TEHNIKA KOLA ZENICA

MANDUKA RAMIZ

TIR KARNET KONVENCIJA

SEMINARSKI RAD

Zenica, 2012.

Tehnika kola Zenica Tehniar drumskog saobraaja

SEMINARSKI RAD

TIR KARNET KONVENCIJA

Profesor: Zejnirovi Ismet dipl.ing.saob.

Uenik: Manduka Ramiz

Zenica, 2012.

SADRAJ
1. Uvod..................................................................................................................1 1.1. Historija TIR-a............................................................................................2 1.2. Geografska pokrivenost..............................................................................3 1.3. Osnovni pojmovi u TIR konvenciji............................................................4 2. Prednosti TIR karneta........................................................................................6 3. Obrazac TIR karneta..........................................................................................8 4. Zakljuak...........................................................................................................9 5. Literatura.........................................................................................................10

1. Uvod
Karnet TIR (franc. Transport International par la Rout) je carinski dokument kojim se pojednostavljuje carinske formalnosti u meunarodnom prijevozu robe (Slika 1.). Nadzor i postupak nad cestovnim prijevoznim sredstvima, kontejnerima i robom u reimu karneta TIR odreen je "Carinskom konvencijom o meunarodnom prijevozu robe na temelju karneta TIR". Sustav TIR je napravljen da bi maksimalno olakao meunarodno kretanje roba pod carinskim peatom. Sustav tranzitnim dravama garantira pokrivanje carina i poreza u sluaju zloupotrebe (krijumarenja). Meunarodno udruenje cestovnih prijevoznika (IRU) sa sjeditem u Geneva-i (enevi), jedino je ovlateno za tampanje karneta TIR. Istovremeno, IRU upravlja izdavanjem, vraanjem i uvanjem TIR karneta.

Slika 1. TIR karnet [2]

1.1. Historija TIR-a

U studenom 1975. godine odrana je UNECE konferencija (United Nations Economic Commission for Europe) gdje je donesena TIR Konvencija 1975 koja se poela primjenjivati 1978. godine. Od toga vremena TIR Konvencija se pokazala kao jedna od uspjenijih internacionalnih transportnih Konvencija te je do sada bila i jedino univerzalno sredstvo za carinu. Iza ideje o TIR konvenciji i njezinog tranzitnog reima se stvorila baza za mnoge regionalne tranzitne sustave, te je direktno i indirektno, pridonijela jednostavnijem internacionalnom transportu, pogotovo internacionalnom cestovnom transportu, i to ne samo u Europi i Bliskom Istoku ve i u drugim dijelovima svijeta, poput Afrike i Latinske Amerike. Svatko tko je putovao Europskim cestama prepoznati e plave i bijele TIR tablice koje se nalaze na tisuama kamiona i poluprikolica koji koriste sustav TIR karneta. Za vozaa, prometnog operatora i krcatelja ona znai brzi i efikasni internacionalni transport cestom. Izrada TIR tranzitnog sustava je zapoela ubrzo nakon Drugog svjetskog rata pod okriljem UNECE-a. Prvi TIR dogovor je zakljuen 1949. godine izmeu malog broja Europskih zemalja. Uspjeh ovog limitiranog nacrta vodio je pregovaranju o TIR konvenciji koju je UNECE prilagodio 1959. godine, a poela se primjenjivati 1960. godine. Ova TIR Konvencija je prepravljena 1975. godine kako bi se u obzir uzelo praktino iskustvo i dalo znaaja tehnikom napretku, Carinskim izmjenama i transportnim zahtjevima. Iskustvo prikupljeno u koritenju ovog sustava prvih 10 do 15 godina je takoer koriteno kako bi se TIR sustav uinio efikasnijim, manje sloenim i sigurnijim za Carinu. Drugi razlog zato je originalni TIR sustav morao biti modificiran je to to se 1960. godine izradila nova tehnika: morski kontejnerski sustav. Ubrzo nakon toga je slijedio kopneni kontejnerski sustav koriten na Europskim eljeznicama te uz pomo brze promjene sredstva prijevoza poveao efikasnost cestovno-eljeznikog transporta. Ova nova kombinirana tj. multimodalna tehnika transporta zahtijevala je prihvaanje kontejnera, pod odreenim uvjetima, kao sigurnosni carinsku cjelinu. To je znailo da TIR Konvencija vie ne pokriva samo cestovni transport, ve je proiren na eljeznicu, rijeni, te ak i na brodski transport, iako jedan dio transporta jo uvijek mora biti obavljen cestom. Nakon primjene, nova Konvencija je ponitila i zamijenila staru konvenciju iz 1959. godine. Ipak, prethodna Konvencija je jo uvijek u primjeni iz razliitih razloga, jedan od njih je da Japan jo uvijek nije primijenio TIR konvenciju iz 1975. godine. 2

