95 razloga za vegetarijanstvo | More 1.

U Hrvatskoj se svakog dana zbog mesa ubiju tisue i tisue ivotinja (uglavnom pilia) uzgojenih na farmama. 2.U Hrvatskoj, ivotinje uzgojene zbog mesa, zapravo su proizvod visoko mehaniziranog sustava koji funkcionira poput tvornice sluei se velikim brojem nereguliranih i nevienih metoda koje su okrutne i opasne. 3.Oko 1,28 milijarde stoke nastanjuje Zemlju. Ta se brojka nastoji zadrati, iako je to neprirodno, da bi se zadovoljila neumjerena ljudska potreba za goveim mesom. Njihova ukupna teina uveliko prekorauje teinu cijele ljudske populacije. Ve sam njihov broj utjecao je na to da stoka postane najvei uzrok unitavanja okolia (uz ljudsku pohlepu za prirodnim bogatstvima). U Hrvatskoj govedo vrati 1 kg mesa za svakih 16 kg pojedenih itarica i soje. 4.Prehrana bazirana na mesu kostantno sadri velike koliine zasienih masti, ivotinjskih bjelanevina i kolesterola koji podiu razinu kolesterola u krvi - znak upozorenja za sranu bolest i srani udar. 5.Da bi se proizveo 1 kg mesa potrebno je oko 200.000 litara vode, dok za proizvodnju 1 kg penice treba samo 110 litara vode. 6.Ve sama goveda, ne ukljuujui svinje, pilie i slinu ivad, potroe koliinu hrane koja bi svojom kalorinom vrijednou zadovoljila potrebe 8,7 milijardi ljudi. To je gotovo duplo vie od sadanje ljudske populacije. Stotine milijuna tona itarica potroi se na prehranu ivotinja dok bi ve 5 milijuna tona itarica bilo dovoljno da se nahrani 15 milijuna djece irom svijeta koliko ih otprilike, svake godine, umire od gladi. 7.Da bi se nahranio prosjean Hrvat koji jede meso potrebno je 31 jutara zemlje dok je za osobu koja ne jede meso i mesne proizvode dovoljna 1/6 jutra. (1 jutro - 40,476 ara). 8.U mesu nema ni jedne nuno potrebne hranjive tvari koja se ne moe dobiti i iz biljne prehrane. Prolaskom kroz ivotinju itarice gube 90% bjelanevina, 96% kalorija, 99% ugljikohidrata, te 100% vlakana. 9.U dananjim 'tvornikim farmama' ivotinjama za uzgoj nije dozvoljeno normalno ispunjavanje spolnih nagona. Jedna od metoda raanja koristi tzv. 'teaserbulls' (bikove muitelje) ili 'sideninders' (za svinje) koji prepoznaju enke za oplodnju. Nakon to idetifinciraju enke, ti osakaeni mujaci ne mogu zadovoljiti svoj spolni nagon jer im je penis kirurkim zahvatom zaokrenut tako da im stri sa strane. 10.Meso bi stajalo 60$ kilogram da vlada ne subvencionira vodu koju koristi mesna industrija. 11.Procjenjuje se da se uzgojem stoke u SAD-u dvostruko vie zagauje okoli nego inudustrijom. (Podaci za Hrvatsku nam jo nisu dostupni.) 12.Prema Dr. T. Colin Campbell-u, jednom od glavnih istraivaa u znanstvenom istraivanju o Kini: 'U sljedeih 10- 15 godina stalno ete sluati da su ivotinjske bjelanevine jedan od najotrovnijih hranjivih sastojaka'. Rizik za dobivanje bolesti se dramatino poveava ak i ako se u prehranu doda samo jedna, mala ivotinjska bjelanevina. Za razliku od masti i kolesterola, ivotinjske bjelanevine se ne daju odstraniti iz mesa i mlijenih proizvoda. 13.Svjetske rezerve nafte potroile bi se za 13 godina da cijeli svijet preuzme metode uzgoja stoke kakvima se koriste u Australiji, SADu i drugim industrijsko-poljoprivrednim ekonomijama koje proizvode hranu baziranu na mesu. 14.Zbog proizvodnje mesa sjeku se ogromne koliine drvea. Svake godine Amazonska prauma se sve vie i vie kri, ak 79.000.000 jutara godinje, da bi se osigurala zemlja za ispau ili za uzgoj itarica. Nastavi li se kriti istim tempom, nestat e za 30 godina. 15.Tzv. 'crvenokoci' su pilii, koji su na tekuoj vrpci na putu do smrti, izbjegli ne samo elektrificirano, omamljujue korito ispunjeno rasolom, ve i no koji im je trebao prerezati vrat. Njihova smrt nastupa u bazenu sa vrelom vodom gdje perje olabavi prije upanja. Cijele hrpe takvih pilia se odbacuju svakodnevno. 