Filozofski fakultet u Zagrebu Odsjek za fonetiku Mentorica: prof. dr. sc.

Gordana Varoanec-kari Student: Davor Troelj

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA

Uvod to je neverbalna komunikacija? Kao odgovor moda najbolje moe posluiti cirkularna definicija prema kojoj je to svaki oblik komunikacije koji se ne odvija verbalnim putem. Taj oblik komunikacije odvija se najstarijim ljudskim jezikom jezikom tijela. Budui da se pokreti tijela tijekom komunikacije veim dijelom odvijaju neovisno o naoj svijesti, tim se putem prenosi vie informacija nego samim govornim

iskazom. Govorom tijela, ne samo izrazima lica, gestama, poloajem tijela, nego i odjeom, frizurom i proksemijom, osoba odaje svoje trenutano emotivno i psihiko stanje, govorei o sebi i vie nego to bi to eventualno htjela. Prouavanje neverbalne komunikacije datira jo iz davnih vremena. Ve su stari Grci i Rimljani prouavali povezanost govora i gesta. U to zlatno doba retorike Rimljani su shvatili da dobrog govornika ne ine samo rijei, pa su opisali itav niz gesta koje prate govor. Ciceron (106.- 43. p.n.e.), moda najslavniji govornik svih vremena, rekao je da tjelesni pokreti izraavaju osjeaje i strasti due (Boyes, 2009). U Engleskoj je prvi rad o gestama objavljen u 17. st. U njemu je John Bulwer opisao vie od stotinu gesta. Prije njega Francis Bacon je u svome djelu The Advencement of Learning (1605. prema Boyes, 2009) smatrao neverbalnu komunikaciju najprirodnijim oblikom komuniciranja jer ne ovisi o zemlji porijekla govornika. Krajem 18. st. u Francuskoj Abb L'Epe ui gluhe kako komunicirati gestama. Charles Darwin 1872. objavljuje djelo The Expression of the Emotions in Man and Animales u kojem dokazuje kako i ljudi i majmuni emocije izraavaju mimikom. U novijem vremenu najutjecajniji istraiva neverbalne komunikacije je zoolog Desmond Morris koji 1967. objavljuje knjigu The Naked Ape, u kojoj jezik tijela dovodi u vezu s animalnom stranom ljudske prirode. Danas postoji nekoliko podruja istraivnja neverbalne komunikacije. To su kinezija, proksemija, haptika i parajezik. Kinezija se odnosi na pokrete ruku, glave, tijela, mimku i nain na koji se njima izraavju emotivna i psihika stanja. Proksemija istrauje osobni prostor i razdaljinu meu ljudima. Haptika istruje uestalost i znaenje dodira. Parajezik se odnosi na koritenje glasa u govoru i njegove neverbalne komponente. Vanost neverbalne komunikacije je mnogostruka. Njezino poznavanje omoguava ,,itanje neke osobe koja je moda neiskrena ili pokuava zavarati. Omoguuje bolje shvaanje emotivnog stanja osobe koja moda ne eli rei to doista misli ili osjea. S druge strane, dobro poznavanje neverbalne komunikacije pomoi e i nama samima da se prikaemo u to boljem svjetlu i ostavimo to bolji dojam o sebi, da spoznamo pogreke koje radimo u razgovoru s nekom osobom i da ih, naravno, nastojimo ispraviti.

