
Ortanique
122
KLiJANJE - izbijanje korjencica i stabljike
iz biljnog sjemena.
KLON - skupina istovjetnih biljaka nastala
v vegetativnim razmn ozavanjem od jedne
•
roditeljske biljke.
KLOROZA - nenormaln o zucenje i blije-
•
cienje listova zbog pomanjkanja klorofila .
KOLJENCE - tocka na stabljici iz koje
izbijaju postrani izboji iii listovi.
KOMPATIBILNOST - plemka (iii pup) i
podloga nakon cijepljenja srastaju.
FUNGICID - kemijsko sredstvo kojim se
ADVENTIVNI PUPOVI - pupovi koj i tek KOMPOST - dva zna cenja; razgraciena
suzbijaju gljivicne bolesti.
povremeno izbijaju, za razliku od uob ica - masa biljnog iii zivotinjskog podrijetla
jenih, aksilarnih (pazu snih) pu pova. GRM - oblik rasta kad se krosnja obliku- koja se umijesa u tlo iii mjesavina treseta
ALKALNO TLO - tl o u kojem je pH vec i od je iznad samog tla, za razliku od polugr- (umjesto treseta moze se dodati sterili-
7,3. Zove se i vapn enacko tl o. mova , kod kojih stabljike iz zemlje izlaze zirana zemlja) i drugih materijala, kao sto
ALTERNATIVNO RODNE VOCKE - biljke pojedinacno. su pijesak, gnojivo iii vapno.
koje obilno cvjetaju i rode sva ke druge GROZD - vrsta cvata koji se sastoji od KORDONAC - uzgojni oblik stabala na
godine. vise pojedinacnih cvjetova, odnosno armaturi (okomiti, kos i iii vodoravni) u
APEKS - vrsak pupa iii nekog dru gog plodova. kojega se rezom na provodnici formiraju
biljn og organ a. kratki rodni i nerodni izboji.
HELATI- organski kemijski spojevi koji KORIJENOV VRAT - dio biljke iz kojeg
BAZALNA KITICA - lisce koje form ira omogucuju hranjenje bilja u uvjetima kad izlazi korijen i izboji.
potpuno iii djelomicno zatvoren prsten je to zbog kemizma tla nemoguce, bilo da v
KOSTUR KROSNJE - sve osnovne grane

oko baze izboj a. je rijec 0 hranjivima iii 0 elementima u
koje odreciuju oblik krosnje.
BILJKE ZA GREDICE - biljke koj e se uzga- tragovima . v v ,
KOSTICAVO VOCE - vocke stablasice

jaju u mnostv u na gredicama i koj e imaju HIBRID - biljka ciji se roditelji genetski koje do nose socne plodove u sredini
duzinski og ran ic en zi vot na otvo re nom. meciu sobno razlikuju . Roditelji mogu biti
kojih je velika, tvrda kostica.
kultivari , sorte iii vrste.
CIJEPLJENJE - proces spajanja pod loge KROSNJA BEZ PROVODNICE - oblik
HRDA - sm ec kasta , gruba prevlaka koja krosnje bez najjaceg izboja koji je zapravo
i plem ke, tj pupa ii i reznice s jedne biljke se javlja na ne kim vrstama plodova,
sa m i korijen om drug e . produzetak debla.
posebno na ja bu kama i kruskama.
CIJEPLJENJE NA MEDUPODLOGU - KRVARENJE - obi Ian gubitak sokova iz
HUMUS - djelo mi cno mineralizirana nekog biljnog tkiva.
u nekih je vocnih vrsta, zbog meciu -
org anska tvar u t lu .
sobnog nepodnosenja, nemoguce cijepiti KULTIVAR - kratica za »kultiviranu sortu«,
plemku izravno na podlogu pa se zato INKOMPATIBILNOST - poj ava da podlo- sorta koja je nastala umjetnim putem, a
rabi i meciupodloga. ga i ple m ka ne mogu srasti pa je nu zno cine u prirodi. Preciznije, gotovo su sve
v
jepljenje s meciu podlogom. modernije sorte kultivari pa se u knjizi rabi
CASKA - dio cvijeta sto ga cine lapovi; termin »sorta«.
stiti osjetljive nutarnje dijelove cvijeta . INSEKTICID - kem ijs ko sredstvo koje
v sluzi za suzbijanje kukaca. LAP - dio cvijeta; vise lapova cini casku.
COKOT - glavna provodnica vi nove loze.
INTERNODIJ - dio stabljike koji se nala zi LATERALNIIZBOJ - postrani izboj, koji
DIECIJSKE BILJKE - biljke na kojima se izmeciu dvaju koljenaca iii nodija.
izbija iz glavnoga.
javljaju iii muski iii zenski cvjetovi (usp. s
monoecijskim biljkama). JEDNOGODISNJA GOLA SADNICA- LISKA III PLOJKA - siroki, zeleni dio lista
sadnica koja izgleda kao siba jer nema koji se nastavlja na lisnu peteljku.
DIVLJIIZBOJI- koji izbijaju iz pod loge.
postranih izboja (usp. s pojmom »jedno- LlSNI PUP - malen plosnati pup iz kojeg
DORMANTNI PERIOD - vrijeme kad bilj- godisnja sadnica s ograncima«) . ce kasnije potjerati novi izboji.
ka, zbog niskih temperatura i kratkog v
JEDNOGODISNJA SADNICA S OGRAN- LlSTOPADNE BILJKE - biljke koje na