16.U hrani za pilie danas se redovito nalaze hormoni i antibiotici. Upravo to drogiranje ptica, to se prakticira od sredine 20. stoljea, omoguuje luksuz i uspjenost unato loim uvjetima uzgoja (velika jata u stjenjenom, zatvorenom prostoru). Dananjom se hranom, osim toga, postie prodajna teina pilia u pola vremena i to sa 2/3 koliine hrane potrebne pred 50 godina. 17.Uz mesnu prehranu vezane su mnoge vrste raka. Najznaaniji su rak debelog crijeva, rak dojke, rak grlia maternice, rak jajnika, rak prostate i rak plua. Utjecaj mesa i mesnih proizvoda na te bolesti nije mali ve je ogroman i direktan. 18.Stoka u Hrvatskoj proizvodi 30 puta vie izmeta od cijele hrvatske populacije. S obzirom da te ivotinje veinu ili ak cijeli ivot provedu u tvornikim stajama ili hranilitima, njihov se izmet vie ne koristi za gnojenje panjaka. Peradarnjak sa 60.000 pilia proizvede 82 tone otpada tjedno. Taj se otpad odvozi kamionom. Upravitelj farme moe otpad pravilno uskladititi, raspriti ili razgraditi. Ili ga moe jednostavno pustiti da se izlije i tako dospije u svaku vodu za pie opasno poveavajui razinu amonijaka i nitrata. Postajui vegetarijancem, puno vie doprinosite istoi svjetske vode nego bilo kojom drugom akcijom. 19.Ljudsko probavilo nije stvoreno za probavu mesa. Dok je crijevo mesodera relativno kratko (3 duine tijela) i glatko iznutra, ljudsko crijevo je 12 puta due od tijela te duboko obavijeno i naborano. Kako nema vlastita vlakana, meso se prilino teko mie kroz dugo, smotano ljudsko probavilo. Prije nego stigne do kraja probavnog trakta postaje trulo i otrovno za organizam. Usporedimo sad ovjeka i konja. Konj spada u biljojede, vegetarijance. Da su ljudi veliine konja imali bi probavilo 1,5 puta due od duine konjskog. 20.Prema rijeima Johna Robbinsa, autora knjige 'Prehrana za novu Ameriku', mlijena krava iz dananje, moderne mlijene tvornice 'roena je, hranjena, tretirana lijekovima, oploena i manipulirana sa samo jednim ciljem - maksimalna proizvodnja mlijeka uz to manje trokove.' Takva krava provede svoj cijeli ivot u staji sa neprirodno nabreklim i osjetlivim vimenom. Muenje se vri tri puta dnevno.

Krava je gotovo cijelo vrijeme brea, a telad joj se oduzima odmah nakon roenja. esto je okarakterizirana kao 'zadovoljna'. Naime, kravama u takvim tvornicama u hranu se stavljaju tvari za smirenje njihovih iscrpljenih ivaca. 21.U svakoj kaloriji, pinat ima 14 puta vie eljeza od goveeg odreska. Za apsorpciju eljeza potreban je vitamin C kojeg u ivotinjskim proizvodima nema. 22.Muka goveda na farmama se kastriraju kako bi bila poslunija. Kastracijom se dobivaju i masnije, to znai i profitabilnije ivotinje. Kastracija mo biti uinjena temeljito, u potpunosti ili kroz dui period sa prstenom koji se stavlja na muda da bi onda s vremenom otpala. U tu svrhu anestetici se koriste rijetko. 23.Tipina farma za proizvodnju jaja sadri 20.000 kokoi po peradarniku. Potpuno je uobiajeno da se 4-5 kokoi nesilica strpaju u kavez dimenzija 12 x18 ina. Standarni je postupak kod uzgajivaa peradi da kokoima odreu kljunove sa mehaniziranim vruim noem. Kljunovi se odstranjuju da se kokoi ne bi mahnito pokljucale do ega bi moglo doi zbog stjenjenog prostora i zatoenitva. Dok se jo sklapa dogovor o postupnom ukidanju zloglasnih kaveza, ivotinje su i dalje zatvorene, a kokoima se jo uvijek odrezuju kljunovi. 24.Nacionalni institut za istraivanje raka je utvrdio da je vjerojatnost pojave raka dojke puno vea kod ena koje svakodnevno jedu meso nego kod ena koje ga konzumiraju u malim koliinama ili ga uope ne konzumiraju. 