, BORIS

BEHAIM;dipL ing. grad,

_profesor Gradjteijske tehnicke skole u.zagrebu

sc. Zvonimir Maric, profr:sor Gradevinskog fakuJteta u Zagrebu '. Zodslav Soric,' pror(,-~;or -Gradevinskog fakulteta u Zagrebu

19, grad,

~ada

BaGan, profesor Graditeljske tehnicke skole u Zagrebu

,

-----,----

--'-

___ ~AJ::>Z&-"f(E'J\

r:! ~02 \,,,::=C:clA..,).. _ _ __

\"-1 ~\
f. Ljlljana Behaim

ARMIRANI BETON
UDLBENIK ZA IV_ RAZRED GRAOITELJSKE TEHNICKE SKOLE

,
;J ,_:_.

"1' 'J ~~'T . -

.. ~

l r

./ f"-'.

1-- /!- /~

'0(~
( ,

- '.....1

" 0t.
I.'
J53-96616-0-9

@KRATIS
ZAGREB, 1995.

.' ,

Nakladnik:

KRATIS, zagreb

Za nakladnika: Alen PotoCki

GJavni urednik:
Zeljko Potocki

-C-c-4-'-S-j--"~--C;;-A;:;:-::~;:'-:'""-.'''\'E''''c-'::...--ii--~-------.---~----Tisak:
"--'-......-'~.c;~~~~'~""."'''>---.-.--- .... -',-';:::.;;:--

'-'~------~'-l

KRAnS, zagreb

1~~

_ /\(
'\ 'S =

A'-::>

"1 c.

20

s-

1''f ~- - 17 S"'5
1 e:. '""'" - "\ <3 -4 SOvu knjigu posvecujem Svom profesoru V I a d j m i r u K 0 v a c i c v,
Autor

Mrnistarstvo prosvjete i sporta Republike Hrvatske odobriJo je ovaj udibenik za uporabu u gradite!jskim tehnickim sko!ama r j e sen j e -m broj Klase 602-ll9/95-01-137, Urbroj: 532-ll2-4/2-95-01 od 31. svibnja 1995. godine.

CIP - Katalogizaeija u publikaciji

Nacionalna i sveucilisna bib!ioteka, Zagreb

UDK 372.862,4{075.3)
BEHAIM, Boris fArmirani beton ; udfbenik za IV. razred Graditeljske tehnicke skole I

600s 6ehaim, - Zagreb: Kratis, 1995.

- 328 str. : ilustr, ; 24 em Bibliografija: str. 327. ISBN 953-96616-0-9

PREDGOVOR
Ovaj je udi:benik ponajprije namijenjen ucenidma IV. razreda graditeljske tehnicKe koie, 'bu9ucim grad'evinskim tehnlcanma niskogradnje i visokogradnje, za predmet 8etons~e konslrukcije.

Dug~godisnje radna iskustv-o u Gradileljskoj tehniCkoj skoli u Zagrebu pokazaJo mi je da postoji polrcba za udzbcnikom ovnkva tips, CiF je cilj da so ucenicima na jednom mjestu omoguCi upoznavanje S osnovama teorije armiranog belona j s primjenom tih
D ldi J_Q pi i di! i lem:ionirattitt-i-afffltfBnju statie!d odredcnih aF~toosl<ih sblsta' '3. Knjiga je konclpirana prema nastavnom planu " programu, p',sana prema danasnjim red8Doskim zahfjevima i rrimjerena wethodnim znanjima uceriika iz predrneta struke, kao i iz Qstalil'l reieV81ltnih .predrncta (matufTli.\!ib, fizib, o(Jcr(nl..l goomotrijo). Sustavnom obradbom nastavnih sadrZaja i primjerima iz prakse omogucuje se uceniku da stecena manja p.oveie s prakticnom primjenom, cime je u bitnoj mjeri pojednostavnjen proces LJcenja,

Brojni obradeni primjeri vezani za svakodnevnu praksu treball bi ucenidma dati sigurnost u rjesavanju postav!jenih zadataka, kao j os}ecaj za dimenzije.
!aka se u knjizi teii!a jednostavnu pristupu obradenih sadrZaja I}ije Se zeljelo iei ispod unaprijed postavljene razine strLJcnosti. Koliko ce ucenici uspjesno svladati gradivo zavisit ce i a njima j 0 nastavoicima, an i 0 prilikama u kojima djeJuju.

Na kraju, zahvafjujem se ocjenjivacima, ing. Nadi Bacan, prof. dr. Zvonimiru Marlcu i prof. dr. Zodslavu Soricu na vrlo korisnim primjedbama i sugestijama, Veliko mi j.e zadovoljslvo zahvalHi se na pomoCi koju su mi pruzili, ko!ega ing. Ranko Loncar pri kompjutorskoj obradl crteza, Ie moj ucenik, sadasnji student arhitekture DanijeJ [vela, pri izradi naslovne stranic8. Osobito su mi dragocjeni bili savjeti koJegice lng, Nade Batan. Posebno zahvallujem donatorima za pomoc pri objavljivanju ovog udi.benika,

Zagreb. srpnja 1995. B. Behaim

SAORLAJ
1. UYOO... ,",,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,.,
1..1. ARMrRANI BETON:- SPREGA SETONA t ARMATURE ...
1.2. MOGUCNOST ZAJEDN!CKOG DJELOVANJA 8ETONA 1 CEUKA.. :..................... :........... :3) ... 1

1.3,
,____ ~ _ _ .

MEHANICKA
1.3.1, Ce/ik

1.2.1, Prianjanje annature za beton .... 1.2.."1.1. Proracun duljine sidrel1ja armature.. 1.2.2. Zaslitnl slo] betona uz armaturu.. .

SVOJSlVA GELIKA

IBETONA..

. .. "" .. " ....... ,..

. ..

1.3.1.1. Raclinski dijagram celika.. 1.&,12 \I'ste arl'l'all.lra _____________________

1.3.2. Beton. 1.3.2.1. Marne i kategonje betona ".
1.3.2.2. Racunski dijsgram betona...

, rn "::::[4
"".",IJ

:::::r&
~14L--~~

'" ... (3 4

.......................... 14 ...... ,J17

.... .J~

~j

Z. PRORACUN AB SKLOPOVA 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. STATICKO RJE$ENJE NOSECE KONSTRUKClJE .. ODRElIVANJE OPTERECENJA ................................ . STAnCKA SHEMA (SA SHEMOM OPTERECENJA) ........................ . ODREDIVANJE REZNIH SILA .. 2.5. O!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ElEMENATA) .

IA,
...... 22 .. .... 23 ...... 25

......26 ...... 26

\~~ ~s

3. D!MENZIONIRANJE AB SKLOPOVA PREMA GRANIC NOM STANJU SLOMA PRESJEKA 3.1. RASCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII ODR.EllVANJE GRANICNIH REZNIH SILA, S 3.2. GRANICNE VRlJEDNOSTI RELATIVNJH DEFORMACIJA BETONA tb I ARMATURE Eg.~ 3.2.1. Raspodjela naprezanja u raxliCilim podrucjima deformacija .......................... ,.. .

... 28 ...... 30
.... 32

...... 33

f$;.

3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTl NAPREZANI SAVUANJEM ...... 35 3.3.1. Proraeun jednostruko armkanih pravokutnih presjeka AS nosaca naprc1.(!nih savljanjern. ..... 39

~ Q~ ~~~~f;!;~~~~~~~nF~i;~~.,.;::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: . :::::::::::::::::::::::::::::::::::::::;::::::::: .:'::::~

'1._ d) Ukupna visina presjeka, d....................
Plostin.; presjeka' annature, All ..........

)
),...

\~
'U ...

<f/

<L

~~

z? '~1

" ~.). . . . .

t!1

L, 3.3.2. Pripomene uz uporabu tablica 1.a dimenzioniranje AS nosaca napregnu(ih savijanjem ..

~ ~:I:~~~~~ii~i~~~~~~~~,:0~:'.::: .........................................................................
Primjeri
H'

c Static:ka vislna presjeka,

h.......................

...... 43 ..43
.. .. .45

.... .47

..48 49
. ..... 57 ...... 57 ..... 57 ....... 64 ... 65 ..... 68
... 73

?,o

~~:lI1~~~~~;:~~f:!~FE~NIf'SAv.'JANJEf~.
40
'"

~
Il.
".

2..

. /' "'"

-a L

3.4.3, Plo," ...

3.4.2.1. Dimenzioniranje grede pravokuta presjeka . 3.4.4. Pokrlvanje linije vtacnih sita armalUfom . osiguranjc nosnca armatllronl .4.5. Nacrl armature ... 3.4.5.1. Oblikovanjc afm:Jh;rn . 3.4.5.2. Raeunanja duljine armature 3.4.5.3. Nastavljanje annatufe ........ ,... .......................... . :f:>""o(;).s'~\~o ~,,",,' (1)'........ f'f,;;S""i~;' Prorae-un AB p!oCa s glavnom armaturom u jednom smjeru ... Slobodno poduprta ploea preko jed nag raspona Prepuslena (konzo1na) plot;) ......................................................................... . Slobodno poduprta plota preko jednog rasponfl s jednim iii s dva prijepvsla .. Plota preko jednog raspona upela na jednom i na oba kraja .. KonUnuirane (protetne) place Dimenzioniranje stubisnih ploea s gtavrlOm armalurom v jlJunom smjeru 3.5,7.1. Poprecno poduprta slubisna ploea 3.5,7.2. Uzduzno naprezana stubisna ploea - kosi plocasU nasat ..
H'

73
..... 76

z3.5, ARMIRANOBETONSKE
-'1

3.5.1.

PLOCE.....

.... 80
...... 84

.89
... 96 .... 136 . .. 146 .... 161 .... 161 . .. 162

-.-=- ~5.7.

'-, 3.5.2. t, 3.5.3. t. 3.5.4. 3.5.5. .-::....~6.

)i;

~C:-'c..G-.r'l.o

D.!ol.O

_ ~\!...e-. '"

/AlP,

r/tlbL./v-2

~~ec"""<>- ,(t""'E"'p<~..oto.\'I'Q

r4~ c

1.J";J,~c
I

Pl-O~ e: rr;J-5r.:)yt,' ~' ~"'::;~'~

,\-E'-

2... r:r:6.3l OdrMivanje racun~kog posmiCnog ~aprezanja 'rtJ i~ granicne popreene sHe V" .. 180 WJ Annatura za preUL!manJe (preno~enJe) poprecne slle .... .................................... .. ... 186 '1...~. Pror8cun arrr):Jl(lle za preuzimanje poprccne silc .... _ ....................................... _ ........................ 189 Ci) 4<Ht;6. Primjedyroyjere AB nosaca na qjelovanje granieoe, odnosno mjerodavne popretne sHe V ... 192 ?<. ~~~cv.vJ p~G-I.-~ ..... ~~ 'L-oCA-l--G'">. f ~c...gCp."MA-----."- _~._J. 12.~p.7. PLotA S REBROM -. NOSACI PR~SJ.EKA T .. -..... ,... ..... 201 ----Z. 3.7.1. Proraeun presj(}ka T kada je sllaeena ploea.. ......... 205

, "'- b:~ :~i ~~~~ '9'J~'~~ii~ ~;~~it~~~~;~~;~i~.~;. ~~~~;;;~~p;~~j~~ii~~~i~i~~::::.. ... .... ........ ....
3.6. PRORAGUN NOSACA NAPREZANIH PQPRECN!M SllAMA............................

. ... 173

U/i','f.,u /llll,.>,I/1) ItJU!!J/Ll)

. :: ~ ~~

e... ".",.; (. "

, PREGLED OSNOVNIH rlZVEDENIH MJERNiH JEDINICA KOJE SE RASE U ARMIRANOM SETONU

2. 2G

'2 -

3.7.1.1. NCOh;t!lla OS proluri krm p!()~U 3.7.1.2. Neutr,)!na os prolazi kroz rebro.. 3.7.1.2.1. Prib!!ian proracun presjeka T kada je blb c > j.. ... . ............... G; 3.7.2. Proratun presjeka T kad je stl3Cen donji dio presjeka.... C 3./,3. Proracu7f1jlt!Sleka TId pteOZiitidiqe popi6c"e sile .. :
)~d~_
(,,",0/7-1'

... _.205 ........ 20U ..209

OSNOVNE JEDINICE:

.. .. 212
214

v-~""'-",,"--

3.8. PR1KAZ CJELOVITOG PRORACUNA LlNUSKIH ARMlRANOBETONSKiH NOSACA NAPREZANH I SAVUANJEM BEZ UZQULNE SILE

1.
....... 215 ...249 ... _ ........ 252

za sHu

--------::-"'N,'(NKr.e"'wM\o"'n,--'l"N"""',"k-ngc-;.m'n'7<J s,r2- - - -

3.9. SITNOREBRASTI-GREOICNI STROP.. 3.9.1. Po!umonlaini gredicni strop sustava FERT..

Ranijc je kau mjcrna jcdinlca za sHu rabljcn klropond (1.kp =: 10 N)

g -3.10.1. Prora~ur\ centritno naprezanih AS slupova ............................................. __ .. __ .. .. .... 256 . 3.10_1.1. Pror8cun AS stupova kad nema izvijanja _ hulki stupovi.... . ............ 259 2. -3.10.2. Va:ine napomane oko izbora marke belona, vrsls armature i nacina Brmirania stupova ......... _262 !' ~ L.. /;gr-o ~}<J,''',"0 g" .. <>-- -;~3.11.ARM(RANOBETONSK! TEMELJI ........................................... _ ..................................... _ .. _ ...... 269 3.11.1.Prib:ii.an proracu~ osno.?ptere~enih trakastlh AS !emelja zidova ....... ' ............~...~ ....... 271 3.11.2.Annlfanobelonski temeljl samel. .. .. _. ___ .. _ .... __~." ... ..... 2B2 (~) 3.11.2.1. Temeljne slope .ispod osno opterecenih stupova ......... ..................~ ............ .... 2B2
6'" -

(9 3.1O.ARMIRANOBETOt--iSKI STUPOVI NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SllOM ........................ 255.

-'.@ ..

2,
3.

za

duljinu

m, m 1 (~etar, tekuCi metC,lr)

~2 (cetvorni iii kvadratni metar)

za plostinu

Ranije je testo rabJjen izraz "povrsina". No povrsina je p! 0 h a dodira s oko!isem, a maze biti glatka, hrapava, suha itd" dok je plastina m j era te plohe (u m 2, mm 2 itd:)
-~,

~} OSNtV;~~E~~~TOG B;T~A~>~.~.~.~........................ :~:-. ,~:--

.-: ... . ::~::: . . . . ~~:-C~}~..~2B9- .

:::s.:...... J' .... -.. .....
z.. ...........

'no----

4.
5.

za

obujam (volumen)

m 3 (prostorn[ Hi kubicni metar)

4.1. NACELO PREONAf'iNJANJA... ....." .................................................. 290 4~ VRSTE PREDNAPINJANJA GREDA 1 PlOCA.. . ...... _ .. _________ .... ~... _.292 4.3. SKUPUANJE I PUZI\NJE SETONA ................. _.. ._~ __ J7, .'l:.............. 294 4.4. BETON! CEUK U PREONAPETOM BETONU.. "7 ........... 295 4.5. PRIMJENA PREDNAPETOG SErONA... . oJ .. 296

za masu
- po jedinici duljine - po jedinici p!ostine

kg, t (kilogram, tonal kg 1m kg I m2 kg I m 3 1Pa (Paskal) " N I m 2

5. UKRUCENJA ZIDAN!H ZGRADA.,.

.... 298

- po jedinid obujma
6. PRILOZr ....
.......... 305 6.1. OPTERECENJA ZGRADA .. ..... 307 6.1.1. Pros\orne tezine nekih gradiva (materljafa) .. ..307 6.1.2, Sialna i promjenJiva opterecenja u visokogradnji .. .... 30B 6.1.3. Zemljovidna podruCja s lahllcom djelovanja vjelra .. .. ,310 6.1.4. Prikaz seizmickih podruCja RH ........................................................................... __ .. ..... 311 62. STATICKE TABUCE ZA PRORAGUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAGA .. .. ...... 312 6.3. TABUCE ZA D!MENZIONIRANJE PRAvOKUTNIH PRESJEKA r PRESJEKA T .. ........... 314 6A. TABUCE GLATKE ARMATURE .. .. ........ 317 6.5. TABUCA REBRASTE ARMATURE .. .... 319 6.6. TABUCA BJ-ARMATURE " ................. . ... 320 6.7. TABUCE MREtASTE ARMATURE .. . ............ _ .. 321 611. TABUCE DlJLJINA SIORENJA .. .... 322 6.9. TABUCA S PODAC!MA ZA GREDICE $TROPA FERT .. ....................... 323 6.10.0STALE TA8UCE KOJE RABIMO PR! OIMENZ!ONIRANJU AB SKLOPOVA ..... 324 llTERATURA

6.

za naprezanje i cvrstocu
opterecenje

7. za

- p~ jedinici duljine - po jedinid plostine - po jedinici obujma

Nlm N I m2
N 1m 3

8.

za mome-nt

Nm

Sve ostafe mjerne jedinice nazivamo izvederli.m mjemim jedinicama (kN, MN, em, mm). Preracunavanje osnovnih u izvedelle mjerne jedinice prikazallo je tab/icama od f do 5. Tablica 6 prikazuje pismo grckog alfabeta cijim s!ovima Qznacl)'jemo odredena stanja. pojave i pojmove u armiranom betonu.

Oznake i mjeme jedinice

Oznake i rnjeme jedinice

"_ I

Tablica 4. Preracunavanje lTlomehata

Tablica 1. Preracunavanje sila iii pojedinacnih (koncentriranih) opterecenja

Moment

_ ..
MNm
10"
. kpcm

kpm
10~ 10. 1

Nmm

Nm
10-3

kNm
10~

Mpm
10-1 10-4
10.1

.. ~

N III

kN 10-3 1

MN

kp

Mp
1 Nmm

N
kN '" MN==

"tI

INN

10'
2

Newton (nova Jedinca) K!!onewton Meganewton

1 Nm
1 kNrn 1 MNm

1 10' 10' 10'

10-2

10-3

10"
10-3

10
10
4

10'
10'

1 10'
~

10'

10' 10'
.~--I

10'

---:::~ ";;: ... =:::;.;:t; ou==h;::,:=t;=:t:::::;: ,_=t;OU==-----ik"P"-~---t1{"'iI~op"omii"d"'(s;tta"'a_' i<je,"dmjil",iw~)T-----'---"--~---------1-kp 1 kpm 1~ = 10 10 10103 1 Mp == Megapond
4

- , '0'
10'

-,
10 10'

1 Mpm

1()7

10-2 10

I '00'

10-5 10'2

10' 10'

-,_.

10-3 1 10' 1- - - _ .. ____ L

,0-'

Tablica 5. Preracunavanje gustoce i vlastite tdine TDhlica 2. Prerac'unavanje rasprostrtog (kontinuiranog) opterecer:tja
Rasprostrto opt
N/mm NEm

kN/m

MN/m 10-3

kpfcm

kpfm

Mplm

Gusloca Vlaslita latina

1 kNfm 3 1 kglm 3 1 kgfdm 3
1 Urn3

kN/m J

kgfm 3

kgldm J
1O~1

11m 3

1N1mm

1111",
1 W!m

1UNlm
1 tp/cm 1tp/m

= = = =

= =

1 10-3 1 10' 1
10-2

10' 1 10 3 10' 10'

10-3

10" 1

1 10' 1

10-3

1 10-3 1 10' 1
10-2

10'

10-t
10-1. 10-1

10- 1

102

10'
10' 1 10'

10'
10- 1

=
=

1
10-2

10' 1

10- 1
1O~3

10.3

10

10- 3
10-5 10-2

10

10' 10'

1 1

1 1

10
10'

10-2

1flp/m

10

10

10

10-3 1

Tablica 6. Grcki alfabet

A"

a alpha (ana). b beta

Tlthlica J. Pteracunavanje naprezanja, cvrstoce i plosnih opterecenja

P
1

e
I
K

H"
B
t
K

e eta
th theta

N \'
::;
~

n oy (01)
x ksi

tao
y ypsilon
phi{fi)
tl chi (hi)

""I ~ i
1'::'-!

I
I
I

6.stoca

Ni:lprezanje

PloSno opt
1 Nlmm2
1H1m2
1 tN/m2 1 UN/m2

mm'

~I
m'
10' 1 10' 10' 10'
10' 10 10 10

kN

MN

kp
mm2

kp

kp

Mp

Mp
CfT)2

Mp

",
E ,

9 gamma
d della e epsilon z zeta

i iota Oo\a)
k kappa
I 1amda

oe
n
L
K

o omikroll

m'

d
1 1 10 10- 1
10-5
10~

em'
10 10-510-2

m'

mm'
10~

m'
10'
10- 1

A),

p p
0

, roo (ro)
S Sigma

p pi

ps psi

Z(
10'1

M"

mmy(mi)

11lp/m2

11;p1cm2

11::p1mm2

1 Mptmm' 1ldpfcm2

1 1

10~

10-3

10' 0-3 1 10' 10'

10J 10-2

10-3

10-1 10"'" 10-1

10-1

10' 10' 10'

10-2

-.

o omega

--

10- 10 10-7

10-8 10-5
10-2

10'"

10
102

10"'"
10-3

10' 10' 10

1Mp/m2

10 10-1 10'" = 10' = 10' = .10-2

10-'
10~

10' 10'

10' 10' 10

10'

10'

10-2

10' 10 10-3

1 10"'" 10' 10'

10- i

10' 10' 1 10' 10'

10- 5 10' 1
10-2

.10-3
10-1

10"1

10-3

10'

10"

10' 1 10"

10'
10' 1

-.!2E!ake i mierne iedinir;.e"-_______________________

OZNAKE NAJCESCE RABLJENE U KNJIZII NJIHOVO ZNACENJE

-LZMJERE {D!M[NZlJELI~~)STALE MJERE

I

NAPREZANJA. REZNE I UNUTIIRNJE SitE

0 ..

,I. I .. I. I, If I. I .. I ..

I ..

" .. 1/
/.
J"

svijeUi olvor nosacn teorijski (r8cunskij Jaspon udaljenosl nuttih \n(:nka momenata say. duljina izvijanja dulJlna pnjeK opa armature duljina sidrenja d<Jklivfl,l (bd.llll:J . .) duljill:' ',idr'Hljil raspon proce u sn 'j<:!fU x raspon ploce u smjefu), manja slranica pr;I'lokulnog presjeka sudjelujuta sidna p{esjeka T (;irina rcbra presjeka T velicina prijepusb hlmelja
~irina !emelja vitkost stupa ukupna visina pmsjeka debljlna place pre~;jlJka T udaljenost teiisla vlacne armature do vlac109 ruba- presjeka debljm8 zas\H1og sloja betona uz arma fum staticka visina presjeka krak unutamjih sila u armirancbetonskom presjeku premjer armaiurno sipke razmak lzmedu sipaka armature osni fazmak izmeou rebara presjeka T razmak slremenova p!ostina armature s\'Iarna pleStina <.1rrnature plostina s!remenova plostina betonskoll presjeka

0"1
an~

O"I~p

p,

't}l"

'-

'..

'" N
V 1/ M S

v[acna naprezanjil u arm(l(uri prirodna granica popu~lanja dogoYorena granica po~uslanja dopuiHeno naprezanje Ifa prosJecan tlak u Ilu posmicno MprezanJ.a 110:;rnleno ur:!f1i(;f1{) 11'1!'1"';llljf' posmicno racunsko naprtlzanje prianjanjB smanjeno posmicno naprezanje posmicno naprezanje koje preuz.ima beton uzduzna {norma Ina} sila poprecna ill posmicna sUa \lodora\lna sita vezc moment savljanja rezna sila vlacna sifa u armaturi tlacfla sHa u betonu tlacna sUa vlacM sila

---_.

-----------.. - - - - - - - -

ti"

"
"

F" P,
C

..-

DEFORMACIJE I ELASTICNE VEUCINE

"

",
.-/'" A,..." A" ... ,'
.1.

"
'" E.
E" S

relativna defonnadja belona (skracenje

iii produljenJe)
relalivna deformacija armature elasticnl dio relaliynih defonnadja plastlcni dio relatlvnih deformadja modul elasticf]osti belona modul elasticnosti armature progib OST ALE OZNAKE

'" ",

KJjuc je svakog znanja upitnik, 0 tome nem? spora; vednu velikih otkrica dugujemo pitanju: K a k 0' 7, a zivotna se mudrost moida sastoji u tome da se svakom prilikom zapitamo: Z a s to?
Balzac

A,

OPTERECENJA 'VANJSKE SllE)

H

MB

I' 'I 'II' q .. /'.

"

statno opleretenje promjenjivo (korisno) opterecenje ukupno oplerecBr.je = g + P granicno ukupno ,)pterecenje poiedinacna sila O(J slalnog opteretenja pOjedinacna sil8 ,,\I korisr"Jog oPtereCtmja opterecenje vjelfom oplerecenje snije~lom NAPREZANJA

1M I,.
f,

;;,
GA,RA MAG, MAR

fi

t.
a

" "" ",

0'

".

uzdutno (normall1o) naprezanje naprezenje u tJacnom podrucju belona vlacno naprezan)c tl belonu gla\lna k()sa vlacna naprezal'lJ~ glavna kosa Uacna naprezanja

w
Y"i

"
J

,-,

marka helena (tvrstoca normne kocke) karakteristrcna Uacna cvrstoCa belona bl1ral$lensticna vlacna tvrstoca betona racunska cvrstoCa belona cvrstoCa kocke evrstoCa dlindra karakterisUcna cvrstoca ce!ika pri slomu cz.nake g!alke i rebraste iJrmalure oznaka mreiaste armalure--glatke oznaka rnreZaste armature-rebraste koeficijent loplinske vodljivosti koeficijent anniranja moment {!Cmosti (inercije) moment olpora polumjer {romasti (radijus inerdje) neutra!na as faktor(i) .sigumosli

7. Uvod

1.
1.1.

UVOD
AR.MIRANI BSJON - SPREGA BETONA I ARMATURE b

------._..

Od da~a' kada je 1845. gocHne francuski vrtJar Monier (Moniie) izradio pasude za cvijece oblozivsi S obje strane ce!icnu iicanu mrezu cementniill mortom, a ubrzo potom drug) Francuz Lambot (Lambo) sagradio camac kOrlsteCi se istim naeelom Z8SI!Ovdlliin lid zajed-n1Ckoff1 dje!C,.8ftjU l3etoRa i csuks, s\vorpno .ie novo gradivo (materijal), koje je asabHa u nekollkq pos!jednjih desetljeca bitno promijenifo nacin gradenja. Rijec ie 0 ARMIRANOM BETONU. Cija je stogodisnjica proslavljena 1950. godine u Francuskoj, Svojom danasnjom visokom kvalitetom armirani beton omogUGuje ostvarenje najslozenijih ideja, bogatstvD oblika i konstrukcija. Gra6evine izvedene armiranim betonom mogu imali dugi vijek {rajanja, lj. biti u funkciji, sarno ako su pravUno konstruirane i izvedene, Pravi!no konstruiranje niJe jedoostavan zadatak buduci da je armirani beton najslaieniji umjetni gradevinski materijal-gradivo, izrac1en mijesanjem vezlva {cementa), vade i puniva-agregata (sljunak i pijesak) te ojaean (anniran) c~!icnim zicama i sipkama koje naz/vamo armaturom. Ponasanje, odnosno unutamja stanja tako slozenog nehomogenog matenjara nisu jednostavna, jar prenosenje opterecenja avisi 0 zajednickom djelovanju betona i armature. Upravo zbog svoje slozenosti i mnogostrukosti rad s armiranim betonom trazi strucan pristup i konstruktlvno razmisljanje, i koje se postepeno razvija skolovanjem, tj. Qvladavanjem teme!jnih spoznaja i propisa, te prakticnlm vjezbama, odnosno potrebno je jedno cjelovito znanje k:ako projektantakonstruktora tako j izvodaca armiranobetonskih gra6evlna. Nestrucan pristup i nedostatno znanje pri upotrebi armiranog betons kriju u sebi mnogc opasnostL Z81ed :lito zornije predociti pojam zajednickog djelovanja betona i celika (armature), odnosno njihOVU spregu, posluiit cerna se pdmjerom s!obodno poduprtog grednog nosaca optereccnog na savijanje (.r/. J(1). Znamo da s8vijanje, \1 presjecima ovog nosaea, izaziva uzduina (normalna) naprezanja 0, gdje je podrucje iznad neutralne OS! stiaceno, a podrucje ispod neutralne osi razvJaceno (razvuceno). Rezu!tirajuca si!a 11aka u poprecnom presjeku na slid /b oznacena je sa C (compression-tlak), dok j8 rezultanta vlacnih sila oznacena sa T (/ension--v/<1k). On~ djnllljll n t(distim,J odf)ov8rajucih likova naprezanja (u avom s!utaju trokuta). Uzduzna naprezanja iza.zivaju skracenje v[akanaca u gornjem pojasu j produljenje 'vlakanaca u donjem pojasu nosaea, zbog cega se nosae savija. Ako je greda izradena od betona, a najvece (maksimalno) v!acno naprezanje pod opterecenjem dosei.e vlacnu cvrstocu beton.a, na odgovarajucim mjestima nosata (polovite raspana - donji rub) pojavljuju se ptikotine i dolazi do sloma (d lc). Tracna cvrstoca batona moze doseci i 60 N/mm 2 (za ME 60), dok mu je vlac;na cvrstoca 10 do 15 puta.manja, dakle znatno slabija (poglnvije 1.3.2.. s/. 12).

:. JVQO
-----~---,-.---.

Da beton ne maze preuzeti veGa vlacna naprezanja, jasna se vidi iz radnog dijagmma eelika i balon;) (1"1. J), gdje su oba gf8diva prikaz.ona u istam mjerilu na jednom dijagramu. kako bi bila uocljivija bitna razlika izmedu v[acnih tvrsloca. Radi povecanja nosiYostr. u v!acni se pojas ugraduju celiene sipke i tako se dobiva armiranobetonska greda u kojaj armatura nakan pojave pukotina preuzima cje!okupnu vlamu sHu dol< ce beton preuzeti ttatnu sHu C. a nosae na taj naGin ostati neostecen (sl. ld). Prvi je to uCinio njemacki inzenjer Konen (Kenen) 1866. godine armirajuCi betonsku p!ocu. Konen prvl daje preporuku koja je i ek-sperimentalno dokazana, da armaturu treba postavljati na on 1m mjestlma u betoou gdle se ocekuJu v18Cn<l 118prczanj..1.

(I[N/"",I]
~,

Slika 2.
;~

~~

<00

1M

Vt. .

4tl/ jtl.:) .