dana , obustavlja rast.
CIMA - jednogodisnja sadnica koja nije kraju sezone gube lisce .
DVOGODISNJE BILJKE - biljke koje u »gola« siba, nego ima i postrane izboje.
prvoj godini zivota, nakon sto su iznikle iz
JEDNOGODISNJE BILJKE (anuele)- MALe - sloj, najcesce anske tvari,
sjemenki , stvaraju stabljiku i lisee, a cvje - koji se stavlja na tlo oko sta .
biljke koje u istoj godini niknu iz sjemena,
taju tek u drugoj godini. MINERALNO GNOJIVO - kemijski
rastu, cvjetaju i uvenu .
DVOSPOLNI CVJETOVI - cvjetovi koji v
spojevi koji sluze kao biljna hranjiva,
JEDNOGODISNJE DRVO - vidi »ovogo-
sadrze i zenske i muske reproduktivne a nisu organskog podrijetla.
disnji prirast«.
organe (usp . s monoecijske i MJESTO CIJEPA - spoj pod loge i plemke
diecijske . JEDNOSPOLNI CVJETOVI- cvjetovi koji
su samo muski, odnosno samo zenski. (vidi pojam »cijepljenje«) .
FAN, LEPEZA - uzgojni oblik s potpor- MLADI LlSTOVI, JUVENILNI-listovi
njem koji se sastoji od niza grana raspo- i<ALCIFOBNE BILJKE - biljke koje ne koji se velicinom i oblikom razlikuju od
recienih kao zb ice na kota cu bicikla iii kao rastu na alkalnom tlu punom kalc ija . starijeg, potpuno formiranog lisca.
rebra lepeze . KALJENJE - proces kojim se biljke uzga- MONOECIJSKE BILJKE - biljke na
FERTILIZACIJA - fertilizacija iii oplodnja jane u zasticenom prostoru postupno pri- kojima se javljaju i muski i zenski cvjetovi;
jest prenosenje peluda s prasnika na lagociuju uvjetima zivota na otvorenom . usp. s pojmom »diecijske biljke «.
v
tucak kako bi se zametnulo sjeme . Vrlo KALUS - tkivo koje se stvara nakon reza MRAZISTE - najnize mjesto, na kojem se
vazan korak pri krizanju . iii ozljede . zadrzava hladni zrak i ugrozava vocke.
FILAMENT - donji dio prasnika, nit koja KAMBIJ - tanak sloj zivih stanica izmeciu MUTACIJA - iznenadna promjena u vanj-
nosi prasnicu iii anteru . kore i drva. skom izgledu biljke, moze biti i nasljedna .
FOLIJARNO GNOJIVO - gnojivo koje bilj- KISELO TLO - tlo koje ne sadrzi kalcij i ciji MUTANT - biljka koja pokazuje neko
ka moze primati preko lista . je pH manji od 6,5. nenasljedno svojstvo
123
PRIKRACIVANJE STRLJAKA - postupak SPUR, TIP RODNOSTI - neke vocke
NAIZMJENICNI LlSTOVI (iii pupovi)-
kojim se 5trljci skracuju sve do baze. veci nu roda do no se na ra kom rodnom
izbijaju naiz ence s jedne pa s druge
PRIMARNE GRANE - sve grane koje rastu d rvu, spu rovima .
strane (usp. »nasuprotni listovi«).
iz glavne provodnice iii debla . STABLO S POTPORO M - za raz li u od
NEKALAV PLOD - vrsta ploda kojemu je samostoje cih sta ba la, 0 a se sa bia uzga-
kostica cvrsto srasla s mesom pa se tesko PRIRAST TEKUCE GODINE - vidi pojam
»ovogod isnji prirast«. jaju uz potporu zica iii zida.
odvajaju (usp. s pojmom »kalav plod«).
PROPAGACIJA - razmnozavanje biljaka. STAMEN - prasn itka ni ,dio prasni a.
NEUTRALNO - ni kiselo ni luznato
(pH 6,5 - 7,3). PRORJE£>IVANJE CVJETOVA - postupak STANDARDNI UZGOJ NI OBLIK - obli
koj im se uklanja dio cvjetova kako rod ne kojem je golo de blo vi so ko 1,8 - 2, m .
NODIJ - vidi pojam »koljence«.
bi bio preobilan iii da bi se potaknuo ve- STARO DRVO - grane ko je nisu izras le u
NOVO DRVO - vidi pojam »ovogodisnji tekucoj sezoni.
getativni prirast u posve mladih biljaka.
prirast«.
PRORJE£>IVANJE GRANA - odstranjiva- STIGMA - njuska tu eka , dio iens ih repr
OKCE, oko - spavajuci pup. nje svih slabih i bolesnih grana te onih koje duktivnih organa na koj i se hvata pelud.
OKULIRANJE - nacin cijepljenja vocaka narusavaju oblik zbog prevelike bujnosti. STRANOOPLODNJA - opras ivanj e oc e
u kojem plemku predstavlja samo jedan PROVODNICA - gla vni okomiti izboj u peludom druge sorte.
pup koji se prenosi na podlogu. krosnji , produzeta k debla. SUBLATERALNI OGRANCI - ogra nci oji
•
OPRASIVANJE - prijenos peluda na PRSTENOVANJE - postupak skidanja izbijaju iz lateralnih, postran ih .
v
njusku tucka. tankog prstena ko re s debla kako bi se
smanji o vegetativni prirast, a pospjesilo
SIBA - dugaeak, tanak izboj koji izla zi iz
ORGANSKA GNOJIVA - biljna hranjiva zem lje.
organskog (prirodnog) podrijetla. don osenje plo da (usp . s pojmom •
»o rez ivanje ko rijena «). SIBE MLAZNICE - jaki, bujni izboji koji se
OTPORNE BILJKE - biljke koje ce prezi v- ne granaju i ne donose rod.
jeti zimu na otvorenom bez zastite. PUP - cvjetni p up je zapravo neotvoren •
• cvijet iii cvat, a vegetativni pup iii okce ci- STRLJAK - kratak ostatak grane, posljedi-