25.U dananjoj tvornici mlijeka, jedan radnik se brine za 800 glava teladi i sav posao obavi u 45 minuta. Takav je posao u nekadanjem dvoritu obavljalo nekoliko radnika i taj je posao trajao cijeli dan. Prema australskom autoru Peteru Singeru, piscu 'Osloboenja ivotinja' - 'krave su osjetljiva bia za koje je prirodno da se vrsto veu za osobe koje se za njih brinu'. 26.Izvoznici iz siromanih zemalja proizvode luksuznu hranu poput mesa da bi je prodali bogatim zemljama, a sve to na raun vlastite gladne populacije. Proizvodnja mesa je puno profitabilnija od hrane iz biljaka kao to su ria, grah i povre. 27.1,28 milijardi glava stoke odgovorno je za isputanje 12% metana u atmosferu. Metan je jedan od etiri plina odgovornih za efekt staklenika koji doprinosi 'globalnom zagrijavanju'. Jedna molekula metana upija 25 puta vie suneve topline od jedne molekule ugljikdioksida. 28.Dananje tvornice za uzgoj svinja, sa svojim prostornim mogunostima, vjerojatno e jednom naslagati svinje jednu iznad druge u tri razine, pojedinano zatvorene u sanduke. Svoj cijeli ivot svinja e provoditi u prostoru dovoljnom tek da u njega stane. Stojei na metalnoj ili betonskoj podlozi noge im postaju bolne i osakaene prije nego ih zakolju. 29.Mlijeko ene dojilje, koja jede puno mesa, sadri tako veliku razinu otrovnih tvari da bi je, u sluaju da je eksportiraju u SAD, FDA (Food and Drugs Administration) zaplijenila i odredila za unitenje. 30.Ribe su ivi magnet za otrovne kemikalije. Prema potroakom izvjeu (Veljaa, 1992.), zabiljeen je incident zbog neprihvatljivih razina PCB-a i ive pronaenih u odreenih vrsta riba prilikom testiranja. Konzumiranje PBC-a s hranom bio je glavni razlog za prekrojavanje sperme kod mukaraca na Zapadu. Istraivanje je dokazalo da dananji mukarci imaju samo 70% sperme od koliine pred 30 godina. Danas se pola svjetskog ulova ribe potroi za ishranu stoke. 31.ivotinjama ovisnim o drogama, kao to su one u dananjim uzgajalitima, trebalo bi prestati davati te preparate odreeno vrijeme prije klanja. Meutim, odredba o ukidanju se ne provodi ispravno, ako se uope provodi. Korita sa starom, drogiranom hranom ne oiste se prije poetka ukidanja droga. Osim toga, ivotinje se esto hrane ivotinjskim otpacima i mesom pa se na taj nain droge i ostali pesticidi u tom mesu ponovo prerauju. 32.Izostavi li se iz prehrane mlijeko, u veini sluajeva e nestati uobiajene prehlade kao i alergije na prainu, make i pelud. Ni jedan drugi sisavac ne pije mlijeko nakon to prestane sisati majino mlijeko, niti pak pije mlijeko drugih vrsta kako to ini ovjek. 33.Dananja inspekcija nije to je nekad bila. Proces inspekcije usporava proizvodnju stoga se samo mali broj uginulih ivotinja pregledava. Te se ivotinje biraju nasumce. Utvrdi li se neki problem, tvornica se ne zatvara ve se jednostavno podie tuba. 34.Ameriki asopis o klinikoj prehrani te odbor za prehranu savjetuju da 2,5%-6% kalorija u obliku bjelanevina primjereno zadovoljna potrebe za bjelanevinama. Gotovo je nemogue, uobiajenom vegetarijanskom prehranom, unijeti u organizam manje od 9% takvih kalorija. Prosjeni dananji Amerikanac dnevno dobiva pretjeranih 28% kalorija u obliku ivotinjskih bjelanevina. 35.Oko 98% ukupne proizvodnje mlijeka proizvede se po metodama najveih proizvoaa mlijeka. Dananja tvornika krava hrani se opasnim dozama hormona da bi davala 2-3 puta vie mlijeka nego je davala krava sa panjaka. Nakon otprilike 4 godine, hormoni prestaju biti djelotvorni pa istroena krava postaje tvoj hamburger. Dan klanja, napokon, prekida agoniju veine tih samotnjaka, doivotno zatoenitvo naih prijatelja koji nikad nisu vidjeli vlat trave. U prirodi krava ivi 20 godina. 