INFORMACIJA ZA STUDENTE I PLAN RADA

Naziv predmeta:
ifra predmeta Status predmeta Semestar

MATEMATIKA ZA BIZNIS
Broj ECTS kredita Fond asova

Obavezan Studijski programi za koje se organizuje:

2P+3V

Primijenjeni osnovni studijski program Visoke kole za menadment (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i sluanje predmeta. Ciljevi izuavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata da razumiju osnovne definicije, tvr enja,
principe i metode privredne i finansijske matematike, koje se iroko koriste u mnogim ekonomskim disciplinama, kao npr. Finansijskom menadmentu, Hartijama od vrijednosti, Bankarskom poslovanju, Osiguranju, ...
ajidiL rm ,iveojuV aaS rd kinvatsan -naleaK rimidalV rd .forp

Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladanja gradiva: Klasina predavanje i vjebe. Razgovor i objanjenja u toku predavanja. Kratke
usmene provjere razumijevanja i poznavanja gradiva obra enog na predavanjima, uz aktivno uee studenata pri rjeavanju zadataka. Predvi en je 1 domai zadatak, 2 kolokvijuma i zavrni ispit.

PLAN RADA
Nedjelja i datum
I nedelja II III IV V VI VII VIII IX X XI XII XIII XIV XV XVI januar

Obaveze studenta u toku nastave: Studenti su obavezni da poha aju nastavu i rade kolokvijume. Konsultacije: Konsultacije se odravaju poslije predavanja. Optereenje studenta u asovima:

icindaras - ivooB- anivopiL aneliM rm ,ivoreC ajiluJ rm ,ivokuaJ

Naziv metodskih jedinica za predavanja(P), vjebe (V) i ostale nastavne sadraje (O); Planirani oblik provjere znanja (Pz)
P/V P/V P/V P/V P/V P/V P/V Pz P/V P/V P/V P/V P/V P/V P/V Pz Upoznavanje, priprema i upis semestra. Repetitorijum osnovnih pojmova iz matematike- skup, funkcija, brojevni skupovi, aritmetiki i geometrijski niz.Elementarne funkcije. Ekonomske funkcije. Raun diobe, raun smjee, verini raun, procentni raun Primjene procenata kod obrauna poreza, zarada i u kalkulaciji- kupovina i prodaja. Ispitivanje trita za kupovinu robe i deviza (arbitraa). Amorizacija osnovnog sredstva- definicija i razliiti modeli amortizacije O.S. Kamatni raun- anticipativni i dekurzivni metod obrauna kamata. Ekvivalentne kamatne stope. Prost i sloeni interesni raun. Koncept vremenske vrijednosti novca. Metode diskontovanja i prolongacije. Nominalna, relativna i konformna kamatna stopa. Eskontovanje mjenica. Akcije i obveznice. Potroaki krediti. Slobodna nedjelja I kolokvijum Periodine uplate i isplate- raun periodinih uloga i raun rente. Investicioni zajmovi. Konverzija zajma. Interkalarna kamata. Ispitivanje rentabilnosti investicionih projekata- EGT metoda, metoda sadanje vrijednosti i IRR interna stopa prinosa. Osnovni pojmovi teorije vjerovatnoa. Biometrijske funkcije. Pojam osiguranja. Aktuarska matematika- uvod u osiguranje ivota. Osiguranje line rente jednokratnom premijom. Osiguranje kapitala (za sluaj doivljenja, smrti, mjeovito i na utvr eni rok), jednokratnom premijom. Osiguranje premijama. Obraun bruto premije. II kolokvijum Zavrni ispit Popravni kolokvijumi. Popravni zavrni ispit

Pripremna nedjelja

nedjeljno
7 kredita x 40/30 = 9,33 sati

u semestru

Ukupno optereenje za predmet 7x30 = 210 sati Struktura: Struktura: Nastava i zavrni ispit: 9,33x16= 149,28 sati Neophodne pripreme prije poetka semestra (administracija, upis, ovjera): 5 sati predavanja i vjebe 9,33x2= 18,66 sati 4,33 sata samostalnog rada, ukljuujui Dopunski rad za pripremu i polaganje ispita u popravnom roku : 42, 06 sati. konsultacije. Literatura: Obavezan udbenik: B. Lakovi V. Kaelan Privredna i finansijska matematika, Ekonomski fakultetPoslovna kola, II izdanje, Podgorica, 1997.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

I kolokvijum 35 poena (zadaci) II kolokvijum 35 poena (zadaci) Zavrni ispit 30 poena (teorija) Za polaganje kolokvijuma i zavrnog ispita neophodno je uraditi 50% i vie (po 17.5 poena na prvom i drugom kolokvijumu i 15 na zavrnom ispitu). Izlazak na zavrni ispit nije uslovljen polaganjem oba kolokvijuma, stim da se prelazna ocjena iz predmeta dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena, uz bilo koju kombinaciju. Zavrni ispit je u obliku elektronskog testa, a za studente koji kumulativno sakupe 80 poena ili vie predvi eno je i usmeno odgovaranje za ocjene A i B (ukoliko se student ne pojavi na usmeni dio ispita ili loe odgovori dobija ocjenu C). Ocjena A B C D E Broj poena

90-100

80-89

70-79

60-69

50-59