1. O emu govori knjiga Privatne kole?

Knjiga Privatne kole nastala je u suradnji 13 sveuilinih profesora i istraivaa na raznim sveuilitima diljem svijeta. Na hrvatskom je jeziku zaivjela u prijevodu Mirne Varlandy Supek, a u izdanju zagrebake izdavake kue Educa. Kroz devet poglavlja ova knjiga donosi prijeko potrebno usporedno istraivanje u kojem se ispituju privatne kole u deset zemalja: Engleskoj i Walesu, kotskoj, Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kanadi, Australiji, Francuskoj, Njemakoj, Nizozemskoj i Japanu. Autori, redom strunjaci u svom podruju, opisuju narav i opseg privatnog kolstva u njegovom povijesnom, gospodarskom i drutvenom kontekstu. Posebno su pomno sagledali promjene do kojih je dolo u posljednjim desetljeima. Piu o vladinoj politici te procjenjuju postojee podatke o odnosu izmeu polaenja javnih i privatnih kola i odraavanja nejednakosti u drutvu. Njihovi nam prilozi otkrivaju da meu tim zemljama postoje velike razlike u veliini i prirodi privatnog sektora te da broj propisa koje kolama namee drava znaajno utjee na odreivanje njihovih uloga.1 Urednik knjige Geoffrey Walford nastavnik je Sociologije i Upravljanja obrazovanjem na Sveuilitu Aston u Birminghama. Autor je knjiga ivot u javnim kolama (1986) i Pretvorba sveuilita; politika i mo u upravljanju promjenama (1987).2 Politiari i tvorci obrazovne politike skloni su zauzimati vrsta stajalita o privatnim kolama. Opredjeljuju se ili za ili protiv, ne ostavljajui dovoljno prostora za kompromis. S jedne strane se nalaze oni koji vrsto podupiru privatno obrazovanje i vjeruju da je sloboda roditelja u izboru obrazovanja za svoju djecu temeljno pravo svakog demokratskog drutva. Oni vjeruju da postojanje privatnog sektora potie zdravu raznolikost obrazovnih mogunosti, a trina utakmica osigurava odraavanje visoke kakvoe obrazovanja. Nasuprot tome, postoje oni koji su isto tako vrsto protiv privatnih kola tvrdei da one poveavaju nejednakosti meu drutvenim slojevima, rasama i spolovima te vode k socijalno raslojenijem drutvu. Obrazovanje ne vide kao potronu robu pojedinca, ve kao javno dobro i kao sredstvo pomou kojega drutvo ostvaruje koheziju i odreene socijalne ciljeve. Smatra se da

1 2

prema: Walford, Geoffrey, Privatne kole, EDUCA, Zagreb, 1992, str. 11. o. c., str. 6.

imunim roditeljima ne bi trebalo omoguiti da novcem svojoj djeci pribave prednost. Svoj djeci u drutvu trebalo bi pruiti jednaku mogunost za uspjeh. 3 Jedan od najoitijih vidova u kojem se obrazovni sustavi razlikuju jest velika razlika u opsegu privatnog kolstva. U razliitim zemljama vlade vrlo razliito rjeavaju nain kontrole, pruanja i financiranja obrazovanja. U deset zemalja kojima se ova knjiga bavi, primjerice, nalazimo raspon od svega 4 posto uenika u privatnim kolama (u kotskoj) do 70 posto (u Nizozemskoj). Sluaj je htio da obje zemlje imaju razvijene ustanove javne skrbi. Kao to to poglavlja koja slijede jasno daju do znanja, ovi se podatci moraju tumaiti u sklopu ireg razmatranja politikih, drutvenih i gospodarskih strana povijesti pojedinih zemalja. Izraz privatno obrazovanje ima razliito znaenje u svakoj od razmatranih zemalja.4 Zemlje o kojima se govori u ovoj knjizi izabrane su da bi autori pokazali neke id razlika u financiranju i organizaciji sustava kolstva. Da bi usporedbe bile valjane, sve su izabrane zemlje razvijene industrijske zemlje Zapada. Veliku Britaniju ine tri zasebne drave. O Engleskoj i Walesu, koje podlijeu istom zakonskom i obrazovnom sustavu, raspravlja se zajedno u jednom od poglavlja. kotska ima drukiji obrazovni i zakonski sustav. Stoga se ona obrauje u posebnom poglavlju. To znai da se u knjizi razmatra deset zemalja u devet poglavlja. Tamo gdje je to vano, autori posebnu panju poklanjaju promjenama koje su se zbile u posljednjih 5-10 godina. U svakom od sljedeih poglavlja dotaknut u se osnovnih informacija i ideja koje su sami autori u knjigu unijeli.