36.ivotinje uzgojene u farmama-tvornicama sadre 30 puta vie zasienih masti nego dananje krave koje pasu na panjacima. 37.Skoro polovica testiranih riba, bila je zaraena bakterijom iz ljudskih i ivotinjskih fekalija. Pretpostavlja se da je to posljedica loih higijenskih navika u procesu obrade ribe. 38.U dvoritu prolosti, krmaa je okotila 6 praia godinje. Dananja krmaa koti 20 praia, a tvornika ak i do 45 godinje. Danas imamo 'embrio prijenos' gdje krmae uz pomo hormonske inekcije, proizvode velike koliine jajaaca koja se zatim umjetno oplouju sjemenom genetski poeljnih mujaka. Embriji se kirurki odstranjuju i implatiraju u druge krmae. Takvo maltretiranje nae 'super krmae' stalnim rezanjem i ivanjem, izazvat e njenu preranu smrt. Sline metode koriste se i u uzgoju goveda. 39.Kravlje mlijeko namijenjeno je teladi, a ne ljudima. ak i za vrijeme najveeg rasta, prirodne potrebe dojeneta za bjelanevinama su

male. Majino mlijeko sadri samo 5% kalorija u obliku bjelanevina. Dojene naraste dvostruko u 180 dana. Za razliku od majinog mlijeka, kravlje mlijeko ima 15% bjelanevina po kaloriji, a novoroena telad se dvostruko povea u 47 dana. 40.U veini obora za stoku irom zemlje, bolesne i osakaene ivotinje bivaju eutanazirane (ubijene). Ipak u mnogim oborima, okrutnost je uobiajena pojava. Tzv. 'posrnuli' mogu leati i danima u boli i patnji dok ih lancima ne odvuku na klanje. Tragedija je to se takve ivotinje zakonski smiju drati u agoniji, bolesne i slomljenih kostiju iz prostih razloga to ive ivotinje postiu viu cijenu. 41.Svake godine potroi se nekoliko milijuna kilograma antibiotika u uzgoju ivotinja. 42.Zagovornici mesne industrije tvrde da stoka nije ovjekova konkurencija u borbi za jestivu hranu, jer stoka ivi od krme koju ljudi ne mogu jesti. injenica je, meutim, da 70% ukupne proizvodnje itarica u Hrvatskoj postaje hrana za stoku. 43.ivotinje s nekadanje farme bile su zdrave zahvaljujui kretanju, sunevoj svjetlosti te slobodi rovanja i eprkanja po tlu. Danas su ivotinje spremljene u svoje male prostorije i jedva ih se odrava na ivotu drogama i vitaminskim inekcijama. Stalna briga u tvornikoj farmi je borba protiv bakterija. Zapraivanje ivotinja insekticidima postalo je sasvim uobiajeno. Da bi suzbili muhe u peradarnicima, pilie hrane kemikalijama koje ostaju aktivne u izmetu i unitavaju liinke muha. 44.Veliki Ogallala Aqnifer koji opskrbljuje ameriku itnicu sa vodom je presuio, prvenstveno zbog uzgoja itarica za stoku. Proteui se preko 8 srednjozapadnih zemalja, prostorom tri puta veim od drave New York, ta bi prirodna blagodat posljednjeg ledenog doba mogla nestati u 30 godina. 45.Meso sadri priblino 14 puta vie pesticida od biljne hrane dok mlijeni proizvodi sadre do 5 puta vie pesticida. 46.Trenutno je u upotrebi 20-30 tisua lijekova (droga) za ivotinje. 90% tih lijekova NIJE odobreno za ljudsku upotrebu. 47.Odbor lijenika za odgovornu medicinu u SAD, grupa od 3.000 lijenika, objavio je 'Nove etiri grupe namirnica'. Tu spadaju voe, povre, cjelovite itarice i mahunarke. Ostale namirnice kao to su: meso, perad, ribe, orasi, sjemenke i ulja ubrajaju se u 'izborne' namirnice i nisu potrebne za zdravlje. 48.Kako je svaki prirodni nagon kad svinja u tvornikim farmama ogranien i nezadovoljen, svinje se poinju baviti meusobnim grienjem repova. Ta, inae, prirodno inteligentna i razigrana bia sad postaju mahnita i frustrirana to ih tjera da jedni drugima grickaju repove i stranje dijelove. Ako se to ne sprijei, ozljeena svinja moe uginuti od ozljeda i biti pojedena od svojih napadaa. Tako ozljeene svinje se ne mogu prodati, pa tako postaju proizvoaev problem. Rjeenje? Svinjama se redovito odrezuju repovi te ih se dri u potpunom mraku, osim kad ih se hrani. 