SKRIPTA

Osnove ekonomije i poslovanja

EKONOMIJA ILI OIKONOMIJA

Ksenofon (430 354 p.n.e.) grki filozof i ekonomist, uenik Sokratov i izrazit predstavnik njegove prirodne filozofije. Glavne ekonomske ideje izloio u djelu Ekonomikos. Zastupao naturalnu privredu, a posebno robovlasniku poljoprivredu, koju stavlja nasuprot trgovini i gradskoj novanoj privredi uopte. Vrijednost vezivao za pojam korisnost. Podjela rada poveava korisnost stvari. Svako domainstvo treba da proizvodi sve to mu je potrebno, a trgovinu i novanu razmjenu treba svesti na najmanju mjeru. On je dakle, odgovoran, kriv ili zasluan to je neto dobilo ime ekonomija. Ovisno od toga koliko ko tu oblast razumije, cijeni ili pak voli, te da li je relativno lahko, odnosno teko poloio ispit, isticae jednu od navedenih odrednica (kriv, odgovoran, zasluan). A sve je ovako poelo! Na nie naznaenim slikama primjeujete razne kue, ili kako to neki drugi radije kau, dom. Prva kua na slici bi mogla da bude iz vremena starog Egipta (to zakljuujemo prema slikama koje se nalaze na zidu, tj. hijeroglifima), moda iz doba Feniana, ili pak, starih Grka. Druge dvije slike kua su nam neto poznatije. Jedna je bliska orijentalnom tipu gradnje, a druga nordijskom. Bilo o kom tipu kue da se radi ona ima istu svrhu. Ona je neiji dom. A grko ime za kuu je OIKOS. Za sve gore prestavljene objekte jednostavno kaemo Oikos kua. Na sljedeoj slici vidimo odreene aktivnosti koje su vezane za izbore, odnosno, glasanja na izborima. Izbori i glasanje su dakako, jedan sistem. U pitanju je sistem pravila o konkretnom ponaanju. To bismo mogli nazvati i zakonom. A, Grci za rije zakon imaju takoer, termin, oni kau NOMOS. Ako spojimo rijei OIKOS i NOMOS dobiemo sloenicu koja se na grkom jeziku ita OIKONOMIJA. Ako tu rije jo malo i umekamo, shodno naem bosanskom vokabularu, dobiti emo rije ekonomija. Grki filozof Ksenofont upravo je tako naslovio svoju prvu knjigu OIKONOMIJA. U knjizi oikonomija on je opisao domainstvo i njegove svakodnevne poslove. Objasnio je zapravo, ulogu svakog pojedinca u domainstvu ponaosob. Opisao je koja je njihova uloga u okviru domainstva, koliko, ta i kako treba da radi, koje rezultate u svom radu mora da ostvari i tako redom. U Ksenofonovo vrijeme upravo je porodica, odnosno domainstvo bilo nukleus koji je obezbjeivao sve to je trebalo za preivljavanje lanova porodice. Domainstvo i rad u njemu bili su uistinu pretea savremenog preduzea. Oikonomija je tako postala opti pojam za sve ono to ljudi rade u cilju pribavljanja raznih dobra neophodnih za njihov opstanak. Rad u okviru domainstva bio je, bez sumnje, potpuno svrsishodan. U okviru porodice morala su se obezbijediti razliita dobara neophodna za preivljavanje njenih lanova. Da bi se to postiglo, u okviru porodice svako je imao svoj zadatak. Jedno su morali

da rade mukarci, drugo ene, tree djeca, odnosno, stariji lanovi i sl. Imajui na umu izneseno, najvjerodostojnije znaenje rijei ekonomija bilo bi u svakom sluaju: pravila domainskog gazdovanja. Pravilima domainskog gazdovanja se zapravo, u okviru domainstva obezbjeivalo onoliko dobara koliko je neophodno za kontinuelno zadovoljavaje potreba njegovih lanova. Otud i predmet izuavanje ekonomije prestavlja: nain stvaranja, uveavanje i reprodukovanje materijalnog bogatstva (porodice) drutva. U okviru ekonomije povelik je broj naunih poddisciplina. Njene temelje ine tri osnovne oblasti. To su: osnove ekonomije, ekonomika i ekonomska politika. Predmet izuavanja osnova ekonomije je stvaranje, uveavanje i reprodukovanje materijalnog bogatstva drutva. Predmet izuavanja ekonomike je: racionalno koritenje ogranienih resursa (posmatraju se aktivnosti u okviru pojedinanog privrednog subjekta, tj. preduzea), dok je predmet izuavanja ekonomske politike: utvrivanje mjera i instrumenta pomou kojih drava upravljanja privrednim tokovima. U pojedinim zemljama OIKONOMIJA (ekonomija) kao nauna disciplina se predaje, odnosno, izuava pod razliitim imenima. Za tu disciplinu neki upotrebljavaju rijei: Politika ekonomija, drugi Ekonomika, trei Narodna, odnosno, Nacionalna Privreda i tako redom.

DRUTVENI KARAKTER PROIZVODNJE

Na slici vidite piramidu. Nastala je u vremenu starih Egipana. Zbog ega je ovdje prikazujemo? Zbog injenice da bez znanja koja su sticana jo od vremena gradnje piramida ne bismo imali sve ono to danas imamo (kola, aviona, telefona, televizije, skenera, kompjutera, interneta i td.). Gotovo da i nije mogue napraviti bilo kakav proizvod, a da se ne naslonimo na ono to su drugi ljudi radili, bilo u istom ili pak, nekom davnom vremenu (zgrade u kojim se obavlja proizvodnja, maine s kojima se radi, materijali ili poluproizvodi i sl. prestavljaju rad drugih ljudi, iz sadanjeg ili pak, nekog prolog vremena). To je i prvi razlog zato proizvodnja ima drutveni karakter. Drugi je u injenici to u proizvodnom procesu uestvuje vie ljudi. Automobil, kompjuter, kuu, pa ak i prozvode kao to su: sapun, pastu za zube, kaika, hljeb i sl. stvara veliki broj ljudi okupljenih na jednom mjestu i u isto vrijeme. Kada vie ljudi radi na jednom proizvodu, jedni su radnici, drugi poslovoe, trei menaderi, etvrti vlasnici preduzea (uloenog kapitala) i tako redom. Svi zajedno, kao vee ili manje drutvo doprinose stvaranju, primjera radi: automobila, bicikla, sira, dempera, cipela i tako redom. Konano imamo i sliku s kaubojima. Ona nas upozorava da u zemlji neko mora praviti i red. Ako toga ne bi bilo dole bi nam kakve siledije, hajduci, uskoci, razbojnici i sl. pa bi otimali ono to proizvedemo. No, da bi se proizvodnja mogla nesmetano obavljati proizvoai bi morali biti i zdravi. Za to se naravno brine zdravstveno osoblje (ljekari, zubari, farmaceuti, medicinske sestre, laboranti i sl.). Ni obrazovanje nema manju ulogu u procesu proizvodnje. Tu su jo i vojska, vatrogasne slube, vodovod i kanalizacija, banke, osiguravajua drutva i tako redom. Sve to zajedno omoguava nesmetano obavljanje proizvodnog procesa.

Zbog toga dakako, proizvodnju i nije mogue tretirati drugaije do drutvenom. Samo za one proizvode koje je upotrebljavao junak Danijela Defoa, Robizon Kruso, moglo bi se kazati kako nemaju drutveni karakter. Ono to je pravio Robinzon Kruso na svom usamljenom otoku, kako to lijepo pie Defo, bila je individualna proizvodnja. Istina, bila je primitivna i naravno, nedovoljna. No, ni Robinzon Kruso nije dugo izdrao sam. Kasnije mu je pisac Danijel Defo doveo Petka.

POTREBE
Na ovoj slici takoer, vidimo erpase. Kao to se moe vidjeti, oni objeduju. Tim oni naime, zadovoljavaju jednu od svojih svakodnevnih potreba. Te njihove potrebe su izazvane glau. Pravilnije bi bilo rei, kako oni zadovoljavaju potrebe nastale noenjem tereta, tj. troenja energije. Noenje tereta i dugotrajno hodanje po visovima Himalaja je uistinu veliko naprezanje, to i nije nita drugo do utroka energije. Jelom oni zapravo, nadoknauju utroenu energiju. Otuda bismo potrebe i mogli definisati kao nastojanje da se otkloni neko neimanje ili nekakav nedostak. Ili, kako to kae fon Herma: potreba je osjeaj nedostatka, odnosno, neimanja i tenja da se taj nedostatak otkloni. To je zapravo, definicija potrebe s aspekta pojedinca.

Ako se o potrebama razmilja s aspekta ovjeka ne individue ve ovjeka kao drutvenog bia, tada bi se one mogle definisati kao zahtjev za ouvanje ovjeka u prirodnoj i drutvenoj sredini kojoj on pripada. ovjek na Himalajima, gdje je, kako na naoj slici vidimo, krenula ekspedicija, mora da ima topla odijela, obuu, termike atore, hranu s dosta kalorija i sl. Za razliku od Himalaja ovjek koji ivi na obalama Mediterana moe recimo da obue i orc, sandale, ali i da spava pod vedrim nebom, jede manje kalorinu hranu i tako redom. Dakle, prirodna sredina Mediterana dozvoljava ovjeku razliito ponaanje pri zadovoljavanju istih potreba. I drutvena sredina takoer, nudi razliite mogunosti za zadovoljavanje raznovrsnih potreba. U Kini je normalno da za glavni dnevni obrok bude ria i da se prilikom jela koriste njihovi tradicionlni drveni tapii. U isto vrijeme, Amerikancu e za jelo biti potreban no i viljuka, a za sofrom morao bi obavezno da bude uveni ameriki steik (veliko pare goveeg mesa peeno na aru). Obzirom na velik broj potreba, radi lakeg njihovog sagledavanja i prepoznavanja neophodno ih je na odreeni nain klasificirati. Posmatrajui ih sa aspekta predmeta koji na ovom fakultet izuavamo, bie najbolje ako ih razvrstamo s aspekta sedam razliitih nagona (specificirani su u vaem udbeniku).

INIOCI PROIZVODNJE
Da bismo mogli proizvesti sve to je neophodno za zadovoljavanje potreba, nune su etiri osnovne pretpostavke, ili naprosto, etiri osnovna inioca. To su: rad, predmeti rada, sredstva za rad i preduzetnike sposobnosti. Razmotrimo ih poblie. RAD Krenuemo ponovo sa slikom. Na slici je erpas (ako bismo rije prevodili na na jezik rekli bi da je to jedan Himalajski narod, tanije narod Nepala, koji ivi u planinskim predjelima najvie planine svijeta Himalaja, najprikladniji naziv bi bio brani). Kao to se vidi, ovjek na leima nosi povelik teret. Dok hoda i nosi taj teret on se fiziki iscrpljuje. On to ini s odreenim ciljem. Noenjem tog tereta on zapravo pomae lanovim ekspedicije koja eli da se popne na krov svijeta, Mont Everest (8.864 metra). Na leima mu je prtljag i hrana teine priblino 20 kg. Zato nosi ba 20 kg, zato recimo, ne nosi deset? S deset kilograma na leima, hodao bi lake i bre. Pitanje bi moglo da glasi zato ne i 60 kilograma. S tim tovarom bi na vrhu Mont Everesta imao sve to moe zamisliti. Ne nosi 10 kilograma zato to se u teretu te teine ne bi moglo nai dovoljno potreptina da bi preivio 10 dana koliko e trajati penjanje na vrh planine. Uz to, brzina i lahkoa hodanja nisu mu tu od nekog velikog znaaja. Ne nosi 60 kilograma jer s tolikim teretom ne bi uistinu mogao da se kree. A kada bi to sve i donio na vrh, ustanovio bi da mu mnoge stvari i nisu bile nune. Otuda noenje tereta to ga vidimo na leima erpasa moemo okarakterisati kao svrsishodan fiziki (moe to da bude i kakav umni) rad, ili naprosto, svrsishodno troenje fizike, odnosno, umne energije. Svrha noenja tereta (to je fiziko troenje energije) je pohod na krov svijeta, a to to se opredijelio da nosi 20 a ne 10 ili pak, 60 kilograma njegovo je racionalno promiljanje, dakle njegovo umno naprezanje. PREDMETI RADA Vidite ih na slici. U pitanju je ica kablovi na koturovima. Upotrebljavaju se u razliite svrhe, provoenje struje, telefona, pravljenje oplata, pregraivanje raznih prostora, pletenje mrea i tome sl. Mogla je na slici da bude i kakva drvena graa, ruda, ilovaa i sl. Na predmete rada ovjek djeluje svojim radom, s ciljem da ih prilagodi svojim potrebama. Predmete rada zovemo jo sirovinama ili materijalom. Predmeti rada mogu biti i poluproizvodi. Upravo je to ono to vidimo na naoj slici. SREDSTVA ZA RAD Su ono to se nalazi izmeu ovjeka i predmeta rada. To je ono ime ovjek djeluje na predmete rada. Vidimo ih na slici. Rije je dakle, o mainama i alatkama. To mogu da budu i graevinski objekti (proizvodne hale), transportna sredstva, instalacije i sl.

PREDUZETNITVO (ENTERPRENEUR)
Iako na slici ne vidite orkestar vidite dirigenta. On je tu da upravlja neim, tj. sviraima ili bolje, instrumentima u rukama sviraa. Proizvodnja je zapravo spajanje ljudi s predmetima rada i sa sredstvima za rad. Cilj tog spajanja je da se kroz rad ostvare maksimalni uinci. Kakvi e omjeri biti izmeu pojedinih inilaca i kako e sve to biti organizovano u mnogome e zavisiti od spretnosti, odnosno znanja onih koji to trebaju da urade. Preduzetnik (enterpreneur engleski naziv) odnosno, njihovi menaderi su lica koja e to uraditi na najbolji nain. Ako bi to radili oni (to se katkad ini) koji za takvo neto nemaju dovoljno znanja i sposobnosti, privredni subjekti (firme) ne bi ostvarivali pozitivne rezultate, ve bi radile s gubicima. Preduzetnitvo je otud inilac bez kojeg bi se proizvodnja mogla organizovati. Pitanje je meutim, da li bi takva proizvdnja bila uspjena, odnosno da li bi bila svrsishodna (ako se proizvodnjom ostvaruju gubici ona je tada nesvrsishodna).

SREDSTVA ZA PROIZVODNJU
Slika vam, kao to vidite, pokazuje ljude u Kini kako mlate (sistem vridbe - odvajanje ita od klasja) ito. Jasno se mogu vidjeti snopovi ita na harmanu, zatim seljaci i motke kojima oni mlate po klasju kako bi iz njih odvojili zrela zrna. Njihovo udaranje po snopovima ita je svrsishodan rad, odnosno troenje energije kako bi iz klasja odvojili zrna. Snopovi klasja su predmeti rada, dok su motke sredstva za rad. Dodue primitivna, ali ipak nekakva sredstva. Ako posmatramo snopove ita i motke kojima seljaci mlaenjem odvajaju zrelo zrnje, zajedniki ih nazivamo sredstva za proizvodnju (sredstva za proizvodnju su dakle, predmeti rada snopovi ita i sredstva za rad motke kojima seljaci mlate snopove ita posmatrani zajedno). Sredstva za proizvodnju su primjera radi i: ivaa maina, platno i konac kojim se prave odijela.

PROIZVODNE SNAGE
Na slici vidite indijance sa njihovim kopljima. Slika je iz praume u slivu rijeke Amazona. Ovakvi prizori nisu iz neke davne prolosti. Polunagi ljudi s kopljima i danas se mogu nai na planeti Zemlji. Indijanci, tj. ljudi s kopljima koje vidimo na slici ine proizvodne snage. Proizvodne snage s nae slike ne mogu naravno, da stvore veliko bogatstvo. No, onima koje vidimo na slici, ili bolje, civilizaciji u kojoj oni ive to previe i ne smeta. Japanci sa svojim mainama i alatima mogu, dakako vie da stvore to se u njihovoj zemlji posvuda i vidi. Slino je i sa SAD-om kao i mnogim zemljama zapadne Evrope. Drugo je, naravno, pitanje ko je sretniji i zadovoljniji s onim to ima. Da li su to Japanci, Amerikanci, Evropljani sa proizvodnim snagama kojima raspolau ili pak, ljudi koji se vide na naoj slici? Proizvodne snage su dakle, ljudi odnosno, njohova sposobnost da rade i sredstva za rad (maine, alati, objekti, tehnologije i sl.) s kojima oni raspolau.

POTRONJA I PROIZVODNJA
Proizvodnja i potronja, kao to smo rekli, slini su spojnim posudama. Proizvodi se da bi se troilo, a troi se jer su ljudi proizveli pa imaju ta (imaju mogunost) da troe. Potronja se moe posmatrati dvostrano. Ako se posmatra kao troenje s ciljem da bi se proizvodilo (troi se da bi se proizvele maine, alati, sirovine ili poluproizvodi, dakle, ona ica kablovi to smo vidjeli na ranije predstavljenoj slici, zatim, pravile proizvodne hale i sl.), tu potronju zovemo proizvodnom. Postoji dakako, i druga vrsta potronje. Rije je o potronji dobara radi podmirivanje potreba ishrane, odijevanja, stanovanja, ogrijeva, osvjetljenja, lijeenja, kolovanja i tako redom. Tu vrstu potronje nazivamo linom. Lina potronja moe biti pojedinana (lina obua ili odjea, hrana, pie i dr.), zajednika ili porodina (stanovanje, ogrijev, osvjetljenje, koritenje friidera i sl.) i opta kao to su lijeenje, kolovanje, uprava, izgradnja vodovoda, puteva i tako redom.

DRUTVENA PROIZVODNJA I NJEN OBIM

Na slici vidimo unutranjost jedne robne kue. U toj robnoj kui kao to znamo, nema ta nema. Sve je tu na prodaji. Kako na narod kae od igle do lokomotive. I sve to se nalazi u toj robnoj kui, kao i drugim robnim kuama, zatim prodavnicama, raznim magacinima i tako redom, dakle sve to je proizvedeno u jednoj zemlji naziva se drutvenom proizvodnjom Od ega zavisi koliko e se tih svih roba nai irom neke zemlje, tj. raznih dobara po kakvim robnim kuama, prodavnicama, magacinima, stovaritima firmi i sl.? Dakako, od vie inilaca. Prvi je onaj koji se moe vidjeti na slici. A ta to vidim na slici? Na slici vidimo lijepi planinski pejsa s jezerom. To je zapravo, simbolina predstava onog to se krije iza jezera kao pejzaa. Rije je, naime, o prirodnim resursima (bogatstvo u mineralima rude, ugalj, gas, nafta i sl.), energetskom potencijalu, obradivim povrinama, umskom blagu, rijekama, jezerima i tako redom. Drugi inilac su sredstva za rad Na sljedeoj slici vidimo kombajn. Kao sredstvo za rad kombajn, bez sumnje, ima veu mogunost proizvodnje od motike, kose, pluga ili pak, srpa. Od posebnog je znaaja otud, da li su ta sredstva manje ili vie razvijena, te kako su ona rasporeena po granama djelatnosti. Na slici je, kao vidite mapa Velike Britanije. Konture te ostrvske zemlje naziru se preko mnotva ljudi poredanih jedni uz druge. Ta nam slika upravo govori kako je stanovnitvo (trei) znaajan inilac obima drutvene proizvodnje. Kada je rije o stanovnitu kao iniocu prozvodnje, tu prvenstveno imamo na umu broj ljudi koji se mogu ukljuiti u proizvodnju, zatim njihovo zdravstveno stanje, stepen obrazovanja, sklonost prema radu i sl.

Vrijeme provedeno na poslu takoer, utie na obim drutvene proizvodnje. Ako se radi 10 asova dnevno stvorie se vie dobare nego kada se radi 5 asova. U zemljama razvijenog zapadnog svijeta radni dan je 8 asova. No, ne smijemo zaboraviti kako se i poslije tog vremena i rada moe obavljati i dodatni posao na nekom drugom mjestu. I to je esta pojava u mnogim razvijenim zemljama. A kada pojedinac radi due u toku dana, odnosno u toku svog ukupnog radnog vijeka u mogunosti je i da stvori vie. Intenzivnost rada je peti inilac koji utie na rast, odnosno, pad obima proizvodnje. Na to nas upozorava i ve predstavljena slika naeg prijatelja erpasa. On je, kao to se vidi, na lea stavio pogolemu bavu i sa njom se uporno kree ka vrhu. Ako bi njegov teret bio manji a uz to se jo i stalno odmarao, uinak bi mu bio posve malen. Prvi ovjek koji se popeo na vrh Mont Everest, engleski alpinista Hilari zato je sa sa sobom i vodio Nepalca Tensinga da mu pomae u noenju povelike opreme i hrane koja mu je trebala prilikom uspona na "krov svijeta". Pitanje je ko e vie proizvesti hrane, da li oni koje vidimo na slici s motikoma ili pak onaj sa traktorom? Naravno, onaj s traktorom. Zbog ega? Pa prije svega zato to je onaj s traktorom ukljuio i svoje znanje ali i znanje koje su ljudi sticali kroz dugu ljudsku historiju. Tako akumulirano znanje uspjelo je da napravi orue koje u istom vremenu moe vie i bolje da radi. Produktivnost je, dakle, esti inilac pri stvaranju veeg obima proizvodnje. Pod pojmom produktivnost podrazumijevamo sposobnost da se u istom vremenu stvori vei broj proizvoda, odnosno da se isti broj proizvoda napravi za krae vrijeme. Na produktivnost utiu: prirodne pogodnosti, razvijenost sredstava za proizvodnju, nauna spoznaja i mogunost njene primjene, radno iskustvo i konano, organizacione sposobnosti ljudi u proizvodnji.

IZVORI RASTA R. Solow

Govorei o drutvenoj proizvodnji ukazali smo na ono ta utie na njen obim. Postavlja se meutim pitanje kako podstai rast drutvene proizvodnje, kako dakle, poveati sve ono to se proizvodi u jednoj zemlj. Odgovor na to pitanje dao je ameriki ekonomista Nobelovac Robert Solow. Solow je specificirao pet faktora od kojih zavisi rast drutvenog proizvoda. Evo tih faktora. 1. Broj ljudi koji se mogu zaposliti Ukazujui na taj inilac, Solow e jo i dodati kako broj ljudi, onakve kakve ih vidimo na naoj slici, sam po sebi ne utie dovoljno na rast. Kada se govori o ljudima kao iniocu podsticanja rasta, Solow ukazuje na znaaj sljedeih faktora: - Broj sati koji su ljudi spremni da rade; - Nivo znanja i raspored istog po granama i djelatnostima; - Obrazovanje; - Zdravlje; - Sklonost prema radu; - Rukovodna i preduzetnika znanja.

2. Opseg osnovnih sredstava Sam opseg osnovni sredstava, kako istie Solow, nije i dovoljan. U podsticanju rasta od posebnog su znaaja jo i: - Raspored osnovnih sredstava (sredstava za rad) po granama djelatnosti; - Njihova dotrajalost; - I lokacija (jesu li locirana u razvijenim sredinama, nerazvijenim sredinama, sredinama s relativno visokim optim nivom tehnikog znanja i slino) 3. Nivo tehnolokih dostignua Tehnoloka znanja, kao to je poznato, uvijek su bila inilac rasta. No i ta znanja, istie Solow, ne mogu se jednostrano posmatrati. Kada se radi o tom iniocu rasta, on kae da su od posebnog znaaja: - irina tehnolokog znanja; - Stepen do kojeg ono postaje djelotvorno (dosad je stvoreno 12 generacija kompjutera, meutim, koristi se tek esta); - Djelotvornost zavisi od stepena istroenosti sredstava za rad (da bi smo preli na sedmu generaciju, prethodne generacije moraju da do kraja islue vijek svog trajanja); - itav svijet doprinosi otkriima moderne nauke. 4. Uslovi pod kojim neka privreda ima pristup resursima Na slici je, kako vidite prikazan Japan. Po prirodnom bogatstvu to je siromana zemlje. Po proizvodnoj moi izuzetno je velika. Obzirom da su Japanci radom stvorili ogromno bogatstvo oni imaju dovoljno novca (dolara kao svjetskog novca) da sirovine koje im trebaju za novu proizvodnju nabave kad hoe i gdje hoe. Resursi itavog svijeta njima su potpuno dostupni. Otud Solow i govori o uslovima u kojima su dostupni resursi bilo iz: - Iz domae proizvodnje, ili pak - Iz uvoza. 5. Uslovi pod kojim se resursi rasporeuju za zadovoljavanje ekonomskih ciljeva U ovom sluaju Solow ukazuje na znaaj dvije odrednice: - Uloga monopolistikih barijera i smetnje protoku kapitala; - Otpori prilikom uvoenja novih tehnologija.

DRUTVENA PROIZVODNJA I UKUPAN FOND RADA

Pojam: Proizvodnja svih materijalnih dobara konkretnog drutva, ili naprosto jedne zemlje (podrazumijeva dakle zadato vrijeme i zadati prostor) predstavlja drutvenu proizvodnju. Svi koji radom uestvuju u stvaranju te proizvodnje ulaze u ukupan fond rada.

Ostvaruje ga dakle, angaovani rad onih koji su uposleni u proizvodnim djelatnostima. Radi se dakako, o radu svih onih koji su neposredno ukljueni u proizvodne procese. U Federaciji BiH je danas takvih oko 250 hiljada (rije je o onoj grupi zaposlenih koji rade u djelatnostima proizvodnje, ne i onima koji su zaposleni u sudstvu, policiji, vojsci, kolstvu, zdravstvu, organima vlasti i sl.). Raspoloivi rad: Predstavlja radni potencijal, tj. rad svih koji bi se mogli ukljuiti u proizvodnju. Radni potencijal (radno-sposobni) BiH je oko 700.000 ljudi (oko 350.000 ljudi koji predstavljaju radni potencijal kod nas nije ukljueno ni u kakvu radnu aktivnost). Ukupan fond drutvenog rada moe se posmatrati s dva aspekta: Prvi, kako vidimo na naoj slici, ini onaj rad koji je utroen na obezbjeivanje sredstava za proizvodnju (sredstava i predmeta rada). Poto je taj rad neko morao ranije obaviti (da bi se kamion dizalica mogla koristiti u utovaru, prevozu i istovaru drveta koje se nalazi na kamionu, neko je morao ranije troiti rad da bi ta sredstva napravio). Otuda taj rad i nazivamo minulim. Drugo, vidimo to ponovo na naoj slici, ini ivi ili tekui rad. Rije je dakako, o svrsisihodnom ovjekovom umnom ili fizikom naprezanju. Spajanjem zapravo, ovjeka sa predmetima i sredstvima za rad, ili kako se to obino kae, da je to ovjekov ivi rad, doprinosi ostvarenju drutvenog proizvoda.

SRAZMJERNA RASPODJELA DRUTVENOG FONDA RADA

Raznolikost ljudskih potreba i raznolikost materijalnih dobara:

Ishrana, odijevanje i obua, stanovanje, ogrijev; Prijevoz, komunalne usluge (voda, telefon, prometnice); Obrazovanje, zdravstvo, uprava; Turizam, kultura (bioskopi, pozorite, televizija i sl.).

Stvaranje materijalnih dobara za zadovoljenje gore navedenih potreba:

Neophodno je angaovati odgovarajuu koliinu rada; Izvriti srazmjernu raspodjelu tog rada prema djelatnostima.

Nunost rasporeivanja ukupnog fonda rada:

kako minulog; tako i ivog (tekueg) rada.

U primjeru sa prozvodnjom hljeba:

Neophodno je izdvojiti rad za proizvodnju graevinskog objekta; Za proizvodnju opreme (maine za mijeanje hljeba, penicu i sl.); Za mljevenje ita; Odrediti koliinu rada (broj ljudi koji e mijesiti), zatim pei, razvoziti po prodavnicama, vriti prodaju hljeba i slino.

PROIZVODNA I POTRONA DOBRA KAO OSNOV SRAZMJERA

Organizovanje bilo kakve proizvodnje zahtijeva sredstva za proizvodnju:

Graevinske objekte, maine, alate, transportna sredstva i slino; Materijale za rad (sirovine ili polufabrikate), pogonsku energiju.

U okviru ukupnog fonda rada izdvojie se rad (odreen broj ljudi) koji e:

Proizvesti sredstva za rad; Obezbijediti neophodne sirovine i energiju.

Proizvodnja se ne moe pokrenuti ako nisu obezbijeena i potrona dobra:

Proizvodi ishrane i pia; Odjevni predmeti; Stanovanje i slino.

Zakljuak:

Raspodjelom ukupnog fonda drutvenog rada mora se obezbijediti odgovarajua koliina proizvodnih dobara i odgovarajua koliina potronih dobara; Nuna je srazmjerna raspodjela jednih i drugih, to je i osnovna pretpostavka skladnog odvijanja procesa drutvene reprodukcije.

NAIN ALOCIRANJA DRUTVENOG FONDA RADA

Pitanje: ko i kako rasporeuje drutveni fond rada na pojedine djelatnosti? Moe se to initi svjesnom ovjekovom aktivnou (troje ljudi prikazani na slici upravo to rade, planiraju zapravo ta e ko i koliko da radi) tj. planskom raspodjelomPostoji i drugi nain da se to uradi. Kako vidimo na slici ini se to putem trita, odnosno, trinog mehanizma, tj. stihijski. Radi se naime o djelovanju zakona ponude i tranje. Ako se neto trai to e se i prozvoditi. Ako se ne trai, prozvodnja tih dobara znai nepotrebno i nekorisno rasturanje resursa.

DRUTVENI PROIZVOD I NJEGOVI DIJELOVI

Pojam: Ukupna koliina materijalnih dobara koju stvori neko drutvo (drava) u datom vremenu (recimo u godini) zovemo drutvenim proizvodom. Zovemo ga jo i GDP (greate domestic product), odnosno DBP (drutveni bruto proizvod). Raznovrsnost dobara koja ulaze u GDP nameu problem mjerenja i iskazivanja njegove ukupnosti. Naturalna struktura GDP:

ito, eljezo, ugalj i sl.: iskazujemo u kg. tonama, vagonima i slino; Ulje, nafta i sl: iskazujemo u mililitrima, litrima, hektolitrima; Drvo, gas i sl. u kubnim metrima; Automobili, telefoni, radio, friideri i slino u komadima.

Vrijednosni iskaz GDP:

U koliini rada koja se utroi na njihovu proizvodnju; U novanim jedinicama (domaoj ili stranoj valuti); Svjetski iskaz GDP u SAD-u je u dolarima.

DRUTVENI BRUTO I NETO PROIZVOD

DRUTVENI BRUTO PROIZVOD PREDSTAVLJA:

Vrijednost utroenog minulog (prenesenog) rada; Vrijednost utroenog novododatog (tekueg ili ivog) rada.

