You are on page 1of 12

Antena je naprava koja slui za slanje (emitiranje) i prijem radiovalova (elektromagnetske energije).

Odailjaka antena pretvara jednodimenzionalni val iz prijenosne strukture (koaksijalne linije ili valovoda) u trodimenzionalni prostorni val, usmjeravajui pri tome energiju u eljenom smjeru. Prijemna antena prima elektromagnetsku energiju ovisno o jaini polja koje dolazi do antene.

Parametri antena Polarizacija - opisuje krivulju vektora elektrinog polja kojeg antena zrai, odnosno prima. Antena ne moe primati ortogonalnu polarizaciju. Za istovjetne polarizacije vala i prijemne antene postie se maksimalni prijenos energije.

Dijagram zraenja - opisuje raspodjelu gustoe snage na povrini kugle (u dalekoj zoni), odnosno smjerove glavnih i sekundarnih latica. Kut usmjerenosti - kut oko glavnog smjera zraenja unutar kojeg zraena snaga ne pada ispod polovice snage zraenja u glavnom smjeru. irina snopa - kut koji omeuje glavnu laticu (kut izmeu prvih nul-toaka u dijagramu zraenja). Usmjerenost - opisuje kolika je koliina energije usmjerena unutar nekog kuta u smjeru najjaeg zraenja u odnosu na sve druge smjerove. Dobitak - govori koliko vie snage treba izraiti iz izotropnog radijatora da bi na istoj udaljenosti postigli jednaku gustou snage kao kod promatrane antene. Potiskivanje sekundarnih latica - omjer jakosti polja u smjeru maksimalnog zraenja i jakosti polja u smjeru maksimuma najvee sekundarne latice. Impedancija - omjer napona i struje na prikljunicama antene. Ako se antena nalazi u slobodnom prostoru daleko od bliskih objekata, radi se o vlastitoj impedanciji antene.

Vrste antena
Pasivne antene su napravljene od recipronih elemenata i mogu se koristiti i kao prijemne i kao odailjake. Aktivne antene ("pametne", adaptivne antene) sadre

elektronike elemente koje im omoguuju da mijenjaju dijagram zraenja, smjer snopa, itd. Linearne antene su najee iane, zanemarivog presjeka pa ih promatramo kao jednodimenzionalne. Koriste se u niem frekvencijskom podruju (ugrubo, ispod 1 GHz). Povrinske antene zrae svojom povrinom, promatramo ih kao dvodimenzionalne i koriste se u mikrovalnom frekvencijskom podruju (ugrubo, iznad 1 GHz). Uskopojasne antene su rezonatne, s malom irinom frekvencijskog podruja koje pokrivaju (do 10% frekvencijske nosioca). irokopojasne antene pokrivaju iroko frekvencijsko podruje te su stoga najee prijemne. Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Antena"

SATELITSKE ANTENE Satelitska antena je prva u nizu za prijem programa sa satelita jer prva dolazi u kontakt sa satelitskim signalom. Glavna zadaa satelitske antene je da skuplja signale emitirane sa satelita i zatim da ih reflektirajui fokusira u jednu toku odnosno fokus ili arite antene. Na anteni tako razlikujemo etiri djela: 1) reflektor koji skuplja signal koji dolazi s satelita, 2) nosac LNBa ili popularno nazvan ruka 3) dra za LNB 4) dio za privrenje na nosa antene Danas je u upotrebi nekoliko vrsta satelitskih antena. One se razlikuju u svojoj konstrukciji te nainu fokusiranja signala. To su: 1) Offset antena 2) Prime focus antena 3) Flat antena 4) Cassegrin antena 5) Multifocus ili multifeed antena Offset antena Ove antene predstavljaju odsjeak paraboline odnosno prime fokus antene. Nemaju fokus u geometrijskom sreditu antene ve je on pomaknut neto nie prema dolje. Budui da nema nikakve prepreke od strane LNBa na putu signala ove antene mogu biti i manjeg promjera. Prime focus antena Prime fokus antene parabolinog su oblika za koje je karakteristino da je fokus antene ispred ravnine koja prolazi sreditem parabole odnosno u geometrijskom sreditu. To znaci da kada se na ovu antenu uvrsti LNB on dolazi u poloaj neto iznad sredine antene, pa zbog toga LNB pravi sjenu blokirajui dio signala te zbog