3 4

o. c., str. 7. o. c., str. 9 - 10.

2. Sadraj knjige
2.1. Engleska i Wales: uloga privatnih kola
Prvo poglavlje knjige pod gore navedenim naslovom napisali su Geoff Whitty, Tony Edwards i John Fitz. Privatno obrazovanje u Engleskoj i Walesu privlai oko pola milijuna djece kolske dobi ili oko 6,4 posto kolskog narataja. Veina crkvenih kola ukljuena je u dravni kolski sustav. To su kole koje se financiraju i nadziru dobrovoljnih prilozima, a obuhvaaju oko 17 % uenika srednjih kola.Broj djece koja pohaaju neovisne kole znaajno se poveava na viim stupnjevima kolovanja.Vie od etvrtine uenika koji zavre kolu s tri prolazne ocjene na ispitu za vii/napredni stupanj (GCE Advanced-level) dolazi iz privatnog sektora. Autori posebno istiu injenicu kako poveavanje privatnog sektora u posljednjih dvadeset godina djelomino odraava bijeg srednje klase iz javnog sektora koji je izgubio "privlanost" akademski selektivnih kola.5 Neujednaena raspodjela neovisnih kola posljedica je davno donesenih odluka dobroinitelja i trgovakih tvrtki da osnuju slobodne gimnazije. Radi se o tome se neke od kola pretvaraju u internate za djecu iz cijele zemlje ili da se osnuje nove kole u kojima bi se socijalizirala djeca nove vladajue klase industrijskog drutva. Pad potranje za internatskim obrazovanjem (boarding education) doveo je do pomaka prema zajednikom kolovanju obaju spolova u tim kolama, to prije nije bio jer je vei postotak bio rezerviran za djeake. Gotovo polovina uenika koji se obrazuju u privatnim kolama , to ine u neovisnim srednjim kolama. Autori istiu da su one samo lokalno poznate te esto omoguuju pohaanje bez plaanja ne pruajui neku veu kvalitetu. 6 Po rijeima Tony Croslanda, neovisne kole predstavljaju "najvaniji pojedinani uzrok raslojavanja i klasne osvijetenosti u Britaniji"7. Taj stav prema njima ponavlja i Laburistika stranka u svom dokumentu u kojem su one opisane kao glavno sredstvo prenoenja ekonomskog statusa i drutveno socijalnog poloaja jer je upis u te kole bio izrazito klasno utemeljen, a njihovo je pohaanje bilo gotovo osnovni preduvjet za ulazak u vladajuu elitu. Meu irokim slojevima, privatni sektor

5 6

Prema: Walford, Geoffrey, Privatne kole, EDUCA, Zagreb, 1992, str.15. o. c., str. 15 - 16. 7 o. c., str. 20.

je uspio kod roditelja koji zahtijevaju tradicionalno akademsko obrazovanje i dobre ispitne rezultate.8

