Prirunik

Marko Kreji

Male hidroelektrane

Ovaj projekt financira Europska unija

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Za sadraj ove publikacije odgovorna je Srednja kola Oroslavje i ne odraava stavove Europske unije.

IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Program Europske unije za Hrvatsku Instrument pretpristupne pomoi Obnovljivi izvori energije

Project financed by the European Union IMPLEMENTATION OF NEW CURRICULA: Increasing knowledge and information on Renewables Projekt je financiran sredstvima Europske unije IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULUMA: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije Provedbeno tijelo: Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Odjel DEFCO Nositelj projekta: Srednja kola Oroslavje Partneri na projektu: Tehnika kola Ruera Bokovia u Zagrebu Grad Oroslavje Struni suradnici: Darko Cobovi, dipl. ing. Goran Nuskern, dipl. ing. Andrija Hui, dipl. ing Zoran Kauzlari, ing.

Autor: Marko Kreji, MSc, dipl. ing., MBA Saxum d.o.o. Drutvo za posredovanje i tehniko savjetovanje Izdava: Tehnika kola Ruera Bokovia u Zagrebu Srednja kola Oroslavje Tehniki urednik: Mario Lesar, graf. ing. Dizajn i promocija: Culmena d.o.o. Web adresa: www.ipa-oie.com

Sadraj
1. UVOD
........................................................................................... .................................................................

3 7 7 7 8 9 9 9 10 12 12 12 13 14 15 16 16 17 21 22 23 23 23 23 23 24 25 25 25 26

Povijesni razvoj hidroelektrana 2. FIZIKALNE OSNOVE Gubitci

........................................................................ .....................................................................

Iskoritavanje energije vode Ukupna efikasnost sustava

........................................................................................... ......................................................................

3. ODRE IVANJE HIDROPOTENCIJALA Odre ivanje raspoloivog pada Odre ivanje protoka

..................................................

.................................................................

............................................................................ ........................................................ ..............................................

Mjerenje protoka ustavom i preljevom Mjerenje protoka preko razrje enja

Odre ivanje protoka mjerenjem brzina strujanja

............................................................ ............................

Odabir protoka turbine i izra un o ekivane godinje proizvodnje Utjecaj protoka na promjenu raspoloivog pada Primjer izra una proizvodnje elektri ne energije 4. SUSTAVI MALIH HIDROELEKTRANA Klasifikacija hidroelektrana Tipovi i podjela turbina Sustavi malih hidroelektrana Gra evinske strukture Hidromehani ka oprema Elektrostrojarska oprema Pomo na oprema

.............................................. ..............................................

.................................................

....................................................................

......................................................................... ...................................................................

...................................................................... ................................................................... ...................................................................

........................................................................... .................................................................

Planiranje male hidroelektrane Planiranje MHe projekta Utjecaj na okoli Socijalni aspekti

...................................................................

............................................................................ ............................................................................

5. PRORA UNI SUSTAVA S EKONOMSKOM ANALIZOM Investicijski trokovi Operativni trokovi

............................

...........................................................................

.............................................................................

Ekonomska analiza isplativosti Nesigurnosti planiranja 6. ZAVRNE RIJE I

................................................................

26 28 28

.........................................................................

...........................................................................

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

1. Uvod
Koritenje hidroenergije ve dugo je poznato civilizaciji; od mlinova za ito, preko pogona raznih strojeva, poput pilana, sve do prvih elektrana za proizvodnju elektri ne energije. Prve elektrane za proizvodnju elektri ne energije bile su upravo hidroelektrane. Kao i ostali obnovljivi izvori energije, hidroelektrane indirektno koriste energiju sunca: Sunce svojom toplinom zagrijava more (i ostale vodene povrine na zemlji) koje isparava vodenu paru u atmosferu. Time sunce posredno "podie" vodu. U atmosferi se ta voda kondenzira i u obliku kie ili snijega pada natrag na zemlju, te se rije nim tokovima vra a natrag u more, odnosno ponovno "sputa". Energiju vode u padu odnosno "sputanju", mogu e je iskoristiti za dobivanje korisnog rada. Ciklus vode u prirodi prikazan je na slici 1.

Slika 1. Ciklus vode u prirodi

Iako je sva hidroenergija u osnovi obnovljiva, velike hidroelektrane (one instalirane snage vee od 10 MW1) ne ulaze u nacionalne bilance obnovljivih izvora energije, te se proizvodnja elektri ne energije u velikim hidroelektranama, ve im od 10MW, ne poti e subvencijama. Jedan razlog je svakako taj to velike hidroelektrane mogu i na komercijalnoj osnovi proizvoditi elektrinu energiju, a drugi je to velike hidroelektrane, posebno one s velikim akumulacijama, imaju odre en negativan utjecaj na okoli. Pri izgradnji velikih akumulacija, osim velikog utroka materijala za izgradnju akumulacije, negativno se utje e na okoli potapanjem ve ih povrina esto obradivog tla, te ostalim negativnim posljedicama koje velike akumulacije mogu imati na prirodu,
1

Administrativno utvr ena granica. Nije jednaka u svim zemljama.

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

poput mijenjanja mikroklime u blizini akumulacije, raseljavanja stanovnitva, mijenjanja tokova podzemnih voda, utjecaja na floru i faunu, i sl. Hidroelektrane su danas najzastupljeniji izvor obnovljive energije u svijetu, a prvom hidroelektranom smatra se Schoelkopf br.1 pokraj slapova Niagare, koja je po ela s proizvodnjom 1881. godine.2 Iskoritavanje hidroenergije za proizvodnju elektri ne energije u malim hidroelektranama ima sljede e karakteristike: obnovljivi izvor energije visok stupanj iskoristivosti visoka gusto a energije (osim u slu aju vrlo malih padova) uglavnom je voda raspoloiva tijekom cijele godine provjerena tehnologija i dug vijek trajanja postrojenja, uz niske trokove pogona i odravanja primjenjiva rjeenja vrlo su ovisna o posebnostima lokacije ograni en broj prikladnih lokacija (vodotoci) odre eni vodotoci izuzetno variraju tijekom godine. U svijetu je trenutno instalirano 777 GWe hidroelektrana koje godinje isporu uju cca 3000 TWh elektri ne energije3. To predstavlja cca 20 % svjetske proizvodnje elektri ne energije te 88 % proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije (ne uzimaju i u obzir ograni enje na instaliranu snagu elektrane za definiciju obnovljivosti).
Zanimljivosti Zemlje, najvei proizvoai elektrine energije iz hidroelektrana: Zemlja Kina Kanada Brazil SAD Rusija Norveka Indija Venecuela Japan vedska Godinja proizvodnja iz hidroelektrana (TWh) 652,05 369,5 363,8 250,6 167,0 140,5 115,6 86,8 69,2 65,5 27,229 16,209 Instalirana snaga (GW) 196,79 88,974 69,080 79,511 45,000 27,528 33,600 % udio u ukupnoj instaliranoj snazi 22,25 61,12 85,56 5,74 17,64 98,25 15,80 67,17 7,21 44,34

U Europi se proizvodnja elektri ne energije iz obnovljivih izvora poti e ve dulji niz godina subvencioniranjem prodajne cijene elektri ne energije ili kroz potpore tijekom investiranja, porezne olakice i sl. Rezultat je velik broj izgra enih objekata, i u nekim zemljama gotovo u potpunosti iskoriten prirodni hidropotencijal, kako je prikazano u tablici 1. i tablici 2.
2

Valja naglasiti i da je jedna od prvih hidroelektrana na svijetu i hrvatska HE Jaruga, sakra ena na rijeci Krki, ispod slapa Skradinskog buka, koja je po ela s proizvodnjom 1895. HE Jaruga je dalekovodom od 11,5 km snabdijevala grad ibenik izmjeni nom elektri nom energijom. 3 Prema podacima EIA za 2006.godinu.