Strana 2

Znaenje pogleda elimo li vidjeti je li osoba tuna, sretna, ljuta ili je u nekom drugom emotivnom stanju, prvo emo pogledati njezino lice. Zato ba lice? Upravo zato jer su izrazi lica djelomino pod naom kontrolom, stoga se lice moe nazvati i sreditem neverbalne komunikacije (Boyes, 2009). Raznim izrazima lica osoba naglaava svoje rijei pridajui im na taj nain jo veu vanost. Najvanije neverbalno komunikativno sredstvo tijela su oi. Prema Leonardu da Vinciju, oi su zrcalo due. Tijekom komunikacije najvie vremena provede se gledajui osobu u lice, tonije u oi. Pogled moe skrenuti do nekih drugih dijelova tijela, npr. na ostatak lica, na ruke ili trup. Meutim, uvijek e se vraati na oi. One otkrivaju najvie i upuuju najtonije signale jer su oi arine toka na tijelu, a zjenice rade neovisno o svjesnoj kontroli (Pease i Pease, 2008). Kontakt oima ima veliku mo i utjecaj. On moe biti kratak ili dug, izravan ili neizravan ili isprekidan. Na odnos s nekom osobom odreuje kakav e taj pogled biti i koliko e on trajati. No, ta pravila variraju od kulture do kulture i ona obuhvaaju starosnu dob, spol, drutveni status, itd. Izravan kontakt oima ima dvojaku funkciju. S jedne strane, osoba koja gleda u oi je iskrena, otvorena i odaje povjerenje. S druge strane, izravno i stalno gledanje nekome u oi nosi konotaciju agresivnosti i smatra se nepristojnim i prijeteim. Prijetnja nekome, izreena pogledom u stranu, ne bi imala nikakvog efekta. ovjekovo emotivno stanje moe se oitovati i po veliini zjenica. Zjenice se ire i suavaju ovisno o promjeni raspoloenja. Richard Hess, bivi ef Odjela za psihologiju ikakog sveuilita, prouavao je kako psihiko stanje osobe utjee na veliinu zjenica (Pease i Pease, 2008). Ako je osoba uzbuena i sretna ili ako gleda neki lijepi sadraj, zjenice e joj biti proirene. Ako je posrijedi agresija ili uznemiravanje, ili ako osoba gleda neto to joj je odbojno i runo, npr. slike ratnih strahota, zjenice e se suziti. Osobe, koje izbjegavaju kontakt oima, esto odaju utisak nesigurnosti, srameljivosti, introvertiranosti, nepotovanja, nezainteresiranosti ili se ini da neto skrivaju. To moe oznaavati i nii drutveni status. Pogled postrance moe znaiti sumnju ili kritinost, ako je popraen mrgoenjem, ali takoer i flert, ako ga prati smjeak (uglavnom kod ena).

Strana 3

Osoba ostavlja dojam da je izgubila zanimanje za razgovorom ako sklapa oi i dri ih zatvorenima dulje nego to je uobiajeno. Brzina treptanja oima se poveava kad osoba govori neistinu. Bjeanje pogleda s jedne na drugu stranu moe znaiti da osoba govori neistinu jer na taj nain mozak trai izlaze za nudu i eli ,,pobjei. Podue zaklapanje oiju i ubrzano treptanje mogu biti znak da je sugovornik postao dosadan i naporan za sluanje pa ga takvim kretnjama onih kapaka nastojimo ukloniti iz svog vidokruga. Tijekom razgovora s osobom nije poeljno netremice ju gledati u oi niti stalno odvraati pogled. Preporua se kontakt oima u trajanju od oko tri etvrtine razgovora. Pease i Pease (2008) dijele vrste pogleda u tri skupine: 1. Drutveni pogled pri ovoj vrsti pogleda sugovornici otprilike 90 posto vremena razgovora gledaju u tzv. podruje trokuta . To je podruje izmeu oiju i usta na sugovornikovom licu. To je neutralan pogled. 2. Intimni pogled njime se slue i mukarci i ene podjednako, a cilj mu je pokazati zanimanje za sugovornika. Ako su osobe blizu jedna drugoj, pogled kree od oiju, zatim se sputa do prsa, a ako su osobe na udaljenosti, pogled se sputa sve do podruja prepona pa jo i nie. 3. Moan pogled ovaj pogled obuhvaa podruje, odnosno trokut, izmeu oba oka i sredine ela. On stvara ozbiljno ozraje i daje osobi koja ga prakticira autoritativan izgled, a ako pritom ne trepe, moe ak i zastraiti sugovornika.
Kontakt oima nije jedina njihova funkcija u komunikaciji. Pomicanje obrva, irenje i skupljanje oiju, takoer imaju znaajnu ulogu u procesu komunikacije. Sputene obrve mogu biti znak ljutnje ili da je osoba spremna za sukob, ali i znak autoriteta. Podignute obrve pokazuju iznenaenost ili zainteresiranost za temu. One su znak dobronamjernosti, a u veini kultura slue i pri pozdravljanju, dok samo s jednom podignutom obrvom osoba, ovisno o kontekstu, izgleda radoznalo, aljivo ili podrugljivo. Ako su oi irom otvorene, a obrve u neutralnom poloaju, tada osoba izraava ljutnju, a ako su obrve podignute znai da ju je strah.