2.2.kotska: promjene vladine politike glede privatnih kola

Autor ovog poglavlja je Geoffrey Walford. U samom uvodu autor nam daje odreene pojedinosti o zemlji, zemljopisnu lociranost te politike prilike. Walford istie da se kotski obrazovni sustav u mnogoemu razlikuje od sustava junih susjeda. U kotskoj se za privatnu kolu slubeno upotrebljava naziv neovisna kola (independent school). Ona se odreuje kao kola u kojoj petoro ili vie djece navrene kolske dobi ili starije stjee redovito obrazovanje, a financira se iz javnih fondova. Po zakonu, sve te kole moraju biti prijavljene u kotskom ministarstvu prosvjete. Godine 1987. u kotskoj je bilo 88 registriranih neovisnih kola. Za primjer velike koncentracije privatnog kolstva autor uzima Edinburgh. Kada je rije od dobi djece, neovisno kolstvu u kotskoj podsjea na obrnutu piramidu. Iz navedenih tablica u knjizi vidljivo je da u cijeloj kotskoj u privatnim srednjim kolama ima vie nego dvostruko toliko djece koliku u privatnim osnovnim kolama.U kotskoj nikad nije postojala jaka tradicija internatskog kolovanja koja toliko obiljeava privatni sektor u Engleskoj.9 Sam autor Geoffrey Walford smatra da je jedan od razloga zbog kojeg roditelji svoju djecu ele poslati u neovisnu kolu jest taj to vjeruju da e te kole, osobito zahvaljujui naglasku koji stavljaju na kvalitetnu opu naobrazbu, njihovoj djeci pruiti vee izglede za upis na sveuilite i osigurati im dobro plaena, prestina i elitna zanimanja.10 Uvoenje Programa za novanu pomo pri upisu (Assisted Places Scheme) predstavlja najvaniji konkretni izraz podrke privatnom sektoru, smatra Walford. Podaci pokazuju da danas svaki osmi uenik u privatnim srednjim kolama prima pomo od Programa, te je isti bio kljuan imbenik u opstanku nekih knjiga.11

8 9

o. c., str. 20 27. o. c., str. 34 41. 10 o. c., str. 50. 11 Ovo danas ne predstavlja nau sadanjost, nego bliu prolost, konkretno, kraj osamdesetih i poetak 90-tih godina 20.st., kada je knjiga ugledala svjetlo dana.

Pri utvrivanju programa vlada je preutno dala do znanja da su privatne kole bolje od dravnih kola pod upravom mjesnih nadletava za prosvjetu i da vjeruje da bi odabranim uenicima trebalo omoguiti pohaanje takvih kola ak i u sluaju kad roditelji nisu u stanju plaati kolarinu. Walford smatra da ovaj poticaj posredno kazuje da je obrazovanje u privatnim kolama poeljno i da mu valja dati prednost u odnosu na ono u dravnim kolama, te zakljuuje da e privatne kole i privatizacija obrazovanja uskoro u kotskoj postati kljuna pitanja. Smatra da je program APS zapoeo taj proces, ali e vjerojatno uslijediti jo mnogi novi oblici potpore privatnim kolama.12

2.3. Sjedinjenje Amerike Drave: kontinuitet i proturjeja u privatnim kolama

Do osamdesetih godina prolog stoljea u javnosti je vladalo slabo zanimanje za privatne kole, jer je ameriki san o jednakim mogunostima poinjao na pragu javne kole. Slabljenjem amerike privrede, zavladalo je uvjerenje da je sustav javnih kola proizvodio diplomirane studente koji su loe pripremljeni za budunost. 13 Prema amerikom Ministarstvu prosvjete privatna kola predstavlja "osnovnu ili srednju kolu pod upravom pojedinca ili organizaciju koja ne pripada dravi, uredu neke od drava ili saveznoj vladi, obino se financira sredstvima koja nisu dravna te provedba njenog programa lei na onima koji nisu javno izabrani i postavljeni slubenici"14 Autori nadalje navode petnaest glavnih kategorija privatnih kola, a iz popisa je vidljivo da je veinu amerikih privatnih kola osnovale crkve te da su s njima povezane. Veina privatnih kola je smjetena na istonoj i zapadnoj obali. Uenici koji pohaaju privatne kole uglavnom dolaze iz imunih i sreenih obitelji. Iako svi uenici privatnih kola ne potjeu iz najviih drutvenih slojeva ili elitnih sredina, oni esto dolaze iz obitelji s gornjeg dijela drutveno-ekonomske ljestvice. Veinu uenika privatnih kola ine bijelci, no prisutna je arolikost glede vjerske pripadnosti. One nisu organizirane na naelu dobiti, to
12 13 14

o. c., str. 52 54. o. c., str. 56. o. c., str. 59.

znai da plaaju mali ili nikakav porez, a mogu primati novana sredstva od dobrotvornih zaklada i pojedinaca. Po amerikim istraivanjima ene ine veinu nastavnika u privatnim kolama,dok 92 % svih nastavnika u privatnim kolama ine bijelci. Uenici privatnih kola imaju semestralno vie sati matematike, engleskog, stranog jezika, povijesti i predmeta prirodnih znanosti negoli uenici javnih kola. Autori u zasebnim paragrafima ispituju i tekue javnu politiku prema privatnim kolama.15 Jasno je da privatne kole igraju vanu ulogu u amerikom obrazovanju. U njima se obrazovao razmjerno malen broj uenika, no u stvarnim brojevima on predstavlja mnogo mladih ljudi. Uenicima i njihovim roditeljima privatne kole nude mogunosti obrazovanja nedostupne u javnom kolskom sustavu. Svaka privatna kola stvara svoje vlastite tradicije i kulturu, a one dijele zajedniku kulturu. 16