I
,

Dijagram koF usporeduje radni (J- dijagram .betona I te{ik,a na nn:vliJConje (vtal<;)

WO

r.

ceo

Povoljnim rasporedom armature uzduz nosaca i u presjeku, v!acna naprezanja u celiku mogu se iskorisliti do odabranih granica, pri cemu se nosivost presjeka armiranih nosaca u odnosu na nearmirane nosace moze povecati i za nekoliko desetaka puta. Osim armature koja preuzima v!acna naprezanja, potrebno je iz sasvim prakticnih razloga ugraciiti i armaturu kOjom fiksirarno i osiguravamo polozaj glavne vlacne armature pri!lkom betoniranja, a to sa stremenovi (vHice) i montazna armatura u gredama ({f. fe). odnosno razdjelna armatura u p!ocama (pogfavIje i4.2.).

To Ie primjer kako se najcesCe dijefe u!oge u armiranom betonu: armatura 1(l1( \4 15 9 tf~.l prima i preuzima vlacne, a beton t!acne sile, Mcdutim. ponckad SC I dijclOyi ko nstrukcijc koji su izloleni tlaku pojacavaju armaturom. Tadc; tlaena naprez~nja pr euzimaju i beton i armatura. Konacno, postoje i armiranobetonski elementi (zatege, Visulje) koji primaju samo v!acne sile. U tom slucaju ylacnu silu preuzima arr:natura. dok beton predstavlja zastitnu ob!ogu i sluii za
lM

,, ,,

Ma ~OL

smanJenle produiJenja. Mozemo uociti da armatura i beton djeluju kao jedinstveno gradivo, a zbog cega je to tako, odnosno Cirne je to omoguc.eno, pojasnit cemo u poglavlju koje s!ijedL

1.2,
Sfika 1.
Betonska greda kao slobodno poduprl nosac prako jednog raspona

MOGUGNOST ZAJEDNICKOG DJELOVANJA SETONA I CELlKA=

bl

~ n----="-"""-- : . rJn
TnTnnT'
_ _ _ _

01)

.... ,(,a
-

liUllIL~_ -_

,/

_,",,_IX _

.II II III i 11 ".>!ro.I.C'll.,., _ ~ _ _ _

.\0:..", "

i J" 9
_ _

I}' j~tlc 1a

a-a

a)

cl

om
'I"

If

TRn -1, b t ----rrrnmDTO]T:t j lIJJTIImrnj 9

0
j)

H.,,,,

-t-=

..-.;:>1

~-o

\attcka shama nosaca opterecenog stal!1Im-g I kOflsnim (prOmjenJlvlm)-p ~ Jednollko rasprostrtlnl optere"enjem (g + P '" q)

ZajednicKO djelovanje betona i armature, odnosno spoj u jedinstveni monolit dvaju po svoj!m kValitetama toliko raz!icitih gradiva, kao sto su beton i terik, pojavio se kao rezultat intuitivnih pokusaja da sa betonu poveca vlacna (ali i Haena) nosivost ~~emem i osigllrava mQ9uc.nost z~jednick09 djelovanja betona i. telika proizlazi iz tin[eQicc da oba a'radiva lmillY~i~Li-()eficijent lin~arnog razvlacenja izaz'i..[l,R[Qm.i,e.nnro lempem!ure tij.a.uali~ _,-_"'c,_.,...... .....,....,......- .
a,~(I+I,2)W'I(C,

0,,1

. -.. p

'"

b} Nosac oplerecen na savlJanJe S prlkazanlm poprecnim presjekom i njemu pripadnirn dijagramom naprezanja c) Siom nearmiranog be!onskog nosaca 0) Belonska greda ojacana armaturom U podrucju vlacnih naprezanja. armiranobelonska greda

"'r:

11\0

slo znaGi da promjena tem~~~!~E~~~)_~.?E.Y..?J?9l~~h!.JdD!L\.!illLh s118 izmedu betQna L. ~~Kad.....2LR!!.2ELL.s~!fuj[l~~_LLy[JQ.s~;~Ji.G,ij5LJ)o~eJjs;ij~~io~mgL.~zvlaCenja,

promjene temp@ture jzan(aleJ.llJ.atiif3J.tft,Rr.QJJlJ~.[l8_Qj;Il.lJma,..ZbQg~tQgA....bi.a.n9Jl-t~O 'prianjanje izmed~_armatu&U1G10Jla.Jos i .Prli~.J\eQo...SloJJ.i..ar.t:n.l~~b;msmt
blO
.. ,."""' ..........,~" ,.. '"~=:.'" ..~."~ .... ~- ..

dl /: 1[: II '": !1C:JTLUI,

'~

Rom

'"'"t~;

I ,

(~:IJI,UJg T",

e) Ruzrnj!3slaj armature v uzduinom i

poprecllom presjeku grednog nosaca

optereceri~;taJQlmj.KQ;::i~oittlJcr:e.tom."....,.

1.2.1.

PRIANJANJE ARMATURE ISETONA

-glDll mrol:i.ra

"Postojanje prianjanja izmed'u armature i belo.na jedna je od odtucujuCih cinjenica u stvaranju monalita dvaju razlicilih gradiva ~oji pri dje[ovanju vanjskih sHa rade solidarno. U tijeku otvrdnjivanja betona stvaraju se kristali koji djelomice urastaju u udubljenja (neravnlne) na povrsini armature. koja pritom mora biti cista,

1. Uvod

l.Uvod

Pod orianjanjem podrazumiievamo oQiavu Qd q,to,n,!!>~..n.a.MQ~~~~~1PP.r prj PQf!usaju njenog izvJacenja i;.. betona. Ovaj Dtpor kod dovo!jnog uSidrenja moze biti taliko velik ce sipka prije puknuti nego sto ce se lzvuci jz belona,

u2..

Najj.ednostavnn
r

ostu ak sidrenja je produljenje armature za odredenu duljinu

da

Otpor koji se suproislavlja izvlac\l!Jj.lliipke.naziva so pria.QJ"nje,aJ'osl@c!i.ca je:

@ovrSinskog spoja sipke s betonom,. koji ovisi
0

sposobnosti uklinjavanja kristala

(OuJJlnu _s:drenjal u betonu, dalje a p eSJe a Jtocka'~- pogJavlje 3.4.3.) U kOjem aimatura pn3staje.l>~a z~e v[aet1lh SrI:. CI\ttB sa dS!gurava pflJe\~2 ~rr?rizarmatufe u beton prianjani?~oriK06emo""produIJ,t, ~rmaturu OVISI 0 vrSu- j kvalit~ti ceHka, marki bet09.~ promfe~1ipke, kao I 0 n'J;'e~n~o';'tT-,~p~oT-lo"z"'a=Ju prroelonlr;iil}u. POJedmacnl profili glatke--GA i rebrasre::::RA armature mogu na krajevima imati kuke iii biti ravni, dok se armatura od zavareni~ mreza MAG Hi MAR i Bf-..celika zavrsava bez
kuka. PiOl<;icuH pohebiie -dtj-Ij-i~dreAjo proizJazi i-z--..u"jeta rawwts~~l! sHe potrpbne da izazove slom spoju betona i celika (tj. sigurnosti proma "proklizavanju") j sHe kidanJa sipke (ij.sigurnosti prema kidanju-slomu armaturne sl'pke). Uz pretpostavku da jo naprezanje prijanjanja tp konstantno na cijelo) duljini sidrenja, iz I. x '"'0 sHjedi:

cementa, odnosno betona u armaturu; ~) trenja izmedu sipke i befona (nastaje kod najmanjih poma a !p e po . te'retom,a buduCi da pri proracunu duljlne ,sidrenja ne dopustamo nikakav pomak, ne uzimamo 9a U obzir); ~upiranja akalnog betona 0 rebra armature (sarno ked rebraste armature). Glatka annatura-GA, ostvaruje n?prezanje prianjanja sarno usnjed povrSinskog spoja armatume sipke s betonam i trenja, a rebrasta armatura-RA uz prianjanje i trenje postii:e to i pomocu upiranja (najjace ad svih atpora jer uzrokuje najbolje prianjanje). Cvrsloea prianjanja raste s kvalitetom betona. Osim toga na efikasnost 'prianjanja utjeee i velicina promJera armatume sipke, pa taka deblje siple zahtijevaju vecu duljinu prianjanja. Neravna povrSrna sipke, odnosno hrapavost armature, povecava utjecaj prianjanja, stoga glatka sipka ima manje prianjanje nego hrapava, tj. rebrasta: Prianjanje, odnosno c-.,rrsta veza izmedu armature i betona, za sva stanja naprezanja, jedna je od osnovnih pretpostavki armiranobetonskih konstrukcija.

po

gdjeje:
(, [mm J
-~

J Ol'i [ N11I11ll/j" 'Ip [Nlmm] J

o {em

r mm

duijJ/Ja sidrenja pravoga (ravnoga) dijefa sipke - promjer fpke koja se sidri (d =: $) - gran/ca velikih p(odufjcllja (za hladno vUc'el1i 6::fik

lIl10si se GfJ))

.- pOJmicno racullsko naprezal1jeprionjonJa (w!J!ica 7)

"

1.2.1.1.

PRORAGUN DULJINE SIDRENJA ARMATURE

1 - opseg armarurne si'pke

~obro ~ek!iranoi

i lzvedenoj armiranobeto~oj konstrukciji mora bili osigurano . zajednitk.Q cr~~!)J~~R_~t?r:t_?, _ _ i _~r~a~:!:..~~~.?~Ci ~~':l~!~eba_ .prijeclH dostizanJ~ granicnog stanja sloma po spoju ova'dva gradiva, \z toga raZ10~~fSipka mora biti pouz-dano usidrena na krajevima (s1. J).

dob~og

U sljedecoj tabllci prikazana su doputena racunska naprezanja prianjanja za slucaj prianjanja, a ona oviso 0 poloi.aju armature pri betonir3nju AB elemenata. Dobra prianJanje ostvareno je: - aka su aramaturne sipke pri betoniranju postavljene pod klJtom od 45" do 90 0 prema horilOntali

ptl!Stmi sl.oU&e f~NcdiQ odted.rP. [11r(J!:.Ff;1 ~,r;l,,, , h .. "y'~'l ~r"jn.j<J lr.:'l" ,\) k"!,, in i()~ "od"" Iv,l"hnl

ako su armaturne sipke postav!jene pod kutom manjim oc! 45 0 Hi je armatura

vodoravna. ali je smjestena u donjoj polovici poprecnoy presjeka, udaljena 'najmanje 30 em od gornje povrsine

<lrmalvre
.' S/ika 3"
'Ou(jlna sidrenja armature Vrsla

Tab/lea 7
Marka belona MB

15
0,60
1,20

20

"30

40

50
0,92

..._-Na dufjini sidrenja vlacna sila iz armature renos1 Jie...Q.Q.$Jep.e.onJJa.b.etoll".,

C;,{

!VI <lUO/SOO

NO/.!oO . .. .. "----

0,67
1,40

0,76 1,75

0,85
2.10

2,45

_.

5,

1. Uvod
U svim ostallm sluci'ljevlma polozaja armature smatra se da je prianjanje lose, pa dopu!;len3 IlUpn!L;Jnj:1 IJJii,"lfIjallja iz loUin' 7 trl!!)~! Ulll,Uljili Z,-l jUdllll tWI;inu . Dulilna sidrenja uzduzne armature kod slobodnog leiaja iii krajnjeg lez.aJa s djeler micnom IIpoloscu iznosi' .

213 ~((l) ad mjesta dodir3 nosaea j lezaja u slucaju izravnog podupiranja (sf.
Za dobro prianjanje, prema gornjem izrazu; ovisno 0 marki betona i vrsti armature,
duljinu sidrenja mozcmo izraziti formulorn
0

4)

bI

~dj(!jl': ~)

,WUlI!j'T .i'i/J/i, koju 5idrillw

- koe/iCljclIl koji uzilliOlI/(J I;: lohlir:e R. Slika 4. Tabllea 8

~-~ -~--!--ifJ!,f.l!

~-~
'" GA
b} Rebrasta armatura-RA

L l'nl~11
II

'" RA

Duljina sidrcnja uzduine armature u slucaju izravnog pcdupiranja

a} Glatka armatura-GA

Vrsla
armature
GA .240IJ611

Marka betona MS

15 56 46

20 50 40

30 44 32

40 39 26

50 36 23

60
34

!~{<:(J' racunajuCi od tree-ine sirine lezaja u slueaju neizravnog podupiranja ("I, 5)

RA 400/500

20

Za lose prianjanje, ove duljine moramo povecati za 50%,

Ako na mjestu sidrenja imamo veCl broj armaturnih sipaka nego sto je stalicki polrebno, naprezanja u armaturl neGe biti iskoristena, pa umjesto Is odabiremo efektivnu ~racunsku) (juljinu sidrenja '.r{cf) koja S6 izracuna prema izrazu; .
,---------

GA

1 t\ 1,(,:!)"",U.ls.~d':I),
0-----

Stika 5.

Ouljina sidrenja uzduine armature u slucaju neizravnog podupiranja <:I) G!atka <:Irmil\,!ra-O..! b) Rebrasla armatura"-RA

(J,.;

~---'

gdjeje:
(~

Osim povecane dufjine sidrenja u sluGaju neiuavnog pOdupiranja potrebna je iiI-v, ovjesna arma/ura koja slut; ZiJ prijenos oplerecenja na tiacnipojas okomfte grede, I}. grede koja podupire gredu eija S$ armatura sidri

l'.f{ef) { mm

(Ja{o?f) [ NI mm.2J

crvf [Nlmml]

a =] a =213

- duljil1Q sidrellja i I'QGrulIsko du/jiJlo sidrcllja - naprezanje kaje adgavara srvarnoj sili u sipki - grallica velikih prodtt/jellja (ifi 'crr!!) - ita tlacne sipke. kao i za vlacne bez kllkG - w sidrenje v/aello napregnulfh sipaka s klikalll{1

Sidrenje mrezaste armatu're kod p!osnih nosata-plota na krajnjim slobodnim !ezajevima, koji imaju poprecne nosace i!i serklaze. kao i na medupotporama, vrsimo tako 'da bar jedna poprecna sipka feZi u sirini Jezaja najmanje 5 em od ruba nosaca m serk!aza (sf. 6). Du!jina sidrenja mrezaste armature prikazana je u .wblici 41 (vldl u prilogu).

Racunska duljina sidrenja ne smije biti manja od

I.<{~r);?:

0,51"
/O~,

Slika 6.

15C:11I.

Duljina sidrenja mreiaste armature 118 krajnjem slobodnom lezaju

o12,5cIII
b I 5Q11

1. Uvod

_ _--~-------------- .. _._~ ___ 1. Uvod

Vaino je istakhuti da S8 oa duljini sidrenja za armaturu smjestenu u vlacnom iii tlacnom pojasu, mora osigurati poprecna armatura (stremenovl iii razdjelna armatura) kako bi se prihvatila vlatna naprezanja (okomito oa glavna naprezanja) koja pri tome nastaju. Sto 5e tice sidrenja stlacenih armatumih sipaka, one se u pravilu sidre bez kuka.
Razlog leil u cinjenici da nepravHno ob!ikovan, zavrsetak stlacene armature veCih promjera moze izazvati ostecenja elemenata, a tijekom vremena naj)fezanja izazvana puzanjem i skupljanjem be/on a jos i povecavaju naprezanja u armaturl.

,""l
.~

,
I 1
Ctlli{n) ~l'1!la

1 I

Slika 8.
Zaslitni sloj betona s obloi-nom armalurom

I
.
l-....
j

'd'

"*

/n:D!
i

vel<nl 1!re20

a) Ploca
b) Greda

--"-===':-:===":':=:::'::;"':'-:'-:':':'===:'::":::'::::::::~~

_ ...- .

1.2.2.

ZA3TITNI SLOJ BETONA UZ ARMATURU

J2..a bi armatura u betonu ocuvafa svoja svo~~va,

mora biti dobro zasticena. Beton stiti ugradeni eelik od rde (korozlje). sto je vrlo vazno za zajednicko djelovanje betona I arlpature. Osirn toga beton vrsi dezoks'ldaciju cellka. sto je dokazano eksper1mentim8

U urnjereno Hi srednje skod!jivu okolisu najmanJi zastltni SiD] povecElva se za 0,5 em, a U jako skodljivu (npr. neposredni utjecaj rnorske vade i zrakH) za 1,5 em. Ovako utvraene debljine zastitnih s!ojeva valja preracunati (korigirati) za: +0,5 em, aka su povrsine AB elemenala nakon betoniranja nedostupne provjeri iii aka je marka beton'a manja cd MB 25; +1,0 em, kada se predvida naknadna abrada povrsine AB elmnenla koja izaziva smanjanje debljine zatitnog sJoja. iii aka se konstrukcije izvode kliznom ,oplatom -0,5 em, za predgotovljehe (montatne) AB eJemente koj! se proizvode u tvornickim uvjetima. ,.~ Primjera radi, najmanji zastitnl sloj betona do armature za arm'iranobetonsku gredu marke betna '2MB 25, betonirane u jake skodJjivu okelisu, cija povrsina posHje betoniranja nije dostupna prbvjeri, iznosi;

tijekom niza godina, Oa bi sRomenY1Lu.'4aLb.io...osblar,en.....as~aLt~~.-Q~Q<"rn9.!..a lrn.ati

n_~manje 250 kg ""COSma oa.:1..roiLgo~!l.tona kaql.p'ropisima ogreden~.!J.Oim;!uiu

debljinu za~ti~s!oja ((qbUC;~ Zato projektiranju j izvedbi zastilnog sloja betona do armature morama posvetiti nameilu paznju. ' ,..?astitni slol betona uz arrnaturu je onai diD betona ko'j mjerimo od van ske ovrsine A~"tadoi?rve armature sm e (s. 7), . .Najmanja potr~bna deb!jina zastitnog sloja odreduje se ovisno 0: - vrsti armiranobetonskog elementa - stupnju skodljivostl (agresivnosti) okoHsa u kojoj se element na/azj marki betona - promjeru armature - naernu izvodenja, odnosno ugradbi betona Najmanja debljina zastltnog s!oja betona u slabo skod!jivu okoliu iznosi: 8 Q ==1,Scm-z.a ploce, Ijuske. zidove, te rebraste i oJaksane me6ukatne konstrukcije B Q =2,(Jcm-Za grede, stupove i ostale konstrukcije (sklopove) .
01

ao "'" 2,0 ... /,5 + 0,5"" 4 em gdjeje: 2,0 em"" OSI10VI1i zasfitni slo} 1,5 em = dodatni sla} zbog skodljivosri okoliJa 0,5 em;:: doda(ni s10) zbog nedosfllpnoSfi pn)1jere
U rabllci 9 prikazane su najmanje debljine zastitnog stoja betona ao ovisno 0 skod!jivosti okoJisa, marki betona i vrsti konstrukeije. za elenwnte i konstrukeije betonjr~ne lieu mjesta. cije su povrsine nakon betoniranja dastupne,

1
b)

.\

="~
Zastitoi sloj helona
a) Ploca h) ("roan c) Delalj

na

Tabficn 9
< MII!5
;:Mfl,",

grede
skod!iivost-okoli~a

ploce
ljuske
zidovi

, grede stupovi

ploce Ijuske
?,n

;:::idovi .___.c:'c:)a.;. b:.a__+_-:;;2.;.5_-+_.-::2:::.0-' ....'--+_~2c::.O~--if..- .. _'_.5 __

.stupovi

---;-c----+--;:';---+-.::~+___c:_-+
srednja

._-----'----''------'..-.--'_.-.-._ ... -..... ...

'-

-_."-----_ ...
~O

3,0

2,5

1',5

9 )

1. Uvod

ZaStitni slojevi beton<1 do armature poveeavaju se (za slueaj zastite AB konstrukcije

od uljet:uja PO}ilIiJ,

1.3. . MEHANICKA SVOJSTVA CELIKA I BETONA

Ako je zastrtnr slo] belona do armature iz nekih konstrukcijskih raz!oga veei ad 5,0 em, tada ga moramo armirati tankom armaturnom mrezom, cija udaljenost do vanjske povrSine betona ne smije bit! manja od 2,0 em {sf. S}. Ovu armaturu ne uzimamo u obzir pri dokazivanju nosivosti elementa. Vaino je napomenuti da debljina zastitnog s(oja ne smije bit! manja od promjera napeblje sipke u presjeku. Ako su sipke slozene (grupirane) "u sveianj, debljlna zaStitnog s!oja ne s711ije bili manja od promjera sipke koja z.amjenJuJe svezanJ, GIJa plaStina odgovara zt;roju stv<:Jrnih plastina armaturnih sipaka slozenih u svezanj (pogJa vlje ).4.2.).

proracu~ armfranobetonskih konstrukcija izrac1e:,iil od .annlranog betona neophodno je poznavali mehanitka s'{ojstva oba grad iva. Ta svojstva eksperimentaloo odre~emo u labomtorijirna za ispitiltaoje grad/va gdje proucavamo stvarna ponaanja -' aradjya _kana 03 ojih djeluje neko vanjsko - opt~e. Promatramo i bilje'zimo slo se s njima dogad'a kada ih izlaiemo npr. dfOb1]~jetenju ill razvlacenju. Celicne sipke (epruvete) razvlacirilo, tj. iz!azemo dJelovallju vlatn!l I si.la 0 O! edajo La ispitivanj"eik'rdalici), dok betoilske-koeke. prlzn Ie ifi----cilindre izlazemo djeJovanju tlacnih si!a u uredaju zvanom presa. OVim pokusima utvrdujemo vezu izmedu naprezanja i deformaclja dobivenu u obliku dijagrama ole, tj.
dijagrama naprezanja i relativnih deformacija (relativnih produljenja, odnosno skrace nja). Dijagrami se dobivaju automatski tijekom ispitivanja pamatu pisaea na stroju za ispitivanje. Na vodoravnu as (apsdsu) koordinatno9, suslava nanose se vrij~dnosti relativnih deformacija e, a na vertikalnu .os (ocdinatu) vrijepnosti naprezanja eJ.
w

z~

S obzirom na-znacaj zastitnog sloja betona, tijekom gradenja moramo posebnim e\ementima osigurati projektom predviaenu velicinu zastitnog sloja. To su razne vrste podmetaca, distan'cera j nosaca armature (sf. g) kojima fiksiramo poloiaj armature, koja za vrijeme betoniranja (grubi posao) mora izdrzati sva dodatna opterecenja (npr. hodanje radnika po armaturi). Kako ani mogu' biti izradeni od raznovrsnth gradiva. u pos!jednje vrljeme najvise se koriste specijafni plasticni podmetaci najrazlicitijih oblika.

PqmoGu lih dijagrama dolazimo do najvaznijill mehanickih svojstava gradiva kao sto su cvrstoca. granicna deformacija, modul elasticnosti itd.

Jl} Naprezanje cI
IT
if

cvrstoca (a

IT

IT

ii
ill
~.

Pri djeJovanju opterecenja u svakoj locki opterecenog tije/a pOj,avljuju se naprezanja Smatra se da je stanje naprezanja u promatranoj tocki nekog napregnu{og tije/a odredeno ako je za svaku ravninu presjeka kroz tu tocku moguce odredW uzduino cr i posmicno naprezanje t. dolazi do stoma gradiv8, na~/,(''C!!.9 cvrst9~{jil(l.JJ.fdlg15_Lyiak; savij;~j;' -~jJ~6"srfiTK,-rtd. Gradivo ne mote podnijeti vece naprezanje nego Ii je dakle njegova cvrstoca. (;vrstaca prvenstveno avis! 0 vrsfi i kvatitef{ gradiva. b) Re/ativna deformaci;a C 1 Ono uzduino iii posmicno naerezanje pej koiem za Qjjredenu vrstu napf!HJnutosti

"
u

",

7t:
71=

fI

till
Siikn 9,

Podmetaci i driD.Ci razmaka armature a) PJasticni podmelae s 3ulomatskim

pricvrscBnjem donje armalure proca

b) Krutnt (plas~icni) distancer armature

stupa .

....- Promjenu vofumena i obltk~ tl/eia koja nastaje dje!ovanjem nekoq I(lJQ/$lwg iii unutarnjeg utjINaia mnjvamo de/Qrmacijom. Vanjski utjecaji mogu biti: opterecenje, temperaturne promjene ltd., dok unutarnji utjecaji, koji najces6e odgovaraju unutamjim svojstvima gradiva (npr. kod betona) mogu bit; skupljanje iii puzanje. Kada ovu promjenu (deformaciju) podijefimo s O$(jovnom dimenzljom uzorka, dobivamo refafivniJ deformaciju ( J-

c) Slremen ad belonskog celika kao

drtac razmaka gornje armature pJoea

d) Drtac razmaka (kosara) za gornJU arma(tJru vnulamjih elemenata gradevine - ploce

e) Ortac razmaka armature za vanjske

elemente gradevlne

c) Modul elasticnost(iEc.)I..-_ _ Mjeru otpornosti gradiva na skraenje 1_Q[Qsiu1jfJnjfLJSkamjfJ1J10 (ZV. _modulom - efastfcnosti (E), a izrazavtamo jedjoicama nllf2~. Modul eiasticnosti m'oiemo pojmifi kao naprezanje kod koga bi se 'p.ri proporciona/nom odnosu izmedu napreza!)ja i deformacija (npr. refativnih produljenja u podrucju e/asticnost!)
prvobilna duljina slape udvostruCila. Modul elasticnosti je konstanta gradiva.

10

11

1. Uvod
Na dijelovima dijagrama, n'a kOjima, su odnosi naprezanja

1. Uvod
i deformucija [ineami,
vrije~i

H09keov zakon:

1.1.1. cELIK
Buduci da u armiranobetonskom presjeku celik (armatura) lrna funkciju preuzimanja naprezanJ8, saZnanj8 0 menanlCKlm SvoJsivlhia ovog gl3dlva dobiverid $0 lid osnovi ispitivanja probnih uzora,ka na razv!acenje,

gdJeje: 'Ea - madill elaslj{nosti (elika koji ima dimenziju naprezanja IN/mml] i predstavlja tangens kuta" kaji taj pravac- zatvara s apscfso'!1" Uzima se da je stvarna vrijednosl Ea Ii podruCju naprezanja uporabl.Jivosti celika (0 ~ avr):
-za GA i RA - za MAG, MAR Eo =2 do 2,1'/iP N/mnr1

vlacn!h

Na slit;i 10 a pJikazana su u koord'inatnom sustavu (Ja [Nlmm 2J - ea (%) dva znakovita

izduZenja ()vi (pocetak plastificiranja)
diJagrama naprezanja j deformacija -celika, PlVi, s izrazenom granicom veHkih 0 obliku od ov~a "mekom" (GA) i prirodno
.~0lliJ.i...<i.!@gramJ5.!ljiJ1J~q:;.l?yIj~E.~isn()st cr,le" za hladno vueene celike (MAG. MAR i BfA, s1. 10 c) nema 'asno izrazen ra [astificiran'a

Nlwl"z '7l/ -.-------_._-_.il3!'! .... y:, ~ 1,9 do 2- lIP .

Na slici 10 a oznacene su 1 CVf.stoce celika fa kao i deformacija sloma (kidanja)slomno produljenje Ens. Primjecujemo da fa .ne odgovara tocki gdje dolazi do sloma celika, vee je ona pomaknuta ulijevo-. Uzrok ovome je uobicajenl postupak registriranja sHe umjesto stvamog' naprezanja, pri cernu se ne' uzima u obzir suzenje (kontrakcija) presjeka na mjestu kidanja. Granice razvlacenja O"IJi i cvrstoce armature, fa. dobiju se statisticki na osnovi ispitlva-

-iViilOiTi{RAJi3eliKu7sT.TiJ

gmnlcu popu an' a , ate je za njega dogovorom utv~deAO naprezanJe (J02 kao p 19k popustanja. Tom naprezanju, poslije rasterecenja (ispre.kidana erta na sliCi lOb) odgovara zaostala (plasticna) deformacija p ~O.20%, odnosno 2%0 (prami/o).
Umjesto granice velikih izduzenja iii granice popustanja cesto pri razvlacenju upotrebJjavamo naziv granica razv!acenja iii prirodna granica velikih produljenja.

nja najmanje 30 uzoraka, Te velicine ulaze u oznaku vrste celika (iobfica fO).

1.3.1.1.
,I

RAC:UNSKI DlJAGRAM C:ELlKA

bl
,~

I u" (N/mrn 2J
.
~" ~OO/5IXI

fo

roo

Za dimenztoniranje armiranobetonskih konstrukcija metodom granicnih stanja, stvarni dijagraml Ga lEa na slid 10 a (odnos!1o 10 b i 10 c) zamjel1juju se racunskim (ideaJiz;iranim) dijagramima, sastavljenlm jz dva pravca-bilinearnirn dijagramima (sf.fl). Kod njih Je racunska cvrstoCa izjednacena s granicom veJikih produljenja crJcr02)' dok S9 najveca dopustena deformacija celika pri vJaku uzima ma:/-a "" 10%0.

,,(7.)

f,
IY",

v!"t)::::e voljooi te!ik

10

15

2S

v
(",.n.

a, [Nlmm1]

f,

, , ,
-~.~

: c,,[ %J

"-1-;,1
JO ,-.-----

IBIA 680/800
MA
500/':;(jO -;-----j

S1ika It).
ZnakOViti (karaktfrist!thl) radni 0-<;" dijagrnmi solika

f"'i,1'X f
o
0,2.0,S

'---

~rl _ "'~,., ~ ~'hvli"" _t..""",p

~ coot~~.,.,.., ~

""',.".,<l,~

"""" .. ",-uj<>

1><>'<1=

'-,;;
!

2.} 0

I I

RA 400/500 GA

tv;

.
1,0

C.o:]

a)Za hJadno obradeni i vruce yaljani celik

b) S !zrnionom gran!CQm vollk,h ildll,'1l11jU (),'i

c)Grnnica 0-01::a ~alike koji n(~m;lil! i71';1:cnll !"jfl:lJ1iCli v~likih PfOthrijr.nln 0,.;

0:; "AI~~
~

2\0/361
La!%,j
Slika If.
,,,.,,1:,,_111%.

N
., n

,. ,

f, .0

II.n

;.it.

12

13

':. Uvoa
Cvrstoca celika koji se upotrebljava za armiranobetonske konstru kcije karakterizira (lv,(0ll!)' a nc v!a{;nOlll t:vr!,lncorn 1". I<od malog parasta naprezClnja u blizini granice vellkih produljenja (J,.loO] ) porast deforma
SL! i OLIl<.!C<Jva W<.lniCUI'1 velikih produ!j(~njil
M

.---

~.

"
0

cija armature je malan. UutOll niju u stiJnju slljuuiti uvo uulofln'H;ijo,. pi.! pUCU, lilllu 50 narusava monolitnost konstrukcije. Ovo pokazuje da je granica velikih produljenja Hi granica popustanja 0 1'i (00)) osnovna mehanicka znakovitost 'evrstoce celika.