Geste Nakon lica i oiju, upravo su ruke te koje odaju ovjekovo trenutano emocionalno stanje. Gotovo se uvijek dre ispred tijela, pa su ti signali vrlo lako uoljivi. Mnogi ljudi

Strana 4

imaju nekoliko svojih pokreta rukom kojima se stalno koriste. Gesta je svaki vidljivi znak koji se daje promatrau. Da bi taj znak postao gesta, njega mora netko vidjeti i on njime mora prenijeti neku pouku. Gestikuliranjem govornik privlai pozornost na sebe i svoje rijei, pojaava njihov uinak i na taj nain i sluateljima olakava bolji primitak poruke. Budui da postoji mnogo vrsti gesta, one se, s obzirom na funkciju, mogu podijeliti u nekoliko grupa. To su: amblemi, adaptori, ilustratori i regulatori (Harrison, 1974). Amblemi su neverbalni znakovi koji zamjenjuju verbalnu poruku. Mogu se koristiti samostalno i imaju dobro poznato znaenje unutar jedne kulture, no u meukulturalnim kontaktima mogu izazvati nesporazume. Ti se znakovi odailju svjesno i s namjerom. Postoji mnogo razloga za koritenje amblema bri su od govora, tihi su, pa se mogu koristiti za privatnu komunikaciju, imaju vei utjecaj od rijei i mogu se odaslati i primiti s velike udaljenosti. Neki od najpoznatijih amblema, a koji ne moraju u svim kulturama oznaavati isto, su isprueni kaiprst i srednjak u poloaju slova V, to je znak za pobjedu. Krug nainjen od palca i kaiprsta u SAD-u znai da je neto super, u redu. Zanimljivo je da taj isti znak u Japanu znai novac, u Francuskoj je to znak za nulu, za neto bezvrijedno, a na Sardiniji i u Grkoj to je nepristojan komentar ili uveda za enu ili mukarca (Morris 1979). Otvoreni dlan usmjeren prema nekome ili neemu je univerzalni znak za stop, zaustavi se! i on se jednako interpretira u svim kulturama. Druga vrsta znakova su adaptori. To su radnje koje su jednom imale svoju svrhu, a sada su samo dio pojedineve navike. Dijele se u tri skupine: a) samo-adaptori podrazumijevaju dodir samoga sebe, ekanje, glaenje nekog dijela tijela b) alter-adaptori ubrajaju dodir, maenje, ljubljenje, dranje druge osobe c) predmetni adaptori odnose se na dodir, dranje, igranje s nekim predmetom iz okoline. Regulatori su znakovi koji kontroliraju interakciju (Harrison,1974). Njima se neto odobrava, zabranjuje, upuuje, nagovjetava. Ilustratori su pokreti, najee rukama, koji najvie dolaze do izraaja tijekom govora i slue za pojanjavanje ili ponavljanje reenog. Oni se, za razliku od amblema, ne mogu koristiti samostalno jer tada nemaju nikakvo znaenje. Postoji nekoliko vrsta ilustratora (Argyle, 1988). To su:

Strana 5

a) piktografi pokazuju oblike, crtanje rukama po zraku b) ideografi prate tok misli c) prostorne kretnje pokazuju veliinu i odnose veliina te raspored u prostoru (ispod, iznad....) d) pokazivai pokazuju predmete, slike, osobe e) kinetografi pokazuju neku tjelesnu radnju (i epam ga ovako) f) dirigenti dirigiraju tempo, ritam, jakost i isticanje govora.