2.4. Kanada: privatne kole

U Kanadi se privatnim ili neovisnom kolom smatra svaka kola koja nije pod upravom mjesnog javnog kolskog odbora ili pokrajinskog, odnosno saveznog vladinog ministarstva. Privatne kole mogu od drave dobivati odreenu financijsku potporu u onim pokrajinama u kojima je propisano dotiranje privatnog sektora obrazovanja. Mnoge privatne kole u svoje programe ukljuuju vjersku poduku, pa mogu biti pod upravom crkava ili sekti koje su ih osnovale. Druge se pod utjecajem nekoliko sekti ili su u vjerskom smislu sasvim neovisne.17 Upis u privatne kole poveavao se od 1970. godine nadalje, a u tom se razdoblju smanjio upis u javne kole. Quebec i Ontario, kao najnapuenije pokrajine, najvie sudjeluju u broju privatnih kola u Kanadi. Ukupan broj srednjokolaca upisanih u privatne kole vei je oko 2 puta od broja osnovnokolaca. Istraivanja su pokazala da je tijekom itave kanadske povijesti, obrazovanje u privatnim kolama bilo najrairenije u Quebecu. To je zbog toga to je vladina financijska potpora privatnim kolama vea negoli u drugim pokrajinama te bi mogla biti znaajna u odravanju tradicije privatnog kolstva. Od svih privatnih kola najvei je broj rimokatolikih. idovke i menonitske kole ine sljedee dvije najvee skupine vjerskih kola. 18
15 16 17 18

o. c., str. 59 73. o. c., str. 76 77. o. c., str. 80 81. o. c., str. 85 94.

Autor naglaava strah javnih kola u Kanadi da bi privatne kole mogle privui bolje uenike pa da e loiji ili manje poeljni uenici biti ostavljeni njima. Sloenost pitanja privatnog kolstva u Kanadi povezana je sa samostalnou pokrajina u svezi sa kolskim zakonodavstvom i financiranjem kola te s razlikama izmeu pokrajina glede oznaavanja zasebnih i vjerskih kola kao sastavnica sustava javnih kola. Pravo na izbor unutar ponuenih alternativa kolovanja u kanadskom je drutvu postalo prihvatljivo pravilo. Poveanje broja uenika upisanih u privatne kole odnosi se na odreena podruja te je uglavnom ogranieno na prepoznatljive vjerske i etnike skupine. Autor navodi da bi na taj porast u budunosti najvie mogla utjecati konkurentnost javnih kola u osiguravanju primjerenih nastavnih programa koji bi zadovoljili veliku veinu Kanaana19

2.5. Australija: privatne kole i javna politika

U vrijeme kad je knjiga pisana privatne kole u Australiji obuhvaaju 2500 od 10000 kola. U njima se koluje preko jedne etvrtine uenika. U Australiji se izraz javna kola upotrebljava iskljuivo za povezivanje na vladine kole. Veina privatnih kola vezana je uz odreenu vjersku skupinu, a veina uenika privatnih kola pohaa rimokatolike kole. Ostali dio uenika privatnih kola otpada na takozvane neovisne kole, a veina tih kola je povezana s raznim protestantskim crkvama te je upravo taj mali broj kola nazvan elitnim ili bogatakim kolama. Dravna pomo privatnim kolama jedno je od najgorih pitanja koje ve vie od jednog stoljea dijeli australsko drutvo, te ono odraava podjelu unutar australskog drutva na srednju i viu klasu koje preteno ine Britanci i protestanti i radniku klasu koju uglavnom ine Irci i katolici.20 Autor istie Williamsa (1987) koji tvrdi da se "uenici privatnih kola pokazuju boljima od uenika vladinih kola u veini ivotnih arena" te zakljuuje da australske privatne kole, a naroito neovisne kole predstavljaju sredstvo za odravanje i obnavljanje klasnih podjela u australskom drutvu.21

19 20 21

o. c., str. 96 97. o. c., str. 99. o. c., str. 114.

