SVETI ANTE PADOVANSKI Moj najdrai svetac i ujedno i zatitnik moje upe je sveti Ante. Njegov spomendan je 13.6.

. Tada se u ujici osjea neki poseban ugoaj,veselje,radost,cijelo mjesto zaivi jo nekoliko dana prije kada ponu devetnice na koje dolazi veina ljudi iz ujice. Tada nas obuzima duh zajednitva,molitve,snage i ljubavi.

Sveti Ante je svetac cijeloga svijeta, a ne samo Padove ili Portugala, gdje je roen. Njegov ivot veoma dobro oslikava Devetnica, pobonost Svecu u kojoj na kraju svakoga zaziva molimo, da ako milost Boju izgubimo grijehom ili kojim drugim zlom, da je ponovno zadobijemo i u nju sve vratimo. Tako je sa i izgubljenim materijalnim stvarima, ali uvijek dajemo prednost dui i milosti Bojoj, a Svetac nas neprestano zagovara i pomae da se vratimo putu Milosti Boje. Njemu se jedanput dogodilo, zato je i proglaen pomonikom u izgubljenim stvarima, da je mislio da je zaboravio gdje je stavio jednu veoma vrijednuskupocjenu knjigu Psalama. Knjiga je bila skupa jer je od koe ili pergamene i, naravno, runo pisana. Lopov mu je ju bio ukrao. On je molio Boga da nae izgubljenu knjigu i lopov mu je ubrzo donio ukradenu knjigu. Danas je, blagdan sveca cijelog svijeta, tako zovu sv. Antu njegovi tovatelji diljem svijeta, kako krani i vjernici tako nekrani i nevjernici. Veliki svetac, sin bogatog plemia, rodio se davne 1195. u portugalskom gradu Lisabonu. Na krtenju njegovi roditelji dali su mu ime Ferdinando koje je ostavio nakon ulaska u samostan. Ante je napustio rano roditeljski dom te se uputio u benediktinski samostan gdje je zavrio filozofske i teoloke znanosti te se dao rediti za sveenika. Nakon reenja nastavio je s prouavanjem sv. Pisma te crkvenih otaca. Nedugo nakon njegova reenja u

Portugal stiu prvi fratri, sljedbenici sv. Franje Asikog, koji propovijedaju pozivajui na obraenje i promjenu ivota. Ante ih je s oduevljenjem sluao te o njihovim rijeima razmiljao duboko u no. Potaknut propovijedanjem siromanih, ali Bogu duboko odanih fratara, Ante se odluuje napustiti benediktinski samostan u kom je imao sve te u kom ga je zasigurno ekala svijetla i uspjena budunost, te se pridruiti bosonogim, siromanim i priprostim fratrima koji su propovijedali i pjevali o siromanom Isusu koji je napustio slavu Oca nebeskog da bi se u punini vremena utjelovio te postao jednak onima najsiromanijim i najzaputenijim na zemlji. Dakle Ante se u 25 godini ivota pridruuje fratrima da bi zapoeo ivot u siromatvu. Potaknut Isusovim rijeima iz dananjeg Evanelja: Poite po svem svijetu, propovijedajte evanelje svemu stvorenju (Mk 16,15) Ante se pridruio brai koja su pola u Afriku da bi tamo propovijedala i obraala pogane na pravu vjeru. Antina elja bijae prenijeti Isusovu poruku to dalje u svijet pa ako treba za Isusa i umrijeti irei njegovu poruku spasenja. To bijae njegova elja i namjera no Svemogui tvorac neba i zemlje imao je druge planove s njim. Poradi bolesti i groznice koja ga je tresla on se morao vratiti u Italiju te ostati s braom u samostanu ne ostvarivi svoje elje da bude muenik. Nakon oporavka Anti su bili dodijeljeni svakovrsni poslovi u samostanu od ribanja podova preko pranja rublja do rada u kuhinji u kojoj je provodio i po vie sati na dan perui sue te pospremajui druge stvari. Sve te poslove on je obavljao s velikom strpljivou i poniznou ne protivei se odluci poglavara da radi one poslove koje su obino obavljala braa koja nisu bili sveenici te koja nisu imali kole. A kako znamo Ante ne samo da je bio sveenik on je bio jedan od najuenijih ljudi u to vrijeme u cijelome franjevakom redu. Svoju uenost i svoje znanje Ante je uvao u poniznosti za sebe jer je znao da sv. Franjo eli poniznu i samozatajnu brau. Takav nain Antina samozatajnog ivota nastavio se sve dok jedne nedjelje prilikom proslave mlade mise nitko od uene brae nije htio propovijedati pa je gvardijan rekao Anti da on to uini mislei kako ako se on i osramoti to nee nikomu puno smetati jer za njega i onako nitko nije uo. Ante je i opet u poniznosti prihvatio gvardijanovu odluku te se nakon to je proitano Evanelje popeo na propovjedaonicu. Prije nego je poeo propovijed prekriio se te zazvao Duha Svetog za prosvjetljenje. Okupljeni puk te druga braa fratri pitali su se to e im rei taj nepoznati fratar koga jo nitko od njih nije uo propovijedati. Ante je poeo svoju propovijed te zadivio sve one koji su ga sluali. Nakon te propovjedi glas o Anti pronio se skoro cijelom Europom koju je on nakon tog dana poeo obilaziti propovijedajui te prenosei Isusovu Radosnu vijest svemu stvorenju. Kroz jedanaest godina Ante je svjedoio ljubav u Isusa cijelim svojim ivotom a