49.Obrada ivotinjskog mesa je na listi najopasnijih zanimanja jer radnici vrlo lako mogu pokupiti bolesti bolesnih ivotinja. Radnici zaposleni kod pakiranja mesnih proizvoda bivaju ozlijeeni na radu, 10 puta vie od nacionalnog prosjeka. Prvenstveno im stradavaju tetive te ivci zbog beskrajnog ponavljanja istog pokreta (ak do 8.000 puta na sat). 50.U tvornikim farmama za proizvodnju jaja irom zemlje, pilii mujaci se odvajaju i uklanjaju pomou tzv. 'chick-pullers-a', strojeva za odvajanje. Pola milijuna pilia dnevno se doslovno, masovno baca u plastine vree gdje bivaju zgnjeeni i ugueni ili pak budu samljeveni dok su jo ivi. 51.Autor i znanstveni direktor Zavoda za spas Zemlje, Michael Kapper pie: 'Cijena na odresku u duanu ne ukljuuje gubitak nenadomjestivog plodnog, povrinskog sloja tla. Ipak, budue e ga generacije skupo plaati. 52.ivotinja na vrhu hranidbenog lanca gomilati e u svom mesu i mastima otrovne tvari svojeg plijena, plijenovog plijena itd. Zbog prekomjerne upotrebe pesticida, insekticida i petrokemijskih gnojiva na poljima, hormonskih inekcija i antibiotika na ivotinjskim farmama te zbog obilja PCB-a i ive u oceanima u ivotinjsko meso koje jedu ljudi sadri velike koliine otrovnih tvari. Danas je, vie nego ikad, mudro uzimati hranu sa dna hranidbenog lanca tj. biljnu hranu koja se nalazi najnie te je i najsigurnija. 53.Prehrana bez mesa moe sprijeiti pojavu dijabetisa, olakati simptome dijabetisa ili ak prekinuti potrebu za lijeenjem insulinom. Dijabetes II. tipa (esto poznat kao napad dijabetesa u zreloj dobi) uglavnom je posljedica apsorpcije velikih koliina insulina iz ivotinjske masti u krv. Takav zamjenski insulin je nedjelotvoran pa dolazi do dijabetesa. Izostavljanje ivotinjskih masti iz prehrane ublaava neke simptome dijabetesa, ako ne i sve. 54.Prema USDA (United States Department of Agriculture) tvornice koje pakiraju meso ne trebaju kontrolirati meso zbog salmonele. Nema ni jedne tvornice u zemlji koja bi imala takve pretrage. CBS s '60 Minutes' je pronala da je polovica pilia, nasumce kupljena u supermarketu, bila zaraena salmonelom. Ni australski standardi nisu puno bolji. 55.Jim Mason i Peter Singer u svojoj knjizi piu: 'Umjesto zaposlenih ruku, vlasnik tvornice farme zapoljava pumpe, ventilatore, prekidae, rehneste ili iane podove te opremu za automatsko hranjenje i napajanje. Upravitelj e se, kao i u drugim takvim velikim sistemima, baviti 'trokovima koji su uloeni te rezultatima procesa... samo to su proizvodi u ovakvim tvornicama iva bia, a ne stvari.' 56.Probavni sustav prirodnog mesojeda stvoren je za meso. ovjekov sustav je stvoren za probavu biljne hrane. Prema kiselosti ovjekove sline, koliini ui u jetri, prema kiselini u ljudskom elucu te prema relativno malim bubrezima jasno je da je prirodno za ovjeka da se hrani biljnom hranom. 57.to se dogodi mukom teletu kojeg je rodila mlijena krava? im se rodi, odvode ga u tvornicu za telad gdje ga zatvaraju u staju vezavi ga za glavu da bi sprjeili da se neprestano okree. Tu ima posebnu prehranu bez eljeza i bez krme. Dobiva i inekcije antibiotika da bi se odrao na ivotu te inekcije hormona za rast. Cijelo vrijeme je u mraku, osim za vrijeme hranjenja. Posljedica? Gotova odrasla ivotinja sa mesom mekanim i mlijeno-bijelim kao u novoroeneta. Ljepota takvog sustava, sa stajalitima telee