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

5
Broj 13.359 1.110 39 38 225 1.700 5.625 17 44 1.668 29 7 60 1.056 1.615 126 4.104 13 1.136 547 472 9 180 413 1.109 67 MW/elektrani 0,76 0,76 2,44 0,29 1,42 1,16 0,27 2,82 0,72 1,32 1,34 4,28 4,67 1,47 0,65 1,26 0,62 0,23 0,22 1,72 2,69 4,89 0,17 0,19 0,68 2,06

Tablica 1: Broj i instalirana snaga izgra enih MHe u Europi (2005) Drava MW GWh EU zemlje 1.863 35.833 Austrija 848 4.246 Belgija 95 385 Danska 11 30 Finska 320 1.280 Francuska 1.977 7.100 Njemaka 1.502 6.253 Grka 48 160 Irska 32 120 Italija 2.209 8.320 Luksemburg 39 195 Nizozemska 30 60 Portugal 280 1.100 panjolska 1.548 5.390 vedska 1.050 4.600 Vel. Britanija 160 840 Ne EU zemlje 2.468 10.556 Hrvatska 30 120 eka 250 677 Norveka 941 4.305 Poljska 127 705 Rumunjska 44 176 Slovaka 31 175 Slovenija 77 270 Turska 757 3.300 6 drugih ne-EU 138 500

Tablica 2: Preostali potencijal za izgradnju MHe u Europi (2005) Ekonomski isplativ Proizvodnja iz HE Drava potencijal (GWh/god) (GWh/god) 15 EU zemalja od kojih: 390.000 320.000 Austria 50.000 38.000 Francuska 72.000 70.000 Njemaka 25.000 25.000 Italija 55.000 52.000 panjolska 40.000 35.000 vedska 85.000 68.000 Odabrane ne-EU zemlje: 480.000 250.000 Norveka 180.000 120.000 Rumunjska 30.000 16.000 vicarska 36.000 34.000 Turska 120.000 40.000

Faktor iskoritavanja (%) 82 76 97 100 95 88 80 52 67 53 94 33

U Hrvatskoj je instalirano ukupno 20 velikih hidroelektrana, ukupne instalirane snage cca 2333 MW, te 18 malih hidroelektrana (uklju uju i tri hidroelektrane biolokog minimuma), ukupne snage cca 34 MW. Godinja proizvodnja elektri ne energije iz hidroelektrana u Hrvatskoj va-

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

rira izme u 4000 i 7000 GWh, to prvenstveno ovisi o hidrolokim uvjetima od godine do godine. Na slici 2. prikazane su HEP-ove hidroelektrane.

Slika 2. Hidro i termoelektrane u vlasnitvu HEP-a

Osim HEP-ovih malih hidroelektrana u drutvenom vlasnitvu, u Hrvatskoj je u pogonu jo nekoliko malih hidroelektrana u privatnom vlasnitvu. U tablici 3. su prikazani osnovni podaci o postoje im malim hidroelektranama u Hrvatskoj.
Tablica 3: Instalirane male hidroelektrane u Hrvatskoj (2008) instalirana snaga, MW Naziv na generatoru ukupno MHE Zeleni Vir 2 0,85 1,7 MHE Jaruga 2 2,8 5,6 MHE Ozalj I 2 1 + 2 0,8 3,6 MHE Ozalj II 2 1,1 2,2 MHE Zavrelje 1,5 1,5 MHe Golubi 6,54 MHE Kri 0,44 0,44 CHE Fuine 4,6 CHE Lepenica 0,8 MHE Pamuna indus. Duga Resa (*) 0,53 + 0,25 + 0,32 1,1 MHE Tvornica cementa 2 0,6 1,2 '10 Kolovoz' (*) MHE abranka I (*) 4 0,315 1,26 MHE abranka II (*) 0,03 0,03 MHE Roki slap (*) 2 0,886 1,772 PHEBM Varadin 0,585 0,585 PHEBM akovec 1,1 1,1 PHEBM Dubrava 1,12 1,12 Mhe Matakovi 1 0,02 Mhe Matakovi 2 0,02 Ukupno 33,987
godina putanja u pogon 1922. 1904. 1908. 1952. 1953. 1988.

Vlasnik/Status HEP HEP HEP HEP HEP HEP HEP HEP HEP PI Duga Resa Nije u pogonu Finvest Finvest Hidrowatt HEP HEP HEP Matakovi Matakovi

1937. 1913. 1995. 1997. 1907. 1975. 1982. 1989.

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

Uz navedene postoje e, u Hrvatskoj je, prema evidenciji Ministarstva gospodarstva, trenutno u razli itim fazama razvoja jo preko 80 projekata ukupne predvi ene snage gotovo 200 MW. Hrvatska nacionalna energetska strategija do 2020. god. predvi a da e biti u pogonu 100 MW malih hidroelektrana. Time e se, izme u ostalog, omogu iti dostizanje prihva enih EU ciljeva za proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora, smanjiti ovisnost i potronja (uvoznih) fosilnih goriva i smanjiti emisija uglji nog dioksida. Povijesni razvoj hidroelektrana Energija vodenog toka bila je jedna od prvih koje je ovjek koristio kako bi nadomjestio potrebu za vlastitim i radom doma ih ivotinja. Za po etak koritenja energije vodenih tokova uzima se pojava sustava za navodnjavanje, a prvi vodeni stroj vjerojatno je bilo vodeni no kolo sa licama za zahva anje vode, kojim se voda iz vodenog toka podizala u spremnik iz kojega je po injao sustav kanala za navodnjavanje. Na slici 3. prikazan je izgled prvih vodenica. Nadalje su se po eli koristiti vodeni ni mlinovi za brano (otprilike 100-200 godina p.n.e. na Bliskom istoku), kako je shematski prikazano na slici 4.

Slika 3. Izgled prvih vodenica

Slika 4. Shematski prikaz ranih mlinova na vodenu energiju

Kroz povijest tehnologija vodeni kog kola se razvijala, te je, osim podizanja vode i mljevenja brana i kukuruza, doivjela niz razli itih primjena u rudarstvu, obradi eljeza, proizvodnji papira, obradi drveta, te tekstilnoj industriji. Vodena energija je bila glavni izvor mehani ke energije osim rada ljudi i ivotinja.

2. Fizikalne osnove
Iskoritavanje energije vode Sunce, griju i vodene povrine (oceani, mora, jezera, i rijeke), uzrokuje isparavanje vodene pare, a jedan mali dio te vodene pare, koji kao kia padne na povieno tlo, odnosno planine i brda, u sebi sadri potencijalnu energiju (kao i svaka druga masa koja se nalazi u povienom poloaju). Ta je potencijalna energije vode izraena formulom:
Epot = m g h

gdje je m masa vode, kg

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

g gravitacijsko ubrzanje (9,81 m/s2) h visina na koju je dignuta masa, m

Zanimljivosti Ukoliko uzmemo u obzir da je godinja precipitacija (padaline) nad ukupnim kopnom na planetu na razini 1017 kg, te da je srednja nadmorska visina kopna priblino 800m (te uz priblian g = 10 m/s2), tada je teoretska gornja granica hidroenergije cca 8 1020 J, odnosno neto preko 200 000 TWh. Ukupna svjetska godinja potronja primarne energije je cca 100 000 TWh. Stvarni teoretski hidropotencijal svjetskih vodotokova procijenjen je na "tek" 50 000 TWh, a ako uzmemo samo u obzir tehnika ogranienja dolazimo do daljnjeg smanjenja, te ukupni iskoristivi tehniki potencijal vodotokova u svijetu procjenjujemo na 10 000-20 000 TWh.

