AMERIKANIZACIJA NAEG DRUTVA

Dobar dan.Ja sam Milica Rodid, student sam druge godine novinarstva na fakultetu Politikih nauka u Banjoj Luci. Danas du vam govoriti o uticaju amerike kulture na ivot u naem drutvu . Da bih dola do pojma amerikanizacije naeg drutva moram poeti od amerikanizacije svijeta uopte. Razvijene zapadne zemlje, koje ine 20% svjetske populacije, dominiraju nad ostatkom svijeta u politikom, ekonomskom pa i kulturnom pogledu. Da bi se ostvaril takva kulturna dominacija kreiran je pojam masovne kulture koja je zapravo americka kultura u cilju da se nametne i degradira sve to je neameriko a kojoj se ostatak svijeta pokuava prilagoditi da ne bi zaostajao za modernim drutvom. Da masovna kultura poprimi masovne dimenzije brinu se masovni mediji koji su takoe ameriki. Sve to zaokrueno stvara globalno selo za proizvodnju idiota koji ele da ive glupo i sredno i iji je um poput plastelina pogodan za oblikovanje i manipulisanje. Glavni ameriki medijski sistemi postaju sve bezobzirniji sve vie zaglupljivajudi itave populacije. Isplanirano nametnuti duh amerike civilizacije uspjeno, mada usporeno, puta korjene i kod nas, eljeli mi to priznati ili ne. Posebno pogoen dio naeg drutva su mladi koji prate amerike medije, poklanjaju im svoje povjerenje ne sumnjajudi u istinitost informacija koje primaju. Oni odrastaju uz amerike filmove koji su jedno od glavnih i najbezbolnijih sredstava za stvaranje plodnog tla za manipulaciju i kasnije ubacivanje ozbiljnijih stavova. Amerike igrice glavna su preokupacija tinejera.U takvom virtuelnom svijetu oni esto moraju da budu amerikanci te se tako nasa djeca sve vie poistovjeduju sa amerikom ubijajudi u igrici svoj narod koji se naziva teroristima. Sve ede koristimo rijei na engleskom umjesto naih izraza i to ne samo u svakodnevnoj neformalnoj komunikaciji nego i u poslovnom jeziku .ak su nazivi nekih zanimanja na engleskom, za ta je izrazit primjer PR manager. Ovi i mnogi drugi primjeri trebali bi nas navesti da se zapitamo jesmo li mi izvan uticaja amerikanizacije ili ona kod nas sve vie i vie uspjeva? Trudimo li se da zadrimo svoju kulturnu i drustvenu autentinost ili nastojimo da se prilagodimo koncepciji modernog masovnog drutva? Indijski filozof i pisac Didu Krinamurti je rekao: Biti prilagoen u duboko bolesnom drutvu nije mjerilo zdravlja. Zato trebamo jo jednom razmisliti elimo li slijediti trendove zapada i biti dio svijeta u kojem je nivo mrnje sve vii, u kojem se svakodnevno susredemo sa netolerancijom, rasizmom, laima, gdje se od nas oekuje da budemo glupi i da ne postavljamo pitanja da nasjedamo na propagandu i marketinke trikove i da uopte nemamo elju ni ideju kako da rijeimo taj problem.

Ne trebamo se uljuljkati u osjedaj lane sigurnosti da smo od ovakve manipulacije sigurni, ako u to budemo vjerovali utom gore jer niko nije beznadenije porobljen od onih koji pogreno vjeruju da su slobodni.