industrije, je to dananja telad jo uvijek dobiva najbolju cijenu kao i nekad kad je to meso stvarno bilo od tek roenog telia. 58.Agronomi poljoprivrede su usporeivali utroke energije kod uzgoja peradi, svinjetine i drugog mesa sa utrocima energije pri uzgoju nekih biljaka. Utvreno je da je ak i najmanje hranjiva biljka 10 puta djelotvornija u vraanju energije u obliku hrane od najenergentnije ivotinjske hrane. 59.Za razliku od prirodnih mesojeda koji mogu pojesti prekomjerne koliine zasienih masti bez opasnosti da doe do zaeplenja arterija, kod ljudi, kao i biljojeda, zbog zasienih masti u prehrani dolazi do razvoja arteroskleroze. 60.Bolest se ne prenosi genetski. Dr. John Berg, sa Nacionalnog instituta za prouavanje raka, je prouavao japanske doseljenike koji su nakon to su odrasli u Japanu, doselili u SAD da bi radili za japanske multinacionalne kampanije. Svi su ti ljudi pokazali trend naginjanja prema amerikim bolestima, a ne japanskim. 61.Hrana koja potjee od ivotinja, ukljuujui i mlijeko, za razliku od vegetarijanske hrane ini krv kiselom. Kad se to dogodi organizam privlai kalcij i magnezij iz kostiju da bi se krv povratila u lunato stanje. Taj proces vraa pH vrijednost krvi u uravnoteeno stanje, ali ujedno i postaje jedan od faktora koji dovode do osteoporoze. 62.Skoro svi (95%-99%) ostaci otrovnih kemikalija u australskoj prehrani potjeu od ivotinjskih izvora. Rjeenje problema otrovanih kemikalija u kemijskim tvornicama svodi se ni manje ni vie na samoregulaciju. Drutvo za zatitu okolia procjenjuje da svaki Amerikanac ima u sebi prosjeno 1,5 grama DDT-a. U Australiji je gotovo isto. 63.Kastriranim (ukopljenim) juncima daju se injekcije sintetikih hormona da bi se nadoknadio gubitak prirodnih hormona prilikom kastracije. Ti hormoni mogu biti uzrok ostataka karcinogenih tvari u mesu. 64.Obiteljske farme koje su pred 35 godina samostalno prodavale svoje pilie na trite, danas to ine iskljuivo kao 'ugovoreni uzgajivai'. Ako dosad jo nije potpuno istisnut, 'Old MacDonalds' i sad ima ugovor sa jednom tvrtkom u kojem on pristaje da toj tvrtki prui svoju vjetinu i rad u uzgoju peradi, s time da tvrtka daje hranu. Nakon to je uloio velike koliine novca za nabavljanje opreme potrebne dananjem ogranienom sustavu, 'Old MacDonalds' se tekim mukama nastoji izvui iz dugova. Nasljedno prenoenje obitljeskih farmi dobro je uhodano u poslu s piliima, a sve je vie uobiajeno i u poslu s svinjetinom. 65.Jedna injenica mogla bi pomoi u razrijeavanju dileme je li ovjek mesojed ili ne. Naime, za ovijeka nije uobiajeno da se priulja divljoj ivotinji, zarine kande u njezino tijelo, ugrize je za vrat, i uiva u okusu tople, svjee krvi i sirovog mesa. 66.Danas, tek nekoliko velikih korporacija upravlja s gotovo 75% proizvodnje peradi i peradarskih proizvoda. Tokom sunih razdoblja, prihodi farmera se drastino smanjuju, pa se moe dogoditi da pojedine manje tvrtke, ako im banka odbije dati zajam, budu kupljene od strane velikih koje onda postavljaju svoje upravitelje. Na taj nain jedna mala farma postaje dio velikog poljoprivrednog stroja. 67.Visoka uestalost zaepljenosti hemoroida, spastinog debelog crijava, upala slijepog crijeva vrlo je usko vezana uz dananju, irokoprihvaenu mesnu prehranu bogatu mastima i siromanu vlaknima. 68.Nestajanje pitke vode na Zemlji direktno je vezano uz konzumaciju mesa. Ogroman postotak od ukupne potronje vode otpada na navodnjavanje povrina na kojima se uzgaja hrana i krma za stoku. 69.Govori se da bi se govedina mogla nazvati naftnim proizvodom s obzirom na to koliko se tog fosilnog goriva potroi da bi se ona proizvela. Ukljuujui tvorniki prostor, navodnjavanje, prijevoz, hlaenje te petrokemijska gnojiva ija proizvodnja zahtijeva ogromne koliine energije, priblino 10 litara nafte ide na svaki kilogram govedine hranjene itaricama. 70.Tijekom 1. Svjetskog rata, kad su saveznici 1917. blokirali prostor okupiran od strane Nijemaca, cijela je Danska iznenada bila osuena na vegetarijanstvo. Stopa smrtnosti zbog razliitosti bolsesti, u tom periodu spala je na 34%. 