1.2. Geografska pokrivenost

TIR Konvencija je dokazala da je jedna od vrlo efektivnih internacionalnih instrumenata izraena pod okriljem UNECE-a. Do dananjeg dana, 66 zemalja je prihvatilo konvenciju, ukljuujui Europsku uniju. Pokrivena je cijela Europa te Sjeverna Afrika i dio Bliskog Istoka. Zemlje u Aziji su obavijetene o ovom globalnom Carinskom sustavu i njihov interes pokazuje da e vrlo vjerojatno takoer pristupiti TIR Konvenciji u vrlo bliskoj budunosti. Sjedinjene Amerike Drave, Kanada, ile i Urugvaj u Junoj Americi su ve lanovi TIR Konvencije. Uspjeh TIR sustava se moe odrediti i brojem TIR karneta koji su distribuirani i izdani svake godine. Dok je 1952. godine izdano neto vie od 3000 TIR karneta, ovaj broj se postupno poveavao i 1960. godine dostigao brojku od 100 000, a 1970 godine je izdano 800 000 TIR karneta. Tokom sedamdesetih i osamdesetih godina, potranja za TIR karnetima se kretala izmeu 500 000 i 900 000. To se moe objasniti poveanjem Europske zajednice koja koristi svoj vlastiti tranzitni sustav unutar svog teritorija, te TIR karneti ne mogu biti koriteni za carinski tranzit izmeu svojih lanica. Kao rezultat irenja Istono-Zapadne trgovine u Europi, od 1989. godine i izuzetno poveanje internacionalnog cestovnog transporta broj izdanih TIR karneta je preao jedan milijun (1 000 000) u 1992. godini, a trenutno iznosi oko 3.6 milijuna (2006) to znai da je dnevno u prometu oko 10 000 TIR transporta u vie od 50 zemalja. Broj autoriziranih transportnih kompanija za izdavanje TIR karneta iznosi preko 40 000. Pristup velikog broja zemalja u Europsku uniju u 2004-toj godini za sada nije smanjilo broj TIR transportnih operacija u ovom dijelu Europe. U isto vrijeme moe se oekivati da e broj TIR transportnih operacija u i prema zemljama Bliskog Istoka i Azije i dalje rasti u budunosti.

1.3. Osnovni pojmovi u TIR konvenciji

KARNET TIR - poseban obrazac koji obino sadri 4, 6, 14 ili 20 listova, a koristi se za provedbu postupka TIR. KUPON (voucher, volet) - dio je lista i karneta TIR koji se odvaja iz kompleta. Komplet karneta TIR se sastoji od bijelih listova koji slue za otvaranje postupka TIR u polaznim ili ulaznim usputnim carinarnicama (oznaenih neparnim brojevima) i zelenih listova koji slue za zakljuivanje postupka TIR u odredinoj ili izlaznoj usputnoj carinarnici (oznaenih parnim brojevima). Zeleni je kupon podijeljen na donji manji (potvrdu) i gornji vei dio (manifest). Oba su dijela meusobno odvojena perforacijom na taj nain da se mogu odvojiti. Gornji dio zadrava odredina carinarnica, dok se donji, manji dio vraa kao potvrda prijema robe polaznoj carinarnici. TALON (souche, counterfoil) - dio lista koji trajno ostaje u kompletu TIR. Kuponi i taloni meusobno su odvojeni perforacijom tako da se kupon lako moe odvojiti od talona. PRIJEVOZ TIR - oznaava prijevoz tereta od otpremne carinske ispostave do odredine carinske ispostave, u postupku koji se naziva postupak TIR, utvren u Konvenciji. POSTUPAK TIR - oznaava dio prijevoza TIR koji se u ugovornoj strani vri od otpremne ili ulazne carinske ispostave (usputne) do odredine ili izlazne carinske ispostave (usputne). POETAK POSTUPKA TIR - znai da je cestovno vozilo, skup vozila ili kontejner podnesen radi kontrole otpremnoj ili ulaznoj carinskoj ispostavi (usputnoj), zajedno s robom i karnetom TIR koji se odnosi na vozilo/kontejner, te da je carinska ispostava prihvatila karnet TIR. ZAVRETAK POSTUPKA TIR - znai da je cestovno vozilo, skup vozila ili kontejner podnesen radi kontrole odredinoj ili izlaznoj carinskoj ispostavi (usputnoj), zajedno s robom i Karnetom TIR koji se odnosi na vozilo/kontejner. Zavretak postupka moe biti djelomian i potpun. Djelomian zavretak znai da je cestovno vozilo s robom i karnetom podneseno odredinoj ispostavi gdje je izvren djelomian istovar; Potpun zavretak znai da je cestovno vozilo skupa sa robom (ili ostatkom robe ako je bilo prethodnih djelominih istovara) i karnetom TIR podneseno zadnjoj odredinoj ispostavi radi kontrole. OKONANJE POSTUPKA TIR - potvrda nadlenih carinskih tijela da je postupak TIR ispravno zavren na teritoriju ugovorne strane. Nadlena carinska tijela utvruju okonanje postupka na temelju usporedbe podataka ili informacija dostupnih u odredinoj ili izlaznoj carinskoj ispostavi (usputnoj) i podataka dostupnih u otpremnoj ili ulaznoj carinskoj ispostavi (usputnoj).