OVOGODISNJI PRIRAST - svi izboji koji ca nepazljive rezidbe.
su se razvili u tekucoj godini; drvo koje je jeli izboj u malom (»kondenzi rani« izboj) .
nastalo u tekucoj godini zovemo »jedno- REZIDBA - odstranjiva nje dijelova biljke T RAPLJENJE - privremena sadnja sta -
godisnje« iii »novo« drvo . kako bi se utjecalo na njezin oblik i na bla iii grma dok ne nastupe uvjeti pogodni
povecanje rodnosti. za sadnju na stalno mjesto.
PALMETA - uzgojni oblik s potpo rnjem
REZIDBA KORIJENA - odstranjivanje TRESET - o rganska tvar kisele rea kc ije
koji se sastoji od okomite pro vodnice i
dijelova korijena kako bi se utjecalo koja nastaje raspadanjem bilja .
nekoliko »etaza« grana, raz veden ih
vodo ravno, lijevo i desno . na smanje nje bujnosti i pospjesilo VEGETATlVNI RAST - rast i razvoj sta-
PATULJASTA PIRAMIDA - uzgojni o blik donosenje ploda (usp. s pojmom bljika i listova, za raz liku od generativnog
konicnog izgleda u kojeg je gla v na »prstenova nje kore«). rasta koji podrazumijeva cvjetove i
produznica dugacka oko 2,1 m. REZIDBA ZBOG POMLA£>IVANJA- pl odove.
odstranjiva nje starijeg drva kako bi se •
PATULJASTA VAZA - uzgojni oblik u VEGETATIVNO RAZMNOZAVANJE -
kojeg ima OA - 0,6 m slobodnog debla. osigurala pojava novih, rodnih izboja. razmnozavanje dijeljenjem, reznicama,
• REZNICA - dio sta koji,odrezan,
PAZUSAC - kut izmedu stab lji ke i lisne cijepljenjem, za razliku od generativnog
•
peteljke. slu zi za razmnozavanje . • •
razmnozavanJa sJemenom.
• ROD - grupa srodnih biljaka koja se moze
PAZUSNI PUP - pup koji raste u pazuscu VIRUS - organizam koji je premalen da bi
lista. sastojati od vise vrsta. se vi dio mikroskopom, ali moze izazvati
PELUD - zuckasti prah koji proizvode SADNICA S GOLIM KORIJENOM - .
ozbiljne poremecaje bil jnog organizma.
,
prasnice, a sluzi za oplodnju . VJENCIC - dio cv ijeta sto ga cine latice;
sadnica bez zemlje na korijenu.
pH - mjera za kiselost, odnosno bazi- nalazi se unutar caske koju cine lapov i.
SAMOOPLODNE BILJKE - biljke s cvje- ,
enost. Ako je pH is pod 6,5, onda je tvar VOCE ZA PRERADU - one vocne vrste
tovima koji mogu biti uspjesno o pl oden i
kisela, a ako je iznad 7,3, onda je bazicna. koje eesce sluze za pripremu marmelada i
pe ludom iz drugih cvjetova s istog a stabl a
PIKIRANJE - presadivanje klijanaca iii dzemova nego za jelo u svjezem stanju.
iii grma .
ukorijenjenih reznica u nove posude, na VRETENASTI GRM - uzgojni oblik, vari-
SAMOSTOJECE STABLO - sta b le koj e
vec i razmak. janta piram ide u koje se postrane grane
raste samo, bez potpornja (usp . s poj-
povijaju prema dolje .
PINCIRANJE - zalamanje vrha mom »sta blo s potpornjem «). •
tako da se drzi izmedu palca i kaziprsta. VRIJEZA - izboj koji raste usporedno s
SISTEMIK - pesticid koji se moze
tlom te se mjestimicno zakorjenjuje.
PIRAMIDA - uzgojni oblik konienog izgle- translocirati, tj. premjestati unutar biljke. •
da sa sredisnjom provodnicom dugac- VRSNA RODNOST - neke vocke vecinu
SKIDANJE PUPOVA - postupak kojim se
kom oko 2,1 m. plodova donose na vrho vima jednogo-
uklanjaju svi nezeljen i pup ov i prije nego
disnjih izboja.
PLODNICA - dio zensk ih reproduktivnih sto pocnu bubriti. •
orga na koji, nakon oplodnje, stvara sjeme. VRSNI PUP - pup na vrhu izboja.
SKRACIVANJE PROVODNICE - rezidba •
PLODOVI KALAVCI - plodovi u kojih glavnog sredisnjeg izboja. VRSNI RAST - izboji iz vrsnih pupova.
,
meso nije cv rsto povezano s kosticom; SKRACIVANJE VRHOVA - rezanje vrhova ZALAMANJE IZBOJA - postupak kojim
usp. s pojmom »neka lavci«. izboja vocarskim skarama. se uklanjaju svi nezeljeni izboji dok su jos
PODLOGA - vidi pojam »cijepljenje«. •
SLOZENI LIST - li st koji se sastoji od vise ma leni i neodrvenjeli.
POLUOTPORNE BILJKE - biljke koje nece dijelova (Iiski). ZELJASTE BILJKE - biljke koje nemaju
prezivjeti na temperaturama ispod 0° C. SORTA - grupa genetski vrlo slicnih bilja- drvenasti h dijelova.
POLUSTANDARDNI OBLIK - uzgojni ob- ka koja daje jednake potomke nakon
lik kojemu je deblo visoko oko 1,2 - 1,5 m. samoop lodnje; unutar jedne vrste, prim-
•
PRASNIK - dio cvijeta koji stvara pelud . jerice jabuka, postoje mnoge sorte, npr.
Sastoji se od prasnicke niti (filamentuma) i Idared, Jonagold, Golden Delicious itd.
prasnice (anthere). SPUR - kratko rodno drvo, ogranak koji
PRESA£>IVANJE - sadnja na novo mjesto. nosi rodne pupov e.
124
FERTILITY IMPROVED, KRUSKA 28,29