toga ove antene moraju biti neto vee od offset antena. Ove antene su ipak gotovo potpuno istisnute od strane offset antena. Danas se vecinom koriste samo za prijem signala u C pojasu budui da se jedinio one danas izrauju u promjerima do 10 m. Cassegrin antena Ove antene ili antene s dva reflektora. Kod nas su dosta rijetke iako ove antene kvalitetnije primaju signale. Izgleda kao obina offset antena s tom razlikom to je na mjestu gdje doe LNB postavljen jo jedan mali reflektor. Njegova zadaa je da reflektira signale koji dolaze s glavnog reflektora, na LNB koji je smjeten na nosau odmah ispred malog reflektora. To znaci da se kod ove antene signal reflektira dva puta prije nego stigne do LNBa. Flat antena Ove antene se sastoje od vie zasebnih jedinica koje primaju signale, a zatim se ti signali udruuju u usmjeravaju na LNB kao i kod obinih antena. Tehniki reeno ona vri skupljanje elektromagnetskih valova. Budui da prima signal na vie jedinica dobiva se jaci signal s satelita. Ove antene mogu biti i manjih dimenzija od preporuenih za neko podruje. Multifocus ili multifeed antena One su novijeg datuma. To su offset antene koje imaju posebno izraen reflektor koji odbija signale primljene s okolnih satelita u vie fokusa. Takvu antenu ete najlake prepoznati po tome to ima etvrtasti oblik i vie je dua nego ira. Kod svih satelitskih antena, bez obzira na tip vane su odreene karakteristike. 1) Dobitak ili pojaanje antene tzv. gain - ovisi o veliini antene. Naime signal se odbija od reflektora u LNB. to vea antena vie se signala odbija te je dobitak antene vei i obratno - manja antena manji dobitak. Dobitak antene se izraava u dB i za offset antenu od 90 cm iznosi oko 39 dB, dok za offset antenu od 120 cm iznosi oko 42 dB, a za 150 cm, oko 45 dB. Ova razlika je jako znaajna pogotovo ako elimo primati programe s satelita koji imaju slabiji signal te razlika od 1-2 dB moe znaiti gledati ili ne gledati neki program. 2) Druga karakteristika je efikasnost ili djelotvornost antene. Ona se izraava u postotcima u odnosu na idealnu satelitsku antenu za koji efikasnost iznosi 100%. Oznaava postotak reflektiranog signala. Za dananje offset antene ona iznosi i do 80%. Ovaj parametar ovisi i o veliini antene i o kvaliteti zavrne obrade reflektora. Ako je reflektor grubo obraen s malim udubinama ili ispupenjima, to e biti dovoljno da se smanji koliina reflektiranog signala a time e se smanjiti i djelotvornost antene te dobitak. 3) Trea karakteristika je prijemni kut ili eng. beamwidth (irina snopa). Mjeri se u stupnjevima. To je kut kojeg omeuju pravci na kojima se primljena jaina signala prepolovi a to iznosi oko -3 dB. Budui da antena ne prima signale samo s jednog satelita, iako je fiksiran tono na jedan, ve odbija i signale s susjednih satelita. Zato je bitno da je prijemni kut to manji jer e takva antena reflektirati samo signale s onog satelita koji mi elimo gledati. to je vea antena to e prijemni kut biti manji.