DRUTVENI NETO PROIZVOD PREDSTAVLJA:

Vrijednost utroenog novododatog (ivog ili tekueg) rada; Zove se jo i novostvorena vrijednost ili nacionalni dohodak

POJAM NOVOSTVORENA VRIJEDNOST:

Vrijednost utroenog minulog (prenesenog) rada; Vrijednost utroenog novododatog (tekueg ili ivog) rada; Sredstva za proizvodnju (sredstva za rad i predmete rada) neko je ranije proizveo (stvorio); Spajanjem sredstava za proizvodnju sa radnom snagom dobiva se nova vrijednost (primjer: proizvodnja bicikla).

FUNKCIONALNA STRUKTURA DRUTVENOG PROIZVODA

Utvrivanje funkcionalne strukture GDP relevantno je radi sagledavanja u koje se svrhe on koristi. Da pokuamo to objasniti na primjeru onoga to predstavlja komplet to se zajedniki zove kompjuter (recimo da je to ono to ini drutveni proizvod). Od onog to ini kompjuter (na "drutveni proizvod"), monitor koji vidimo na slici koristimo da bi smo vidjeli ono to smo recimo, pisali koristei tastaturu (funkcija ekrana je dakle, vizuelno predstavljanje onog to elimo pomou kompjutera nekom da saoptimo). Tastatura nam koristi da bismo iz onog to se nalazi u disku mogli da aktiviramo, da ga recimo, iz diska izvuemo i na ekranu vidimo. Funkcija tastature je otuda aktiviranje svega onog to je pohranjeno na samom disku. Konano imamo i kuite. U njemu je smjeten disk, odnosno, memorija sistema koji jednostavno zovemo kompjuter. Funkcija kuita je dakle, smjetaj svega onog to je objedinjeno u okviru diska (uhvaena, pohranjena i prema potrebi koritena ovjekova misao memorija). Po slinom modelu valja tumaiti, odnosno, razumijevati i funkcionalnu strukturu drutvenog proizvoda, tj. nain rasporeivanja svega onog to se stvori u jednoj zemlji za period od recimo godinu dana. Organizovanje novog proizvodnog procesa podrazumijeva:

Obezbijeivanje dovoljnih koliina sredstava za proizvodnju; Obezbijeivanje dovoljnih koliina sredstava za potronju.

Tako iz drutvenog proizvoda valja izdvojiti sredstva: Za obezbijeivanje utroenih sredstava za rad; Za obezbijeivanje utroenih predmeta rada, energije i sl.; Potrona dobara neophodna za obnavljanje radne energije; Rezerve za sluaj elementarnih nepogoda sredstva za proirenu reprodukciju

POTREBAN PROIZVOD I VIAK PROIZVODA

Da bi neko drutvo moglo preivjeti nuno je zadovoljavanje potreba svih njegovih lanova:

Zaposlenih radnika (neposredna proizvodnja); Zaposlenih u institucijama drutvene nadgradnje (zdravstvo, kolstvo, policija, vojska, administracija i slino); Nesposobni za rad (djeca, invalidi, bolesni, penzioneri i slino).

Novostvorena vrijednost se zbog toga mora dvostrano sagledavati:

Kao potreban proizvod (potreban rad, potrebno radno vrijeme); Kao viak proizvoda (viak rada, viak radnog vremena). Evo kako to izgleda prikazano na slici:

Potreban proizvod predstavlja onu koliinu materijalnih dobara koja je neophodna za zadovoljavanje potreba neposrednih proizvoaa (potrebe materijalne proizvodnje). Potreban rad prestavlja onu koliinu rada koja je neophodna da se stvori potreban proizvod. Potrebno radno vrijeme ini vrijeme koje je nuno da bi se obezbijedio potreban proizvod. Viak proizvoda prestavlja onu koliinu proizvoda koju stvoraju neposredni proizvoai iznad onog to prestavlja potreban proizvod. Viak rada ini onaj dio rada koji je neophodan da se stvori viak proizvoda. Viak radnog vremena je ono vrijeme koje je neophodno da bi se stvorio viak proizvoda.

POTREBAN PROIZVOD I VIAK PROIZVODA U DRUTVENOM PROIZVODU

U okviru drutvenog proizvoda:

Potreban proizvod i viak proizvoda ravni su novostvorenoj vrijednosti; Potreban proizvod i viak proizvoda se mogu potroiti; Ako se troi preko toga, pokriva materijalnu supstancu reprodukcije.

REPRODUKCIJA I NJENE ZAKONITOSTI

Uprkos tome to je priroda veoma izdana, u njoj se ne moe nai dovoljno slobodnih dobara da bi se podmirile sve ljudske potrebe: Otud je nuno:

Ista stalno pribavljati; Pribavljanje znai njihovo neprekidno stvaranje; Stvaranje znai njihovu proizvodnju.

Poto se s istim dobrima mogu zadovoljavati iste potrebe (hljebom, mlijekom, krompirom i sl. rijeavamo problem gladi) otud je takva dobra neophodno uvijek iznova proizvoditi, ili kako se to jo kae reprodukovati. Pojam reprodukcije:

To je proces stalnog obnavljanja proizvodnje. Na pakovanjima mnogim industrijskim proizvodima upravo vidite ovakav znak .

Proces obnavljanja proizvodnje se ne smije shvatati samo kao rad u proizvodnim halama. Pod tim pojmom treba podrazumijevati itav niz aktivnosti: Proizvodnja nije sama sebi cilj!

Proizvodi se da bi se troilo, tj. zadovoljavale ljudske potrebe; U proizvodnji uestvuje relativno velik broj ljudi; Proizvedena dobra ne troe sami proizvoai, troe ih i drugi; Meu proizvoaa raznih dobara ona se meusobno razmjenjuju

U irem smislu reprodukciju treba shvatiti kao:

Proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potronju.

Da bi se reprodukcija mogla odvijati potrebno je osigurati:

Odgovarajuu koliinu proizvodnih dobra; Odgovarajuu koliinu dobara namijenjenih linoj potronji; Odgovarajuu koliinu dobara za podmirenje zajednikih potreba; Obezbijediti neophodna dobra u odgovarajuim srazmjerima.

Reprodukcija moe biti:

prosta, umanjena i proirena.

PROIZVODNJA
Proizvodnja je temeljna faza drutvene reprodukcije:

Bez proizvodnje ne bi naime bilo ni ostalih reprodukcionih faza; Iako bi mogla samoegzistirati, proizvodnja bez ostalih faza drutvene reprodukcije postaje nesvrsishodna.

Proizvodnja se moe posmatrati s razliitih aspekata:

S tehniko-tehnolokog, organizaciono-upravljakog, sistemskog, vlasnikog, itd.

Kao fazu drutvene reprodukcije, proizvodnju meutim neemo posmatrati ni s jednog naprijed pomenutog aspekta:

Posmatraemo je, prije svega, kao sferu u okviru koje se stvara, odnosno nastaje vrijednost.

Proizvodnja je zapravo faza, u okviru koje nastaje (u okviru koje se stvara) nova vrijednost:

Nastanak i promjena vrijednosti i jesu u fokusu ove naune discipline.

NATURALNA I ROBNA PROIZVODNJA

Proizvodnja iji je cilj zadovoljavanje potreba ljudi nije isto to i robna proizvodnja:

Ako su proizvedena dobra namijenjena zadovoljenju vlastitih potreba (potreba samih proizvoaa), proizvodnja u tom sluaju nema karakter robne proizvodnje; Proizvodnja koja u sebe ukljuuje fazu razmjene, proizvedena dobra tada dobivaju novi status, tj. status robne proizvodnje; Razmjena proizvoaima razliitih vrsta dobara osigurava zadovoljenje (pokrie) svih potreba.

Ostaje meutim, pitanje kako razmjenu treba obavljati?

NATURALNA PROIZVODNJA
Naturalna proizvodnja je ona gdje se proizvedena dobra koriste samo za zadovoljenje potreba neposrednih proizvoaa:

Sve potrebe su zadovoljavane u okviru plemena ili pak, domainstva; Plemena prvobitnih drutava proizvodila su sve to je neophodno za zadovoljenje potreba zajednica; Do razmjene, ako je uopte i bilo, dolazilo je posve sluajno; Razmjenjivali su se sluajni vikovi.

Naturalna proizvodnja se vezuje za prvobitnu ljudsku zajednicu, te robovlasniko i feudalno drutvo:

Naturalna proizvodnja nije meutim stvarala prepostavke ubrzanom razvoju; Takvi odnosi su morali biti prevazieni.

ROBNA PROIZVODNJA

Robna proizbodnja je ona proizvodnja gdje se dobra ne proizvode da bi zadovoljavale potrebe neposrednih proizvoaa, ve radi zadovoljavanja potreba drugih; Kontakti izmeu proizvoaa i potroaa ostvaruju se putem trita; Proces tih meusobnih odnosa tee kroz sistem trampe, ili pomou novca (kupoprodaje); Sistem razmjene (trampom ili novcem) je stvorio i potpuno novu instituciju, tj. trgovinu.

ZAKON VRIJEDNOSTI
Svaka proizvodnja nije dakle, i robna proizvodnja. Shodno tome ni svako proizvedeno dobro nije roba. Da bi se neko dobro moglo smatrati robom moralo bi da posjeduje odreena i naravno, svakom prepoznatljiva svojstva.

OSNOVNA SVOJSTVA ROBE

Da bi neko dobro imalo svojstvo robe mora da ispuni tri zahtjeva: 1. Da ima upotrebnu vrijednost; 2. Da ima prometnu vrijednost; 3. Da ima vrijednost. 1. Upotrebna vrijednost kao zahtjev:

Da ima neku svoju namjenu; Da moe podmirivati ljudsku potrebu; Da se moe trajno osiguravat

2. Prometna vrijednost kao zahtjev:

Da je proizvoa nije stvarao za sebe ve za druge; Da se ustupa drugima putem razmjene; Da se razmjena obavlja na tritu trampom ili novcem.

3. Vrijednost kao zahtjev: Kada neko dobro ima upotrebnu vrijednost i kada je ta vrijednost namijenjena drugima (kupoprodaja), ono mora jo i da bude proizvod ljudskog rad. Ljudski rad (rad ovjeka) je dakle, stvaralac vrijednosti; Koliina ljudskog rada uloena u neko dobro odrednica je vrijednosti svake robe; Vea koliina rada uloena u stvaranje nekog dobra daje veu vrijednost i obrnuto

KONKRETAN I APSTRAKTAN RAD

Rad se posmatra kroz njegove dvije dimenzije: kao apstraktni rad i kao konkretni rad. APSTRAKTNI RAD Na slici vidimo da se obavlja neki rad, troi se dakle ljudska energija, odnosno stvara vrijednost.

Predstavlja svrsishodno troenje (umne, fizike ili obiju zajedno) radne energije ovjeka; injenicu da smo neto radili, tj. obavljali kakav svrsishodan posao, time smo uestvovali u stvaranju vrijednosti; Troenjem tog rada (apstraktni rad) stvara se vrijednost

KONKRETNI RAD Pokazatelj je, ta smo to stvarali, koji konkretan proizvod. Na slici vidimo berbu graka. Konkretan rad ovih ljudi je dakle, uzgoj odnosno branje graka.

PROST I SLOEN RAD

Odrednicu vrijednosti, kako smo naprijed istakli ini apstaktni rad.

Iskazuje se kao vrijeme provedeno na radu; Mjeri se brojem sati provedenih na radu; Rezultat tog rada mora biti konkretan proizvod.

Primjer: Ako upotrijebimo 8 asova na izradi jednog para obue, recimo da se par obue napravi za jedan radni dan, tj. 8 sati rada napravili jedan par cipela. Vrijednost jednog para obue utvruje se kao 8 sati rada. Primjer smo uzeli s cipelama, a ta je ako je neko 8 sati kopao kanal, moda radio na pravljenju: automobila, kompjutera i slino. Postavlja se pitanje: Da li 8 sati rada na kopanju kanala vrijedi isto kao i 8 sati na izradi obue, pravljenju kompjutera, kompjuterskih softvera i sl. Naravno, to nisu niti mogu biti iste vrijednosti. Izrada kompjutera je sloenija od rada na kopanju kanala, otuda 8 sati rada na kopanju kanala i 8 sati na izradi kompjutera nisu ekvivalentni.

Rad na kompjuterima je sloen rad dok je kopanje kanala prost rad:

Za pravljenje kompjutera, znanje mora biti relativno visoko; Za kopanje kanala fiziko naprezanje je vie potrebno od znanja; Otud je jedan as rada na izradi kompjutera vrijedan kao vie asova rada na kopanju kanala.

Sloeni rad se otuda i definie kao multiplikovani prosti rad. Za utvrivanje vrijednosti sloenog rada neophodno je svoenje sloenog rada na prost rad. Prostim radom se smatra svaki rad radnika bez ikakvih kvalifikacija. Zakljuak: Vrijednost ma kog dobra odreena je dakle, koliinom rada jednog nekvalifikovanog radnika

PRENESENI I TEKUI RAD

Da bi se napravio bilo kakav proizvod neophodno je da se obezbijede sredstva za rad, predmeti rada i sam rad (radna snaga). Minuli rad u vrijednosti roba:

Sredstva za rad i predmete rada neko je ranije stvarao; Da bi otpoeli s proizvodnjom nune su i te ulazne komponente; Da bi se te komponente stvorile, neko je to ranije morao da uradi.

Novu vrijednost otuda komponuje i rad koji je neko ranije uinio:

Taj rad zapravo, nazivamo minulim ili prenesenim radom; Minuli ili preneseni rad je takoer, jedna od komponeti vrijednosti.

Tekui ili ivi rad kao odrednica vrijednosti:

Spajanjem sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom dobivamo novu vrijednost, tj. konkretan proizvod; Koliina novododatog rada zajedno s prenijetim, odreuju veliinu vrijednosti; S poveanjem ili pak, smanjivanjem koliine uloenog rada (prenijetog ili novododatog) raste ili pada vrijednost robe.

DRUTVENO POTREBNO RADNO VRIJEME

Kad imamo dva ili vie subjekata (vie firmi) koji proizvode isto dobro recimo da je to kuhinjska so:

Svaka od firmi e za isti taj proizvod troiti razliitu koliinu rada; Neke e naime, troiti vie, a neke pak, manje asova rada.

So se moe proizvoditi isparavanjem morske vode ili pak, kopanjem minerala soli u rudniku.

Za so koja se dobiva iz morske vode utroi se recimo, 8 asova rada; Za so koja se dobiva kopanjem rude utroi se, primjera radi, 10 asova rada.

Ako koliina rada (minulog i tekueg) odreuje vrijednost nekog dobra, imali bi da:

Morska so vrijedi 8 asova, to je recimo, ekvivalento 4 KM; So dobivena iz rudnika vrijedi 10 asova, to je ekvivalentno 5 KM.

Namee se odmah i pitanje da li je mogue jedan te isti proizvod, u ovom sluaju so, prodavati po razliitim cijenama?

So se, kao to znamo, prodaje po jedinstvenoj cijeni.

U sluaju prozvoda iz gornjeg primjera, vrijednost bi se odredila uzimajui prosjek utroenog vremena (prosjenu cijenu). Vrijednost soli bi naime, odredio uloeni rad od 9 asova. Tih devet asova (prosjek utoen za dobivanje soli) odreuje vrijednost jednog kilograma soli. I upravo je to drutveno potrebno radno vrijeme u proizvodnji soli. Drutveno potrebno radno vrijeme pojam:

Predstavlja ono vrijeme koje je dovoljno da se u prosjenim uslovima proizvede neko dobro.

Vrijednost se dakle, ne odreuje prema individualnim ve prema prosjenim uslovima privreivanja

ZAKON VRIJEDNOSTI
Na slici vidite dijelove nekog aparata, odnosno maine (u pitanju su baterija i dizalica - kran). Predstavljena je zapravo, struktura dvaju proizvoda. Pokazujui njihov presjek eljelo se ukazati na to ta sve ini sastavne dijelove tih naprava. Pomou fizike i mehanike eli se objasniti sastav i unutranja graa dvaju relativno sloenih predmeta. Zakon vrijednosti nam takoer, treba da objasniti vrijednosnu struktur prozvedenog dobra (proizvedene robe). No, ne i fiziku, odnosno mehaniku, ve vrijednosnu. Zakon vrijednosti nam treba naime, da razjasni zato olovka kojom piemo kota 1 KM, knjiga iz koje uite ovaj predmet 40 KM, kompjuter 1.500 KM i tako redom. Kako se stvara vrijednost moemo, isto tako, prikazati i na primjeru kompjutera, tanije kompjuterskog kuita. Pogledajmo sliku

kompjutera iznutra. ta se to zapravo, nalazi unutar kuita? Ono to vidimo na slici predstavlja strukturu, ili naprosto sastavne dijelove centralne jedinice raunara. Centralna jedinica je dakle, komponovna od velikog broja razliitih dijelova. Ti dijelovi su zapravo, iskaz fizikog sastava kompjutera. Meutim, ostaje pitanje ta je to to ini njenu vrijednost, odnosno ime se iskazuje vrijednosna struktura kompjutera? Odgovor je posve jednostavan! To je ona koliina rada koja se uloi u svaki, pa i onaj najsitniji dio koji je ugraen u kompjuter, tj. rad koji je uloen u sve ono to komponuje fiziku strukturu kompjutera. Ukupan zbir tog rada odrednica je vrijednosti, ili jednostavnije, pokazatelj je veliine vrijednosti kompjutera.

PRODUKTIVNOST I VRIJEDNOST
Produktivnost je sposobnost da se ista koliina dobara proizvede za krae vrijeme. Ako isti proizvod (recimo da je u pitanju so) dobijemo s manje uloenog rada. Njena vrijednost e se smanjivati.Dobar su primjer Informacione Tehnologije! Cijene kompjutera su svaki dan sve nie.

INTEZIVNOST I VRIJEDNOST
Ako se vie napreemo (bilo fiziki ili umno) troit emo vie energije. Vie rada, odnosno, vie troenje energije znai i vie proizvoda. Poto utroenu energiju valja nadoknaditi, vrijednost tim radom nainjenih proizvoda nee biti promijenjena. Zakljuak:

Rast produktivnosti vodi smanjivanju vrijednosti roba; Pad produktivnosti vodi poveavanju vrijednosti roba; Intenzivniji rad poveava broj proizvedenih jedinica; Vei broj jedinica koji se proizvede u istom vremenu ne mijenja njihovu vrijednost; Promjenom intenzivnost ne vodi smanjivanju niti poveanju vrijednosti promjenom intenzivnosti doi e naprosto do poveanja, odnosno, smanjivanja broja proizvedenih jedinica.

Vrijednost robe odreuje dakle, koliina apstraktnog ljudskog rada (minulog i tekueg) utroena u proizvodnju nekog dobra uz dakako, prosjenu produktivnost i prosjenu intenzivnost. Ako vie proizvoaa uestvuje u stvaranju istog dobra vrijednost e se odreivati svoenjem individualnog na prosjeno radno vijeme. Opti zakljuak: Zakon vrijednost je temeljni ekonomski zakon. On nam ukazuje na dvije relevantne stvari: 1. ta je to to odreuje vrijednost svega onog to ljudi stvaraju? 2. Na koji nain i u kom omjeru rad utie na vrijednost roba

MJERENJE VRIJEDNOSTI ROBA

Socijalisti utopisti (18 i 19 v.) R. Oven, . Furije, S. Sinon i drugi.

Vrijednost roba pokuali su da mjere i iskazuju koliinom uloenog rada; Taj nain utvrivanja i iskazivanja vrijednosti u praksi nije proao; Idejni sistema tog sistema, u ekonomskoj teoriji nazvani su utopistima.

Prije pojave ideja Utopista praksa je imala bolja rjeenja.

U tom smislu koriten je pristup poznat kao prometna vrijednost; Rije je o specifinom pristupu utvrivanju i mjerenju vremena utroenog u proizvodnji nekog dobra; Vrijeme utroeno u proizvodnju iskazuje se jedinstveno, tj kao suma vrijednostin (koliina utroena rada)

PROMETNA ILI RELATIVNA VRIJEDNOST

Prvo pitanje koje nam se odmah namee glasilo bi: Zbog ega se robe uopte kupuju i prodaju, tj. razmjenjuju? Odgovor glasi:

Zbog toga to se proizvode da bi bile upotrebna vrijednost za druge; Zbog toga to su razliite upotrebne vrijednosti; Zbog toga to robna proizvodnja tek kroz razmjenu dobiva svoj smisao.

Da bi se meutim, robe mogle razmjenjivati potrebna je jo jedna pretpostavka:

Da i jedna i druga u sebi sadri neto to im je zajedniko! Prometna vrijednost sadri obe te prepostavke.

Srazmjerski odnos koji pokazuje koliko jedne robe treba dati za kakvu drugu robu u sutini je odrednica prometne vrijednosti. Poto je rije o odnosu jedne naspram drugoj robi, ovu vrijednost zovemo i RELATIVNOM VRIJEDNOU. Za robu koju nekom nudimo trai se uvijek ekvivalent. Primjer: Razmjena brana za ulje. Mjenjamo vreu brana od 45 kg za 15 litara ulja. Ulje je branu ekvivalent, a brano je u relativnom obliku. RAZMJENA JE DAKAKO, MOGUA RAZMJENJUJU SE RAZLIITE UPOTREBNE VRIJEDNOSTI.

PROMJENA KOD ROBA EKVIVALENAT

Polazna pretpostavka je da su se promijenili uslovi privreivanja kod proizvodnje ulja. Proizvodnja ulja umjesto ranijih 3 sata, sada traje 6. Vrijeme proizvodnje brana ostalo je nepromijenjeno. 1 vrea (45 kg) brana (45 asova) =7,5 litara ulja (45 asova) (1 kg brana 1 as rada) (1 litar ulja 6 asova rada)

Proizvodnja 1 litra ulje traje 1,5 as umjesto 3 asa ranije; Proizvodnja kilograma brana ostala je nepromijenjena. 1 vrea (45 kg) brana (45 asova) = 30 litara ulja (45 asova) (1 kg brana 1 as rada) (1 litar ulja 1,5 as rada)

PROMJENE VRIJEDNOSTI KOJE NE UTIU NA PROMETNU VRIJEDNOST

1 vrea (45 kg) brana (90 asova) = 15 litara ulja (90 asova) (1 kg brana 2 asa rada) (1 litar ulja 6 asova rada)

ULOGA NOVCA U RAZMJENI

Novac je sve! Novac je bezvrijedan papir - novac nije nita! ta je od navedenog tano ponajbolje govori slika ispod. Na slici vidite novanicu od 100 DM. Moete li povjerovati da novanica na slici sada predstavlja najobiniji papir. Zato? Prije svega, zbog injenice to je novac samo simbol, ili bolje, predstavnik vrijednosti. Novac je zapravo isto to i uteg na vagi. Ako utvrdimo da je uteg nepraktian i da postoji neto bolje za mjerenje neeg, prirodno je da emo ga odbaciti i koristiti neto novo.U ivotu to tako i biva! Ko jo u prodavnici mjeri eer ili kakvu drgu robu obinom vagom? Danas se koriste elektronske vage. One rade, kao to znate, po principu kazaljki na satu. Isto kao i s tegovima, nekadanjim kantarom, loniem (mjerenje neke koliine na seoskoj pijaci) i tome sl., tako je i s novcem. Iz upotrebe je potisnuta nadaleko poznata novana jedinica njemake: marka (vidimo je gore na slici). Zamijenio je EURO, tj. novana jedinica Evropske unije. Zato i kako je to mogue vidjeemo u narednom kazivanju? Prosta (sluajna) razmjena: koza = pas Kada su prvi put ljudi poeli da meusobno trguju (razmjenjuju dobra) to su radili posve sluajno. Neko je, primjera radi, imao kozu koja mu i nije trebala, trebao mu je pas da bi mu

pomagao u uvanju stada. Druga pak, osoba imala je 2 psa, a jedan mu je bio dovoljan. U meusobnom sluajnom susretu oni su mogli da jedan drugom ustupe ono to su imali kao viak. Od onog drugog uzmali bi neto to im je u zadovoljenju potreba bilo neophodno. Otuda se taj oblik razmjene i naziva prosti ili sluajni. Ono to karakterie taj oblik razmjene je injenica da su se morale nai osobe koje imaju viak neega, a to to su imali kao viak upravo bi nedostajalo nekom drugom. Drugim rijeima, nekom kom je neophodan pas, imao je ovcu koja mu i nije bila potrebna, a osoba kojoj je neophodna ovca, imala je psa koji mu i nije bio neophodan. Ako se takav odnos ne pojavi do razmjene nee doi. Iako vlasnici razliitih dobara imaju neto to im i nije potrebno, vikove nee dati drugima, ukoliko im drugi ne mogu ponuditi neto to njima treba. Razvijeni oblik razmjene Slika dviju ena zorno ukazuje na sutinu razvijenog ili kako to jo kaemo, opteg oblika izraavanja vrijednosti. ena na slici koja popisuje robe ukazuje, ta se sve moglo dobiti za proizvod (robu) koju dri u polici osoba na lijevoj strani (kazaemo da je to motika). Motikom se u ovom sluaju mjeri vrijednosti ostalih roba. Motika je pozicionirana na lijevoj, a sve ono to se za nju moe dobiti, dakle, sve druge robe pozicionirane su na desnoj strani (razvijeni oblik razmjene). Zamjenimo li sada pozicije dviju ena, slika e nam dati posve novu situaciju. ena koja pravi spisak roba (sve to se u predhodnoj fotografiji dobivalo za motiku) sada se nalazi na lijevoj, a roba koja simbolizuje motiku nalazi se na desnoj strani. Jednom se dakle, robom moe iskazati vrijednost svih drugi roba to je, bez sumnje, univerzalan ili jednostavnije, opti oblik vrijednosti. To je sada postalo neko opte pravilo.

OPI ILI UNIVERZALNI OBLIK VRIJEDNOSTI

Ako sada zamijenimo mjesta naprijed navedenim dobrima imaemo sljedeu situaciju:

10 kg

4 kg

25 kom

Zlato u ulozi opteg ekvivalenta 6 mg zlata (6 sati rada) = 1kg meda (6 sati Novac je = tas (teg, givit) za mjerenje rada) vagom 0,5 mg zlata (0,5 sati rada) = 1 jaje (0,5 sati Novac je = metar za mjerenje povrine Novac je = posuda za iskazivanje u litrima rada) 2 mg zlata (2 sata rada) = 1 kg ita (2 sata Novac je = brojka za iskazivanje u rada) komadima Kao to su mjerne jedinice poput; metra, kantara, tasa givta za vagu, lonia i sl. to je i novac. Koristi se dakle, da bi neemu utvrdili kvanitet (koliinu vrijednosti). Cijena i tehnika mjerenja vrijednosti. Novac i moneta Moneta = novac svake zemlje. Valuta = naziv novane jedinice. Deviza = potraivanje iz inostranstva.

Novac i izraavanje vrijednosti

Funkcije novca sredstvo prometa; sredstvo plaanja; svjetski novac: gomilanje i uvanje bogastva.

Sredstvo prometa (obezbjeuje nesmetano odvijanje razmjene):

Novac se umjesto zlata ili kakvih drugih roba koristi za obavljanje razmjene; Kada se razmjena obavlja putem trampe neophodno je nai partnere gdje jednima i drugima trebaju njihove robe.

Sredstvo plaanja (osigurava transformaciju R N i N R). Svjetski novac:

Novac ekonomski najmonije zemlje koristi se u meunarodnoj razmjeni.

Gomilanje i uvanje bogatstva:

Umjesto kupovine zemlje, kue, pravljenje vikendica i sl. novac se koristi da bi se iskazivalo bogatstvo;

Obino se dri u banci ili se pak, ulae u formi akcionarskog kapitala.

Svjetski novac Fotografija koja pokazuje zakljuane dolare (ne i tolare, tj. novanu jedinicu Slovenije) za nas je od posebnog znaaja. Zato su dolari vani i kakvu uopte imaju ulogu, o tome se govori u Svjetskom novcu.

Koja koliina novca moe da bude u opticaju? Utvrivanje koliine novca u opticaju vri se pomou sljedeeg obrasca. Src - Kp + Dp - TI Okn = ----------------------Br.ob Okn - optimalna koliina novca u opticaju Src - suma robnih cijena Kp - kreditna prodaja Dp - dospjela potraivanja TI - trampa (kompenzacija) i interno troenje Ob - broj obrtaja jedne novanice

Ko utvruje koliko je novca neophodno u opticaj?

Utvruje drava putem za to osnovanih institucija (centralna banka, emisina banka, currency board odbor za novac i sl.).

Kvazi novac ek, mjenice, akceptni nalog, porudbenica i sl. nisu novac, ali se s istim moe obaviti kupoprodaja. Zlatni i papirni novac Na slici vidite metalni novac. Kako je on nastao? Da li ga je neko izmislio ili je nastao spontano? Odgovor na to pitanje, uz ovaj podsjetnik, nai ete na stranicama vaeg udbenika.

INFLACIJA I DEVALVACIJA
Inflacija = viak novca iznad sume robnih cijena. Devalvacija = smanjenje vrijednosti novca naspram drugim valutama.

DEFLACIJA I REVALVACIJA
Deflacija = manjak novca od sume robnih cijena. Revalvacija = poveanje vrijednosti novca u odnosu na druge valute.

SUBJEKTIVNE TEORIJE VRIJEDNOSTI

Objektivne teorije: 1. Teorija radne vrijednosti, 2. Teorija trokova proizvodnje. Teoretiarima objektivne vrijednosti smatraju se:

Tteorija radne vrijednosti.

Vilhelm Pety (1623/87), John Locke (1632/87), K.Marks (1818/83)

Teorija trokova proizvodnje.

Joana Robinson (1903 1983) Subjektivne teorije: Teorije poivaju na miljenju pojedinca o tome ta mu pojedino dobro znai u zadovoljenju potreba:

to neko dobro vie znai pri zadovoljenju potreba ono je vrijednije (skuplje) i obrnuto; Teorije i teoretiari subjektivne vrijednosti pripadaju razliitim pravcima:

- lozanska ili matematika kola, - beka ili psiholoka kola, - kembridska, tj. engleska kola.

Osnove teorije ine sljedea shvatanja:

- vrijednost se odreuje na osnovu subjektivnog stava pojedinaca, - vrijednost nije mjerljiva, - vrijednost odreuje spoznaja pojedinca o korisnosti.

PRVI TEORETIARI
Ferdinando Galijani (1728 1787)

Vrijednost odreuje: korisnost i rijetkost; Primjer su voda i dijamant.