2! 0
1-

.,
"

'}; 'j;

:;, 5 "
:fi$',,~

,.;

"

.
.,
.

"

\ .1
~

.,.

"

I 1
~

..,

" ..

.. ,.;
,

'" .. .c.

" ....
.,
~

-~-

.
8

..--'-'-

"

.. ~ 0 > ~
~

2:

~~1
:=;

~..:~

1.3.1.2. VRSTE ARMATURA

2a armiranje betanskitl konstrukcija i elemenata ad betona primjenJ ujemO cetiri vrste armatura Gijl su nazivi kao i osnovna mehanicka j geometrijska svojslva prikazani u
tablici 10 ina slici l

;~ J
~

" " z .,

I
.

J: .~ \';
D
~ ~

,'-'

""S!. ) ~ ,

..

:.;:

:;:
lfl
0,

ffi

r.

Oblik je izraz'en pocetnim slovima naziva armature, dok je kvaliteta izrazena za hladno raziomkom, gdje je brojnik granica ve!ikih produljenja (Tv; (odnosn a vueene celike koji nemaju iZrazenu granicll papusfanja). a nazivnik v lacna cvr~toca fa u Nlllllll 2.

z N
0

IT"

"" " '" "

>U

no ~

2\:J
~
u

~r
~

~
~

~'i

iii
~

I
~

<

I ,

~I--X

4uJ-a::

~:Q[d
~. >

~
~

~
u
~

1.3.2.

BETON
> "
0

0..

, I1(
';;' " 0

C::<
BuduCi da je 'beton umjetno gradevinsko gradivo doblveno mjesa vinom >Ijunka m drobljenca j pijeska, te povezano u cjelinu ocvrslim cementnlm mort am, oCigledno je de se fizicka svojstva ovako raznolikog grad iva mijenjaju od tocke d a locke. Stoga je beton ustvari nehomogeno gradivo. Meautim, ako su cement, .voda j punivQ pravHno odabrani (u dobrim omjerima), eime je dobiven beton poznate kvalite te koji mora biti i pravilno ugraden, oevrsli beton u konstrukcijama mazemo smatraU homogenim gradjM Yom. Pretpostavku da je beton homogen pojednosfavnjuje pro ratun kojem je svojstvena dovo!jna {oenost. prj proracunu betonskih i armiranob etQD$kjb pos a ea, beton dakle treHramo kaD hamDgeno. iZofropoo gradjyo lj kan wpd i\lotij~ svojstva jednaka u svim smjerovimJhBeton Ima mnoga svoJstva presudna za ocjenu njeg~vog kvaliteta no za prorgGun _ ~tOr1skih kOl1strukcija u plVom redu to je njesova cvrstoca Prema vrsti naprezanja kod betona razlikujemo: tlacnu Gvrstocu vlacnu cvrstocu posrnicnu Gvrstocu
~

~ ~

>

~ ~

"

1
.'::! " ...

i2
w
~

W 0

i'5

1
'"
~
~

.-
"
~

"

"
'
.

+-+ t1
$%'0

! I
~

"' <;;\ '~-a

i , ! , , , , , , ,
I

~'- ..
/

~:~

!~ '" ,- :B" ~
,
0

2
2

"jj
'-

~~
"" 68
cDN

'"
0

2g

1 ,,

"'
.
0

o~
~

00 ~ 0

... ,
N

~~

00 00

~
~~.s
""2J, II
~

, ,<:.::
0 0

.a.a
Nn
~o

"

-;--

if'
I

" '"
~

':<
~

~ S'~ ~

fP

~:

Karl

5v akak a je najyazona tlacna cvrstoca. Ona je od triju spomenutlh cvrstoca najveca te betonu redovito povjera~~mo -~imanje tlacnih naprezanja, dok vlacna i djelomicno posmicna naprezanja povjeravamo armaturi.
beiona

> N

., '"

1 ...

