Matematička Analiza 1

1/33
MATEMATIKA I: Analiza
Po udzbeniku M. Merkle, Matematicka analiza
Elektrotehnicki fakultet u Beogradu
2004
Slajdovi za predavanja na odseku za Softversko inzenjerstvo
2/33
Pregled sadrzaja kursa

2/33

UVOD U ANALIZU: Pojam beskonacnosti, poredak, nejednakosti, el-
ementarne funkcije i njihovi graci.
2/33

NIZOVI: Pojam niza, granicna vrednost, monotoni nizovi.Broj e.Skupovi
na realnoj pravoj i njihove osobine. Banahov stav i metod iteracije.
2/33

GRANI
CNE VREDNOSTI FUNKCIJA: Limesi funkcija, neprekidne

funkcije, osobine. Metod polovljenja intervala za resavanje jednacina.
Beskonacno male velicine i njihovo poredenje.
2/33

GRANI
CNE VREDNOSTI FUNKCIJA: Limesi funkcija, neprekidne

funkcije, osobine. Metod polovljenja intervala za resavanje jednacina.
Beskonacno male velicine i njihovo poredenje.
DIFERENCIJALNI RA
CUN: Pojam tangente i izvod funkcije, pravila

i tablica izvoda. Metod tangente za resavanje jednacina. Izvodi slozene
funkcije, izvodi parametarski zadate funkcije. Teoreme o srednjoj vred-
nosti. Primene. Lopitalovo pravilo. Izvodi viseg reda. Tejlorova for-
mula. Ispitivanje funkcija.
3/33
Sve to je samo mali deo velikog ledenog brega. . .

3/33
Sve to je samo mali deo velikog ledenog brega. . .

A svako putovanje od hiljadu kilometara
mora zapoceti jednim korakom
4/33
Uvod u analizu
Kardinalni brojevi (razne vrste beskonacnosti)
Realni brojevi, simbol i osobine
Kompleksni brojevi - pregled osobina
Nejednakosti koje cemo koristiti u toku kursa
5/33
Kardinalni brojevi
Dosli su gosti u hotel, a jedan iz grupe je malo zakasnio. Kada se pojavio
na recepciji, ispostavilo se da su se ostali vec razmestili po sobama i da
za njega nema slobodne sobe. Portir je malo razmislio a onda se dosetio.
Javio je svim gostima da se presele u sobu koja ima za jedan veci broj od
one u kojoj su do tada bili. Kada je to uradeno, ostala je jedna soba viska,
koju je uzeo zakasneli gost.
6/33
Hotel je imao beskonacno mnogo soba!

PRE: 1 2 3 4 5 . . .
POSLE: 2 3 4 5 6 . . .
Ostala je prazna soba broj 1 !
7/33
Kako prebrojavamo konacne skupove?

7/33

7/33

Uspostavljena je bijekcija izmedu skupa prstiju i skupa 1, 2, 3, 4, 5.
8/33
KAKO PREBROJAVATI BESKONA
CNE SKUPOVE?
8/33
CNE SKUPOVE?
Beskonacni skupovi se mogu POREDITI po velicini.
8/33
CNE SKUPOVE?
Pitanje koji od dva beskonacna skupa ima vise elemenata nema smisla
ako se pokusa resiti po analogiji sa konacnim skupovima.
8/33
CNE SKUPOVE?
Pitanje koji od dva beskonacna skupa ima vise elemenata nema smisla
ako se pokusa resiti po analogiji sa konacnim skupovima.
9/33
Pitanje: Kojih brojeva ima vise: prirodnih ili celih?

9/33

Odgovor 1: Celih brojeva ima vise, jer je skup prirodnih brojeva
pravi podskup skupa celih brojeva.
9/33

Odgovor 2: Prirodnih brojeva ima vise, sto se izlazi iz sledeceg
postupka: Pridruzimo broju 0 broj 2, broju 1 broj 4, broju -1 broj 6, itd.
Na taj nacin izlazi da celih brojeva ima isto koliko i parnih, a to je pravi
podskup skupa prirodnih brojeva!
. . . 3 2 1 0 1 2 3 . . . SVI CELI BROJEVI
. . . 14 10 6 2 4 8 12 . . . PARNI PRIRODNI BROJEVI
9/33