Snaga koju ima neki vodni tok u padu ovisi o protoku (kg/s). Imaju i na umu gusto u vode od =1000 kg/m3, snaga vodenog toka moe se izraziti i volumnim protokom Q (m3/s):

P = Q g h, W
P = Q10009,81h, odnosno, izraeno u kW P = 9,81 Qh, kW U svakom realnom iskoritavanju vodene energije postojat e gubici. To e biti gubici zbog vrtloenja vodenog toka, zbog trenja prilikom protoka kroz cijevi, te ostali gubici u strojevima i sustavima hidroelektrane. Uzimaju i u obzir gubitke, odnosno koeficijent efikasnosti pretvorbe ukupne raspoloive energije vode u elektri nu energiju , raspoloiva snaga vodenog toka je: P = 9,81 Qh, kW W

Gubici Gubici u sustavu male hidroelektrane su sljede i: gubici strujanja u cijevima, kanalima, koljenima, promjenama promjera cijevi, ventilima, reetkama, zatvara ima (ovi gubici se esto izraavaju i kroz odnos bruto i neto raspoloivog pada odnosno efektivnog smanjenja raspoloivog pada zbog gubitaka strujanja) gubici pretvorbe i prijenosa energije, gubici u turbini, generatoru, transformatoru i dalekovodu. Osim navedenih, pri procjeni mogu e snage i proizvodnje elektri ne energije treba ra unati i sa: gubitcima vode zbog isparavanja (u slu aju postojanja akumulacije) odre ena koli ina raspoloivog vodotoka ne e biti prera ena u turbini zbog neraspoloivosti objekta, biolokog minimuma protoka, zbog dimenzioniranja turbine Gubici strujanja u ravnim cijevima opisani su Darcy-Weisbachovom formulom:

hf = f

L D

v2 2g

gdje su: f bezdimenzijski faktor trenja L duljina cijevi, m D promjer cijevi, m v brzina strujanja, m/s g gravitacijsko ubrzanje, 9,81 m/s2

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

Iz formule je vidljivo da su gubici proporcionalni s duljinom cijevi i kvadratom brzine strujanja, dok su obrnuto proporcionalni promjeru cijevi. Faktor trenja f se za laminarno strujanje moe direktno izra unati, dok se za turbulentno strujanje izra unava ili o itava s Moodyeva dijagrama. Ukupna efikasnost sustava Uzimaju i u obzir gubitke, orijentaciono se moe uzeti ukupna efikasnost sustava MHe (od vode do struje) neto preko 80 %. U slu aju vrlo malih, tzv. mikroelektrana, ukupna efikasnost sustava je neto manja, cca 70 %.

3. Odreivanje hidropotencijala
Sukladno prethodno navedenim formulama za izra un hidropotencijala, dva su klju na parametra koje je potrebno procijeniti za odre ivanje hidropotencijala neke lokacije. To su: a) raspoloivi pad b) raspoloivi protok Odreivanje raspoloivog pada Ovisno o fazi ispitivanja lokacije, te ukupnom padu, raspoloivi pad se moe odrediti: Na topografskoj karti (broje i izohipse) metoda prikladna za preliminarnu procjenu pada lokacije s ve im padom Prijenosnim mjera ima nadmorske visine (gps i barometarski) tako er prikladno za lokacije s ve im i srednjim padom, te za potrebe preliminarne procjene (slika 5) S crijevom i tlakomjerom na donjem kraju (mjere i hidrostatski tlak vode) prikladno za srednje padove i relativno malu duljinu crijeva S vertikalnom mjerkom (priru nom varijantom geodetskog nivelira, nivelmanske letve i libele) za manje padove i precizno odre ivanje raspoloivog pada Geodetskim metodama (nivelir, nivelmanska letva i libela) za precizno odre ivanje raspoloivog pada i za sve raspone padova (slika 6.).

Slika 5. Ru ni gps/barometarski mjera nadmorske visine

Slika 6. Geodetska oprema (nivelir i nivelmanska letva)

Pri odre ivanju raspoloivog pada, kod projekata s malim raspoloivim padom, treba uzeti u obzir i injenicu da e se promjenom protoka vodotoka brzina dizanja gornje i donje vode (nivo vode prije postrojenja, nivo vode nakon postrojenja) razlikovati, odnosno da ne e biti isti raspoloivi pad kod svih protoka vodotoka.

10

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Ovo se doga a stoga to nivo gornje vode odrava ustava, odnosno brana, i u periodu malih protoka. U razdoblju velikih protoka e se nivo gornje vode tek neznatno dignuti, dok e se nivo donje vode zna ajnije dizati. Tako e naj e e u periodu velikih protoka do i do efektivnog smanjenja raspoloivog pada. Odreivanje protoka Pri procjeni protoka vodenog toka koji se razmatra za lokaciju MHe valja imati na umu nekoliko vanih injenica: protok vodotokova naj e e prili no varira tijekom godine protok vodotokova varira od godine do godine Na slici 7 prikazani su izmjereni srednji dnevni protoci na jednom profilu vodotoka u nekoliko godina.

1. god Qsr=11,13 m3/s

2. god Qsr=5,05 m3/s

3. god Qsr=8,12 m3/s

4. god Qsr=7,08 m3/s

Slika 7. Izmjereni dnevni srednji protoci tijekom godine na odabranom profilu vodotoka

Ukoliko se uzme niz od npr. 10 godina te se uzmu prosje ni dnevni protoci izmjereni u tih deset godina, dobije se prikaz prosje nih dnevnih protoka, kao na slici 8.

God 1.-10. Qsr= 7,85

Slika 8. Prosje ni dnevni protoci u razdoblju od deset godina

Iz navedenih primjera vidljive su varijacije protoka od dana do dana, kao i varijacije protoka na godinjoj razini (srednji godinji protoci od godine do godine). Zbog toga je za ispravno odreivanje o ekivanog prosje nog raspoloivog protoka potrebno raspolagati s viegodinjim podacima. to je niz podataka dulji, to je i procjena raspoloivog protoka preciznija. Ovisno o veli ini planirane elektrane, preporu ljivo je analizirati niz od 10 do ak 30 godina hidrolokih podataka.

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

11

Kako bi se prosje ni dnevni protoci, prikazani na slici 8. prilagodili za daljnju analizu raspoloivog hidropotencijala, potrebno ih je prilagoditi u tzv. krivulju trajanja protoka, odnosno krivulju koja govori koliko e dugo tijekom godine protok biti na raspolaganju. Krivulja trajanja protoka izvedena iz podataka prikazanih na slici 8. prikazana je na slici 9.

Slika 9. Krivulja trajanja protoka

Pri analiziranju raspoloivog hidropotencijala, od krivulje ukupnog hidropotencijala (kako je prikazano na slici 9.) moe biti potrebno oduzeti odre eni konstantan protok za potrebe odravanja biolokog minimuma vodotoka te ostale protoke koji nisu na raspolaganju za koritenje u maloj hidroelektrani (navodnjavanje, pitka voda, itd.). Tako se moe dobiti korigirana krivulja trajanja raspoloivog protoka, kao na slici 10.