Poto korisnost nije mogao kvantificirati Galijani je zapao u ozbiljne tekoe. ak Tirgo (1727 1781) Problem u koji je zapao Galijani pokuava rijeiti Tirgo uvoenjem novih odrednica u teoriju. Tirgo zapravo, uvodi pojmove: korisnost, rijetkost i prometnu vrijednost. Korisnost se odreuje linom ocjenom:

Njeno utvrivanje je potpuno individualno; Ocjenjivanje se vri probom ili upotrebom.

Tirgo istie kako su dvije iznesene odrednice temeljne pretpostavke za odreivanje prometne vrijednosti. Kada postoje dva dobra koja mogu zadovoljiti istu potrebu:

Pojedinac brzo dolazi do spoznaje da mu jedno vrijedi vie od drugog; Na taj nain on saznaje kako mu je recimo, meso vrijednije od hljeba; Upotrebna vrijednost, kako kae Tirgo, nije nita drugo do poreenja.

Za utvrivanje upotrebne vrijednost neophodni su otud:

Pojedinac sa svojim shvatanjima i eljama; I prisustvo veeg broja dobara koja mu mogu zadovoljiti jednu istu potrebu.

Kada je rije o prometnoj vrijednosti:

Vie nije dovoljan pojedinac, nuno je prisustvo vie osoba; Nuan je susret veeg broja ponuaa i potroaa; U meusobnom susretu iskazuju se njihove individualne elje.

Kvanitativno iskazivanje vrijednosti vri se putem cijena:

Cijene utvruju zajedniki ponuai i potroai; Ako je veliki broj jednih ili drugih uzima se prosjena cijena.

Prometna vrijednost otud i predstavlja:

Prosjenu vrijednost, a nju su odredili svi koji su uestvovali u razmjeni.

TEORIJA MARGINALNE KORISNOSTI

Vrednovanje korisnog svojstva:

One posljednje, ili kako se jo kae, marginalne jedinice nekog dobra, kojom on zadovoljava potrebu, odrednica je vrijednosti.

S. Yevons (1835 1882)

Pojedinac tei maksimalno moguem uivanju; Uivanje treba priutiti uz minimalno ulaganje; to dobro prua vee uivanje korisnost je vea.

Uivanje na poetku koritenja nekog dobra nije ista kao na kraju njegovog koritenja

Ona posljednja jedinica je i posljednji stupanj korisnosti; Posljednji stupanj je otud i najbitniji za ocjenu vrijednosti.

C. Menger (1840 1921) Mengerova postavka se utemeljuje na injenici ta pojedinac misli o nekom dobru. Nain na koji neko dobro utie na zadovoljavanja potreba on je sva dobra:

Podijelio na ona vieg i ona nieg reda.

Prvo se zadovoljavaju potrebe vieg reda (jelo), a tek potom ona drugog reda.

Otud i postoji hijerahija potreba; Klasifikaciju je izvrio shodno hitnosti zadovoljenja potrebe.

L. Walras (1834 1910) Vrijednost je, on kae, usklaen odnos ponude i tranje:

Ti odnosi se mogu i matematiki iskazati; On ne pravi razliku izmeu cijene i vrijednosti; Vrijednost je po njemu jednaka cijeni; Cijene se uspostavljaju na nivou gdje su ponuda i tranja uravnoteeni.

Walras razlikuje dvije trine strukture:

1. Trite potpune konkurencije kojeg karakteriu:

Neogranien broj ponuaa i potroaa; Slobodan protok ljudi i roba; Slobodan izbor djelatnosti i slino; Na takvom tritu odnos ponude i tranje je uravnoteen, - ravnotea odreuje cijene kojima se iskazuju vrijednost.

2. Trite ograniene konkurencije kojeg karakteriu:

U svemu suprotna od prethodne; Na nju utiu bilo faktori na strani ponude bilo faktori na strani tranje; Tu strukturu moe da diktira i drava.

U takvoj strukturi odrednice vrijednosti ne funkcioniu.

ZNAAJ SUBJEKTIVNIH TEORIJA

Subjektivna teorija ne moe odgovoriti na pitanje stvaranja vrijednosti. Uprkos toj injenici, ne mogu se ni potpuno odbaciti!

U drutvima u kojima se ne postavlja pitanje kako proizvesti ve kako proizvedno prodati, teorija dobiva puni smisao; Subjektivna teorija je nain objanjenja ponaanja potroaa pri odluci o izboru; Pitanje je naime, zato e neko izabrati ljetovanje na Tenerifima, a ne na Havajima.

ZAKON VRIJEDNOSTI KAO REGULATOR PRIVREDNIH TOKOVA

Zakon vrijednosti je opti zakon ekonomije. Osim to nam govori kako se stvara vrijednost, on je i opti regulator privrednih tokova. Kao opti regulator privrednih tokova zakon vrijednosti:

Vri alokaciju kapitala po pojedinim oblastima; Akcelator je tehniko tehnolokog razvoja; Odrednica je pravca privrednog rasta i razvoja; inilac je bogatstva nekog drutva i slino.

Kako zakon vrijednosti djeluje:

Operacionalizacija se vri na nain to svaki subjekt nastoji da svoje (individualno) radno vrijeme spusti ispod prosjeka; Tim nastojanjem oni doprinose tehniko tehnolokom i organizacionom progresu; Oni zapravo nastoje popraviti svoje uslove privreivanja; Poboljavanje uslova privreivanja podrazumijeva aktiviranje svih inilaca postojeeg sistema.

Da bi zakon vrijednost mogao djelovati:

Nuno je uspostaviti odgovarajuu trinu strukturu; Struktura neograniene konkurencije je ono stanje u kom zakon vrijednosti moe ponajbolje djelovati.

Zakon vrijednosti jednako djeluje:

Kako na proizvoae istih roba; Tako i na proizvoae razliitih roba.

Kada je rije o proizvoaima istih roba, zakon vrijednosti djeluje putem drutveno potrebnog radnog vremena. Djelovanje zakona vrijednosti na proizvoae razliitih roba vri se putem seobe kapitala iz jednih u druge djelatnosti. Da bi zakon vrijednost mogao nesmetano djelovati relevantan inilac je trite

TRINA VRIJEDNOST
Kupovina i prodaja znae meusobno susretanje ljudi. Cilj susretanja je nuenje i traenje odgovarajuih dobara. Susreti se obavljaju na tritu. Trite se otud moe definisati kao mjesto gdje se uz pomo trinog mehanizma utvruje drutveno-potrebno radno vrijeme.

TRITE I TRINI MEHANIZAM

Definicija:

Trite prestavlja susretanje ponude i tranje (kupaca i prodavaca); Cilj susreta je utvrivanje (odreivanje) vrijednosti pojedinih roba (odreivanje drutvenopotrebnog radnog vremena) i verifikovanje rada (konkretnog rada upotrebne vrijednosti) uloenog u proizvodnju nekog dobra.

Trini mehanizam:

Je nain (sistem) na koji funkcionie trite; Rije je zapravo, o specifinoj upotrebi cijena i traenih koliina.

Rast cijena je signal proizvoaima da poveavaju ponudu. Pad cijena je signal proizvoaima da smanjuju proizvodnju. Djelovanje trinog mehanizma nije nita drugo do promjena uslova privreivanja. Promjene uslova privreivanja su povod za novo utvrivanje prosjenog radnog vremena u okviru odgovarajue grane.

UREIVANJE TRINE VRIJEDNOSTI

Ako ste posmatrali scenu prodaje stoke na nekoj seoskoj pijaci, mogli ste zapaziti rukovanje kakvo vidimo na naoj slici. Dvije ruke simbolizuju da je neki pazar obavljen. No, nisu to ruke onih koji kupuju i prodaju stoku. Radi se prije o rukama onih koji su prodali, odnosno kupili kakav software. Oni koji kupuju i prodaju tu vrstu robe niti se cjenkaju niti se poslije ugovorenog posla rukuju. Pretpostaviemo da je to ipak, bilo rukovanje na seoskoj pijaci. Kada, kako i zato se ljudi rukuju najbolje emo razumijeti ukoliko razumijemo znaenje odrednica trite i trini mehanizam. Trina vrijednost je meutim, posve nova odrednica:

To je utvrivanje vrijednosti kroz instituciju samog trita; Utvrivanje trine vrijednosti obavlja se putem trinog mehanizma.

Trina vrijednost nije nita drugo do:

Verifikovanje koliine utroenog rada iskazano kroz cijenu; Time je cijena postala iskaz drutveno-potrebnog radnog vremena.

Izrazom trina vrijednost dobili smo i jednu novu odrednicu. Odrednica je znaajna za razumijevanje naina utvrivanja i iskazivanje vrijednosti roba. U tom smislu, imamo tri pojmovne odrednice! 1. individualna vrijednost, 2. vrijednost, 3. trina vrijednost. 1. Individualna vrijednost:

Predstavlja utroeno vrijeme svakog proizvedenog subjekta posebno; To vrijeme moe da bude vie ili nie od prosjeka, ili pak, prosjeno u okviru date grane. 2. Vrijednost:

Predstavlja koliinu rada utroenog pod prosjenim uslovima privreivanja (prosjena produktivnost i prosjena intenzivnost); Vrijednost se moe objasniti i kao prosjeno vrijeme utroeno u proizvodnju nekog dobra (drutveno-potrebno radno vrijeme). 3. Trina vrijednost:

Predstavlja vrijednost robe utvrenu na tritu iskazanu u konkretnoj cijeni; Cijena se odreuju funkcionisanjem institucije trinog mehanizma.

CIJENA I RASPODJELA DRUTVENOG FONDA RADA

Iz primjera o raspodjeli koja se obavlja u okviru grane vidjeli smo:

Da koliina utroenog rada iskazana u asovima tj. iznosu od 16,050.00 biva u cijelosti priznata; Pri tome, jedni proizvoai dobivaju, dok drugi tom raspodjelom gube.

To se takoer, moe vidjeti i u sluajevima iskazivanja vrijednosti u cijenama:

Vrijednost rada iskazana u cijenama, tj, novcu koja iznosi 80,250.000 biva u cijelosti priznata; Pri tome jedni (prvi i trei) imaju pozitivan uinak, dok drugi gube (primjer s proizvoaem II).

Kako to se iz navedenog primjera vidi, rije je o uticaju zakona vrijednosti na proizvoae u okviru iste grane.

ZAKON VRIJEDNOSTI I RASPODJELA IZMEU GRANA

Nadoknada utroenog rada po granama ne ide logikom po kojoj se to ini u okviru same grane: Grane koje imaju bolje uslove privreivanja u odnosu na druge kao i grane s monopolskim poloajem prisvajaju vie, i to ide na teret grana s loijim poloajem. Proces prelijevanja se odvija putem kupovine roba!

Monopolisti naime, odreuju najvie cijene svojim proizvodima; Kada se vie novca troi za nabavku roba jedne grane, ne ostaje ga dovoljno za kupovine roba drugih (nemonopolskih).

Prelijevanje iz jedne grane u drugu granu ima svoje granice:

Granica je odreena veliinom drutvenog proizvoda;

Sistem funkcionie tako to se smanjuje proizvodnja u granama koje cijenama ne mogu pokriti trokove proizvodnje!

Proces smanjivanja se odvija kroz seobu kapitala iz jednih grana u druge.

KAPITAL I VIAK VRIJEDNOSTI

Zadovoljenje potreba porodice, plemena, zajednice inilo je:

Osnovnu pokretaku snagu proizvodnje ljudi prvobitne zajednice; Taj pokretaki motiv odrat e se sve do pojave kapitalizma.

Bilo bi posve smijeno ako bi neko tvrdio kako pokree proizvodnju s ciljem:

Da proizvodi dobra, kako bi zadovoljavao svoje potrebe i potrebe svoje porodice; A jo manje radi zadovoljavanja potreba lanova drutva u kom ivi.

Pokretanje proizvodnje ili kakve druge poslovne aktivnosti motivisano je:

Prije svega, potrebama stalnog oploivanja kapitala.

Dakako, ima i onih koji su spremni pokrenuti proizvodnju s ciljem:

Realizacije neke svoje ideje; Provjere funkcionisanja sistema i tome sl.

Kapital koji je u funkciji pokretanja proizvodnje podrazumijeva meutim, nabavku:

Proizvodnih inilaca (sredstava i predmeta rada kao i radne snage); U procesu rada proizvodni inioci se razliito troe; Predmeti rada u potpunosti se utroe; Sredstava za rad djelomino; Radne snage se troe na sebi svojstven nain.

Spajanjem sredstava i predmeta rada s radnom snagom nastaje nova vrijednost:

Nova vrijednost - dobiveni proizvod je posve drugaiji od onog to je ulo u proizvodni proces; Uz pomo maina i rada, sirovine i drugi materijali dobili su novi izgled.

Da bismo vidjeli kako taj proces tee vratiemo se ponovo primjeru vezanom za proizvodnju eera!

U proizvodnju ulaze repa, maine za sjeenje, kotlovi za iskuhavanje rezanaca, sistem za suenje melase, objekat u kom se sve to obavlja i drugo; Svemu tome je pridodata jo i radna snaga koja pokree maine i nadzire njihov rad.

Utrocima svih pomenutih inilaca tereti se proizvod koji se izrauju, u ovom sluaju, prenosi se na proizvedeni eer. Ako utroene proizvodne inioce prenesemo na sam proizvod (koliko se oni utroe) ne moemo, a da se ne zapitamo - kako se kapital oplouje?

KAKO SE KAPITAL OPLOUJE?

Razumijevanje sistema oploivanja kapitala namee potrebu:

Analize svakog od proizvodnih inilaca i naina nihovog transformisanja, odnosno prenoenja na novi proizvod; Te sagledavanje koji to proizvodni inilac doprinosi oploivanju uloenog kapitala.

Da bi problem u cjelosti razumjeli vraamo se ponovo proizvodnji eera.

Za proizvodnju eera neophodni su po kg eera: - kotao za kuhanje repe, razni alati i slino - laboratorijska oprema i slino - zgradu i drugi graevinski objekti - pogonska energija - razni pomoni materijal - sirovina: eerna repa - ljudi (radna snaga) SVEGA: 20 feninga 35 feninga 5 feninga 10 feninga 5 feninga 45 feninga 40 feninga 1,60 feninga (0,20 KM) (0,35 KM) (0,05 KM) (0,10 KM) (0,05 KM) (0,45 KM) (0,40 KM) 1,60 KM

Ako bi jedan kg eera prodavali za 1,60 KM, prenijeli bismo cjelokupnu vrijednost utroenih proizvodnih inilaca! ta se iz navedenog primjera moe vidjeti? 1) Da su nadoknaeni svi utroeni inioci; 2) Da se kapital nije uveao, a samim tim ni oplodio. injenica da angaovani kapital nije oploen namee pitanje motiva samog ulaganja! Mi ipak, znamo i da se eer proizvodi i da se u tu oblast rado ulae! Ako bi meutim, kazali da proizvodnja jednog kg eera staje 1,60, a da se prodaje po recimo, 2 KM, ovdje bismo se odmah mogli zapitati i zato ba za dvije marke?

Zato ne za 1,80 KM? Ili, zato ne za 5 KM, moda i znatno vie! Da li se cijena eera moe odreivati proizvoljno?

Ako bi za kg eera odredili bilo kakvu cijenu, a ne onu od 1,60 KM:

Ostalo bi potpuno neutemeljena postavka da se vrijednost odreuje koliinom utroenog rada, Doveli bismo naime, u pitanje teoriju radne vrijednosti!

Primjer kojim je pokazano kako se formira cijena jednog kg eera doveo nas je do nove spoznaje: a. Teorija radne vrijednosti nije validna; b. Kapital se oplouje na nain koji ne moemo dokuiti. Da problem pokuamo rijeiti logikom informatikog sistema. Za ovu priliku koristiemo se sljedeom emom: Za odgovor na postavljeno pitanje potrebni su nam dakle, dodatni podaci i na njima utemeljna nova analiza.

Poimo, u ovoj prilici, od pretpostavke da se: - dnevno proizvede eera - da je za proizvodnju angaovano kapitala - da jedan turnus (poev od ulaska repe do pojave eera) traje 2.000 3.200 4 kg KM sata

Imajui na umu izneseno angaovan kapital rasporeen po pojedinim proizvodnim iniocima izgledao bi recimo: Sredstva za rad Predmeti rada Radna snaga Angaovani kapital 1.500 KM 900 KM 800 KM 3.200 KM

Poto jedan proizvodni turnus (proizvodni ciklus) traje 4 sata, angaovani kapital bismo mogli rasporediti na nain kako slijedi: Sredstva za rad Predmeti rada Radna snaga Angaovani kapital 750 KM 450 KM 400 KM 1,600 KM

Otpoinjanje novog turnusa podrazumijeva angaovanje proizvodnih inilaca kako je to bilo i u prethodnom sluaju! Angaovanje sredstava za rad (kao i ranije) iznos od Angaovanje predmeta rada (kao i ranije) iznos od Ukljuivanje radne snage (kao i ranije) bez naknade Angaovani kapital 750 KM 450 KM 0 KM 1.200 KM

Zato ovog puta nije angaovan kapital za plaanje radne snage?

Zbog toga to je rad angaovan za 400 KM dnevno; Za taj novac radnik mora da radi itav dan, tj. 8 sati.

U ovom radnom procesu je stvorena vrijednost od 3.200 KM, dok su utroena sredstva (1.600 KM turnus I + 1.200 KM turnus II) 2.800 KM. Oploeni kapital je (razlika 3.200 KM - 2800 KM) viak iznad utroenog i iznosi 400 KM

ROBA I NJENA VRIJEDNOSNA STRUKTURA

Poto smo utvrdili koji sve elementi ine strukturu vrijednosti robe, moemo konano iznijeti i njen algebarski iskaz! Strukturu vrijednosti ine:

Odgovarajua koliina minulog rada (utroeni rad u sredstvima za rad); Odgovarajua koliina (utroeni) rada u predmetima rada; Odgovarajua koliina angaovanog ivog rada; Oploeni kapital, nazvat emo ga vikom vrijednosti.

Naprijed izneseno moemo predstaviti i simbolima: utroena sredstva za rad utroeni predmeti rada utroeni rad viak vrijednosti

sr pr r v

= = = =

Slijedom iznesenog, algebarski iskaz za utvrivanje vrijednosti robe bio bi: C = sr + pr + r + v Ve znamo da sredstva za rad i predmete rada zovemo (zajedniki pojmovnik) sredstvima za proizvodnju. Otuda emo izraze sredstva za rad (sr) i predmeti rada (pr) zamijeniti s izrazom sredstva za proizvodnji i dati im simbol sp. Nakon ove male intervencije novi algebarski izraz, tj. funkciju vrijednosti mogli bismo iskazati na sljedei nain: C = sp + r + v Iz navedenog obrasca uoavamo kako vrijednost predstavlja: Novani iskaz utroka sredstava za proizvodnju; Novani iskaz utroka radne snage; Novani iskaz vika vrijednosti (stvara ga ivi rad).

Po ko zna koji put dosad smo spomenuli kako vrijednost robe odreuje koliina rada uloena u proizvodnju nekog dobra. To je predstavljeno algebarskim iskazom: C = sp + r + v

I dok je novani iskaz utroka sredstava za proizvodnju (predmeta rada i sredstava za rad) objanjen u ranijim izlaganjima ostaje pitanje ta je to to se krije pod terminom utroak radne snage.

Rije je dakako o iskazu koji nam govori o vrijednosti tj. utroku radne snage; ta ta odrednica zapravo znai?

UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI RADNE SNAGE

Rad, da se i u ovoj prilici podsjetimo, moemo objasniti kao svrsishodno troenje fizike i umne energije. Utroenu radnu energiju neophodno je obnoviti:

Obnavljanje utroene energije pretpostavka je poinjanju novog radnog angamana; Dobara potrebna za obnovu utroene energije odrednica su vrijednosti radne snage.

Koja su dobra neophodna za obnavljanje utroene energije i u kojem obimu?

Da bi se obnovila utroena energija (preivljavanje ovjeka) nuna su razna dobra; Osnovu ine: proizvodi ishrane, odjevni predmeti, obua, stanovanje, ogrijev i sl.

Koliina dobara koja obezbjeuje obnovu energije do granica da se moe otpoeti s novim radnim procesom odrednica je vrijednosti radne snage. Svoju energiju radnik meutim, moe obnoviti koritenjem onih najskupljih ali i najjeftinijih proizvoda. Ostaje otud i pitanje koje robe treba uzeti kao odrednice vrijednost radne snage? Hoe li se upotrijebiti one najskuplje ili pak, one najjeftinije robe?

Ni jedne ni druge (dakle, ne ekstremi) ve standardne, tj. uobiajena ponuda.

Koliina dobara koja odreuju vrijednosti radne snage:

Mora, isto tako, biti proizvedena uz prosjene uslove privreivanja.

Reprodukcija radne snage podrazumijeva i obezbjeivanje kontinuiteta rada. Neko mora da nastavi rad nakon odlaska radnika u penziju.

Odrednicu vrijednosti radne snage otuda ine i ona dobra koja su neophodna za zadovoljenje potreba radnikove porodice; Koliina dobara neophodnih za podmirenje potreba radnika i njegove porodice odrednica je vrijednosti radne snage. Na slici vidimo piramidu osnovnih ljudskih potreba u ishrani.

Prirodno isto kao i drutveno okruenje takoer, su relevantni inioci utvrivanja vrijednosti radne snage:

Radnik u Kini ili u SAD, razliitim dobrima obnavlja utroenu radnu energiju; ivot u Sibiru naspramo onog na Mediteranu namee takoer, razliite zatjeve pri obnovi radne snage

VIAK I EKSTRA VIAK VRIJEDNOSTI

Viak vrijednosti, kako smo vidjeli, stvara se u procesu proizvodnje:

ivi rad je dakle, stvaralac vrijednosti; Samo rad angaovan u stvaranju nove vrijednosti stvaralac je viaka vrijednosti; Viak vrijednosti se otud stvara jedino u proizvodnji; Djelatnosti poput trgovine, bankarstva, neproizvodne usluge i sl. ne stvaraju vrijednosta, a time ni viak vrijednosti.

Koliki viak vrijednosti moe da bude?

U ranijim izlaganjima smo rekli da viak vrijednosti moe biti razliit; to je drutvo razvijenije viak vrijednosti je vei i obrnuto; U primjeru s proizvodnjom eera viak vrijednosti, vidjeli smo, iznosi 400 KM.

Viak vrijednosti od 400 KM u odnosu na vrijednost angaovanog rada je 100%.

Angaovan rad od 400 jedinica stvorio je isti toliki viak vrijednosti; Stopa se utvruje na nain to se stavlja u odnos iznos vika vrijednosti (iskaz u apsolutnom iznosu) i sredstva koja su angaovana za nabavku radne snage. (viak vrijednosti) 400 v = ---------------------------------------- x 100 (angaovana radna snaga) 400

Spoznaja da veliinu viaka vrijednosti odreuje, prije svega, stepen razvijenosti drutva, namee zakljuak kako grane koje imaju bolje uslove privreivanja imaju i vei viak vrijednosti i obrnuto. S obzirom da sami proizvoai mogu kreirati bolje ili loije uslove privreivanja i da se oni mogu kreirati kako na nivou grane tako i na nivou privrede: Otud i imamo da jedni ostvaruju vei, a drugi pak, manji viak vrijednosti

Privredni subjekti ije je radno vrijeme ispod prosjeka grane ostvaruju relativno visok viak vrijednosti ili kako se on zove ekstra viak vrijednosti. Savremene proizvodne tehnologije, bolja organizacija, menadment i sl. obezbjeuju bolje uslove privreivanja a time i ekstra profit.

KAPITAL I AKUMULACIJA
inioce proizvodnje ukljuene u proizvodni proces poznajemo pod zajednikim imenom kapital. Reprodukcioni proces podrazumijeva razliite oblike angaovanog kapitala. Tako imamo: - kapital angaovan u sredstvima za rad (objekti, maine, oprema isl.) - kapital angaovan u predmetima rada (sirovine i pomoni materijal) - kapital angaovan u gotovim proizvodima (obua, odjea, satovi i sl.) - kapital angaovan u potraivanjima od kupaca (prodaja na kredit) - kapital koji se nalazi u gotovini (novac) Proces reprodukcije podrazumijeva neprekidan tok angaovanog kapitala. To podrazumijeva njegovo transformisanje iz jednog oblika vrijednosti u drugi.

Poetni oblik je novani; nabavkom se transformie u druge; ine ga robe, tj. sredstva za rad i predmeti rada (sirovine i materijali); Spajanjem sredstava sa radnom snagom, u radnom procesu nastaju gotovi proizvodi; Gotovi proizvodi po prodaji bivaju transformisani u novac (gotovinu). Kapital u obliku sirovina neophodno je stalno nanovo pribavljati, dok se sredstva za rad, kao jedan od njegovih oblika pribavljaju povremeno. Ukoliko se reprodukcija eli obavljati na uveanim osnovama nuno je angaovati dodatni kapital.

Kako doi do tog dodatnog kapitala?

Izvor dodatnog kapitala moemo, dakako, nai u samoj reprodukciji, Da bismo taj kapital pronali u samoj reprodukciji moraemo se ponovo vratiti analizi vrijednosti; Rije je, naime, o dijelu kapitala koji moemo nai ako detaljnjije razmotrimo od ranije nam poznati algebarski iskaz: C = sp + r + v

Poto se sredstva za rad, predmeti rada i angaovani rad u proces reprodukcije unose u obimu kao i ranije, oni su jedini mogui izvor viaka vrijednosti.Ve smo konstatovali da se viak proizvoda, odnosno, viak vrijednosti koristi i za proirenu reprodukciju:

Dio vika vrijednosti se koristi za nabavku dodatnih proizvodnih; Tako pribavljena sredstva pridruuju se postojeim da bi naredni reprodukcioni proces otpoeo na uveanim osnovama.

Koliko e kapitala biti izdvojeno za uveanu reprodukciju zavisie od same veliine vika vrijednosti.

Mnogo je meutim, prilika gdje viak vrijednosti nije dovoljan da bi se zapoela uveana proizvodnja; U takvim sluajevima je neophodno je izvriti akumulaciju (nagomilavanje nekoliko puta ostvarenog vika vrijednosti); Akumulacija otud i znai skupljanje vika vrijednosti vie ciklusa i u pogodnom trenutku njegovo ukljuivanje u proirenu reprodukciju.

ORGANSKI SASTAV KAPITALA

Angaovani kapital u procesu reprodukcije, kako smo vidjeli, nalazi se u razliitim oblicima. Da bi se reprodukcija obavljala uspjeno kapital morao biti optimalno rasporeen. Optimalno rasporeen kapital znai:

Da u obliku sredstava i predmeta rada mora biti onoliko kapitala koliko angaovana radna snaga moe obraditi; Da u gotovim proizvodima bude onoliko kapitala koliko je nuno da trite bude stalno snabdijeveno; Da u gotovini ima dovoljno novca kako bi se moglo redovno zanavljatii potrebne sirovine i sredstva za rad; Svi inioci uzeti zajedno odrediti e potreban iznos kapitala, neophodan za pokretanje reprodukcije.

Angaovana sredstva za rad i predmeti rada novom proizvodu ne dodaju ni vie ni manje od vrijednosti koja je unesena u proizvodni proces.

Vrijednost sredstva za rad i predmeta rada prenosi se otud na novi proizvod shodno veliini njihovog utroka; Radna snaga je sposobna da stvori veu vrijednost od utroenog rada; Radna snaga i rad su otud izvor vika vrijednosti.

Poto je radna snaga stvaralac vika vrijednosti, otud i kapital koji se angauje za angaovanje radne snage ostaje jedan od inilaca akumulacije. imajui na umu izneseno, kapital angaovan u procesu reprodukcije, u ovoj prilici moramo drugaije posmatrati. Posmatraemo ga:

Kao kapital koji je predujmljen za potrebe nabavke sredstava za rad i predmeta rada s jedne strane; I kapital predujmljen za nabavku radne snage, s druge strane.

Odnos kapitala angaovanog za nabavku predmeta i sredstava za rad (u pitanju je njegova tehnika komponenta) i kapitala angaovanog za nabavku radne snage zovemo organski sastav. Poto kapital koji je angaovan u iznajmljivanje radne snage donosi viak vrijednosti:

Zakljuak bi glasio, kako je potrebno vie kapitala angaovati za iznajmljivanje radne snage; Slijedei tu logiku, njivu je bolje obraivati motikom, a ne traktorima i kombajnima; Oito, da gornji model nema logike.

Ako bismo polja obraivali motikom umjesto traktorom i kombajnom imali bismo enormno vrijeme utroeno u proizvodnji poljoprivrednih kultura.

Potreba da se individualno vrijeme spusti ispod prosjenog tjera subjekte da umjesto u radnu snagu kapital vie ulau u savremene tehnologije; Ekstra profit je zapravo, i najvei izvor vika vrijednosti; Trka za ekstra profitom vodi subjekte da sve vie kapitala ulau u tehniku i tehnologiju, a sve manje u iznajmljivanje radne snage.

Ako je kapital angaovan za iznajmljivanje radne snage tada treba teiti da to bude visoko kvalifikovana, tj. sposobna da koristi savremene tehnologije. Kapital ija struktura pokazuje kako se njegov vei dio nalazi u predmetima i sredstvima za rad, iskaz su boljeg organskog sastava. Povoljniji organski sastav kapitala govori da je kapital angaovan u razvijenije tehnologije, tj. u visoko produktivna preduzea, grane i privrede.

Realno je oekivati da taj kapital stvara relativno vei viak vrijednost; Ostaje otud i potreba da se organski sastav kapitala stalno popravlja.

Angaovani kapital u omjeru u kojem je zapoet neki reprodukcioni proces ostvarivae odgovarajui viak vrijednosti.

eli li se promijeniti organski sastav kako bi se promjenio i viak vrijednosti, ponovljenu reprodukciju trebalo bi zapoeti dodatnim kapitalom; Pitanje kako e se pribaviti dodatni kapital; I pitanje, u kojem omjeru e novi kapital biti rasporeen na dio sredstva za proizvodnju i dio za kupovinu radne snage; Nain na koji e dodatni kapital biti rasporeen odredie veliinu vika vrijednosti, a time i veliinu tehnolokog rasta i napretka uopte.

AKUMULACIJA UZ NEPROMJENJENI ORGANSKI SASTAV KAPITALA

Viak vrijednosti stvoren u jednom ciklusu najee nije dovoljan za vee investiranje. Potrebno je akumulirati kapital iz vie ciklusa. Ako je sakupljeno dovoljno kapitala za investicije u reprodukciju na uveanim osnovama, istu moemo zapoeti:

Zadravajui stare omjere angaovanog kapitala (isti organski sastav); Mijenjajui omjere ranije angaovanog kapitala (izmjena organskog sastava).