Ilustratori omoguavaju vei i toniji prijenos informacija tijekom komunikacije, posebice o oblicima, prostornim odnosima i veliini. Kako oni najvie dolaze do izraaja tijekom govora, ovdje e biti rijei o dirigentskim znakovima. Oni daju takt izgovorenim rijeima i odravaju njihov ritam, obiljeavaju naglaske tijekom govora. Govornici su polusvjesni tih radnju dok govore. Oni znaju da gestikuliraju, no nisu svjesni koje kretnje koriste i to one odraavaju. Postoji mnogo vrsti ovih gesta, a ovdje e biti navedene samo najvanije (Morris, 1979: 56): 1. Vakuumski zahvat preciznosti postoje dva tipa ove kretnje. Dodir palac-kaiprst i ruka-vrea. U prvoj verziji vrhovi palca i kaiprsta se spajaju i ine krug. Ona je preciznija i govornik ju koristi kad istie neto delikatno i s velikom tonou. Kod geste ruka-vrea, vrhovi svih prstiju se spajaju s vrhom palca (to daje oblik vree) i funkcija joj je ista, samo to na taj nain govornik puno energinije istie vanost neega. 2. Zamiljeni zahvat preciznosti ruka ovdje radi pokret hvatanja nekog zamiljenog predmeta, ali ta radnja ne ide do kraja, aka se ne sklapa. Taj pokret odraava vie traenje preciznosti nego samu preciznost. 3. Vakuumski energini zahvat ovom kretnjom kao da akom elimo zgrabiti neto. Karakteristina je za energine politike govore i koristi se za grube i mone manipulacije. Ona je znak nekog svjesnog i promiljenog ina. 4. Zamiljeni energini zahvat prsti ake su isprueni, ali blago savijeni i ukoeni. Rukom kao da grabimo zrak. Takoer je gesta dominantnog govornika koji se eli nametnuti.

Strana 6

5. Vakuumski udarac postoji vie varijanti ove kretnje, a zajedniko im je to da su sve obiljeje izrazite agresije i elje za dominacijom. Rezanje zraka odvija se tako da ispruenim dlanom reemo zrak otrim pokretima odozgo nanie. Cilj je nametanje svojih stavova pod svaku cijenu. Varijante ove kretnje su rune karice, pri kojem se ruke do lakta kriaju horizontalno i reu zrak u oba smjera. Ovom gestom se osporavaju ili odbijaju neiji stavovi. Pri bockanju prstima u smjeru sluatelja agresija je usmjerena prema njima, a ne na neki specifian problem o kojem se raspravlja. Udarac kroz zrak najagresivniji je oblik ovih kretnji pri kojem stisnuta aka udara kroz zrak u ritmu rijei. 6. Udarac glavom, tijelom osim akom ili prstom, udarce moemo zadavati i glavom ili tijelom. Kratkim i energinim trzajima glave prema naprijed i dolje, takoer dajemo svojim rijeima vanost i teinu. Istu stvar moemo initi i pokretima trupom prema naprijed.

Poloaj i znaenje dlana Tijekom povijesti ruke su ovjeku bile najvanije orue. Mozak s rukama odrava vre veze nego s bilo kojim drugim dijelom tijela. Pri tome najveu ulogu imaju dlanovi. Kroz povijest dlan se povezivao s potenjem, iskrenou, istinom i pokornou. Otkrivanjem dlanova osoba pokazuje da ne predstavlja prijetnju ili da se predaje. Poloaj i dranje dlanova jedan je od najboljih ukazatelja na neije potenje i iskrenost. Otvaranjem dlanova prema gore i pruanjem prema sugovorniku, osoba mu daje do znanja da je iskrena prema njemu i da govori istinu. Na taj nain ona se otkriva i pokazuje svoju ranjivost. Obrnuto od toga, kada osoba neto ne eli otkriti ili je neiskrena, dlanove e nastojati sakriti iza lea, u depove ili ispod prekrienih ruku. Zanimljivo je kako otvoreni dlanovi prema drugoj osobi mogu obeshrabriti tu osobu u pokuaju laganja i navesti ju da bude iskrena prema nama. Budui da su geste i osjeaji meusobno povezani, osobi e biti znatno tee izgovoriti la otvorenih dlanova. Ako se osoba osjea napadnuto, u obrani e nastojati sakriti dlanove. Kao i veina drugih neverbalnih kretnji, i ova je spontana i donekle nesvjesna. Izvorno, dlanovi su bili poput glasnica govora tijela jer su govorili vie od bilo kojeg drugog dijela tijela, pa je njihovo sklanjanje bilo poput dranja zatvorenih usta (Pease i Pease, 2008: 44).