Slika 10. Krivulja trajanja raspoloivog protoka, i krivulja trajanja ukupnog protoka

Podaci o raspoloivom protoku mogu se dobiti direktnim mjerenjem na samoj lokaciji ili razli itim posrednim metodama. U Hrvatskoj Dravni hidrometeoroloki zavod provodi viegodinja mjerenja vodostaja i protoka na ve im vodotocima. Ti podaci su dostupni. Ukoliko je planirana mala hidroelektrana na jednom od vodotokova na kojima se provodi mjerenje, tada je podatke DHMZ-a samo potrebno korigirati za razliku u protoku izme u lokacije mjerne stanice DHMZ-a i lokacije planiranog objekta. O ekivani protok moe se posredno odrediti uspore ivanjem lokacije s poznatim protokom slivnih podru ja ili pak koritenjem podataka o padalinama (tako er prati DHMZ) i daljnjim modeliranjima tokova vode u prirodi (padaline, nakupljanje i topljenje snijega, isparavanje i transpiracija, prikupljanje vode u podzemlju, procje ivanje vode u vodotokove, nakupljanje vode u jezerima, prilagodba vodotokova).

12

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Mjerenje protoka ustavom i preljevom Za manje protoke (cca 50-1000 l/s) najpreciznija i najjednostavnija metoda je mjerenje pomo u ustave i preljeva. Na vodotoku je potrebno izgraditi ustavu i mali preljev, kako je skicirano na slici 11.

Slika 11. Mjerenje protoka ustavom i preljevom

Protok vodotoka izra unava se direktno iz o itane visine vodnog stupca h pomo u formule:

Q = 2 3 Cd 2 g ( L 0,2h ) h1,5 ,
a ukoliko se tipi no pretpostavi Cd=0,6, tada formula postaje:
Q = 1,8 ( L 0, 2h ) h1,5

Odreivanje protoka mjerenjem brzine strujanja Ova je metoda prikladna za velike i srednje protoke. Kao i kod ostalih metoda, potrebno je mjeriti u duljem vremenskom razdoblju. Potrebno je mjeriti na ravnom dijelu korita, bez suavanja ili proirivanja korita te u podru ju bez vrtloga, te je potrebno odrediti profil korita na lokaciji gdje se vri mjerenje. Za mjerenje se koriste mjera i brzine strujanja (obi no mali propeleri uronjivi u vodu preko kojih se odre uje brzina strujanja), a mjeri se brzina strujanja na vie mjesta na jednom profilu. Na slici 12. prikazana su dva primjera mogu ih mjerenja brzina u profilu korita.

Slika 12. Pozicije za mjerenje brzine strujanja u koritu

Preko tako izmjerenih brzina strujanja mogu e je priblino izra unati ukupni protok kroz odabrani profil korita. Mjerenje protoka preko razrjeenja Ova je metoda prikladna za planinske, turbulentne tokove. Metoda se provodi tako da se u vodotok isputa odre ena kemijska supstanca. Dovoljno nizvodno (da se omogu i potpuno mijeanje) uzorkuje se voda te se odre uje koncentracija supstance. Preko razrje enja se posredno moe izra unati protok. Osim kompliciranog mjerenja koncentracije, nizvodno je mogu e mjeriti elektrinu vodljivost (u tom slu aju se uzvodno u vodotok isputa otopina soli), te preko elektri ne vodljivosti posredno izra unati protok.

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

13

Odabir protoka turbine i izraun oekivane godinje proizvodnje Odabir nazivnog protoka turbine je proces povezan s izra unom prosje ne godinje proizvodnje energije te se provodi u nekoliko koraka. Osnova za izra un je krivulja trajanja protoka i podatak o raspoloivom padu. Prvo se na temelju krivulje trajanja protoka iskustveno odabire neki protok turbine (npr. na protoku s trajanjem 20 % vremena) primjer na slici 13.

Slika 13. Odabir nazivnog protoka turbine

Odabirom protoka, npr. kao na slici, budu a hidroelektrana e prera ivati protok (uokvireno zelenom bojom), dok e se protok, ve i od nazivnog, proputati bez prerade u turbini. Temeljem odabranog protoka i raspoloivog pada odabire se turbina, te se uz pomo podataka o efikasnosti turbine (i generatora) u razli itim radnim to kama (podaci se mogu dobiti od proizvo a a turbine) moe izra unati o ekivana proizvodnja energije. Na temelju odabranog protoka turbine moe se izvriti i dimenzioniranje ostale glavne opreme elektrane te temeljem toga do i do procjene trokova za izgradnje hidroelektrane. Odabirom ve eg nazivnog protoka turbine Q2 mogli bi preraditi tek neto vie vode (razlika uokvirena crveno) a time i proizvesti vie elektri ne energije u odnosu na odabrani protok Q1 (prera ena voda uokvirena zelenim), ali bi i investicijski trokovi u elektranu zna ajno porasli jer je Q2 cca 50 % ve i od Q1 (ve a turbina, generator i ostala hidromehani ka i elektrostrojarska oprema), kako je prikazano na slici 14. Kona ni odabir nazivnog protoka turbine rezultat je pronalaenja optimalne to ke investicijskih trokova i posljedi ne proizvodnje energije.

Slika 14. Usporedba mogu e proizvodnje s obzirom na odabrani nazivni protok turbine

U tu svrhu potrebno je izloeni proces ponoviti sa jo nekoliko odabranih nazivnih protoka turbine, odnosno izra unati o ekivanu proizvodnju i procijeniti investicione trokove za jo neko-

14

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

liko protoka te kona no odabrati onaj sa optimalnim odnosom investicionih trokova i o ekivane godinje proizvodnje. Sli an proces optimiranja se provodi i kod dimenzioniranja ostale opreme MHe kao to je npr. promjer cjevovoda ili kanala. Naime pove anjem promjera cjevovoda (uli protoka turbine) smanjuju se gubici strujanja i pove ava se ukupna proizvodnja a time i prihodi. Sa druge strane se i pove avaju investicijski trokovi. Nakon nekog vremena, tj. daljnjim pove anjem promjera cjevovoda (ili nazivnog protoka turbine), investicioni trokovi se toliko pove avaju da potpuno anuliraju i premauju pozitivan u inak pove ane proizvodnje zbog gubitaka u cjevovodu (odnosno iskoritenju ve ih voda kod ve e turbine). Optimiranjem se pronalazi ona dimenzija cjevovoda (ili turbine) koja daje najbolji odnos izme u ova dva opre na zahtjeva (pove anja prihoda i smanjenja investicije). Shematski je to prikazano na slici 15.

Slika 15. Pronalaenje optimuma dimenzioniranjem opreme MHe

Utjecaj protoka na promjenu raspoloivog pada Kod hidroelektrana s malim raspoloivim padom moe se primijetiti utjecaj promjene protoka na promjenu raspoloivog pada. Efekt se javlja zbog toga to se pri promjeni protoka vodotoka kote donje i gornje vode mijenjaju razli itim brzinama.

