You are on page 1of 5

Sveuilite u Zagrebu Fakultet organizacije i informatike

Esej br.3: Eratosten i prosti brojevi

U Varadinu, 8.11.2011.

Kranjec Marko, grupa G13

Uvod:
U ovom eseju e se opisati ivot i doprinos matematici starogrkog matematiara Eratostena. Tu u spomenuti ne samo njegova postignua u matematici,ve i u drugim podrujima ivota. Zatim u neto openito rei o prostim brojevima i jednom od naina kako do njih doi. Tu metodu je opisao Eratosten i po njemu se naziva Eratostenovo sito. Na kraju u u zakljuku napisati svoj dojam i vanost Eratostena u matematici, ali i u naim ivotima. Na zadnjoj stranici nalazi se popis koritene literature u izradi ovog eseja.

Sadraj:
Eratosten je roen oko 280.godine prije Krista u starogrkom gradu Cireni na sjeveru Afrike. Danas se tu nalazi drava Libija i grad Shahhat. Obrazovanje je stekao kolovajui se u egipatskom gradu Aleksandriji i nekoliko godina u Ateni. U Aleksandriji je bio glavni njniar tada najvee svjetske biblioteke. Tako su mu bili dostupni svi podaci o tadanjim znanstvenim dostignuima. To ga je izuzetno zanimalo i tako se poeo baviti matematikom,a kasnije jo astronomijom, fizikom i geografijom, a svijetu je poznat i kao putopisac. U geografiji, prvi je spomenuo pojmove Slika 1. Eratosten, [6] duina i irina. Poznat je i po tome to je nacrtao kartu tada poznatog svijeta, a zna se i da je sastavio katalog od 675 zvijezda. Koristei se svojim znanjem matematike i geografije, prvi je uspjeno izmjerio opseg Zemlje. Takoer je izraunao i udaljenost Mjeseca od Zemlje pa ga mnogi danas nazivaju ocem geografije. Druio se s Arhimedom koji je takoer jedan od najveih fiziara i matematiara u povijesti. Ipak, najvei doprinos je dao u teoriji brojeva. Teorija brojeva (eng.number theory) je grana u matematici koja prouava svojstva cijelih brojeva. Eratosten je tako svojom metodom sita uspio odvojiti proste od sloenih brojeva. Primbrojevi (eng.prime numbers) ili prosti brojevi su takvi prirodni brojevi vei od 1 koji su djeljivi samo s 1 i sa samim sobom. Prirodne brojeve vee od 1 koji nisu prosti nazivamo sloenim brojevima. Jednostavnu metodu pronalaenja prostih brojeva naao je Eratosten. Naziva se Eratostenovo sito (eng.sieve of Eratosthenes). Promotrimo na primjeru ove tablice niz od prvih 200 (N) prirodnih brojeva. Takav postupak zavrava nakon k koraka, gdje je pk najvei prosti broj (pk N). Prvi prosti broj je 2 (p1). Sada izbacimo sve viekratnike broja 2; u tablici su oni obojani zelenom bojom. Sljedei je broj 3 i njegove viekratnike obojimo plavom bojom. Istu stvar uinimo s brojem 5 i njegove viekratnike obojimo u naranastu, od broja 7 u ljubiastu, od 11 u utu i od 13 u sivu boju. To bi bilo dovoljno da se dobije tablica prostih brojeva u univerzumu prvih 200 prirodnih brojeva. Tako su svi obojani brojevi sloeni, a svi ostali tj., koji imaju bijelu pozadinu u naoj tablici su prosti ili primbrojevi. Dobili smo prvih 46 prostih brojeva.

1 1 4 2 7 4 0 5 3 6 6 7 9 9 2 15 0 18 1 11 3 14 4 17 5 10 7 13 8 16 9

2 1 5 2 8 4 1 5 4 6 7 8 0 9 3 16 0 19 1 12 3 15 4 18 5 11 7 14 8 17 9

3 1 6 2 9 4 2 5 5 6 8 8 1 9 4 17 0 10 2 13 3 16 4 19 5 12 7 15 8 18 9

4 1 7 3 0 4 3 5 6 6 9 8 2 9 5 18 0 11 2 14 3 17 4 10 6 13 7 16 8 19 9

5 1 8 3 1 4 4 5 7 7 0 8 3 9 6 19 0 12 2 15 3 18 4 11 6 14 7 17 8 20 0

6 1 9 3 2 4 5 5 8 7 1 8 4 9 7 10 1 13 2 16 3 19 4 12 6 15 7 18 8

7 2 0 3 3 4 6 5 9 7 2 8 5 9 8 11 1 14 2 17 3 10 5 13 6 16 7 19 8

8 2 1 3 4 4 7 6 0 7 3 8 6 9 9 12 1 15 2 18 3 11 5 14 6 17 7 10 9

9 2 2 3 5 4 8 6 1 7 4 8 7 10 0 13 1 16 2 19 3 12 5 15 6 18 7 11 9

1 0 2 3 3 6 4 9 6 2 7 5 8 8 11 0 14 1 17 2 10 4 13 5 16 6 19 7 12 9

1 1 2 4 3 7 5 0 6 3 7 6 8 9 12 0 15 1 18 2 11 4 14 5 17 6 10 8 13 9

1 2 2 5 3 8 5 1 6 4 7 7 9 0 13 0 16 1 19 2 12 4 15 5 18 6 11 8 14 9

1 3 2 6 3 9 5 2 6 5 7 8 9 1 14 0 17 1 10 3 13 4 16 5 19 6 12 8 15 9

Zakljuak:

Moj zakljuak je da je Erastotenovo djelovanje u geografiji i matematici jedno od kljunih za daljni razvitak znanosti. Svojim znanjima i postignuima je pokazao da je ivio ispred svoga vremena.

Popis literature:

[1] Blanua D., Via matematika, Tehnika knjiga, Zagreb, 1963. [2] Brontejn, Matematiki prirunik, Golden marketing- Tehnika knjiga, Zagreb, 2004. [3] Gullberg J., Mathematics. From the Birth of Numbers, W.W.Norton & Company, New York, 1997. [4] Pavkovi-Veljan, Elementarna matematika 2, kolska knjiga, Zagreb, 1995. [5] iki Z., Matka 1 (1992./1993.), br.4., Zagreb [6] Wikipedia (Eratosten), http://hr.wikipedia.org/wiki/Eratosten, 7.11.2011.

*Tablica je napravljena u programu MS Excel 2007 i kopirana je u MS Word 2007.

You might also like