Odgovor 2: Prirodnih brojeva ima vise, sto se izlazi iz sledeceg
postupka: Pridruzimo broju 0 broj 2, broju 1 broj 4, broju -1 broj 6, itd.
Na taj nacin izlazi da celih brojeva ima isto koliko i parnih, a to je pravi
podskup skupa prirodnih brojeva!
. . . 3 2 1 0 1 2 3 . . . SVI CELI BROJEVI
. . . 14 10 6 2 4 8 12 . . . PARNI PRIRODNI BROJEVI
Odgovor 3: Prirodnih brojeva ima isto koliko i celih, jer se moze
uspostaviti sledece preslikavanje:
. . . 3 2 1 0 1 2 3 . . . SVI CELI BROJEVI
. . . 7 5 3 1 2 4 6 . . . SVI PRIRODNI BROJEVI
10/33
Kazemo da skupovi A i B imaju isti kardinalni broj, u oznaci

card A = card B, ako postoji bijektivno preslikavanje koje svakom ele-
mentu jednog skupa dodeljuje jedan i samo jedan element drugog skupa.
10/33

Ako postoji bijekcija koja preslikava skup A na neki pravi podskup
skupa B, a ne postoji bijekcija koja preslikava skup B na skup A ili na
neki njegov podskup, kazemo da skup A ima manji kardinalni broj od
skupa B.
10/33

skupa B.
Ako se skup A sastoji od n elemenata (n N), kazemo da je card A =
n.
10/33

skupa B.
n.
Prema tome, skupovi prirodnih, celih, parnih i neparnih brojeva imaju
isti kardinalni broj.
10/33

skupa B.
n.
Prema tome, skupovi prirodnih, celih, parnih i neparnih brojeva imaju
isti kardinalni broj.
Za skupove koji imaju isti kardinalni broj kao skup prirodnih brojeva
kazemo da su prebrojivi. Kardinalni broj prebrojivih skupova oznacava
se sa
0
(cita se alef nula)
11/33
SVAKI SKUP

CIJI SE ELEMENTI MOGU PRIKAZATI U OBLIKU
NIZA
x
1
, x
2
, x
3
, . . .
JE PREBROJIV.
12/33
Skup racionalnih brojeva je prebrojiv.

12/33

1
1
2
1

3
1
4
1

5
1
. . .

1
2
2
2
3
2
4
2
5
2

1
3
2
3
3
3
4
3
5
3
. . .

1
4
2
4
3
4
4
4
5
4
. . .

1
5

2
5
3
5
4
5
5
5
. . .
. . . . . . . . . . . . . . .
12/33

1
1
2
1

3
1
4
1

5
1
. . .

1
2
2
2
3
2
4
2
5
2

1
3
2
3
3
3
4
3
5
3
. . .

1
4
2
4
3
4
4
4
5
4
. . .

1
5

2
5
3
5
4
5
5
5
. . .
. . . . . . . . . . . . . . .
Na ovaj nacin se dobija niz svih pozitivnih racionalnih brojeva. Odavde
se lako dobija niz SVIH racionalnih brojeva, r
n
.
Kako?
13/33
POSTOJE I SKUPOVI SA VE
CIM KARDINALNIM BROJEM OD

0
- NEPREBROJIVI SKUPOVI.
14/33
Svaka dva zatvorena intervala imaju isti kardinalni broj.

14/33
Svaka dva zatvorena intervala imaju isti kardinalni broj.

15/33
Interval [a, b] ima isti kardinalni broj kao zatvoreni interval [a, b).
15/33
Interval [a, b] ima isti kardinalni broj kao zatvoreni interval [a, b).
Neka je x
1
, x
2
, . . . , x
k
. . . proizvoljan niz elemenata skupa [a, b].
f(b) = x
1
, f(x
k
) = x
k+1
(k = 1, 2, . . .) f(x) = x (x ,= x
1
, x
2
, . . .)
Funkcija f je bijekcija [a, b] [a, b).
16/33
Zakljucak: SVAKA DVA INTERVALA imaju isti kardinalni broj. Na

primer, intervali (0, 1) i [100, 1000000) imaju isti kardinalni broj.
16/33
Zakljucak: SVAKA DVA INTERVALA imaju isti kardinalni broj. Na

primer, intervali (0, 1) i [100, 1000000) imaju isti kardinalni broj.
SKUP TA
CAKA PROIZVOLJNOG INTERVALA JE NEPREBRO-