Slika 16. Promjene raspoloivog pada, protoka kroz turbinu i snage turbine, s promjenom protoka

Naj e a je pojava da se pove anjem protoka raspoloivi neto pad smanjuje, odnosno kota donje vode raste bre nego kota gornje vode. To je naro ito izraeno u podru ju kada protok vodotoka premai nazivni protok turbine (Qd). Tada dolazi do prelijevanja ustave, odnosno viak vode se proputa mimo turbine. Zbog toga se zna ajnije pove ava kota donje vode, s obzirom na pove a-

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

15

nje kote gornje vode, te se smanjuje raspoloivi pad H1 (u odnosu na nazivni pad Hd). Smanjenjem raspoloivog pada, smanjuje se i protok kroz turbinu Q1. Ovisnost promjene protoka o promjeni raspoloivog pada prikazana je formulom:

Q1 = Qd

H1 Hd

Primjer izrauna proizvodnje elektrine energije Sljede i primjer temelji se na prethodno opisanom procesu odabira protoka turbine i izra una o ekivane godinje proizvodnje. 1. Temeljem krivulje trajanja protoka odabire se protok turbine (u primjeru na 50 % o ekivanog trajanja protoka). 2. Sa krivulje trajanja protoka se u koracima od npr. 10 % (36 dana) o itavaju vrijednosti protoka. 3. O itanim vrijednostima protoka pridruuju se vrijednosti raspoloivih padova (ukoliko je varijacija raspoloivog pada s protokom zna ajna). 4. O itanim protocima pridruuju se od proizvo a a turbine dobiveni podaci o protoku kroz turbinu za raspoloive padove, te podaci o efikasnosti turbine (i generatora). 5. Temeljem gore navedenih podataka za svaku to ku protoka izra unava se snaga elektrane po formuli Pi= i Qi Hi g. 6. Uzimaju i u obzir irinu odabranog vremenskog intervala T (str. 14) za svaku odabranu to ku izra unava se proizvedena elektri na energija po formuli: Ei= Ti Pi. Ukupna o ekivana proizvodnja elektri ne energije dobije se zbrajanjem svih pojedina nih energija E= Ei. Ukupna energija moe se iskazati i kao: E(kWh)= Qi Hi hi tu g pr tr g. (hi-trajanje pojedinog vremenskog intervala, tu, g pr tr - koeficijenti iskoristivosti turbine, generatora, prijenosnog mehanizma, trasnformatora) Rezultati izra una prikazani su u tablici 4.
Tablica 4: Izra un o ekivane godinje proizvodnje iz MHe
Protok Nazivni Nazivni Raspoloivi Protok kroz Eta HE Snaga T E vodotoka raspoloivi protok pad tubinu pad 3 m /s m m3/s m m3/s kW % GWh Odabrani S krivulje Izmjereno Odabrano Izmjereno/ Podatak Podatak Izraunato irina Izraunato vrem. protoka izraunato/ proizvoaa Proizvoaa odabranog interval procijenjeno intervala 10% 70 6,45 46 4,5 38,42 0,83 1408 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 85% 90% 95% 100% 60,67 53,78 49,33 46 43,52 40,78 37,97 36,33 34,7 32,7 26,3 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 6,45 46 46 46 46 46 46 46 46 46 46 46 4,95 5,4 6,1 6,45 6,55 6,6 6,62 6,63 6,64 6,65 6,66 Ukupno 40,3 42,09 44,73 46 43,52 40,78 37,97 36,33 34,7 32,7 26,3 0,83 0,83 0,84 0,84 0,84 0,84 0,84 0,84 0,84 0,83 0,82 1624 1851 2249 2445 2349 2218 2071 1985 1887 1771 1409 10% 10% 10% 10% 10% 10% 10% 5% 5% 5% 5% 1262 1446 1706 1953 1995 1900 1785 844 806 761 662 15120

16

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Grafi ki podaci iz tablice prikazani su kako slijedi:

Slika 17. Grafi ki prikaz podataka i rezultata izra una iz tablice 5

4. Sustavi malih hidroelektrana

Klasifikacija hidroelektrana Prema padu Prema raspoloivom padu vode, elektrane se mogu podijeliti na: one s velikim padom: od 100 metara i vie, sa srednjim padom: od 30 do 100 metara, sa malim padom: ispod 30 metara. Prema na inu koritenja vode proto ne: snaga vode se koristi kako ona dotje e akumulacijske: voda se prikuplja u akumulaciji te se koristi kada je potrebno reverzibilne: dio vode koji nije potreban se vikom struje pumpa u gornju akumulaciju (u vrijeme kada je potrebna dodatna proizvodnja elektri ne energije, ta se voda ponovo isputa i prera uje u turbini).

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

17

Prema poloaju strojarnice u odnosu na branu pribranske: strojarnica je smjetena neposredno uz branu derivacijske: strojarnica je smjetena dalje od brane Prema turbini koja se koristi Jednako kao kod klasi nih (velikih) hidroelektrana, turbine u osnovi dijelimo na: pretla ne ili reakcijske te turbine slobodnog mlaza ili akcijske Kod reakcijskih turbina tlak vode pada prolaskom kroz turbinu, te se potencijalna energija (tlak) u statoru i u rotoru transformira u kineti ku. Zakretanje rotora, odnosno radnog kola uzrokuje promjena koli ine gibanja i reaktivne sile (razlika tlaka, Coriolisova sila i dr.). Osnovni tipovi reakcijskih turbina su: Francisova Kaplanova propelerna (Kaplanova s fiksnim rotorskim lopaticama) Deriazova Kod akcijskih turbina nema pada tlaka prolaskom vode kroz turbinu, jer se sva potencijalna energija (tlak) u statoru transformira u kineti ku. Sila koja zakre e rotor je rezultat isklju ivo promjene koli ine gibanja zbog skretanja mlaza u radnom kolu. Standardni tipovi turbina slobodnog mlaza su: Peltonova Turgo (varijanta Peltonove) Banki-Michellova Tipovi i podjela turbina Primjena pojedinog tipa turbine odabire se tako da se postigne najve a efikasnost, odnosno najvee iskoritenje raspoloivog protoka i pada, uz najmanje investicijske trokove. Odabir tako ovisi o o ekivanim hidrolokim prilikama, a najvie o raspoloivom padu vode i o ekivanom protoku. Podru je primjene pojedinih tipova turbina kod malih hidroelektrana, ilustrirano je na slici 18.

Slika 18. Podru je primjene pojedinih tipova turbina kod malih hidroelektrana

18

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Peltonova turbina je primjenjiva za velike padove i male protoke, dok je Kaplanova turbina primjenjiva za male padove i ve e protoke. Francisova i Banki-Michellova turbina primjenjive su za srednji raspon protoka i padova. Francisova turbina je zbog irokog podru ja primjene najrairenija. Osovina moe biti i horizontalna i vertikalna. Voda iz tla nog cjevovoda se privodi spiralnim cjevovodom po obodu na zakretne statorske lopatice. Statorskim lopaticama se voda usmjerava unutra, na radno kolo, odnosno na rotorske lopatice. Nakon izlaska iz rotora voda ulazi u difuzor. Spiralni cjevovod je esto izveden tako da mu se smanjuje presjek, jer kroz njega te e sve manje vode (usmjerava se na rotor). Statorske lopatice slue za regulaciju protoka i da se postigne strujanje sa to manje gubitaka i nastrujavanje na rotorske lopatice pod optimalnim kutom. Nastrujavanjem na rotorske lopatice tok vode se zakre e i ta reakcijska sila zakre e rotor. Ukoliko je raspoloiv protok manji od nazivnog, tada se statorske lopatice zakre u tako da kroz njih prolazi manje vode. Kako je brzina rotora konstantna (zbog konstantne frekvencije generatora i mree), a brzina nastrujavanja vode iz statora se smanjuje smanjenjem protoka, tako se i kut nastrujavanja na rotor mijenja. Kako kod Francisove turbine nije mogu e promijeniti kut zakreta rotorskih lopatica, efikasnost Francisove turbine pada pri protocima manjim od nominalnih. Na slikama 19. do 21. prikazana je Francisova turbina.