FIESTA, JABUKA 12, 15, 17,25
FIZALIS 95, 116, 120
FORTUNE, JABUKA 12, 15
FOSTER'S SEEDLING, GROZDE 90
FRENCH IMPERIAL, SLJIVA 117
FROGMORE EARLY, TRESNJA 105
GALA, JABUKA 12, 15, 103

GALlA, DINJA 113
GA YLlA, DINJA 92
GENTO, JAGODA 62
CAMBRIDGE RINGLO GEORGE CAVE, JABUKA 12, 16
ALEXANDRIA, JAGDDA 61 33
CAMBRIDGE VIGOUR, JAGODA GIANT PRUNE, SLJIVA 33,34, 117
ALFRED, MARELICA 46 61,62, 65, 120
CANTALOUPE, DINJA GLEN CLOVA, MALINA 58, 68, 69
ALiCANTE, GROZDE 90, 108 113
CARELESS, OGROZD GLEN MOY, MALINA 68
ALMERIA, GROZDE 108 81, 108
CASCADE, GROZDE GLEN PROSEN, MALINA 68
ALPHONSE, GROZDE 108 89
CHAMPION, DUNJA GOLDEN DELICIOUS,
AMERICAM MOTHER, JABUKA 12, 13 49
CHARANTAIS, DINJA JABUKA 3, 12, 16, 17, 102, 103
AMSDEN JUNE, BRESKVA 42 12, 14
CHASSELAS D'OR, GROZDE GOLDEN DROp, OGROZD 81
ANANAS 116 90
CHASSELAS, GROZDE GOLDEN EVEREST, MALINA 68, 118
ANANAS GUAVA 107 88, 90
CHERIMOYA GOLDEN NOBLE, JABUKA 12, 16
ANNIE ELIZABETH, JABUKA 12, 13 106
CHEROKEE, TRESNJA GORELLA, JAGODA 62, 120
ARIEL, SLJIVA 33 37
CIDER JABUKA GORHAM, KRUSKA 28,29
AROMEL, JAGODA 61,63 9
CLEMENTINE, MANDARINA GOVERNOR WOOD, TRESNJA 38
ARTHUR TURNER, JABUKA 12, 13 121
ASHMEAD'S KERNEL, JABUKA CLOUDBERRY GRANDEE, JAGODA 62, 120
12, 13 105
ASHTON CROSS, KUPINA COMPACT STELLA, TRESNJA GRANNY SMITH, JABUKA 3, 12, 16, 102, 103
72, 73 37-38
ATEMOYA CONCORDE, KRUSKA GREEN GEM, OGROZD 81
106 28,29
AUTUMN BLISS, MALINA CONFERENCE, KRUSKA GREENSLEEVES, JABUKA 12,16,25
67, 68, 69 27, 28, 115
AZIJSKA KRUSKA, NASHI COX'S ORANGE PIPPIN, JABUKA GREJPFRUT 109
103
3, 12, 14, 15, 17, 18,19, 20,53,57, 103 GRENADIER, JABUKA 12, 16, 103
BABA KO 104 GROZDE 88-91, 108
CRISPIN, JABUKA 12, 14, 103
BALDWIN, CRNI RIBIZ 77, 78 CRNI DUD 49 GUAVA 109
BANANA 104 CRNI HAMBURG, GROZDE 88,90, 108
BANANA ZA KUHA NJE 104 HAPIL, JAGODA 62,64
CRNI RIBIZ 77-79, 106
BARTLETT, KRUSKA 30 HARVESTER, JAGODA 62
CRNI RIBIZ 77-79, 106
BARON SOLEMACHER, JAGODA 61 HAYLES EARLY, BRESKVA 42
CRVENA BANANA 104
BEAUTY OF BA TH, JABUKA 12, 13 HA YWARD, KIVI 95
CRVENI DELISES, JABUKA 19, 103
BEDFORD GIANT, KUPINA 73 HEDLEY, JAGODA 62
CRVENI RIBIZ 84-B6 106
BELLEGARDE, BRESKVA 42 -
CZA R, SLJIVA
'
32, 33, 117
HERBERT, BOROVNICA VIS_ GRMA 87
BEN LOMOND, CRNI RIBIZ 77 v HERITAGE, MALINA 68, 118
BEN MORE, CRNI RIBIZ 77 CETRUN 106 HERO OF LOCKINGE, DINJA 93
BEN NEVIS, CRNI RIBIZ 77 HIBRIDI MALINA I KUPINA 72-76, 105
BEN SAREK, CRNI RIBIZ 77, 78 DANCY 11 4, 121 HIMALA YA GIANT, KUPINA 72, 73
BETH, KRUSKA 28,29 DATULJA 107 HONEOYE, JAGODA 63,65
BEURRE HARDY, KRUSKA 28 DELIGHT, MALINA 68 HONEYDEW, DINJA 92, 113
BEURRE SUPERFIN, KRUSKA 28 DENNIS TONS SUPERB, RINGLO 33, 34 HOWGATE WONDER, JABUKA 12, 16
BIGARREAU NAPOLEON, TRESNJA 38, 39, 105 DINJA 92-94, 113 HUMBOLDT, NEKTARINA 42
BIJELIDUD 49 DISCOVERY, JABUKA 12, 14, 20, 25, 103
BIJELI RIBIZ 84-86, 106 DIVLJA JABUKA 9 /DARED, JABUKA 12, 17
BILBERRY 87, 105 DIVLJA KUPINA 74, 105 IDIL, JAGODA 63
BLACK REWARD, CRNI RIBIZ 78 DOMANlL, JAGODA 61 INDIJSKA SLJIVA 104
BLACK SATIN, KUPINA 73 DOYENNE DU COMICE, KRUSKA 28, 29, 30, 115 INDIJSKA SMOKVA 118
BLACK VELVET, OGROZD 81 DUD 49 INVICTA, OGROZD 81
BLENHEIM ORANGE, DINJA 93 DUKE OF YORK, BRESKVA 41, 42 IRISH PEACH, JABUKA 12, 17
BLENHEIM ORANGE, JABUKA 12, 13,25 DUNJA 49 ITALlA, GROZDE 108
BLOOD NARANCA 114 DUR/AN 107
BLUECROp, BOROVNICA DURONDEAU, KRUSKA 28, 29 JABUKA 9-26, 103
87
BOGOTA, JAGODA JACKFRUIT 109
61
BOLERO, JABUKA EARLY BLUE, BOROVNlCA VISOKOGA GRMA 87 JAFFA, NARANCA 114
10
BOROVNlCA EARLY LAXTON, SLJIVA 33,34,35 JAGODA 60-66, 120
87, 105
BOROVNICE NlSKOG GRMA EARLYRIVERS, NEKTARINA 42 JAGODASTA GUAVA 109
87
BORO VNlCE VISOKOG GRMA EARLY RIVERS, TRESNJA 38, 105 JAGODASTA RAJCICA 120
87
BOSKOOP GIANT, CRNI RIBIZ 78 EARLY SULPHUR, OGROZD 81 JAMAICA, BANANA 104
BOUN TIFUL, JABUKA 12, 13 EARLY TRANSPARENT, RINGLO 33, 34 JAMES GRIEVE, JABUKA 12, 17, 25
BOUNTY, JAGODA 61,64 EARLY VICTORIA, JABUKA 12, 14 JAPANESE WINEBERRY 74
BOURJASOTTE GRISE, SMOKVA 47,48 EDWARD VII, JABUKA 12, 14 JAPANSKA SLJIVA 117
BOYSEBBERRY 74 EDWARDS, SLJIVA 33, 34 JAPANSKA MUS MULA 111
BRAMLEY'S SEEDLING, JABUKA 12, 13, 18, 103 EGREMONT RUSSEl; JABUKA 12, 15, 25 JARGONELLE, KRUSKA 28, 29
BRANDT, GROZDE 89 ELDERBERRY 3 JAVA, SLJIVA 121
BRESKVA 41-44,115 ELLISON'S ORANGE, JABUKA 12, 15 JERSEY, BOROVNICA VISOKOG GRMA 87
BROWN TURKEY, SMOKVA 47,48 ELRUGE, NEKTARINA 42 JESTER, JABUKA 12, 17
BRUNSWICK, SMOKVA 48 ELSANTA, JAGODA 62, 64 JOHN INNES 74
BRUSNICA 87, 105 ELSTAR, JABUKA 12, 15 JOHN RIVERS, NEKTARINA 42
BUCKLAND SWEETWATER, GROZDE 90 ELVIRA, JAGODA 62, 66 JOJOBA 104
BULLACE 33 EMNETH EARLY, JABUKA 14 JONAGOLD, JABUKA 12, 17
BULLOCK'S HEART 106 EPICURE, JABUKA 12, 15 JONATHAN, JABUKA 17, 103
BURBANKS, SLJIVA 117 JONKHEER VAN TETS, CRVENI RIBIZ 84
BYRNES APRICOT, MALINA FALL GOLD, MALINA 68
118 JOSEPHINE DE MALINES, KRUSKA 28, 29
FANTASIA, KUPINA 73
JOSTABERRY 78
CALIFORNIAN SEEDLESS, GROZDE 108 FARLElGH, SLJIVA 33 JOY, MALINA 69
CAMBRIDGE FAVOURITE, FARMINGDALE, MARELICA 46
JUBILEE, OGROZD 81
JAGODA 58, 61, 62, 63, 64, 66 FEIJOA 107 JUPITER, JABUKA 12, 17
MUSKAT HAMBURG, GROZtJE 90 SHARON
KAKI 116 --- ,
KARAMBOLA 119 MUSKAT,