Akumulacija uz nepromijenjeni organski sastav kapitala podrazumijeva da novoangaovani kapital bude rasporeen na nain kao i u ranijem sluaju. Kao i u prethodnom reprociklusu, iste bi se proporcije zadrale prilikom: Nabavke sredstava za proizvodnju; Angaovanja kapitalu za iznajmljivanje radne snage.

Angaovani kapital K0 nalazi se u omjeru 8:2. To znai:

Da se 8 dijelova angaovanog kapitala nalazi u sredstvima i predmetima rada, a da su dva dijela angaovana za iznajmljivanje radne snage; Ista logika ostala je i pri rasporedu akumulacije.

Ekonomske konsekvence takvog rasporeda kapitala su:

Rast proizvodnje i zaposlenosti iz postojee akumulacije, a ne i produktivnosti; Raspolaganje s adekvatnom ponudom radne snage na tritu.

AKUMULACIJA UZ PORAST ORGANSKOG SASTAVA KAPITALA

Akumulacija kapitala uz promjenu organskog sastava kapitala blia je prirodnom stanju reprodukcionih sistema. Radi se naime o modelu gdje se:

Sve vie kapitala izdvaja za nabavku sredstava za proizvodnju, a sve manje za iznajmljivanje radne snage; Novoangaovani kapital time poboljava svoj organski sastav; Tim se poboljava struktura ukupno uloenog kapitala.

OBRT KAPITALA
Reprodukcija, tj. proces stalnog obnavljanja proizvodnje, istovremeno je i proces transformacije jednih oblika vrijednosti u druge. Prolazei kroz razliite reprodukcione faze, tj. stalnu transformaciju jednih oblika vrijednost u druge moemo, isto tako, pratiti i kruni tok kapitala. Kruni tok kapitala moemo predstaviti na sljedei nain: sp N R ..... P ..... R' N' rs Kruni tok ima svoje faze i vrijeme njihova trajanja. Znaajno je da vrijeme kruenja kapitala bude optimalno.

Odrednica optimalno pretpostavlja tehnoloki zadato vrijeme; Svako odstupanje od optimalnog vremena slabi uinak firme.

VRIJEME OBRTA KAPITALA

Vrijeme obrta kapitala dijeli se na dva dijela:

Vrijeme proizvodnje; Vrijeme prometa.

I vrijeme proizvodnje i vrijeme prometa angauju odreeni iznos kapitala. to je vrijeme due, nuno je angaovati vie kapitala i obrnuto. Na koji se nain angaovani kapital rasporeuje po pojedinim fazama opirnije je predstavljeno u knjizi.

STALNI I OPTICAJNI KAPITAL

Angaovani kapital, u procesu reprodukcije, se ne troi na isti nain.

Jedan dio kapitala izlazi iz proizvodnje kao da u tom procesu nije ni uestvovao; Drugi dio kapitala tokom proizvodng procesa nestaje, trasformie se u neki drugi posve novi oblik.

STALNI ILI POSTOJANI KAPITAL

Sredstva za rad (maine i alati, graevinski objekti, transportna sredstva i sl.) u proizvodni proces ulazi itavom svojom supstancom.

Iz proizvodnog procesa ona izlaze nepromijenjena; Iako iz proizvodnog procesa izlaze gotovo nepromijenjena, ona ipak, ne mogu trajati vjeito; Poslije odreenog vremena ona se zbog dugotrajnog habanja ne mogu vie upotrebljavati; Otud je takva sredstva neophodno zamijeniti novim.

I sredstva za rad se dakle, tokom upotrebe troe, troenje je meutim, postepeno i relativno dugo traje.

Postepeno troenje sredstava za rad nazivamo amortizovanje; Amortizovanje sredstava za rad znai postepeno prenoenje jednog dijela njihove vrijednosti na proizvod koji se sa njima stvara; Nakon odreenog perioda, kada se sredstva istroe, iz amortizacionog dijela kupuju se nova sredstva.

Zakljuak: Sredstva koja svojom itavom supstancom ulaze u proizvodni proces, a samo jedan dio prenose na novi proizvod zovemo stalnim ili postojanim kapitalom.

PROMJENJLJIVI ILI POSTOJANI KAPITAL

Kapital koji se koristi za nabavku sirovina i angaovanje radne snage, u procesu proizvodnje se potpuno drugaije ponaa.

Nabavljene sirovine itavom svojom supstancom ulaze u proizvodni proces; U toku proizvodnog procesa on se transformie u kakav drugi oblik (repa recimo, u eer); Da bismo otpoeli novi proizvodni proces moramo ponovo nabavljati novu sirovinu; U proizvodnom procesu ona se transformisala u neki drugi oblik prenosei pri tom na njega itavu svoju vrijednost.

Slina je situacija i s kapitalom angaovanim za plaanje iznajmljene radne snage.

Poto je radna snaga obavila posao, rad joj je morao biti plaen; Da bi se pokrenuo novi proizvodni proces neophodno je pribaviti nova sredstva za plaanje radne snage; Poto kapital za iznajmljivanje radne snage biva utroen u konkretnom proizvodnom procesu itav taj iznos treba prenijeti na proizvod koji je radna snaga stvarala.

Zakljuak: Kapital koji se koristi za nabavku sirovina i radne snage itavom svojom supstancom ulazi u proizvodni proces. U proizvodnom procesu se transformie u kakav drugi oblik. Taj kapital otuda nazivamo promjenljivi ili opticajni.

RENTABILNOST ULAGANJA
Svrha ulaganja je oplodnja kapitala:

Potreba za uveavanjem kapitala podstie na ulaganja u reprodukciju; Ulaga sam ocjenjuje gdje e kapital najunosnije plasirati; U nastojanju da kapital najunosnije uloimo, vrednuju se brojni inioci; Jedan od inilaca su i trokovi proizvodnje.

TROKOVI PROIZVODNJE I CIJENA

Pokretanje ma kog oblika privredne aktivnosti podrazumjeva:

Pribavljanje kapitala, odnosno, nabavku inilaca proizvodnje; U proizvodnom procesu pojedini oblici angaovnog kapitala se razliito troe; Sredstva za rad, kako smo vidjeli, troe se postepeno; Predmeti rada u proizvodnom procesu se u cijelosti utroe; Kapital angaovan za iznajmljivanje radne snage mora se, takoer, iznova pribavljati.

Troenje sredstava za rad se iskazuje kroz sistem amortizacije. Amortizacija je zapravo, novani iskaz utroenenih sredstava za rad:

Otud i imamo da dobra koja se stvaraju datim sredstvima za rad preuzimaju i dio njihovih utroaka; Prodajom tog proizvoda utroena sredstava za rad se moraju izdvojiti i uvati na posebnom raunu.

Utroci ostalih proizvodnih inilaca (predmeta rada i radne snage) u cijelosti se prenose na novi proizvod:

Saberemo li utroak materijala i radne snage i sve to uveamo iznosom amortizacije dobijamo iznos trokova proizvodnje; Kada trokove proizvodnje podijelimo s brojem proizvedenih jedinica dobiemo cijenu kotanja za jedinicu proizvoda.

RENTABILNOST POSLOVANJA I PROFITNA STOPA

Hoe li se i koliko uloeni kapital oploditi zavisi od vie faktora:

Na prvom mjestu ukazujmo na znaaj preduzetnikih sposobnosti; Tu su jo i opti uslovi u kojima se obavlja privredna djelatnost; Privredna grana u okviru koje se posluje; Mogunost pristupa resursima u koje svrstavamo i tehnoloka znanja; Privredna i politika klima (recesija ili rast) i slino.

U primjeru s proizvodnjom eera vidjeli smo da potpunije koritenje kapaciteta:

Vodi sniavanju trokova za 0,5 KM po jednom kg; Proizvodnjom od 420.000 kg eera po turnusu ostvariemo zaradu od 210.000 KM; etiri turnusa (turnus je 90 dana) donosi dobit od 840.000 KM; U naem primjeru ostvaren je dakako, i ekstra profit.

Iz dosadanjih izlaganja spoznali smo kako se viak vrijednost ostvaruje po drukijem principu. U primjeru s proizvodnjom eera imali smo sljedee stanje: C = 700.000 sr + 300.000 pr + 200.000 r + 200.000 v Ako iznesenu emu sada sintetizujemo, dobiemo sljedee stanje: C = 1,000.000 sp + 200.000 r + 200.000 v Iz onog to smo nauili o strukturi cijene znamo da vrijednost kilogramu eera odreuje vie elemenata: 321.000 sp (21.000 sr + 300.000 pr) + 200.000 rs + 200.000 v = 721.000 Model prema kom je utvrena cijena za 210.000 kg eera izgledao bi slijedee: 721.000 trokovi proizvodnje, dijeljenjem 721.000 (trokova proizvodnje) s 210.000 tj. koliinom proizvedenog eera, dobivamo cifru od 3,35 to predstavlja cijenu za jedan kg. U strukturi cijene, kao to vidimo, nalazi se i viak vrijednosti. Da bismo meutim, utvrdili kako i koliko se kapital oplodio posluie nam slijedei obrazac! v 200.000 ps = -------- to bi bilo ps = ------------- x 100 ps 16,67% K 1.200.000 Uloen kapital za jedan proizvodni turnus oplodie se sa 16, 67%. Poto u jednoj godini, vidjeli smo, imamo 4 turnusa, svaki turnus e donijeti istu profitnu stopu, tj. 16,67%. Godinja profitna stopa na uloeni kapital (uloeno 1.200.000 KM) otuda iznosi 66,68% (16,66 x 4).

EKSTRA PROFIT KAO ISKAZ RENTABILNOSTI

Ulaga ije je radno vrijeme ispod prosjeka grane, kao to znamo, ostvarivae i ekstra profit. U primjeru s eerom, vidi se da poveanje proizvodnje (postie se radom u dvije smjene), smanjuje trokove za 0,5 KM po jednom kg. Poimo od pretpostavke da cijena 3,35 KM po kg eera (2,45 uveano za 0,90 - viak vrijednosti) prestavlja prosjek na nivou grane:

Svako smanjenje trokova ispod prosjeka prestavljat e ekstra profit; Uvoenjem jo jedne smjene trokovi su smanjeni za 0,5 KM; Po proizvodnom ciklusu to znai snienje trokova za 210.000 KM (420.000 x 05).

Naprijed izneseno daje nam dakako nove elemente za izraunavanje profitne stope!

Stari kapital iznosi 1.200.000 KM; Novododati kapital 500.000 KM (300.000 sr + 200.000 rs); Viak vrijednosti 400.000 KM; Ekstra profit 210.000 KM.

Na osnovu iznesenog, profitnu stopu emo utvrditi po sljedeem obrascu: v + ep ps = ---------- x 100 K1 + K2 400.000 + 210.000 ps = ------------------------ x 100 1.500.000 + 500.000

ps = 35,78%

Kao to znamo proizvodni turnus traje 90 dana. U godini dana firma e 4 puta izvriti obrt kapitala i svaki put donijeti istu profitnu stopu. Rije je naravno, o primjeru profitabilnog ulaganja. No, valja naglasiti kako se visoki profit ostvaruje zahvaljujui, prije svega, individualnim uslovima privreivanja.

RASPODJELA
Ova slika tipina je za nekadanja sastanenja radnikih savjeta i Komisija za sistematizaciju, ili bolje, raspodjelu linih dohodaka.Nije uistinu, lahko utvrditi koliko su pojedinci doprinijeli proizvodu koji su zajedniki stvarali. Malo gdje su sastanenja, poput ovih na slici, uspjevala nai rjeenje pravedne raspodjele kolaa koji bi vie ljudi zajedniki mjesilo i peklo. Ti sastanci su obino zavravali rjeenjima kao to vidimo na novoj slici. Neko bi svojim autoritetom, prije svega, snagom vojne, politike ili druge moi, presuivao prema samo njemu znanom arinu. No, kako taj itav proces tee moete vidjeti na sljedeim stranicama.

RASPODJELA ZAJEDNIKOG "KOLAA"

Reprodukcija je, da se i ovoga puta podsjetimo, proces obnavljanja proizvodnje! Da bi naredni proizvodni ciklus mogao otpoeti:

Da bi naredni proizvodni ciklus mogao otpoeti, novostvorenu vrijednost treba preraspodijeliti (nadoknaditi do tad utroene inioce); Ali i izvriti raspodjelu vika vrijednosti (podmirivanje potreba drutvene nadgradnje + dio za proirenu reprodukciju + rezerve); Zatim, razgraniiti i izdvojiti minuli rad od ivog rada; U zajednikom proizvodu utvrditi koliinu uloenog ivog rada (uloenog rada svakog pojedinca); Prerasporediti sredstva (ukupan fond rada) na pojedine djelatnosti.

Raspodjela drutvenog bruto proizvoda, bez sumnje, je tehniko pitanje. Kada se radi o raspodjeli onog to ini zajedniki ivi rad, viak vrijednosti, kao i raspodjelu unutar institucija drutvene nadgradnje, problem je posve sloen. Ako govorimo o raspodjeli nacionalnog dohotka (utvrivanju ivog rada u novostvorenoj vrijednosti) tad na umu imamo mjesto i ulogu svakog pojedinca u stvaranju zajednikog "kolaa. O toj vrsti raspodjeli emo najvie i govoriti.

NAJAMNINA - ISKAZ VRIJEDNOSTI RADNE SNAGE

Da bi zadovoljavao svoje potrebe, ovjek je upuen na kontinuelnu proizvodnju:

Proizvodnja dakako, moe biti individalan in ili pak, zajednika; Zajednika je, bez sumnje, dominantan sistem meuljudskih odnosa.

Kod individualne proizvodnje pojedinac sam stvara vrijednost i sam je prisvaja. Koliku je vrijednost stvorio ovisi od: koliine i vrste rada koji je u novostvorenu vrijednost sam uloio. Kod zajednikog rada i zajednikog stvaranja vrijednosti namee se pitanje utvrivanja kvantiteta i kvaliteta uloenog rada:

Kvantitet i kvalitet rada u zajednikom proizvodu osnov su raspodjeli; Ono to radnik dobiva za rad koji je uloio u zajdniki proizvod ini najamninu; Raspodjela novostvorene vrijednost shodno onom to ini njegovu koliinu i kvalitet, upravo je predmet razmatranja najamnina.

NAJAMNINA
Koliina uloenog rada u zajedniki proizvedenom dobru osnovica je raspodjele novostvorene vrijednosti (nacionalnog dohotka)

S obzirom da svako svojim radom i sposobnostima doprinosi zajednikom proizvodu, otuda je utvrivanje indivudalnog doprinosa:

stovremeno i nain odreivanja (utvrivanja) koliine i vrijednosti rada; Utvrena koliina uloenog rada je i odrednica najamnine.

Najamninu zapravo, definiemo kao vrijednost radne snage iskazane u novcu:

Najamninu moemo jo definisati i kao: novani iskaz koliine i kvalitete rada utroenog u stvaranje zajednikog proizvoda.

PROMJENA NAJAMNINE
Kao novani iskaz vrijednosti radne snage najamnina je podlona stalnom mijenjanju! Velik je broj inilaca koji utie na promjenu najamnine, to su:

Promjena vrijednosti radne snage; Zatim, ponuda i tranja na tritu radne snage; Promjene vrijednosti novca; Promjena uslova privreivanja i sl.

Promjene vrijednosti radne snage vode uvijek promjeni najamnine. Do promjena vrijednosti radne snage dolazi:

Kada dolazi do promjene produktivnosti u granama u kojima se stvaraju nuna dobra; Primjer je: potroaka korpa 350, umjesto ranijih 450 KM.

Ponuda i tranja na tritu radne snage takoer, su inioci promjena najamnine.

Vea ponuda za posljedicu ima manju najamninu i obrnuto; Najamnina ne moe biti manja od sume koja je dostatna za nabavku minimuma dobara neophodnih za obnovu radne energije; Nedostatnost se moe rijeiti i prelaskom na potronju dobra nieg reda (manje kvalitetnih, tj. jeftinijih roba).

Manja ponuda radne snage vodi obavezno rastu najamnina!

Ako se taj rast ne moe prebaciti na potroaa, granice rasta su profit; Iznad visine profita, odnosno, vika vrijednosti, najamnine nije mogue poveavati.

Rast ili pad vrijednosti novca vodi obavezno rastu i padu najamnina!

Pad vrijednosti novca vodi rastu najamnina i obrnuto; Pitanje je naravno, ta je to to izaziva promjenu vrijednosti novca.

Promjene optih uslova privreivanja takoer, su relevantna odrednica promjena najamnina!

Promjene uslova privreivanja mogu se izazvati optim progresom; Opti progres vodi rastu najamnina; Promjene uslova privreivanja posledica su dogaanja u okruenju; To su, prije svega, ratovi, socijalna previranja, prirodne katastrofe i sl.; U svim takvim sluajevima dolazi do pada najamnina.

Prirodno stanje je rast najamnina. Do rasta dolazi optim progresom.

KO I NA KOJI NAIN ODREUJE IZNOS NAJAMNINE?

Koliina (vrijednost) dobara koja su neophodna za obnovu utroene energije okvirna su odrednica visine najamnine!

Konkretnu (visinu) najamnine sporazumno utvruju poslodavac i radnik, odnosno sindikat koji zastupa radnika (kolektivni ugovori); Interesi jednih i drugih (radnika i poslodavaca) su suprostavljeni.

Kada radnici (sindikati) nisu u stanju da se dogovore s poslodavcima u spor se mijea drava! Drava je zainteresovana da problemi izmeu radnika i poslodavaca budu razrijeeni.

Nerijeeni problemi vode socijalnoj napetosti, trajkovima i sl., Obustave rada paraliu privredni sistem to ini dravu nestabilnom.

U cilju razrjeavanja problema, prije svega, zatite prava radnika, sama drava utvruje obaveze poslodavaca i prava radnika!

Uz to drava jo i obezbjeuje nezaposlenima socijalnu pomo, zdravstveno osiguranje, invalidninu i sl.; Iz javnih prihoda se esto finansira kolovanje i prekvalifikacija radnika; Mnoge zemlje zakonima su utvrdile i druge programe zatite zaposlenih.

OBRAUNAVANJE I PLAANJE NAJAMNINE

Kroz dugu ljudsku historiju, oblici nagraivanja zaposleni bili su razliiti. Od najamnine u naturi, sistem je evoluirao do plaanja gotovinom, tj. u novcu, pa sve do upotrebe elektronskog zaduivanja (novca).Kada je rije o obraunu najamnine (utvrivanja uea u zajedniki stvorenom proizvodu) ustaljena su dva sistema: 1. Plaanje prema vremenu provedenom na radu; 2. Plaanje po komadu (koliini napravljenih proizvoda); 3. Tu su naravno, i kombinacije dva navedena sistema.

1. NAJAMNINA PREMA VREMENU Bitnu odrednicu ovog pristupa ini duina vremena provedena na radu. Kod tog oblika odreivanja najamnina dva su relevantna inioca: Kontrola dolaska i odlaska s posla; Kontrola da li se na poslu intenzivno radi 2. NAJAMNINA PO KOMADU Najamnina prema broju uraenih komada (obavljenih radnih operacija).

Kod ovog oblika nagraivanja ne postavlja se problem kontrole radnika; Dolazak na posao i odlaska s posla, pa ak, i to ta se i koliko radilo nije od velikog od znaaja; Kontrola koliine uraenog posla (broj proizvedenih komada) u ovom sluaju je najvanija.

3. DRUGI VIDOVI NAJAMNINE est oblik odreivanja najamnine je propisivanje koliko radnik u radnom vremenu mora da uradi.

Time se utvruje, ne samo dolazak i odlazak s posla, ve i koliina obavljenog posla (koliina uraenog); Rad ispod i iznad norme se kanjava i nagrauje.

Tu su jo i pokuaji stimulacije:

Za smanjivanje karta ili kakvih zastoja u proizvodnji; Urednost dolaska i odlaska na posao; Vjernost firmi (deset i vie godina rada u firmi); Nagrade za neodlazak na bolovanje, godinji odmor, sl.; Podsticaji nepuenja, timskog rada, stvaranju inovacija i sl.;

UEE ZAPOSLENIH U PROFITU FIRME

Uee zaposlenih u profitu firme poseban je oblik stimulisanja! Taj oblik stimulacije je nastojanje da se radnik vie vezuje za firmu; Cilj je da radnik firmu osjea kao svoju i da se otud i vie zalae. Sistem funkcionie na nain to se dio profita izdvaja i ustupa zaposlenim u vidu akcija.

Akcije donose dividendu pa radnik otud postaje suvlasnik firme; Pouan je primjer ESOP u Sjedinjenim Amerikim dravama; Model praktikuju najrazvijenije zemlje svijeta.

I KUPOVNA MO
itanje je ta zaposleni za najamninu moe sebi pribaviti. U tom smislu moe se govoriti o:

Nominalnoj najamnini (ono to zaposleni prima odgovarajua koliina novca koju zaposleni dobiva za svoj rad); Realnoj najamnini (ta se za najmninu moe kupiti koliko se robe moe kupiti); Relativnoj najamnini (koliki je odnos izmeu najamnine i vika vrijednosti).

PROFIT NAKNADA PREDUJMLJENOG KAPITALA

Svrha ulaganja je, da to i u ovoj prilici ponovimo, oploivanje kapitala!

Da li e se i koliko uloeni kapital oploditi odreuju mnogi faktori; Uz to se uzima i mogunost oplodnje kapitala u svim fazama reprodukcije (proizvodnji, razmjeni); Poto se kapital rasporeuje u sve faze oplodnja e se obaviti nakon protoka kroz cjelovit sistem reprodukcije.

Treba razlikovati oplodnju kapitala od procesa stvaranja vrijednosti!

Vrijednost se stvara proizvodnim radom; Za oploivanje kapitala dovoljno je samo angaovanje i optimalno povezivanje proizvodnih inilaca.

Ako se kapital ne bi jednako oploivao u svim dijelovima sistema, drutvene reprodukcije, neke sfere ne bi autothono samoegzistirale!

Ne bi recimo bilo institucija trgovine, banaka, osiguranja i sl.; Shodno tome, svako bi obavljao prodaju svoje robe, osiguravao finansiranje iz vlastitih izvora, rjeavao probleme rizika i sl.

Kako je oplodnja kapitala mogua u svim sferama reprodukcije otud se isto moe pratiti odvojeno.

INDUSTRIJSKI KAPITAL
Ulaganje u industriju je proizvodno ulaganje. Rije je naime, o ulaganju u reprodukcionu sferu u okviru koje nastaje vrijednost i stvara se nova vrijednost:

Poto ulaganje u tu oblast ima za posljedicu stvaranje nove vrijednosti, otuda je ona i grana u okviru koje se stvara viak vrijednosti; Kada industrija ostvaruje direktne kontakte s potroaem, ona tada prisvaja cjelokupan viak vrijednosti; Uloeni kapital u industriju je u takvim sluajevima stvaralac vrijednosti i sam nosilac njegove oplodnje.

Industrija je, isto tako, i oblast u okviru koje se nalaze brojne i razliite proizvodne grane:

Razliite grane ili grupe grana imaju razliite uslove privreivanja; Tekstil, proizvodnja obue, prerada drveta, graevinarstvo, agro industrija i slino su niskoakumulativne djelatnosti; Hemijska i farmaceutska industrija, telekomunikacije, elektro-industrija i slino su visokoakumulativne djelatnosti; Otud imamo da je stepen oplodnje u pojedinim granama razliit; Razliite mogunosti oplodnje kapitala ine neke grane ulagaima interesantnijim od drugih; Povoljnost privreivanja u okviru pojedinih grana neminovno vodi stalnoj seobi kapitala iz jednih u druge grane.

Industrija, isto tako, koncentrie i relativno velike sume kapitala:

Kapital u industriji ponajvie je angaovan u sredstvima za rad; U industriji imamo i vee mogunosti istraivanja i inovacija; Industrija takoer, obezbjeuuje opti rast produktivnosti, time ona doprinosi padu vrijednosti i smanjivanju cijena roba; Istraivanja i otkria vode promjenama organskog sastava kapitala; Poboljanje organskog sastava kapitala vodi pojavi ekstraprofita.

Kapital uloen u industriju je otud u mogunosti da stvara pretpostavke za samoegzistiranje. Razumijevanje znaaja ulaganja u razne industrijske grane prua pretpostavke razumijevanju ulaganja u ostale reprodukcione sfere!

SAMOFINANSIRANJE - INILAC NOVOG RASTA U INDUSTRIJI

Kapital uloen u industriju osim to stvara vrijednost i viak vrijednosti ima i drugih prepoznatljivih osobenosti:

Velika koncentracija kapitala obezbjeuje veu finansijsku snagu i mogunost uticaja.

Princip po kome jednako angaovani kapital nosi i jednak profit osigurava industriji relativno visoke stope akumulacije:

Visoke stope akumulacije daju dodatni kapital za nova ulaganja.

Kao nain samofinansiranja, sredstva za dodatna ulaganja se obezbjeuju:

Sistemom amortizacije dok su sredstva van svoje funkcije (tzv. sredstva na ekanju) su znaajan izvor ulaganja u industriji; Ostaju i mogunosti dodatnog ulaganja kroz neisplaene dividende; Rast proizvodnje u industriji osigurava se ulaganjem u istraivanja (nove tehnologije doprinose rastu produktivnosti, a time i rastu proizvodnje).

Visoke poreske stope u zmljama razvijenog svijeta postiu firme na razliita manipulisanja::

Jedna od takvih je i mogunost uveavanja trokova sistemom ekonomskog rabaenja sredstava za rad, Sredstva amortizacije se, isto tako, mogu ulagati za podizanju novih proizvodnih kapaciteta ili modernizovanje postjee proizvodnje.

KARAKTERISTIKE NOVOG RASTA U INDUSTRIJI

Kapital uloen u industriju karakterie i to to kroz sistem samofinansiranja osigurava dodatan rast. Kapital pribavljen na taj nain moe obezbjeivati rast, a da i nema irenja proizvodnih kapaciteta:

I to se upravo deava kada je on u funkciji istraivanja; Istraivanja vode tehnolokom unapreenju, a ona novom rastu.

Rast koji poiva na novim iniocima, tj, novim tehnologijama vodi brzim promjenama. Takve promjene stvaraju novi kvalitet, tj. pretpostavke za prelazak u postindustrijsko drutvo. Prelazak drutva u novi, tj. vii kvalitet poiva, prije svega, na: 1) Sprezi industrije i nauke:

Nauka postaje dominantna razvojna snaga; Svjesni znaaja nauke, firme sve vie ulau u istraivanja, otvaraju i opremaju labaratorije, istraivake centre i slino. Podupiru se univerziteti, tj, fundamentalna istraivanja.

2) Nauna otkria iz laboratorija odlaze na provjeru i verifikaciju

Na taj nain dolazi do inovacija i pojave novih prozvoda; Sniavanja prozvodnih trokova i osvajanja novih trita; Sve zajedno vodi enormnom rastu profita i ekstraprofita.

3) Nove tehnologije ulaze i u firme koje se ne bave istraivanjem

Javljaju se institucije koje se bave transferom tehnologija; itav svijet radi na podsticanju proizvodnje i opteg rasta.

4) Uloga ovjeka u proizvodnom procesu dobiva novi sadraj:

Ljudi sve vie vremena izdvajaju za sticanje novih znanja; ovjek sada organizuje i upravljaju proizvodnjom, dok je fiziki rad preputen automatskim mainama.

5) Tehnika i tehnologija prodiru sve vie i u poslove administriranja:

Prodor je jednak kako u firmama tako i u dravnoj upravi; Pojavljuju se nova ranije nepoznata zanimanja; Informacioni sistemi i tehnologije preuzimaju nove zadatke.

PROFIT U INDUSTRIJI
Kapital ma gdje da je uloen mora se uveavati (oploivati). Oploeni industrijski kapital zove se profit. Oplodnja kapitala podrazumijeva potovanje principa po kome jednako angaovani kapital mora da donosi jednaku profitnu stopu! Kapital uloen u industriju stvara jo i viak vrijednosti; Viak vrijednosti otuda i nije nita drugo do profit stvoren proizvodnjom; Kao odrednice (kategorije) profit i viak vrijednosti su oploeni industrijski kapital posmatran iz razliitih uglova. ta je to to utie na veliinu profita?

Iz do sada pomenutog vidi se da je profit viak vrijednosti posmatran na drugi nain; Kako se robe ne prodaju po individualnoj ve po prosjenoj vrijednosti, na profit utiu jo i organski sastav kapitala i broj obrtaja.

PROSJENA PROFITNA STOPA

Viak vrijednosti, organski sastav kapitala i broj obrtaja su bitne odrednice profitnih stopa u industriji:

Da bismo ostvarili maksimalnu profitnu stopu, morali bismo djelovati na tri naprijed pomenuta inioca; Gornji model namee odmah i pitanje ta je s onim granama u kojima se na to ne moe uticati; Znai li to naime, da kapital uloen u grane kao to su tekstil, obua i slino zbog nepovoljnosti pobrojanih inioca moraju napustiti; Naprijed izneseno upuuje da je takav zakljuak posve logian!

Uprkos toj logici vidimo da egzistiraju, kako grane u kojim su organski sastav, viak vrijednosti i broj obrtaja povoljni tako i one gdje to nije sluaj:

Ostaje pitanje kako se ti odnosi usklauju?

Usaglaavanje pomenutih problema tee zapravo, slijedeom logikom. Grane koje imaju povoljnije uslove privreivanja (vei viak vrijednosti, vii organski sastav i bri obrt) privlae nove ulagae!

Kada se u nekoj grani pojavi vei broj ulagaa, prosjeni uslovi privreivanja, tj. prosjeno radno vrijeme, klizi na nie; Grane koje imaju nepovoljne uslove privreivanja sve manje privlae nove investitore; I postojei kapital sve vie naputa manje profitabilne djelatnosti.

Odlazak kapitala iz grana u kojima su uslovi privreivanja nepovoljni utie na manje ponude i rast cijena:

Novo stanje stvara nove pretpostavke za profit i u tim granama; Ako proces posmatramo u duem periodu uoiemo stalnu seobu kapitala; Neprekidna seoba kapitala iz jednih u druge grane dovodi od promjene profitnih stopa u visokoakumulativnim granama; Upravo to i jeste logika funkcionisanja zakona vrijednosti.

Opti zakljuak otuda glasi:

Seoba kapitala iz grane u granu, kroz dui period stvara uslove za stanje u kome jednak kapital ma gdje uloen donosi jednakuprofitnu stopu.

Rije je dakako, o modelu u okviru kojeg smo nastojali sagledati nain formiranja prosjene profitne stope.