POLAZNA CARINARNICA oznaava bilo koju carinsku ispostavu ugovorne strane u kojoj poinje postupak TIR za prijevoz tereta ili dijela tereta; U smislu postupka TIR, nije nuno da je polazna carinarnica ujedno i carinarnica koja obavlja izvozno carinjene. ODREDINA CARINARNICA - oznaava carinsku ispostavu u kojoj se postupak TIR zavrava za cijeli teret ili dio tereta. USPUTNA CARINARNICA - svaka carinska ispostava drave ugovornice koja je lan Konvencije, a preko koje se prevozi roba po postupku TIR. NOSITELJ KARNETA TIR - osoba kojoj je izdan karnet TIR u skladu s mjerodavnim odredbama Konvencije, i u iju je korist sastavljena carinska deklaracija u obliku karneta TIR, kojim se izraava namjera stavljanja robe u postupak TIR u otpremnoj carinskoj ispostavi. Nositelj je odgovoran za podnoenje cestovnog vozila, skupa vozila ili kontejnera, zajedno s teretom i karnetom TIR koji se na njega odnosi u polaznoj carinskoj ispostavi, usputnim carinskim ispostavama i odredinoj carinskoj ispostavi, kao i za pravovremeno ispunjavanje ostalih mjerodavnih odredbi Konvencije. TEKA ILI KABASTA ROBA - (engleski - "Heavy or bulky goods", francuski - "Marchandises pondereuses ou volomineuses") oznaava sve teke ili glomazne predmete koji se zbog svoje teine, veliine ili naravi obino ne prevoze u zatvorenom cestovnom vozilu ili zatvorenom kontejneru. JAMSTVENA UDRUGA - oznaava udrugu odobrenu od carinskih nadlenih tijela ugovorne strane za vrenje uloge jamca osobama koje koriste postupak TIR.

2. Prednosti TIR karneta

Sustav TIR nudi prednosti za sve karike u lancu meunarodnog tranzitnog prijevoza roba. 1) Prednosti za transport i trgovinu (openito): - smanjuje trokove transporta smanjujui formalnosti i kanjenja u tranzitu, - olakava kretanje u tranzitu primjenom standardizirane regulative i dokumentacije i, - kao krajnji rezultat, potie razvitak meunarodne trgovine. 2) Prednosti za prijevoznike: - roba se kree preko meunarodnih granica s minimalnim ometanjima i stajanjima, - kanjenja i trokovi transporta su smanjeni, - dokumenti su pojednostavnjeni i standardizirani, - nema potrebe za depozitom (garancijom) na granicama tranzitnih drava. 3) Prednosti za carinski sustav: - garantirano plaanje carinskih i poreznih pristojbe u sluaju zloupotrebe (do 50 000 $), - samo "bona fide" prijevoznicima je dozvoljeno koritenje TIR karnet, ime se poveava sigurnost sustava, - smanjena je potreba fizike kontrole robe u tranzitu, - sustav olakava carinsku kontrolu i popratnu dokumentaciju. Vozila i kontejneri moraju zadovoljavati odreene uvjete kako bi mogli prevoziti robu u meunarodnom prijevozu s oznakom TIR (Slika 2.).

Slika 2. TIR oznaka za vozila [6] Vozilo mora biti graeno tako da: - roba ne moe biti izvaena ili unijeta u zatvoreni dio vozila bez ostavljanja vidnih tragova pokuaja ili bez povrede carinskih obiljeja; - carinska obiljeja se mogu lako i uspjeno staviti; - ne sadri skriveni prostor u kojem bi se roba mogla sakriti; - svi prostori u koje se moe staviti roba su pristupani za carinski pregled.