JIV, TJ. KARDINALNI BROJ SKUPA TA
CAKA INTERVALA JE VE
CI
OD
0
.
17/33
Skup realnih brojeva Rima isti kardinalni broj kao interval (/2, /2):
17/33
17/33
Kardinalni broj skupa realnih brojeva oznacava se sa c (kontinuum)
18/33
.
POSTOJE I VE
CI KARDINALNI BROJEVI . . .
19/33
Realni brojevi
Prosireni skup realnih brojeva: R = R , +.
19/33
Realni brojevi
Usvajamo pravila: (x R) < x < + .
19/33
Realni brojevi
< + ,
19/33
Realni brojevi
< + ,
+ = , = , a = (a R),
19/33
Realni brojevi
< + ,
+ = , = , a = (a R),
= , = = , a = (sgn a) (a ,= 0).
19/33
Realni brojevi
< + ,
+ = , = , a = (a R),
= , = = , a = (sgn a) (a ,= 0).
Ostale operacije sa simbolima i nisu dozvoljene. Na primer,
izrazi ili 0 nemaju smisla!
20/33
Neka je A dati skup realnih brojeva. Minimum i maksimum skupa

A denisu se na sledeci nacin:
20/33

minx [ x A = a a A (x A) a x,
20/33

maxx [ x A = b b A (x A) b x.
20/33

Minimum i maksimum ne moraju da postoje. Na primer, skup tacaka
intervala (0, 1) nema ni minimum ni maksimum (jer 0 i 1 ne pripadaju tom
skupu!!)
20/33

Minimum i maksimum ne moraju da postoje. Na primer, skup tacaka
intervala (0, 1) nema ni minimum ni maksimum (jer 0 i 1 ne pripadaju tom
skupu!!)
Svaki skup koji se sastoji od konacno mnogo realnih brojeva ima
minimum i maksimum.
21/33
a R je donja granica skupa A, ako za svako x A vazi a x.

Za skup koji ima konacnu donju granicu kazemo da je ogranicen
odozdo.
21/33

odozdo.
b R je gornja granica skupa A, ako za svako x A vazi x b.
Za skup koji ima konacnu gornju granicu kazemo da je ogranicen
odozgo.
21/33

odozdo.
odozgo.
Skup A kazemo da je ogranicen ako ima konacnu donju i gornju
granicu. Skup A je ogranicen ako i samo ako postoji pozitivan realan
broj M tako da za svako x A vazi [x[ M.
21/33

odozdo.
odozgo.
Skup A kazemo da je ogranicen ako ima konacnu donju i gornju
granicu. Skup A je ogranicen ako i samo ako postoji pozitivan realan
broj M tako da za svako x A vazi [x[ M.
Ako skup nije ogranicen odozgo, onda je jedina gornja granica
tog skupa. Slicno, ako nije ogranicen odozdo, jedina donja granica je
22/33
Primer: Interval S = [0, 1] je ogranicen.

22/33

Gornje granice skupa S su 1,
2, 2, 3, , . . .
22/33

2, 2, 3, , . . .
Najmanja gornja granica skupa S je 1, a to je maksimum ovog skupa.
Donje granice skupa S su 7, , 3, 1, 0, . . .
22/33

2, 2, 3, , . . .
Najveca donja granica skupa S je 0 - minimum.
22/33

2, 2, 3, , . . .
Najveca donja granica skupa S je 0 - minimum.
Uopste, ako proizvoljni skup S ima maksimum M, onda je M istovre-
meno i najmanja gornja granica skupa S. Minimum (ako postoji) je na-
jveca donja granica.
23/33
Neka je S proizvoljan skup realnih brojeva.