~1 E~ .....~ -

7, '" .e..

~~~:'i~3 " ~ '-l >'".1 ~ , ,..

< ...

~:2, .. ,.

~~]'l~

s ,;;;

8'

" ,~ 1

~]
2 ~

~>l.q
~1l~.g<.

~ "~.. ~ > 'ii " ~

:J'

~22~~1

h-

==

~~ ~ ~lj 1l

l.~ g
N

II

"'

,,;

14

15

1. Uvod

1. Uvod

Oa je tiacna cvrstoca od SYih. triju navedenih cvrstoca betona ,najveta, vidljivo je i iz Mvamog rednog {o-e} dljagra"ma betQna (sl. /Z). Ovaj djjagram predstavijp odnos izmedu naprezanja 1 re!ativnih deformacija (relativnih skracenja i produljeoja) u t/aenom i vlacnom pojasu, a prikazan je krivuljom. Jasno je vidljivo da je krivulja odnosa izrazito nagfasena u tlacnom, a vrlo sIabo u vlacnom pojasu, sto je pokazateJj dobre noSiYDsti betona na Uak, a vrlo slabe nosivosti na vlak. Staga vee kod relativno maflh vlacnih naprezanja (- 3 Nfmm2 za ME 30) dolazi do lomljenja betonac
60

dbfNlmm1J
, fbt.>M8S0

50
40

30

10
10

V
Ifl.

1\.~MB4b
[:\!bi~M8JO

."

r-...
3 4 5

fbio;>MB20
ct,(Y..J

Stika 13.
Radni 0- dijagram s razlitl\im vfStocama betona

1.3.2.1. MARKE I KATEGORIJE BETONA

++___--"2-::!.:5"cc .. -'------t
O. J5-{1.30%.
-f.(Jb [vlokJ [N/rrrn

-+-==-=i"" lo:siLOlj tren.Aro;j optaece"lja, 1:,.",1:,.,

<

cC'lJ5I'(l

41=0

S obzirom na svojstva ocvrslog betona zahtjevan'a projektom konstrukcije, nacin pripreme i postupak provjere kvalitete betona, beton odnosno navedene marke svrstavamo u dvije k,ategorjl~.
Betoni prve kategorije B I

J:

Slika 12.

Znakoviti ra"?ni

CY-E

dijagrarn betonl.l

U ovu kategoriju ulaze betoni ME 10, ME 15, ME 20 j MB 25, za koje se ne traii nijedno posebno svojstvo, pod uvjetom da se pripremaju (bez prethodnih ispitivanja) samo na gradiHslu na kojem se i ugra<luju.

!Iaenu cvrStbCU betona odreQe.o.u oa propisani Dacin nazlvam,...cn~m b@!9na WI' tij" > ME). Za marku betona rabi se oznaka ME, a onaJlredstav!~o.uJlai';ruL.

Betoni druge kategorije B II

U ovu kategoriju ulaze:
-

cvn'1{5t(lJi,kfrObn~~"~~ke.!<2S!:~j20 , 2Q,i.~Q..!!}L~..i,-1@!<..Y.!:!LI)l,!,?,.?8 dana nakon

betoDlranja, odnosno ugrac!ivanja belona, Probna betonska kocka ne smije imali -tlacnu cvrstocu Jpk manJu Od lbk' kOja je dobivena oa osnovi ispitivaoja 10 - -30 uzoraka. Marka betona moze se isp!tivati oa probnirr: kockama drugih dimenzija, oa

betoni M1l 30 j belon! svih visih marki

betonl

s posebn'tm

svojslvima

probnim prizmama i na probnim valjcima, ali dobiveni rezultali moraju se preracunali

na rezultate standardne kocke veliciP9 stranice 20 em. Na 'slid 13 prikazan je dijagram (J- s raz!icitlm cvrstocama, oonosno marKnm<l hctonk

sve vrste prijevoznih betona betoni koji' S8 pripremaju, odnosno ugraduju posebnim postupcima (npr. pumpani, 'za ugradbu pod vodom j slieno), a namijenjeni su za specijalne konstrukcije (npr. hidrotehnicki, kofnicki: prednapeti).

Saslav ovih belona odreCluje S8 na osnovi prethodnog ispilivanja svjeieg i ocvrs!og betona, priprcrn!jcnog od prcdvi6onog grad iva za predvi(!ene uvjete gradenja i namljenjenu konstrukclju.

16

17

1. Uvod
1.3.2.2. RACUNSKI OIJAGRAM RETQNA Iz 6vog izraza lako mozemo zak,!jucitl da se pri dimenzioniranju armiranobetons~ih sl,dopova iskorislava prib!(zno 70% Uacne cvrstoce betona, ali uz napomenu da je spomenuta ,iskbristenost (;Vfstoce prisutna sarno kod nizih mark! b~tQna (MB 5 3_0).

EksperimeAlatft8-i'~~ka7a!a SI! da .$lY~fJ)L~QjiL~I~,f~.j~r:0":Slu naprezanj~._. i relativne deformacijc betona Er,1 odnosno stvarni oblik dij89,rama naprezanja i._

'Cdeformacija betona cr" fc h ov~~ niz~e.a01in.mi:~~~~n.~Li.6~c~6!I~rkii> starost betona, iiaGfi15'eTon{ranja, brzfna nanosenja, i vrijeme zaorZ8vanja opterecenja

'"
MB
10 7

Tabika 11
115
20

sto vjerniJe veze izmedu na~Q.U.D,aQj,i.a.....,b..~_p.(mkom dimenzioniranja armiranobetonskih konstrukcija stvarnl radnl dlJagram zamJeoJuJemo racunskim dijagramom betona M.14).

ltd. Stoga "U5fj"u ~~~,~-,~~C?jed!J.ggl;;l.,'inij.e-,,-za~praksu~lak0~Pi~mj~Ajj.~'~Aom.

30 20.5
2,4

40 25,5
2,9

50 30 3.4

60 33 3.8 29,7

Sla1ljU

/ff (NlmmJj
/b.
1< 10% .

._-_..

10,5 1.5
9

14 1.8
12,6

j~

18,5

22,5

27

Prema propisima, odnos naprezanja i deformacija tla(;nog beton~e

_ . _ _ _ _ .e' . -, . - -

presjeke i presjek::~f-!:apregnute na E~IJ.ll~a?ea'erljeKVadraTn;~ parabo!om:

"

<T1>=~'(4-.h;'t.~
i pravcem uspofGdnim
S

za O%"S:J,S2%n

.~--------osi skracenja koji dodiruJe tu parabolu u tjemenu:

Zbog smanjene spasobnosti deformiranja betona visih (M!1 > 30) U odnosu na betone niiih kvaliteta, a radi zadrzayanja podjednake sigurnosti za sve kvalitete betona, uzima se da prirast racunske (;vrstoce III raste sporije ad kvatltl3le odnosno marke betona, pa taka za MB 60 (vidi tab/iclI 11 ) iskoristenost cvrstoce betona IZrjosi 55%, Racunska cvrstoca za Mil 10 odnosi se na nearmirani beton. Za marke betona koje su jzmedu navedenih,fn odredujemo linearnom interpoiacijom. Za armiranobetonske elemente kojima je visina presjeka manja cd 12cm (d<f2 cm), a to se uglavnom odnosi na armiranobstonske ploce, racunsku Gvrstocu batona fs umanjujemo za 10% U odnosu na pajedine marke betona ({(lblicl1 11). Za najvece relativne deformaclje .Lb elementa izjoi~nih savijanju s uzduznom silom iii bez nje obiGno I!zimamo 3 iii 3,5 %D, a za osno naprezane e!emente (elemente naprezane centricnom Uacnom silom) 2 %0. To je u znatnoj mjeri dObiveno ! pri eksperimenta!nim ispftivanjima na betonskim elementima. Najvecu propisanu vrijednost racunske deformadje tlacnog betona Eb ;:; : 3,5 %0

Stika

14.

Racutlskl

(J-(

dijagram beloml

U gornjem izrazu, deformacfja se obvezatno izrazava u promilima [%.-,), odnosnb mm/m, a naprezanje u Nfmm 2 . Velieina fa je r8cunska Uaena Gvrstoca betona....a.md.s.oo 0 marki betona ima broj~ cane vf1Jed'nosti isk<Jzane ~ taf.'[ici 11. Kak.a-sDl.arnO-Sta.nje.-nap~eza~j;;.7betonskim '---erern~_~im~_.~l~se-odg(lvara geometrijskom obllku prizme (0;85 jb~Tnego_koTke, i Z50~.C'j~nj~~,Jf9SD~. ~yrSt.Q:.c~~-T": 2P_io.), u.slue~ne_PLtv01fn6'tu7:TnK~ttraTnOd]eiu[uceg opterecenja (0,80), odnosno naprezanja, racunska cvrtoCa betons is, koju koristimo

prema propisima vecine zemalja koristimo kada se poprecni presjek nalazi u granicnom podrucju napr8zanja i deformacija, pri kOjem.' S8 neutralna. os nalazi unutar armiranobetonsk09_ presjeka (pog/avlje 3.2.1.) .. Za odredivanje modula elasticnosti betona, ako ne postoje eksperimentalni podaci (tablica 12). mozemo koristiti izraz:

kao

gdje je fbk karakteristicna Uaena cvrstoca belona, odnosno ME u N!mm~. a Eb modul elasticnosti cije su vrijednosti izratene u N/mm2, Navedeni izraz mozema primijeniti za slucaj tlacnih (ako je 0b < 0,41bk ) i vlacnih naprezanja betona.

pmikom dimenzioniranja armiranobeto[1skih elemenata manja je od stvarne repreze. ntativne cvrstoc8 betona MB, i iznosi:

Tablica 12
60 .

3,80' x10 5

18

19

1. Uvod

,
2. Proracun

ABskfopova

Dok i.e t'tlodul ebudicnosti cefika nepromjenjiv do graniee velikih produljenja. moduf elastiCnosti betona avis; 0 veHcini i vrsti opterecenja, a kvaliteU i starosti betona, kao j o vellelnl naprezanja. Modui eiasticnosli betona E, promjenjiv' je s poveeanjem
naprezanja (sf. 12), te se definirakao odnos:

Nefinearnost dijagrama narocito je izrazena nakan sto naprezanja u betonu dostignu pribHino 113 granicne cvrstoce (Sf. 12). Na kraju potrebno je dodati da Se beton pod kratkotrajnim opterecenjem po.na~a kao elasto-plasticno. a pod dugolrajnim kao visko-elasto-plasticno gradivQ (sf. 12). To znaCi da se nl~gove' deformacije povecavaju s vremenom, a po rasterecenju ne nesfaj~ u potpunosti. Parast deformacija 5 vremenom, naziva se puzanje (teeenje)

-----

2.

PRORAGUN AB SKLOPOVA )
=

Temeljni pnnc!p -:suvremenog grad!lelJstva rac!onaino J8 gr3~1'tr7-pus:rtti71l:e""TIllno--- dobrim projektnim rjesenjem, povoljnim razmjestajem konstrukcijskih dijelova nosece konstrukcije (AS sklopova) i spretnim statickim rjesenjem. Mjerilo tehnicke vrijednosti sta'ti(:kog dljela projekta oeituje S8 u postizanju takvog rjesenja nosece konstrukcije, koje uz potreban faktor sigurnosti daje najracionalnije i najpovoljnije rjesenje.

betona I 0 to] ea pojavi biti jos rijeei (poglavlje 53).

Kad god je to potrebno proracunom morama obuhvatiti i puzanje betona, tj. u odnose

naprezanja i deforrnacija unosimo i parametar vrij~me.

..1atitKLQroracun je racunski postupak k,ojem je zadatak pro11alazenje ekstremnih ~~~:.?_~~.:~~ (najvecih i ~f{hfreZi1fh-sna-~~-~HjU dlmenziOniranja'llj. 'odredivanja --lzmjera poJedinih AB skJopova _.!!i._provj~~~E~t:)_v.!b.j.imenzlja,. a u svrhu dOkaza i
1

-osig~ranja njihove sta~~~~~_~_~.~~.~"~~.:~~.bi!n_~~~~~g_~~.~.~vin~ IJ.fjJlolt . -08 bl s zahtJvl sta5!1nostl 1 pnnClpl ekonomlcnostl dove!! u sklad, za svako gradiva postoje pravila. odnosno preporuke u obliku propisa, koji nam s!Uz kao, smjernice pri!ikom prorae-una. Statickl proracun mora biti strucan, pregledan i jasan, odnosno sastav!jen lako da je njegovo ispitlvanje i provleravanje laka i bez teskoca provedivo. Posebno tijekom. gradenja mora dmoguciti brzo uspored'ivanje 5 detaljima, kao j laku provedbu mogu6ih izmjena koje cesto prate svako gradenje.
laka je u asnavi ove knjige rije6 prije svega 0 dimenzioniral1ju armiranobetonsklh presjeka, moramo nagJasiU i pojasniti i ostale sadrzaje statickog proracuna bez kojih ni dimenzioniranje ne mozemo u potpunosti razumjetL

1. Staticko rjesenje nosece konstrukcije

2. OdreO'ivanjc optcrccenja
3. Staticku sheniu sa shemom opterecenja 4. Odred'ivanje v,rijednosti reznih sila

fl!'

5. Dimenzioniranjerodnosno odredivanje izmjera konstrukcijskih elemenata-sklopova 5 provjerom naprezanja Provjcru pukotiml I pomaka (progiba) \

Osim navedenill sadriaja, staticki proracun sluzl kao pod\ogiJ za izradbu n;:lerta armature (I'O;';/;II'(/f' .1..1,3.) koji su sastavni dio izvedbenog proj8~, 1:1.

20

, 21

2. Proracun AB sklopova

2. ProraCun AB Sklopova

f!
.1
1,\

2.1., STATICKO RJI ~~r:NJE NOSECr KONSTRUKCIJE

~

,J

'.Vaino je, .tacno

2.2:

OOREDIVANJE OPTERE.CENJA

<-----~--~

Staticko rjesenje nOSCi:e konstrukdje odabir je glavnog noseceg sustava i njegovo rasClanjivanje na pojedine sastavne dije!ove. Pritom je glavni zadatak, projektiranje takve konstrukcije koja ce dati najPDvoljnije rjesenje uz osiguranje potrebne stabilnosti, Dobro rjesenje statickog sustava iziskuje od konstruktora znanje, iskustvo i spretnost i kao Slo sa ked arhiteklonskog rjesenja glavni projekt razraduje iz idejnog I rezuitat Je vise zn("mja ne90 dull;l. luko j slaticko rjCSunjc nosoce konslrukcijc predsl<-Jvlja idejno rjeSenje iz kojega proizlazi sve ostala. LStaticko Ijesenje radi S8 na osnovl arhltektonskih nacrta izradenih u mjerilu 1:100, kajl s{uie kao pod!bga za slaticki proracu..QJ Svaku g,ad'evinu, jduC! redom od krova do teme!ja (primjer iz visokogradnje), rasc!anjujemo (rastavljamo) na njezine sastavne dijelove, tj. katne konstrukclje (etaze) 5 pripadnim konstrukcijskim elementima (npr. stropna konstrukcija, grede, nadvoji, serklazi, stu~isle itd.). Dakle, dok zgradu gradimo od teme!ja do krova, proracun radimo obratno, od krova doteme!ja. Svaki dio konstrukcije bez obzira da Ii S8 on razlikuje po rasponu iii po presjeku potrebno je obllJezlti (lznakom pozicije (POZ) , odnosno stavkom U obliku troznamenkastog broja, gdje prvi bra] predstavlja jednu od etaza, dok sljedeca dva broja predstavljaju oznaku konstrukcijskog elementa . u toj etazi. Obiljezavanje etaza uobicajeno zapoCinjcmo pozicijom POZ JDD, od prizemlja prema krovistu, lako nije pravHo. U ovom slucajlJ tako na primjer pozicijom POZ 308 obilJezavamo konslrukciju iznad trece elaze (broi 3 ), dok broj 08 predstavlja oznaku konstrukcijskog elementasklopa u loj etafL Stupove obiljezavamo s obzirom n8 konstrukciju kata koju nose, pa tako stupove koji nose konstrukciju prlzemlja, a na!aze se u podrumu,.oznacavamo sa Sf' S2' ltd., dok stupovi koji nose konstrukciju prvog kata, a nalaz8 se u prfzemlju, imaju oznaku SIOII SIOl itd. Osnovni je zadatak odrediti nosece z!dove i stupove. Karla Sma odredili glavnu nasecu konslrukciju cijele gradevine, pnstupamo rjesavanju svake etaze (katne kanstrukcije) posebice, pri eemu najprije odredimo sustav konstrukcije koji cemo primijeniti, i to prema vrsti i velicini opterecenja, veliclni raspona, te rasporedu glavnih nosivlh zidova i stupova. Potom odredimo leZajn'e (potporne) tacke za lu konstrukclju. Na ovaj naCin dobijemo sustav sporednih i glavnih nosaca, koj~ obiljezimo s pozicijama (stavkama), i na tal nacin oznacimo svaki konslfukcijski dio, eime cemo dobiti shemu (naert) pozicija doticne etaze. Naert pozicija daje nam jasnu sliku 0 sustavu nosaca kao i 0 rasporedu giavnih i spored nih konstrukdJSkih elemenata.

odreUlli vr::;.tu i veilCU1U Llptun;Cunj;J KUjl! dJuluJu IlO kon~trukclj$k! . element koji proracunavamo. U zgradarstvu optere~enje se .odreduje na' asnov! statitkog rjesenja i prema yazecim propisima za opterecenja, dok 58 U lndustrijskih gradevina opterecenja odreduju prema posebnim z.ahtjevirna dotlcne grane. Optereceoja se dijele 'na osnovna, dodatna i izvanredna (Pllglavlje 2.2.1.).

Qa bi so opteressnja tacno odredi/2, morama P0708V8ti i predllidjeti sve elemente koji Cine kon5trukCiju, pocevsi ad vlastite teiine nose6eg elementa, pa do tetine'svih elernenata koje on nasI (tzv. stalno opterecenje). Da bismo te letine tocno od~edili (izracunali), moramo poznavati prostorne tezine pojedinih gradiva, sto uzimamo iz propisa za opterecenja (vidi prilog. iablica 25). U tocki proracuna u kojoj se qdreduje opterecenje treba nacrtati i detalj poprecnog presjeka kroz .konstrukcijski element, sa svlm ostalim e!emontima ispod i izn?d noseceg elementa. Vlastitu tezi.nu, odnosno debljinu nosaca, pretpostav!jamo iii odablremo prema postojecim orljentacijskim formL:lama, a ako ih nema, na osnovi iskustva. Ako se pri dimenzloniranju dobiju vrijednosti vece od pretpostavllenlh za 5% iii vise, ponavljamo raeun. ' Uz navedeno stalno opterecenje, moramo odredili i prornjenjivo (iii korlsno op!erecenje). kojim ce konstrukcija biti opterecena u tijeku uporabe. 0 nacinu odredivanja avog opterecenja bit ce vise rljeel u pog/:JJlIju 3.5..
Osim navedenoga osobito je vazno odvojiti i posebno izracunati razlicita opterecenja, kako bi se,njihQvom kombinadjom magle pronaCi najn:epovoljnije vrijed.nosti reznih sHa.

2.2.1.

OPTERECENJE ZGRAOA

U zgradarsvu opterecenje dijellmo u pravilu na: 1) asnovna (glavno) op!erecenje 2) doda!na (dopunsko) opterecenje
3,) izvanredno opterecenje 1)OSNOVNO OPTERECENJE To je opterecenje' Koje 5e pojavljuje pri proracunu svakog elementa kao g!avno opterecenje, odnosno opterecenje koje redov\to ,djeluje. Prema smjeru djelovanja razlikujemo a) uspravno i b) vodoravno osnovno q)terecenj~.

~ 22

.23

2. Promcun AB sklapava
ajU.p ....VM (v~ltikaIM) oplor.conje
U uspravno opterecenje ubrajamo:

2. 'pror8cun AB sklopova
Velicina djelovanja vjetra ovisi ozemljovidnom podnu!'ju (sl. 2Jl). mjesnom (Iokal.
110m) . polo~ju zgrade i nacinu njene zasticenosti, visinl zgrade i ostanm clmbenjci~ ma danimu lablici 28 (vidi u prilogu).

-stalno optereconj. (vlastita teiina konstrukcije -. teiina noseCeg elementa s tezinom svjh elemenata koje on nasi) - promjenjive iii kerisne opterecenje (optereCenje koje moie mijenjati mjesto djelovanja, odnosno zauzeti razne polozaje na konstrukciji, npr. ljudi, namjestaj,
plUlIletlld SwdstVd. uskladi;tello gradivo). OdredeAB je ',rstOFA j svrhgm 9Fa4Bvi ne, pa otuda i naziv korisno opterecenje jer je namjena objekta upravo uvjeto~ vana ovim opterecenjem. - opterecenje. snijegom (izdvojHi smo ga kao posebno uspravno opterece!lje jako ima tnaCaj promjenjivog, ali S ogranicenim po!ofajem). . Pre-rna nacinu na koji djeluju,' odnosno njihovu rasporedu po kpnstrukdji, stalno i promjenjlvO opterecenje dijelimo na:

Postoji i koso opterecenje (npr, tlace.nje-djefovanje lek~cine Dna moze raslav;t! na usprs'!no i vodoravno opterecenje,
2) DODATNO OPTERECENJE

n8

kose zidove), ali se

DodatoQ optereenie je svako on~ opterecenj~ kOje ne mora rl3stupitr iii ima slabiji uc\nak, Tu ubrajamo: - dopunsko opterecenje od vjetra uavlja se povremeno U obliku jakih udara) - trenje na pokretnim lezajevima - utjecaj promjene temperature - uljecaj skupJjanja helona

3)IZVANREDNO OPTERECENJE

- jednonko rasprosttto opterecenje (kontinuirano) - nejednoHko rasprostrto opterecenje (trokutno, trapezno) - koncentrirano opterecenje' (pojedinacne sile - ad preg~adnih zidova, stuPOV8, sporednih nosaca ild.)

V"

Narocito opterecenje takoder nema stalan karakter i pojavljuje 58 vr!o rijetko,- a zbog svoJe prirode tesko 9a moierno tecno' definirati. N;;lrocito op~erecenje obuhvaca - utjecaj potresa (zernljotresa) - utjecaj nejednoHkog slijeganja leiajeva (polpora)

Za oznacivanje opterecenja koristimo sljedece oznake:

g - stalno optereceClje p - promjenjivo op,terecenje q - ukupno opterecenje (q = g+ p) G - st.a1no pojecl'lnacno optereenje (stalna koncentrirana Sila) P - promjenjivo pojedinacno optereccnje

2.3.

STATleKA SHEMA (SA SHEMOM OPTEREc":ENJA)

Jaanu (intenzitet) opterecenja po jediniei plostine iskazujemo u kNlm 2. dok po jedinici dulfine u kNfm'. Velleina stalnog 'I promjenjivag, odnosno kOrisnog opterecenja dana je Propisima Z:3 .opterecenje zgrada, a neka od njih prikazali smo tablicama 26 i 27.
b)Vodoravno (horizonta!no) opterecenje

Vodoravnim opterecenjem smalra se dje!ovanje vjetra, a po potrebi i djetovanje potresa koje lnaee pripada grupi izvanrednih opterecemja, Statickim proracunom svaka zgrada uz utjecaj dje!pvanJa uspravnih sira mora biti proracunana i na djefovanje vodoravnih sila. Od ovoga su izuzete obicne manje zgrade zidane' opekom ! na I,Ivrijeien nacin ukrucene zldovima, stropovima i armkanobetonskfm vodoravnim i uspravllim vezama (pn::lfll'(j(' :1.).

Staticka shema predstav!ja ucrtavanje sheme nosecega sklopa, s najnepovofjnijim po!ozajem korisnog (promjenjivog) opterecenja, lj, korisnim opterecenjem koje daje najvece vrijednosli reznih sila za konstrukcijski sustav koji je odabran u statickom rjesenju n'osive konstrukcije, Vafno je napomenuti da svako ono opterecenje kOje se po nOSdCU moze pomicati (promjenjivo, korisno), treba postaviti u najnepovoljniji paloiaj, ti. onaj kciji izaziva ekstremne vrijedriosti reznih sila, Na primjer, ukupno opterecenje ns izaziva uvijek i najnepovoljnije rezne sile t tj. one koje izazivaju najveca napreznnja, ?dnosno slom konstrukcije (slucaj kontinuiranih nosaea), Prema lome, mazelllu postav[!i onoliko sherna koliko S8 ekstremnih reznih sila trazL Iz staticke sheme mora se jasno vidjeti , sustav nos8ea koji se racuna, S oznakom vrste, tezaja (pokretan, nepokrelan, djelomicno ill pbfp(Jno upet), zatim moramo kotirati raspon, upisal.i broj Jezaja, kao i oznaku opterecenja (aka je dje!omicno raspro~trto iii pojcdinacno). Velicine opterecenja valja uzeti iz tocke proracuna u 'kojoj se odreduje optere-cenje, Ukoliko imamo kosi nosaet moramo odrediti i upis~ti veliCinu kuta $ trigonomefrijskim podacima potrebnim za racunske operacije. Islo taka aka je nos,,!'; nepravilna oblika, svi UGomotrijski clementi koji tc:lj oblik deliniraju moraju /)'11'1 i<.l~;no Plil'_;lzani,

24

25

l ProraCun AS sklopo,-a

2.4.

ODRE)IVANJE REZNIH SILA

Ekstremne vrijednosti reznih sila u presjecima armiranobetonskih sklopova odreduju se proracunom prema teorijl konstrukcija, gdje razlikujemo:

b) odredivanje anniranog dijela presjeka, koji se svodi na odredivanje potrebne plostine armature. odnosno njezine koHCine za zadano opterecenje i odabrani staticki . sustav, nos()ca, pri comu valja voditi racuna a stalickoj stabllnosti i ekonQmicnosti-iJospodarnosti (armatura je skuplja sastavnica sklopa). Prlje samog pocetka dimenzioniranja odabiiemo gradivo koje . koje odredujemo kojoj kvaliteU mo/a odgoyaratL '

-linearnu teoriju (teorlja elasticnosti) -linearnu teoriju S ogranieenom preraspodje!om

ce bit! uporabljeno, a za

- nelineamu !.~e~o-,riJcuc--~~ - teoriju plasticnosli

Razlog primjene pojedine tearije QviSi 0 vrsti 1 karakteristikama konstrukcije, vrsti i iltenzltetu opterecenja, stanju naprezanja i deformacija u promatranom presjeku, karakteristikama presjeka ltd. Oanas se najvise primjenjuje linearna teorlia, odnosno

U sklopu dimenzioniranja vrsimo j provjeru naprezanja. Tim prorac.unom .provjera-. ,,81'1,e i dehazujeFAO da izracunan9 gfal1icne !/(ijedoostj naprezanja ne pre;laze najveca dopustena naprezanja koja suodreoona propisima (np,,: sluca) posmicnifr naprezanja
kod grednih nosaca). Uvjetno, dimenzioniranje moze, zavisno 0 postavljenom zadatku, znaciti i odreClivanje sarno nosivosti presjeka, marke betona iii kolicine armatUre (pog/3Y/je3.3.,2.). Odabrani presjek ne mora se uv\jek stagati s proracunanim, odnosno proracunom potrebnlm presjekom, a. razlike najcesce ovise 0 arhitektonskim in konstrukcijsklm razlozima. Odabrane dimenzije presjeka i za njega odabranu ko.1iCinu armature 5 rasporedom armature unutar presjeka potrebno je sklcirall, kako bi pri pregJedu i provJeri statiGkog proracuna bite uocljive. Za dimenzioniranje AB sklopova koristimo teoriju granicnih stanja. Gna sa: temelji na

obicna gradevna statika. Ona S8 temelji na !inearnom odnosu naprezanja. i

deformacija, a ujedno pretpostavlja da su rezne sile u presjecima proporcionalne opterecenju. Kao sto smo napdjed naglasili, potrebno Je odrediti ekstremne vrijednosti m9menata savijanja, poprecnih i uzduinih sila. Ovo odredivanje obavljamo postavljanjem opterecenja u najnepovoljniji polozaj. Kada je u pitanju veGi broj razlicitih opterecenja (stalno, promjenjivo, snijeg, vjetar., temperatura, sk\Jp!janje), kod pojedinih slatickih sustava zbog jasnoce i preglednosti moramo izracunati rezne site za svaku vrstu opterecenja posebno. pa tek tada vrsiti Kombinacije koje ce u nosaeu izazvati najnepovoljnije utjecaje (slom). lz tog razloga pojedinacni rezul18ti maraju 58 srediU tabelarno. Isto tako, kod nekih statickih sustava kod kojih promjenjivo opterecenje izaziva niz ekstrernnih vrijednosti (npr. kod kontinuiranih nosaca), potrebno je sre6ivanje rezultata u tabele kako bi se dobila slo jasnija sllka 0 svim vrijedno5tima reznih 5i13.

u betonu i arma~Ol~_9.9':-:'~,~~.9.<?~~!J~Ga granicn~ _.n:?~!;:~~.~i,,_.~.?:,,~t:'.~~.s:!L~-l~..e.?javi nedopuslivo sirokih pukot~~_~~.~~~!..-i~.~E~~ poj~ velikih i trajnih deformacija. U skladu 5 tim razllkujemo dimenzioniranje prema . ..-.._.e_.. _._ .. -". __ - ... -.... ........
~nicnom ~~. -~ ~~"'.-.."...-,-.-.~-.-

3~:_i_m_.g~?!l(~!:j,!1! 5.~?.i'jim~

~~

1. Nosivosti iii stoma 2. Uporabljivosti

~ granicno stanje deformacija (p.rogiba) - granicno stanje pukotina ...-

.2.5.

DIMENZIONIRANJE AB SKLOPOVA (ELEMENATA)

,
Kod staticki odredenlh sustava dimenzije e!emenata nije potrebno znati radi od rec.1ivahja reznih sila M, V i N (ali ih treba poznavati zbog odredivanja stalnog teret.a-opterecenja). Kod neodredenih sustava naprotiv, mOramo ih zadatl unaprijed kako bismo mog\l odrediti vrijednosti reznih sila M, Vi N. eim smo odredni veHcine reznih sHa M, vi N nosecega sklapa, sljedeci zadatak nam je izbor, odnosno korekcija dimenzija koje ce biti najpovo!jnije, a da S8 pdtom njihov oblik uklopi u arhltektonsku strukluru pojedinih dijelova gradevine iii gradevine u cjelini. Rijec je 0 odredivanju izmjera, odnosno 0 dimenzioniranju. Dime . . 'e armiranobetonskih sklopova Rredstavlia daJillLi a) odreClivanje oblika betonskog poprecnog presjeka s toenim i najekonomicnijirn dimenzijama, Ie

Dimenzioniranjem prema granicnom stanju nosivosti (pog/av/je 3.), uz najnepovoljniju kombinaciju stalnog i promjenIivog opterecenja, kao i dodatnih u~ecaja, AB konstrukdja osigurava se ad sloma. Medutim, taj proracun ne jamCi da ce se s!ozenija konstrukcija kao cje-lina u upo"rabi ponasati na zeljeni nacin. stoga je potre-ban i proracun prema 'granicnom slanju uporab(jivosti za sto se koriste pribliz:ne metode odredivanja pukotlna ! progiba. Dokazam da sirine pukotina, odnosno veHeine progiba, zadovoljavaju propisima odredene kriterije, prora6un AB nosaca time 'je. zavrsen. U protiv!1om, dimenzioniranje treba ponoviti toHko puta dok svi kdteriji 'ne budu ispunjeni. Nakoo zavrsenog dimenzioniranja, a na te.tne1ju odabranih dlmen.zija 1 dokaza, odnosno provjere napretimja izrac!uJemo izvetl.bene naerte gradevine, karisted za oznaCivanje pojediriih konstrukdjskih dijelova (sklopova) iSle oznake kao u statickom proracunu. Izvedbeni naerti moraju sadrz.ati i dati sve elemente potrebne za iZvoclenje.

26
I

27

~---"

3. Dfmenzioniranje

<:

3. Dimenz;onir~nie AB skfopova prema granicnom stanju sloma presieka

@etonje u vlacnom pojasu, pri slarnu ispucao, pa je iskljucen iz nos'jvosti, a to ~naci da sve vlacne sile preuzima armatura. ' '(4'. "Yelicine re'znih sila M, N j V odreduju sa po teoriji e;lasticnosti.

3. DIMENZIONIRANJE A8 SKLOPOVA PREMA GRANICNOM STANJU SLOMA PRESJEKA

Prvo moramo jezicno pojasniti sam naziv "stanje sloma", Kako qe~on j annatura imaju jako izraienu moe plasticne deformacije, to znaci da slom n~ nastupa' odmah po

\f9>J.<-r7J'1r

J.

____~D~ocsruti~z2an~i~u~g~m~n~ic~n~e~c~v~m~t~o~6e~.~n~e~g~a~k~a~s~n~ij~e~.~Z~a~ro~i~e~t~e~o~r;~ju~s~Io~m~a~,~c~ija~je~o~s~n~a~v~a____~!._
plasticno ponasanje be!ona i armature, pravilnije nazvati teorijom granicne noslvasti.

Ukratko,eemo prikazati kako se proracunava presjQk prema granicnom stanju sloma uslijed, neke rezne sile, ~oju cerno obiljeziti sa Su' Prvo pomocu izracunatih u~ecaja od staloog, promjenjivog i dodatnog opterecenja, te s rasclanjenim (parcijalnim) faktorima sigurnosti (pog/av/je 3.1.) odredimo granicnu vrijednost rezne sile S;, koja bi se magla pOJavltl u presJeku. Granicna (racunska) vrijednost rezne sHe Sj, maze biU bila koja najveca rezna sila (iza'zvana vanjskim djelovanjem); pomnozena odg.ovarajuCim faktorom sigurnosti y. Oak/e, to moze biti najveca vrijednost momenta savijanja, uzduzne sile, poprecne sile iii momenta torzije u nekom presjeku, Zatim, uz pretpostavku relativne deformacije celika ta j betona Eb' gdje su jedan iIi oba gradiva patpuno (maksimalno) iskoristena, morama izracunati nos;vost presjeka

Za svaku AB konstrukciju adnosno sklop, mazema reci da ima odre~enu nosivost. Njena nosivost na naprezanje' u smjeru uzduine osl najveca je uzduina sHa N koju ona moze primiti, nosivost na savijanje je najveCi moment Mil ltd. Naravno, mazema govoriti i 0 nos/vasti konstrukcije izlozene slozenom naprezanju, odnosno 0 slucaju
zajednickog djelovanja vise reznih sila. Kad neke od reznih sila- '(uzdui,ne j poprecne sile, momenti savijanja j torzije), izazvane vanjskim opterecenjem, dostignu najvecu (granicnu, kriticnu) vrijednost koja

odgavam nasivast; presjeka, kanstrukcija ce se nad u GRANICNOM .STANJU

SLOMA. Oznaka nosivosti ima itldex n. Ako se dogodi da rezne sile prekorace vrijednost nosivosti, dolazi do sloma konstrukcije. Taj slom moze se manifestirati na razlicite nacine, kao slom u nekom presjeku, kao gubitak stabirnosti (naprezanja u armaturi doseiu granlcu ()'i' konstrukcija se deformira i pritom rasterecuje, a opterecenje se prenosi na druge
elemente), kao cupanje armature i dr. Pod slgmom podrazumiievamo trajno ostecenje konstrukcije, tj, ana stanje pri kome presjek odnosno konstrukcija gubi sposobnost odupiranja vanjskim uljecajima iIi dobije nedopustivo velike deformacije iii lokalna ostecenja, poslije cega Dna vise f'~] moze funkcionirati kao no sac - u pogledu nosivosti, trajnosti i funkcianalnos!j, Proracun prema granicnlm stanjima sloma podrazumijeva ~ potpuno iskoristenje nosivosti celika ilili betona (poieljnO je da se dosegne potpuno iskoristenje nosivosti celika, a rij'etko j betona), pa cesto, kako rekosmo na pocetku, ovu teoriju nazivamo

s.

"

Granicna (racunska) nosivost presjeka SII zapravo je ona najveca rezna sila koju presjek maze preuzeti. Stoga se granrcna nasi vast presjeka proracunava zavisno 0 reznoj sill, a dimenzijama presjeka i 0 kvaliteti gradiva. Uvjet nosivosti presjeka zadavofjen je ako je racunska vrijednost rezne sile Su manja , od racunske nosivosti presje~a 5 11 i/) jednaka njoj:

Da bi dimenziqniranje bilo ekonamicno, u danom izrazu podrazumijevamo znak jednakosti,

nakon cega dimenzionira'mo, tj. odredimo dimenzije presjeka i koliCinu armature. Pojam granicne nosiYosti presjeka faka je objasniti na primjeru cistog liaka, betonskog tijela plostine A. Tlak-na granici sloma izrazava se izrazom',

TEORIJA GRANICNE NOSIVOSTI.

Osnovne pretposta.vke ove leorlje su sljedece:

f()1.

Za

Za vezu lzmedu naprezanj'a (0-) i re!ativne deformacfje celika (En) i betona (el!) sluze ideaJizirani dijagramr dan! na slikama IJ i 14, sve vrijeme porasta naprezanja, presjeci nosaca osta"ju ravni. To je tzv.
a to je najveca sil,q koju zadanfl piostin.1 pmsickn betona moze podnijetL Zgl slucaj cistog lIaka, to je granicna nosivostpresjeka S",'lj, SI'= N -= 16k' A.

Bemoulneva (Bernulijeva) pretpostavka ravnih presjeka, poznata 1z otpornosti gradiva, koja kaze da su 're/ativne deforma~ije cefika i betona medusobno jednake (eu'''t:b ) n<l jcdnakirn Udaljen,ostill1<:l od neulr<Jlne osi - raspodjela refatlvnih defarmadja linearna,je po vislni presjeka. Time podrazumijevamo da prianjanje armature za beton nije nigdje narvseno, sve do slQma kons!rukclje.

; .,

o pojmovlma koji se Qvdje spominju ~ovoril (;OnlO kClsnijo, u dolicnirll pogf<lvtjima.

29

:';1

28

i.
3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stqnju sloma presjeka
3,1,

3, 'DimenziOniranje AB

SkiOpoV~ prema granicnom slanju sl(){:,a p:(Jsieka

RAilCLANJENI FAKTORI SIGURNOSTII

ODREOIVAN.JE GRANIL:NIH REZNIH SILA, Su

Jaju~i

Ouktilan slom, odnasno duktilan el.ement, smatram,o manje opasnim te su i Qdgova~ raktori si}jurnosti manji ..
I'

01 Prema nasim propisima granicne vrijednosti rezlllll._~lliL.u!-Ji91t;;jtiG..dl.taGa\{amQ, ,S._ .' _. _~ _ i __ ' _ _ __ _ oogova ra lucommiSiVOScupr8Sjf)k3s',-sadrzG ~dio staln09, proinjenjivog i d o d a t n o g , J - - _ '-,1\" -- I, --optemeeflja-;-koje:rrl1mtimoudgCJ~irrrraz!tCTfiiTI1a ktorlma'sigurrlostr---~~~""--bl 6- P"'ilib

rm-TlIIIII, 1IIIIIIfrj
Slika 15,
Oukljino i krbko oonj)Sanje armira"obelonskih elemeMla

-------'--;i:::y-S~+y; +;,S\"
gdjejc" S - /loeca) v/aslife !eiine i drllgog sta/nog (creta

1 -~

-------{}.~.f,----+ ,~ l :
. d

i dinam;'cJ:og promjelljivog opfer-eeenjo 1:00 i illjeca) snijega i vjetra S8 - dodalni lItjcea) ostalih opteredenja, 1:ao SIO SII promjene temperature,. skupfjanje betono. stij. !!,ollje i ra::micol!je lefajevQ (temelju). IIdori vozila II slup i dr.,~

S; - IIljecaj siofit'kog

"G-/

qill"::
(i"

_ ~_ 6,

L.

6~

b) Duktilan element - duklilno, pozeljno ponasar,jc (s:om nastupo preko armature)

.____-=-6_
Oy

c) Krhak element- krhak slom (slom preko betena), nepoieljno' pona~anje

dok se koeficficllti ",',,; ( i = gp.6) 1Ja::il'ajll m.(aal!il!J1ill1 /iliaorillw sigll/"IJosti, '0 ve/iCillu im o\'isi 0: _. vrSli op(crdenja i njihol.'im kornbinocijol1lo.
~ povoljllom iii /Jepovoljnom djefovol1ju stalllog opferede/lja, tj. do

Ii udia Sg smalljuje

i/j poveeol'(j vnjednosl Su'

~

vrsli slamn do kojeg

1/

pre.~ick!l

moie doCi.

dade do sloma po betonu (drobljenje bet~na). Takav slam je krhak i nastaje iznenada bez pajave pukotina u vlacnom pojasu i bez veCfh defarmacija, pa su zato potrebni veGi koefidjenti sigurnostL Za. izbor koeficijenata sigurnosti potrebnih za proracun .granicnih (racunskih) reznih s[la mozef!10 koristiti lablicu 4f (vidi u prl!ogu). Usporeaujuci ova dva slucaja, ielja nam je da ukoliko dade do sloma AS konstrukcije, prvo popusti armatura, jer u tom s!ucaju nastaje dukti!an i predvidiv slom. Ako prvo popusti beton, sto ni u kojem slucaju ne zelimo, slam CG biti krh j nenadan. Zata re!ativnu deformaciju betona ogranicavamo na tb = 3,5 %n, dak armature u istam presjeku ne smije bili nit! premaJo niti prev[se. Ova Cinjenica uvjetuje uparabu kako najmanJe taka i najvece kolicine armature, odnosno najmanjeg i najyeceg postatka armiranja, karistenjem kaeficijenta armiranja)l (poglavlje3.3.1.e). Aka je deformacija celika u intervalu eo = 0 - 3 %0, vrijednasti rasclanjenih faktora
odre6uju se !inearnom interpotacijom:

Me6utim, aka fe celik sl!accn, tj, ako je e

:s 0 %0,

lad a pastoji opasnost da u presjeku

Ovaj pos!jednji navod momma maio PQjasniti. Siom A8...kQns1cukGiJe mere-nastaH-f'o cetiku (armaturi) ill batonu, a _~~o jZnimno po Q..QJ~,._KQmpO[leDtejstodobno, Ako Je ceilk u presJeku tijekom up0.'~.6e u," fazi velikih deformacija En "" 3 - J!L~ ~rTIOOt~k1Varnface-(r6'-sjo~a d~ci 'p'ost~p~-o-~~ p';:ethOd;O-;ast";janje pukotjoa \1 vlacnom pojasu betona TVerTkfhCferc;;:macija u armaturi - du tHan (zilavi) slom. Duktilnost je svojstvo, a mjera dukWnosti izrazava S8 omjerom izmedu deformacija kod sloma (au) j deformacija kod popustanja ( 0v)' i za sve dukti!ne elemente (sl. JSb) mora imati vrijednost izmedu 3 i 5, odnosno

duku In osl "" ~

0,.

:c 3 do

5.

y,,;=Y,JOj-~[Y..JOj-yj3)J,

i=g,p,6

Ukoliko ovaj omjer ima vrijednost vecu cd 1.- a manju od 2, Ij. nedovoljno duktilnom (neduktilnom) elementu.

J<~<2,
0,

Iz naprijed naveden~g mazemo zakljuclti da veliCina faktora sigurnostl 'lui ovisi' 0 vrsti rijecje 0 opterecenja i 0 deformadji armature u arrniranobetonskom elementu. Buduci ~a ce nasi praktlcni primjeri biti rjesavani s d~formacijom armature
a

~3

%0, za

U sluoaju kada je
stika /5c.

.~ < J,
0.,

radi se 0 tzv, krhkom elementu (suprotno od duktilnog),

slucaj istodobnog dje!ovanja stalnog i promjenjivog opterecenja (fablica 45) granicna rezna sila u presjeku odredena js izrazom: \.

30

lI\"'d-,<~LI"Y '1r""l'=i? ~,...,- "J"'"",","o>V'\gkPO o~..-~ ~:f"'<':~ ~el1.c "'~'

l?(:(,.:~

-+~"."-'''-''.'

--_._-+--

31

J: vlmenzlOrlranje AB sklopova prema gran;cnotn stanju stoma presjeka

3.2. GRANleNt: VRIJEDNOSTI RELATIVNIH DEFORMACIJA BETONA eb I ARMATURE eo

"

3.2.1.

RASPODJELA NAPREZANJA U RAZLICITIMPOORUCJIMA DEFORMACIJA

graniCnTfi7~znlb~_siii:_~':'"~""~ .~~

Kod 3nt1iranobetonskih presjeka opt~recel1i~, f1a savijanje (s uzduin0m silom_ Hi, bez nje), relativne' deror;nacij~, ~.-ti_~~~~l!l~dXlC~', !','~~_~p>Cldje!a ,napreZq[1jit 'Qyjs~ -,o_-_vefi~frl

-"

rmaa;arailiRuJil1mr~eJl<"'~,ai"e~~~~o2:~:r!~fm~9Ia-::Dilif"dJi~nim
snOlTrHr-Dez-hje~'

'~kclatf~-r;e'

deformacije mogu se prikazati dijagramom, Prema vellCini relatlvnih defo-

. BuduQ da' izmedu napr,?zanja 1 deformacija postoji me6usobna Cvrsta veza, raspodje"a n;3prezanja kod elemenata oplerecenih na savijanje ovisna je 0 nastalim deformacijama. Slika 17ukupno prikazuje pet deformacijskih podrucja. Svako od njih pajedinacna cerna objasniti na slikama 17 a, h, c, die, U tim prikazima, uv1jek desno pored poprecnog i uzduznog presjeka dijela armiranobetonskog elemen!a prikazana
je i sllka g'8forl+laci~adn.om..s.likom naprezaoja

vrijedn~]~~m<;l.r~!Qtiynlh ;;Ie!orma~Jla, betona Eb ,I ariTraroreEt/ pI. J6}, QViSllO 0 lome-da--" Ii u p~omatranom presjeku djeluj~"~omentl savijanja s uzduznorn (vlacnom iii Uacnom)

-~ ~-.:...-------

,-"-.-

..-.-.---".---,,~,---,~~,
~
,~_,t

oj

,
Aol

bJ
... 10/..

1r------------0