,
GROZtJE 108 SHEPHERD 'S BULLACE --
MUSMULA 11 2 SHROPSHIRE DAMSO , $U It,
KATJA, JABUKA 12,17,20,25 -- :::
--
MULLER THURGAU, GROZtJE 89 SIEGERREBE, GROZtJE -.::
KEEPSAKE, OGROZD 81 ---
MUSCATEL, GROZtJE 108 SILVANBERRY
KIDD'S ORANGE RED, JABUKA 12, 18 , ,.
KING'S ACRE 74
SLATKA MA RAKUJA -
- -
NABELLA, TRESNJA 37,38,39 , - . --
KIRK£' S BLUE, SLJIVA 33, 34, 117 SMOKVA - - -
NAPOLEON BIGARREAU, TRESNJA 38, 39, 105 SMOOTHS TEM, KUPINA ---
KIVA NO
KIVI
110
95
NARANCA 114 SOURSOP ,---- '
NAVEL, NARANCA 114 SPARTAN, JABUKA '2• .~

• , L? ..-
= - -=__
KRUSKA 27-31, 115
NEKTARINA 41-44, 114 ST EDMUND'S PIPPIN, JABUKA ....L .-=
KUMKVAT
KUPINA
110
72-76,105
NEW LARGE EARLY, MARELICA
NEWTON WONDWR, JABUKA
46
12, 18, 103
STANZA, CRVENI RIBIZ
STARKING, JABUKA
--
--
,
L654 LOGANBERRY 74 NO NAME, DINJA 93 STELLA, TRESNJA 3 /- . ....-,- --
..-..- -~
"-
LADY'S FINGER, BANANA 104 NOIR DE GUBEN, TRESNJA 38,39 STURMER PIPPIN, JABUKA 2, 2 . ' r.'..i L- __
-- 0
LANCASHIRE LAD, OGROZD 82 SUHO GROZtJE , --

OGEN, DlNJA 92, 93, 113
LANE'S PRINCE ALBERT, JABUKA 12,18,25
OGROZD 80-83, 108
SULTANA
SUNBERRY
--7:
LANGLEY GAGE, OGROZD 82
ONTARIO, SLJIVA
,
33 -- ~~
LAVAN, DINJA 113 SUNBURST, TRESNJA 37, 3d. -0
ONWARD, KRUSKA 28,30
LAXTON'S CROPPER, SLJIVA 117 SUNSET, JABUKA 12,7, 2 , 23
OPAL, SLJIVA 33,35
LAXTON'S EPICURE, JABUKA 15 SUNTAN, JABUKA 1220
LAXTON'S FORTUNE, JABUKA
LAXTON'S NO.1, CRVENI RIBIZ
12, 15
84
OREGON TORNLESS, KUPINA
ORLEANS REINETTE, JABUKA
72,73
12, 19
SUPERLATIVE, DINJA
SURINAMSKA TRESNJA 116
.-
O?
ORTANIQUE 114, 121

