HILJADU I JEDNA NO

Hiljadu i jedna no je zbornik duih i kraih pria koje su nastale u periodu od 9. do 14. vijeka. Najstariji dijelovi ovog zbornika najvjerovatnije potiu iz Indjie, a Arapima su doli preko Perzije, ali to je svakako zbornik arapskih pria, novela, bajki, stihova, pa ak i romana. Osnova cijeloga ovog zbornika je pria o eherzadi. Hiljadu i jedna no je poput nekog nedoglednog okeana sakupila mone bujice matovitog pripovjedakog umijea itavog Istoka. Istonjaki carevi i veziri, narodi i plemena pozdravljaju nas osmijehom, prije nego to e se izgubiti u valovima koji se nad njima sklapaju. Na sreu, dok je eherzadina prie, nisu iezli u nepovrat. Okvirna pria ove knjige je pria o eherzadi i caru ahrijahu. To je zatvorena i samostalna pripovjedna cjelina. U eherzadinom prianju pojavljuju se linosti koje takoe pripovjedaju, ne samo svoju sudbinu, nego i ono to su uli kao posebnu pripovjetku. Tako nastaju nove prie. I sama kompozicija Hiljadu i jedne no je veoma sloena. Najbolje bi se mogla predstaviti u koncentrinim krugovima, u kojima je najiri onaj o eherzadi i ahrijahu, a sve druge prie pojavljuju se kao ui koncentrini krugovi. eherzada svoje pripovijedanje proinje priom o Sindbadu nosau i Sindbadu moreplovcu. Svoje prie ona pria caru ahrijahu koji je zamrzio cijeli enski rod i svaku no u svojoj palai dovodio po jednu djevicu, koju je jutrom ubijao. ahrijah je mrzio ene zbog prevare koju mu je nanijela njegova supruga sa robom. eherzada svoju priu poinje prianjem o Sindbadu nosau, mladom ovjeku, koji je bio razoaran svojim ivotom. Jedne prilike zapjevao je pjesmu o svojoj nesrei, te o tome kako ga je sahvatila gorka i tamna sudba, kako mu je ivot bijedan i da to Bog vidi, ali nita ne poduzima. Sindbad nosa starijeg ovjeka Sindbada moreplovca, koji pria priu o svojim putovanjima... Jo kao mlad, ivio je lagodnim ivotom, ali kada mu je sve to dosadilo krenuo je na svoje prvo putovanje. Na tom putovanju sve je bilo uredu dok kapetan broda nije poelio usidriti brod na nekom ostrvu. Putnici su se tu odmorili i teferiili, dok kapetan nije objavio da se nalaze na leima uspavanog kita. Tada se ve grdosija i poela kretati, mnogi su i poginuli dok se Sindbad moreplovac spasio, uz kako on to sam i kae, Allahovu pomo. Na tom ostrvu sree ovjeka koji ga odvede do njihovog kralja Mihradana. Kralj je zavolio Moreplovca, meutim Sindbadu sva ta panja kralja nije uguila elju za rodnim gradom Bagdadom, niko nije ni znao ni uo za Bagdad. Jednog dana je na ostrvo doao kapetan koji je bio prinuen da ih nekolicinu ostavi na kitu, te ga Sindbad prepoznaje i odlazi s njim u Bagdad. Nakon svake ispriane prie Sindbad moreplovac daje po sto zlatnika sindbadu nosau i alje ga kui uz napomenu da i sutra doe da uje jo zanimljiviju priu, toliko zanimljiviju da e prethodnu priu i zaboraviti. eherzada koja je bnila mudra te slatkorjeiva, svoje prie prekidala je uz jutro na najzanimljivijem mjestu, tako da bi svaki puit car odgodio njenu smrt da bi uo kraj prie. To je trajalo hiljadu i jednu no. Sedam pria Sidnbada moreplovca, sedam njegovih putovanja, imaju svoje slinosti, ali je svaka na svoj nain i drugaija. U svakom putovanju mislio je da nee preivjeti, ali kada bi se uz pomo Allaha spasio, zaklinjao se da vie nee sudbinu izazivati, te da e se smiriti. Sindbadova elja za novim prostranstvima, irokim morima, nepoznatim zemljama i ljudima