23/33

Supremum skupa S je njegova najmanja gornja granica.
23/33

Inmum skupa S je njegova najveca donja granica.
23/33

Inmum skupa S je njegova najveca donja granica.
Ako su inf S, odnosno sup S konacni, i ako S nije prazan skup, tada
inf S = a (x S)(x a) ( > 0)(x S)(x < a + )
sup S = b (x S)(x b) ( > 0)(x S)(x > b )
24/33
Kompleksni brojevi
.
Kompleksni broj je:
24/33
Kompleksni brojevi
.
Kompleksni broj je:
Ureden par z = (x, y), gde su x, y realni brojevi.
24/33
Kompleksni brojevi
.
Kompleksni broj je:
U algebarskom obliku, z = x + iy, gde je x realni deo, a y imagi-
narni deo broja z, u oznakama
x = Re z, y = Im z.
Kompleksan broj i naziva se imaginarnom jedinicom.
24/33
Kompleksni brojevi
.
Kompleksni broj je:
x = Re z, y = Im z.
U trigonometrijskom obliku, kao z = r(cos + i sin ), gde je r
modul, a argument kompleksnog broja z.
24/33
Kompleksni brojevi
.
Kompleksni broj je:
x = Re z, y = Im z.
U trigonometrijskom obliku, kao z = r(cos + i sin ), gde je r
modul, a argument kompleksnog broja z.
25/33
26/33
Za dato r i , dobijaju se jedinstveni x i y

x = r cos , y = r sin .
26/33

Za dato x, y, dobija se
Jedinstveno r : r =
x
2
+ y
2
,
26/33

Za dato x, y, dobija se
Jedinstveno r : r =
x
2
+ y
2
,
i beskonacno mnogo raznih vrednosti za ;
cos =
x
x
2
+ y
2
, sin =
y
x
2
+ y
2
.
27/33
Pregled korisnih formula

x = Re z =
z + z
2
, y = Im z =
z z
2i
, [z[
2
= z z.
Re z [z[, Im z [z[.
28/33
Nejednakosti
NEJEDNAKOST TROUGLA:
28/33
Nejednakosti
U trouglu ABC je [

AB[ = [

AC +

CB[ [

AC[ + [

CB[:
28/33
Nejednakosti
U trouglu ABC je [

AB[ = [

AC +

CB[ [

AC[ + [

CB[:
29/33
Za svaka dva realna ili kompleksna broja z

1
, z
2
, vazi nejednakost
[z
1
+ z
2
[ [z
1
[ + [z
2
[.
29/33

1
, z
2
, vazi nejednakost
[z
1
+ z
2
[ [z
1
[ + [z
2
[.
Ideja dokaza: Kvadrirati obe strane!
29/33

1
, z
2
, vazi nejednakost
[z
1
+ z
2
[ [z
1
[ + [z
2
[.
Primeri:
29/33

1
, z
2
, vazi nejednakost
[z
1
+ z
2
[ [z
1
[ + [z
2
[.
Primeri:
[ 1 + 2[ < [ 1[ + [2[ = 3;
[1 + i[ =
2 < [1[ + [i[ = 2;

29/33

1
, z
2
, vazi nejednakost
[z
1
+ z
2
[ [z
1
[ + [z
2
[.
Primeri:
[ 1 + 2[ < [ 1[ + [2[ = 3;
[1 + i[ =
2 < [1[ + [i[ = 2;

Ako su a, b, c proizvoljni realni ili kompleksni brojevi, onda je
[a b[ [a c[ + [c b[
30/33
BERNOULLIJEVA NEJEDNAKOST:
Porodica Bernoulli
30/33
Porodica Bernoulli
Za proizvoljan realan broj x > 1, x ,= 0 i za svaki prirodan broj
n 2 vazi da je
(1 + x)
n
> 1 + nx.
30/33
Porodica Bernoulli
Za proizvoljan realan broj x > 1, x ,= 0 i za svaki prirodan broj
n 2 vazi da je
(1 + x)
n
> 1 + nx.
Dokaz: Matematickom indukcijom pocevsi od n = 2
Sta je matematicka indukcija?

31/33
NEJEDNAKOSTI ZA SINUSNU FUNKCIJU

(1) sin x < x < tg x, x (0, /2),
31/33

(1) sin x < x < tg x, x (0, /2),
(2) [ sin x[ < [x[, x R, x ,= 0,
31/33

(1) sin x < x < tg x, x (0, /2),
(2) [ sin x[ < [x[, x R, x ,= 0,
(3) [ sin x sin y[ [x y[, x, y R.
31/33

(1) sin x < x < tg x, x (0, /2),
(2) [ sin x[ < [x[, x R, x ,= 0,
(3) [ sin x sin y[ [x y[, x, y R.
Ilustracija nejednakosti (2).
32/33
U ovom delu smo naucili

32/33

Kako se beskonacni skupovi porede po velicini;
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Skup realnih brojeva prosiren simbolima i . Dozvoljene i ne-
dozvoljene operacije sa .
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Poredak: minimum, maksimum, inmum, supremum.
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Osnovne osobine kompleksnih brojeva.
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Nejednakosti
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Nejednakosti
Nejednakost trougla (vazna nejednakost!),
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Nejednakosti
Bernoulli-jeva nejednakost (uskoro cemo je koristiti),
32/33