Upisujui vie od etvrtine uenika, privatne kole svakako igraju vanu ulogu u australskom obrazovnom sustavu. To se odraava u njihovom politikom utjecaju i sposobnosti da privuku velikodunu potporu dravnih vlada. Autor poglavlja smatra da je velikodunost vladine potpore bila glavni imbenik koji je pokrenuo navalu na privatne kole. Odljevu uenika iz vladinih kola pridonijela je nezaposlenost mladih, kolski standardi, moralne i religiozne vrijednosti, disciplina i duhovna skrb.22

2.6. Francuska: katolike kole, klasna sigurnost i javni sektor

Autor ovog poglavlja je Richard Teese. Na razini cijele zemlje svaki peti uenik srednje kole pohaa privatne kole, a svega 14 posto djece u predkolskim ustanovama i osnovnoj koli. Stoga privatne kole u Francuskoj nemaju onako velik utjecaj kakav ga imaju privatne kole u drugim zemljama, primjerice u Australiji, gdje je njihov sektor i uspjenost vea. U Francuskoj su glavni osiguravatelji privatnog obrazovanja katolike kole.23 Potranja za privatnim kolovanjem potjee iz neuspjeha ili nezadovoljstva koje donosi javni sektor. Richard Teese donosi nam podjelu privatnih kola prema Ballionu, i to na pet vrsta ustanova: kole opeobrazovne odlinosti, kole namijenjene izobrazbi najviih slojeva , inovativne kole, zamjenske kole, utoine kole. 24

Njegova analiza navodi na zakljuak da se u katolikim kolama ostvaruju etiri kljuna cilja: sigurnost kolskog postignua, snalaenje u socijalnim odnosima, moralna sigurnost i udaljavanje drutvenih slojeva. Roditelji oekuju od privatnih kola da se njihovoj djeci usadi ozbiljan pristup radu i radne navike. Smatraju vrlo korisnim to se od njih trai da potpisuju domae zadae. Oni osjeaju da u tim kolama imaju vie mogunosti za ukljuivanje u odgojno-obrazovni proces nego u javnim kolama. Privatne su kole u drutvenom smislu selektivne. One preteno privlae uenike iz najviih drutvenih slojeva,
22 23 24

o. c., str. 119 121. o. c., str. 124. o. c., str. 126 127.

dok dravne kole obuhvaaju uenike iz srednje klase. Autor istie ozbiljnost selekcije koja se vri u javnim srednjim kolama u kojima polovica upisanih bude eliminirana prije zavrne godine, koja predstavlja prednost i otvara vie prostora privatnim kolama.25 to se tie privatnih kola i javnog sektora, mogli bi konstatirati da ga one "iste" od uenika koji zaostaju ili nisu dorasli zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Na taj nain privatne kole u Francuskoj nude sigurnost ne samo pojedincima, ve i samoj instituciji dravnog kolstva. Veina privatnih kola je u nadlenosti sustava katolikih kola. Kroz svoje crkvene i dravne strukture crkva djeluje kao pravi posrednik izmeu razliitih razina vlade i pojedinih kola koje su ugovorom vezane za dravu. 26 Richard Teese na kraju svog poglavlja istie da je privatno kolstvo u Francuskoj sustav kojim se upravlja, a ne sektor sa slobodnim tritem. Privatne kole pomau u osiguravanju drutvene selekcije u javnim ustanovama time to ine djelotvornijom selekciju temeljenu na kolskom uspjehu. To postiu oslobaanjem uionica od slabijih uenika ime poveavaju homogenost uenika. Time se djeci kojoj je njihova snalaljivost omoguila da preive selekciju poboljava sredina u kojoj ue. Na taj se nain poveavaju kolski zahtjevi na kojima ti uenici temelje svoje tenje za napredovanjem u drutvu. Istodobno, odljev slabijih uenika u privatni sektor oslabljuje poloaj uenika koji nemaju povlaten drutveni poloaj, jer se gubi potreba za promjenama u curriculumu, koju bi nametnula vea arolikost u podrijetlu uenika.27

2.7.Njemaka: poloaj i razvoj privatnog kolskog sustava

25 26 27

o. c., str. 127 129. o. c., str. 131 135. o. c., str. 136 138.