Kontejner mora biti: - potpuno ili djelomice zatvoren tako da tvori spremnik za robu; - trajne i dovoljno vrste grae za viekratnu uporabu; - posebno namijenjen olakanju prijevoza robe jednim ili razliitim prijevoznim sredstvima bez posebnog prekrcaja robe; - namijenjen lakom manipuliranju; - napravljen tako da se lako puni i prazni; - unutarnje zapremnine jedan ili vie kubinih metara. Za vozilo ili kontejner koje ispunjava uvjete izdaje se "Uvjerenje o odobrenju za prijevoz robe pod carinskim obiljejem", s rokom valjanosti od dvije godine. Na vozilo ili kontejner mora biti stavljena ploica TIR s prednje i stranje strane (Slika 3.). Ploica sadri bijela slova na plavoj podlozi, a njene su dimenzije 400 250 mm.

Slika 3. TIR ploica na stranjoj strani vozila [7]

3. Obrazac TIR karneta

Korice TIR karneta na prednjoj strani sadre podatke o izdavatelju, prijevozniku i vozilu ili kontejneru. Na stranjoj strani korica su pravila za uporabu na francuskom jeziku, a na prvoj strani zadnjeg lista korica je prijevod pravila na engleski jezik. Obrazac TIR karneta (Slika 1.) tiska se na francuskom jeziku, dok se na koricama uz francuski nalazi i engleski prijevod. Sastoji se od korica naranaste boje s temeljnim podacima, talona 1/2, odgovarajueg broja listia 1 i 2, te obrasca zapisnika o oevidu. Broj listia u karnetu ovisi o broju otpremnih i odredinih carinarnica (jedan par za svaku carinarnicu) i broju zemalja provoza (jedan par za svaku zemlju), pa postoje dvije vrste karneta: sa 6 listia (za provoz izmeu dviju zemalja) i sa 14 listia (za provoz preko jedne ili vie provoznih zemalja). Ako je potrebno ispraviti neki podatak unesen u karnet TIR, to se ini na taj nain da se pogreni podatak precrta, te upie pravilan. Svaki ispravak mora ovjeriti onaj tko je ispravku uinio, kao i nadleni carinski organ. Talon 1/2 sadri manifest robe i rubrike predviene za slubenu uporabu i ovjeru carinarnica. On trajno ostaje u sastavu karneta. Listi 1 odvaja otpremna, odnosno ulazna usputna carinarnica. Perforacijom je odvojen od kupona koji trajno ostaje u karnetu. Sadri manifest robe i rubrike predviene za slubenu uporabu. Ovjeravaju ga otpremna odnosno ulazna usputna carinarnica. Listi 2 odvaja odredina, odnosno izlazna usputna carinarnica. Perforacijom je odvojen od kupona koji trajno ostaje u karnetu. Obrazac zapisnika o oevidu predvien je za sluaj oteenja carinskih obiljeja, robe ili vozila. Zapisnik o oevidu sastavljaju carinarnica ili drugi nadleni organ na zahtjev prijevoznika.

4. Zakljuak
Sustav carinskog provoza je smiljen kako bi se omoguio to bolji prijevoz robe pod carinskim peatom u internacionalnoj razmjeni i da omogui potrebnu carinsku zatitu i garanciju. Da bi takav sustav funkcionirao zadovoljavajue, nuno je da formalnosti ukljuene u taj proces nisu komplicirane za carinarnike, peditere i prijevoznike. Kada se roba tradicionalno prevozila preko teritorija jedne ili vie drava, za taj internacionalni transport je svaka drava primjenjivala vlastite nacionalne kontrole i procedure. Te procedure su varirale od zemlje do zemlje i esto su ukljuivale kontrolu inspekciju tereta na svakoj nacionalnoj granici te namete (garancija, zadunica) koji bi pokrivali eventualne trokove i poreze za rizik dok je roba bila u tranzitu kroz svaki teritorij. Takve mjere, primijenjene u svakoj zemlji su naravno vodile velikim trokovima, kanjenjima u isporuci i interferencije u internacionalnom transportu. Kako bi se potekoe carini, pediterima i prijevoznicima otklonile, te istovremeno ponudila internacionalna administracija carine koja bi zamijenila tradicionalne nacionalne procedure i efikasno zatitila prihode svake drave kroz koju roba prolazi, izmiljen je TIR sustav.

5. Literatura
1. http://www.prometna-zona.com/spedicija-005tir_karnet.html (svibanj 2009) 2. http://www.iru.org/index/cms-filesystem-action?file=mixpublications/hr_howToTIR.pdf (svibanj 2009) 3. http://www.unece.org/tir/seminar/geneva/presentations.html (svibanj 2009) 4. http://www.unece.org/tir/system/history/tir-history.htm (svibanj 2009) 5. http://www.carina.hr/Dokumenti/Naputci.aspx (svibanj 2009) 6. http://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Transport (svibanj 2009) 7. http://www.trailway.ee/est/pildid/haagised/tir_tent_poolhaagis_6.jpg (svibanj 2009)

10