Slika 19. Spiralni cjevovod, Francisova turbina i Difuzor

Slika 20. Presjek kroz Francisovu turbinu

Slika 21. Mala Francisova turbina s generatorom

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

19

Francisove turbine nisu prikladne za jako velike protoke uz male padove jer drasti no rastu dimenzije turbine, niti za velike padove jer brzina radnog kola postaje prevelika. Zato se primjenjuju druga dva vrlo zastupljena tipa turbina. Kaplanova turbina ima aksijalni protok vode kroz turbinu, tako da je raspoloiva povrina maksimizirana (u odnosu na radijalno nastrujavanje kod Francis turbina). Time je Kaplanova turbina prikladna za velike protoke vode. Kod kaplanovih turbina je tako er jednostavno izvesti mehanizam za zakretanje rotorskih lopatica, ime se omogu ava bolje nastrujavanje pri razli itim reimima rada, odnosno optere enjima turbine, te se sukladno tome postie bolja iskoristivost pri razli itim optere enima turbine. Uz regulaciju rotorskih lopatica, kod Kaplanovih turbina se (kao i kod Francisovih) moe regulirati i zakret statorskih lopatica. S obzirom na vrstu regulacije koja se primjenjuje, Kaplanove turbine mogu biti dvostruko regulirane (statorske i rotorske lopatice), jednostruko regulirane (samo rotorske) ili neregulirane (propelerne). Kaplanove turbine prikazane su na slikama 22. i 23.

Slika 22. Presjek kroz elektranu s Kaplanovom turbinom

Slika 23. Neke od izvedbi Kaplanove turbine

20

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Za visoke padove najprikladnije su Peltonove turbine. Peltonova turbina je u osnovi kolo s nizom dvostrukih "lica" postavljenih po obodu. Na te "lice" nastrujava jedan (ili nekoliko) mlazova vode iz mlaznica. U mlaznicama se doga a pretvorba tlaka u kineti ku energiju, a pri prolasku preko zakrivljenih lica, voda predaje svoju kineti ku energiju radnom kolu i tom akcijskom silom pokre e radno kolo. Za razliku od Francisove i Kaplanove, Peltonova turbina nije u cijelosti potopljena u vodu, ve radi u zraku. Snaga se regulira varijacijom protoka kroz mlaznice. Peltonove turbine prikazane su na slikama 24., 25. i 26.

Slika 24. Shema peltonove turbine s generatorom

Slika 25. Detalj radnog kola Peltonove turbine

Slika 26. Detalj mlaznice Peltonove turbine

Posebna varijanta Peltonove turbine je Turgo turbina. Njena specifi nost u odnosu na opisanu Peltonovu turbinu je to to su mlaznice postavljene pod kutom u odnosu na os radnog kola. Time se omogu avaju ve i protoci vode kroz turbinu. Turgo turbine prikazane su na slici 27.

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

21

Slika 27. Shema Turgo turbine i detalj nastrujavanja vode na lopatice

Usporedba iskoristivosti pojedinih tipova turbina pri razli itim optere enjima (odnos protoka i nazivnog protoka, Q i Q0) prikazana je na slici 28.

Slika 28. Iskoristivost razli itih tipova turbina ovisno o optere enju

Sustavi malih hidroelektrana Shema tipi ne male hidroelektrane prikazana je na slici 29.

Slika 29. Shema tipi ne male hidroelektrane

22

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Kako je prikazano na slici 29. vodotok se usporava i die se nivo vode ustavom. Podizanjem nivoa vode ustavom dobija se ukupni raspoloivi pad h. Privodnim kanalom se zahva eni dio vode, tj protok Q, dovodi do strojarnice s turbinom. Viak vode se prelijeva preko ustave. Nakon prolaska kroz turbinu i difuzor, voda se odvodnim kanalom vra a natrag u vodotok. Osim prikazanog, ovisno o konfiguraciji terena te odabranom tehni kom rjeenju MHe, sustav male hidroelektrane u tipi nim izvedbama izgleda kao na slici 30.

Kanal i tla ni cjevovod

Tla ni cjevovod

Kanalska

Pribranska

Slika 30. Tipi ne izvedbe malih hidroelektrana.

Uz turbinu s generatorom, koji predstavljaju "srce" hidroelektrane ostali sustavi/elementi malih hidroelektrana su: gra evinske strukture hidromehani ka oprema elektrostrojarska oprema pomo na oprema Gra evinske strukture Tipi ne gra evinske strukture koje susre emo kod malih hidroelektrana su: brana slui za kreiranje akumulacije i podizanje nivoa vode ustava slui za usporavanje vode, podizanje nivoa vode te lake izvo enje vodozahvata, vodozahvat struktura kojom se zahva a voda iz vodotoka i odvodi prema turbini (kroz kanal ili cjevovod) kanal slui za dovod vode do cjevovoda ili strojarnice preljev izvodi se na brani ili ustavi a omogu ava optimalno prelijevanje vika vode preko brane/ustave strojarnica u njoj je smjetena glavna oprema HE: turbina, generator, upravljanje i sl. odvodni kanal slui za odvo enju vodenog toka od strojarnice natrag do korita rijeke, strukture za skretanje rijeke tijekom izgradnje nasipi i ostale strukture kojima se omogu ava izgradnja na suhom

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

23

Hidromehani ka oprema Hidromehani ka oprema omogu ava optimalno privo enje vode k turbini i odvo enje vode od turbine. U hidromehani ku opremu ubrajamo: cjevovod dovodi vodu do strojarnice, omogu ava podizanje tlaka vode reetke s ista ima spre ava da krupne i sitne ne isto e do u do turbine. ista i slue za odravanje maksimalne prohodnosti reetki, odnosno sprje avaju taloenje (gomilanje) ne isto a na reetkama zatvara i i ventili zatvaraju i otvaraju dovod vode do turbine, i omogu avaju npr. remont turbine na suhom difuzor posebno oblikovana "cijev" nakon turbine (ire e povrine presjeka), slui maksimiranju iskoristivosti turbine. Dizajn difuzora je takav da se minimiziraju gubitci; odnosno da se voda na izlasku iz turbine maksimalno uspori, kako ne bi sa sobom odnijela kineti ku energiju. Kako se cijev difuzora iri, tako se tok vode u njemu usporava. Elektrostrojarska oprema generator sinkroni ili asinkroni. Pojavljuju se sustavi gdje turbina ima varijabilnu brzinu vrtnje (zbog regulacije), te se putem AC-DC-AC konverzije takva turbina spaja na sinkroni generator. prijenosna kutija moe biti smjetena izme u turbine i generatora upravljanje slui za putanje u pogon i izlazak iz pogona, sinkronizaciju s mreom, odravanje nivoa gornje vode, odravanje ili promjenu snage ili protoka. Na novijim elektranama se upravljanje esto izvodi kao daljinsko i automatsko. rasklopite slui za povezivanje s mreom ili drugim potroa ima (prekida i, transformator, zatita) Pomo na oprema transformator vlastite potronje DC napajanje za upravljanje i nadzor mjerenje nivoa gornje i donje vode vatrodojava, tehni ka zatita elektroinstalacije osvjetljenje, kabeli, uti nice gromobranska zatita hidrauli ki sustav za upravljanje ventilima i ostalom hidromehani kom opremom sustav komprimiranog zraka sustav rashladne vode drenani sustav grijanje, hla enje, ventilacija dizelski agregat dizalice obi no mosna dizalica, za montau i servis glavne opreme turbina, generator, transformator. Planiranje male hidroelektrane Planiranje MHe projekta Prvi korak kod planiranja MHe je detektiranje i odabir prikladne lokacije. Po prirodi stvari to e biti lokacija uz neki vodotok (uz rijeke i potoke, to moe biti i sustav navodnjavanja ili kakav drugi vodoprivredni sustav). Pri odabiru prikladne lokacije valja imati na umu sljede e klju ne elemente: karakteristike protoka vodotoka raspoloiv pad dostupnost vode za energetsko iskoritavanje (navodnjavanje, ribolovno podru je, rafting i sl.)