71.Mjerenje masti u namirnicama u obliku postotka od ukupne teine, kao to to radi mlijena industrija, varljiva je mjera. Zbog ukupne koliine vode u mlijeku postotak masti prema teini iznosi ispod 4%. Meutim, mast u mlijeku iznosi 52% ukupnih kalorija. 72.Pilee perje, utroba i prljava voda (voda koja je upotrebljena u procesu obrade pilia) vraa se natrag u peradarnike kao krma za pilie. Strunjaci za industriju smatraju da uz nehigijenske uvjete kod klanja te uz neadekvatne metode obrade, takav prisilan kanibalizam vodi irenju epidemije salmonele u tvornicama za proizvodnju i preradu peradi. Ignorirajui te temeljne uzroke, vlade obino zahtijevaju ozraivanje hrane da bi 'sanirali' zaraene ptice. 73.Iako organski uzgoj ivotanja i prirodna kontrola insekata funkcioniraju, u poljoprivredi se i dalje koriste pesticidi. Dosad je irom svjeta potroeno oko 2,2 milijuna DDT-a. Pesticidima treba stotinu godina da se razgrade. U meuvremenu, ivotinjsko je meso ve krcato pesticidima. 74.Jedno istraivanje iz 1978. pokazalo je da je krvni tlak znaajno nii u vegertarijanski orijentiranih lnova vjerske zajednice Sedmi dan doaa, nego u Mormona koji se hrane mesom. 75.Pria sa naslovne strane Time magazine, oujak 1984., izvjetava o posljednjih pronalascima vezanim uz kolesterol i sranu bolest. Pria kae: 'u prostorima gdje su... oskudice mesa, krvoilna bolest je nepoznata.' 76.Ne postoji poseban zakon koji bi odreivao uvijete transporta ivotinja koje se uzgajaju zbog mesa. Najei oblik prijevoza u mesnoj indutriji je kamionom. Mnoge ivotinje umru nakon takvog brutalnog putovanja, a taj se gubitak uraunava u trokove poslovanja. 77.pinat uzgojen na jednom jutru zamlje daje 26 puta vie bjelanevina od govedine proizvedene na zemljitu iste veliine. 78.Hrvatski farmer jednostavno vie ne postoji. U dananje vrijeme, osoba koja zapravo dolazi u dodir sa ivotinjama sa farme je samo unajmljena ruka poljoprivrednog biznisa. U prostoriji za pilie ili nesilice, u kojoj je smjeteno i po desetak tisua peradi, glavni posao je

uklanjanje uginulih ivotinja iz kaveza. 79.U SAD-u na nekim farmama svinje ak hrane njihovim vlastitim izmetom. Goveda hrane piljevinom, novinama, pileim izmetom te industrijskim otpadom. Prema USDA cementni prah bi mogao, u budunosti postati dodatak krmi jer za 30% smanjuje vrijeme potrebno da pilii narastu do prodajne teine. Takva praksa jo nije pronaena u Hrvatskoj, ali to ne mora znaiti da ona ne postoji. 80.Inspekcija morske hrane je vrlo rijetka. To je skupa djelatnost pa je stoga treba to manje prakticirati. 81.Ljudska bia nemaju otro zailjene prednje zube za trganje mesa kao mesojedi. Ljudi za razliku od mesojeda imaju plosnate stranje zube za mljevenje (biljne) hrane. Nadalje, mi imamo pominu eljust koja nam omoguava vakanje, dok mesojedi imaju eljust koja se da rasklopiti te otre zube u pozadini da bi mogli sjeckati meso. 82.Vegetarijanska hrana puno vie utjee na poboljanje ljudskog zdravlja od ribe za koju ljudi obino smatraju da je jedna od najzdravijih namirnica. Riba je naime siromana ugljikohidratima, vlaknima i vitaminom C. Riba je bogata ivotinjskim bjelanevinama koje loe utjeu na bubrege, a i sadre visoki postotak masti koje poveevaju rizik pojave raka i bolesti une kesice. Masne kiseline Omega 3 i Omega 6 dostupne su nam u razliitim orasima i sjemenkama. 83.Psi i mnogi drugi mesojedi imaju monokromatski vid. Biljojedi, ukljuujui i ljude, vide u bojama da bi mogli zapaziti obojeno voe na lisnatom grmlju ili drveu. Pas mora jedino vidjeti mie li se to ili ne. 84.Kokoi gladuju 30 sati prije klanja. Hrana data u tom vremenu ne bi se uspjela pretvoriti u meso. 85.Prema Williamu Castelli, M.D., direktoru Franigham Heart Study, vegetarijanci ive est godina due od ostalih ljudi. 