Autori ovog poglavlja su Manfred Weiss i Cornelia Mattern. Oni se u njemu osvru na ulogu privatnog kolskog sustava, navode neke statistike podatke vezane uz privatni kolski sustav te na izvore financiranja privatnih kola. U Njemakoj su privatne obrazovne ustanove ukljuene u pruanje irokog raspona usluga obrazovanja (od djejih vrtia, preko kola do daljnjeg obrazovanja). Od privatnih kola se oekuje da obogate kolski sustav nudei posebne oblike pouavanja i izobrazbe ili upotpunjujui ga oblicima i vrstama kola koji nisu zastupljene u uobiajenoj ponudi dravnih kola. U prolosti je ponuda javnih (dravnih) srednjih kola esto bila nedostatna, osobito u seoskim podrujima. Jo jedan razlog za osnivanje privatnih kola bila je nespremnost drave da osigura odgovarajue obrazovanje za djevojke te struno obrazovanje. Gotovo polovica uenika privatnih opih kola bila je upisana u gimnazije, dok najvei udio uenika strunih privatnih kola nalazimo u tehnikim kolama. Veinu privatnih kola u Njemakoj ine crkvene kole. to se tie upisa u privatne kole, podaci za posljednjih 25 godina pokazuju porast ukopnom broju uenika koji pohaaju privatne kole i to s 2.8% (1960) na 5.8$ (1986). Kao razlog za to autori navode nepostojanje vrstih vrijednosti te sve vei nedostatak konsenzusa glede obrazovnih ciljeva u dravnim kolama.28 Najvaniji izvori financiranja privatnih ustanova obuhvaaju etiri kategorije: to su kolarine, dravne subvencije, dotacije nadlenih tijela te dobrovoljni prilozi. Velika veina privatnih kola ovisna je o kolarinama. Suoene s tijesnim budetima i padom broja uenika, razne privatne kole, naroito one kojima upravljaju udruenja roditelja slue se novim i matovitim oblicima financiranja u pokuaju da se suprotstave sve restriktivnijim politikama financiranja. Privatne kole koje svoj rad temelje na posebnim pedagokim naelima, smatraju autori, ne moraju se plaiti za svoj opstanak.29

2.8.Nizozemska: prednosti i trokovi privatizacije javnih slubi-pouke iz nizozemskog obrazovnog sustava

28 29

o. c., str. 139 156. o. c., str. 157 162.

10

Autor ovog poglavlja je Estelle James. U nekih 20-tak stranica svoga rada autorica se dotakla povijesnog porijekla nizozemskog sustava, poduzetnitva i ponude, vladinih propisa, trokova te pitanja selektivnosti i elitizma. Veina privatnih kola u Nizozemskoj, Sjedinjenim Amerikim Dravama i Velikoj Britaniji u formalnom su smislu nedobitne ustanove, tj. ustanove kojima nije doputena raspodjela preostalih novanih sredstava. Autorica dalje navodi da se primjeuje da je crkva najvei poduzetnik u obrazovanju. Budet privatnih i javnih kola jest vezan, te svaka obitelj dobiva bon koji odgovara troku to ga javna kola ima po glavi uenika, a on se mora utroiti za obrazovanje. kola koja primi bon ima pravo na sredstva koja e pokriti nastavnike plae i ostale trokove. kolarine ine samo manji izvor financiranja. Prvih 10 godina kolovanja po zakonu je besplatno, dok se u vioj srednjoj koli ili sveuilitu mogu naplaivati manje pristojbe. Sredinja vlada odreuje broj nastavnika, njihove plae, kao i uvjete koji se trae za njihov rad. Ona odreuje radno vrijeme i druge uvjete rada. Zakonom je ograniena mogunost da odreivanje cijene kolovanja bude nainom postizanja klasno uvjetovanih razlika u obrazovanju. kole nisu niti u mogunosti privui bolje nastavnike nudei im vee plae, budui da platnu ljestvicu utvruje sredinja vlada.30 Autorica ovog lanka u zakljuku istie da njena istraivanja u irim meunarodnim okvirima navode na zakljuak da kulturna heterogenost esto stvara potrebu za privatnim kolama da bi se zadovoljili razliiti ukusi te da vladine subvencije pomau u pokrivanju trokova tih privatnih kola.31