24

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

mogu nost smjetanja postrojenja MHe pristup mehanizacije za izgradnju i dopremanje opreme prihvatljivost izgradnje s aspekta ekologije, zatite kulturne batine, lokalne zajednice mogu nost priklju enja na mreu i/ili lokalne potroa e vlasnitvo nad zemljitem za smjetaj postrojenja Ukoliko lokacija preliminarnom procjenom zadovoljava gore navedene kriterije, potrebno je: pokrenuti ispitivanja hidropotencijala napraviti analizu mogu e proizvodnje elektri ne energije te priblino odrediti nazivni protok turbine i dimenzionirati glavnu opremu elektrane procijeniti trokove izgradnje (i po potrebi korigirati nazivni protok turbine) napraviti preliminarnu analizu isplativosti i izvedivosti investicije ispitati propisanu administrativnu proceduru, i zapo eti s pribavljanjem potrebne dokumentacije rjeavati imovinska i pravna pitanja vezana za zemljite odre eno za izgradnju paralelno izraditi tehni ku dokumentaciju, uspostaviti kontakte s proizvo a ima opreme po isho enju potrebne dokumentacije zapo eti izgradnju na elna shema administrativne procedure za MHe u hrvatskoj je prikazana na slici 31. Vaan element za izradu analize isplativosti je predvi anje prihoda budu e male HE (u slu aju da se ona priklju uje na javnu elektroenergetsku mreu u statusu povlatenog proizvo a a elektrine energije). Status povlatenog proizvo a a elektri ne energije stje e se zadovoljavanjem propisane administrativne procedure. Taj status jam i proizvo a u da e 12 godina po putanju u komercijalni pogon imati zajam en otkup sve proizvedene elektri ne energije po povlatenim cijenama, odre enim posebnim tarifnim sustavom. Vie o propisanoj administrativnoj proceduri za stjecanje statusa povlatenog proizvo a a elektri ne energije moe se doznati na sljede im web stranicama: HROTE Hrvatski operator trita energije: www.hrote.hr HERA Hrvatska energetska regulatorna agencija: www.hera.hr MINGORP Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetniva: www.mingorp.hr Najzna ajniji zakonski i podzakonski akti vezani uz obnovljive izvore energije su (NN Narodne novine): Zakon o energiji (NN 68/01 i izmjene NN 177/04) Zakon o tritu elektri ne energije (NN 177/04, izmjene 76/07, 152/08) Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07, izmjene NN 08/11) Uredba o minimalnom udjelu elektri ne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ija se proizvodnja poti e (NN 33/07) Tarifni sustav za proizvodnju elektri ne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) Pravilnik o koritenju obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 67/07) Pravilnik o stjecanju statusa povlatenog proizvo a a elektri ne energije (NN 67/07). Utjecaj na okoli Pri planiranju, izgradnji, i eksploataciji MHe potrebno je primjenjivati mjere zatite okolia, odnosno nastojati da efekt izgradnje bude minimalno tetan za okoli. Utjecaj na okoli ovisi o karakteristikama lokacije, projektu i odabranoj tehnologiji, a projekti integrirani u tok rijeke imaju manji utjecaj na okoli nego planinski vodozahvat i odvajanje ve ine vodotoka u cjevovod.

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

25

Iz tog razloga se za pogon turbina ne koristi sva raspoloiva voda ve se jedan dio ostavlja da te e prirodnim koritom rijeke (npr. protok 95 % vjerojatnosti prema krivulji trajanja protoka) kako korito ne bi presuilo i kako bi se o uvala flora i fauna. Nadalje, u slu aju postojanja brane obi no se izvodi riblja staza, odnosno sustav kaskada, stuba kojima se omogu ava da ribe prije u visinsku razliku izme u donje i gornje vode. Mogu i utjecaji na prirodu tijekom izgradnje objekta su: pove an promet na prilaznim prometnicama (buka, emisije, nezgode) zahvati na vodotoku tijekom izgradnje skretanje vodotoka, nasipavanje, iskopi, itd. ozljede na radu Mogu i utjecaji na prirodu tijekom eksploatacije objekta su: promjena reima toka (utjecaj na floru i faunu) buka vizualni izgled postrojenja efekti podizanja brane (potapanje zemljita, voda postaje staja a, stvaranje umjetnog jezera, a ukoliko je veliko jezero onda i mijenjanje lokalne mikroklime vlaga, magla i sl.) dalekovod. Socijalni aspekti Izgradnja i eksploatacija MHe osim na prirodu tako er utje e i na lokalnu zajednicu na sljede e na ine: stvaranje novih radnih mjesta izgradnja infrastrukture dodatni prihodi lokalne zajednice od razli itih pristojbi pove anje kvalitete elektri ne energije mogu i gubitak lokacije za rafting/ribolov, kupanje

5. Prorauni sustava s ekonomskom analizom

Investicijski trokovi Investicijski trokovi elektrane prili no ovise o specifi nostima lokacije i odabranoj tehnologiji. Specifi ni investicijski troak tako moe biti i ispod 1500 /kW za instalirano postrojenje (npr. za MHe s malim protocima i velikim padovima Pelton), pa do preko 3500 /kW za postrojenja s vrlo malim padovima i velikim protocima, te zna ajnim gra evinskim zahvatima. Procjena investicijskih trokova radi se stoga za svaki koncept odnosno projekt individualno, a temelji se na: iskustvenoj procjeni preliminarnom idejnom rjeenju ponudama temeljem trokovnika opreme i radova Iskustveno je mogu e ustanoviti da specifi ni investicijski troak: pada s instaliranom snagom pada s pove anjem raspoloivog pada Na elno je taj odnos prikazan na slici 31. Razlog takvom smanjenju investicijskih trokova je u tome to se pove anjem pada omogu ava ve a instalirana snaga uz jednak protok, odnosno bez potrebe za pove anjem dimenzija ve ine instalirane opreme. S druge strane pove anje instaliranog kapaciteta elektrane u na elu omogu ava nie specifi ne investicijske trokove zbog postizanja ekonomije razmjera, odnosno zbog toga to ne rastu svi elementi trokova linearno s pove anjem snage (npr. upravlja ki i nadzorni sustav elektrane e biti u principu isti za irok raspon instalirane snage).

26

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Slika 31: Pad specifi nog investicijskog troka s pove anjem pada lokacije i pove anjem instaliranog kapaciteta.