napose poniznou i samozatajnou. Ne doivivi starosti umro je u 36 godini ivota 1231. Ni godinu dana nakon smrti proglaen je svecem te uzdignut na ast oltara. Sveti Ante poziva nas na poniznost jer se preko poniznosti sigurno dolazi do Gospodina Boga. Sv. Ante pribliio se Ocu nebeskom preko tri stvari ili preko tri puta: privi put ljubav prema Kristu Spasitelju; drugi put ljubav prema Svetom Pismu; trei put duevna i tjelesna istoa. Sva ova tri puta nai emo na svim kipovima ili slikama svetog Ante. Svetog Antu vidimo s Isusovim u naruju; sa Svetim Pismom u jednoj ruci te s ljiljanom, u drugoj, koji simbolizira istou i nevinost. Rei u sada nekoliko rijei o svakom od ovih putova. Prvi put: ljubav prema Kristu Spasitelju koji je ostavio nebesku slavu da bi se pridruio nama u liku ovjeka. Sv. Ante izgarao je od ljubavi prema Isusu, kratko reeno Isus mu je bio sve. S Isusom je ivio, za Isusa je ivio, s Isusom je umro. I prije nego to e umrijeti Svemogui Bog udijelio mu je milost da mogne prihvatiti te zagrliti dijete Isusa u svom naruju. Ante se odrekao svega da bi mogao slijediti siromanog Isusa. Ja i ti, brate i sestro, pozvani smo po njegovu primjeru imati na umu da nam Isus mora biti privi u ivotu. Znamo da ne moemo ivjeti bez materijalnih dobara no ne dopustimo da nas ona zarobe te da nam uzmu ne samo tijelo ve i duu. Davne 1906. na Sredozemnom moru dogodila se nesrea broda Sirio koji je plovio prema Americi a ne kom je bilo oko 800 talijanskih iseljenika, a mogli su biti i nai hrvatski. Jedan od putnika prije nego e skoiti u more da bi se spasio, opasao je oko sebe nekakav udan pojas. U taj pojas bila je uivena sva njegova uteevina, naravno u zlatnicima. Jadni ovjek plivao je svom snagom da spasi sebe i svoje zlato ne brzo se umorio jer ga je zlato vuklo u dubine. Kad je ve bio blizu jednog od amaca za spasavanje, izdale su ga snage. Pokuao se zadnjim ostacima snage osloboditi pojasa sa zlatom no nije ilo Ne mogu se osloboditi kriknuo je te potonuo u dubine zajedno sa svojim malim bogom. Drugi put ljubav prema Svetom Pismu. Sv. Ante volio je i prouavao Sveto Pismo te povijest spasenja. Veina naih obitelji ima Bibliju doma na kojoj se naalost nakupila praina poradi toga to se ta Biblija nije otvorila ve godinama. Sv. Ante bio je veliki propovjednik jer je dobro poznavao poruku sv. Pisma.

Trei put istoa koju simbolizira ljiljan. Sv. Ante ljubi je istou due i tijela jer je elio biti to blii svom Spasitelju. istou due obdravao je primajui svete sakramente a napose sakrament sv. Ispovjedi dok je istou tijela obdravao kroz samo disciplinu, molitvu, post i druge tjelesne vjebe. Sv. Ante upuuje poziv svima nama, okupljenima danas, njemu u ast, da obdravamo istou due i tijela. Sv. Ante poziva nas da ne zanemarimo sakrament svete ispovjedi u kom susreemo milosrdnog Oca nebeskog koji nam prata sve nae prijestupe. Sv. Ante poziva nas da uz molitvu svladavamo nae neuredne elje i porive. Vama oenjenima i udatima, svetac svega svijeta, poruuje: uvaj svoju branu istou; uvaj svetost svoje brane lonice, uvaj svetost svoje brane sobe i svog branog druga i bit e blie Bogu. Vama mladima, neoenjenim i neudatim, svetac svega svijeta poruuje: uvaj mladenaku istou i ne povedi se za razvratnostima koje nudi svijet jer te one nee dovesti k Bogu ve e te odvesti i udaljiti od Boga. A to eli u vjenosti biti s Bogom ili biti odvojen od Boga u vjenom paklu gdje se vjeni oganj ne gasi!? U ivotu se moramo truditi ivjeti po primjeru sv. Ante kako bi nam Bog na kraju ivota udijelio vjeni ivot i sreu ..
AKO TRAI UDESA Ako trai udesa, moli se svetom Anti, Njem su od nebesa uda dari dati On ozdravlja bolesne, a mrtve uskrisuje; Vraga, gubu odgoni i nevolje svake. More od njeg strahuje, a verige pucaju. Uda stvari propale - stari, i mladi primaju. On ozdravlja bolesne, a mrtve uskrisuje; Vraga, gubu odgoni i nevolje svake. Iseznu pogibelje, a nevolje nestaje Kau koji primaju, za sve Padovanci. On ozdravlja bolesne, a mrtve uskrisuje; Vraga, gubu odgoni i nevolje svake. Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu On ozdravlja bolesne, a mrtve uskrisuje; Vraga, gubu odgoni i nevolje svake.