2.9. Japan: privatno obrazovanje

Autor ovog poglavlja je Brian Holmes, on se u njemu dotie razloga koji dovode do privatnog obrazovanja, povezanosti izmeu privatnog obrazovanja i obiteljskih veza te na kraju ulogom nastavnika. Japanski se roditelji toliko posveuju obrazovanju svoje djece da su spremni plaati za njega. Smatraju da se njihova djeca moraju obrazovati na najbolji mogui nain. Mjesne vlasti i Ministarstvo prosvjete osiguravaju dotacije za svakog uenika u privatnim kolama. Vie nego dvostruko djece ide u privatne vrtie nego u javne. Potranja za privatnim obrazovanjem
30 31

o. c., str. 166 175. o. c., str. 180.

11

usko je povezana s uspjehom koji privatne kole postiu u pripremanju uenika za upis na poznato sveuilite. Otra se konkurencija odraava u velikom broju privatnih pripremnih kola ili "bubatorskih kola" (juku) i privatnih uitelja koji uenike pripremaju ba za upis u sljedei stupanj obrazovanja. Privatni sektor, ukljuujui juku kole roditeljima prua sigurnost da djeci osiguraju mogunost da se u jednom velikom sustavu uspjeno nadmeu za upis u obrazovne ustanove koje donose odreeni drutveni poloaj. U tim i takvim kolama veliki se interes stavlja na duh zajednitva ili identificiranje s grupom, zajedniki rad u korist svih kao i na poznate vrline kao to su veselost, ljubaznost, uslunost, i blagost. Karakter uenika razvija se naglaavanjem utivog ponaanja i poticanjem uenika na tonost i redovitost pohaanja nastave. U veini sluajeva roditelji ele da njihova djeca pohaaju isto srednju kolu i sveuilite koje su oni pohaali. Prema tome, obrazovanje nastavlja obiteljske tradicije i razlike meu obiteljima glede drutvenog poloaja, moi i imovinskog stanja.32 U Japanu se za svaki stupanj obrazovanja propisuje nastavni program. Nastavnici u privatnim kolama ne razlikuju se mnogo od onih u dravnim kolama. Da bi mogli raditi , bilo u privatnoj, bilo u dravnoj koli svi nastavnici moraju imati diplomu koju izdaje prefektura. Diplomama se odreuje stupanj obrazovanja i predmet koji nastavnik moe predavati. Nastavnici dobivaju diplomu za rad u osnovnoj, nioj srednjoj koli ili vioj srednjoj koli. Ta diploma vrijedi u cijeloj zemlji.33

Zakljuak:
U ovoj su knjizi opisani opseg i priroda privatnog kolstva u deset industrijskih zemalja. Dati prikazi jasno upuuju na zakljuak da postoje znaajne razlike u nainu na koji
32 33

o. c., str. 182 191. o. c., str. 192 196.

12

razliita drutva financiraju i osiguravaju odgoj i obrazovanje djece u kolskoj dobi u kojoj je kolovanje obvezatno. Najoitija se razlika moe primijetiti u veliini privatnog sektora u odnosu na dravni sektor. Razliita poglavlja ove knjige pokazuju da se ravnotea koja je u odreenoj zemlji postignuta moe razumjeti samo ako se u obzir uzme povijest tog obrazovnog sustava. Najvaniji element jest obino nain na koji su se vjerske kole razvijale u odnosu na dravni sektor. Dravna potpora privatnih kola predstavlja aspekt koji je zajedniki svim zemljama koje je obuhvatila ova knjiga. U svim tim zemljama vlada daje privatnim kolama bilo neposrednu bilo posrednu novanu potporu, ali se visina te potpore znaajno razlikuje. Meutim, jedan od najoitijih opih trendova u tim zemljama jest da je u posljednjih nekoliko godina dolo do postupnog poveavanja udjela uenika koji pohaaju privatne kole te je istovremeno porasla razina potpore to je vlada daje privatnom sektoru. Deset je industrijskih zemalja pokazalo da ne postoje samo znaajne razlike u veliini privatnog sektora, ve i da postoje velike razlike u stupnju u kojem drava propisima djeluje na privatni sektor. Sve navedene zemlje imaju mjeovit odgojno-obrazovni sustav privatnih i dravnih kola, u kojem privatne kole u razliitom stupnju neposredno ili posredno podupire drava.

13