Kardinalne brojeve
0
and c
Nejednakosti
Bernoulli-jeva nejednakost (uskoro cemo je koristiti),
Nejednakosti za sinusnu funkciju (takode cemo koristiti uskoro)
33/33
Sledeci deo: Realne funkcije

Matematička Analiza 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematička Analiza 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1/33

Pregled sadrzaja kursa

Pregled sadrzaja kursa

Pregled sadrzaja kursa

Pregled sadrzaja kursa

CNE VREDNOSTI FUNKCIJA: Limesi funkcija, neprekidne

Pregled sadrzaja kursa

CNE VREDNOSTI FUNKCIJA: Limesi funkcija, neprekidne

CUN: Pojam tangente i izvod funkcije, pravila

Sve to je samo mali deo velikog ledenog brega. . .

Sve to je samo mali deo velikog ledenog brega. . .

Hotel je imao beskonacno mnogo soba!

Kako prebrojavamo konacne skupove?

Kako prebrojavamo konacne skupove?

Kako prebrojavamo konacne skupove?

KAKO PREBROJAVATI BESKONA

KAKO PREBROJAVATI BESKONA

KAKO PREBROJAVATI BESKONA

KAKO PREBROJAVATI BESKONA

Pitanje: Kojih brojeva ima vise: prirodnih ili celih?

Pitanje: Kojih brojeva ima vise: prirodnih ili celih?

Pitanje: Kojih brojeva ima vise: prirodnih ili celih?

Pitanje: Kojih brojeva ima vise: prirodnih ili celih?

Kazemo da skupovi A i B imaju isti kardinalni broj, u oznaci

Kazemo da skupovi A i B imaju isti kardinalni broj, u oznaci

Kazemo da skupovi A i B imaju isti kardinalni broj, u oznaci

Kazemo da skupovi A i B imaju isti kardinalni broj, u oznaci

Kazemo da skupovi A i B imaju isti kardinalni broj, u oznaci

Skup racionalnih brojeva je prebrojiv.

Skup racionalnih brojeva je prebrojiv.

Skup racionalnih brojeva je prebrojiv.

CIM KARDINALNIM BROJEM OD

Svaka dva zatvorena intervala imaju isti kardinalni broj.

Svaka dva zatvorena intervala imaju isti kardinalni broj.

Zakljucak: SVAKA DVA INTERVALA imaju isti kardinalni broj. Na

Zakljucak: SVAKA DVA INTERVALA imaju isti kardinalni broj. Na

CAKA PROIZVOLJNOG INTERVALA JE NEPREBRO-

Neka je A dati skup realnih brojeva. Minimum i maksimum skupa

Neka je A dati skup realnih brojeva. Minimum i maksimum skupa

Neka je A dati skup realnih brojeva. Minimum i maksimum skupa

Neka je A dati skup realnih brojeva. Minimum i maksimum skupa

Neka je A dati skup realnih brojeva. Minimum i maksimum skupa

a R je donja granica skupa A, ako za svako x A vazi a x.

a R je donja granica skupa A, ako za svako x A vazi a x.

a R je donja granica skupa A, ako za svako x A vazi a x.

a R je donja granica skupa A, ako za svako x A vazi a x.

Primer: Interval S = [0, 1] je ogranicen.

Primer: Interval S = [0, 1] je ogranicen.

Primer: Interval S = [0, 1] je ogranicen.

Primer: Interval S = [0, 1] je ogranicen.

Primer: Interval S = [0, 1] je ogranicen.

Neka je S proizvoljan skup realnih brojeva.

Neka je S proizvoljan skup realnih brojeva.

Neka je S proizvoljan skup realnih brojeva.

Neka je S proizvoljan skup realnih brojeva.

Za dato r i , dobijaju se jedinstveni x i y

Za dato r i , dobijaju se jedinstveni x i y

Za dato r i , dobijaju se jedinstveni x i y

Pregled korisnih formula

Za svaka dva realna ili kompleksna broja z

Za svaka dva realna ili kompleksna broja z

Za svaka dva realna ili kompleksna broja z

Za svaka dva realna ili kompleksna broja z