Investicijske trokove mogu initi: otkup zemljita gra evinski radovi hidromehani ka oprema elektrostrojarska oprema (s dalekovodom i priklju kom na mreu) pomo na oprema Tako er treba ra unati i s ostalim trokovima: dokumentacija (studija predizvodljivosti, izvodljivosti, suo, geoloke studije, projektna dokumentacija idejni, glavni i izvedbeni projekt) dozvole, takse i pristojbe trokovi posjete lokaciji (putni trokovi, angairano vrijeme) trokovi pravnih i financijskih savjetnika trokovi financiranja tijekom izgradnje (interkalarne kamate, ukoliko se gradi kreditom) trokovi nadzora i vo enja izgradnje Operativni trokovi Operativni trokovi tako er ovise o tipu i veli ini postrojenja. Orijentaciono, mogu se kretati na razini od nekoliko postotaka prihoda od prodaje elektri ne energije do 15 % i vie. Operativne (pogonske) trokove MHe mogu initi: zakup zemljita koncesijska naknada naknada za financiranje vodnog gospodarstva komunalni doprinos komunalije: vlastita potronja el. energije, kanalizacija, voda, telekomunikacije troak redovitog i izvanrednog odravanja troak ljudi/pla e osiguranje postrojenja pogonska rezerva Ekonomska analiza isplativosti Ekonomsku analizu isplativosti mogu e je provesti ukoliko se ispravno pretpostave svi sadanji i budu i prihodi i rashodi. Tako er je zna ajno odrediti na koji na in i pod kojim uvjetima e se financirati izgradnja male hidroelektrane: vlastitim kapitalom, kreditom banke (na koliko godina, pod kojim uvjetima), iz nekog tre eg izvora ili kombinacijom vie izvora financiranja. Prihodi elektrane mogu se odrediti iz procjene godinje proizvodnje, poznavaju i tarifni sustav za otkup el. energije iz MHe, te pretpostavivi odre enu godinju inflaciju. Rashodi se odnose na

Marko Kreji: Male hidroelektrane [Prirunik]

27

inicijalnu investiciju, te kasnije operativne i financijske rashode (u slu aju kredita, otplate kamate i glavnice kredita). Nekoliko je metoda za procjenu isplativosti investicije: Metoda neto sadanje vrijednosti uzima sve neto nov ane primitke (primici minus izdaci) kroz ivotni vijek projekta (osim financijskih nov anih tokova) te ih diskontira na neku godinu (uobi ajeno je teku u godinu u kojoj se odlu uje o projektu). Koncept diskontiranja bazira se na injenici da nam nov ani tok koji primimo u budu nosti vrijedi manje nego nominalno jednak novani tok koji primimo danas. Zbog toga se nov ani tokovi iz budu nosti umanjuju (za diskontne stope) kako bi se mogli uspore ivati s nov anim tokovima danas, npr. samom investicijom. Prema ovoj metodi projekt je prihvatljiv, ukoliko je neto sadanja vrijednost projekta ve a od nule. Metoda interne stope povrata ovom se metodom de facto odre uje diskontna stopa po kojoj se trebaju diskontirati svi nov ani tokovi kako bi neto sadanja vrijednost projekta bila nula. Tako dobivena stopa povrata se uspore uje sa eljenom stopom povrata i temeljem toga se odreuje prihvatljivost projekta. Metoda perioda povrata ovom metodom se utvr uje koliko e godina trebati da elektrana operativnim poslovanjem pokrije investicijske trokove. Vie o metodama procjene investicija moe se prona i u stru noj literaturi ili na internetu. Primjer izra una isplativosti MHe Ukoliko uzmemo teoretski primjer elektrane od 100 kW, pretpostavimo da je investicijski troak 20 000 kn/kW, ukupna investicija je tada: 2 000 000 kn. Pretpostavimo da smo hidrolokom analizom i odabirom turbine doli do o ekivane godinje proizvodnje od 400 000 kWh (4000 ekvivalentnih sati na punom optere enju). Uzimaju i otkupnu tarifu za elektri nu energiju iz MHe do 1 MW (i uz pretpostavku dovoljnog udjela doma ih komponenti u investiciji), otkupna cijena elektri ne energije je 0,7655 kn/kWh, odnosno godinje prihode moemo procijeniti na 306 200 kn (400 000 kWh 0,7655 kn/kWh) Pretpostavimo godinje operativne izdatke elektrane na razini 15 % prihoda, odnosno u godinjem iznosu 45930 kn (306 200 0,15). Godinji neto operativni prihodi u tom slu aju iznose 260 270 kn (306 200 kn 45 930 kn). Koriste i metodu perioda povrata dolazimo do zaklju ka da e opisani projekt vratiti uloena sredstva za 7,7 godina (2 000 000 kn investicije/260 270 kn godinjih neto operativnih prihoda). Koriste i metodu neto sadanje vrijednosti, nov ane tokove projekta moemo prikazati kao na slici 32.

Slika 32. Prikaz nov anih tokova za izgradnju i pogon male hidroelektrane

28

Implementacija novih kurikuluma: Poveanje znanja i informacija o obnovljivim izvorima energije

Diskontirani nov ani tokovi su diskontirani sa stopom od 9 % (diskontna stopa uzima u obzir strukturu i cijenu financiranja) te je dobivena neto sadanja vrijednost projekta 375 887 kn. Drugim rije ima NSV je ve i od 0, to zna i da je projekt isplativ. Izra unavaju i internu stopu povrata pomo u Excel-a ili druge sli ne aplikacije dolazimo do rezultata za internu stopu povrata od 11,55 %. Kako je interna stopa povrata ve a od diskontne stope, zaklju ujemo da je projekt ekonomski prihvatljiv. U opisanim kalkulacijama zanemareni su porezni efekti, utjecaj inflacije te utjecaj strukture financiranja. Nesigurnosti planiranja Izloeni izra uni ekonomske isplativosti bazirani su na nizu pretpostavki. Njihovi rezultati su kvalitetni i vjerodostojni koliko su kvalitetni ulazni (pretpostavljeni)podaci s kojima smo pristupili izra unu. Valja imati na umu da: trokovi izgradnje u stvarnosti mogu odstupati od procjene zbog promjene cijena, nepredvi enih radova i okolnosti prihodi, odnosno o ekivana godinja proizvodnja procijenjeni su za prosje nu godinu. Hidroloke prilike od godine do godine zna ajno variraju, a sukladno tome i proizvodnja elektrane od godine do godine. Nekoliko sunih godina odmah po putanju elektrane u pogon mogu zna ajno pokvariti investicijsku sliku projekta (zbog vremenske vrijednosti novca) u pogonu se mogu pojaviti neo ekivani trokovi izvanrednog odravanja ostali faktori nesigurnosti

6. Zavrne rijei
Male hidroelektrane koriste se sigurnom i kroz mnogo godina isprobanom i usavrenom tehnologijom. Njihov rad je stoga pouzdan i moe se o ekivati dug ivotni vijek takvih postrojenja bez zna ajnih zahvata osim redovitog odravanja opreme. Pomo u suvremene opreme za automatizaciju i komunikaciju mogu e je da male hidroelektrane rade bez stalne posade. Primjena malih hidroelektrana ograni ena je povoljnim lokacijama na vodotocima. Planiranje, projektiranje i izgradnja male hidroelektrane predstavlja zahtijevan inenjerski projekt u kojem se ispreple e vie struka (strojarstvo, elektrotehnika, gra evinarstvo, hidrologija, geologija). Osim za prodaju elektri ne energije u mreu, male hidroelektrane mogu se graditi kao samostalna postrojenja za opskrbu energijom udaljenih objekata (vikendica, planinarskih domova i sl.).

Instrument pretpristupne pomoi Obnovljivi izvori energije

Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-Accession Assistance IPA) pretpristupni je program za razdoblje od 2007. do 2013. godine koji zamjenjuje dosadanje programe CARDS, Phare, ISPA i SAPARD. Osnovni ciljevi ovog programa su pomo u izgradnji institucija i vladavine prava, ljudskih prava, ukljuujui i temeljna prava, prava manjina, jednakost spolova i nediskriminaciju, administrativne i ekonomske reforme, ekonomski i drutveni razvoj, pomirenje i rekonstrukciju te regionalnu i prekograninu suradnju. IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala doprinosi jaanju gospodarske i socijalne kohezije, te prioritetima Europske strategije zapoljavanja u podruju zapoljavanja, obrazovanja, strunog osposobljavanja i socijalnog ukljuivanja. Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, tijekom razdoblja proirenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i odrivog razvoja, zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europska unija posveena je dijeljenju svojih postignua i svojih vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Europska komisija izvrno je tijelo EU.

Vie o projektu na www.ipa-oie.com