OPA PROFITNA STOPA

Seoba kapitala iz grana s niskim profitnim stopama u grane s visokim profitnim stopama vodi uprosjeivanju profitnih stopa na nivou itave privrede:

Profitnu stopu koja se formira na nivou privrede zovemo optom; Optu profitnu stopu utvrujemo preko prosjenih profitnih stopa koje se formiraju na nivou grana.

Prosjenu profitnu stopu moemo utvrditi i na nain da viak vrijednosti u privredi neke zemlje (privredi kao cijelini) stavimo naspram ukupno angaovanom kapitalu. Opu stopu vika vrijednost utvrujemo po sljedeem obrascu:

M PF = ---------C +R

PF = M = C = R =

prosjena profitna stopa na nivou privrede (opa profitna stopa); masa vika vrijednosti na nivou privrede; postojani kapital (sredstva za rad) na nivou privrede; varijabilni kapital na nivou privrede.

Kao to je s profitnom stopom koja se ostvaruje na nivou grane i opa profitna stopa zavisi od:

Stope vika vrijednosti; Organskog sastava kapitala;

CIJENA PROIZVODNJE
Razne grane industrije imaju razliite profitne stope. Uzrok tome su, kako smo ve istakli:

Razliite stope vika vrijednosti; Razliit organski sastav kapital;, Razliita brzina obrta.

Razliitost profitnih stopa, motivi su ulagaima da kapital sele iz jedne grane u drugu:

Seoba kapitala dovodi toga da na kraju ni jedna grana nema ekskluzivno pravo na visoke profite; Proces uprosjeivanja profitnih stopa tee postepeno i na dugi rok; Imajui na umu navedeno, zakljuujemo da obrazac kojim smo ranije iskazivali vrijednost robe, tj. sp + r + v, vie nas ne zadovoljava.

Algebarski iskaz koji od ranije poznajemo nas upuuje, da se radi o utvrivanju vrijednosti na osnovu individualnih uslova:

Znamo takoer, da odrednicu vrijednosti ne determiniu individualni uslovi proizvoaa ve prosjeni, tj. oni koji djeluju u okviru grane; Sada vidimo, da ni to nije dovoljno za odreivanje vrijednosti robe.

U trci za veim profitom kapital se seli iz grane u granu, otud vie ne vae ni uslovi koji se odreuju u okviru grane, ve oni koji se iskazuju kao prosjek ustanovljava u privredi kao cijelini:

Tom spoznajom smo dobili sada posve novu odrednicu, tj. CIJENU PROIZVODNJE.

Cijenu proizvodnje otud moemo definisati kao vrijednost roba koje se formiraju pod uticajem dva faktora: a) Uslova privreivanja u okviru grane (kategorija drutveno-potrebno radno vrijeme); b) Uslova koji se utvruju na nivou privrede kao cjeline. Imajui na umu izneseno, cijenu proizvodnje bi smo mogli iskazati kao:

CP = sp + r + pp

CP sp r pp

= = = =

cijena proizvodnje; sredstva za proizvodnju; radna snaga; prosjena profitna stopa.

VRIJEDNOST ROBE I CIJENA PROIZVODNJE

Kako se formira cijena proizvodnje ponajbolje se moe vidjeti iz onog to sadri naredna tabela! Iz nie navedene tabele vidimo, da grane koje imaju nii organski sastav imaju vei viak vrijednosti od iznosa profita dok je u granama s boljim organskim sastavom to obrnuto.:

Otud prve ostvaruju gubitke; Upravo onoliko koliko prve ostvaruju gubitak, druge (zbog uticaja ciljne proizvodnje) ostvaruju isto toliki profit. Djelatnosti

Struktura kapitala Angaovani kapital Organski sastav kapitala Raspored kapitala (sp+r) Masa vika vrijednosti Vrijednost proizvodnje Prosjena profitna stopa Masa profita Cijena proizvodnje Razlika izmeu vrijednosti proizvodnje i cijene proizvodnje (sp) (r)

Tekstil Elektroindustrija Hemija Komunikacije Ukupno 60.000 1:1 30.000 30.000 30.000 90.000 22% 12.500 72.500 90.000 150.000 2:1 4:1 60.000 120.00 30.000 30.000 30.000 30.000 120.000 180.000 22% 22% 19.500 30.000 109.500 180.000 350.000 650.000 6:1 4,6:1 300.000 510.000 50.000 140.000 50.000 140.000 400.000 790.000 22% 22% 78.000 140.000 428.000 790.000

17.500

10.500

28.000

ULAGANJE U TRGOVINU
Priroda reprodukcionog toka iznjedrila je i instituciju trgovine!

Kontinuelno transformisanje jednih oblika vrijednosti u druge uinilo je da se jedan dio stalno nalazi i u fazi prometa.

Ukoliko osmotrimo reprodukcioni tok kroz sistem predstavljen algebarski: N R (sr+r) ... P ... R N

Nalazimo da je kapital jednako angaovan u cijelom sistemu reprodukcije; Protokom kapitala kroz cijelokupni sistem reprodukcije ostvaruje se njegova oplodnju; Priroda reprodukcionog toka odreuje nain raspodjele kapitala po pojedinim fazama.

Ostaje meutim, pitanje da li svaka reprodukciona faza moe samoegzistirati, moe li da bude izvan sistema?

Praksa potvruje takvu mogunost; U nekim je sluajevima to ak i korisno.

Praksa pokazuje da u sistemu reprodukcije nee doi do poremeaja ukoliko se izdvoje institucije koje se bave samo kupoprodajom:

Koncept drutvene podjele rada na tome i poiva; Bavljenje jednim poslom vodi specijalizaciji i veem uinku; U okviru reprodukcije je tako i nastala posebna institucija.

Stvaranje institucije trgovine ne znai negaciju sisteme reprodukcije, ve potvrdu vrijednosti sistema:

Ako trgovina nije negacija sistema drutvene reprodukcije, ni kapital uloen u trgovinu nije neprimjeran tom sistemu.

Trgovina otud i ima utemeljenje u prirodi samog sistema reprodukcije:

To je zapravo, dio procesa transformacije jednih oblika vrijednosti u druge; U okviru tog sistema kapital se u jednom trenutku nae i u fazi prometa; I upravo je to onaj period gdje se on iskazuje kao trgovaki kapital.

Koliko e kapitala pripasti trgovoni odreeno je tehniko-tehnolokim i organizacijskim sistemima grana u kojima je angaovan. Kao posebna institucija, trgovina ima zadatak da u okviru procesa reprodukcije povezuje proizvodnju i potronju.

Povezivanje proizvoaa i potroaa putem trgovine podstie (ubrzava) tok reprodukcije; Ako se na jednom mjestu moe nabaviti sve to treba za za novi reprodukcioni ciklus, odnosno, linu potronju, time se tedi na vremenu; S druge strane proizvoai nee gubiti vrijeme u prodaji; Oni koji to sada rade, bave se dakle, prodajom to znaju bolje i efikasnije.

PROFIT U TRGOVINI
Od ranije znamo! Kapital bilo gdje da uloimo, mora se jednako oploivati:

Oploivanje kapitala podrazumijeva obezbjeivanje prosjene profitne stope; Otud i za kapital uloen u trgovinu vae isti principi.

Kako se vrijednost stvara proizvodnim radom, a rad trgovine to nije, pitanje je kako se oplouje trgovinski kapital? Da bismo razumjeli sistem oplodnje kapitala uloenog u trgovinu, moramo se jo jedanput vratiti reprodukcionom procesu:

Kapital se oplodi onda kada se okona cjelokupni reprodukcioni tok; Poto reprodukcioini tok podrazumijeva i fazu prometa, viak vrijednosti pripada i dijelu kapitala dok je on u toj sferi.

Trgovina i kapital koji je u te svrhe angaovan nije nita drugo do produenje toka (nastavak) reprodukcije.

Otud u proizvodnji ostvaren viak vrijednosti pripada i dijelu kapitala koji je angaovan za vrenje funkcije prometa (za trgovinu); Viak vrijednost koji se dakle, stvara u industriji jednim dijelom se mora ustupiti i trgovini; Transformisanjem vika vrijednosti u prosjenu profitnu stopu osigurava oplodnju kapitala angaovanog u trgovini.

Ostaje pitanje koliko e vika vrijednosti biti preneseno trgovini?

Manjeg znaaja nije ni pitanje kako se viak vrijednosti prenosi trgovini; Uz izneseno, ostaje konano i pitanje ko i kako prenosi viak vrijednosti trgovini.

Ako znamo da kapital koji se ulae u trgovini predstavlja dio ukupno angaovanog kapitala u reprodukciju:

nije teko odgovoriti na pitanje na koji nain i kad se viak vrijednost prenosi sferi prometa (trgovini).

Dijelu kapitala koji se u okviru sistema reprodukcije nae u sferi trgovine pripada adekvatan dio stvorenog vika vrijednosti. Kapitalu koji se u okviru reprodukcionog procesa nae u sferi prometa pripada proporcionalni iznos vika vrijednosti: 1. Prenos se vri po okonanju faze prodaje; 2. Sistem prenoenja je mogu putem mari ili rabata. Nain na koji taj itav sistem funkcionie prikazat emo konkretnim primjerom! Proizvodnja eera zahtijeva kapital u vrijednosti od 120.000 KM. Od ukupnog kapitala, proizvodnja angauje 100.000 (organski sastav proizvodnog kapitala je 7:3). Prometna faza (trgovine koja se bavi prodajom eera) angauje kapital od 20.000 KM. Iz naprijed navedenog, vrijednost proizvedenog eera, emo utvrditi prema sljedeoj emi: 700.000 sp + 30.000 r + 30.000 v = 130.000 v 30.000 pf = ---------------- pf = ----------------------- x 100 = 25% IK + TK 100.000 + 20.000 Da bi se reprodukcioni proces mogao obaviti bilo je potrebno angaovati 100.000 KM.

Angaovani kapital (industrijski + trgovaki) oplodio se; Profitna stopa iznosi 25%.

Ostvareni profit od 25% biti e rasporeen na sljedei nain: Industrijski kapital ( angaovan) Profitna stopa 25% (oploeni IK) Vrijednost stvorena u industriji Profit 25% angaovanih 20.000 TK Prodajna cijena (vrijednost robe) 100.000 KM 25.000 KM 125.000 KM 5.000 KM 130.000 KM

Kako se vidi prodajna cijena i vrijednost robe:

Iste su veliine, iznose 130. 000 KM; Viak vrijednosti od 30.000 stvoren u reprodukcionom procesu dijeli se shodno angaovanom kapitalu; Od ostvarenog profita industriji pripada 25.000 KM; Trgovina s manjim dijelom kapitala, od ostvarenog profita prisvaja 5.000 KM.

Izneseni primjer pokazuje kako jednako angaovani kapital mora uvijek donositi jednaku profitnu stopu.

TROKOVI U TRGOVINI
U okviru aktivnosti trgovine nastaju razliiti trokovi. Tako imamo:

Trokove transporta, pakovanja i uvanja robe; Tu su i trokovi radne snage, tj. zaposlenih na prodaji; Zatim evidentiranja roba, reklame, nabavke trgovake opreme i slino.

Oito je da jedan dio tih trokova ide uz proizvodnju. Takvi su recimo trokovi:

Transporta do mjesta prodaje, lagerovanja, pakovanja, prepakivanja i slino.

Nastanak tih trokova je nuan. Bez njih roba, u naem sluaju eer, ne bi stigao do potroaa.

Tu vrstu trokova nazvamo prizvodnim; Otud se taj kapital i smatra stvaraocem vrijednosti.

Proizvodni trokovi su zapravo vezani za onaj kapital koji je u funkciji stvaranja nove vrijednosti. Pri tom nije od znaaja gdje je on lociran. Kada se radi o trokovima koji nastaju prodajom robe, tj. trokovi evidencije, reklame, nabavke trgovake opreme i slino:

Ti trokovi imaju tretman istih prometnih trokova; Rije je o onoj grupi trokova koji su posljedica rada trgovine.

Ostaje pitanje, ko i na koji nain vri njihovu naknadu? Ve smo rekli da proizvodne trokove nadoknauje sama proizvodnja:

Fabrika je obavezna da eer upakuje u odgovarajuu ambalau. Bez toga robu ne bismo mogli dostaviti potroau; eer valja i razmjeravati u manje vreice i to je zadatak trgovine; Slino je i s prevozom do mjesta potronje; eer se, isto tako, mora i skladititi, bilo uz fabriku ili na mjestu gdje e se prodavati.

Svi pomenuti izdaci ine onaj dio kapitala koji uestvuje u stvaranju nove vrijednosti (stvaranju novog proizvoda):

Taj kapital se otud i smatra onim dijelom koji uestvuje, ili bolje, doprinosi stvaranju nove vrijednosti; Poto uestvuje u stvaranju vrijednosti, on se i nadoknauje kao i ostali kapital koji je u toj funkciji; Nadoknauje se kroz prodaju robe (prodajom eera).

isti trokovi prometa se nadoknauju na drugaiji nain.

NADOKNADA ISTIH TROKOVA PROMETA

isti trokovi prometa izavani su aktivnostima trgovine. U pitanju je, kako smo to ranije istakli, korisna manipulacija robama!

Rije je o manipulaciji koja ini sponu proizvodnje i potronje; Spona proizvodnje i potronje morala bi da ubrzava reprodukciju; Kada institucija trgovine ubrzava reprodukcione tokove, trokovi koji se time izazivaju, opravdani su.

Polazei od pretpostavke da trokovi, koje trgovina izaziva, nisu upitni, potrebno je utvrditi nain njihove nadoknade! Prva mogunost, nadoknade trokova trgovine, mogao bi da bude profit koji se u toj grani stvara:

ta bi bilo kada bi isti trokovi trgovine bili pokrivani iz profita; Tada ne bi vaio princip da jednak kapital donosi jednak profit; Posljedica toga bi bila, da niko ne bi elio kapital ulagati u tu granu

Ako niko ne bi ulagao u trgovinu tad ne bi imali institucije trgovine, svako bi naime, morao prodavati svoju robu!

Nestale bi tada robne kue u velikim potroakim centrima; Potroai bi morali gubiti neogranieno vremena da pronau robe; Mnoge robe bi ostale neprodate, a elje kupaca neostvarene; sve bi zajedno usporavalo protok roba, a time i proces reprodukcije

Interes drutva nije usporavanje ve ubrzavanje reprodukcije. To je i razlog to trokovi koji nastaju u trgovini su problem reprodukcionog sisitema:

A reprodukcioni sistem su i proizvodnja i trgovina.

Ko, kako i na koji nain treba da izvri nadoknadu istih trokova u trgovini:

Jedina mogunost nadoknade trokova trgovine ostaje viak vrijednosti; Nadoknaivanje trokova trgovine iz vika vrijednosti znai njihovo rasporeivanje na itav sistem reprodukcije; Otuda imamo, da e se iz vika vrijednosti prvo pokriti isti trokovi prometa, a preostali dio ostaje kao profit.

Kako proces nadoknade istih prometnih trokova tee pokazaemo praktinim primjerom! Pretpostavke: Angaovani industrijski kapital od 100.000 KM rasporeen je 7:3. Stopa vika vrijednost iznosi 100%. Angaovani trgovaki kapital 20.000 KM, rasporeen je tako da: 10.000 ide za nabavku opreme u trgovini (amortizacija) 10% godinje, trokovi evidentiranja, reklame i slino (isti prometni trokovi) 1.000 KM, plate zaposlenih u trgovini (isti prometni trokovi) 1.000 KM: Struktura kapitala angaovanog u trgovini u iznosu od 20.000 KM je sljedea: Nabavka trgovake robe Oprema trgovine 10.000 (amortizacija 10%) Trokovi evidencije, reklame i slino Plate zaposlenih 8.000 KM 1.000 KM 1.000 KM 1.000 KM

Vrijednost stvorena u industriji (rije je o proizvodoj djelatnosti): 70.000 sp + 30.000 r + 30.000 v = 130.000 v - tp 30.000 - 3.000 pf = ------------- x 100 pf = ---------------------- x 100% = 22,5 IK + TK 100.000 + 20.000 Raspodjela: Industrijski kapital 100.000 KM Profit industrije 22,5% 22.500 KM ---------------------------------------------------------------------Cijena (vrijednost) formirana u 122.500 KM industriji

Trokovi trgovine: Amortizacija10% na opremu trgovine od 1.000 KM 10.000 KM Evidentiranje, reklama i slino 1.000 KM Plate zaposlenih u trgovini 1.000 KM Profit 22,5% na angaovani 20.000 kapitala 4.500 KM trgovine ---------------------------------------------------------------------Cijena po kojoj se roba prodaje u trgovini: 130.000 KM

NAIN PRENOENJA VIKA VRIJEDNOSTI TRGOVINI

Viak vrijednosti koji se stvara proizvodnim radom trgovini se prenosi na dva naina: 1. Sistemom rabata i 2. Sistemom mari. Sistem rabata:

Industrija odreuje prodajnu cijenu; Industrija odobrava trgovini rabat (umanjenje cijene) za pokrie trokova prometa i trgovaki profit.

Sistem mari:

Industrija formira svoju cijenu, na tu cijenu trgovina dodaje maru; Iz mare se pokrivaju trokovi trgovine i formira trgovaki profit.

PROFIT U POJEDINIM GRANAMA TRGOVINE

Uloga trgovine je, kako smo istakli, povezivanje proizvodnje i potronje iji krajnji cilj je ubrzavanje procesa reprodukcije.

Nuenje roba raznih proizvoaa na jednom mjestu osigurava veu ukupnu prodaju; Vea ponuda, isto tako, iste vrste roba na jednom mjestu osigurava brojne prednosti.

Kao grana, trgovina moe da na jednom mjestu nudi dakle, veliki broj roba, ali i da se specijalizuje za prodaju samo jedne robe!

Bilo da se radi o prodaji jedne ili vie roba oito je da e se ostvarivati razliit obrt; Robe poput hljeba, mlijeka, cigareta, kafe i sl. troe se svaki dan njihov je obrt otud 365 puta u godini

Odjevni predmeti, obua i sl. kupuju se jedanput godinje pa je njihov obrt daleko manji; Namjetaj, kuhinjski inventar i dr. kupuju se u nekoliko godina pa im je obrt jo manji. Ostaje pitanje da li je isplatnije kapital ulagati u grane u kojima je obrt 365 puta nego u one gdje to nije sluaj.

Ukoliko bi odgovor na gornje pitanje bio potvrdan tada ne bismo imali onih koji bi se bavili prodajom namjetaja, kola i slino. I u ovom sluaju vai princip da jednak kapital mora donositi jednak profit; U potrazi za veim profitom, kapital zapravo, naputa grane s niskim profitnim stopama i seli se u grane s veim; Seoba kapitala vodi pojavi vee, odnosno manje ponude pojedinih roba, ime se izjednaavaju uslovi privreivanja (stvara prosjena profitna stopa).

PROFIT U RAZNIM PREDUZEIMA ISTE GRANE

Razna preduzea koja se nalaze u okviru iste grane trgovine, jednako angaovanim kapitalom mogu ostvarivati razliite profite!

Do toga dolazi kod onih firmi koje imaju bolju organizaciju, manji kart, vei obrt i slino; U pitanju je princip boljeg upravljanja kapitalom, otud dolazi da jednako angaovan kapital moe ostvarivati razliit profit; Seoba kapitala u druge djelatnosti, a bez unapreivanja sistema organizovanja i rukovoenja nee popraviti to stanje; Uslovi privreivanja u kojim se obavlja data djelatnost nisu loiji od ostalih otuda seoba kapitala ne moe da donese bilo kakav preokret

ZAJMOVNI KAPITAL
osmatramo li reprodukciju kao proces obnavljanja proizvodnje i transformisanja jednog oblika vrijednosti u drugi, to moemo prikazati na sljedei nain: N R ... P ... R N Namee se meutim, pitanje od kuda potie zajmovni kapital:

Ko je vlasnik tog kapitala te da li isti ima znaaj za reprodukciju.

Pojava zajmovnog kapitala je imanentna (u njemu sadrano) sistemu reprodukcije. Ako to ne bi bila logika, sistem se ne bi mogao odrati. Izvor zajmovnog kapitala je dakako sama reprodukcija!

ine ga, prije svega, sredstva amortizacije dok su jo na ekanju; Tu su i akumulirani profiti koji se ostvaruju svakim obrtom; Nerasporeena dividenda akcionara i slino.

Rije je o kapitalu koji je transformacijom preao u novani:

Dok je na ekanju za ulazak u sistem reprodukcije moe se koristiti kao zajmovni; Kapital dakle, privremeno povuen iz reprodukcije ima karakter zajmovnog.

Drugi izvor zajmovnog kapitala prestavlja tednja graana. Rije je zapravo o privremenom odgaanju potronje!

Privremeno odgoena potronja dri se kao uteevina u bankama; Sredstva tednje mogu biti oroena na odreeno vrijeme; Ali se mogu drati i u poslovnim bankama u statusu: sredstva po vienju

Trei izvor zajmovnog kapitala ine sredstva koja se ostvaruju davanjem kapitala na pozajmicu uz interes.

Pozajmljivanje se vri zainteresovanim privrednim subjektima; Sredstva se pozajmljuju se na tano utvreno vrijeme; Prohodi ostvareni pozajmljivanjem uveavaju zajmovni kapital.

Pojava zajmovnog kapitala nije dakle, negacija sistema drutvene reprodukcije, to je samo potvrda njegove loginosti:

Sredstva koja su privremeno poveana iz odreenih dijelova reprodukcije uvaju se u poslovnim bankama; Putem poslovnih banka privremeno povuena sredstva se vraaju reprodukciji, meutim, ovog puta u neke druge oblasti; Kapital privremeno ustupljen drugim vraa se davaocu uvean; Rije je o povratu oploenog drugim privremeno ustupljenog kapitala.

OBRT ZAJMOVNOG KAPITALA

Imajui na umu izneseno, zajmovni kapital bi mogli definisati kao:

Kapital privremeno iskljuen iz procesa reprodukcije; Iskljuenje moe biti kako iz sfere proizvodnje tako i sfera prometa pa ak i potronje

Zajmovni kapital se, kako smo vidjeli, ustupa onima koji su spremni da zaponu novu reprodukciju.

Rije je naravno, o privremenom ustupanju kapitala; Ustupljeni kapital se mora oploditi i vratiti davaocu uvean; Proces pozajmljivanja ide kroz dvije faze: a) faza davanja i b) faza vraanja.

Taj se model moe predstaviti sljedeom emom N N.

Cilj pozajmljivanja novca je njegovo uveavanje. To nam pokazuje i naprijed iznesena ema. Ostaje pitanje kako se oplodnja vri?

Osmotrimo li iskaz N N utisak je da se kapital samooplouje; Samooploivanje kapitala nije, dakako, mogue; Otud i potreba da se objasni itav taj proces.

Odgovor na pitanje kako se zajmovni kapital oplouje treba traiti na mjestima gdje se on i koristi!

Zajmovni kapital odlazi tamo gdje e pokrenuti konkretan biznis; Tamo gdje je pokrenut odgovarajui biznis kapital e se i oploditi; Biznis i oploivanje pozajmljenog kapitala stvaraju, dakle, profit; Vraanje kapitala podrazumijeva ustupanje dijela stvorenog profita.

Profit koji se ostvaruje pozajmljivanjem prenosi se zajmodavcu putem kamate.

Kamata je otud cijena pozajmljivanja kapitala. Kamata se moe definisati i kao cijena novca koji je dat na zajam.

Kruni tok zajmovnog kapitala mogue je predstaviti kao: sp N N R .... P .... R N N rs III I II

Zajmovni kapital stvara nove drutvene odnose. Rije je o pojavi institucije preduzetnika i preduzetnike dobiti. Pod pojmom preduzetnik podrazumijevamo lice koje je privremeno uzelo novac s namjerom da pokrene biznis.

Pokretanje biznisa podrazumijeva oploivanje kapitala, tj. stvaranje profita; Oploeni kapital obezbjeuje korisniku preduzetniku dobit. Vlasniku kapitala pripada dio dobiti koju prisvaja kroz kamatu.

Oploeni privremeno pozamljeni kapital donosi profit koji se dijeli izmeu zajmodavca i preduzetnika. Zajmovni kapital nam, isto tako, ukazuje na dvije pojave koje do sad nismo susretali. 1. Pojava kapitala u funkciji svojine (vlasnik novca zajmodavac); 2. Kapital u funkciji razvijanja odgovarajueg biznisa. Kapital u funkciji svojine ima jednu jedinu logiku:

Uveavanje, tj. oploivanje kroz njegovo pozajmljivanje; Bitno je da se on pozajmi uz maksimalno moguu kamatu.

Kapital u funkciji podrazumijeva njegovo ukljuivanje u proces reprodukcije. U tom svojstvu on treba da se oplodi i uvean vrati.

Oploivanje e se vriti kao proizvodni kapital, tj. kroz stvaranje nove vrijedosti; Ali i kroz sistem trgovine, tj. preraspodjelom vika vrijednosti stvorene proizvodnim radom.

KAMATA-CIJENA ZAJMOVNOG KAPITALA

Zajmovni kapital je kapital koji je privremeno povuen iz procesa reprodukcije i privremeno ustupljen drugima:

Zajmovni kapital se oplouje u procesu reprodukcije i vlasniku donosi kamatu; Kamata je otud cijena pozajmljenog kapitala; Druga uloga zajmovnog kapitala je pokretanje biznisa, tj. novog reprodukcionog procesa.

Kamata je meutim, osnovni motiv davanja novca na zajam. Razumijevanje mjesta i uloge kamate je otud i razumijevanje funkcionisanja samog tog sistema

Kamata i jeste motiv injenju napora na prikupljanju slobodnih sredstava; Rije je zapravo o traenju moguih izvora sredstava koja e biti u funkciji zajmovnog kapitala; Veliina zajmovnog kapitala zavisi kako od njegovih izvora tako i od visine kamatne stope.

KAMATNA STOPA
Kamata je, da se i ovom prilikom podsjetimo, cijena koritenja pozajmljenog kapitala. Rije je zapravo o profitu koji angaovani zajmovni kapital ostvaruje! Poto je kamata cijena zajmovnog kapitala, pitanje je ta utie na veliinu cijene, ili jednostavnije, ta utie na visnu kamatne stope?

Veliinu kamatne stope odreuje nekoliko faktora:

Veliina profitne stope; Ponuda i tranja na tritu kapitala; Vrijeme na koje se kapital pozajmljuje; Konjunkturna klima; Ekonomska politika investicija, kredita i kamata.

ZAJMOVNI KAPITAL I BANKE

Zajmovni kapital je zapravo, komplementaran sistemu drutvene reprodukcije, a nikako njegova suprotnost. Pozajmljivanja kapitala je, kako smo ranije istakli, proizalo iz funkcije novca kao platenog sredstva.

No da bi sistem pozajmljivanja funkcionisao nune su i pratee institucije; Rije je o institucijama koje se bave prikupljanjem slobodnih sredstava, a potom ustupanjem istih drugim; Te su se institucije pojavile pod zajednikim imenom banke.

Banke su, drugim rijeima, dijelovi sistema reprodukcije. One taj sistem podupiru. U sistemu reprodukcije banke ubrzavaju njene tokove; Uz ubrzavanje reprodukcije banke je isto tako i poveavaju; Sve zajedno utie na porast drutvenog proizvoda.

FUNKCIJA BANAKA
Funkcija banke je skupljanje slobodni sredstava i njihovo preusmjeravanje u druge dijelove sistema reprodukcije!

Sredstva se skupljaju od raznih subjekata reprodukcionog sistema; Od graana po osnovu dobrovoljnog odricanja od potronje; Za sredstva koja se prikupljaju iz raznih izvora banka plaa kamatu; Za sredstva koja banka pozajmljuje drugima ona naplauje kamatu; Banka ostvaraje prihode iz razlike primljenih i datih kamata.

AKCIONARSKI KAPITAL
Akcionarstvo i akcionarski kapital je poseban nain prikupljanja novanih sredstava koja su izvan reprodukcije!

Cilj prikupljanja tih sredstava je njihovo angaovanje u novom poslu; Sredstva se prikupljaju od stanovnitva, preduzea, vlada i sl.

Prikupljena sredstva mogu se ulagati u bilo koju sferu reprodukcije, poev od industrije, poljoprivrede, trgovine, banaka i sl.:

Motiv prikupljanja i ulaganja tog kapitala je njegova oplodnja; Akcionari oekuju da tako uloena sredstva mogu donijeti vei profit.

Akcionarski (dioniarski) kapital prikupljaju dioniarska drutva. U cilju prikupljanja slobodnih sredstava raspisuju se javni oglasi:

Kapital koji se prikupi na taj nain ulae se u odgovarajui biznis; Llica koja na taj nain ulau novac dobivaju akcije (vrijedn. papire); Imaoci akcija postaju suvlasnici firmi, dioniari.

Upravljanje dioniarskim drutvima ostvaruje se putem skuptine akcionara:

Svaki imalac akcije automatski postaje lan skuptine; Jedna akcija u skuptini daje jedan glas, vie akcija vie glasova; Skuptina akcionara bira izvrne organe: upravni i nadzorni odbor; Poslovne organe (direktorski tim) imenuje upravni odbor.

Dobit koju ostvaruje dioniarsko drutvo dijeli se lanovima drutva shodno visini uloga (broju akcija):

Akcionar ostvaruje dobit shodno broju, odnosno veliini akcija; Akcionarska dobit naziva se dividenda.

DIVIDENDA
Dividenda je prihod koju donosi kapital uloen u akcionarsko drutvo:

Rije je o specifinom vidu oplodnje kapitala uloenog u reprodukciju; Kolika e dividenda biti zavisi iskljuivo od uspjenosti kompanije.

Dividenda je slina kamati. I kamata je prihod od kapitala, radi se meutim o prihodu koji je uloen u banku:

Razlike su u tome to je kamata unaprijed dogovorena i utvrena; Dividenda nije unaprijed poznata niti se zna da li e je uopte biti; Obzirom na vei rizik ulaganja u dioniarstvo, dividenda mora u sebe da ukljui i taj elemenat.

VRIJEDNOST I CIJENA AKCIJA

Prikupljanje kapitala za formiranje akcionarskog drutva ostvaruje se javnim pozivom ulagaima:

Raspisivanje javnog poziva podrazumijeva isticanje djelatnosti (konkretne firme) u koju e se kapital uloiti, U pozivu se istie koji iznos novca se prikuplja ikoja je koliine emitovanih akcija, Nominalnu vrijednost akcije automatski odreuju gornja dva elementa.

Nominalna vrijednost akcije morala bi da bude prikladna za lake manipulisanje akcijama. Da bi se motivisao vei broj ljudi za ulaganja, poeljno je da nominalna vrijednost akcije bude relativno niska!