LAXTON'S SUPERB, JABUKA 12, 18,20, 103 SWEETHEART, DINJA 92,93
OSTARA, JAGODA 63, 120
LAXTON GIANT, CRNI RIBIZ 78 SWEETIE 120
OULLIN S GOLDEN, RINGLO 33,35 v
LEO, MALINA 69
LEON MILLOT, GROZtJE 88,89 SEDOK 118
PACKHAM'S TRIUMPH, KRUSKA 28, 30, 115
LEVELLER, OGROZD 82 SIPAK 3
PANDORA, JAGODA 63, 120 ,
LlCI 112 SLJIVA 32-36, 117
PANTAGRUELLA, JAGODA 63, 65, 120
LlMETA 111 SUMSKE JAGODE 60-66, 120
PAPAJA ,
11 5
LlMUN 110 PATULJASTO KORINTSKO GROZtJE 108 TANTALLON, JAGODA 64
LlMUN, SLATKI 111 PEREGRINE, BRESKVA 41,42,43 TAYBERRY 72, 75, 105
LlMUNSKA GUAVA 109 PERSHORE EGG, SLJIVA 117 TEMPLE 121
LJUSKASTA CHERIMOYA 106 PERSHORE YELLOW, SLJIVA 33,35 TENlRA, JAGODA 64
LLOYD GEORGE, MALINA 118 PINE APPLE, NEKTARINA 43 THOMPSON'S, KRUSKA 28,30
LOCH NESS, KUPINA 72,73 PITANGA 116 THORNFREE, KUPINA 73
LOGANBERRY 72,74, 105 PIXIE, JABUKA 12, 19 THORNLESS BOYSENBERRY 74
LONGAN 111 POGACASTE JABUKE 106 THORNLESS YOUNGBERRY 75
LOQUAT 111 POLKA, JABUKA 10 TIGER, DINJA 93
LORD DERBY, JABUKA 12, 18, 103 POMELO 117 TOMURI, KIVI 95
LORD DERBY, OGROZD 82 PORTUGALSKA DUNJA 49 TOPAZ 121
LORD LAMBOURNE, JABUKA 12, 18 PURPLE PERSHORE, SLJIVA 33,35 TOTEM, JAGODA 64,66
LORD NAPIER, NEKTARINA 42
TRESNJA 37-40, 105
LOUISE BONNE DE JERSEY, KRUSKA 28,29,30 QUETSCHE, SLJIVA 117
TROUBADOR, JAGODA 64
LUBENICA 113
RABUNDA, JAGODA 63 TSEMA, CRNI RIBIZ 78
LY59, LOGANBERRY 74
RAMBUTAN 119 TUMMELBERRY 75
MADELEINE ANGEVINE, GROZtJE 89 RAPELLA, JAGODA 63, 120 TYDEMAN'S EARLY, JABUKA 103
MADELEINE SYLVANER, GROZtJE 89 RED DELICIOUS, JABUKA 19, 103 TYDEMAN'S LA TE ORANGE, JABUKA 12,20
MADRESFIELD COURT, GROZtJE 90 RED ELLISON, JABUKA 15
MALINA 67-71, 118 UGLI 121
RED FLAME, GROZtJE 108
MALLING ADMIRAL, MALINA 67,68,69 REDHAVEN, BRESKVA 43 VALENCIA, NARANCA 114
MALLING EXPLOIT, MALINA 118 RED LAKE, CRVENI RIBIZ 84 38,39
VAN, TRESNJA
MALLING JET, CRNI RIBIZ 77, 78 REDGAUNTLET, JAGODA 63, 120 VEITCHBERRY 75
MALLING JEWEL, MALINA 69 REDSLEEVES, JABUKA 12, 19 32, 33, 34, 35, 117
VICTORIA, SLJIVA
MALLING ORION, MALINA 69 REDSTART, CRVENI RIBIZ 84,85 28, 29, 30, 115
VILIJAMOVKA, KRUSKA
MALLING PROMISE, MALINA 69, 118 REV W WILKS, JABUKA 12, 19 VISTA BELLA, JABUKA 12,20
MANDARINA 121 RIBIZ 108 VRANJSKA DUNJA 49
MANGO 112 RIBS TON PIPPIN, JABUKA 12, 19
MANGOSTEEN 112 RIZLlNG SILVANER, GROZtJE 89 WALTZ, JABUKA 10
MARAKUJA 114 RIVER'S EARLY PROLIFIC, SLJIVA 33,35, 11 7 WARWICKSHIRE DROOPER, SLJIVA 33
MARELICA 45-46, 103 ROCHESTE~BRESKVA 41, 42, 43 WELLINGTON XXX, CRNI RIBIZ 77,78
MARIONBERRY 75 ROCK MELON 113 WHINHAM'S INDUSTRY, OGROZD 81,82, 108
MARIORIE'S SEEDLING, SLJIVA 33, 34, 117 RONDOM, CRVENI RIBIZ 85 WHITE DUCH, B/JELI RIBIZ 85
MA Y DUKE, OGROZD 82 ROVADA, CRVENI RIBIZ 85 WHITE GRAPE, B/JELI RIBIZ 85
MAYDUKE, TRESNJA 37,38 ROYAL GEORGE, BRESKVA 43 WHITE HEART, TRESNJA 105
MA YPOLE, JABUKA 10 ROYAL MUSCADINE, GROZtJE 90 WHITE MARSEILLES, SMOKVA 48
MciNTOSH, JABUKA 19, 103 ROYAL SOVEREIGN, JAGODA 64, 120 WHITE PEARL, B/JELI RIBIZ 85
MERCHANT, TRESNJA 38 ROYAL, GROZtJE 108 WHITE TRANSPARENT, BIJELI RIBIZ 85
MERRYWEATHER, SLJIVA 33,34 WHITE VERSAILLES, B/JELI RIBIZ 84, 85
MERTON BIGARREAU, TRESNJA 38 SALADIN, JAGODA 64 WHITESMITH, OGROZD 82
MERTON GLORY, TRESNJA 38,39 SANCTUS HUBERTUS, SLJIVA 33,35 WHORTLEBERRY 87, 105
MERTON HEART, TRESNJA 105 SANTA ROSA, SLJIVA 117 WILKINS, MANDARINA 121
MERTON KNAVE, JABUKA 12, 18 SAPODILLA 119 WINSTON, JABUKA 12, 2
MERTON PRIDE, KRUSKA 28,30 SATSUMA 121 WINTER NELIS, KRUSKA 28, .?D
MERTON THORNLESS, KUPINA 73 SECKLE, KRUSKA 28,29,30 WORCESTER PEA RMA IN,
MILLERS SEEDLING, JABUKA 103 SEIBEL 13.053, GROZtJE 89 JABUKA 12, 14,1 7, 20, '03
MINNEOLA 121 SELVA, JAGODA 64 WORCESTERBERRY
MIRABELLE 32 SEPTEMBER, MALINA,
69, 118 YOUNGBERRY
MIROBALANA 32,33 SEVILLE, NARANCA 114
MOGRANJ 117 SEYVAL BLANC, GROZtJE 89 ZELENI RINGLO
MOORPARK, MARELICA 45,46 SEYVAL, GROZtJE 88,89 ZEVA, MALINA
MORELLO, VISNJA 3~ 3~ 3~ 4~ 105 SEYVE VILLARD, GROZtJE 89 ZLATNI DELISES, JABUKA 3, 12, 16, i 7, I 2 ' ~
126
• •
Nasa je lijepa domovina Hrvatska jedna od malo- bolje pod nose ostre zime, proljetne mrazove i kratku
brojnih (cetiriju) europskih zemalja koje imaju goto- vegetaciju. A sve vocke uzgojene u takvim uvjetima
vo idealne klimatske uvjete za uzgoj raznovrsna daju, u pravilu, losiju kakvocu plodova.
voca. Usto, nasa je zemlja uglavnom ekoloski neza- A sada nesto konkretnije 0 knjizi.
gadena, s golemim, za vocarstvo prikladnim, podru- Ocito ju je napisao vocarski znalac, strucnjak i maj-
cjima u kojima ima predjela - moglo bi se reci - s stor s bogatom naobrazbom i iskustvom, a to je raz-
djevicanskim povrsinama. vidno svakome tko se bavi ovim poslom. Knjiga sa-
Opcenito je poznato da se u nas mogu uzgajati goto- drzi bezbroj korisnih uputa, savjeta i sugestija, po-
vo sve tzv. kontinentalne vocne vrste (jabuke, kru - gotovo za one koji se tek pocinju zanimati za uzgoj
ske, sljive itd.) i mnoge suptropske vrste (smokve, vocaka, ali bogme i za one koji misle da dovoljno
masline, mandarine, narance, limuni itd.). znaju. Knjiga je uistinu bogato oslikana sa zavidnim
Na zalost, u nas 0 tome nema dovoljno svijesti, a jos smislom za sustavnost i preglednost izlozene pro-
manje se cijene takve spoznaje. Uzmimo, na primjer, blematike.
sljivu, to za nas najobicnije voce; sto bi samo stanov- Ukratko, knjiga je nadasve sadrzajna i korisna sva-
nici sjevernih zemalja dali da je, poput nas, mogu uz- kome tko se bavi iii ce se baviti vocarstvom. I ja sam
gajati uz svoje kuce! Za njih je to vrlo plemenito je s uzitkom procitao i - zaMo to i ne priznati - mnogo
V ·
voce, sa statusom egzote , pa ga nerijetko uzgajaju u toga nauclo.