Strana 7

Osim kod ukazivanja na iskrenost i potenje, dlan ima i veliku ulogu u demonstraciji moi, kao npr. pri zadavanju uputa ili naredbi. Postoje tri osnovne zapovjedne kretnje dlanom (Pease i Pease, 2008). To su: dlan prema gore, dlan prema dolje i zatvoreni dlan s ispruenim kaiprstom. Dlan okrenut prema gore neprijetea je kretnja koja ima dobronamjerne konotacije jer podsjea na prosjaka koji prosi. Tijekom povijesti ovjek je tako pokazivao da nije naoruan, stoga tom gestom nee izgledati prijetee niti e ikoga natjerati da uini neto to mu nareeno. Okretanjem dlana prema dolje ista gesta poprima sasvim druge znaajke. Osoba dobiva na autoritetu i drugi e puno prije izvriti zamolbu ili naredbu ako im je izreena s dlanom okrenutim prema dolje, jer na taj nain smirujemo i kontroliramo osobu. Reprezentativni primjer toga je nacistiki pozdrav koji se vrio ispruanom rukom s dlanom okrenutim prema dolje simbolom moi i tiranije. Zatvaranje dlana u aku i pruanje samo kaiprsta, koji je, u tom sluaju, simbol batine, krajnji je oblik prijetnje. Takvim mahanjem ruke, pogotovo ako je u ritmu rijei, figurativno se tjera ljude da se podine i ne daje im se mnogo izbora nego da izvre nareno. Morris (1979) razlikuje dvije verzije: frontalni kaiprst-batina i podignuti kaiprst-batina. U sluaju frontalnog kaiprsta upire se prema sluatelju ili prema nekom predmetu rasprave, s ciljem da ga se istakne. Za sluatelja, u kojeg se upire, to je vrlo neugodna situacija jer mu se na taj nain prijeti ili ga se direktno optuuje za neto. Podignut kaiprst u zrak simbolizira batinu koja je spremna zadati udarac. Maui tako podignutim prstom, govornik prijeti, kori sluateljstvo. Koliko je upiranje prstom neugodna gesta, govori injenica da je u nekim zemljama, poput Malezije i Filipina, to uvreda jer se tamo prstom upire samo u ivotinje, a na ljude se pokazuje palcem (Pease i Pease, 2008). Do sad je bilo objanjeno kako je mogue sluiti se dlanovima pri obmani i obrani. Sada e biti rijei o tome kakvo znaenje ima poloaj ruku prekrienih na prsima. Za razliku od sakrivanje dlanova, koje moe znaiti i obranu i neiskrenost, krianje ruku na prsima ima strogo obrambenu konotaciju. S evolucijskog gledita, ruke su se stavljale na prsa da bi se zatitili vitalni organi (srce, plua) od napada. U novijem razdoblju ta se kretnja takoer koristi kad se osoba osjea ugroeno, ne fiziki u ovom sluaju, pa se na