Pogodni su nominalni iznosi akcija od recimo 100, 200, 300 KM; Ti apoeni pruaju mogunost i malim tediama da budu akcionari; Okrugle sume pruaju mogunost lakeg i breg preraunavanja.

Nominalna vrijednost akcije odreuje se kod raspisivanja javnog oglasa:

Vrijednost utvruje drutvo koje raspisuje oglas; Nominalna vrijednost akcije se ne mijenja; Kada drutvo otpone s radom, dobro ili loe poslovanje uticae na novu vrijednost akcija; Ako je dobit (dividenda) drutva visoka, cijena akcija e rasti i obrnuto.

Treba praviti razliku izmeu nominalne vrijednost i vrijednost akcija!

Nominalna vrijednost utvruje se u momentu prikupljanja kapitala; Samom emisijom akcija (vrijednosnih papira) utvruje se njihova nominalna vrijednost; Vrijednost akcije se odreuje kasnije, i na istu utie poslovanje firme.

Da bi se odredila prodajna cijena akcije, osim nominalne vrijednosti, odnosno visine dividende bitna je i kamatna stopa. Rukovodei se iznesenim, cijenu akcije emo utvrditi prema obrascu: Nx%d Ac = ---------%k = Ac cijena akcije = N nominalna vrijednost = %d dividendna stopa = %k kamatna stopa

Uzmemo li recimo, da nominalna vrijednost akcije iznosi 100 KM, dividenda 7%, a kamata 5%! 100 x 7 Ac = ---------- x 100 5

Ac = 120

KUPOPRODAJA AKCIJA
Akcionarski kapital se moe sakupljati da bi se pokrenuo novi biznis (formiralo novo drutvo) ali i s ciljem proirivanje postojeeg:

Ako je prikupljen planirani kapital, zapoee njegovo radno angaovanje; Angaovanje kapitala znai njegovo radno - tehnoloko vezivanje; Tehiko-tehnoloko vezivanje ne dozvoljava njegovo povlaenje; Ako se kojim sluajem drutvo i raspadne, kapital ostaje i nadalje tehnoloki vezan; Povrat je mogu samo ako se prodaju sredstva koja su kupljena.

Kupoprodaja akcija otud i ne znai kupovinu i prodaju onog to je prikupljeno i tehnoloki vezano:

Radno vezani kapital je nemogue povui pa se isti ne moe prodavati; Kupoprodaja podrazumijeva prodaju prava koja taj kapital sa sobom nosi; Akcionarski kapital donosi dividendu i ona je predmet kupoprodaje.

Kapital koji se koristi za kupoprodaju akcija, tj. prava na dividendu ne unosi se u sistem reprodukcije. On se kree izvan tog sistema:

Kupovina i prodaja akcija kreira zapravo, novi kapital koji nije radno angaovan; Kapital koji se koristi za kupovinu akcija postaje sada berzanski.

Tok novca koji se koristi za kupovina i prodaju akcija moemo prestaviti na sljedei nain: Sp A N1 R ... P .... R N | Rs N2 | A

PORTFELJI AKCIJA
Imaoci kapitala u prilici su da razmiljaju kako svoj kapital najbolje uloiti: Samostalno pokretanje biznisa, moda ulaganjem u banku ili pak, u dioniarstvo; Minimaln trud, veliki rizik, relativno visok prihod, bankrotstva i sl. je ono to sa sobom nosi dioniarstvo; Valjan izbor rasporeda akcija po dioniarskim firmama zovemo portfelj Izbor portfelji akcija znai, zapravo, izbor one kombinacije plasmana kapitala koji e osigurati oekivane prihode uz najmanji mogui rizik.

ZEMLJINA RENTA
Kapital se moe uloiti u kupovinu zemlje gdje je mogue pokrenuti razliite poslovne aktivnosti:

Ulaganje u kupovinu zemlje nije meutim, isto to i organizacija proizvodnje na zemlji; Organizovanje proizvodnje na zemlji je po svemu drugaija vrsta ulaganja; Ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju isto je to i svako drugo proizvodno ulaganje; Kapital uloen u pokretanje poljoprivredne proizvodnje morao bi da donosi prosjean profit.

Kupovina zemlje znai sticanje vlasnitva nad zemljom pa se po tom osnovu i oekivaju prava ulagaa:

Ulaganjem u industriju, trgovinu, bankarstvo i sl. ne stie se nikakvo ekskluzivno pravo; Svakom je naime, jednako zagarantovan pristup takvim ulaganjima; Kupovinom zemlje stie se pravo na konkretnu parcelu zemljita; Na toj parceli se ne moe organizovati proizvodnja bez saglasnosti vlasnika.

Specifinost ulaganja upoljoprivredu je da odvojeno moemo posmatra vlasnitvo nad zemljom i organizovanja proizvodnje na zemlji:

Vlasnitvo nad zemljitem mora da nosi odgovarajue prihode; Organizovanje proizvodnje angauje novi, tj dodatni kapital; I taj bi kapital morao takoer, da donosi prihode.

Vlasnitvo na zemlji ostvaruje se nasljeem ili njenom kupovinom. U oba sluaja takva prava moraju vlasniku donositi korist.

Imalac tog prava moe na zemljitu sam organizovati proizvodnju, Zemljite se, isto tako, moe ustupiti i drugom koji e na njemu organizovati proizvodnju.

Organizovanje proizvodnje na zemlji, to je odvojeno od vlasnitva, donosi preduzetniku prosjean profit:

Vlasnitvo nad zemljom donosi prihode koji se nazivaju renta; Renta se meutim, ne moe stvarati ni iz ega, otuda se namee pitanje njenog izvora; Ukoliko na zemlji ne bismo organizovali proizvodnju ne bismo imali rentu; Pretpostavka za ostvarivanje rente je organizovanje proizvodnja na zemlji.

Bez organizovanja proizvodnje na zemlji vlasnitvo nad zemljom bi ostalo mrtav kapital:

To je jedna od specifinosti ulaganja u kupovinu zemlje; Da bi se ostvarila zemljina renta nije uvijek nuno i gajenje poljoprivrednih kultura; Zemljina renta se ostvaruje i eksploatacijom ruda, ume, koritenje zemlje za gradnju, kampiranje, parkiralita i sl.; Zemljina renta je zapravo posljedica prava vlasnitva i naina koritenja zemlje.

PRIRODNE POGODNOSTI ZEMLJITA

Prihodi po osnovu ulaganja u kupovinu zemlje mogu se oekivati samo ako je zemlja privedena namjeni:

U daljoj analizi polazimo od toga da se zemlja koristi za uzgoj razliitih vrsta poljoprivrednih kultura; Drugu odrednicu ine pretpostavke da se obrauju sve raspoloive parcele; Trea, pretpostavka je da su razliite parcele razliite plodnosti.

Specifinost poljoprivredne proizvodnje je i u tome to razliit sastav zemlje prua mogunost razliitih prinosa:

Uz to, i udaljenost od trita daje proizvoaima odgovarajue prednosti; Mogunost dodatnih ulaganja na istoj parceli poboljava kvalitet zemljita, tj. poveavanje pronosa.

Stalan i dinamian rast svjetskog stanovnitva namee potrebu ukljuivanja u proizvodnju sve loijih i loiji parcela:

Parcele najslabijeg kvaliteta otud i postaju odrednica cijena u poljoprivredi; Sve su to faktori koji neprekidno vode rastu cijena poljoprivrednih proizvoda; Inovacije i tehnoloka otkria vode rastu produktivnosti, a to, i stalnom padu cijena u poljoprivredi.

Cijene poljoprivrednih proizvoda, isto kao i u industriji, odreuju uslovi pod kojim se obezbjeuju proizvodni inioci:

Na cijene, uz to, utie i plodnost pojedinih parcela; Model funkcionie na nain to parcele koje mogu da osiguraju vee prinose ostvaruju ekstra profite; Ekstra profite osiguravaju, isto tako, i parcele koje su blie tritu; Sluaj je isti s zemljitima koja se dodatnim ulaganjem poboljavaju.

Ekstraprofit ne pripada kapitalu koji se koristi za organizovanje proizvodnje ve vlasniku zemljita:

Ekstraprofit i jeste ono to osigurava prihod od vlasnitva, tj. rentu; Renta je otud i motiv ulaganja u kupovinu zemlje.

UTVRIVANJE PRODAJNE CIJENE U POLJOPRIVREDI

Ulaganje u poljoprivredu i organizovanje poljoprivredne proizvodnje u sutini se ne razlikuje od bilo kog drugog proizvodnog ulaganja:

Odrednicu cijene poljoprivrednih proizvoda otud i ini koliina rada uloena u prozvodnju nekog proizvoda; Rada kao odrednicu vrijednosti, ranije smo zamijenili, novanim iskazom utroaka proizvodnih inilaca; Novani iskaz utroaka sredstava za rad, predmeta rada i radne snage, odreuje dakle, vrijednost u poljoprivredi.

Imajui na umu iznseno, cijena poljoprivrednih proizvoda moe se dakako, predstaviti standardnim obrascem: C = Sp + r + pp Kazali smo meutim, da cijena poljoprivrednih proizvoda u sebi sadri i rentu!

Postavlja se pitanje kako se u iznesenom obrasca iskazuje renta; Oito, da iz strukture naprijed iznesene eme nije mogue uoiti rentu.

Da bismo uoili nain nastajanja rente morali bismo se jo jednom vratiti analizi strukture cijene.

Osim utroenih proizvodnih inilaca, na cijene u poljoprivredi utiu jo i pedoloki sastav tla te blizina trita.

Poto zemljita najloijeg kvaliteta, isto kao i ona udaljenija od trita odreuju cijenu u poljoprivredi, parcele s povoljnijim uslovima ostvae, bez sumnje, ekstraprofit:

Obzirom na stalni rast stanovnita i zemljita s najgorim uslovima moraju se ukljuivati u proizvodnju hrane; I upravo to to neko zemljite mora uvijek da bude najloije i jeste specifinost poljoprivredne proizvodnje; Otud imamo princip da se od onih loiji uvijek nalaze ona jo gora, a od plodnih jo plodnija; Princip po kojem loije parcele moraju odreivati cijene je uslov opstanka poljoprivredne proizvodnje.

Ako bi se potovao princip po kome bi svo zemljite bilo samo jednog vlasnika i da su uslovi privreivanja identini:

Imali bismo da samo jedan proizvoa doreuje cijene u poljoprivredi; Takvo stanje vodilo bi monopolu, i svaki troak bi bio unesen u cijenu; Drugi problem je to se u tim uslovima ne bi proizvodilo dovoljno hrane.

Otud imamo da svima koji se bave poljoprivredom moraju biti priznati trokovi koje im priroda odreuje:

Upravo u tom konceptu nalazimo uslove za stvaranje pojavljivanje rente; Uslove za rentu ne nalazimo dakako, kod proizvoaa koji proizvode pod najgorim uslovima; Proizvoai koji imaju najloije zemljite odreuju trokove proizvodnje, prema njima se naime, formira cijena; Ostali proizvoai iz cijena osiguravaju pokrie trokova i rentu.

DIFERENCIJALNA RENTA I
Iz dosad reenog zakljuujemo da rentu obezbjeuju one parcele:

Koje imaju bolji pedoloki sastav zemljita (plodnije parcele); Parcele koje su blie tritu; Parcele sa dodatnim ulaganjima.

Parcele sa boljim pedolokim sastavom zemljita, dakle kvalitetnija zemljita obezbjeuju vee prinose po hektaru:

Poto kvalitenija zemljita obezbjeuju vee prinose otud imamo da ista ulaganja prave manje trokove po jedinici; Kako parcele s najslabijim prinosima odreuju cijene razumljivo, plodnije parcele e ostvarivati veu dobit, tj rentu.

Diferencijalna renta I plodnost zemljita OD UKUPNE SUME Zemlji. Veliina Uloeni plodnost parcele kapital IV III II I 1 1 1 1 1.000 1.000 1.000 1.000 4.000 Prinos Trokovi Prosjena Prodajna Ukupna Preduzetnik Vlasnik u po toni prof.stopa cijena suma K + pp zemlje tonama 10 12 14 16 100,00 83,33 71,43 62,50 15% 15% 15% 15% 115 115 115 115 1.150 1.380 1.610 1.840 5.980 1.150 1.150 1.150 1.150 4.600 --230 460 690 1.380

Slino je stanje i u onim sluajevima gdje se kapital ulae u kupovinu zemljinih parcela bliih tritu!

Udaljenije parcele naime, zahtijevaju angaovanje dodatnog kapitala; Rije je o dodatnom kapitalu utroenom za pokrie trokova transporta; To za posljedicu ima rast cijena proizvoda sa udaljenijih parcela.

Diferencijalna renta I blizina trita OD UKUPNE SUME Zemlji Veliin Uloeni . a kapital udalj. parcele I II III IV 1 1 1 1 1.000+50 0 1.000+40 0 1.000+30 0 1.000+20 0 5.520 Prosjen Prinos u Troko Prodajn Ukupn Preduzetni Vlasni a metr.cen vi a a k k prof.stop t. proiz. cijena suma K + pp zemlje a 10 10 10 10 150 140 130 120 15% 15% 15% 15% 172,50 1.725 172,50 1.725 172,50 1.725 172,50 1.725 6.900 1.725 1.610 1.495 1.380 6.210 --115 230 345 690

OSTALE VRSTE ZEMLJINIH RENTI

U literaturi, prije svega, onoj koja se utemeljuje na marksistikom poimanju rente, govori se i o drugim vrstama rente!

Tako se spominju: diferencijalna renta II i apsolutna renta; Te rente: na najloijem zemljitu i monopolska renta.

U vrijeme Marksa pomenute rente su se mogle jo i prepoznati. Danas je o tim oblicima rente teko govoriti. Diferencijalnu rentu II Marks utemeljuje na dodatnom ulaganju u istu parcelu.

Cilj tog ulaganja je poboljanje kvaliteta zemljita; Ako ulaganje poboljava zemljite ostvaruje se renta po osnovu plodnosti zemljita (navodnjavanje, staklenici i sl.).

Apsolutna renta se utemeljuje na razliitosti u organskom sastavu kapitala.

Postavka je da poljoprivreda ima loiji organski sastav kapitala; Vie ivog rada stvara vei viak vrijednosti od onog u industriji; Viak vrijednosti u poljoprivredi transformie se u apsolutnu rentu.

Gornja postavka nema utemeljenja. Tehniko-tehnoloki napredak u poljoprivredi prevazilazi katkad industriju:

Primjer su SAD, 2 4 % ljudi prozvode hranu za ostatak Amerike.

Renta na najloijem zemljitu utemeljuje se na relativnosti pojma loe zemljite!

Ako bi se naime, jo loija zemljita ukljuivala u proizvodnju ona ranija vie to ne bi bila.

Monopolska renta polazi od postavke posebnih pogodnosti nekih parcela (primjer: uzgoj mandarina);

Tehniko tehnoloke mogunosti i tome ne daju puni smisao.

CIJENA ZEMLJE
Zemlja kao i mnoga druga dobra predmet je kupoprodaje. Budui da se kupuje i prodaje, ta spoznaja rui teoriju o pojmu roba!

Roba je dobro koje je nastalo ljudskim radom pri emu koliina uloenog rada odreuje njenu vrijednost; Iako nije produkt ljudskog rada zemlja se kupuje i prodaje; Zemlja meutim, nije predmet kupoprodaje, kupuju se i prodaju prihodi koje zemlja sa sobom nosi. Drugim rijeima, predmet kupoprodaje je renta koju zemlja donosi, ne i zemlja. Otuda se cijena zemlje utvruje pomou sljedee formule:

rt x 100 30.000 x 100 Cz = --------- Cz = --------------- 375.000 ks 8

RAZMJENA
Kao faze drutvene reprodukcije, zadatak razmjene je da povee ostale sfere sistema. Rije je zapravo, o meusobnom povezivanju svih ukljuenih u reprodukovanje i realizovanje novostvorene vrijednosti. Osim toga, razmjena povezuje i aktivnosti unutar proizvodne sfere. Najznaajnija uloga razmjene svakako je, povezivanje proizvodnje i potronje:

Cilj tog povezivanja je ubrzavanje tokova drutvene reprodukcije; Povezivanje proizvoaa opreme s onim recimo, koji bi trebali da je koriste; Samo funkcionisanje sistema reprodukcije u mnogome doprinosi sfera razmjene.

Kao faza procesa drutvene reprodukcije, razmjena nije apstraktna forma.

U pitanju je dakako, niz konkretnih aktivnosti bez kojih se reprodukcija ne bi mogla zamisliti.

Ako faza razmjene loe funkcionie, vrijednost stvorena proizvodnjom nee se realizovati:

Nemogunost realizovanja novostvorene vrijednosti automatski se odraava na samu sferu proizvodnje; Ako je potronja proizvedenog onemoguena, nije mogue oekivati novu proizvodnju; Ako nema obnavljanja proizvodnje nema ni raspodjele.

Lo sistem razmjene ugroava, bez sumnje, i sam proces drutvene reprodukcije:

Snaenjem sfere razmjene istovremeno je i podupiranje sistema procesa reprodukcije; Kao faza drutvene reprodukcije, razmjena tako postaje bitan inilac razvoja ostalih faza.

Faza razmjene se operacionalizuje mehanizmima kupovine i prodaje!

Da bi mehanizam razmjene mogao funkcionisati relevatni su ponuda i tranja; Ponuda i tranja ine, zapravo, prethodnicu sistemu kupovine i prodaje; Instrumentarij pomou kojih funkcionie razmjena ini dakle, sistem ponude i tranje.

Poto razmjena egzistira zahvaljujui funkcionisanju ponude i tranje, te dvije odrednice ostaju u fokusu naih daljih razmatranja.

PONUDA I NJENO ISPOLJAVANJE

Ponudu moemo definisati kao koliinu neke robe koja se stavlja na raspolaganje kupcu (potroau) u odreenom vremenu i na odreenom prostoru:

Nuenje podrazumijeva isticanje cijena i koliina, zatim, naznaku kvalita, nain isporuke, plaanje i slino; Robe ija su svojstva unaprijed utvrena (utvrena standardima) ne moraju isticati navedene atribute.

Ponuda se iskazuje kroz razne modalitete: pojedinana, ukupna, ponuda grane, ponuda u datom vremenu i slino. GLOBALNA ili UKUPNA PONUDA: predstavlja sve robe koje se nude u jednom vremenu i na jednom prostoru.

Posmatra se ponuda svih roba u jednoj zemlji u periodu jedne kalendarske godine, a ukupna ponuda se iskazuje u vrijednosnim pokazateljima. Ukupna ponuda zavisi od veliine drutvenog proizvoda zemlje. Zemlje osposobljene za veliku proizvodnju imaju i veliku ponudu. Primjer su zemlje kao to su: Singapur, Tajvan i slino, dok je obrnuto stanje sa zemljama poput Etiopije, ada, BiH i slino POJEDINANA PONUDA predstavlja ponudu samo jedne robe u jednom vremenu i na jednom prostoru. To je recimo, ponuda proizvoda puput ita, kafe, automobila, kompjutera i slino u BiH godinje. Tu ponudu moemo iskazati u naturalnim i vrijednosnim pokazateljima. Pojedinana ponuda je ujedno i iskaz proizvodnih mogunosti: pojedinanog subjekta, odreene grane ili jedne zemlje. Na obim pojedinane ponude utie i tranja pa i tu injenicu treba uzeti pri razmatranju veliine ponude PONUDA GRANE prestavlja koliinu svih roba koje se nude u okviru jedne grane u datom periodu. Primjer su: proizvodi poljoprivrede koji se nude u jednom vremenu na datom prostoru, ili proizvodi drvne industrije, informacionih tehnologija i slino. Iskazivanje te ponude najee nije mogue u naturalnim pokazateljima, dok obim ponude grane zavisi od obima proizvodnje u datoj grani. STRUKTURA pobude, isto kao i obim punude zavisi od materijalne proizvodnje, odnosno materijalne mogunosti zemlje.

Nivo razvijenosti zemlje je osnovna odrednica strukture ponude; to je struktura raznovrsnija zadovoljavanja potreba je vee i obrnuto

TRANJA I NJENO ISPOLJAVANJE

Definicija: Tranja je pojavni oblik, odnosno, nain iskazivanja potreba. Tranja nam zapravo govori o koliini roba koje se mogu prodati pri datim cijenama i datom dohotku potraivaa. Tranja se moe iskazivati kao ukupna, pojedinana i tranja roba grane. UKUPNA ili AGREGATNA (lat. skupan, zdruen) predstavlja tranju svih roba u jednom vremenu i na jednom prostoru. Poto je rije o tranji raznih roba iskazuje se prvenstveno u vrijednosnim pokazateljima. Mogue je posmatrati kao tranju roba na proizvodno uslunom tritu, kao i tranju roba na tritu line potronje. Na veliinu tranje utiu: broj ljudi, njihovi dohotci, te cijene traenih roba, proces komuniciranja.

POJEDINANA TRANJA pokazuje veliinu tranje samo jedne vrste robe, recimo tranju kompjutera.

Iskazuje se u naturalnim ili pak, u vrijednosnim pokazateljima; Faktori koji djeluju na agregatnu djeluju i na pojedinanu tranju; Rast dohotka ne djeluje jednako na tranju raznih roba; Kod nekih roba rast dohotka vodi rastu tranje, a kod drugih pak, padu.

TRANJA ROBA GRANE prestavlja tranju roba koje se proizvode u okviru pojedinih grana.

Primjer je recimo tranja poljoprivrednih proizvoda, tranja elektro opreme, tranja medicinskih usluga i slino; Iskazuje se, prije svega, u vrijednosnim pokazateljima; Cijene roba mogu uticati katkad na rast tranje, a katkad i na njen pad; Dohodak takoer, razliito utie na kretanje tranje roba pojedinih grana; Znaajno je utvrivati i tranju proizvoda meusobno povezanih grana; Primjer su komplementarne robe, recimo, tranja automobila i tranja benzina.

STRUKTURA TRANJE pokazatelj je ukupne koliine i raznovrsnosti roba koje se trae u jednom vremenu i na jednom prostoru.

Kroz strukturu tranje prepoznajemo nivo razvijenosti pojedinih zemalja; Struktura tranje nam, isto tako, daje informacije o strukturi privrede neke zemlje; Konano, struktura i veliina tranje pojedinih ili svih roba, pokazatelj su nivoa bogatstva i standarda neke zemlje.

CIJENE I NJIHOV UTICAJ NA PONUDU I TRANJU

Na obim ponude utiu, prije svega, cijena. Model je posve jednostavan: vee cijene vea ponuda, manje cijene manja ponuda. Kada je meutim, rije o tranji, model je obrnut. Vee cijene vode padu tranje, dok manje vode njenom rastu:

Promjena cijena obrnuto je proporcionalna u sluaju tranje; Ovdje imamo da rast cijena vodi padu tranje, a kod ponude rast cijena njenom rastu.

Zakljuak je dakle, da ono to je dobro za kupca nije dobro za ponuae i obrnuto.

Otud emo uticaj cijena na jedno i drugo odvojeno analizirati.

Promjene cijena i traenih koliina nemaju isti znaaj za sve robe, kod jednih uticaju su vei, a kod drugi pak manji:

Koeficijentom cjenovne elastinosti utvruje se nivo tog uticaja.

ELASTINOST TRANJE
Za tranju i cijene smo rekli da funkcioniu poput spojnih posuda. Rast cijena vodi padu tranje i obrnuto:

Spojne posude u ovom sluaju ne funkcioniu idealno; Pad i rasta cijena raznih roba razliito utie na pad i rast tranje; Uzmimo za primjer telefon - pad cijena impulsa poveat e broj razgovora; Kod promjene cijene soli gotovo da se i nee mijenjati veliina tranje.

Postoje dakle, robe kod kojih promjene cijena utiu znaajnije na njihovu tranju, ali i robe kod kojih to nije sluaj:

Postoji nain utvrivanja osjetljivosti tranje na promjene cijena; To emo uraditi izraunavanjem koeficijenta elastinosti tranje.

Utvrivanje koeficijenta elastinosti vri se stavljanjem u odnos postotka promjene cijena i postotka promjena traenih koliina. Evo kako taj obrazac izgleda: relativne promjene (%) cijena 90 Ec = ------------------------------------------------- Ec = ----- x 100 relativne promjene (%) traenih koliina 140 Koficijenat cjenovne elastinosti moe da iskae razliite vrijednosti. One se mogu kretati od 0 pa do beskonanosti:

Ec = 0,64

Ako je koeficijent cijenovne elastinosti 0, tranja je neelastina; Koeficijent od 0 do 1 pokazatelj je relativne elastinosti; Koeficijent elastinosti od 1 pokazuje proporcionalnu elastinost; Koeficijent elastinosti iznad 1 pokazuje visoku elastinost.

ODSTUPANJA OD NORMALNOG OBLIKA KRIVE TRANJE

Utvrdili smo da rast cijena vodi smanjivanju tranje, a pad cijena njenom rastu!

Iznesena konstatacija odgovara uobiajenom ponaanju potroaa; Rije je zapravo, o modelu koji je potpuno u skladu s logikom racionalnog ponaanja i odluivanja.

Naprijed iznesena pravila i model ponaanja imaju i svoje izuzetke, zovemo ih Gifenov paradoks i Veblinov sluaj:

U pitanju su dakako, ponaanja koja su u svemu suprotno od uobiajenog modela; To znai: rast cijena vodi rastu tranje, a pad njenom padu.

GIFENOV PARADOKS
Pojava se vezuje za tranju, i potronju najsiromanijih socijalnih slojeva drutva:

Pojavu je uoio Britanac Sir Robert Gifen (18371910), Ona je znaajna za tranju proizvoda koji zadovaljuvaju osnovne ivotne potrebe najsiromanijih socijalnih slojeva stanovnitva.

Dolazi li do rasta cijena roba kao to su: mlijeko, hljeb, pasulj i sl., umjesto pada njihova tranja, stanje je obrnuto.

Pojava se objanjava time da pri optem rastu cijena siromanima ostaje sve manje novca da kupuju druge robe, Da bi obezbijedili osnovnu energetske vrijednosti (zadovoljili minimum potreba za radnom energijom, tj. golo preivljavanje) novac koriste za kupovinu sve veih koliina jeftinijih proizvoda.

VEBLINOV SLUAJ
I dok se Gifenov paradoks utemeljuje na ponaanju najsiromanijih slojeva stanovnitva, Veblin razmatra ponaanje bogatih lanova drutva. Amerikanac Torston Veblin (1857 1927) je otkrio zanimljiva ponaanja odreenih slojeva stanovnitva. Rije je zapravo o ponaanju najbogatih slojeva drutva:

Radi se naime o tranji roba prestia, tj. dobara koje imaju tzv. statusni simbol; Na umu imamo robe poput: umjetnina, nakita, slika i drugih rariteta; To su zapravo robe preko kojih se identifikuje drutveni status (pripadnost visokoj klasi).

Pad cijena pomenutih proizvoda umjesto da dovede do rasta tranje, ono ima obrnuti efekat

UPRAVLJANJE PONUDOM I TRANJOM MONOPOLI

Kada se javi vei broj ponuaa, odnosno potraivaa istih roba ili usluga, meusobna konkurencija je uobiajena pojava!

Konkurencija utie na svoenje uslova privreivanja na prosjean nivo; Ako su uslovi privreivanja na nioj razini neke subjekti stvaraju gubitke.

U nastojanju da se ouva steena pozicija, tj. izbjegne konkurencija, subjekti prave razne dogovore:

Dogovori su poznati pod nazivom monopolski savezi; Monopoli mogu biti, bilo na strani ponude ili pak, na strani tranje; Cilj monopola je kontrola prodajnih ili pak, nabavnih cijena.

Monopolska kontrola cijena tee bilo kroz fiziko spajanje proizvoaa istih roba (fuzija) ili pak, kupovnom akcija (holding kompanije posjedovanje akcija):

Fiziko spajanje podrazumijeva centralizaciju kapitala; Centralizacija moe da bude bilo po horizontalnoj ili vertikalnoj osnovi.

Monopole mogu organizovati i nosioci tranje. Primjer za to je otkup poljoprivrednih proizvoda!

Jedan subjekt obavlja otkup proizvoda od velikog broja farmera; Poto imamo samo jednog nosioca tranje, on e diktirati otkupne cijene.

Monopolski savezi se ne ostvaruju samo kroz formu fizikog spajanja ili pak, kontrole akcija!

Savezi se mogu stvarati i kroz podjelu trita (tr. Europe, Afrike, Amerke); Savez kroz podjelu proizvodnih programa (pr. kamiona, autobusa, i sl.).

Tipian primjer monopolskog povezivanja ini OPEC. Rije je o proizvoaima nafte:

Udruene zemlje u OPEC odreuju cijene barelu nafte; OPEC ograniava ili poveava proizvodnju nafte po zemljama; Raznim mjerama OPEC intervenie u momentu pada ili rasta cijena.

Uobiajeni oblici monopolskog povezivanja su: trust i kartel. Svaki oblik tog povezivanja ima razliito znaenje:

Trust je oblik povezivanja kojim se mijenja statusni poloaj firme; Karteli su labavije veze, u pitanju su razliite vrste sporazuma; Tim sporazumima se najee odreuju maloprodajne cijene; U nekim sluajevima se vre i podjela trita; Privredni subjekti u kartelu zadravaju svoju pravnu samostalnost; Neke zemlje su zakonski zabranile monopolsko udruivanje;

MONOPOLSKE CIJENE
Perfektna trina struktura je ono stanje gdje se na strani ponude odnosno, na strani tranje javlja neogranien broj uesnika:

U takvoj trinoj strukturi imamo i neogranienu konkurenciju; Cijene se utvruju shodno odrednicama prosjenih uslova privreivanja; Institucija drutveno potrebnog radnog vremena osnovna je odrednica cijene.

Inperfektna trina struktura je stanje gdje se jedan ili manji broj subjekata nalazi na strani ponude, odnosno, strani tranje!

Kao posljedicu takvog stanja imamo monopolsku kontrolu cijena; Monopolsku kontrolu cijena mogu vriti i ponuai i potraivai.

Monopolska kontrola cijena u nekom smislu suspenduje zakon vrijednosti. To je zapravo struktura koja ograniava slobodu ispoljavanja zakona vrijednosti:

Cijene formirane van uticaja zakona vrijednosti, to je sluaj s monopolskim, vre preraspodjelu vika vrijednosti; Preraspodjela koju vre monopoli ide na tetu drugih subjekata.

Monopolski nain formiranja cijena ne uzima u obzir utroke proizvodnih inilaca:

U monopolske cijene se, uz to, ugrauje i monopolski ekstra-profit; Monopolski ekstra-profit je uvijek iznad normalnih profitnih stopa.

injenica da se cijene ne odreuju koliinom uloenog rada, ve voljom monopola, pitanje je temeljnosti teorije zakona vrijednosti:

Kontrola ponude i tranje koju vre monopoli stvaraju time inperfektnu trinu strukturu; Monopolsko upravljanje ponudom i tranjom, tj. inperfektna trina struktura je isto to i bolesna privreda.