staklenicima. Nasa sljiva bistrica, najkvalitetnija sor- Premda svjestan cinjenice da pogovor nije recenzija,
ta u svijetu, u nas raste posvuda, no najukusnije plo- iznijet CU i neke primjedbe koje ce zacijelo biti korisne •
". , .
dove, kao i sljivovicu, daje u kopnenom dijelu - oso- naslm vocanma:
bite u Banovini. Ta vocka, naime, trazi da u tri Ijetna • Knjiga pruza zanimljiv pregled vocnih vrsta i sora-
mjeseca (iipnju, srpnju i kolovozu) prosjecna tem- ta, no u nasem podneblju valja saditi one koje su
peratura zraka bude 18°C. U takvim uvjetima plodovi objektiv no kvalitetnije i poznatije od onih koje su u
nakupe obilje secera, plemenitih vocnih kiselina i knjizi opisane - na primjer sljive Zimmerovu, Aien-
osebujnih mirisa. I sve to u skladnu medusobnu od - sku , Ruth Gerstetter, Califomiu Blue, Stanley, Bis-
nosu. Ako su temperature zraka nize, onda su plo- tricu ; zatim tresnje Hedelfinsku, Germersdorfsku,
dovi kiseli i bez mirisa, a ako su vise, tada su plodovi Ranu lionsku, Sue, Bing , Denisenovu, Drogano-
bljutavi i slabo aromaticni. Isto tako, nasa sorta vu ... te marelice Krupnu ranu, Maaarsku najbolju,
visnje maraska uzgojena u Ravnim kotarima daje Kecmeketsku, Real d' Imola, Stark early orange itd.
plodovima okus koji je drugdje neponovljiv. Ta se • Valja takoder imati na umu da se vrijeme cvatnje i
sorta sadi i u nasem kopnenom dijelu, u Italiji u zriobe voca u Hrvatskoj i Velikoj Britaniji znatno
slicnim ekobioloskim uvjetima te u Japanu sa slic- razlikuju te vremenske odrednice navedene u knji-
nom klimom, ali svagdje je slabije kakvoce od ravno- zi uskladiti s nasim uvjetima.
kotarske. A tek nase smokve, masline, mogranji ... ! • Za nase uvjete preporucujem uzgojne oblike po-
Sjevernjake zacijelo ta stabla u nasim vrtovima i kra- pravljena piramida, slobodna palmeta i vreteno,
jolicima toliko i uzbuduju jer ih podsjecaju na Sveto umjesto fana iii lepeze koji se u knjizi najvise spo-
pismo, Palestinu, Krista ... minje. Taj je oblik nepotreban jer je nasa klima bla-
Zasto sve ovo moram reci u pogovoru jedne lijepe i za - s vise svjetla i topline, te duze vegetacije.
vrijedne engleske strucne knjige 0 vocarstvu? Na kraju, dopustite mi da zahvalim izdavacu na po-
Prvo, valja ukazati na nase beskrajne mogucnosti nudi jos jednog vrijednog djela na oskudnom hrvat-
bavljenja lijepom, stvaralackom i isplativom djelat- skom trzistu, a prevoditeljici na trudu i korektnom
noscu kakva je vocarstvo, i to bez obzira na to imamo hrvatskom terminoloskom odabiru.
Ii samo nekoliko stabala iii veci vocnjak, iii pak vocke Knjigu toplo preporucujem svim nasim vocarima, a
tek namjeravamo posaditi. posebno pocetnicima uz glasovitu izreku Martina
Potom, zelim podsjetiti citatelje s kakvim se tesko- Luthera: »Kad bih znao da je sutra smak svijeta, jos
cama redovito susrecu uporni britanski zaljubljenici danas bih posadio jedno drvce.«
u vocke - od obrane od pticjih napasnika, sadnje voc-
njaka uz juzne strane zidnih ploha, uzgoja breskve i Mr. Iva Krpina
marelice u staklenicima do odabira vrsta i sorata koje Zagreb, svibnja 1996.
•