Zato je instalirati antene velikog promjera tee od manjih jer treba vie preciznosti za usmjeravanje. 4) etvrta karakteristika je pojas odnosno frekvencije u kojem antena moe kvalitetno primati signale. Kod nas su sve antene prilagoene za prijem signala u Ku pojasu od 10.700 - 12.750 GHz. Za prijem C pojasa morate imati antenu prilagoenu za prijem frekvencija od 3.700 - 4.200 GHz. 5) Jo jedna karakteristika satelitske antene je odnos signal um. um je dodatni signal koji antena dodaje osnovnom signalu s satelita koji mi elimo primati. Taj um moe biti signal s drugog satelita ili signal s nekog treeg izvora. to je vea antena taj odnos e biti vei. to se tie proizvoaa satelitskih antena vrijedi osnovno pravilo kao i kod svih tehnikih naprava odnosno koliko para toliko i vrijedi. Naime danas se satelitske antene proizvode u jako velikom broju i od strane raznih proizvoaa tako da na tritu vlada pravo arenilo satelitskih antena ija cijena se kree od bagatele do vrlo skupih antena. Ipak situaciju na naem tritu moemo saeti u dvije vrste antena: antene bez imena no name antene odnosno tzv. madarice (jer vecinom dolaze iz Madarske) te skuplje antene poznatih proizvoaa Triax, Gibertini , Fracarro itd. Odluka o tome kakvu antenu i po kojoj cijeni e kupiti ovisi u prvom redu o kupcu i njegovim eljama te kupovnoj moi. Ukoliko kupuje satelitski sustav za praenje programa s Astre i Hotbird dovoljno je odluiti se za jeftinije i pristupanije madarice. Meutim ukoliko eli primati programe s vie satelita koristei motoriziranu antenu ili primati programe s jednog egzotinog satelita tu madarice jednostavno ne zadovoljavaju, pa se treba odluiti za neki skuplji model satelitske antene. Iz iskustva znam da koritenje madarske antene od 90 cm za satelit Astra daje slabije rezultate nego koritenje antene manjeg promjera ali poznatog proizvoaa kvalitetnih antena. Ukoliko elite koristiti antenu samo za praenje programa s jednog ili dva satelita koristite antenu preporuenih dimenzija, ali ukoliko planirate postaviti motoriziranu antenu bilo odmah ili se kasnije odluite na taj zahvat, uzmite satelitsku antenu veeg promjera, odnosno uzmite antenu onog promjera koji je dovoljan za gledanje programa s satelita koji emitira najslabiji signal. Ukoliko programi s tog satelita zadovoljavaju kvalitetom moete biti sigurni da e i svi drugi programi biti kvalitetni i gledljivi.

Ovo su slike starijih modela koristenja antenna.

A ovo su primjeri savremih satelitskih antena

SATELITSKE

Sat. Antena UNIKOM od 80 cm AL,Steel od 90 cm AL, Steel od 115 cm AL, Steel od 125 cm AL, Steel

Sat. Antena TOROIDAL T-90 od 90 cm AL, Steel

ROTOAMAX

Rotacioni automatski sastav sa pojaalom signala

Sastoji se od logaritamske irokopojasne antene

niskoumnog irokopojasnog pojaala

rotatora koji okree antenu za 360 stepeni

jedinice za napajanje

Pojaanje: 25 - 32 dB niskoumno Brzina rotacije: 2.5 okretaja u minuti Napajanje: 220 - 240 V ~ Snaga priblino 3 W Kut rotacije: preko 360 stupnjeva Impedancija: 75 Ohm Frekvencija: 170 - 900 MHz Prijem: VHF i UHF Radi sa SVIM infracrvenim TV daljinskim upravljaima (NE RADI s ultrazvunim i slinim daljinskim upravljaima kakve koriste vrlo stari modeli televizora - u koliko ROTAMAX ne radi s Vaim TV daljinskim moete naruiti originalni ROTAMAX daljinski upravlja Vise informacija na www.rotamax.com

ZEMALJSKE

MREL ASTA ANTENATerra VHF opseg: od 2. do 12. kanala UHF opseg: od 21. do 69. kanala Ugraenog pojaivaa: 25 dB Odnos napred/nazad: 20dB Horizontalni ugao prijema: 30 Vertikalni ugao prijema: 24

ELIT 001S

Ugraeno pojaalo 39 dB 12/220 V Integrirani sat Kompaktne dimenzije Kontrola pojaanja radi izbjegavanja duplih slika i ostalih smetnji

ELIT E-003M Sa

mreom Daljinska kontrola Motorna rotacija 360 Brzina rotacije 4-6 o/min Ugraeno pojaalo 40 dB 220 V Vodootporna, vrsta, lako postavljiva

Texoni SetTop Antenna

Sonett DT-101

Gain: 0-26dB

Operation Frequency: 47-860MHz Outputlmpedance: 75 Standing Wave Ratio: 1.5 Operation Voltage: DC12V OR AC220V

ANTENALL IS-06

AC 220V/50Hz DC 12V Gain VHF 20dB UHF 30dB

GreenTek-E2169 S10C

Pemper

Logaritamska antena TV Kanali VHF: Kanali UHF: Frekvencija (MHz): Broj elemenata: Dobit (dB): Odnos pojaanja naprijed/nazad (dB): Horizontalni prijemni: Vertikalni prijemni:

LAU-03 35-69 580-860 34 11 25 48 60

You might also like