Hok

PODRUGJE 1: CENTRICNA !ll GOTOVO CENTRICNA VLACNA SILA (ma!; ekscentricitef)

Gom;! rob pfcsjeka GO popllcati. a deformacije iznose /1/" "'!I!$, Te deformacije pffiU):ima annaluf1l smje.tena u gcmjem pcjasu presj!.)Arma{ura donJelJ p(}jas~ pod lrajnom (konsLantnom) je relanvoom deformadjom E "" !O'X",. Cijeli presjek !z1oien ie dallia. viatnam naprazanju, Ona se preuzimaju arma(urom, buduG da Je preko ratena Viatna fvrstaCa betona ,.,a S8yijanje. Belon je sloga popucao. Neulra!na as leii izvan pres/eka :;Ii ovaie s gomie slrane)
I

-20;':. -::',S;ci',llf<l>;tb

'%0.

kaA".

cJ

y""~;::::: hl~lmmm1Tm-mntm-rrm+nTI1"" y,,)~;:;: ~

Armiranobelonski poprecnl presjek
$

A
Slika 16.
~) ~)

\.-~IA

PODRUGJE 2: SAVIJANJE BEZ UZDUZNE SILE (CISTO) III S MAL OM UZ[)UlNOM SILOM
Gomji rub presjek<i bit ce llaten do WijednOsl1 deformacija ~b.'= 0%., do

Dijag(am re!ativnlh d1'-,(ormadja za naprc2anja savijanjt:m (5 uzdulnom silom iii bez nje)

armaturom u donjem \ gomjem pojasu

-J,J%..
Ovaj tlak preuzima belon s odgo, varajuCom raspodjeiom naprczania. Neulra(na os nataz! sa u gomjem dlje1u presjeka. Njen poJo1aj odreden je velicinom .f ad gomjog ruba presjeka. U v',sinl nalltraifl('! osl deformacije i n3pre Zi1nja jednaka su nU!i Arma\llfa denjeg pojasH 0:;\<)1 te lrajno dalormirana s reirl{ivnam ... ,ox.,. Ova deformacijo'l1 (0'" armature prHom te preuzeti sva vlama naprs:z:anja, Ako ovome dodamo da je belon sa.'110 U granltnom SIUeaju (lillii" c) polpuno iskori~ten (Eb /110...'" $.J'Y,.,). lada Ii~ija t: praOstavlja granitnu raspedjelu deformaCija .l:a oba grodiva (celik i belon).

Dijagram refaCvne geformacija s oznacenim podn.:cjllna 1 - 5; PQzitivne relativne deformacije - Vl8k ", i ,,2 celika lijevo od

liniie 0 - 0

negativne relativne deformacije - tlak 1.>1 i /0_' belona desno od linije 0 - 0

~

ab-'6'- la

Prlpadne vrijednosti fa:Klor8 sigurnosti

1 " 1.6 9
j e

yp " j,8 za rOZi!lvne deform-Deije -

vlak ["

l} t", dn .. fO

x..

Id

0-

Tg"" 1,9 i Yp'" 2,/ za.negat'lvne deformacije - tlak lOb'" 10 %" do -2 %0- "'"u

!t~._

Za podrucje 3%'., > " > 0%0 YgiYr

dopuSlena je [ine<)rna interpolacija faktora slgumosV

NAPOMENAI Sve Haene deformacije i naprezanja betona i armature imaju predznak , minus. ali se iz praklicnih raz!oga on izos(:;Jvlja, pa ga u nastavku necemo pisali, iako ~ tome vodimo racuna. .

I I

33

3. Dimenz;onjranie AB sklopova prema granicnom sta~ju sloma presieka

PODRUCJE 3: SAVIJANJE S UZDUZNOM SILOM
Gcmji rub presjeka bit Ce lrajna lIa~ sa rh:~ .. J.J~~. O<aj tlak preuzima lJt)loJ\ S raspodjetom naprezanja kojan\ ie u diefosti iskoritlena ratunska cwstoCO'! belona Neulralna os spusla se iz gomjeg dijela pres/eka preko tetime osi u donje pOOrntje presjeka. AAnalura donjeg pojasa podlije

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema

wanicnom slanju ~/oma presi~ka

3.3. ARMIRANOBETONSKI ELEMENTI NAPREZANI SAVrJANJEM Za nosac.koji' je optereeen silama {opter~~ okomjto 03 Svnjfl....llzduyoll aS '-kaiemo. da je naprezan savijanlem. U njegovim presiecima~.1~tda~".sa..._Roiavl:iuju --momenti savijanja M i

IB-

popr~cne sile V, dok uzduinih :sila t!. nema. Momenti s~ MU6110 kOJem pmsleRu nosaca Izazlvau uzduina no rezan'a cr iJ.QtJl.QQreCi1!!, sil~.V

__________~'~i~~'"Ii;"Cti~mi'~'~I'cli~'",i~mCd~,"'Oc'cm~'c"~1'~----=~' ~.~c1F====1_~~L-::::::==::~----~~~~~~~~~j:-- .--+----vrijerdnrost-p"'1''''''''''''''ite-l'-jetlftfll<H>tiIi--f'I'z~ttfe;fhIfR"'iG;Jk\o-mehanik@poznatojedB$t!AiiV rna koje vanraJU Od Ell '" ~ W' __ do 'i granice velikih popu~lanja '-",' koj" "'~ , , povezani, poprecna sila V"" 0 samo ukoliko je moment savijanja maksimalan maJvf ill U oviSI\OSli kvaiile!.; (:elil<.;, Idj u " ! I nepromjenjiv, tj. konstantan; M "'- kvnslanlan po cije!oj du\jlni nosata}, pa taj slucaj gr..oicama +-1.OJ%" do n4'Jr,., " I -l - - - - f(fHtl,,Ij~ /J.I_/~.<I, If), naiivamo cistim savijanjem. f.
Ita

IzaZI u srnlcna naprezanja 'C, .. Postoji mjesto na nosacu koje je izloieno samo momentu savijanja

jer je

""''', I' ,,',,',,'

f.

pcmjenjivali P"'Sick

9~""i I. "''''1 ,,' pOi,,,,,m,

dl/oslruko

a'" "'J%... a betona

"'"m,"" "Ii_
(",~ ,1.5~;",

;;"

+ ' ,
A

.wn'liln,

-l-c b ! .+----"1'-

, 7'
:

<>1

I
J' .

"""J<;JP'P'"

C.,l~IO%,f...,:

PODRUC:JE 4: SAVUANJE S UZDULNOM TLACNOM SILOM

Gomji

Ovdje tamo anaHzirati sarno rayne nosace pravokutnih presjeka optereeenih na savijanje u ravnini presjeka. Kao primjer uzet cemo s!obodno pod.uprtl gredni nosac opterecen jednoliko rasprostrtim opterecenjem (sl. /8). Da je greda nacinjena od nekog -homogenog, !inearno e\asticnog gradiva, uzduzna naprezanja u presjeku bila bi lineama funkcija vertika\ne Koordinate. tj. bita bi lineamo rasporederia po visin! presjeka:

,-

"

presjekil il.!<~.',~n ie tJaku (tb1' U~.,). koji u ';ielost; prelJlim<1 beton, Derorrnacija armature donjen rojase t>te f31;nolika i varira cd f" t,'ido os., Neutralna os prolazi doniim ~om presjeka da bi 2<0 slucaj ( .. Il%. pala na donj; rub presjeka. Slo vidimo,- ol/akl/e def0lmadje ra:d0gom su SIO se lIelll\; dio betonskog presjeka nalazi u ['.Qdru';iu ~<ll:nih naprez,mja. rub
~t"nlnom

gdjeje:
A1momeflf savijGnja
II

presjeku

b,h J _ gravni ~wmenllromosli (inercijej presjeka s ob;fn;;m na os x I = __

Kac

12
e_ ver/ikallia udaljenoJ/ nyerena od 1!f!lIlral"e o.si do promalralle fo{J;e (viahla) u presJeku

Iy

PODRUCJE 5: CENTR'CNA III GOTOVO CENTRICNA TLACNA SILA

U ol/om slutajtJ sllacen je gom]; i OOnjl rub presjeKil. Tlacna naprezanja raspodijeljllna su po cijeloi ..tsini betOllSkog presjeka Ked centricnog tlaka -ona su jednollko raspodije,ljena, 'od[1osrlo deformacije betana naSlalc kad jerlnolikog liaCen!.a ,ij'ilog- (lIesjeka

"

dI

rIG

Ii.

Ii
'i

Slika 18.
S:obodnu poduprti nosac
a) Staticka shema nosata optereeena jednolik.o rasprostrtlm optereeenjem q

U:nose bl '"(b! -: -1:1'",;:

tJeultalna os nalazi' se

s donie straM) presjek;f. .

lL"''''

'
(ovd)c

Q;,H;:--2

'l..

--J~-"'T
Slika 17. Pojed!i1a~f1i PJi~al delormadjskih podrucja, presjeka naprezanih savij<lnjem fs uzduinom sHorn i b,ez nle) :~a 1)f8:flicni 51ucaj nOStv05ti

b} Diiagram poprecnih sUa J'

c) Oijagram momenat<! savijanJa M
d) HOI:1ogeni puprecni presjek s ptipad"im dijt:lgramom naprezanja

35

Kao $to vldlmo, neutralna os prolaz; sredistem presjeka, tako da je gomja polovlca

stJatena, a donja razvucena.

Uzmimo sada lIa je greda na prethodnoj sliei izradena od armlranog botona I da je
intenzitet opterecenja q dovoljan da gredu u najugrozenijem presjeku (u polovislu raspooa) dovede u granicno stanje sloma, sl. 20.

Uotiicajeno je d~ se 'izdvoje ,cetiri karakteristicna stanja naprezanja pozna~ u ~rmiranombetonu ~/f{sI~ Btanja I i/fl piipadSjUffijelu nosac~f'na-koieil[ rf.!llla p~~otina, do~ je die nosaea kojem pripadaju' stanja II i 1/1 u vlacnom pojasu '''prolet pukotinama-raspucali beto~.
H

o sljede6fm-lil1jenJca~a:'-' _."
......---

Da bismo za ~vakav nosClc...~~~e_<1i1i naprezanja u presjeku, ~?r?nlO YQ,qJ~~,gl,~~Da

,I

--

----.~~-.--.-.~ -~,

..

_.

..

2:~prora6Uii"pre-ma"grimi6nom "stanju s7oma"nHrza/eda;]~od

1. Preslek vise nfje hOrT!()gen, vecje sastavlfen jzbetonsko~L,!!!gf199 .ciijeJC1_ .

rih grad/Va ne uzima -"-dfrj(r1ii'iea~1tjsticati. Dijagfarff nj5feiafija f -relatiVnlh '"deforliiacijEr- a i i'>

ITc-a,I

flO.P noli! - ~:r~1 -:r:'; ~ -1 - T ::. -Il- b

III
sit~ ~otire

- 'lO.~
1~

, ,
d.JZ

""9

+ pravac usporedan S osi nosaca (sl. 14 -', a cefika analogno: kosi pravac + pravac usporedan s os; nosac.a (bifinee dijagram, s.1. 11), 3. Buduci de beton s/abo podnos; vfak; vlaene sile p()vlei;~YHjiL ..$e. ,-,U. .cijeJ9 _,_

sUaceniii/'betC;ria")esTparabola

' :::?'F//,
~ ~

. / "\

o-bv~fb. a... fb.-

a" a,,-r:J
L pJ.olin2

- I "'- ~".'Jscm ; 1/1

silM pJ:diN!

:-J- L 1.\
,--'DeZ pJ;o

~;\;;"6
slam

oosoco .__ ._ 1

;;;:matUri---:7<ada najve.ca vla'08~~nai5reza!ij~~~}j'ifo.~~~.~R.(2J5g!!_q~_.f1j~g9Y4. Y{EIcnu 'cvrsiocu 7~V'--iJbet3rilrse~i)()javiji.t}u~~pukotine. Ovisno 0 vefiCini naprez8llja, pukOtinlj'se iir6teiiioo'aonje"fj'vla(fnog'ruba Eetona prvo do armature, a zatim i dalje prema neulralnoj osi, Kod AB nosaea naprezanog savijanjem po/oiaj neutralne osi avis! 0 veliCini momenta savijanja, Kako dlo betonskog presif3!<u P..!!!5..r:.tinama (raspu;::.!!l!!!!gnll(isfL.UfLP~ vlE!0.~ sHe, st9..J)11_/.skJ~j-e-i?: nosivDsti, a nap!3tz.all1JL_Ld.afjf~J.fJ..$1JJ,-Ilf:tutrafn,~_2..Q!JJJa~!$iLQrema~

""
I

bez p..kotlrn l s\mje r

P"lXl

'0

'ila<je III

"' 1

sl<!1~11

'0 I

stOlje

o~n.osno a~!az7:~.~_.~rr:~-rje,pja,.tl?9PogJ;9jgSJ}'))ElQfI~_~

Prema tome, buduCi da su vrijednost"1 momenata savijanja dui promatrane grede promjenjive (od nule u lezajnom presjeku do najvece vrijednosti woxM, tj, momenta sloma u polovis1u respana, sf. 2f) d), razllcita su i stanja ("sfikc") naprezanja u pojcdinim presjecima duz. grede, u sk!adu s dljagramom zav]snosti progiba grede od vanjskog epterecenja, sf. 19.
Q

,Slika 20.
Armiranobe[onska greda kao slcbodno pOduprti nosat prel--:o jednog raspona

-;)Sianja
~jerHI"""l

b) Pre~j~k';:;'~i~-;:;j~-"i"-"

~ap-;:ez;;iB' u-armirar.obe(onskom nosacu "'lioie!\om savijanju "_ _ ___ ""__ ...

.~-. ._c_.~ '''-''''.-,.~

.
.

c) Presjek u stanju 1/ i II!

- ...... "

..,,,

....

.-- ... -- .. -,.

Ai

d) Dijagram momenata s3vijanja _. . .,_

,,,,,.~",.e~- "--,~.-.""--",,,,.-

Stanje I U stanju, / t'!.~'!!_L"!!EQ.~. f}P(f}?'9.(Jj?~_s.4. rlJ.!I_a, .. {~j.rEJ29..djela naprezanja u be1f2!1u --{In?Fa--ma;'-pa stoga kaiemo da je cije/i pr~sjek aktivan. To znaCi da i tlak ; vlak
Slika 19.
Dijilgmll1 l;JvisnoSli )Ho)'jiil;1 ad vanjskog 6pterecenja
no~;,lbl

-pTeuztm7}uE'e70~Ta!~~~~~"sraim!ernou7f5V~n<:~E9l!3!!:!tralne n.~">i:

n_.- , - - - -

"'----., - ' - . _ -

-Najve-ea-vTaCna ,{iaprezanji;i"~irlJi:it5ii'u'-'rnar)Ja' savijanju (Jbv < Jiw

su ad nJegove viacne cvrstoce pd

_ 1

-,
36

37

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

Stanje /8
C

3. Dimenzioniranje AB Skfopova prema granh5nom stanju.s!omapresjeka

na,;:ez;;;Ja

To je ....granjY}Q~le koie pretl10di pojev! puAo/io8 U betol1u. Najveca vlatn8 u presjeku jednaka su vl8Gi15jcvrsr6Crbero7ri3((fh~;"'~' Jill' }/{oTa'ji75fed
-'-""~'.~~=<---"-~-'~"-'~"'-- ~
>

3.3.1.
.\

PRORACUN JEONOSTRUKO ARMIRANIH PRAVOKUTNIH PRESJEM AB NOSACA NAPREZANltL;>811ll1\~~

[if

--TsCrp!ji3"'!1em, pa raspodjela naprezanja u vlacnom pojasu ide- pokrivulji, dok je --ra'Spouje18 -fi<Jcm}J I lnproz-alljD ~Ioru-:;r;cklfiic7irn:.:;-(P(;ii7;;;rfi~Ct:"x -.,:("72)-:1rLl6r,ct "-T1<i8Jnje) razvuceno vlakno i betonsKa"'vraKnfrKtJja--"S'e" nalaze bUte vlacnom rubu
presjeka trpe nelinearne pa i izrazile plasticne deformacije (sf. 21).

'-~'-~-

Uzmimo praYQk1ltnj presjek 41l..nosata,...dimenzija b

-A IJ'

poiaeaoog annaturom plostine

t~r~ _~~j.i,.~J~( ~j?..Qf.';l_~li fJ).Loiomaot savijanja~{gr<1rljt~"~-rijc.d r)0$ 1 r:czno~sjte)7_

--~~,--.,. -'-~

Kao {;!o r,mo voc mkli. prosjck sr. nnlazi u III. s(<1njll nnprc7onja, sto znaci da js potpuno iskoristen kapacltet deformadje jednog iii oba gradiva. Moment" M, odu~i~&eJlaCnLdio.Jlelooskog-tJrBSieka...S-jadne.-.a.-Ylacnaa'matura"" ~~9~ta!ne osi Qdrem.-$.u_~QQgmLaLajuCe....uo_ut~rDi~ _,._sjJ~" f[l~~tJgp~.9_ udaljene za tzv. krak unutamjih sila .z..(,/. kU.
-- "' ..... ="~"~-~,--,,~~-~, .... "",,,I

t::~""

.....!I
Stika 21.
Radni dijagram. 0"---, belona pri viaku

KMstnkU,ro iii
ilmt<"l/J"() (TIl'()llo

dl

p:ri-u.:j" r1n,;fiiTo:lli

---'.---~

Stanje 1/

i
.'-

Kada moment savJjanja prekor~Ci _mom~nt nastan.kf!.. pU~9([(J{LM2:_~M.-'a~"U. V!?EflCJ"!!..

~jXJj~~!!:ff9Jx!JYID@ QUROfiD-aJiore_~prodlr~'"s'Je cf.llP'L~~~ ~<!~~__ ~.~ _~~~e.I!.~L[,.~,f!~o'!J!LeJQII "s"pukotinama) .i~~.lj_l!~0fJ.J? .n.O~!\(9ti" armatu,ra u cije~ostf pr~.u.~~'!!? ,l(!~c'!.yiJ.1J .lk9iL!.le
"f5J'ijfi7aspucavanja prenosio belon). Vlacna naprezanja i dalje rastu, a neutralna os ~Se~prema-'fjd;e'.--'Eir;agram-~ u tfacnom pojasu postaje zakrivljen budu6i da

OOton [rpi nelineame (plasticne) deformacije, odnosno ne ponasa se zakonu, zakonu proporcionalnosti.

po

Hookeovom

Stika 12.

Arrniranobetonsld flosac naprez.an savijanjem bel uzduine sile 5 po,dacima za proracun

a) Pravokutni popeem! presjek

5 v!acnom armalurom - jecinostruko armirani presjek (redovito se i u Uacn( pajas betana ugraduje tty. konstrukcijska iii konstruktivna annal;;ra.

Sianje //I
U neposrednoj blizini najugroienJjeg presjeka arfT1a~ura, pocinje popusta!~,."2.rjQosnp 'naprezanje-I:f"-Mmatuff-;. dd'Sei.V: grarrfGU-'veliRih~'rrioaulj'en/a- au = CI vi (bez pove6anja

ali:;e ipek presjek smatra jednoslruko anniranim)

b) Uzduini presjek 5 polofajem giavne vlaene armature i oznacenim Uacnjm pojasom betona

Pleu21!ti vcCe-oprore&mjr:f);-a-fiapreza'nja ',lIZ 'sOaceni "(rub;; tlac'/,a_ (/apre~;lnJa) ~a6tJfi}sktJ"c~r~ttJ60~"betbna'-' rj _b -'/8' _U Pbf6:Vistd"TirSI)(;na,~.rf9i?6a" 'gdje je

-mf/ffezaTTja-defamradjfT'rast[r~' "kffslali ,','~elika _' _dkr-e6u ~e'_ Vs'fiifo_nJ~ko)emmOgu

c) Oijagram naprezanja s vlacnom silom U amlaturi Fa i tiacilom silom u betonu Fb kao rezullantama vlacnih i tlacnih sila u betonskom presjeku
d) Dijagram relatlvnih deformacija annature 0 I belona Eb

'rub

,wNf-'-,:r" M~, 'produljeiija 6elika, i _skrE;6~/1j~ do~e-iu' ~ajve6e dopustive {ograrriCeTltJ-rvrlj~~~p?r--tt~v7Ja0i!j;~~.~~.~"q~~~ i ,~~e~'';' 3,5 %;rTD?~~p;;k7e u tZv:'griirllctiomsfanju sloma.,: Ovdje valja pdpomenuti da" se s'tafiJelll naziva stanjem $Ioma, alt ga je ispravnije zvati stanjem dosegnuca najve6e (iff granicne) nosivosti. jer se presjek ne moze slomifi kada naprezanja u betonu dosegnu proracunsku cvrstocu. Budu.6j da ovo sianje odgovara granicnoj nosivosti presjeka pri savijanju, uz odrec1enu sigurnost gradiva (eeUka i betona), ono nam sluzl Z8 dimenzioniranje AS fI.osaca.

-'1-etona

Znacenja oznaka:
crb i
X Eb

",

i E.a

T,

Fb

-naprezanja i relarivne dejorrnacije tlacnog ruba belona - naprezanJa j relatrvne dejormacije''armature - udal/enos! neutralne osi od r/acnog riLba (polaia/ neutralfle osi) - rezulwnta tlacnih sila II belonu (tlacna sUa)

- rezuilanla vlacllih siia u armalUri (vlaclla Sila)

!'\

:.. ..

38

39

- udal/enosr Fa (odnosno '(eiiSlQ AaJ od tlacnog ruba; koju nazivamo sratickom

visinortt presjeka ..,. I1da/jenoJ! Fa (odnOSl10 re.iifra armafllre AaJ od vlacl10g ruba belono - ukupna visina poprecnog presjeka -krak para unuiarnjih silo

a
d

Kada bi radoi dijagram bEHona bi~ pravokutan. dakle .kada bi 5e 5a5tojao sarno od prayca usporedna s osi noseta (bez parabole)" plos!ina lIaonoga dijagrama bila bi
j~dnostavno.

,.

-stl'arna udaYenos( ({acne sile Fb od (/acnog ruba

_--"l Najprije Ireba odrediti poloiaj neulralne osi,

dakle pomnoiak raculfske cvrs!oee befona (fa) i debijine fiacnoga pojasa (udaljenost neutralne osi od tlacnog ruba presjeka-x). Buduci da je radni dijagram slozen (sastavljen od parabo/e i pravca u5poredna 5 osi nosata) iii jednostavan - cini 9a parabola 5 tjemeno(Tl lzvan presj8Ra""lllna nJe"gpvu !obo Au se iLlaiu'lo !we pomnozak racunske Gvrstoce betona i deb/jine tlacnog pajasa te tzv. koejicijenla pUlloce, a:

Kako 5e prema 8emoutHevoj hipotezi deformacije mijenjaju linearno po visini presjeka, iz slicnosti trokuta iznad neutra!ne osU ispod nje, slijedl:
X:Eb=

(h-x):"
t"

-"- =
Eb

0.::..3l

!. .

E"

I'~

=a!sxb

,,=--'-11.
E", +:b

Ovaj koejicijenl punoce zapravo je omjer plostine stvamoga radnog dijagrama i pravokutnika, opisana oko njega. On zavisi od re!ativne defarmacije gornjeg ruba betona i dobije se iz izraza:

Izraz uz h oato zavlsi sarno od relativnih

deformac~ (prol'enja
Eh

i skracenja) pa 9a

materna nazvati bezdimenzijsklm" koeflcijentom Ik~ =~. OdaUe slijedi da je

+E

udaljenost neutralne 05i od tlacnoga ruba, x, je koeficijenta i staticke visine presjeka:

a pomnosku (produktu) toga

0:=-(6-E) 12 ' 3 -2 a=-'-za 3,

U naveden'tm izrazima ve!icine relativnih deformacija :b uzimaju se pomnoiene s 1000 (dakle izrazavaju se u tzv_ promilima).

Qvaj se bezdimenzijsfd koefjcJjem naziva koeficJjenrom poloioia neumill1c Of; Ck.J

Za svaku veliCinu () < e"

:s

3.5 %0 slijedi da je u < J.

Buduci de je naprezanje u armaturi (Ja. vlacna sila koju preuzima armatura plastine
presjeka Aa iznosi:
F~ == cr" . Au'

Aka beton nastojimo iskoristiti do najvece deformacije od Cb "" 3.5 %'1, koeflcijenl punoce, ex: iznosi
odnosl1o

F" =cr,.; ,A"

aka je arrnatura napregnuta do gran ice velikih produljcnji1. Tb(;n:1 siln koju prouzima aktivni dio betonskog presjeka shine b j visine x jednaka je pomnosku plostine Haroeg dijagrama betona Ao j skine betonskog presjeka b, dakle

a;

3,3.5 -2
3 '3,5

0,810,

Sila Ffl djelujo u !eiislll dijnWilrn<l 0;, Udaljcnost tciiSla da so izr<lIili i k<JO pomno!.nk debljine tlacnog pojasa i tzv kfll!jicijl!lIla po[oiaja lfacne rezullafire, U ':

gdje J.:.oejicijem pufufnjo n '(!visi () deJ(l!"IflaClji no

tI~('J/om

rubu belonu 11

40
~

41

;Wi&r::.1i4WliW"

3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju sloma presjeka

0:'

3. Dimenzioniranje AB skfopova prema granicnom staniLisloma presreka -. --.-----.

,,(3b- 4 )+2

Oznacimo 11 s koeficijentom m":: (uk, k:) dobivamo

I11 n

2E J, ( 3r." - 2)
Za svaku veliGinu () < eb ~ 3.5 X)(l slijedi da je a' < 0.5.

-b-/Jl'ls =M",

odnosno
m;:::

Za najvecu deforrnaciju betona od eb = 3.5 %c koeficijent polozaja a' iznosi:

0:'=0.416,
8uduci d8 pri cUorn sHvij,J!lju (kuje upravo ruzm'DlrBrno) !lema uzduinc sHe (kao rezne sile), iz uvjeta ravnoteze uzduznih sila slijedi da unutarnje sire moraju biti medusobno jedn8ke:

"

bh-

~" 'Ie

m"

(akoJ.e Mn = M'l' /odaje <m n = maJ

c) iz toga so dobiv3 potrcbna vislna prcsjcka, h,

pa slijedi

a buduci da su suprotna smjera, cine par sila, tj. daju moment u stanju 111. koji Je jednak momentu sloma. odnosno granicnoj nosivosti presjeka na savijanje M",

gd/eje:
b) Krak para unutarnjih sUa. z, jednak je:

k~~ :::: J

m. 'Ia

- koeficijent visine p'resjeka

h - staticka vis ina pres}eka

uvrstavanjem vee izvedenih

izr3za za ar , Ix

dobivamo

Mil - gr(Jniclli (ra.cunski) /nomenl savijanju, odnosno grallicnQ vrijednost rezne sUe b - sirina presjeka
Da bi se uporabom doblvene formule staticka visina h dobila u centimetrima (em], Mu treba uzetl u KNcm, a sirinu presjeka b u centimetrima. Ovaj uvjet nije nUZarl jer se staticka visina 11 moze dobiti j za Mu [kNmJ i b [mJ. Koeficijent k hl) je bezdimenzijska ve!icina. Kada znamo staticku visinu presjeka znamo i ukupnu - dodamo joj sarno debljinu zastitnoga sl6ja. U presjecirna nosaca. naprezanih savijanjem, uzima sa qa sloj betona .,na dijelu od tezisla v!acne armature do vlacnog ruba presjeka nema staticku funkciju ial<o je annatura unutar betona.

z=h-a<'x=h-a'k.r h=I!(J-a'k,) .
gdje
:0
jzrat

(,I -

a' k

uvodimo bezd1menzijski koefidjent k z (koeficijel1{ kraka

1JIwwrnjih

silo). P(l sHjedi

Kako za ditnen~io~lranje AB e!emenata metodom granicnih stanja nosivosti: mora :biti ispunjen u~jEH._~!C,l _je moment stoma, odnosno granicna vrijednost nosivosti presjeka M" jednaka ~;ir'a-~icnom momentu savijanja. tj. granlcnoj reznoj sm, sluGai' savijanja (bez uzdu.zne slIe)

za

M.=M",
mi cerno ih izjedna,Citi pa slijed1 Uednadzba za punu iskorlstenost betona)

dl

Da bismo odrediU u~upnu. stvarnu visinu nessea, d,

Fbz=M"
a.bx!ok;,h=M"
,

onakvog kakvog cemo izvestl. potrebno je vrijednosti statieke visine h. izracunanoj po gomJem izrazu (h "" khb .JM;TbT;00?fatiVeITCTm[zaslitnogslOja'6efona a i udaljenost

:x=k,,!t

aok J ok: bh!

ffJ ""

Mil

iprocjeila udaJjenosti do tei:iSta armature avis! a neko!iko Cimbenika kaa sto su:

krajnjeg ruba annature do tezTtaanna!ure. velibna zMMnog sloja (puglsv!je 1'],].) i

- .....--~-.,--.-

~-~----'------

'I

42

43

_c _ _

co

. __

"'~'''v'.''''''

""U"IU

~'V"ICl f.J1~;:;'It:;':",i;;I

ko!icina armature, poloZaj afinature u presjeku (glavne, razdjelne), grupiranje armature (poglRylje 3.4.1/ itd. Dakle, budu,,; da vrijednosti ovih paramel.ra najcesce mommo prvo pretpostaviti, i ukupna visina bil ce samo pretpolilavlla, doll izracunom ne odaberemo potrebne velieine, te odredimo stvarnu visinu. Za najjednostavnija rjesenja, ukupnu visinu nosaca d, odredit cemo pomocu sljedeclh izraza: - kod ploea (sl. 23)

mazemo odrediti iz jednakosU momenta para Lmutamjlh sil.a i granicn"og momenta

zr:,::;;: M"
k h A" do,. = M".
----~--.:=::::::c.

odnosno:

____ .

gdjeje:
GI) -

debljita

ZaSril/log s/oja bf:IDna

Hi jz uvjeta ravnoteze unutarnjih Uz'duinih sila (nema uzdu~ne sile kao rezne sHe)

4' - promjer glavne armature,

Stika 23.
Armiranobetonska ploca s gfavnom annalurom

,I

bl

Uvrstavanjem odgovarajuCih vrijednosti u gornji izraz dobivamo

A,,O,.;=o.xb!s

u }ednom smjeru
a) Uz-dufni prosjek (smjer glavne armature)

b) Popr~i presjek

A,,cr,.,
odnosno:

=C<

k,.fJ.b[,.

- i greda (sl. 24)

d= h+a, odnosno
d == h + Go

A.,
- za armaturo smjeS tenIJ II jedOlI red (51. 24 a)
gdjeje.

ak'/'.b." cr "f

+ 4> . + 4> /2

~;;;'+$::;'-$+-3.0~m / 2 - za armaturusmjesrenu u dva reda (sf. 24b)

gdjeje:
$1' - promjer stremena, a 3.0 cm-najmanji vertikalni razmak izmedu sipaka (za punivo-agregal S $max< 31,5 em)

11 =:

ak .;: .r 8 o,.{

koeflcijent armiranja. pa slijedi

\ A"

=~bh

'J

V,dlj'VO je da koeficueo' armlraoJ1 P" ~: bredstaVI)a odnos plostina celicncrg i

betonskog diiela presjeka, a to je vrlo rna
i

....

....~

A\",

j. Stoga umjesto njega testo konstimo

S/;ka 11.
Armlranobelonska greda 5 uzdui:nom ar~ maturom i stremenovima

100 pula vecu vrije<1nosl)l !'.v.,), koju 1l'I/.iv;Jrno postotak armiranja.

a) Gfavna arrna\ura smjestana u jedan red. b) Glavna Mm:1\ura smjos!cnu u dva reda

f) Najmanji (mintmalni) postotak armiranja --..-----,,-..

-.'"-~-"--~ ....

".

najmanja k~Hq.b1iHtrmalure
"

,,-"""._-""._,

..... -~.,.

-~

--

Kao ~to vidlmo ukupl1a vis ina presjeka ovisi 0 statickoj visini, za$titnom sloju betona, kao i 0 velicini, naCinu armiranja i pofozaju armature u presjcku.

U pog/:nlju 3.1. naveli sma osnovne razloge \:Iporabe najmanje kolicioe armature, odnosno najm~njeg postotka anniranja, a suda cemo pojasniti kako se ani odrecluju,

44
ii>:pp. i~\N'hG;t!Aft:j":o;

45
''1":""""'0
'~lW"Y"',"""'-"<'

t I

3. Oimenzioniranje AB skfopOV8 prema granicnom staniu sloma presjeka Najmanja kOlicina i'lnnature odreduje se iz uvjeta da armatura u vl8enom pojasu pre:;jcka proo/.n\l~ llkujlllU v!;n;t\u !;ilu. hoju jll lllijo pUjilVO pukolil\;! pllI/.ilmlo ilolon (51.25). Taj uvjet g!asi:

3. 'Dimenzioniranie AB

skfopov~ prama granicnom stanju sl0'}1a pres[eka

J
':

'Prema tome, za pravokutni presjek gdje je moment tromosti 1J

11 '" 6.Y d I J'd-- (),5d (.~(. 25), ljliJuuj

b d

I?

,statitka visina

fl:- ~ 10 2 a,;' h- i :,'-----~~i+_-~_l+_~--------~----'----~~---I .. A.

--f" 12
(

bJ J

d)' odnosflo

Siika25.
Pravokutn( poprecni presJek armiran najmanjom kolicinom acmature

",,,,A,,"

l2Of~,,;F;-H/("d)

bll

fbi.

O,02?7/N
0"

Pukotine u betonu nastaju kada vlacno naprezanje dosegne vlacnu cvrstocu betona

k:

NajrnanJu kqllcinu armature prakticno proracunavamo kao postolak od betonskog

--presJeka koji

J..=w,
gdje j8: M =( mr,i1,;' cr '>i)' Z i predstav!ja vanjskl moment savijanja (M), kojem se odupire minimalna armatura sa 5vojom silom Fa = mirr4a alii na kraku unutarnjih sila z,
<

je odreaer1PropTSrma-:----- ... - - - - . - -..."~----0

. -.-.-

i:rtJttotl aa naJmanJ! pos"ttlta:rmmiranja ll. ovisi

cvrstoci betona i armature u armiranobetonskom' p~esjeku, zbog bolje preglednosti, i lakseg rada Dve vrijednosti iskazane su (ablicom 46 .(vidi u prilogu). .

a w..

",.!L
Yd

i predstavija moment otpora poprecnog presjeka. Stoga v!acno naprezanje

! na kraju ponovimo; najmanju kolicinu annature uzimamo tako da u slueaju pojave pukotina u vlacnom P9jasu presjeka cjelokupnu vlacnu silu- preuzme armatura, _kako ne bi doslo do krhkog vee duktilnog sloma AS konstrukeije. g) Najveci (maksimalni) postotak armiranja - najveca kolicina armature

u betonu u trenutku otvaranja pukotine iznosi:

"'f"A,, cr '0; z .Yd I,

Uz pretpostavku da je vrijednost v!acne (;vrstoce betona priblizno jednaka 1/10 t!acne (;vrstoce, tj,

Do pojave krhkog sloma, odn<ts.n~sJ0f!1a prako betona, moze doCi i zbog preveJike koUCine arm~Sh..I~LJC)9-~LslQm_.D.?3!9.iipreko-~e1O-rJi1t-'21e kmra~![IjjL ..nedUkilla~
slo~--

. . .

--oa5TSe- ~acJ!9J:1asao..duktil[lo,\la!ja_.ogr:aolcjtiJs.9HCinl!_.~nnature
"ogranlcava na
dio armature kod

'm;"A"

I
I

balansiranog stoma. nastaje. kada' u isti tren beton doseze najvecu relativnu deformaciju, a armatura relativnu defonnaclju kod graniee popu~tanja; Takav slom nije 'pozeljan te am1aturu valja smanjiti da bi se oslgurao duktilan slom. Najveca koHCina armatura odreduje S0 u presjeku s pukotiM nom, tj. kada se presjek nalazi u stanju 1/ i ograniGava se oa:

tzv.

raTay-sTein

u presjeku. Ona se

Pukotlne u v!atnom pojasu nastaju pri re!ativno ma'am optereeenju pa se prije njiho,:a otvaranja u tlacnom i vlacnom pojasu maze pretpostaviti lineama raspodjela naprezanja beton,'!. Kod malog tlacnog naprezanja u betonu sliJedi
z~h--~h--.

m_ A

~(O,405. f,

1
46

x------- \

cr v;

J.:b-h ""
,

-J>-'--""'-~'-~"~""-"'=="'=

Yg
3

d 6

8 fl. ..,.. -= 0,405._

".,

(za

grede [place)

47

_... -r-' ~ e' ...-' " V

";/'

,,,,,,,IIVIII

':"wl/U SfOrna presluka

Stvatrli pbstotak armiranja mora biti u granicama !lmin < !.l

~

.<

ilrnux' Ukoliko

..--proraCoIIOlII d6DiVamo-i!<~;;'-;;;"-ti3daDo\iecavariio Kolicinu-Clrmatyee.......ako nam je.

> ~_=. tada moramo povecati dimenzije presjeka

(b iii d) i ponovno proracunat;

armaturu koja mora bitj manja ad ma.r4a' Me6utim, ako arhitekt to ne dopusta, moramo iZvrSiti tzv. dVDstruko armiranje, odnosno dodatnu armaturu postavljamo u tlacni i u vlaeni pojas, Osim toga jos mozemo iii smanjiti.opterecenje ili"povecatl marku betona MD. Ipak, na kraju valja reci da se inienjer mora ad!ucno suprotstaviti svim navedenim m[erama, jer sve vade smanjenju kakvoce i trajnostL

Prema tome, 8tO god da odaberemo, presjek betooa je visi. ali je kOlicin~ armature manja i o~muto, pa it? na 'projektantu-statiearu da odluci st~. Ce odabrati, , ruko~o~eci. S9 ekonomskim i arhitektonskim raz1ozima, ako su oni presudni (za manJ~ raspone valja u potpunosti iskoristiti nosivost betona, dok kod vecih npr. mo~tova -:- annaturu).
U praksi se moie desitl da je visina nosac8 Iz nekih razlaga (npr, arhitektonskih) ogranicena" pa za takve slucajeve r:noiemo pretpostaviti i deformaciju armature 'Q = 5 ~, kOJa daje srednju do malu visinu presjeka.

o selzmlckl akflynlm podrucJlma, a

U CI!JU

oSlguraTljacroKUTn"if'\ preSjeka odabite

. '

3.3.2.

PRIPOMENE UZ UPORABU TABLICA ZA OIMENZIONIRANJE PRAVOKUTNIH PRESJEKA AB NOSACA NAPREGNUTIH SAVIJANJEM

se E"a =]0,0 %0 i .b < J,5 %0.

.,...~'!...!JQ.~aCe napregnute savijanjem, najv.~9:.M ~.~P.u.~.E'.'?.X~I.~!!:,na. deformacija vlacne armature-TznoSiE:; = JO%o,~jl..1l<Uifig3."5r{)pU~.ti.vCi.. ~~Jativna deformad/a tla-c;rrog betona~-~3~T"%o,-za-dimenzioniranje pravok~t~itl' presjeka napregnutih savijanjem

Valja JOB dodati da se kod ovakvog nacina dimenzioniranja, ked dfmenzije nosaca n,i5,u ogran~cene iz arhiteklonskih razloga, kao' racionalni omjer (nije uvjet) sirine i VIS!ne presJeka preporuc:uje

AB -

Koristimolabii;;'33 (koje

se nalaze na kraju knjige) iz kojih za svaku vrijednost tb iea mozemo ocit~tL.~govarajUCa.b.~lrnfIDf;ij$Is~ .. k.Qe.fi.cii.qnt~ .Jf;r,..~. mn. i '~hb~ 'Nac"in. ria kojTCemo-aTmenzionirati AS nosaee pravokutnih presjeka -naprefJ'nOfih -sa"Vijarijem i

pritom koristiti tablice ovisi 0 postavtjenom zadatku, a u praksi se mogu pojaviti sljedeci slueajevi:

Dakle, k?da ~daberemo vrijednosti Eb i 0' tad a za odabranu MB i vrstu armature p,~mocu ta~lice za dimenzioniranje pravokutnih presjeka (rablfCtl 33) oCitamo koeficlJente khb I kz:' te odredimo staticku yisinu presjeka

f%D

1.

koji cesto zovemo slobodno iii izravno d;menzioniranje, nastaje kada rezne I ~ "'mom-enr'savijanj~ ~;yC trehciOdre~.>iti pl~tinu betbnskog

kOllcijent armlranJa

presje~:-rpl0sH~0'"pre-sjeka :~~:.~~ft~.0.Q~f.1.,".9L~?li~."R~"~~~.~.a,. . 1~J1L3?c,r

}.t. . .

i potrebnu plostinu armature _ _ _-;-;-_-,

Pri'ijas:3\.;a:nJu ova""KV8: zadatka najpnje valja odabrati marku betona MB, vrstu armature, sirin'J presjeka, Ie deformacije betona eb i armature fa' Oa bi presjek dosao u stanje sloma, bar jedna od spomenutih zadnjih dviju velicina mora imati granicnu vrijednost. Pretpostavimo Ii slom po armaturi, uzimamo E.a = 10 ~~. i b "" 3,5 .~. Za slom f.?o betonu odabiremo Eb ~ 3.5 %0, a .de:.fo.rr!1adjl!__~!.f!1a.ture' u

~CA" k,~"cr,,]

PRIMJER 1, Za pravokutni poprecni presjek sirine b "" .10 em I sf. }6), naprezan n:,omentom savijanja ad stalnag opterecenja Mg "" 95,8 kNm i promjenJlvog Mp "" 87,3 kNill, te pdabranu marku betona Mil 20 i vrstu armature RA 4001500, valja odrediti visinu presjeka d i plostinu presjeka potrebne armature Aa pOl'

. . ".. -~ Vazno~je napomenuti da prHikom ,odabiranja deformaclje ea < 3 %0 (za say izrazito skodljivi okolis, erme ogranicavamo velicinu pukotina - bazenl) morarno poveeati
faktor sigurnosti, a lime i granicni momenrMlf' U prvom slucaju dobivamo vecu staticku visinu i manju kolicinu armature, a u drugom manju staticku visinu i vecu kolicinu annature (Ea = 3 %0), Radi sto boljeg iskoristenja gradiva prj slobodnam dimenzioniranju cesto uzimamo ~ ~_.!!. %0 /j~ roo, nomommo imati na umu da taka dobiveni rezultati nisu

intervai-y..}. ~..$.gQ,s)_a~.:

__

uvijek ni prikladni nr najracionalniji. Uporaba ovako velike deformacjje armature omogucuje prin1jenu mEl!e plastine armature, a zahtijevZl izbor visokih prcsjeka, Ie cemo dobiti duktifBn (iifavf) presjek s malo armature.

SliIw 2t!.

48

I
j
liif

Pr<Jvokulni poprc:cni presjek arm iro0ot)r:tonskog nosaca

i~ '-

49

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom slanju sloma pre?ieka

Prvo moramo izracunaU granicni (racunski) moment savijanja 10". lz tab/ice 45 ocitamo vrijednosti rasclanjenih faktara sigurnostl, za s!ucaj opterecenja g + p, uz nepovoljno djelovanje sta!nog opterecenja g (poj!!JH'lje J.!.), j deformadju annature 02:3,0%0, kojiiznose'tg","/,6 i"'/p= /,8.teimamo: MI. = 1,6 M g + / ,8 M p
10"
=.:

3, Dimenzioniranje AB

skfo~ova prema granicnbm stanju .sloma pre~i~ka

s-

odabranom vlsmom presjeka d odredujema vrijednosti stvamih relativnih deformacija betona E}; j. armature Ea , odnos.no stvamo potrebnu plostinu presjeka armatur~ An. Stoga sada valja provjeriti kOje vrij.ednosti koe.ficijenata ~hb i k z odgQvaraju odabranoj visini presjeka do: 70,0 em.
II"" d-a::= 70,0-7,0 = 63,0 em

1,695,8+ J ,8 87,3:::; 310.42 J:Nm =- 3/042 kNell!

-------------------

a) Uko!iko visina nosaca nije ogranicena, pretpostavlt potpuno !skonstenje butona i ormaturc u prcsjnku s.odabranim dufunll<.lCij;lIHil r" " .U'X,u i 1".11 ;;;; IO,O%u. pa cemo dobiti visok presjek 's malo armature, sla je poze!jno sa stajalista duktlinostL Za ove deformacije i marku betona ME 2() iz lab/ice JJ proizlaze vrije~ dnosti koeficijenata; klJl,= /,953 i k:= 0 ..\'91, pomocu kojih odredimo staticku visinu presjeka: Sada U lablici JJ u koloni 'pod oznakom ME 20 potraiimo dobivenu vrijednost z.a k hb = /,958. Ukoliko ne mozemo pronaCi tocnu vrijednost, odabiremo prvu manju vrijednost i za nju u istom redu proCitamo e.h' Ea i kz'

cerna

h=kh/t' -=1,953 rl042 - - = 6,0 _,oCII1.

. b 30

" Pi

Sad a valja odrediti ukupnu visinu, odnosno debljinu presjeka, d,

Da bismo debljinu presjeka mogli odrediti potrebno je;

poznavati skod!jivost okolisa u kojoj se nalazi armiranobetonski element, kako

Vidimo da su vrijednosti deformacija jednake onima kole smo pretpostavi/i, a razlog tome je stvamo mala razlika izmedu staUcki izracunahe i odabrane vi.sine presjeka. U slueaju kada 1e ova razHka veca, stvama naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s njima co j deformacija betona bili mania od pretpostavljene (naglaseniIe kod ploca nego greda), Posve je logicno da ce u tom sluc,aju biti potrebno i manje annature nego sto to zahtijeva pretpostavlj"enl k1 ,

bismo odabrali deb!jinu zastitnog stoja Gil' _ pretpostavili ve!lcinu promjera g!avne armature Q i stremenova 4\" kako bi mogli
odredHi udaljenost tezista armature do vlacnog ruba betona G, odnosno valja pretpostaviti smjestaj armature u jedan iii dve reda (sf. 24). Tocnost ovih pretpostavki ~eme!ji se na iskustvu staticara iii proracun valja panovili (ponavljati).

Potrebna plostina armature

A
!lIJ/lI

M" .k; 'h,a"i

31042 0,892-63,0-40

U ovom p~mj~.ru, za.okolis srednje. skodljivosti, odabire se 0 "" 3,0 em (tabliea 9/, dok se Z3 ari:naturu pretpostavlla smjestaj u dva reda (zbog re!ativno v~!ike s.tatick~ visine) s pi;etppstavljenom veliCinom promjera glavne armature $19 m.m i stremenCi~ vima ~6 S. Qvim podacima visina presjeka bit ce:

mo,.

b) Kada bi se traz.!ta najmanja visina presjeka, odabrana deformacija betona j dalje bi iznosHa eb = 3,5%a, dok bi deformacija armature u tom slueaju b.il.a eo "". J,O%c, pa lz tablice 33 dObivamo: khb = 1,453 ; k, = 0,776, odakle slijed;:

d: h+a; a ""

G{)

+$" +!jJ+ 1,5

='

3,0+0,6 + 1,9+ 1,5 "" 7,0

em,

h=

1'453_~31:;2 = 46,74'cm,-

.; d:=.lj2, 8 + 7,0:::: 69,8 em.

Dobiven~ 'vrijednosti 'zaokruzujemo i odabiremo na cijeli brej, 5 iii 10, a djede na centimet'?r (kod plata) iii one proizlaze iz zahtjeva gradevine.
Odabran:o, ~=JO;O em.

Za odredivanje ukupne visine presjeka d, pretposfavit cemo sve potrebne velicine kao i u primjeru 12. .
d:;:: h -!-an +$ .. +$+1,5 == h+a: 46,74+7,0= 53,74 em.

50

51

Odabrano d = 55,D em.

Iz'izraza za staticku visinu h

~ khb .

h", d - a" 55.0-7.0" 48,0 em.

khb =

J
2

slijedi izraz za sirinu' poprecnog presjeka

J.. J M"
h =

48,0

31042 30

= 1,492.

k 2'M b =< hb. 2 u, odakle dobivamo: h

1,953 10650 - 2 7 40.5 1 4, 6 cm ..

Odabl81l0 b

2j,O nil.

31042 '. := 2050 em ' 0,789 48,0 40 Dakls, pri smanjenju deformacija u armaturi sa eo "" 10,0%0 na lOa '" 3,0%0, U2 nepromijenjenu deformaciju betona eb .= -3.5%0, dobivamo smanjenje visine d za M= 70,0-55,0= 15,OOcm,

Pbtrebna plostina armature iznasi;

j
I

upur=k ./.
:

M"
1 G",.

10650 1 0,892,40,5,40 -7,37 em

i poveeanje potrebre plastine presjeka annature Aapot za

&l apol = 20,50-13,80 = 6,70 cm2.16.70 /00113,80

= 48,55%}.

I
~2. Drusi' $Iu'ii nastaje ,kada su iz arhitektonskih razloga unaprijed, odredeoe
j

PRIMJER 2. Valja-odrediti sirinu poprecnog presjeka b (sl. 27), kao i potrebnu plostinu presjel<a annature, aka je poznata ukupna visina presjeka d -= 45 em i racunski moment savijanja Mu = 106,5 kNill, za odabranu marku betona MB 20 i vrstu armature RA 400/500,

poznate dimenzije presjeka i granicf)! moment Mil' a potrebno je odrediti plostinu presjeka armature Au' marku betona ME i vrstu armature. Kada je zadatak Dvako postavljen, do ~esenja dolazimo tako da preko izraza za statlcku visinu presjek~ IT odredimo koeficijent visine khb :

, a odavde slljedi

Slika 27.

Pravokutni poprecnl presjek

arm'lranobetonsKog nosata

Eb "'3.5%~