STRUKTURA MONOPOLSKIH CIJENA

U inperfektnoj trinoj strukturi cijene se odreuju tako to se na utroene proizvodne inioce dodaje monopolski profit:

Monopolske cijene otud ne odraavaju stvarnu vrijednost robe; Uz to su jo i van kontrole i utroci proizvodnih inilaca; Ni profitna stopa nije odraz prirode poslovanja, ve iskljuivo ponaanja monopola.

Poto su izvan kontrole utroci proizvodnih inilaca oni ne odraavaju prosjene uslove ve su iskaz monopolskog ponaanja:

Monopolska struktura jednako karaterie kako one na strani ponude tako i one na strani tranje; U oba sluaja monopoli prisvajaju viak vrijednosti koji stvaraju drugi.

GRANICE RASTA MONOPOLSKIH CIJENA

Putem cijena monopoli prisvajaju viak vrijednosti koji se stvara u drugim djelatnostima:

Preraspodjela ide na tetu socijalnih slojeva koji ive od svog rada; Postaje otud i pitanje same granice rasta monopolskih cijena.

Iako se monopolske cijene mogu neogranieno podizati postoje i faktori koji ih limitiraju:

Dio tih faktora je objektivne, a dio subjektivne prirode.

Prvi ograniavajui inilac rasta monopolskih cijena su najamnine zaposlenih:

Monopolske cijene ostavljaju sve manje prostora za nabavku drugih roba; Nedostatnost novca za kupovinu drugih roba ugroen je standard zaposlenih; Zaposleni vre pritisak na poslodavce za podizanje najamnina; Kada se tim zahtjevima ne moe udovoljiti dolazi do trajkova; trajkovi nameu potrebu mijeanje drave u pitanja raspodjele.

Preraspodjela vika vrijednosti u korist monopolskih organizacija vodi naputanju odreenih djelatnosti i smanjenu ponude:

Naputanje odreenih djelatnosti vodi ugroavanju sistema reprodukcije; Smanjena ponuda vodi meutim, rastu cijena, a s njima i novom ugroavanju sistema reprodukcije; I u tim sluajevima rjeenja se nalaze u intervenciji drave.

Monopolske cijene i njihov enorman rast neminovno vodi i padu tranje roba monopolista:

Valja istai da su monopoli izuzetno osjetljivi na pad tranje; Visok profit je mogue ostvarivati samo s visokoserijskom proizvodnjom; Osjetljivost na smanjivanje proizvodnje i dri monoplske cjene pod kontrolom.

Treba rei da uvijek ne postoje sve relevantne pretpostavke za neogranieno podizanje cijena:

Postoje mogunosti za konkurenciju putem roba supstita; Tu su jo i mogunosti za razliita diferenciranja proizvoda; Konkurenciju je mogue ostvariti i na nain davanja olakica putem kredita, duih garancija, besplatnog servisa i slino; Mogui su i alternativni izvori snabdijevanja kupaca i tako redom.

Sinhronizovano djelovanje svih pobrojanih faktora limitirajui su inilac enormnog rasta monopolskih cijena.

ZAKON VRIJEDNOSTI I MONOPOLSKE CIJENE

Kada se na strani ponude, odnosno, tranje nalazi neogranien broj njihovih nosilaca, takvo stanje osigurava djelovanje zakona vrijednosti.

Zakon vrijednosti regulie sistem privreivanja kroz formu prosjenih uslova privreivanja; Otud rad koji je obavljen pod prosjenim uslovima postaje odrednica vrijednosti.

Monopolska trina struktura ne obezbjeuje uslove djelovanja zakona vrijednosti:

U monopolskoj trinoj strukturi monopoli diktiraju uslove privreivanja; Monopoli sami odreuju vrijednost roba, a tim i njihove cijene; Monopolska trina struktura ne poznaje instituciju drutveno potrebnog radnog vremena; Monoplolska trina struktura ne poznaje ni seobu kapitala iz grana u granu;

Poto nemamo seobe kapitala, monopolska privredna struktura otuda i ne poznaje prosjenu profitnu stopu. Ako ne postoji prosje na profitna stopa logino je da ostaje nepoznanica i sama cijena proizvodnje. Poto monopoli sami utvruju vrijednost roba upitan je zakona vrijednosti u sistemu monopolskog privreivanja:

Ima li otuda zakon vrijednost opti znaaj kako je to ranije konstatovano; Ako zakon vrijednosti nema opti znaaj ostaje pitanje je li drutvo pred optom entropijom (raspadom sistema).

Zbog toga to u inperfektnoj trinoj strukturi monopoli odreuju privredne tokove, samo na prvi pogled se ini da je suspendovan zakon vrijednosti:

Monopoli, kako smo vidjeli, nemaju neogranienu mo; Njihova mo je ograniena subjektivnim i objektivnim iniocima; Ako se posmatraju na dugi rok, monopoli ne mogu imati znaajniju ulogu regulacije privrednih tokova; Istorija pokazuje kako su se mnogi monopoli na kraju uvijek raspadali; Raspadali su se upravo zahvaljujui sistemu na kojem sami poivaju; U monopolskoj trinoj strukturi sistem naalost ne reagira brzo i automno; Ukoliko sistem nije temeljen na autonomnom djelovanju zakona vrijednosti, razgraivanje je postepeno i relativno dugo; Primjer takvog razgraivanja su sistemi zemalja socijalistikog svijeta; Posmatramo li zbivanja na dugi rok, zakon vrijednosti, ostaje validan i u monopolskom sistemu privreivanja; Posmatrano na kratak rok monopolski sistem utie na razaranje zakona vrijednosti; Malo potom on ipak poinje (na dugi rok) funkcionisati.

MEUNARODNA ROBNA RAZMJENA

Vrijednost robe odreuje koliina uloenog rada koja se obavi pod prosjenim uslovima. ta su to prosjeni uslovi:

Prosjene uslove ini sve ono to se zbiva u datom okruenju; U poslovnom smislu okruenje je prostor u granicama date zemlje.

Na profiliranje okruenja utiu brojni faktori. Njihov uticaj je ogranien na prostor drave, mada ima i onih koji ih prelaze!

Prvu odrednicu okruenja ine prirodne pretpostavke, ili prosto, resursi kojim neka zemlja raspolae; Tu su jo: klima, konfiguracija tla, geopolitiki poloaj zemlje i slino; Okruenje ine dakako, i kultura, tradicija, religija, politiki sistem i tako redom; I stepen razvijenosti, kao i ukljuenost u meunarodne asocijacije odreuju poslovno ambijent.

Tako komponovano okruenje odreuje uslove djelovanja pojedinih subjekata. Definisali smo ga zapravo, kao prosjene uslove:

Kada se razmjena obavlja u okviru zemlje svi subjekti imaju jednake pretpostavke za obavljanje poslovnih aktivnosti; Istup na trita drugih zemalja susret je s drugaijim poslovnim ambijentom; Novi poslovni ambijent moe, bez sumnje, da bude povoljniji, ali i nepovoljniji.

Uprkos tome to trite drugih zemalja predstavlja novi i drugaiji ambijent, razmjena izmeu zemalja je uobiajena pojava!

Gotovo da i nema AUTARHINIH zemalja (autarkian, grki - samodovoljan); Meunarodna razmjena se utemeljuje na razliitostima; To to pojedine zemlje imaju razliite resurse i ini razmjenu prirodnom; Bez meunarodne razmjene mnogi bi ljudi ivjeli u oskudici; Putem meusobne razmjene zemlje se meusobno dopunjavaju; To je i put udovoljavanja razliitim zahtjevima i rastu standarda.

Poseban doprinos razvoju meunarodne razmjene doprinijele su razne pojave i dogaanja:

Industrijska revolucija koja je obezbijedila masovnu proizvodnju; Masovna proizvodnja se ne moe ni zamisliti bez ogromnog trita; Drutvena podjela rada je takoer, inilac meunarodne razmjene; Razvoj saobraaja, isto je tako, inilac meunarodne razmjene.

PREDNOSTI MEUNARODNE ROBNE RAZMJENE

Ako su dvije zemlje na priblino istom razvojnom nivou, uslovi u kojima se privreivanje obavlja odgovaraju tada prosjenim:

Razmjena izmeu zemalja u takvim uslovima je ravnopravna; Ako se robe razmjenjuju sa zemljama razliitog nivoa razvijenosti to nije tako; Kod takve razmjene prelijevanje vika vrijednosti je uobiajena pojava; Razmjena izmeu razvijenih i nerazvijenih zemalja otud je uvijek nepravedna.

Valja meutim, naglasiti da temelj meunarodne razmjene ipak, ini razliitost prirodnih resursa:

Ako su prirodni resursi osnov razmjene, oni koji na tim osnovama razvijaju, proizvodnju e obavljati mnogo bolje od drugih; Meunarodna razmjena koja se u tom smislu obavlja nee nuno voditi meusobnom prelijevanju vika vrijednosti.

Da bi prikazali kakve prednosti donosi meunarodna razmjena uzimamo za primjer razmjenu izmeu BiH i Maarske. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Pretpostaviemo da obje zemlje imaju potrebu za itom i drvetom. Za proizvodnju tih dobara svaka od zemalja izdvaja 6,600.000 asova rada. BiH ima prednosti u proizvodnji drveta, a Maarska u proizvodnji ita. BiH proizvodi 120.000 vagona dreveta, a po vagonu utroi 30 asova rada. Maarska proizvodi 40.000 vagona ita, a po vagonu utroi 90 asova rada. BiH proizvodi 30.000 vagona ita i po vagonu troi 100 asova rada. Maarska proizvodi 100 vagona ita i po vagonu utroi 30 asova rada. Z E M LJ E BIH 120.000 30.000 Maarska 40.000 100.000 Ukupno 160.000 130.000

Proizvodi u razmjeni Drvo ito

Ako bi se zemlje dogovorile da svaka proizvodi ono za ta ima bolje uslove, a da kroz razmjenu popunjavaju nedostatna dobra imali bi: Proizvodi u razmjeni Drvo (30 h po vagonu) ito (30 h po vagonu) Z E M LJ E BIH 220.000 Maarska 220.000 Ukupno 220.000 220.000

Ako bi pomenute zemlje prihvatile da meusobnoj razmjeni grade takve odnose razmjena bi trebalo obavljati po vrijednost a ne po cijeni proizvodnje.

POTRONJA
Potrebe su, da se i u ovoj prilici podsjetimo, osjeaj nedostatka ili neimanja i tenja da se taj nedostatak neimanje otkloni:

Shodno navedenom, potronju treba shvatiti kao otklanjanje nedostataka, odnosno, neimanja neeg; Potronjom ili troenjem, drugim rijeima, zadovoljavamo nae potrebe.

Proces zadovoljavanja potreba, tj. troenje obavlja se bilo putem dugorone ili pak, jednokratne upotrebe kakvog dobra:

Dugoronu upotrebu pretpostavlja koritenje dobara poput: kua za stanovanje, kunog namjetaja, odjevnih predmeta, obua i slino; Jednokratna upotreba podrazumijeva troenje dobara kao to su: proizvodi ishrane, pia, ogrijev, elektroenergije, proizvoda higijene i slino.

Svrha potronje moe da bude stvaranje nove vrijednosti, odnosno stvaranje novih poizvoda i troenje radi zadovoljavanja linih potreba. Otud se potronja moe posmatrati kao:

Proizvodna potronja, ali i otklanjanja nedostatka pojedinca.

Tranja i potronja su, bez sumnje, komplementarni inioci. I jedno i drugo je izvedeno iz same potrebe, tj. osjeaja nedostatka ili neimanja!

Otud se potronja moe posmatrat kao ukupna ali i kao pojedinana; Uz to, moemo posmatrati i strukture potronje i potronih dobara.

Pod odrednicom ukupna potronja podrazumijevamo sve ono to se potroi u jednoj zemlji u datom periodu:

Ukupna potronja zavisi od veliine i strukture drutvenog proizvoda; Moe se posmatrati: ukupna proizvodna i ukupna lina potronja; Ukupna potronja se iskazuje u vrijednosnim pokazateljima.

Pojedinana potronja prestavlja troenje pojedinih vrsta proizvoda, odnosno, grupe srodnih proizvoda:

Pojedinanu potronju mogue je iskazati kako u naturalnim tako i u vrijednosnim pokazateljima, Pojedinana potronja nam zapravo pokazuje koliko je nekih dobara neophodno proizvesti (hljeba, odjevnih predmeta, kompjutera i slino).

Struktura potronje nam govori o svoj razliitosti dobara, tj. vrsti dobara koja se troe u jednom vremeni i jednom drutvu.

FAKTORI POTRONJE
Tranja i potronja su dvije komplementarne odrednice i zavise od 5 relevantnih inilaca. To su: dohodak potroaa, cijena proizvoda, broj ljudi, strukture prozvodnje i sistema komuniciranja. Svaki od 5 pobrojanih inilaca ima specifian uticaj na potronju.

Dohodak potroaa je temeljni inilac potronje. Oni koji nemaju izvore prihoda (dohotka) ne mogu kupovati, a samim time ni troiti.

to su dohoci stanovnitva vei, vea je i njihova potronja; Otud i proizilazi da najveu potronju imaju najrazvijenije zemlje; Od ranije znamo da rast ili pad dohotka na isti nain ne utiu na rast i pad potronje.

Pad i rast cijena roba, takoer, su znaajan inilac potronje. Rast cijena, vidjeli smo, vodi uvijek rastu potronje i obrnuto:

Postoje, dakako, dva izuzetka: Gifenov paradoks i Veblinov sluaj; Na potronju uz to utiu i cijene komplementarnih proizvoda; Komplementrani proizvodi, tj. potronja je recimo kod proizvoda poput benzina, automobila, autoguma...

Stanovnitvo ili naprosto, broj ljudi uvijek je bio znaajan inilac potronje. Broj ljudi utie prvenstveno na globalnu potronju:

Ljudi su apsolutni inilac potronje, vei broj - vea je i potronja; Moe se razmatrati i potronja po glavi stanovnika; Potronja po stanovniku je znaajna s aspekta njenog uporeivanja.

Struktura proizvodnje i dostupnost proizvoda utiu na potronju tako to raznovrsniji i dostupniji asortiman poveava potronju:

Ako je ponuda po raznovrsnosti oskudna, potronja e biti slabija; Ako za nabavku treba daleko putovat i tad e potronja biti posve nedovljna; Pitanje oskudnosti ponude povezuje se s nedostatnosti proizvoda; Dostupnost proizvoda vezuje se za razvijenost distributivnog sistema.

Sistem komuniciranja i potronja govore o mjestu, ulozi i znaaju promocionih aktivnosti:

Razvijena promocija poveava potronju.

UZAJAMNOST PROIZVODNJE I POTRONJE

Proizvodnja i potronja su, bez sumnje, izvedenice. One uistinu, funkcioniu po principima spojenih posuda!

Rast potronje podstie proizvodnju, a pad njeno smanjivanje; Opadanje potronje ne izaziva automatski i pad proizvodnje; Proizvodnja ima svoj kontinuitet, proizvedeno zapravo vodi rastu zaliha roba; Rast neprodate robe postaje signal za smanjivanje proizvodnje.

Valja, isto tako, naglasiti kako proizvodnja utie na samu potronju. Proizvodnja na potronju utie na tri naina!

Prvi je taj to obim ponude i htjenje da sve ono to je proizvedeno automatski bude i prodato:

Poveanje prodaje bie osigurano veim koritenjem promocionih aktivnosti; Promocija (nain ubjeivanja potroaa) utie na rast potronje.

Drugi je sama raznovrsnost ponude. Ako je raznovrsnost ponude tolika da svako moe nai ono to mu treba, bez sumnje, e doi do rast potronje.

Internet a sa nim i pojava Web tehnologija poveali su tranju i upotrebu kompjutera; Pojava faksa i mobitela vodila je rastu koritenju usluga PTT.

Proizvodnja kreira radna mjesta i zapoljavanje. Zapoljavanje je, bez sumnje, naznaajniji izvor stalnih prihoda!

Nita ne moe uticati na rast potronje koliko rast zaposlenosti; Robe uvijek ne kupuju oni kojima trebaju ve oni raspolau sa novcem.

Uz rast proizvodnje, zaposlenosti i dohotka, rastu i prihodi drave. Poto je drava veliki potroa i tu postoji veza proizvodnje i potronje:

Drava naime, obezbjeuje prihode kolstvu, zdravstvu, socijalno ugroenim slojevima, upravi, vojsci, administraciji i slino.

U navedenim sluajevima rije je o prihodima koji direktno vode rastu potronje.

PROIZVODNA POTRONJA
Proizvodna potronja je vrsta troenja koja obezbjeuje stvaranje dobara neophodnih za obnavljanje reprodukcije:

Jedan dio dobara koja se utroe u proizvodne svrhe potpuno se mijenja (nestaje) dok se drugi njihov dio troi upotrebom; U prvom sluaju se radi o utroku sirovina (predmeta rada), dok je u drugom, rije o utroku sredstava za rad.

Veliina proizvodne potronje zavisi od: obima i od strukture proizvodnje.

Poto veliina drutvenog proizvoda odreuju obim proizvodnje, veliina i raspodjela drutvenog proizvoda su otud odrednice potronje.

Proizvodna potronja se izvodi iz line i zajednike, tako i imamo da lina i zajednika potronja ine njene osnovne odrednice:

Veliina i struktura proizvodne potronje ukazuju na razvijenost odreene zemlje; Ali i njenu osnovnu usmjerenost (poljoprivredna, turistika i sl.).

LINA POTRONJA
Lina potronja predstavlja troenje razliitih dobara ija je svrha zadovoljavanje potreba pojedinaca ili kakve zajednice:

Proces troenje moe da bude jednokratnom upotrebom, tj. fizikim nestajanjem dobra; Postoji meutim, i troenje viekratnom upotrebom.

Troenje jednokratnom upotrebom podrazumjeva konzumaciju raznih dobara poput hrane, ogrijeva i slino:

Navedena dobra fiziki nestaju, otud za novo troenje treba i nova nabavka; Viekratno troenje je upotreba: odjee, obue, namjetaja, stana.

Obim line potronje odreuju veliina drutvenog proizvoda i njegova raspodjela!

Lina potronja se posmatra kao potronja domainstva ali i kao potronja pojedinaca; Odvojeno se, isto tako, moe posmatrati i zajednika potronja, tj. ono to troe obrazovne institucije, zdravstvo, socijalna zatitai slino.

MJERENJE I ISKAZIVANJE POTRONJE

Potronja se moe iskazivati u naturalnim kao i u vrijednosnim pokazateljima.

Primjera radi, potronju eera, kafe, itd. u nekoj zemlji, moemo iskazati u tonama (10, 20, ..., n tona) ili u dolarima (100.000. 1,000.000 dolara).

Potronju moemo iskazivati i po glavi stanovnika, tako naprimjer moemo iskazati potronju ita, eljeza, nafte, deterdenta i sl.

Iskazano po glavi stanovnika potronju je mogue i uporeivati.

INTERVENCIJA U REPRODUKCIJI
Odvijanje procesa reprodukcije podrazumijeva stabilne privredne uslove te povoljnu pravnu i politiku klimu:

Prirodne kataklizme poplave, zemljotresi i slino, remete reprodukciju; Reprodukciju remete i ratovi, socijalni nemiri - trajkovi i slino; Pravno neureena drava, loa ekonomska politika i slino, isto tako, remete sistem drutvene reprodukcije.

Postoji i pojava koja vodi razaranju sistema reprodukcije, a da se nemoe povezati s naprijed pomenutim:

Rije je o pojavi kriza hiperprodukcije (uveane produkcije); Krize hiperprodukcije generira naime, sam produkcioni sistem; Proces reprodukcije je zapravo njihov stalni generator; Otud taj proces valja upoznati i nastojati mu se suprostaviti.

KRIZE HIPERPRODUKCIJE
Da bi se pojavila kriza hiperprodukcije, kako nas ve sam njen naziv upozorava, mora da postoji ogromna proizvodnja roba:

Koje se zemlje iza toga mogu da kriju? Svakako one koje su sposobne da proizvode ogromne koliinu roba; To su naravno, najrazvijenije zemlje svijeta

Kriza hiperprodukcije pojavila se prvi put 1825. godine u SAD, zemlji koja je u to vrijeme bila i najrazvijenija:

Poslije 1825. godine, krize hiperprodukcije poele su se javljati svakih desetak godina: Najvea kriza hiperprodukcije bila je 1926. god i trajala je do 1936. godine; Kriza je zadesila itavu svjetsku privredu, ak zaprijetila kapitalizmu kao sistemu.

Ostaje, naravno, i pitanje, ta je to to dovodi do pojave kriza hiperprodukcije?

Jedan broj teoretiara misli da je uzrok tome neravnomjerna raspodjela drutvenog fonda rada; Privreda SSSR-a je svojevremeno pokazala da ni planski sisitem taj problem ne moe da rijei; Jedan drugi stav govori da su krize izazvane tednjom graana; Ni taj stav nema utemeljenja poto se ta sredstva nalaze u bankama, koje ih putem kredita mogu distribuirati zainteresovanim; Postoji i stav da krizu izaziva izdvajanje veeg djela akumulacije za proirenu reprodukciju na teret sredstava za linu potronju.

ISPOLJAVANJE KRIZE
ta je to to karakterie krizu hiperprodukcije, ili naprosto, kako se sama kriza ispoljava?

Prije svega, to su proizvedene robe koje se ne mogu prodati; Pojavljuju se sve vee zalihe neprodate robe u nekim privrednim granama; Neprodate zalihe prati nedostatnost novca za nabavku sirovina; Dolazi do rasta tranje na tritu novca i novog skoka kamata; Rast kamata vodi rastu cijena i novom padu tranje i prodaje; Izlaz iz takvog stanja firme pokuavaju pronai u sniavanju nadnica i otputanju jednog broja zaposlenih.

Opti rast proizvodnih trokova vodi rastu cijena, a samim tim i novom smanjivanju prodaje:

Posljedice takvog stanja nalazimo u steajevima mnogih firmi; Steajevi vode novom smanjivanju zaposlenosti; Otputanja zaposlenih prati uvijek smanjivanje kupovne moi.

U pokuaju da se preivi, firme poinju sniavati cijene, no to nije rjeenje, kriza je ve duboko zahvatila itav svjetski poredak:

Izlazak iz krize namee potrebu sve veeg mijeanja drave u privredni sistem, Mijeanje zovemo intervencijom drave u procesu reprodukcije.

Intervencija drave podrazumijeva, prije svega, podsticaj tranje i potronje:

Podsticaj se vri organizovanjem javnih radova (gradnja puteva, eljeznikih pruga, vodovoda, kola i slino) koje finansira drava, Vre se i druge intervencije, prije svega, kreditno-monetarnom i fiskalnom politikom.

KONDRATIJEVI CIKLUSI
Rus Nikolaj Kondratijev je analizirao stanja i kretanja svjetske trgovine i tom prilikom doao do zanimljivih konstatacija!

Svjetska privreda se kree po ustaljenim uravnotenim ciklusima; Taj hod se iskazuje kao stabilna struktura i nita ga ne moe poremetiti.

Ciklusi traju priblino po 50 godina i sastoje se od dva relativno ujednaena dijela!

Prvi je uzlazni s priblino 25 godina i isto toliko drugi, silazni.

INTERVENISANJE DRAVE
Posmatrano historijski, drava je nastala onog momenta kada se pojavila potreba zatite interesa kakvog drutva:

Savremena drava je u funkciji zatite datog privrednog ambijenta; Drava mora stvarati pretpostavke za nesmetan pristup resursima, zatim tritu, slobodi kretanja roba, rada i kapitala; I nije zadatak drave samo da titi privredne subjekte, ona isto tako, mora da titi i potroaa od nesavjesnih proizvoaa; Bez pomenutih elemenata zatite ne bi se mogla organizovati bilo kakva privredna aktivnost.

Od drave najstarijih vremena pa sve do dananjeg doba, njena uloga se mijenjala i naravno, stalno rasla:

Otud se i moe posmatrati uloga drave iz liberalnog vremena; Ali i uloga drave vremena u kom ivimo.

Drava liberalnog vremena i nije imala znaajniju ulogu regulatora privrednih tokova:

U to vrijeme drava se prevashodno brinula o carinama, tj. zatiti domae proizvodnje; Njena uloga je bila i kovanje - emisija novca te monetarna politika; Gradnja i odravanje javnih puteva, mostova, kanala i slino; Poto je liberalna drava imala administraciju i aparat prisile (vojsku, sudstvo i slino), morala je voditi i budetsku politiku.

Pitanje kolstva, zdravstva, socijalne zatite i slino nisu bili briga drave, tu e ulogu ona neto kasnije preuzeti:

Ekonomski razvoj se utemeljivao na maksimama "laises faire" (apsolutna sloboda privreivanja), odnosno nevidljive ruke A. Smitha; Takvo stanje potrajalo je sve do 1825. godine tj. pojave prve krize hiperprodukcije

Liberalnu dravnu privredu, kao to vidimo, moemo povezati sa vremenom robovlasnikog i feudalnog drutva:

Prva industrijska revolucija koju e sa sobom donijeti kapitalizam stvorie pretpostavke za pojavu krize hiperprodukcije; Kriza hiperprodukcije dovest e do promjene, ili bolje, do revizije tadanje uloge drave; I i II svjetski rat odredie njenu ulogu u savremenoj privredi.

REDEFINISANJE ULOGE DRAVE

Dananju ulogu drave ponajvie su odredila zbivanja u Prvom, a potom i u Drugom svjetskom ratu:

Krize hiperprodukcije su nametnule potrebu intervencije drave u oblasti potronje, Potrebe voenja rata zahtijevale su itav set razliitih mjera koje su trebale podupirati vojnike na frontu.

Voenje rata zahtijeva, prije svega, obezbjeivanje materijala za potrebe samog fronta:

U tom smislu trebalo je obezbijediti vojsci naoruanje i municiju, zatim ishranu i odijevanje, transportna sredstva i slino, Da bi sve to obezbijedila, drava je morala imati osigurane visoke budetske prihode, U ratnom periodu drava je morala biti i privredno stabilna.

Za obezbjeivanje privredne stabilnosti bilo je neophodno uvesti itav niz razliitih mjera u oblasti privreivanja:

Na prvom mjestu trebalo je staviti pod kontrolu cijene, zatim snabdijevanja stratekih materijala i tako redom; Morala se uz to kontrolisati i uvozno-izvozna aktivnost.

Drava je konano morala uvesti i strogu kontrolu proizvodnje i potronje odreenih stratekih proizvoda:

U tom smislu bilo je nuno uvesti kontrolu proizvodnje, distribuciju goriva, kontrolu prometa ljekova, sanitetskog materijala, cigareta i slino.

Da bi osigurala dovoljno potrebnog orua i oruja drava je sve vie i sve ee poela da otvara fabrike za tu vrstu proizvodnje:

Bili su to sada instrumenti politike, gdje se drava sve vie i sve ee poela pojavljivati kao direktni investitor.

Za osiguranje dostatnih sredstva neophodnih za direktna ulaganja i narasle budetske izdatke:

Drava je poela pozajmljivati sredstva od drugih zemalja; Poveavati poreske stope za odreene vrste proizvoda; Ohrabrivati i podupirati odreene vrste privrednih aktivnosti; Voditi strogu brigu o emisiji novca, projektovati kreditnu politiku i slino.

OBLICI INTERVENCIJE U REPRODUKCIJI

Kada se govori o intervenciji u reprodukciji, odmah se namee pitanje, ko je to to vri intervenciju?

Odgovor na ovo pitanje je jednostavan, to ini onaj ko ima mo; Rije je o dravi, ona je ta koja odreuje instrumente i prisilni aparat; Tim aparatom se namee obaveza sprovoenja ustanovljenih instrumenata.

Postoji naravno, relativno velik broj raznih mogunosti dravne interevencije u privredu! Razvrstani prema srodnim grupama ine ih: 1. Usmjeravanje pravaca razvoja; 2. Stimulisanje razvoja odreenih privrednih oblasti; 3. Direktne investicije drave u pojedine djelatnosti

USMJERAVANJE PRAVACA RAZVOJA

Stratekim planovima drava odreuje prioritetna podruja razvoja.

Utvrivanje pravaca razvoja podrazumijeva odreivanje oblasti koje se smatraju prioritetnim; Oblasti koje su odreene kao poeljne, stimulisae se raznim mjerama; Bez strogih formalnosti bie recimo, izdavane dozvole za osnivanje firmi u oblastima za koje je drava zainteresovana; Podsticae se privatni kapital za investiranje u te oblasti; Vodie se blaa poreska politika kod oporezivanja dobiti u tim djelatnostima; Davae se olakice pri uzimanju, odnosno vraanju kredita; Podsticae se strani kapital za investiranje u te djelatnosti i tako redom.

Dobar model usmjeravanja pravca razvoja imamo u Austriji (zimski turizam), Monaku i Las Vegasu (kockarnice), Maleziji (elektronika).

STIMULISANJE RAZVOJA ODREENIH PRIVREDNIH OBLASTI

Mjerama ekonomske politike i instumentima koji ih prate stimulisae se razvoj konkretnih djelatnosti:

Primjer su dravnog stimulisanja i unapreuju razvoj stoarstva; Slino je i sa podsticanjem koritenja pojedinih vidova energije; Tu moemo svrstati i podsticaje razvoja proizvodnje zdrave hrane.

Svi ti podsticaji vre se direktnim interevencijama drave u oblastima koje eli podsticati:

Instrumenti podsticaja su poreske olakice, politika kredita i slino.

DIREKTNE INVESTICIJE DRAVE U POJEDINE OBLASTI

Rije je o mjerama gdje drava sama investira u pojedine oblasti privreivanja:

Na prvom mjestu su dravne investicije u vojnu industriju; Taj kompleks drava moe razvijati i putem stalnih kupovina; Tu su jo i dravne investicije u izgradnju pruga, puteva, kola i slino.

Drava moe direktno utjecati i na razvoj pojedinih oblasti putem odravanja stabilne tranje:

Tu imamo, prije svega, stalan otkup nekih proizvoda zajednike potronje (otkup za potrebe vojske, bolnica, zatvorenike i slino); U tu vrstu dravne potpore svrstavamo i otkup za potrebe rezervi.

I nadoknade radnicima koji su ostali bez zaposlenja takoer, su jedan od oblika direktnih dravnih investicija:

Nadoknada privremeno nezaposlenim osigurava uobiajenu tranju i potronju; Nadoknada nezaposlenim osigurava odravanje djelatnosti koje ine temelj privredne strukture svake zemlje.