bila je jaa i od svih moguiih opasnosti koje su mu se deavale, vea je elja bila i od ogromne ptiurine ija su krila mogla da zaklone i samo sunce. U svakoj Sindbadovoj prii, poetak je isti: plovidba odlina, ali onda slijedi preokret. U drugoj prii, Sindbad zadrijema i laa ode bez njega, u treoj sam dospijeva na Majmunski otok, gdje doivljava da gleda kako majmuni jedu njegove drugove. Sa Majmunskog otoka spasili su se nakon to je mudri Sindbad napraivo plan kako da ubiju udovite kada je zaspalo, te je dva uarena kobca uabio u njegove oi i oslijepio ga. Na ovom primjeru oituje se mdurost i snalaljivost Sindbada. Mnogo je jo primjera koji nam odaju Sindbadovu mudrost. Na petom je putovanju Sindbad bio prevaren od strane starca koji mu se uinio jadnim i iscrpljenim, te ga ja Sindbad prihvatio ponijeti preko potoka. Meutim, starac se vie nije htio maknuti. Ovdje se pokazuje Sindbadova dobrota. Starca je kasnije napio vinom kojeg je sam napravio te se tako jo jednom spasio. Sve Sindbadove prie protkane su nevjerovatnom vjerom, vjerom u Jednog i Jedinog Allaha d.. Nekada se okolnosti u kojima je Sindbad bio bile takve da je preostajala samo nada i vjerovanje u spas od Allaha. Kako su se putovanja nizala, Sindbadova vjera u Allaha je sve vie rasla. Nema utoita osim u Allahu. Allah se pobrinuo da ne skapam od gladi i ei.

Nakon isprianih sedam pria i nakon datih ukupno 700 zlatnika svome imenjaku Sindbadu nosau, shvaamo da je Sindbad moreplovac obian ovjek koji je preivio mnogo, te ostaje pitanje koliko je samo pria morao da ispria moreplovac na raznim dvorovima, u svakakvim prilikama i neprilikama, o svojoj zlosrei i udima sudbine dok ih najzad nije u sigurnosti i udobonsti svog raskonog doma u cjelini ponovio nosau. Sve ove prie Sindbad moreplovac je ponovio Sindbadu nosau u elji da on bude zadovoljan svojom sudbinom, svojim mirnim i staloenim ivotom nosaa. Istina je da si ostao siromah, a da sam ja stekao blago nebrojeno. Pa ipak, zar svaki od nas nije nagraen po svome naporu?

Sindbad nosa poslije ovih pria shvaa da treba biti zadovojlan svojom sudbinom, te kasnije moli Allaha da mu oprosti zbog njegovog nerazbora. Jo nekoliko pria eherzada pria ahrijahu, a sve su prie nevjerovatne i u njima je sve mogue: iz najvee sree dospjeti u biejdu, ali i obrnuto iz strane pogibije uspeti se na vrhunce slasti i vlasti. Igrom slijepog sluaja a sve i svakad moe da se preokrene. Nikad se nita ne dovrava, odlae se kao u nekoj beskrajnoj igri, odlaganje treba da zavara protivnika, a takva igra odlaganja postaje stvarnija i od stvarnosti. Hiljadu i jednu no eherzada je odlagala svoju smrt, a kroz njenu priu saznajemo mnogo toga i o njoj: bila je to osjeajna ena, znala je lijepo pripovijedati, to ju je i ostavilo na ivotu, a nadasve, eherzada je bila mudra i lukava. Na kraju, car ahrijah se divi eherzadi, uevnoj i rijeitom, te eli da je naini svojom enom. Pahrijahov brat ahzaman je za svoju suprugu uzeo eherzadinu sestru Dariazadu, a njihov otac postaje car.

to se tie cara ahrijaha, on naredi da se dovedu bez odlaganja pisari najvjetiji iz svih zemalja muslimanskih, te taj niz udesa i iznenaenja zapiu u knjizi pria o hiljadu i jednoj noi. Napisao: Tabui Raif, Ie1 Prepisano od : Azzra abi, Ig1 Mjeoviti srednjokolski centar ivinice BiH rtabucic@hotmailcom