Strana 8

taj nain nastoji obraniti. Ova je kretnja univerzalna i moe se primijetiti u raznim situacijama kada se ljudi osjeaju nelagodno: u liftovima, u redovima, na javnim skupovima, itd. Postoji nekoliko naina krianja ruku. Kod naglaeno prekrienih ruku i ake i ruke su vrsto stisnute, to ukazuje ne samo na obrambeno, nego i neprijateljsko raspoloenje. Ako su te kretnje popraene crvenilom u licu i stisnutim usnama, nema sumnje da je ta osoba raspoloena izuzetno agresivno i napadaki. Kad osoba dlanovima obujmi svoje nadlaktice, ona zapravo grli samu sebe, tjei se. Time se izraava negativan stav, pa ak i strah. Meutim, poloaj prekrienih ruku, kod kojih se dlanovi nalaze ispod pazuha, a palevi se jasno istiu i okrenuti su prema gore, odailje jednu sasvim drugu poruku. Ta osoba nije potinjena i ne brani se. Isticanjem paleva ona pokazuje da je savreno mirna i da kontrolira situaciju. Tijekom govora e pokretima paleva jo naglaavati svoje rijei. Ovakav poloaj prekrienih ruku i istaknutih paleva ima dvojako znaenje: odaje samopouzdanje i istodobno prua osjeaj zatite. Malo drugaija gesta od krianja ruku na prsima, a koja je karakteristina uglavnom za ene i ima podjednako znaenje (obrana), je djelomino krianje ruku, odnosno, stvaranje zapreke tako da se jednom rukom preko tijela uhvati druga ruka, to izgleda kao da osoba grli samu sebe. Te kretnje se primjenjuju kada se osoba osjea nelagodno i nesigurno. Muka inaica ove kretnje je dranje prekrienih ruku preko genitalija, to se slikovito naziva poloaj potrganog smika (Pease i Pease, 2008). Ona se moe primijetiti na mukarcima koji stoje pred velikim brojem ljudi (npr. na skupovima) ili u redu, a cilj joj je zatititi osjetljivo mjesto na tijelu. Osim raznih naina krianja ruku, ljudi, koji su esto u sreditu pozornosti, kao u ovom sluaju politiari, pribjegavaju raznim drugim kretnjama kojima nastoje prikriti svoju nervozu. Vrlo slino, kao i kod krianja ruku, i ovdje ruke preko tijela idu jedna ususret drugoj, smo to se sada ne kriaju, nego se jednom rukom dotie rukav koulje ,,spontano namjetajui manetu, sat, puce, torbu, narukvicu ili bilo to drugo to bi omoguilo postavljanje ruke preko tijela. Tako se opet stvara jedna neprimjetna barijera i sauvan je osjeaj sigurnosti.

Strana 9

Savjeti za tumaenje gesti Nabrojivi i objasnivi sve ove geste, mimiku i pokrete rukama, ovjek bi pomislio da je potrebno samo promatrati osobu i da e iz njezinih kretnji jasno zakljuiti to ona misli, eli, osjea.... To, naravno, nije tako jednostavno jer ono, to mi vidimo i ujemo, ne mora nuno i odraavati ono to netko misli. Pease i Pease (2008) navode tri pravila kojih se moramo pridravati ne bismo li shvatili znaenje neijih kretnji:

1. Kretnje tumaite u skupinama nijedna kretnja ne smije se tumaiti sama za sebe. Treba imati na umu ne samo kontekst u kojemu se ona odvija, nego i sve druge kretnje s kojima je ona povezana. ekanje nosa moa znaiti la, obmanu, ali isto tako moe znaiti i da osobu doista svrbi nos. Kako se govor sastoji od rijei, reenica i interpunkcije, a sve je to meusobno povezano, tako se i neverbalna komunikacija sastoji od mnogih pokreta koje valja promatrati kao povezanu cjelinu. Svaka osoba ima ogranien repertoar kretnji koje koristi i, nakon kraeg promatranja te osobe u raznim situacijama, lako e se moi odrediti kako se ona osjea u odreenom trenutku. 2. Traite podudarnosti govor tijela mora pratiti govorni iskaz. Hoemo li glasati za politiara koji govori kako e, pobijedi li na predstojeim izborima, poveati plae u javnim sektorima, a pritom stalno namjetava rukav koulje, glava mu je sputena, dok mu istodobno pogled bjei lijevo-desno? Samo onaj, tko primijeti takve nedosljednosti i nepodudarnosti izmeu govora i neverbalne komunikacije, uspjeno je savladao itanje govra tijela. 3. Geste tumaite u kontekstu kako pri tumaenju neverbalnih znakova treba paziti na govorni kontekst, jednako tako treba imati na umu i okolinu, odnosno vanjske uvjete. Ako osoba ima prekriene ruke preko trbuha, ne znai nuno da je zauzela obrambeni stav i da se osjea nelagodno. Moda ju boli trbuh.

Strana 10