ВОЋАРСТВО - Гајење Воћа

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

ВОЋАРСТВО - Гајење Воћа

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

MALA VRTLARSKA BIBLIOTEKA

", OJ "" n." nPlR"

r"f'''''" '''" ..1, \1,; I '~" I,

K&lalo,h ponodll je, bel sumnjl!. sve bogatoje te

Vocke bl Ifcb;ilo UlgJJ~1I u svakom vrlu. NJr3vno

JEZGRICAVO VOCE KOSTICAVO VOCE

POlUGRMOVI OSJETLJIVE VRSTE

ca i blaga klima preduvjeti su za rast svih osjet- . .-- , --. ------.-

ustedjet ce vrtni prostor, ali ce pridonijeti i borbi

podloga koristila - 0 preporucenim podlogama mozete

Sadnica mora imati 3-5

Dobar je znak kad Korijen mora biti

Prvi korak sastoji se u ozna cavan ju svih sa dnih

Za zatrpavanje vocaka ne treba koristiti zemlju isko-

Iskopajte rupu za sadnju koja ee biti dovoljno velika

Stabla jabuka mogu se oblikovati na razlicite nacine

KOSI KORDONAC HORIZONTALNA PALMETA FAN (LEPEZA) DVOSTRUKI HORIZONTALNI

Odraslo stable Godina Godina

Cesta podloga na kojoj izrastu M9 3m 3.-4. 5. -6.

M26 MM106 MMlll i M2

je, na primjer, sorta Granny Smith). A EGREMONT RUSSET

kratkim rodnim ograncima (spurovima) rasporedenim AN NIE ELIZABETH ORLEANS REINETTE

TIP: desertna jabuka

ta se ne moze usporediti s kolicinom jer je urod dosta slab ,

.:;: . . .".. :." ",: " , ', .,' ..>

VRIJEME BERBE: sredina listopada Sorta se ne preporucuje za sjeverne krajeve,

VRIJEME UPORABE: prosinac - ozujak

TIP: desertna jabuka ",

'----' VRIJEME UPORABE: pocetak kolovoza, . . ' '"

-: ':',: ",.-». . ",:.: "

TIP: desertna i za preradu =::;iCc": ::::::,::'

BOJA POKOZICE: zlatna, s nahukom i najkvalitetnijih i za jelo i za as je hrskavo i

TIP: desertna i za preradu

VRIJEME UPORABE: listopad - prosinac

TIP: desertna i za preradu

provjerite je Ii cijepljena na slabo bujnu podlogu. VRIJEME BERBE: sredina li stopada ·

VRIJEME UPORABE: studeni - veljaca

hrskavo. Okus je vrlo dobar, pun i sladak. Uspravna je ra-

sta, a stabla su razmjerno mala. Prednost joj je i otpornost

socni, no pose ban okus na anis ipak ne prija svima .

VRIJEME UPORABE: rujan -l istopad

VELICINA PLODA: srednji ELSTAR

TIP: desertna jabuka .

GRUPA OPRASIVACA: B nije tako dobar, bez obzira na 0 s: 58 u alai rna.

Najvaznija je pouzdanos Fieste I l 8ZJnl ()nilm U I. Slabla

VELICINA PlODA: srednji FORTU NE

"';',',: ... .. . .... :.

je osvjezavajuei - socan i kiselkast, no bez nekih drugih "

TIP: desertna jabuka .'

GOLDEN DELICIOUS (»ZLATNI DELlSES(() VELICINA PLODA: srednji

VRIJEME UPORABE: listopad - studen i In

VELICINA PLODA: srednji

sposobnost. VRIJEME UPORABE: kolovoz - r,uj~a ,nl-___

VRIJEME BERBE: listoQad,

TIP: desertna i za preradu

TIP: desertna jabuka

TIP: desertna jabuka

VRIJEME BERBE: pocetak rujna

TIP: desertna jabuka

TIP: desertna jabuka

TI~: ~e sertna jabuka'f;:.:-"-::::::::::;;;;. ====::-: JUPITER

TIP" desertna jabuka

Katy, Katja iii Katya rana je sorta koja potjece iz Svedske

uspijeva na siromasnim tlima. VRIJEME UPORABE: studeni - ozujak