Inicijalni ispiti znanja

Karlovac, 25. kolovoz 2010. Mirjana Mutra, prof. O Vrbani, Zagreb

Inicijalni (uvodni) ispiti znanja

Inicijalni ili uvodni ispiti znanja predstavljaju niz zadataka objektivnog tipa koje obino sastavlja sam uitelj ili nastavnik i provodi na poetku nove kolske godine.
Inicijalni ispit znanja je dijagnostikog tipa, a krajnji cilj mu je kriterijska interpretacija rezultata ispitivanja koji ispituju zateeno stanje.

Pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika u osnovnoj i srednjoj koli

lanak 19. Na poetku nastavne godine pisanom provjerom mogu se utvrivati prethodno steena znanja (tzv. uvodni ili inicijalni test). Nakon pismene provjere, uitelj odnosno nastavnik obvezan je uenicima obrazloiti ustanovljeni stupanj usvojenosti prethodnoga gradiva i, prema potrebi, usmjeriti ih da ponove odreene sadraje. Ako rezultati pismene provjere pokau da veina uenika nema potrebno znanje za svladavanje novih nastavnih sadraja, nastavnik e o tome izvijestiti ravnatelja i struno - pedagoku slubu radi dogovora o nainu ponavljanja gradiva koje prethodno nije usvojeno ili je zaboravljeno.

Razlozi slabe rijeenosti inicijalnih ispita znanja iz matematike

Inicijalni ispiti znanja sadre zadatke iz vie podruja matematike, obimniji su po gradivu koje je njime obuhvaeno. Uenici su navikli pisati ispite tek nakon obraene i sistematizirane cjeline, obino se prilikom sistematizacije sugeriraju zadaci koji bi se mogli nai u ispitu. Ne pripremaju se posebno za ispit, a zaborav igra kljunu ulogu. Zaboravili su i formule koje su im potrebne prilikom rjeavanja zadataka iz ispita znanja. Opustili su se tijekom praznika i potrebno im je neko vrijeme (oko dva tjedna) za ponovno uhodavanje ( da uhvate ritam). Prisutan je strah i neizvjesnost od nove sredine i novih okolnosti (naroito u petom razredu i prvom srednje).

Argumenti uitelja za pisanje inicijalnih ispita znanja (I.)

Uitelj, uenik, ali i roditelj dobiva uvid u razinu usvojenosti dosadanjeg gradiva matematike. Uitelj nakon ispita dijagnosticira koje dijelove gradiva treba ponoviti i utvrditi (popuniti rupe). Uitelj moe dobiti predodbe o znanju, ali i karakteristikama gotovo svakog uenika ( to ovisi o detaljnosti analize rezultata) i odmah na poetku nastavne godine razviti taktiku postupanja u pojedinom razrednom odjeljenju. To vrijedi naroito ukoliko uitelj ne poznaje razredno odjeljenje. Uitelj moe uoiti propuste u dosadanjem pouavanju i pokuati odmah na poetku ispraviti ono to smatra da nije dobro odraeno.

Argumenti uitelja za pisanje inicijalnih ispita znanja (II.)

Uenik moe dobiti dodatnu motivaciju, ukoliko je dobro rijeio ispit znanja. Ako nije poluio uspjeh u skladu sa svojim oekivanjima, moe poduzeti dodatne napore da svlada gradivo za koje se pokae da nije dobro usvojeno. Ukoliko roditelji nisu zadovoljni rezultatima koje je njihovo dijete pokazalo na inicijalnom ispitu, mogu poduzeti odreene mjere na vrijeme.

Provesti ispit odmah nakon uvodnog sata ili tek nakon nekoliko sati ponavljanja?

Neki uitelji smatraju da se prava razina znanja pokazuje bez ikakve pripreme. Dio uitelja ipak ponavlja gradivo (obino etiri do est nastavnih sati) i nakon toga provodi inicijalni ispit znanja. Poneki uitelji smatraju da, ako se ispit pie nakon ponavljanja, mogu upisati ocjene u ocjensku krialjku.

Mogunost je i da uenicima koji su zadovoljni ocjenom (a takvih je jako malo, obino samo odlini) upiemo ocjenu u ocjensku krialjku.

Argumenti protiv pisanja inicijalnih ispita znanja

Vanije je odmah krpati rupe u znanju, jer se ionako zna da postoje, a iskusni uitelji ve znaju to treba ponoviti. Nepotrebno se gubi barem dva sata nastave.

Ocjena se ionako ne moe upisati.

Ispiti ne donose pravu sliku o razini znanja uenika. Nakon dobivanja rezultata koji su ispod oekivanih ili ispod dosadanje razine, uenicima pada samopouzdanje i motivacija za daljnji rad.

I kod uitelja koji ne smatraju nunim pisanje inicijalnih ispita postoje razlike u stavovima.

Jedni smatraju da treba ponavljati gradivo nekoliko sati na poetku nastavne godine bez posebne dijagnostike, prema svom nahoenju i dosadanjem iskustvu.
Drugi dio smatra da treba odmah prijei na novo gradivo i u okviru pojedinih cjelina ponavljati onaj dio gradiva za kojim se pokae potreba.

Nove mogunosti (e-learning)

Inicijalne ispite provesti u obliku upitnika koji bi mogli biti objavljeni na internetskim stranicama kola.

Zainteresirani uenici imali bi mogunost rijeiti predloeni inicijalni ispit i sami procijeniti razinu svoga znanja te broj osvojenih bodova anonimno iskazati u anketi.

Inicijalni ispit znanja obvezno provesti u petom i prvom razredu srednje kole, ali i uvijek u sluaju kad uitelj ili nastavnik dobiva razredno odjeljenje u kojem nije pouavao.

Inicijalni ispit je informacija iz prve ruke, a informiran uitelj je bolje pripremljen na razliita iznenaenja s kakvima se iz dana u dan moemo susresti u uionici.

Hvala na pozornosti!