Aka ponovno pretpostavimo potpul1o iskoristenje betona i celika u presjeku, tj, i eo r:I [0,0%0, vrijednosti koeficijenata k"" j kl za ME 20 lz rahlice 3.1 im;l\ ce iste vrijednost! kao i u primjeru 1a, pa sHjed!: khb~ 1,953 i k,= 0,892; presjeka d. staticku visinu II ne mazema predzna odrediti. jar nije odredena 8nnatura, time i poloiaj njezinog lezista (pop/llv/je 3.3.1. d). U praksi, medutim, bez velike greske mazema uZeti de je
VIS Ina

Sada u tablicama za dimenzioniranje pravokutnih presjeka (tablica JJ) za odabranu marku betona MB, potraiimo izracunanu vrijednost koeficijenta visine k/tb- Ako u tablicama nije moguce pronaCi tocnu vrijednost za khb' odabiremo prvu manju nju odabiremo koeficijent k., pa vrijednost Oer sma time nf) s(mni sigurnosti) i slijedi '

za

lako nem je dana ukupna

A~-~
k:
''''(5.

,
~
w

'a

",

h""O.9,d~O,9'45=4(),5 en!.

~
i~
"

-------

52

53 '"

.,'

, I

"

3. Dimenz;oniranje AB skfopova prema qranicnom staniu sloma presjeka PRIMJER 3. Valja proracunati potrebnu armaturu pravokutnog presjeka dimenzija bid 35170 em (sl. lH ~ n;lprol.nnog momcnlom s<.lvijanja od Slalnog opterecenja Mj'.. "'" 165,0 kNm i promjenjivog opterecenja /YIp -:=./3f.l kNm, Z3 ocbbmnu mi1rku [W\Of);l Mit .10 i vrs!u am18turc NA 400/500.

3. Dimenzioniranie AB skJopova prerila9ranicnom staniu ~(oma presj?ka

Ovaj.slueaj u praksi dolazi ka9 je ogranieena vjsina presjeka iii kad se u upor~bi jodnu konstrukcijo tr~7..i provjora nosivosti isle S obzirom na promjenu funkcije (ildaptac,ija 'proslorija za druge namjene i povecanje opter~ce.nja npr. ~rljelaz ,,'v;mrudnih toro!;) preko mosnih konstrukcijll}. Nosivost presjeka, odnosno granicni moment savijanja Iv!u' za poznatu plotinu am18ture mozemo dobiti postupnim priblizavanjem (iteraUvnirn postupkom), pa imamo:

'/'

1
!

-6-JIr1"1
M
II

----5'ICC"",,,2"'''~avokuifll 'popreCfll presjeR

;\I",ir;u\oj)(,!nno;knq nosn{;n

1 korilk: rHVO so [In!ip0S\:WI /;: k!

.:=.

{J,Y;

j izracuna vrijednost granrcnog momenta savijanja

M u uporabom iz:raza

Ukupna vrijednost racunskog momenta MJI bit ce :

M"=A o cr,,,O,9h.
:=

J.ti'..,f.~

+ 1,8M f'

Co:

1,6 }(5)J+ 1.813/.1:::: }9<).98 kNm =: 50000 kNcm

U slucaju kada su nam dimenzije presjeka paz-nate, deformacije betona i armature ne odabiremo, vee najpdje pretpost3vimo staticku visinu presjeka uporabom izraza:
"

2.korak: novi kz ne slate se sa starim (0,9), te S8 odabire novi kr i ponova [zracuna Mil

h=O,9d-=O,970=63 em,

a zatim odredimo vrijednost kdejicijclI{() vis inc pre.ljdo khh :

I
stupcu za MB 30 potrazimo dobivenu vriJednost za khb := 1,667. Ako ne mozemq pronaci tocnu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost i za nju u istom redu ocitamo vrijednosti deformacija annature ca i betona Eb' kao i koeficijent kr Kako Sada
U

3.korak: treci korak ponavljanje s prethodnim Mu'

ie

1. i 2. koraka sve dok se novi Mu ne izjednaci

PRIMJER 4. Za poznate dimenzije pravokutnog poprecnog presjeka bid ::40185 em, marku betona ME 30, vrstu armature R.4 4001500 i poznatu plostinu

u tablici

presjeka armature Aa = 64>22 ""22,81 em 1 treba odrediti granicni moment savijanja.

je u na5em s!ucaju prva manja vrijednost za k hb ~ 1.657, slijedi: 4, = 3,3%0; ca := 10.O%a j kz := 0.898.,
Potrebna plostina armature. bit ce:

1. korak:

za pretpostavljenu vrijednost koeficijenta kz "" 0,9 odredit moment s3vijanja Mu preko izraza:

cerna granicni

Mu

=A,,cr~r,O,9h.

50000 0,898,63,40

$v8 mm, uz odabr.anu velicinu zastitnog sloja

Buduci da je poznata ve!icina promjera g!avne armatufe 4>22 mm i stremenova Q = 2,5' em, nije tesko odrediti po!ozaj o

njezinog tezlsta (armatura smjestena"u jedan red, sf. 24 a), odnosno IzracunaH staticku visinu presjeka fr,

3. Treci slueaj gojavljuje se kada za poznate dimenzije p~esieka, p!ostinu armature, lefona i vrstu armature moramo odrediti nosivost presjeka odnosno moment sloma (Mil "" Mu)'

h ~ d -00 -$, -$/ 2c= 85,0- 2,5 -0,8- 2,21 2 = 80,6 em

marRu

M"

=12.8/>40.(0,980,6) =66165 kNem.

55

.-

54

;j, utmenzlomrame Ab Sf<!Opova

prema gran;cnom

SI"nlU

slorni;J fj/8SWKi;I

n . _ _ __

3, Oimenzioniranje AB sklopova prema granicno:n sta'nju sloma presjeka

Vrijednost relativnih deformacija betona j armature, odnosno novi koeflcijent kz dobit

Cerro it vrijednosti koeficijenta k hb

3.4.

ARMIRANJE ELEMENATA NAPREZANIH SAVIJA"NJEr.j VAlNOST PRAYILNOG ARMIRANJA

k "

~66185
40

80.6

=1.981 :>E;lE" =2.4110'/00 :>k,

~0.925

3.4.1.

2. ko<ak.

Bada 5 dobivcnim lr",

(J,PJ,5 i:mova raCqoa mo ~.f"

M" = 22.81 40(0.925 80.6) = 68024 kNcm.

k .. -

~ =1.954 => E,I" =2.4110'4. => k,

68024 40

=0.925

_~@y!,I~,?:n_, izbor j raspored armature u presjeku, kao I ispravan nacm obllkovanja I 'vodenja a-rmat~'re~- Cij'elom' '-d~-Ijr~om-" rasp'ona", eiemenata, ,o~no$no, ,p-riiVJ!no knostn !jranjt). armal! tee oct jzuzet?oq', i~_ ._~~~_~aJa,__:,a]{o~~o~iRiira.nfe~ 'prolektiranih svojstava armiranobetonsklh elemenata i konstrukdja u grii'nTtnfh stanja nosivosti", take i zarosiguranje njjhgY_~.,!.r.C!J.C1.~.st!: __ ,_, '-'" -' .'--.. ~--~~--,--~~ Pravifnim razmjestajem i vOdenjem armature uzdt,tz raspona elemenata i konstrukcija, ispravnim nastav!janjem i sigumim usidrenjem armature, kao i korektno projektiranim i izvedenim zastitnim s!ojem betona uz armaturu, moraju se prije svega osigurati sve pretpostavke proracunskih modela za ana!izirana stanja naprezanja i deformacija.

podrueJu

Protacun se ovdje zavrsava ler ~e vrijednost kz iz 1. koraka ponovila, Prema tome gra~ni moment koji presjek moze preuzeti iz:nosi

povee-a5i8auRliT06s,! {~ifa\{ost),a kodzido~a' 1 stupova.kao izrazito tlacno_,o_ptere6~~ih elemenaia("sk!~po~~LpoYecava i nosivQsL ." ,~- ,. _.--

ocrreaenoj 'mjEirl ta~~;;6er'utje6e-"na '_r;o~s_j~ost: Armaturzi'li flacii'om pojasu pl?ca' j Qreda

Arm.atura, osim osr:Qy.f!~ ...l}.loge koju ima u vlatnom pojasu, 'j u tlacnom podrucju u

M, = 68024 kNcm = 680.24 kNm

uz relativnu deformaciju cb / c a = 2,4/ JO,O%o, ako je armatura u presjeku unaprijed zadarla j iznosi Aa = 22,81 em2 ,

NAPOMENAJ U sfjedeCim pog!avljima ove knjige prikazanl primjeri dimenzioniranja

odnose se na uobieajene konstrukcijske e!emente u vlsokogradnji koji su 'dimenzionirani ~ velicinom lednotiko rasprostrtog promjenjlvog opterecenja no veCom od p.S: 5,0 kNlm2,

!zborom odgovarajuceg promjera i pov61jnlm razmjestajem armature u presjeku i uzduz raspona mozemo u velikoj mjerl utjecati na raspored i velicinu pukotina, ali ih ne mozemo eliminirati, osim naravno u slucaju prednapinjanja armature (poglpvlje 5.1.). Osim naprijed spOrt:lenutog vazno je naglaslti da pri odabifu armature u elementu i konstrukciji nikada ne smije biti manje armature nego Slo je neophodno za nosivost, funkciona!nost i (ralnost, ali niH vise nego Ii je to potrebno za dukti!nost (pogifJ Ylje 3.1.). Kako smo u pog/fJYliU 1.2.1.1. i 1.2.2. obradili pojam j znacenje sidrenja armature j zaStitnog s/oja b"etona uz armaturu, u nastavku cerno paznju posvetiti ostaJim ~iniocima neophodnim j vaznim za pravilno armiranj'e,

3.4.2.

GREDE (podvlake, nadvoji )

napre~anih

Kao sto sma vee rekti. kod All elemenala

savijanjem, beton preuzima

Uacna, a annatura vlac~na~~.E:..2,lg~?j .~;-nature'upr2~jeku, nosa&! stoga ovisi olome ko}aTestrananosata izlozena vlacnom naprezanju, ------....- - - - - - - - -

..,

.-.,-~.

... ,._,-- ,.",.'-.-. -_.

-~'

-,

-.-

~.-,-,.--.."....".,...,.",

Kod~ ta,lickog .susta va grede :-. s.lobodD2.pod upQi..ri.!le'l (Rca yo ~utn" jJrg.ru.e kai p resje' ka T), gdje-_Su mOIT1lnlisavijanja pozit_ivn_i, 13r~iramodonju stranu nosa~l. 29 a). U prepuslenoj (kc)n7.olnoj) g'red; $>;j~IF"Jnjn' (";bic~o-'~u -rlcgativni, pa je gamj;]

rr;;;ncnlt

I-

strana nos8ea razvucena (vlak) , zbog cega Elrmaturu prijepusta postavljamo u gornji
dio presjeka, 117.. gornji rub (sl. 19/1)

56

;--

57

-r ,

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

Kod ostalih statickih sustava, kao sto su grede s prijepustima (sf. .29c), upete grede ili protcznc (konlinuiranc) grede (.1./. 29 d), dijagram momennla moze biti j pozilivan i negativan, ovisno 0 opterecenju, pa u odnosu na tu Cinjenicu po!ozaj nosive armature zavisi od predznaka momenta savijanja, tj, ad toga koji je dio presjeka razvueen.

3. Dimenzioniranje AB

Sk/opo~a prema

granicnom'stanju s/o.ma pres/eka

bl

dI

p(

kNlml

9 (kNlmJ

<,

i
I ,
SI (ka 29.
,Zavi~n6.s~ izmetlu \'Iacnog naprezanja, odnosno dijagtama mornenata savijanja I' polofaJa ~rmatura kod nOS8ca razlicit!h statickih sust;ava, opterecenih jednollko_ raspro.strtim
o'ptete~njam

:: a). SIo~Odno poduprti nosac s prikazanim statickim sustavom, dijagramcim memenata wv!janla M i po!otaJem g!avne vlacne armature
b) Prepusteni {konz:olni) nosae
i;) SloOodno'poduPrti nosae s jednim prijepustom

Slika 30.

Ra~mjestaj, naziv, ve!i~ina i razma~-~.nnature armiranobetonsk!9- gred.e

a) Uzduini presjek
b) Poprecni presjek

c} Oblikjednog stremena
d)

d) K6ritinuiranl (proteml) nesae

Prikaz armatumog kosa

58

59

_ ,,_ .. _ ->"'"'t''-'~'' t=',ollia

Wcullcnom Slan/U Sloma pres/eKa

U ukupnojnosivasti presjeka kalkadaracunski 5udjeluje i montawa armatura, a ponekacf'se \iffii:r tiV:'-avostrUR(n3nnit~inje;~p~1 iimJesto'~m(;ntazne'fmnature. utfacni

poj~s--presjeka poslc~ivljah19-_nl)!3.tf.~.u_ ?Wia.ftiiti."' . . ' ~'~-'--NadfiiIe:"'sireme'novi nisu samo korisni, jz railaga sklapanja (montate) annatumoga kosa, n~go iiz konstruktivni~ razloga. Oni osiguravaju vez!-' iZl!'ec1u t!acnoga i

Slika 31.

Polotaj montalne armature za s!ucaj kada je visina grede veta odd> 40 em

vlacnoga pojasa betona, te ojacavaju medusobnu vezu pojedinih sloje'va betonske mase. Ovo je narocito vazno kod prekida i nastavfjanja betonira.nJa. Stremenovi imaju i noseeu (staticku) ulogu. Nairne, u blizini lezajeva, u podrucju velikih poprecnlh sila onl preuzJmaJu vlaCt)e slle Raje plOiz!aze od kosi!: glaviliil vlab litr-napIZdlljar-----(pogiovijeJ.6.4.).
Priliko IT1 , odabira ,~Iavne, armature u pravilu biramo sipke __ pro~jera ,_$_12 do $28 mm (vidfu~priTogu,'"~bli;~ ;ipk,e_~~ posta,v!jaju simetricno ':l.iSonoSij~-na, veftf~almrrav~ ninu sTmefrije, tako 6f~t{~odoravni (uspravni razmak "a" QUq,~_':r0i~ji" oa:~~---

Anniranobe:tonski gredni nosaci armiraju se pretezno ravnim sipkama, izuzev onih kc; su naprezani znatnim poprecnim silama (poglavlje3.6.4.). Kazali smo da se armatura uvijek nalazi na onoj strani nosaea koja je izloz.ena razvtacenju - vlaku. Kod slobodno poduprta gredna nosaca to je donja stra,:,a - dO.nji rub. No valia naglasiti da za ovai 51ueai n05aea (slobodno poduprta n05aea fla dva \ei':aja)' momente savijanja lzna!azimo uz pretpostavku da su vanjski lezajeyi z9labni, StD znaci da su momenti u !ezajevima jednaki nuli (Ma = Mb =- 0).

36-': da

ri,e

3,Ocm
a~

4J
O,8d"(~ 3~3,5cm)

VrIo"rljetko maze, 9si.9~[?\i zglobQo"~a"slaoja.nJe, 'Ii ..,51obadna okretanje popre~nag p!1JSjeka:' ,paoCif'e6,e-n stupanj up~tosti, skora uvijek post?jL' Ova c'injenica uvjetuje postojanje 'Vlaki3 ""n_~.4J~:~,aj~m f u .nj~ig.ov6j. neposcednoj j)lizinr:(goro]a. ~tiAi:ta)10SaC8 J.' k~'takoaei-m'oramo preuzeti .arrn.?Jurom" _Uzlmamo da v!ak momenta upetostl lznosi piibliih6' '25_% najvecega momenta u polju. Taj v!ak (T1,e9_atl~ni m!?m~n!1 J:rtQ~~JDO "pre;u~urom"'"posf~en?~, potpuno-;:leovisno 'o(j"arrnature'd9nJeg pojasa. Vrlo

~uti~d?.9.:;fl~t9

je

d~

se: u gfa.4?yins,kjm. _ kpDS,~kci1.ama,

pos~bno ~_ zgf.ad.~,rs~vu,

gdjeje:
4> - na./veCi promjer sipke, ,a

dn - . nomina/na veIiCina r;ajveeeg z.rna pun iva (agregata);

ali ni veci od 15 em, g>!edsno sarno u vodoravnom smjeru zbog postizanja povoljnijeg 5tanja pukaf,na (sl, 30 b). Da bismo u presjeku grede. koja moze biti razlicitih sirina. lakse odredili ukupni broj sipaka glavne armature koji stane u jed an red, koristimo se rablicoll1 IJ.

. ,

cestci'o"vaj problem rje~favamo "~ipkama mon~aine armature:

'. .

Duljine sipaka- -ia armiranfe gornjeg pojasa nasa'ea mogu se odrediti i prema hniji vlacnih sila, sto dakako ovlsi 0 statickom sustavu nosaca (poglavljeJ.4.3.), U _gr~dam!a Jl1..oram~ obvezno dvije '(min 2) "sipke, gl~Yr'\EL,?Lm<?ture. kOje,leze ns Kra}r\Jim' 'bo6n!m-_~'t-~~na'm;; u donJ.lLrTL~)i~J.~Llliii~~?, :O.bostrano. _ ~odv!iii@~80 p~eko feiaja:Obvezno itije sidriti k~k;;ma,. Ako je prostor nalijeganja ograni
01

Tablica 13
$irina grade

Promjer glavne armature

10

1\1

u mm

bucm

ean, pocetak kuke mora biti najma nje 3 em unutar ruba leiaja, dok je ukosnicama-U (sf. 32) potrebno osigurati kraj nosaea.

20

.25
30 35 40

5 6(7) 8 10 12

12 4(5) 6 7(8) 9, 11

14 4 6
7

16 4 5 6(7) 8 10

19 3(4) 6 7(8) 8(9)

22 3
4

25
3 4

"

Slremenovi $

8(9) 10 6mm

5 6(7) 7(8)

5
6 7 8mm

28 2(3) 3 4 5 6

Slika J2.
bl

..

Osiguranje kraJa nosaea ukosnicama-U a) Uzdu!ni presjek

b) Oblik ukosnice-U

Vrijedriosti u zagradama maCe da se izuzetno doputa i tBkav broj sipaka armature na zadanoJ sirini grede.

,'.

60

61

It :_flffiilMUMS- i!iiR(!

.:-;

'_

'

3. D;menzioniranje AB skfopova prema gran;cnom staniu sloma presjeka

Prilikom prora.~_~n~...c:!~~-'?E!~_mQ$l!ne,.,gJi;um.e_..ar.matur.e_-.A,rpiii' u KaFtmtefistiGAim ~iTnn ,lI~fiOlju ,I.. ,oad P:01por;l!ll;l kooHoui(.;1rl,ih orodn, orlje so poj:lvljuju I;')kstrornno vrqedTl:O~1j -' hiornen~ta_ saviJa~ja, ", moramo p'rovjl3ri,tl. nClimanji - i '-nalveci' postotak
armfrarija- (jJOgbilijl' 3.3.1.1 j g J. Vrijednosti su iskazane u luhlici 14.

3. Dimenzionfranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma p(f3sieka

Medu~im. ako strernenovi Imaju i s.taticku funkciju, valja upotrijebiti rebrastu-lU iii .81 arn:aturu. Stm~Gnovi SU u gradi smje~teni po cHavoj duljini s najvecim razmakom

-h 3
~. ~

. 30CIII, (vdabi,-elliO JUljm(1l1ju oci O~,I.: tri vc/icinc e),

Tablica 14
Vrsta armature CA 24()I3MJ
fU
.1Ii1J/,\~iII

p. min {%]

1b.
gdjeje: Ii .\'fllli~'kH l'I,lillll };/"d!', b - sirina grede.
1/

025

Sto se lice ugraciivanja betona, ana zahtijeva da S8 bar na jednom mjestu u gomjem. pojasu ostavi CisH vodoravnl razmak izmedu sipaka od 5 - 6 em, kako bi mogla prod' igla pervibratora ad 45 mm. Ako su presjeci jako armirani, armatura se moze grupirali u svezanj ad najvise cetiri sipke (sl. 33).

Ako je visina nosaca veca ad 60 em, uzimamo da je promjer stremena min CP8 mm. Kada nam stremenovi sluze za preuzimanje kosih v!acnih sila (pogJavlje 3.6.4J. moze;mo ih postaviti i pod kutom (s(. 142'[ 145). U tom stueaju (i nekrm.drugim) 'razrriak medu stremenovima mozemo i smanjiti, pa vl.se njih mazemo staviti ZaJedno. tto nam omogu~uje njihovu visereznost, pa dobivamo t.zv. viserezne -strenienove (pog1avIje 3.6.5.). Ovo se dakako odnosi j na okomite stremenove.

eak

<

U seizmicki akUvnim podrucjima (podrucjima sklonim potresima) kakva su naa~_iznad !ezajeva-patpora kontinuiranlh grada j u cvorovlma okvirnih sustava, najmanja koHcina tlacn~ armature mora iznositi 50% ukupne koHane v!acne armature. DQ jedne petine (1/5 I) raspona grede ove spojeve anniramo zatvorenim stremenovima s prije klopom, n~ razmaku dvostruko guscem nego je to konstruktlvno pot.rehno (sl. 34).

Sllka 33.
Grup!rana armalura lJ presje~lJ nosaca

U sveznju mogu biU sipke razlicitih promjera. Najveci dopusteni promjer sipke 9s koji zamjenjuje svezanj (zamisljeni promjer koji odgovara zbroju p!ostina presjeka svih sipaka u sveinju). ne smije biti veGi od 44 mm Cisti vodoravnl i us~ravni razmak izmedu sveznjeva, mora zadovoljili naprijed postavljeni uvjet, s tim stc umjesto If! trebamo uzeti zamj~njujuGi premjer <)Is'

Za montainu armaturu, ovisno'o stremenovima ! dimenzijama presjeka.odabiremo promjere sipaka, orjentacijski $12 do $16 mm, (min $8 mm). Ako je visina nosaca veca od 40 em, montai.na armatura (min $8 mm) postavlja S8 i po visini presjeka na
najvecoj udaljenosti od 30 em (sl. 31 J. Promjer stremenova uzimamo da iznosi pribllzno treCinu promjera glavne armature. Konstruktivne stremenove radimo ad GA 2401360, bez obzira na vrstu ceUka glavne

Slika' 34.

Armatura grede seizmlcki

aktivnih podrucja
armat~re

a) Uz,duini presjek s rssporedom

b) Popracni presjek s dvoreznim stremenovima (m'"

2)

C) SlucaJ poprecnog presieka s cetveroreznim slremenovima (m '" 4) bel. pdjaktop_s

armature.

dJ CeIVerorezni stremsnovi s prljeklopom

62

63

3.4.3. PLOCE
o anniranobetonskim ploeama, k~o t 0 nj!hovom armlranJu, bit pugJavIjuJ.5. Ovdje cemo ukazati sama n" sljedeee pajedinasti:

Aka je u pitanju plaea koja nosi u dva smjera (pogJavlje 3.5.). tada nemamo razdjelne

ce deta!jnije rij~!(3i U

armature; veC!ie-glavna'armatura'prOi'ilcUl1av1irpostavTjaUdvifoKom,la smiera . ,' .. """-~--'-" -"---'~-~---'-"'''''''''''''''''''"'~'~'~".

. .

. I na kraju,

ploc~ bez obzira na njihav ablik i na to kaka "rade" (tj. da Ii nase u jednam

'meausoEi1o' okomfta,"smj{';rii" .' - .

armatUhJ ploce Cini mreia koja je sastavljena od eelicnih sipak~ sloienih u dva

.raz,djel~(f',- :~rrnatur~ " koja' le,ii'- o~o~i_to na' glavnu ..arlna~u~" -I . eiji pr~sje~_ --6daJ5kemo Konstruktlvno ($1...35). . ,
Na slici 35 a vidimo da se glavna armatura iznad leiaja savija u gornji pojas, Uobieajena J~a se svaka d"11a sip,k~ .. armature u poliu ,R!.Q9Li!.Jianjeg_p.91aja prevede i podigne iznad le~~"!.hLgol1)jfy~as~~~~~ slpk~_za 0,2 rasQQ[l~c!l![Ote~!:I.JL._ ~pOlje;aKOOuljinu njihOvog pr2.\?Zi!.Di~.ng.Q<![~c,jujemopreA1a lini]i vlacnih sila F. Ovime

"ako'je" u "pitanIu plata kol-a'"nosi ujednom smjeru (pog/llvlje 3.5.1.): cnda je to glaotta at A .atuf8-1mja _P~?y_~jr+la , v!atop 51~E! .i tiE, pres_j~k, dimen~ioniram?~-, i

11,i dva smjer.a) mozemo armirati zavarenim mrezama 'od glatkog MAG iii rebrastog 'MAR celika (sl. 36). koje kao 'gotove "tipske" dolaze iz tvomice' na gradd\Ste,' a iznimno mogu I po narudzbi-prema proracunu.

ii~,:'~'~~~~""A~'A--~~t=
1t'lf
Slilw 36.
lbl
Armiranje ploCe zavarenom mrezom - mrei.pstom armaturom

. za )?r.~~z.!~~~T~jeIC:.l]]!~nfL~~~.~~~!9~~! J~~if!l_?nl~_.2_?~4_.~~jy'g.@g.a {1)Qmenta.o.U

pOlju), koJeg prilikom proracunazanenlarujemo. .

i\akiajnjinisI6Dodn~!'.viDliLUgOmjeJJl,p.oiJisU:.9:5ifJu@v~mo-poirebnU ~riiij.t\'ru=

ArmaturitPlin-e"i")focem'oze~51t(<u'"donjem-j-gomjem pojasu i potpuno neovisna jedna addruge (sl. 35b).

3.4.2.1. DIMENZIONIRANJE GREDE PRAVOKUTNA PRESJEKA

U poglllvlju 3.3~~~. D.., ..praktiGoirn...p,rimj8nm.a [l,~_!,t~J!i. smo,. k<;l.~9. S8 o.drd_l}je staticka visina ,h j - odnasno ~ _':J~,up.r':,a Y.L~jna pre~jeka d i., p.otrebRa plastina, armature A veliCin~ pravokutnih presjeka naprezanih ~~v[jal1jem. '~acfa"'6emo ~ria~ciij

-.

piostinu armature',--Provjerlt cem"o i 'vrijednost 'staUcke" '/1~k~~;' ~;~~"Odredi'ii na dsncivrprelpostavljene ve!iCine promjera sipke glavne armatl)re.

i iJkup':l~,','brot sipaka arrTlat~.r~.

t:i gredi pravo~~tna ..preSj~ka~~~ iz(~6~~a-~~' ~~t~ebnu

kako' odii'brati"

visine

I'WlllroamImJ

PRIMJER Sa. Za stvarno potrebnu plostinu presjeka armature All fl nl = 13,80 em} odabranu visinu nOS8ea d"" 70 em pravokutna presjeka iz prirnjera 1a

i-l--\ ~J/l'.
;
g\OI'M
lJllOh.ro

valja adabraU velicinu(e) pramjera i patreban broj armatumih sipal,a. te izracunati stvamu staticku visim,l presjeka hstl"

sljedecim cinjenicama:

Prilikom odabira velicine promjera i potrebnog broja sipaka, nuzno je voditi racuna 0 sirini nosaca, odnosno moguCnosti smjestaja armature (rab/ica 13) kombinadji promjera koja daje najbliiU,vrljeanost potrebnoj plostini armature, a da razlika ;zmedu odab.ranih promjera he bude veca od dvije tabelame raz!ike (npr. ~14 i ~16 iii $19 i $22) opcenito valja i;bjegavati veliki broj razlicitih promjera (max 2 razlicita promjera)

STika 35.

Anr.atura p!eCe koja :losi u Jednom smjeru a) Uzdu1ni presjek s povijenom g\avnom armalurom na letaju

b) Poprot.nl prosJok
c) Annatura donjeg i gomjeg pojasa poslavljena noovisno jedna od druge

-/

..

~J

'"""'A4.;

\ 65

j
,

3. Dimenzion;ranje AS sklopova prema qranicnom stanju sloma pres{eka

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema

granicn~m staniLi S/9mQ eresje,ka

Odabrana je (rabUco 36) RA 400/500, 9 $14 mm S Aa sty "" 13,86 em], sn',jestenih u dva reda (rablica /3), mon~azna armatura 4 $12 mm postav!jena u gomje kutove (2 $12) i na polovicu visine bocnih strana presjeka (2 $12) i stremenovi $fAl25cm (sl. 37J, Kada znamo braj j velicinu promjera sipaka kao i njihov raspared:(polozaj) u presjeku, sada nam nlje tesko izracunati stvarnu staticku visinu hSN i usporediti je s pretposla~enom hprer

Slika 38. ~--~'7I-=71:U.~-""'o"'-<ls'".-$-H';-5,onr----'-------------;r-----...:.cf-::f=':!:i:::::j=-----~--____-::~'l:a':';-::r3::'~'~9red3 h,<I1' :;-: 70.0 .... 3.0 .... 0,6 .... 1,4 -- 1,5::: 63,5
1.'111 '"

h,,,.,.( ::: 63,0

poprecoQg presjexa

ClR'l'ia!!.;rij 9E1_aJ~faOO9-""--

CIII

Pretpostavljena vrijednost skora je dakle istovjetna. Ako razli sigtt a 10, zadatak je time rijesen.

~i

ani

PRIMJER 7. Na 05novi potrebne plostine armature iz pnmJera 3, v()ija odabrati velitinu(e) profT)jera i potreban broj armatumih sipaka, te izracunati stvarnu staticku v~sinu, ako j~ debljina zastitnog sloja betona. Q o =2,5 em.
Za Ao POI"" 22,10 em 2 iz tablica ia 'ploStine' presjeka rebraste armature (tablica 36) =* odabrano je 8$19mm RA 400/500 (A,utv= 2],68 cm 1), smjestenih u dva reda,_ mor.taina armatura 4$14mm i stremenovi ~8I25cm (sf. 39).

h$tv

=d -ao -$~ -$ .... 1,5 =70,0-2,5 -0,8-1,9-1,5:::: 63,3 em '" h pre, ::; 63,0 em.

stika 37.
Prikiilz rasporeda armature 'od<,?branog
poprecnog presjeka

-c- r
:@

1"

PRIMJER 6. Za pravokutni poprecni presjek iz primjera 2, a na osnovi potrebne plostine armature All pol = 7,37 em], valja odabrati veHcinu(e) 'p"t~'mjera' i potreban broj amiaturnih sipaka, te izracunati stvarnu staticku visinu hstv betonskog presjeka,

1
- f- :Hj
1

{
Stika 39,
Poprecni presjek s rasporedom .odabrane armature

-h: f-

iz tablica za plo~tine presjeka rebraste armature (tabliea 36) -=* , odabrano Je 5$14mm, RA-400/500 (Aastv =: 7,70 em 2) smjestenih u jedan r~d (tab/ictJ 13). montaina arma;t-wa 2 $12 mm postavljena u gomje kutove presjeka :i. ~tremenovi +6'25em (sf. 311): .

Za

A~ pot = 7,37 em]

} h -+l_"'-.;;lS_+-

Provjera, odnos:no izracun stvarne staticke visine hstv bit 6e:

hstv=d-a '-': h'N =d-aQ~~,~$/ 2 hSl'llffj 45,0- 3 ,fJ~ 0',,6 - 0.7 = 40,7 em""" hW"/

;::;;

40,5 em, pa je time :z.adatak rij_~.sen.

67

3.4.3. POKRIVANJE LINIJE VLACNIH SILA ARMATUROM OSIGURANJE NOSACA' ARMATUROM

U pogJavljll 3..1.1. prikazali sma kako se dimenzionira armiranobetonski presjek napregnut savija!:tjem. j aka obratimo pazomast na izra~_z.~potrebnu pJostinu artnature u preSJeku, mazema uotiti da ona ovisi 0 granicnom f1)omentu savijanja Mu' kraku para unutamJln slla z == k; . II r gra~!cnom naprezanju u armaturi "ITvi' tj.

gdjeje: It

~s[Gticka

visinG nQsaca

Sve locke dljagrima Mu IE pamlCU se 0 snijetu OSI hosaca za veuclnu \':u-iJ (sl. tf(j J), gdje je h 31a1iCka vJflna--no.fai.'(r;'-UOK-kOefiC1Jenf<-rov!s!'ovrsti--arm~a

preuzimat1j~ poprecne'srre:-odnos-no-gfavnlh"KoSffi-vfiicnTh'sira:--(iznosi:

-,.----

~~t~.~Jer a.,i..pfgJefiflije.~.p1Qs.ti.ruU!9.tr~9.~~.~~.!l:!~ iz~E.~_ .v_~.~ci~~rn ~Ja~e _sile~~~u Izazl'!-~iCn( mome_~_~~ ~visno_ ~_~~a~iGk~l.vi~nJ p..@~ka, odnosno kraku pa",- unu\arnl'lulla ~ . )

,a = 0.50 a= 0.75 -

ako se glavna kosa vJacna sila preuzima koso savijenim sipkama i stremenovima (pog13~:Jie3.6.4.) aka S9 glavna kosa vl~cna sila preuzima sarno stremenovima, jJj kada je toliko mala (\3i'ementi bez poprecne armature - ploce) da nije polrebno aslguranje armaturom

((F.=M.f z

-=='-

Tu vlaCnu silu preuzima anmatura, produktom ploStine svojeg poprecnog presjeka i g~niCnog naprezanja avi :

Tako dobiveni dijagram (sl. 40d) nazivamo !lnijom vlacnih sUa F koji moramo ~pokriti"
armaturom.-K~o ~to (l!o-zmn~_E~l~Jj~t\tr: vlacnasrra7---fR~sto Ie veca ad M /Z, a raZTog su poprecne sile u AB nosacu kaje u"5iTZ\ilTTe'Iaja {pQgh;-Vlje'3.6.)UZrO~tine

Ovime sma dje!oYnnje granicnog momenta i .plostinu armature sv~1i na vrijednost

~pmt1<utom

vlaene sileo
Buduci da 56 ~_~.!~.9..eg~l!? o.~tnQ$.aca,Jako....se-rrt1i.aoja.1PQtr.\ill[1a plostina al2!1~e, odnosno brqj sipaka (npr. b:oj sipaka mozmO s"2anji~~~~.~~~J,~f.!i~~~~-9.:!,1~~n!,!3).
~o

-' --~._...--"- --, ~~---F'iema tOme, ovakav na~rarn~odrai:ava stanje u konstrukciji nosaGa koje
45"p1'e'"'i'fltftfsi-rnJsac~L--'"-

ad

ne proracunavamo sve presjeke jednog nosaca, _posta~lj....se ~i~~ to uClOlb-1mz-suvtsno!j"TacITnanla :.--olmerizioruraf!lo"' -_~]i~mQ=,:~QlliL~lalm...JwjL~s.U-_ i<araKtEffiSlictii ,s"'65z,romnaVe1Tnu rez~~~"~~,~j~.~~~lE:::?)~_.~~~~.::_,"
M. VT7Vllijawam:rt<actmrrrenz;jO'nosaea jed nom odaberemo i kad lzrcunamo i

priblizno odgovara stvarnom, pa je zbog loga neophodno poveeati (proSfriti) vrljednosti M/(/z dijagrama za odgovarajuce veliCine v. Kod nosaca promjenjive visine razumljiv_o~~LJla.. __.e__ L"mJjCina_-POrn.ako>\.tQ~Lv bJti ---.---------.-:--,,~------------ ---- .>-- ---,,- _. - -promjenJiva'-\faz"I}.J~_J~L_9~_5.lVak~_v dijagran,l vlacnih __,si!a' vise ,~e _ Qvisi _0. visJni plesjekg:-z:~~Je rnjerljiv vlacn~rn slJom armatu-re 7-~-'kofu'-'m"oze .prfFli,iat'ifi"oOjeaIna sip~..:-:r:t =- Aa/ . cr \'/' (noSivosfjedne-s[pkB}:--'" '
U~mimo sada

-ooaber"ri1l)~anmatoru z:aCte-pj'esjeke;:riispored.annai~(';_Pii~~Q$i2iiin...p(esjecima jednostavnije je, --obavljaff~grafi~ki,- p(;r;;~C-~- IiniJ~";j~t~i~- ~ila F _ i linije pokrivanja, F:~"-"

da nam izracunana potrebna plastina armature za naiugroieDUL.p.t~ek

.oVajpllSmpakfjNkazan;emonapniTijeru-siobOdno poduprtog-g,:8,rnognosa6a'
nepromjenJivog pravokutnog presjeka, opterecenog vlastitom teiinom g i jednoliko rasprostftim promjenjivim optereenjem p (sl. 40 a). Granicni moment sa\lljanja dobit Cerno iz izraza '

.J~ _kOjer::..A.i:!~.?1.v~~~~~~_~~!Allp(lI_1 ,da smo.odabrali "n" sipaka plostine presj'eRa- Aan u [em L), vodeci pri tome racu-iia: .'----'------------.~~-,,---------- -.. -.-"--,,da ukupni broj odabranih sipaka "n" u presjeku nosaca ovisi 0 izbaru smjestaja arf1]atur:e(u jedan iii dva reda), a da su prltom zadovo1jeni min. i max. razmaci

izme6u sipaka (poglaV/jc J.4.2J

da preko le.iaja moramo ravno prevesti 1/3-1/2 ukupne armature (min. 2 sipke-

krajnje bocne)
-

d~a

Na s/iti 40 a.1 40 b greda i njezin slaticki sustav prikazani su u mjenlu duljina, dok je

ukupna plostina odabranih promjete;J bude sto blii:a potrebnoj neznatno veca iii jednaka, ali nikako manja, taka da je:

PIOSti~i, i

to

dijagram gmnlenih momenata savijanja. koji je podijeljen s krakom para unutamjih sHa
-linrja MI,/i;- prikazan u mjeri!u v!acnih sila (sl_40c).
'

68
69

, ,

'"

3. Dimenzioniranje AB skl6pova prema granicnom staniu sloma presieka

. 3. Dimenzioniranje AB sklap'Ova prema granicnom stanju ~1(j11}f1 pres/eka

Slika 40.
hi
Pokrivanje v!acnit) sUa

AS GREDA POZ,
IJJERILO OIJ\.JINII I,?S

,I

armalurom.armira~obetonske grede .naprezane saviianjem be" uWl!tne sil~

a) Pdkaz.grQdo u uzdufnom prosjoku

,I

tl
hi

b) Statick.i sustav s jednoliko rasprostrtim granicnim opterecrmjem qtj

c) liniJa Mu Iz - konstrukcija parabqte d) Un!Ja vlacnih sifa F

e) Unija vtacnih sila F s oznacenom linijom pokrivaflja v!aCflih sila arma\urom Fa
t) ObHk armature s oznakama pojedinih sipa~a i karakteristienim podadma
g) Poprecfli presjek 1:"( u polju

tI) Popratni presjek 2-2. u leiaju

i) ObUk dvoreznog stremena bez prijek!opa s karakteristicnlm (svojstvenim) opisom

j) Shemalski prikaz rasporeda armature u presjeku 1-1

k) Shematski pokaz rasporeda armature u presjeku 2-2 I) Prikaz s obveznom naznakom upotriiebljene marke betona MB, vrste armature, debljine ~stitnog sloja a~ I naJ~eceg una pUfltva (agregata) .

MJERILO '\UmCnNc'HrmSTilnAm1"'m'fT'l1'Cf'knNT'n""""'mm"'m'C['n"'T'n',l2rr'J'iNI
\.l-G
]1.

j,1.

0 ~nij~l1"iem~ .~.
mlta I,oijo

~o
kl

II

il

NAPOMENAI Samo Ii slucaju odabira svih sipaka istog premjera i vrijednost Fa! bit ce isla. sto naravne nije pravilo jer sipke mogu biti razlicitih Pfamjel'3, ali s najvise dva razlicita premjera.
racunska krajnJa tocka (tacka u kojoj odre('!ena arma~uma sipka raeunski, odnosno staticki nije vise potrebna) racunska.tocka podupiranja (teZiste leZajnag-potpomog U~ka)

vo,r~

FlFl

~'lIkOl'i "'''''
,I
>:> .. u:;

bJbJ

lil"li jn ~~Jl Hoijo ~kmih silo F ploi.liro vloo"lih silo F

U tom slucaju nosivost odabrane armature mora biti jednaka lIi veda cd najvete (maksimalne)ordinate l1nlje vlacnih sila:

.
f-

~0

IIii
R,

I
R, '----'

.
-F=====:
IirJjal,V I

, F

at! -

-A

mI'

Ai cr> F - max u vi-Ifl/tt It - - - , - -

~~ fII

!~~

..,
R,

!
R
I~!

lifltja vlocnih silo F '

tinijo pd<fi....:njo vlOCflm silo trmli.U'tIIII F. .

f-r--

~ I !,I
j

~
>

@U ...
---~

11 1- . koJl- .
1;001- ...

~ll(]) I~.. , 1-."

;t-!+ ~
_

CD 1>1... I, .. kClll-". CD k .. 1 .. _ k~' .. ,

MB (rpr.MB 30) RA 400/500 Drbliioo 2tttitmg slojG Go

IJa,c

U danom pnmJeru za presjek u polovistu nosaca (polje) odabrall sipaka (sl. 40 g). Njihovu pojedinacnu .nosivost, tj. vrijednast vlacne sHe koju moie"~nositi iedna sipka (FuJ =A,,/cr,. . ) nanesemo u mjerilu vlacnih si!a po visini dija-grama. odazgo prema dolje, tj, od nu!te linije vlacnih sita (pocev?;i od onih sipak.a koje idu djatom duljinom nosaea), ,usporedujuci je s vlacnim diJagramom opterecenja (sL~Oe). Kad sma nanijeU vellcinu vtacne sHe posijednje pete sipke. primjecujemo da je ukupna or,noata svih pet sipaka zajedno, neznatno veca .od najvete vlacne site dobivene ria oS'lovi optereeenja ma/II ""'ma#u /z. To je stgj:18 sto "najcesCe odabiremo nasta vecu pI< ;.;tinu armature nego je proraeunampatrebno.,. 0 cernu ie vee bile govorci .

sl:r16.:>p~t

veL

pJl;VO (~()l..

SVilka ad pet nanesenih vrijednasti graficki preds1avlja nasivast jectne' sipke (sl. 4U eJ,

Ov" dijela zajedno predstavljaju nosiyost dviju SipaKa, ,tn dijcrla IrfJu itd,
71

70

,
3. Dimenzidni~anje AB sklopova
Iz oiIo9prtmjera jasno je vidljivo kako odredujemo potreban broj sipaka u nekom

prema graninom stanju sloma resjeka

prei;jeku';o~ata. Skotovlt~gt aijA{frama sa s/ike 40 e, prikaz.uje nosiv.ost uzdutne armature koja obu
hvaai.. alinigdje ne sijeee linlju vlacnih si/a F, predstavlja liniju pokrivanja F . Na mjeslu gdje'se ordinate linlje pol<rivanja smanjlia Za k'A'(J"" Ij. gdje linija pokrivanja ima' :skok,: p'restaje staticka ndsiyost "k" sipaka. One se ns to,m mjestu, poslije d0daV8rila potrE;bne duljine sidrenja Is. prekidaju. Na slici 40e to su tocke Ro. R J i R2, Nosa k6"i "romatramo armlrane sa tetiri vrste sipaka koje SU oznacene $ 1,2,3.4 i 5. 'Qi:n,~_~e.:,pod 1, 2 i 3 odnose se na sipke glavne armature, dok je oznakom 4 oznacena'montazna armatura. Njjt~"/pOloZaJ u razllcitlm popreqiim presj~cima prikazan je shematsi<i na pravokutnic1malspod odgovarajucih presjeka (sl. 401' i 40 k). ' Oznak9rrC5'~~znatena je poprecna armatura, tj. stremenovi koji se postavljaju cijelom dUfjin(,m';'~QSaCa, a ciji me<iusobnt razmak ovisi 0 veticini gfavnih kosih vlacnih sila

,3.4.4.

NACRT ARMATIIRE

pokrivanje linije vlacnih sila annaturom - osiguranje nos8ea arrnaturom sastavni je

djo',je~!!~~~L~<! izvidM,mh ~oJeg_nazryamo NACRT.ARMATURE. Ovaj naert

Temei}i se na nacrtima opiate OailOsfiOAB sklepova:-- -"

Staill:kom pro"racunu

konstrukcijskih

..----

elemenata.

U nacrte armature ,crt~_~J~::q.i. E!:...1~a, e, j g, h. ,I) za svakr konstru eljs t e ement u , uzduzhcim >ijiQ-Qf}]DQiriJ2.!:~~j~ku: oblik, polozaj, rasporedTrazmak armature sa

~R6la~napotrebnlm pri i,zV~~bi, k~~,.rs~-,~YL~:~t.t~~,~i~"pci_mocnrm

svim

konstrukcijarna kOJe sluze- pri -konstruff~lnju-arri1~fture (npr plohe dfjagrama -vfa6rilF;s;ra-~za raspod"jelu armature, konstrukcija raspodjefe armature za preuzfmanje kosih v/acnih si/a itd,J. Nacrt armat~~~_, erta se isk!jucivo_ u:.mjerilu- 1.:25" ..aJiJ?e presjeci crtaju i u mjerilu 1:10,

(pogiavlje;1.6.5J. u uzdui~cirn presjeku vldimo da se u tockl RJ najprlje prekida jedna sipka s oznak"m'3~zatim sa u lockl R, 10 islo cini I sa sipkom omake 2. Sipke S oznakom 1 I rnorilliz;je sipke .; idu cijelom duljinom nosata s naznakom da se slpke s oznakom 1
nakori_-doCi'avanJa potrebne duljine sidrenja Is ( (so) prekidaju. Preldddm?lHpke u vtatnam pojasu, 'pa mjestu gdje ona vise nlje potrebna, sidrenje ravnim" dij~om iZ8Ziv8 u b,etonu vlatna naprezanja okomita na sipku,. U nosacu. ova naprozanja dovode do prosirenja postojecih i stvaranja novih pukotina. Da bi ublazili ovo nepovoUno djelovanje, sipku lagano savijamo prema unutrasnjosti grede za pribflino 10"-20" (s{. 41). Ova vlacna naprezanja preuzimaju i stremenovi, ali i beton.

pai1:5:~'

.-

--~~-

Svaki konstrukeijski element obiljezimo istom oznakom kao i u

sta~cunu

oanos'n'o-'pf~nu poz/crja. -lspod uzduinog presjekaKOristruTranog 'dijela. u kOjem je nacrtana"njegova-a'nnatura, criamo svaku slpku armature. koja ima raz!icit oblik. sa svim potrebnim mjerama. kotama i podacima za izvedbu (promjer sipke, duljine pojedinih dijeJova odnosno dfjelova koji S6 savljaju, ukupna dufjina pojedlne sipke. braj

komada pojedinacno. npr. za 1 stuP. za 1 gredu, za 1 rabro, odnosno razmak izmedu sipaka za plocu, kao i ukupni broj komada za taj nacrt). ~ke posebice ozn~tujemo glavnim brojev~~,~.Y_ m~~<?L!~!"uznlci, _pocevSi ad broj~ 1 ~_~_"~~~~~~~.:p.~.rj~rn(Lqtj:PQ~jl._ ,V.l@,frt~. arSTJ!l_~,~r~_~J2i?JJle~IDPJ.xrstu upotrijeb!jenog celika (armatu~~),'.".~,~~~~'!~c,,~~t?~,~._,,~~~d.~~~j!,n~, zastltnog sloja aD. te
>

veliClnUlwjveeeg-zma-pufi1Y:ilJ{icit7.h!!9J!:,ql.___
biS'f!l_o ..do~Tn;}Q=pre:9i;9Riji.

. . ' .-.........

Da
sil"el!8"nvi .

uvid'~je10k!;lpne-potrebne..armat!JnLP9 promjerlma te

njenu'-ukupnu_ .t~~~~_~3!_f!l<ilJlJ.c!'LQQ"gbli_~y slpke j dimenzijama prl~azuief!l5,-_!~"com k6ju nazlvamo ISI<AZOM ARMATURE (vidi sl. 42). .
'--"M:~-):>,6-"""1"-' --..-----., ,,-.

-_.----=-

Sllka 41.

-- ..
r,:.'

..' .

co'.;,;:

Savijanje uzduzne vlaCr'le' annatun> u podrucju sidrenja

Zaklucimo na kraju da naert armature mora dati takav pregJedan 1 detafjan crtei svake pojedine slpke da je moguca sto jednostavnija izrada (savijanje) i sklapanje Hi sastavljanje (montaia) armature.

Iz svega sJijedi da za osiguranje nOS8ea armatufom (armiranje nosaca), tj. raspo(I;'-;lu al11lature 'p,.ema dljagramu vlaenih sHa. rabimo iskljucivo rayne sipke kOje preuzir cljU v!aCna:~nap~?Bnja izazvana momentima savljanja i okomite stremenove Za prihv: .:anje vla_~nitt~aprezanja izazvanlh popreenim silama. Grode naprezane veliklm popretnim silama potrebno je armirali i kosim sipkam:1 7;1 prihvacanje ",Vtatnih naprezanja, odnosno kosih vlacnih sila. Te sipke moraju bili praviln'o ",~poreaene uzduz j po skin) nos8ea, i ne suvise debele, kako bi se izbjegla iii umanjila moguca ostecenja (pog/nvljc 3.6.4.).

j't>', .

3.4.4.1. OSLIKOVANJE ARMATIlBE

>

zbog"fitlnkovitije ugradbe, armalurum-6"ramo-oQliko"V:iil':-

Zbog prilagoc1ivanja naprezanjima u armiranobetonsklm konstrukcijama (,/. 40/). kao i ~ ArmamraPooOTIku'morfd,it('Sfo')ednostavnija-kakO-i)i selakse jzradila i sastavila, te

_ ,~_iJ;turrigJ:l.ol:np:::ugi:a9.U~_.~~'proiekiiranrp9_jplr]~Si.~osfa~rmarurarevrlo casto ;"-cak

_i