86.Tvrdnja da vegetarijanci vie nego bilo koja druga grupa ljudi moraju brinuti o nedstatku vitamina B-12 nije potpuno dokazana. Nedostaci su ozbiljni. Unato tome ve mala koliina vitamina dovoljna je da se izbjegne nedostatak, a i zalihe tog vitamina u organizmu mogu trajati godinama. Vei je problem to osoba ne moe apsorbirati vitamin B-12 (iz jo nepoznatih razloga), a ne to ne dobiva dovoljno tog vitamina iz hrane. Pronaeno je da 2 vrste morskih trava, wakame i kombu, sadre puno vie vitamina B-12 u odnosu na goveu jetru. 87.Prema UN-u: 'Blago, umjereno ili potpuno opustoenje nastalo je na 29% Zemljine kopnene povrine. Do opustoenja je uglavnom dolo zbog velikih zahtjeva za uzgojem stoke irom svijeta. 2/3 ukupne svjetske populacije ive uglavnom na vegetarijanskoj prehrani. Na pustoenje Zemlje najvie utjeu upravo zemlje s mesnom prehranom, kao to je npr. SAD, sa pretjeranim uzgojem goveda. Da bi udovoljili zahtjevima, izvoznici Treeg svijeta protjeruju domorodako stanovnitvo sa zemljita koje su obraivali generacijama. Tako protjerano ruralno stanovnitvo danas preplavljuje preoptereene urbane centre irom svijeta. 88.Sav taj silni uzgoj ivotinja nije ogranien samo na svinje i perad. Postoje takoer i tovilita tune, velike podvodne mree u kojima se dre tune. Tu se tune obino hrane te im se daju stimulansi za poticanje rasta. 89.Osim to odreene vrste riba izumiru zbog pretjeranog ribolova, zbog zahtjeva za oceanskom ribom godinje nepotrebno stradava preko 200.000 razliitih morskih sisavaca i ptica koje se sluajno ulove u mreu. 90.U medicinskim kolama uenje je usmjereno uglavnom na ljeenje bolesti lijekovima i kirurgijom. Dananji ljenici najvjerojatnije su imali tek neto vie od 3 sata predavanja o ishrani tijekom cijelog njihovog kolovanja. Na tim predavanjima, o posebnoj dobrobiti vegetarijanske prehrane za zdravlje, sigurno nisu ba mnogo toga uli. 91.U dananjoj klaonici, pilii objeeni na tekuoj vrpci, namjenjenoj za njihovu smrt, prolaze kraj inspektora tako brzo da je gotovo nemogue uoiti bolesne ivotinje. 91 ptica prozuji pored inspektora koji sve ee izraavaju zabrinutost zbog ubrzanja proizvodne trake to dozvoljava da i nezdravo meso zavri u prodaji. 92.Da bi se proizvele foie gras, patkama i guskama se tri puta dnevno pomou cijevi za hranjenje prisilno guraju velike koliine itarica u usta. Taj bolni proces traje 28 dana prije klanja iazazivajui ponekad i pucanje eluca. Tokom tog procesa jetra se nadune, nekoliko je puta vea od normalne. Takva bolesna jetra prodaje se kao poslastica po 500$ kilogram. Godinje se irom svijeta proizvede oko 8.000 tona takve jetre. 93.Iako mlijeko zbog kalcija u sebi privremeno stiava bol kod ljudi sa irem na elucu, do proizvodnje kiseline u elucu ipak dolazi te se jo vie razara njegova sluznica. 94.Posredni i neposredni trokovi nastali uslijed erozije tla i vodenih bujica u SAD-u, a sve zahvaljujui uzgoju stoke i itarica za hranjenje stoke, procjenjuju se na 44 miljarde dolara godinje. Svaki kilogram tovljene govedine moe se i******ednaiti sa 80 kilograma erodiranog tla. Procjene tih trokova u Hrvatskoj jo nemamo. 95.Lijeenje ljudskih bolesti antibioticima pokazuje znakove poremeaja zbog zloglasne prekomjerne upotrebe antibiotika na ivotinjama koje ljudi koriste u svojoj prehrani. Ljudi postaju imuni na antibiotike jedui hamburgere i pilie. Proreeno je da emo se vratiti u eru prije antibiotika. Postati vegetarijanac je lako. Jednostavno nemojte kupiti meso i jaja kad idete u nabavu namirnicama ili u restoran. Ako ne kupite, neete ni konzumirati. Tako ete nauiti kuhati i posluivati hranjiva i ukusna vegetarijanska jela.