INSTRUMENTI REGULACIJE
Rije je o velikom broju raznih instrumenata kojima drava utie na sprovoenje ekonomske politike! Obzirom na njihovu raznovrsnost dijelimo ih u tri grupe:

Instrumente kreditno-monetarne politike, Instrumente fiskalne politike, Administrativne zabrane, dozvole i takse

KREDITNO-MONETARNA POLITIKA
Rije je o upotrebi monete novca i kredita s ciljem ostvarivanja utvrene politike! Monetarna politika podrazumijeva samu emisiju novca:

Koristi se sistem vee ili manje emisije novca od optimalne sume; Tu su jo i podeavanja vremena putanja novanica u opticaj.

Kreditna politika podrazumijeva nain dodjele kredita, kamatne stope, grejs period (odgoda otplate duga), pristup pojedinim fondovima i slino.

FISKALNA POLITIKA
Fiskus, latinski = dravna blagajna, u ekonomskom smislu rije je vieslonog znaenja!

Oznaka je za izvor prihoda budeta, mada oznaava i oporezovan prihod koji se ostvaruje po razliitim osnovama; U irem smislu fiskusima se nazivaju i razni doprinosi koji se isplauju po osnovama kao to su: penziono, zdravstveno i slino; Fiskuse ine, dakako, i carine.

Porezi su najznaajniji instrument fiskalne politike neke zemlje. Tim instrumentom direktno se moe utjecati na podsticanje razvoja:

Niskim poreskim stopama stimuliu se vea ulaganja u odreene privredne grane; Posebno su znaajni porezi na dobit privrednih subjekata, vee stope destimuliu ulaganja, dok manje ine obrnuto. Carine, isto kao i porezi prestavljaju znaajan instrument fiskalne politike.

Carinama se titi domaa proizvodnja pa se otud mogu smatrati indirektnim mjerama podsticanja razvoja. Bilo da se radi o porezima, doprinosima ili carinama, ti fiskusi su, ne samo u funkciji razvoja ve su i izvor stalnih budetskih prihoda:

Kao izvori budetskih prihoda porezi imaju poseban znaaj; Porezi zapravo, obavljaju dvostranu funkciju usmjeravanje razvoja i obezbjeenje budetskih prihoda.

POREZI
Kao to smo naprijed istakli, porezi su s jedne strane instrument podsticanja i usmjeravanja razvoja, a s druge izvor prihoda budeta: Postoji vie vrsta poreza, a to su:

Porez na dohodak dobit; Porez na potronju; Porez na kapitalnu dobit.

Porez na dohodak dobit plaaju svi koji po bilo kom osnovu ostvaruju prihode: Dohodak (prihodi) se oporezuju na nain to se zaraunava procenat na prihode, pri emu stopa zavisi od visine prihoda; Najznaajniji su porezi koji se plaaju na profit firmi Graani takoer, podlijeu obavezi plaanja poreza na prihode (plate, honorari, prihod od kamate, dividende i slino):

Zakonom je utvreno za koji nivo dohotka se ne plaa porez; Postoje i odbitne stavke koje umanjuju poresku osnovicu.

Porezi na potronju imaju za cilj podsticanje, ili pak smanjenje potronje nekih roba, kao i ostvarivanje budetskih prihoda:

Luksuzne robe (kozmetika, alkoholna pia i dr.) podlijeu obavezi plaanja visokih poreza; Robe namijejene siromanim slojevima imaju nie poreske stope; Robe namijenjene odreenim kategorijama stanovnita oslobaaju se obaveza plaanja poreza.

Porezi na kapitalnu dobit plaaju se pri prodaji nekretnina:

Svaki prenos (uknjiavanje) vlasnitva nad nekretninom podlijee obavezi plaanja poreza; Pri prenosu vlasnitva nije od znaaja radi li se o kupovini, ili je pak u pitanju poklonjeno dobro; Porezi na nekretnine imaju za cilj osiguranje prihoda budetu.

ADMINISTRATIVNE ZABRANE, DOZVOLE I TAKSE

Administrativne zabrane, dozvole i takse prestavljaju instrumente kojima se podupiru prethodne mjere i instrumenti:

Zabrane, kao to sam naziv govori su izriite, one naprosto neto ne dozvoljavaju; Dozvole su suprotne zabranama, one daju nekom pravo da neto uini ili ne uini; Takse su instrument kojim se obeshrabruju pojedine radnje ili kakve aktivnosti, one istovremeno ine i izvor buetskih prihoda.

Zabrane i dozvole ne podrazumijevaju novane izdatke, utemeljeni su na zakonom utvrenim mjerama:

Takse podrazumijevaju novani izdatak a visina im je odreena shodno svrsi kojoj slue; Takse su takoer, znaajan budetski prihod.

FORME ISPOLJAVANJA
Rije ekonomija, i u ovoj prilici da se podsjetimo, znai pravila domainskog gazdovanja:

ime se to zapravo gazduje? - najkrae reeno kapitalom! No, kapital sam po sebi ne znai mnogo, ako je "zarobljen" u trezoru, kakvim objektima (zgradama, mainama, neupotrebljivom materijalu i slino) i slino ne znai mnogo.

Da bi se kapitalom gazdovalo morao bi da bude u funkciji. Kapital u funkciji znai angaovanje u:

Sredstvima za rad, predmetima rada i radnoj snazi; Da bi se moglo govoriti o domainskom gazdovanju, izneseno nije i sve; Sredstva za rad, predmeti rada i rad svrsishodno bi morali da budu spojeni.

Svrsishodno spajanje podrazumijeva formiranje takve strukture koja moe da obezbjedi optimalne rezultate:

Svrsishodno spajanje u omjerima koji daju optimalne rezultate ostvaruje se zahvaljujui domainskom gazdovanju; Ostaje naravno, pitanje vremena, mjesta i naina tog spajanja.

U Ksenofonovo doba, spajanje se ostvarivalo u okviru kue, tj. domainstva:

Domainstvo je bilo mjesto u okviru kojeg se proizvodilo sve to je bilo nuno lanovima porodice

U feudalno doba, sredstva i predmeti rada su spajani sa radnom snagom na feudalevom posjedu:

Feud je bila zajednica u okviru koje se proizvodilo sve to je bilo neophodno za preivljavanje; U gradovima su zanatlije proizvodile dobra (alate i druge potrepine) koja su bila znaajna za ljude tog vremena; Zanatske radnje, osim to su proizvodile, svoje su robe same i prodavale.

S industrijskom revolucijom dolazi i masovna proizvodnja, a sa njom i preduzee kao oblik ekonomskog ispoljavanja: Preduzee u svom standardnom obliku prepoznajemo kao ograeni, uz to jo, i strogo kontrolisani prostor;

Na posao se dolazi i odlazi, ali i posao u svemu obavlja posve organizovano; Zaposleni su obavezni da na poslu ostaju propisano vrijeme.

POST-INDUSTRIJSKO DRUTVO
Domainstvo iz Ksenofonovog vremena i feud - dvije, naprijed predstavljene, forme ekonomskog ispoljavanja daleko su za nama!

I dananje preduzee kao oblik ekonomskog ispoljavanja samo je prolazna, tj. privremena forma; Kakve e sve forme, kroz buduu evoluciju nastati teko je prognozirati.

Neke naznake postindustrijskog drutva su ve vidljive. Razvijeni svijet u procesima transformacija dosta je poodmakao:

No, sigurno je da e se u novim formama nai elementa i starog; Mnoga preduzea e i dalje ostati na ranijim mikrolokacijama; To meutim nee biti preduzea sa klasinim formama ispoljavanja; Prije e to biti kakva postrojenja kojim e se upravljati iz drugih centara.

PRIVREDNI SUBJEKT POST - INDUSTRIJSKOG DRUTVA

Preduzee, onakvo kakvo poznajemo danas uskoro bi moglo nestati!

Nije daleko vrijeme kad e nestati masovnih odlazaka na posao u 7 sati i povrataka s posla u 15 asova; Nestae, isto tako, i klasinih fabrikih kapija, portira, kontrole dolazaka, odlazaka na posao i slino; Umjesto toga, u firmu e dolaziti tek nekoliko strunjaka koji e, prije svega, kontrolisati rad automatizovanih maina; Mnogi od zaposlenih nee znati ko su im menaderi, gdje je sjedite firme, pa ak, i ta firma proizvodi i prodaje.

Uprava preduzea i kompletan menaderski tim bie daleko od proizvodnih pogona, u nekim sluajevima i na drugom kontinentu:

Upravljanje firmom obavljae se putem tehnologija savremenog komuniciranja; Firmu katkad neemo pronai s natpisom iz kog bismo mogli prepoznati njeno sjedite.

ele li se dobiti informacije o firmi, bie neophodno da se ode u kakvu specijalizovanu agenciju i od nje trae podaci:

Takve usluge agencije e naravno, naplaivati, a cijena e zavisiti od koliine informacija koje se zahtijevaju.

GLOBALIZACIJA I INTERNACIONALIZACIJA RAZVOJA

Temelj razvoja postindustrijskog drutva, kao to vidimo, ini informatika:

Sa svojim tehnologijama informatika e osigurati bri protok naunih dostignua, novca, roba i ljudi; Naprijed sve pobrojano, osim to e ubrzavati razvoj podsticae jo i internacionalizaciju sistema privreivanja.

Internacionalizacija razvoja vodie daljoj globalizaciji. Rezultat toga je stvaranje jedinstvenog, tj. globalnog privrednog sistema:

Sve e to dakako, voditi transnacionalizaciji kako proizvodnje tako i prometa; Transnacionalizovae se, prije svega, firme visokih tehnologija.

Meunarodna kooperacija i seoba kapitala, takoer, relevantni inioci budueg razvoja utemeljivae se na:

Jeftinoj radnoj snazi zemlja siromanog i nerazvijenog svijeta; Pitanje koje bi se pri tom moglo postavljati glasie: koje zemlje mogu da ponude najniu cijenu rada; Mogunosti brzog, pouzdanog i jeftinog masovnog transporta roba.

Internacionalizacija i informatizacija su dvije pojave koje e se stalno proimati:

Internacionalizacija e dalje podsticati informatizaciju i jo bri razvoj svih vrsta informacionih tehnologija; Informatika i informacione tehnologije stvarae pretpostavke za dalji rast internacionalizacije i globalizacije; Pojava elektronskog novca ubrzae platni promet do nesluenih granica.

Proces internacionalizacije i globalizacije pratie i druge brojne pojave u svim sferama privrede i drutva:

Doi e do internacionalizacije obrazovanja (ve imamo stvaranje opteg obrasca srednjekolskog obrazovanja); Prihvatanja jednog svjetskog jezika (veina ljudi poznavae uz svoj maternji jezik i jedan svjetski).

Protok roba i ljudi nee poznavati nacionalne granice (itav svijet e prihvatiti "engenske" kodekse);

Doi e do sveopte standardizacije roba i usluga ma gdje da su proizvedene; Zatita ljudske sredine bie jedinstvena briga ljudi ma gdje oni ivjeli; Umjesto dosadanjih povezivanja po regionima (Evropska Unija, NATO, OPEC i sl.) funkcionisae sistem "globalno selo".

DRAVA I FORME EKONOMSKOG ISPOLJAVANJA

pajanje sredstava za rad i predmeta rada s radnom snagom vri se u okviru onog to zovemo preduzee:

Da bi dolo do tog spajanja, preduzee kao okvir nije dovoljno; Preduzee je zapravo, jedna od organizacionih formi procesa tog spajanja; Da bi se rezultati tog spajanja mogli ostvariti nuna je pravna regulativa.

Bez pravne regulative, tj. prihvatljivih normi drutvenog ponaanja, reprodukcija bi bila nemogua:

Zamislite sistem u kom bi se proizvodila kakva roba, a potom vam dou kakvi jai i sve to na silu odnesu; Ili primjer drugi, poruite u kafani sok popijete ga i napustite kafanu ne hajui za plaanje usluge.

Pravni sistem je dakle, opti okvir koji treba da osigura obavljanje procesa reprodukcije:

Iza tog okvira stoji neko ko utvruje pravila, drutvu prihvatljivog ponaanja; U okviru takvog sistema, neko bi naravno, morao da osigura jo i sprovoenje tih pravila; Odgovornost za donoenje pravila, kao i osiguravanje njihova izvrenja obaveza je drave.

Drava meutim, nije samo subjekt, ona je istovremeno i objekt drutvene reprodukcije:

Subjekt je onda kada je u ulozi projektovanja poeljnog ambijenta, tj. regulatora nesmetanom bavljenju biznisom; Objekt je onda kada je u ulozi organizatora proizvodnih procesa (podizanje fabrike, gradnja eljeznice, kola i sl.); I nisu to jedina mjesta gdje se, bez drave, ne bi mogla zamisliti bilo kakva reprodukcija, Drava je i inilac raspodjele novostvorene vrijednosti; Ona je i kontrolor poslovanja u okviru zadatog pravnog sistema; Drava kreira i poeljan ambijent u kojem e se vriti natjecanje privrednih subjekata; Drava odreuje forme organizovanja i vri registraciju firmi.

POELJNOST DRAVE
Kreiranje poeljnog poslovnog okruenja samo je nain stvaranja socijalizovanog ponaanja ljudi:

Bez tolerancije, uvaavanja drukijih, potovanja tuih prava i slino, ne moe biti ni ekonomskog ispoljavanja; Iznesenih okvira ekonomskog ispoljavanja ljudi su oduvijek bili svjesni.

Koliko je sve to meu ljudima bilo prisutno ponajvie nas upuuje Bagdadska poslanica Ihvanu s-Safa (enciklopedija mudrosti) nastala jo u XI vijeku:

Taj je dokument u formi poslanice bio upuen itavom onovremenom civilizovanom svijetu; U poslanici se istie da ovjek kao jedinka ne moe ivjeti sam; Ako se na to kojim sluajem i odlui, osuen je da ivi u bijedi; Za bolje ivljenje mu je otuda, nuno zajednitvo i meusobna saradnja.

Naprijed izneseno potkrepljuje se jo i injenicom da je ovjekov ivot kratak, pa se zbog toga ne mogu spoznati sve ovjekove djelatnosti i zanati:

Upuenost na meusobnu saradnju namee se otud kao nuda; Takva saradnja, ne samo pojedincu, ve drutvu u cijelini, daje vie.

Za ostvarivanje veeg napretka, zajednitvo je dakako, prepostavka. Zajednitvo meutim, zahtijeva organizovano drutvo:

Iza organizovanog drutva uvijek stoji nekakav autoritet, prije svih, drava; Drava, kae se dalje u poslanici, ima vrijeme svog poetka, svoj cilj; Ali i vrijeme svog trajanja i vrijeme nestajanja; Vrijeme njenog trajanja podijeljeno je u dvije zasebne cijeline; Prvu ini svjetao dan, a drugu tamna no.

No i dan su zapravo, drugi izraz za ono to se smatra progresom, odnosno nazatkom.

Do progresa dolazi, kako se u poslanici kae, onda kada se drava nae u rukama dobrih i mudrih ljudi, Pad i destrukcija nastaju onoga momenta kada drava pree u ruke onih loih.

Ureena drava, kako se u Ihvani s-Safo (enciklopedija tog vremena) kae, pretpostavka je ekonomskom ispoljavanju.

Svojim brojnim institucijama drava je u prilici da obezbjedi sistem za normalno ekonomsko ispoljavanje

PREDUZEE - OBLICI ISPOLJAVANJA

Kao eksponent drutva, drava je obavezna da obezbjedi uslove za nesmetano ispoljavanje privrednih subjekata:

Drava obezbjeuje pravni sistem u kojem svi privredni akteri mogu neometano obavljati svoju djelatnost; Pravno utvrenim normama odreene su i vrste subjekata koji se mogu osnivati; Subjekti utemeljeni zakonom utvrenim normama upravo i ine oblik ekonomskog ispoljavanja.

Zakonom BiH predviena su etiri oblika ekonomskog ispoljavanja to su: 1. 2. 3. 4. Drutva s ogranienom odgovornosti, Dioniarska drutvo, Komanditna drutva i Drutva s neogranienom solidarnom odgovornosti;

NAIN OSNIVANJA DRUTVA (PREDUZEA)

Bilo koja vrsta privrednog subjekta kada se osniva, zakonom je utvrena obaveza da se saini (napravi) ugovor o osnivanju:

Ugovor o osnivanju su obavezni sainiti kako pravna tako i fizika lica; I u sluajevima kad preduzee osniva samo jedno lice mora se praviti ugovor (ugovor sa samim sobom) o osnivanju.

Ugovor se sainjava u pismenoj formi, a isti sadri sljedee:

Ime osnivaa, naziv i sjedite firme, djelatnost firme, iznos osnivakog uloga, nain uveavanja glavnice i slino; Ugovor moe da sadri i druge elemente za koje osnivai ustanove da su od znaaja.

Osnivanje preduzea podrazumijeva jo i donoenje statuta firme. Statutom firme odreuju se elementi koji ustanovljavaju temelj poslovanja:

Tim se dokumentom ustanovljava naziv i sjedite firme, djelatnost firme, vlasniki odnosi, nain poveanja i smanjenja glavnice, raspodjela dobiti, nain pokria gubitaka i slino; I unutranja organizacija, upravljanje i rukovoenje, mjesto i uloga zaposlenih u upravljanju i slino, takoer, se ureuje statutom.

DIONIARSKO DRUTVO
Osnivanje dioniarskog drutva mogu da pokrenu pravna, ili pak punoljetna fizika lica:

Za osnivanje te vrste subjekata neophodno je udruivanje najmanje 5 osnivaa; Minimum osnivakog uloga je 20.000 KM; Osnivaki ulog moe biti u sredstvima za rad, pravima ili novcu; Minimalno 25% osnivakog uloga mora biti u gotovini; Osnivanju drutva prethodi ugovor o osnivanju.

Ukoliko osnivai upisuju dionice smatra se da je upis okonan momentom potpisivanja ugovora o osnivanju:

Upis i uplata dionica vri se kod banke koju su osnivai sami odredili; Ulog u sredstvima i pravima mora se unijeti prije upisa drutva u sudski registar.

Nakon obavljenih formalnosti osnivai su obavezni da u roku od 15 dana sazovu osnivaku skuptinu:

Ako se osnivaki ulozi sakupljaju prodajom akcija, skuptina akcionara mora verifikovati prethodne aktivnosti; Skuptina akcionara donosi statut, bira upravni i nadzorni odbor.

Dioniarskim drutvima upravljaju njihovi vlasnici, tj. akcionari. Upravljanje se vri kroz rad skuptine:

Skuptina je najvii organ dioniarskog drutva; Statutom se utvruju svi relevantni inioci znaajni za ivot i rad drutva.

Upravni odbor je organ upravljanja dionikim drutvom. Njega imenuje skuptina. Upravni odbor broji najmanje 3 lana.

S upravnim odborom se zakljuuje ugovor o angaovanju; Upravni odbor, izmeu ostalih poslova, postavlja i smjenjuje direktora drutva.

Nadzorni odbor postavlja i razrijeava skuptina i ne moe imati manje od tri lana. Zadak mu je kontrola rada drutva:

Izvjetaj o radu drutva se podnosi na zasjedanju skuptine dioniara; U sluaju potrebe nadzorni odbor moe sazivati i vanrednu skuptinu.

DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU

Prema izmijenjenim odredbama Zakona o privrednim drutvima, drutvo s ogranienom odgovornou moe osnovati i jedno lice (ranije najmanje dva):

Minimalni osnivaki ulog iznosi 10.000 KM, po jednom licu 2.000 KM; Ulog moe biti u novcu, pravima ili sredstvima za proizvodnju; Osnivanju drutva predhodi ugovor o osnivanju; Osnivai moraju da donesu Statut drutva,

Ako drutvo osniva vei broj lica, Statutom se ureuje nain upravljanja (skuptina, upravni i nadzorni odbor):

Ako je broj osnivaa minimalan, tj. dva, ne ustanovljava se skuptina; Ugovorom o osnivanju odreuje se nain izbora direktora; Neko od osnivaa moe da vri funkciju direktora; Za direktora se moe postaviti i osoba koja nije lan drutva; Odredbe u tom smislu moraju biti ureene ugovorom o osnivanju.

Postavljanje direktora, njegov djelokrug rada, njegova ovlatenja i odgovornosti utvruju se ugovorom i statutom:

Ukoliko nisu predvieni: skuptina, upravni i nadzorni odbor, kontrolu rada drutva obavljaju sami osnivai.

KOMANDITNO DRUTVO
Komanditno druvo osnivaju najmanje dva lica, jedni od njih su uvijek tajni, a drugi javni lanovi:

Tajni se zove KOMANDITOR, a javni KOMPLEMENTATOR; Drutvo moe imati vie, bilo tajnih, ili pak javnih lanova; Za obaveze drutva komanditor je odgovoran unesenom imovinom; Za obaveze drutva komplementator odgovora s cjelokupnom imovinom.

Drutvo moe poslovati i kao komanditno drutvo na dionice. To je uvijek sluaj kada se sredstva prikupljaju putem akcija:

Ako se drutvo osniva akcijskim kapitalom skuptina akcionara postaje organ upravljanja; Sljedom toga, biraju se upravni i nadzorni odbor drutva.

Osnovni ulog drutva ne moe biti manji od 50.000 KM. Tajni lan dakle, komanditor svoj ulog moe unijeti samo u novcu:

Osnivanju drutva predhodi ugovor o osnivanju i izrada statuta; U nazivu firme stoji jedan ili vie lanova drutva; Drutvom upravlja komplementator ili poslovodni organ kojeg odreuju i postavljaju lanovi drutva.

DRUTVO S NEOGRANIENOM ODGOVORNOU

Drutvo se osniva ugovorom o osnivanju sainjenom u pismenoj formi:

Za obaveze svaki lan drutva je odgovoran s itavom imovinom; Drutvo posluje pod imenom svih lanova, odreenog broja ili samo jednog lana.

Ulozi lanova su identini, a mogu biti u sredstvima za rad, novcu i pravima. Glavnicu ini zbir jednakih uloga:

Poto su ulozi jednaki i prava lanova drutva su jednaka; U sluaju prenosa imovine pravo prvenstva imaju lanovi drutva.

Drutvom upravlja osniva. Moe biti postavljen i poslovodni organ:

Funkciju poslovodnog organa moe da obavlja neko od lanova drutva.

EKONOMIJA I EKOLOGIJA
Prvog januara 2000. godine Generalni sekretar OUN-a, Kofi Anan je u Sarajevu proglasio estmilijarditog stanovnika planete Zemlje.

Predvianja rasta broja ljudi na Zemlji, kako vidimo obistinjuju se; Prognoze govore da e se rast stanovnitva nastaviti i da bi 2025. godine taj broj mogao biti udvostruen.

Rast stanovnita na naoj planeti namee potrebu sve breg i sve veeg rasta proizvodnje:

Za tako veliku proizvodnju neophodna je sve vea koliina energije; Izvori te energije su prije svega fosilna goriva (ugalj, nafta, gas);

Sve zajedno podstie umnoavanje ekolokih problema.

I potronja est milijardi ljudi na na naoj planeti ne moe, a da ne generira ekoloke probleme:

Tu su, prije svega, gradska kanalizacija i smetljita - dva neposredna izazivaa ekolokih problema; Manji problemi nisu ni oni to prestavljaju produkt motora s unutranjim sagorjevanjem, upotreba kozmetikih preparata i drugo; Upotreba rasladnih ureaja (freon) i aparata s izvorima radijacije i slino, takoer, utiu na ekoloku ravnoteu.

Ekoloke probleme izazvane nesmotrenom proizvodnjom i nekontrolisanom potronje mogli bi svrstati u 5 grupa: Efekti staklene bate; Ozonske rupe; Kisele kie; Upotreba pesticida (hemikalije); tetna radijacija

Efekti staklene bate posljedica su nekontrolisanog sagorijevanja fosilnih goriva:

Sagorijevanje uglja u termoelektranama; Koritenja drveta kao energetskog izvora i veliki umski poari; Nekontrolisane upotrebe motora s unutranjim sagorijevanjem; Oslobaanje metana iz tundri Sibira kao posljedicu globalnog zatopljavanja.

Posljedica efekata staklene bate je opte zatopljavanje planete Zemlje, to dovodi do:

Porasta nivoa mora i potopljavanja plodnih povrina itnica dananjeg svijeta; irenja pustinja, orkanske oluje, poplave, tornada, El-njino i slino.

Ozonske rupe posljedica su nekontrolisanog koritenja gasa freona (clorflourcarbona CsCf):

Primjena freona u rashladnim ureajima; U kozmetici (razliite vrste rasprivaa); Plastine pjene (stiropor i slino).

Posljedica pojave ozonskih rupa su: ultravioletno zraenje s nesagledivim posljedicama po zdravlje ljudi:

Oboljenja koe, maligni tumori, opekotine; Ali i jo nedovoljno poznate pojave i posljedice koje e se naknadno otkrivati.

Kisele kie uzrokuju otrovni gasovi isputeni u vazduh koji u dodiru s vodom stvaraju kiselu kiu:

Posebno je tetan sumpordioksid koji nastaje sagorijevanjem uglja, ponajvie u termoelektrama.

Posljedica kiselih kia je suenje uma, pluima ivueg svijeta:

Ozbiljan problem je unitavanje izdanaka umskog drvea.

Pesticidi su pojava nekontrolisane upotrebe hemijskih sredstava za zatitu poljoprivrednih kultura od tetoina:

Pesticide nalazimo u namirnicama (vou, povru, itaricama); U utrobama riba, ivotinja, jajima, mlijeku i slino.

Posljedice pesticida nalazimo, prije svega, u porasti malignih oboljenja ljudi i ivotinja:

Uz maligna oboljenja este su pojave i genetskih mutanata; Dolazi do raanja djece s razliitim deformitetima (bez ekstremiteta, s izraslinama na tjelu i slino).

Radijacija je posljedica upotrebe radioaktivnih materijala u prozvodima svakodnevne upotrebe:

U radio i tv aparatima, kompjuterskoj tehnologiji, mobitelima, rendgen aparatima i slino; Dobivanje energije iz atomskih centrala i havarije nuklernih postrojenja (ernobil i radijacija).

Posljedica radijacije su razna oboljenja s nesagledivim tetama koje se nanose pojedincima i drutvu:

Pojave malignih obolenja; Pojave genetskih mutanata i slino; Pojaano zraenje biljnog i ivotnjskog svijeta s nedovoljno poznatim posljedicama.

KAKO SAUVATI EKOLOKU RAVNOTEU

Nesmotreno ponaanje i ekoloki problemi koji iz njega proistiu prijete opstanku planete Zemlje. Problemi se mogu rijeavati:

Projektima otklanjanja uzroka ekolokih pojava; Projektima spreavanja stvaranja novih problema.

Projekti otklanjanja uzroka ekolokih problema podrazumijevaju promjene tehnologija koje ih izazivaju:

Ugraivanje preiivaa kod postrojenja ije tehnologije u momentu njihovog

instaliranja to nisu rijeile; Tamo gdje nije mogue nai takvo rjeenje potrebno je zaustaviti rad tih postrojenja.

Projekti spreavanja nastanka problema podrazumijevaju instaliranje novih tehnologija kod otvaranja novih kapaciteta:

Nove fabrika moraju da prate tehnologije koje ne zagauju okolinu; Novi sistem gradnje otpadnih kolektora, novi projekti naselja i slino.

MJERE ODRAVANJA EKOLOKE RAVNOTEE

Ouvanje ekoloke ravnotee je imperativ vremena u kom ivimo. Ekoloku ravnoteu je mogue ouvati:

Podizanjem ekoloke svijesti ljudi; Pravnim mjerama; Ekonomskim mjerama; Drugim aktivnostima.

PODIZANJE EKOLOKE SVIJESTI Aktivnosti relevantne za podizanje ekoloke svijesti pojedinaca podrazumijevaju upozoravanje i poduavanje ljudi o tim problemima: U tom smislu od posebnog znaaja su kole i sistem obrazovanja; Tu su jo i obrazovne emisije posredstvom radija, televizije i filma; Novine, asopisi i knjige, takoer, su inilac ouvanja eko-ravnotee

PRAVNA REGULATIVA
Rije je o propisima koje donosi svaka pravno ureena drava. Propisima se odreuje ta je u ekolokom smislu zabranjeno:

Od posebnog je znaaja kontrola sprovoenja donesenih zakona i sankcionisanje svih prekraja koji se u tom smislu ine.

EKONOMSKE MJERE U OUVANJU EKO-RAVNOTEE

Proizvodnja i potronja, inioci iza kojih se prevashodno nalaze ekonomske aktivnosti osnovni su uzronici ekoloke neravnotee. Ako je ekonomija uzronik ekoloke neravnotee, problem valja rjeavati ekonomskim metodama. Ekonomija je zapravo, najpozvanija da probleme koje izaziva sama i rjeava.

Tri su mogua naina rjeavanja ekolokih problema ekonomskim putem: 1. Postavljanje tehnologija koje osiguravaju ekoloku zatitu; Trokove takvih rjeenja potrebno je ugraivati u cijenu proizvoda. 2. Pravo na zagaivanje, kako predlae WILIJAM TAKER, prodavati putem koncesija; Koncesiona prava predati u vlasnitvo privatne incijative. 3. Sistemom poreza i taksa; Sredstva prikupljena od oni koji vre zaivanje koristiti za rjeavanje posljedica ekoloke neravnotee.

OSTALE MJERE U ZATITI OVJEKOVE SREDINE

Osim tri pomenute mogunosti zatite ovjekova okruenja treba koristiti i druge mjere u rjeavanju ekolokih problema:

Od posebnog su znaaja aktivnosti pokreta "zelenih"; Tu su jo i organizacije potroaa, ad-hok okupljanja graana i slino.

Poto su ekoloki problemi globalni aktivnosti meunarodnih organizacija dobivaju poseban znaaj:

Posebno mjesto pripada Svjetskoj banci i institucijama koje kroz svoje projekte utjeu na rjeavanje eko-problema; Meunarodne organizacije potporu projektim koje one finansiraju uslovljavaju izradom ekolokih sudija; Mnogi projekti koje te organizacije finansiraju direktno su vezane za rjeavanje ekolokih problema; Projekti OUN i njenih specijalizovanih agencija takoer, su vezani za svjetske ekoloke probleme.

Pokret zelenih isto kao i organizacija za zatitu potroaa su u najboljoj prilici da doprinosu rjeavanju nastalih eko-problema:

Od posebnog su znaaja presije koje vre te organizacije za donoenje zakona u oblasti ekologije; Pozivi graanima da bojkotuju robe kompanija koje nemaju programe za zatitu okoline.