~~~~Jml)?~to y.i._~,"pgXl?'jniJ.~, ??_S,'o~"~~.~L~"armature,

_,_ ..., ,..

.----

72
:.1.1;.
!IIi

73

3. Dimenzioniranje AS: skfopOV8 prema granicnom stanju sloma pres;eka

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom 'slan;u sloma pres/eka

"
~

5t09a. se vise fie preporuca povijan'e armature uzduz raspona elemenata. osim u Slueaju nekJh..Qos!L"U!=-lg!1~~~kciskih zahtjeva (npr. usi"drenja). oanas se ekonomf~ tllost grn<'fonJu o6ituJt! f>tnndardTZaciTom'l"ipova'"r'oDIiKa~"a"miaTUre, kakvom se ,koriste nasa poje\1ina" gradevinska poduzeca, ~jme je omogucenCl: obradua racunalom. '
N N

-:
0 0 0
0

E
E

:&

'"

~,
~

'"
~

0 0

on ~
~

.;

'"
ro
~

A"nnaturne sipke oblikuju se 'u hladnom sfanju. One mogu b"iti rayne

i savinute, S

:;
~

. kukama iii bez nj~h. An118Lurne ~~c;.~::~~:t"'<"~e5r~stof}::'~_~.7lika obljk~~L.~~ prama slid 43 a, b, c i d"
x
0

:&
0

:B

W,
N

-, "'
N

.:

'"

-'OJ

b,

'"

c
o

'"
~

:&
ro
&

"
D,

_+_h-+
+'-4-; "
dl
DI~lS0

8,
M

"

.;
~

ro

ro

.;

!
~

.;

tD3
w

<\0

"'

'i<
0 0
0
~

-/

c " 'S"E "' "

N
~

'"

,..:

'w "

0,

"'
~

iil,

0;
~

'0

iilE

'[
N

if !

'"
'"

"

g.

ro

I
0

&~
w

'f!

'f!

'f!

ro

::>
:0

a.

;\
~

I "-

2 0

0; E E ~
&

0;

8.
0

'"

, 'w "
!O!
:J on O

"
'"
~ "9-"
X

.,

j
,;

"'

::;

.-'"
ii

" ::> '"

a.

"'E 0 E z a.

0;

I ,

~t

"
D2" !OW
.

.1

f ,
~

++J
('

I00y

~8~

:&
~

"

> jj
W

" ::> "

'"

++ , ~- $2"10'
Oblikovanje armature a) Uzdufua g!atka
b) Stmrnenovi g!a\ke annature

+",. "
+

n 1 k " ,
lOv ~8t;1

I.

:~

..

! ! I;
,C11:
.~
i.

Slika 43,

armatura sa shernom savijanja pomocu rotirajueeg diska

~"

'"
M
~

!'l

c) Uzdulna rebrasta armatura

d) Siremenovi rehraste armature s kukama praYokutna obl!ka

11

'or:"

o~

'"
, a

'"
\;f:)Old

5:8 :

0.,

3 B 8

8.

!!!

ZahvaljujuCi najmanjim unutamjim promjerima savijanja izbjegava se: 1) pojava'pukotina u sipkama, kod hladnog savijanja sipaka, ' 2) drabljenje betona u opterecenoj konstrukciji na mjestu povijanja armature, a njihove najmanje vrijodnosti dan~ s!"! u (aoliCi 15.

~
.v,

74

'--------

75

Tablica 15
MlNfMAlNI PROMJb:Rr lQIJA
~O.

a) D41jina ravne sipke na slid 44 i,nosi: , L=I+21",-

OKO

DULJINA ZA KUKE

f<OJEG SAVIJAMQ ARMATURU

KOJU DODAJEMO MVNOM b!JELU SIPKE

_..

"

gdjeje:. 1 -.Juljina ravnog dijefa od kuke do kuke i iznosi f=I(}+2h-2a o

I, - svijetli otvor lIosaca I, - duljina za kuku d - visinG lIosaca b sirina leiaja a, deb1;m9 Z03l11nog stoJa bewl1G uz armarwu $ - promjer'armaturne sipke

.
;

VR:STA
AAW,TURE

Uzduina armatura
6umm
~lnmrn

Stremenovi

Uzdufua armatura
$U mm

StremDnovi

$umm
$/6

$ U mm

> 20mm

S"
0,

'""
"

> .0

0,
GAUflIJ60 P.,A.((f{)/500

0,

0,

0,

.,
'so

"
W,

",
150

"
W,

..
0,

"

'" -

" '"

.'" "
3+e.:~,

-'" "
.
11,

,,,
"
eOil: &'"

"
.

..

'"
/ ..

NAPOMENAI Za tocn~ odredivanje dutjine deeJjih sipaka ($ ~ 16 mm) moramo u raeun izmjere unijeti i duUinu luka (51. 44 b). L =I(} +20; +lcJ.')'

Ukoliko rebrasta uzduzna armatura RA zavrsava kukama (nlje uvjet), one su tada
pravokutna obl!k.a, dok se armatura od za~arenlh mreza (kOj8 se ne SaVlj8) kao I

/-"'",.
. .. _._.-J
zanog na slici 45,

arinatura od Sf": Gelika ugraduje bez kuka.

PRiMJER\t Izracunaj ukupnu dufjinu rayne sipke RA, ~/6 mm grednog nosaea prika-

za slucaj umJereno skodljlva okollsa,

3.4.4.2 . RACUNANJE DULJINE'ARMATURE

U nacrtu savij-anja armature potrebno je odrediti duljine pojedinih dijelov8 $ipke koji se savijaju kao i ukupnu duljinu sipke kako bi se armatura mogla izraditC U nastm- ku Cemo prikazati kako se te duljine odreduju za pojedine vrste 1 oblike armature. BuduCi da se glatka armatura rabi kao uzt!uzna gotovo iznimno, a jOs uvijek sa iilavo drii u stremenova jer se lakse savija, primjeri koji slijede bit ce uskladeni s tom cinjenicom ..
,J

l'

/"16~
'00

'-1 I

Slika 4$. Primjer odredivanja duljine rayne ~ipke

I =1f)+2b~2ao; Q o = 2,5em; It :::: 11$ = /116 "" 17.6clI1 '" 18,OclI1 1 = 400,0+60,0-5,0" 455,Oc",

L:;:: 1+ 2 It. = 455,0+ 2 18,0 = 491 ,Oem (be.z duljine luka).

b) lako se rabi veoma rijetko (povijanje sjpaka jc stetno, jer kosi potezi sipke rezu bet~nske ~lacne clanke na-potezima grede gdje prevladavaju poprecne sHe) duljina savIJene sJpke (pt?d kutom ad 45) na slid 46 a [znosi:
L=I+2(J,-S-$,+J,!
"

I,

,1

,...
"

SJilin

44.

Odq"livrmjn rh,ljlnn mYIlO Slpku

a) Za promier ~ipke IjI < 16

mill

gdjeje:
S=d-2a,,2$, I, =(S-$.ri2
. I

b) Za premjer sipke ~ 16 mm

,.'

76

-.-_ .. ,.. ,.,,",..'.. '-"nw"''''''', .. ,,',

77

3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom

st~niu

sloma presjeka
,

3, 'Oimenzionir8nja A-B Sklopova prema granitnom 'stfmju sloma res(&ka

Ovu duljinu mazema adrediti i koristenjem slike 46 b, odnosno uporabom izraza:

Drugi nacin odrodivanja daje nam velieine svih dijelova'koji sa savijaju (sl, 4ob, 48). a vezan je na dijagram pokrivanja. VeltcInu dijefa kose s'ipke ld oCitamo s dijagrama: veUcine Ii i h odredimo iz izvedenlh izraza, dok. nam veliCina f proizJazi iz svih itracunani~ dije!ova, a' u odnosu na pomatu duljinu gredri?"g nosaCa~

2{,. ;: (-lJ - 2( S t $); l;: 395cm;' IJ = l80em (o{irano s d{Iagrama pokrivanja); S;:; 43 em
21 g = 395 -180- 2( 43 + 2)
=:;

125cIIJ

Buduci da je vrijednost 21g nepama jedan dio duljine sipke

'i:

bit ce 62cm, a drugi 63cm

L~
I,

l(t,

+1, +1. )+1,

=2(22+62 +58)+ 180 =465cm.

Ikrl....;;-.... ~ ... ': _________.... /

Stika 46.
Odre('llvanje duljine kose (povijene) sipke u gredi

...--.,llk

IIi
63

i ~""_-:-':::-:-7"'';;L,-_4:"6.;;5_-:-~:-:"-,:y,,._
1e

.. 62_'l1 22

f'

180 b'-.i~irI'l s dij~ pj;.ri\l(njo)

a} Prva mogucnost
b) Druga mogucnost

Stika 48.

Pojednoslavnjeni prikaz kose (povijene) sipke s mjer:ama

PRIMJER 2. Izracunaj ukupnu dutjfnu kose sipke RA, $20 mm za sIueaj grednag nasaea prikazanag na slid 47, uz uvjete skodijivosti okolisa prethodnog zadatka,

,c) Duljina stremena na slid 49. jednaka je:

gdjeje:

by = b - 2a o ""- d -2.ab b, d - sirina i visina nosaca

dy

S/ika

47.

Primjer odredivanja duljine kose slpke u gredi

SliJm 49.

Odre4!vanje du!jine stremena

I
78

,=

1(1 +2b- 2ab =- 350,0+50,0-22,5::::: 395,0 em

S = d - 2ao - 21jl,.; za 1jl20mrn => stremenovi 4>8mm S ~ 50,O-5,O-20,8~ 43,4 em ~ 43,0 em

\ PRIMJER 3. Izracunaj duljinu stremena 6 mm, aka je poprecni' presje'k grednog

nosaea bid ~30140em. a debljina zastitnog sloja a, = 3,Ocm (sl. 5Q),

b~ = b -lao == 30,0-2'3,0 ""' U:Ofm

L ~ I +2(1. -S-t. + I,); I. ~ (S -to)f2 ~ (43,4-2,0 ).f2 ~ 58.55 em;

Ii: = JIljl= 1l,2,O= 22,0 em

L = 395,0+ 2( 58.55 - 43,4 -2,0+ 22,0) ~ 464,9 em

465,0 em

d~ := d - 2ao = 40,0-6,0 = 34,Ocm'; = 8,Oem L" ~ 2( b. +d" +1,) ~ 2( 24.0+34,O+8,D) = J32,Oem

'I;

-\

79

f:1. ufmenzi6)niranie AB sklOpOV8 prema granicno'm stanju sloma presjeka

-""O{{}
r
24
30

. oj

Slika 50.
PnmjCI OdredMiJljil OUijlfiU SlleflIeJ!8

3.4.4.3.

NASTAVLJANJE ARMATURE

"
.

~6Jb .klllllllrllllilillllllllllW~
I P )
_ n

~ " UilnJ.lWJr ~.! .l i IlJW

1 1

Nastavljanje v(acne armature UI sluesj s!ob~no poduprtop nosaea opterecenog Jednohko rasprostrtlm oplereeenjem
a} StaliCka shema

b) Dijagram momenata savijanja

Prffikom konstruiranja armature moramO voditi racuna 0 duljinama pojedlnih sipaka,-. odnOsno 0 osiguranju f1jenog kontlnuiteta, te predvidjeti mogucnosti nastavljanja

c) Mjeslo rnoguceg nastavljanja vlaene ar~ mature

armature. Naeefno, kontlnuitet armature osigurava se posredstYom betona nastavljanjem armature preklapanjem (pomocu kuka iii bez njlh, sf. 51), zavarivanjem iii pomocu petlji (sl. 55), odnosno mehanickim nastavcima (sf. 56) u kojima beton pra ktitki ne sudjeluje u prijenosu sile jz jednog dijeJa armature u drugi dio armature. Razlozi nastavljanja ug!~lVnOm s~ konstruktivne porade, 1li je to nedostatak armature potrebne du!jJne (ogranicene duljine vecih promjera), kao i uvjeti prljevoza.

Duljina nas'tavka v/acne glatke armature i vlacne rebraste armature odreduje se ,u funkclji efektlvne (racunske) duljine sidrenja i iznosi:

na prijerJop

=
I

I,

-l) .

J~

P,
Velicine koeficijenta u[ za odre6ivanje duljine nastavka uzimaju se 1z fob/ice 16.

-+
1

~ if'" bl E.:;b_=#=====4c

. I,

lr
!"
I
F,

Fo

SMa 51
Naslavljaoje armature prek!apanjem a) Rebrasta armatvra bel: kuka b) Glatka armatura s ku'Kama c) Rebrasta anTIstura s kukama
a S10$ tlstl razmak

Tablica 16
izmedu dvaju
susjednih
pre~lapanja

tis!i razmak cd l'IajbUze

povr'~jl'le

n
I,

uoio sipaka koje se nastav!jaju preklapanjem u Islom presjeku izrazen u postocima

belona

("1 )
20%

25%

33%

50%

>50%

b $5;
b>54'

1.2 1.0

a> 10$

1.' 1.1

1.6 1.2

1.8 1.3

2.0

1.4

Prifikom nastaYfjanja tlacne annature, udio tlacne' annature koju nastav!jamo maze iznositi do 100 % ukupne- armature presjeka, Duljina preklapanja ne maze bHi manja

ad duljine sidrenja lp?!: IS' Vlacnu armaturu, cije nastavljanje u pravilu izbjegavamo, nastav!Jamo na onim
dijelovima nosaCa gdje se pojavljuju najmanja vlacna naprezanja (sl. 52), Nastav!janje armature na oznacenom mjestu lz slike 52 odnosi se samo na .~io sipaka, buduCl da se asta/e nastavljaju na simetr!cno po!oi:enoj nasuprotnoj stranL

Najveci dopusteni postotak nastavljanja vlacne armature preklapanjem u jednom

presjeku iznosi:
-

I
l , ,

50%zaGA akoje $<J6mm,odnosno25% akoje$~/6mm 100% za RA ako 18 $ < /6 mtn, odnosno 50% aka jG I/I?: /6111111

.,

80

81

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema qranicnom sta~iu s/om8"presjeka

'3: DimenzJoniranje AB

sktop~va prema granicnom sianlu sloma p,resl.eka

Zavarene armaturne mreie mozemo nastavljati preklapanjem u smjeru glavne annature (staticki prijeklop - sl. 53 a) i razdjelne armature (konstruktivni prijeklop sl. 53 b). Nastavljanje izvodimo taka da jednu mrezu postav!jamo s razdjelnom arma~ tprom prema gore, a sljedecu s razdjeinom armaturom prema dolje. Na ovaj nacin postizemo da nam je glavna armalura u jednoj ravnini (5/. 54), Ova naroelta dolaz! do
izrazaja kad se presjek armira s dvije iii tn mreie."
01

Mogucnost nastavljanja armature specijalnim vrstama mehanickih nastavaka (sL 56J, U,nasoj praksi;: keristi se veorna rljetke, za razliku "od svijeta gdje ih kmista svuda gdje jo nastavlJanje' pre~lapanjem nepovoljno zbog nedostatka prostora U 'jako arrniranim presjecima j kada je takvo nastavljanje u uvjetinia gradil"ista pogodnjje ad nasta'vljanja zavarivanjem. Ove suvremen~ e!emente i postupke za nastavljanje armature U specificnim uvjetima treba!o bi i kOd nas postepeno uvaditi. kad god time osigu'ravamo poyo.Jjnija svojstva elernenata i konstrukcija, "

:,

bl
s~,

m'n' 2!Scm I

i 11

I 0

!;_~.; :'7:;-.~~;;;:-=:;::-.:~.:;:;;---==1

",
REOUKTOR

I,'
w z
~

1
Stika 53.

1,,10om

1-

Naslavljanje jednostru.ke mreiaSle armature {R - mreze) a) Sluticki prijoklop

--:::\
0: 01
o I

b) Konstruktivni prijeklop

~ I!
b
KUN

;sg
Ow >, . :; z
~x

, z

1=

1=
....

t: 1=
~

;;

lr w

01

1:

<

Slika 54.
Prijeklop s glavnom arrnalurom u jednoj mvnin!;
sipke koje se nastavljaju leze jedna uz drugu

ot
. RUKAVAC

" ~
ffi

't
-L
~

2smm

7<,

~,

Nastavljanje armature zavarivanjem, osim elektroatparnog zavarivanja, mazema primjenjivati sarno ako je projektom konstrukclje propisan postup?k zavarlvanja. Primjenjuje se, i nastavljal'1je armature tzv. petljama (51. 55), gdje najmanja duljina pri-

Stika

56.

Primjeri mehar,ickih nas\avaka armature

a) Nastavak rukavcem s klinastlm zalvaracem b) Rukavac s meta/nom ispunom c) Rukavac s ispunom od ekspanzivnog cementa

jeklopa ne m9~e:

pHi manja od

gdjeje:

Dp - w{ulcmYjpromjer petije' %f% _ _ &m

~:

.. , . 17 Dp ..~ ..
.

)
stika 55.
Naslavljanje armalure"peUjom

82

83

q.-C'~"''' t""""Q WdlJlCnOm stanjU sfOma

presieka

Poprecn; presjek ploe. moze btti: pun. olaksan (asupljen) is reb rima (.,{. 59).

3.5. ARMIAANOaETONSKE PLOCE

PIOOO SU ravnl plos"i nosa,,; male debUine U odnosu na osta/e dimenzije. U annirano betonskim graclevinama imaju vrto siroku prlmjenu. Rabimo ih kao medukatne, potkrovne i stubisne kanslrukcije stambenih i javnih zgrada, ked garaza. skladista indlJstrijskih gradevinQ, ked spremnika i ostalih hidrotehhickih gradevina, kod sklonista i pocb;emnih graaevina, na mostovimq , za lemeljenje, kao ina' mnogiin drugim
o

,I

Slika 59.
Poprecni presjek ab ploCa
a) Pun

b).OlakSClIl
c) Poprecni presjek plote s rebrima

--ioZ;n]erskim grarteyjnama.
NajceSca uloga anniranobetonsklh plota, osim pregra6ivanja Hi zatvaranja prostora, jest izravno prihvacanje vanjskog optere~enja i njegovo prenosenje Da druge elemente. cijim se posredstvom ~mo predaje tiLl, . Medutim. iako temefjoe ploce imaju sl1cnu ulogu (i nema razllke u ponasanju "lih placa) smjer prenosenja slla 1e protivan od optereeenja katnih plota jar temelina p!oca reakcije drugih a/emenata predaje tlu, pa otuda i naziv "kontra ploce". Tlocrtni oblici ploe. prema arhiteklonskom rjesenju magu biti: pravokutnog. paliganalnag, kruznag. prstenastog iii nekog drugog oblika (sl. 57).
P~n~. plote najjednostavnije su za izvedbu, a debljina im je najcesce stalna (nepro-

-~~.
-Hnijska i

mJenJfva). Opterecene su u pravilu na savijanje, vanjski~ opterecenjem koje dje/uje okomito iii koso na ravninu ploee. Opterecenja ploea mogu biti: '
.

- pojedinacna (koncentrira,na). Plosn~. oPterec~nja su' ~ajces~a. Ako vee po svojoj prirodi nisu jednakomjema, u prak~1 ,h nadomJestama Jednoh~a rasprostrtim opterecenjem po cijeloj povrSini ploee
(kontin~~raOlm opt~rece,nJem), ~~o znatno pojednostavnjuje proracun. Ploce mogu

01

bl

dl

Slika 57.
TIocrtni oblici ab p!oCa a) Pr2vokutni b) Kvadra\ni

D
e)

fJ

DO@ DQ [J
gJ hJ

prenosrti opterecenJe U jed nom If! dva smjera. Pod djeJovanjem opterecenja ploce se savijaju i u nj/ma se jav!jaju rezne sile (rezultanle racunskih naprezanja u presjeku):
momenti savijanja j popreene sile,. a mogu se javiti i uzduine sile kao i momenti torzije; Ploce mogu bin poduprte s jednom stranlcom (konzolno upete ploce), S dvije nasuprotne stranice, s tri, iii sa sve cetiri stranice (sl. 60).

cl Krutni
d) Prslenas!i

e) Poligonalni
~

Trokutni

g) Trapez.ni h) Nepravilni

U pioCama industrijskih gradevina, stambenih i javnih zgrada cesto postoje manji iii vee; otvmi polrebni za odvijanje lehnalaskag procesa, te zavadenje raznih instalacija. posebno ~limatizaCije (sl. 58). Zbog moguce pojave koncenlracije naprezanja krumi otvori i:natno su povoljniji od pravo.kutnih, pa treba ,po mogucnosti zatupiU kutove
otvora.
Siika 60.
Mogucnosti poduprtosti armiranobetor"lsklh plata

!
a) Prepustena (kOnz;!na) pioCa-podupna po jednom rubu
~};xW.0:< . o.+eto cia: poclpirmjo
____ ' slobo:xM
~lflJ\j&

Slika 58.
Olvon u ab ploeama a) PraVOkulnr

b) Poduprta dut dva nasuprotna ruba c} Poduprta duz In mba dl Sioboono poduprta po cijc!om obodu
e) POduprta po cijelom obodu plicem su Siramce upete
dvij~

- - - rq>:d.pdi !sldxxhil rm

b) Pollgon<l)nl
. c) Kruzni

susjedne

J .
,
{'

84

85

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema g~nicnom sta?iu sloma pres/eka

Ploce nalijezu n3, zldove (sUjene - ako su betonske) na stupove - tockasto podupiranje (sf. 61).

;'3. o.imenzioniranie
St~ticki

AB Sklo;ova, prema granicnom stanj.l!_.~/oma pre~/eka

'm

grede -linijsko podupiranje i

sustav ploce uvjetuje nacin armiranja, pa razlikujemo:

- ploCe s g!avnom ar'maturom u'jednom smjeru - ploce S. glavnom armaturom u dva medusobno okomila smjera Hi kriin.o armirane i:iloce .

- p!~ce sa.slotenijim nacin?m anniranja

U praksi sa vrlo casto stlsrecemo i s ilralima: - ploCe koje nose u jed nom i ploce koje nose u dva smjera. Namece nam sa pitanje, kada ce ploca "radM', tj. nosH! u Jeonom srnjeru I! Odgovor 9lasi : aka su dvije nasuprotne stranice slobodne, a iploca je poduprta dut drugs dvije nasuprotne stranice (sl. 63 a) ako je p!ota poduprta po cije!om obodu (dul: cetiri ruba), ali j8 omjer duljina stranica alb < 112 iii bid> 2 (sl. 64), kada uzimamo da ploea nosi sarno u kra~ cern smjeru, odnosno u smjeru krace stranice, buduCi da je ploea kruca u smjeru krace stranice. , Streliee na,slikama 63 i 64 pokazuju nacin "rada" plo~e, odnosno smjer prufanja glavne armature.

bl

Stika 61.
a) PioCa poduprta zidom iii gredorn b) PloCa po<.luprta stupom c) PloCa poduprta stupom s prosirenim , whom (s kapitelom)

U sluc.aju linijskog podupiranja, a ovisno 0 leiajnlm uvjetima razlikujemo siobodno poduprte iii slobodno po!ozene ploce (kada se presjek nad leZajem maze slobodno zaokrenuti za odredeni kut - zglobna veza), upete (potpune), djelomicno upete (djelemicne sprijecena rotacija na lezaju) i kontinuirane (protezne) ploce. Kazali smo da ploce mogu bit! razliCitih tlocrtnih oblika, poprecnih presjeka, kao i razlicitih mogucnosti podupiranja pa naprezanja mogu biti vrlo slozena. Stoga ee u knjizi bili rijeci samo 0 pravokutnlm plocama punog poprecnog presjeka pravokutnog oblika s glavnom armaturom u jed nom smjeru. Staneki sustav (slstem) ploce ovisi 0 lezajnim uvjetima i 0 tome da Ii je ploea poduprta s jednom. dvije, tfl Hi cetiri stranice, kao i 0 odnosu sirine j d_uljine ploce a ((,) t b (fl,)' SUka 60 prikazuje nekoliko ploea kao i nacine njihova podupiranja. Tanka isprekidana erta predstavlja slobodno linijsko podupiranje, a isprugani die uz rub stranice predstavlja up~lost. Jedna puna crta oznacuje nepoduprtu slobodnu stranicu.

I
1

0' , ,
,
I I

'j !
)

,--,

,
1

"B
:r---,..

I ,
1 1

'-.--11

----= -.\ I 7
, 1
,I

r---:t , ,
1 1 1 1 1

+'-"+
---

u-

, , ,
1 1

Sfika 6J.

Arrniranobelonske place s g!avnom armalurom u jednom smjeru a) S!obodno poduprta plata b} prepustena (konza!na) p!o~ c) Plota s prijepustom

il

Za stubista prhnjenjuj~mo kose'ili koljenaste ploce (s obzirom na vertikalnu ravnin'u

's1. 62) koje nisu 0pterecene sarno okomito na svoju favnlnu. Medutlm, konstruiramo ih j proracunavamo kao i sve ploce, .

.
,
od

d) Obostrano upeta plata

e) Kontinuirana (protefna) plota

SUka 62
1
bl

Stubisne p!o~ a) Kosa stublna pIela b) Koljenasta stubgna_ploCa

c) Koljenasta stubi1.ina p!oca s meduoOiTloristem

Ako je omjer izm'et1u du[je i kraee stranice ~eCi 2, utjecaj podupiranja na duljem rasponu gotovo je zanemariv (kao i utjecaj" momenata savijanja) sto proizlazi iz stvarnih deformacija ploce (sf. (4). Stoga mogucnost nosenja optereeenja u smjeru
dulje stranice ne uzimamo U obzir.

86

'J

87

Y.

urmenZ/omrame AtJ SklOpova prema granicnom'stanju sloma presieka

Kako u pIce; C8im glavne postoji i razdjelna armatura, jedna cd njenih uloga je i
preuzimanje 'vfacnih sila koje nastaju ad gore spomenutih zanemarenih racunskih

. 3.5.1;.' PRORACUN AB PLOCA S GLAVNOM ARMATUROM U JED NOM SMJERU Uprethodnoni poglavlju predocili smo uvjete koji moraju biti ispunjeni da bi ploes prenosifa.optereeenje i imala glavnu armaturu u jednom smjeru: Place s glavnom armatu~om u jednC?m smjeru ~ogu biti: \~\<},

m9menata S8vijanja<
r

,
1 1

1 1

__ ,
-,

1 1

alb (In b/o > 2

- slobodno poduprte ploce (.,{. 63 a) - prepustene (konzolne) ploce (sl. 63b) - ploce sjednim ilili dva prijepusta (sl< 63 c) upete ploce (si. "J q)
kontinulran,e (protezne) ploce (sl. 63 e) itd.

01

~~:~{!F1Ciit:.iY"1""):~ "I.a..

1'>'" ~

<

'J

.J:/i. ,:t:Ff::
I.
10

...

"";~J~ /"
,~
./

<

Shka 64.

Amllrnnobetonska plDea s g!avnom arrnClturom

U jotinom smjeru poduprta po cijelom obodu

(dui letiri stranice)

SliIw 66.
Armiranobelonska plOC3 s gtavnom armalurom u
jedpom smjeru

Kada je ploes pravokutnog tiocrtnag oblika i punog pravokutnog poprecnog presjeka slobodno poduprta oui: dvije susjedne, tri iii cetiri strapiee, a da je pri tom /12 5 alb ::; 2. tada uzimamo da ovakav plosni nosae~radi", ij< nosi u dva smjera, pa tako poslavijamo i glavnu armatunu, Kao sto smo vee spomenuli, ojee je 0 tzv. kriino

a) jednosmJarna plota kao platni nosac S optareeenjem okomitim na svoJu ravninu b) Statickl sustav slobodno poduprte plate preko jednog raspona c) Traka slone 1,9 m prems koja] dimenzioniramo
plocu

armirnnim ploeama.
Za proraeun krizno armiranih pfoCa optere6enih jednoliko rasprostrtim opterecenjem jJi pojedinaenim'sHama, najiSesCe rab!mo tablice. U njima se, za razlicite vrste. podupiranja odnosno lezajnih uvjeta i razliclte cd nose alb, nalaze tabelarno slozeni koeficijentf, Oni daju ve!icinu dijele opterecenja i kazuju koji dio nasi kraci, a koji dio dulji raspon. Nekoliko primjera plota koje nose u dva smjera prikazano je na sl. 65.
,I

Proracun plosnih nosaea provodimo po principima proracuna pravokutnih presjeka. , -Ako je oplereeenje plcce jednakomjerno rasprostrto po njenoj sirini, za sirinu nos8ea odablremo b=l,O m, fj. uzimamo da cijela plcta radi kao jedna traka dimenzija I,O.r d,

,
1 I 1
L

1 1

J + + ~
,
1 1 1

bl

'[~4X

'0',%

oJ

; I

" @

I
!f2~oIbs2

[
+m

+
'W.-W'A7'..1l<

""

fl

gdje je d - debljina place (sl< 66 c). U slucaju neravnomJernog opterec.enja i pojedinacnlh sila, za siriniJ rasprostiranja opterecenja odabiremo i racunamo najoptereceniju traku sirine h =1,0 m, te, prema njoj tiimenzioniramo. .,
Pri proracunu ovakvih placa postavijaju se najcesce sljedeci zadaci:
a) Za zadano optereeenje valja dimenzionirafi plocv, tj. Qdrediti dBbljinu ploce d i p!ostinu presjeka annature AQ Opterecenje valja prikazati u shemi optereeenja. Iz sheme opterecenja mora biti vidljiva i vrsta nosaea u s-tatickom pogledu (nqsac preko jednag raspana - slobodno poduprt j upetl nosae, prepusteni nosae ... nosae preko vise raspona-kontinuiran-i nosae ltd). Statickim .proracunom valja odredW' granicni moment savijanja M;" zatim pretpost~viti marku betona ME, vrstu armature, kao i deb!jinu ploce.

.... "',,-----,J:l.
Sitka 65.

i Armiranobetonske pieCe. s g!avnom armaturom u dva smjera - kriino armirane plOCe (nose u dva smjera)

a) Ploea, slobodno poduprta po cijelom obodu

b) Plots s Jednom stranicom pOduprta, drugom sasvim slobodna, a S oslale dvije ~usjedna stranice upeta
c) Plota s dvije susjedne slranice upete, a s clruge,dvije sasvim slobodna

b) Pr9vjera relativnih produljenja armature... Eo i skracenja betona Eb odabranog presjeka, kao i postojeceg za .slutaj potrebe prenosenja vedh tereta, ako su poznati granicni moment savijanja Mil' marka betena MB, vrsta armature i debtjina ploce d.

88

B9

3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnom stanju sloma presjeka

c) Odredlvanje stvame granicne nosivosti, odnosno momenta sloma (M1f=Mu ) za odabrani ! postojeCi presjek i ugradenu armaluru. Pri odabiru deblJine ploce moramo voditi raeuna da ona ne smije biti veda od petine krace stranice: dSa/5, jer u protivnom pleca oe bi vise bila Klanka", tj. vise ne bi vr!jedila tzv. tehnitka teorlja savijanJa. Najmanju deb!jinu ploce takoder ogranieavamo na vrijednosti iskazane tablico/ll 17.

3. Dfmenzioniranje AB

Sklopo~a prema grani6nom'staniu sloma pros/ekB

Ukoliko GRANICNO STANJE 'PROGIBA ne provjeravamo, zbog slozenosti proraeuM (sto jenajtesce i sluCaj), debljinaPloce mora biti najman)e 1135 kraeeg raspona slobedno poduprlo 'plo~o, odnosno 1135 uda!jonosti nistlsta' (nultih to~aka) momenata savijanja. Udaljenos.t ni~tista momenata savijanja 1m ovisi 0 stati~kom susti;!:vu (lablica 18) i
iznosi:

Tablica 18
"Sta.tf~ki sus(av S oznacenlm teorijskim rasponOm
nim udaljenostima nistisla'(nultih !ocaka) 1m siobodno poduprti nosaci PfOJk.O jednog taspona

Staticki sustav s oznacenim teorijskIm rasponom I

I prioadni di'a ram momenata savijanja S oW!lce

i pripadni dijagram momenata savijanja

S OZMte-

nim udaljenostima nls!isla {nu!tih totaka} 1m obostrano upeti nosaci preko jednqg ras,pona

i
j

Tablica 17
MINIMALNA DEBLJINA PUN1H PLocA-rr
Vozila Putnicka
70n
1140~5crnza

~1!111!1!!!!!.tt:(!"

I ,:., =T
~

\l

' . '-

I
J
I ,
hi

Visokogradnja

Niskogradnja

Zbog ogranicavanja proglba Teretna 12cm (1/35)

10cm

I I

I", '" J (/ raspon)

Jednostrano upBti nosaci

~
Im"'O,fiJ
oslala palla kontinuiranih nosaGP
rryznTnu! I
1

ploce po kojima se povremeno hoda

15cm

Zbog moguCe pojave probijanja i !okalnih puko!ina

'm

Izraz (1/35 Jim uvodi se radi ogranicavanja progiba, koji bi mogao prouzroCiti stete na dijetovima gradevine iii spustiti razinu uporabljivosti (npr. pucanje pregradnlh zidova na ploeL zadriavanje vode i pojavu pukotlna na zidovima uzduz tezaja kod zadnje ravne ploce - sl. 67)-

'm'" 0,75/
krajnja polja kontinuiranih nosaca
! !:.QZI! Ii/II!

r I r qgrruTTmTITKq~

A. A

!2D! II!!!!! !!?j!!! t iI! ilL! i ""FIT! f IT 1

I

~q.

0'

[I 1

L 1

I:"L
--y-

.11'

. A I'l!.j WWV '

1 0,7 1

'~l~f
1~O,8

1m'" 0,81

S/ika 67.
Ploee nedovoljne krutosti
a) U pregradnom :t.idu koji

stoji. oa nedosta!no

krutoj ploe; nastaju mnogobrojne p~kotine b) AkO iznad letaja nema dovo!jno opterecenja {npr. zid} dulazi do odiza,nja'p19ce na' krajevima. Planirana sirina P{J(jup.lranj~ (na\ije-' ganja) bit ce smanjena

"Ako udaljenost nistista nije odredena statlckim prorac.unom, mozemo u~eti da "'znosi 4/5 raspona, tj. 1m = 0,8 t.

Za slu"eaj kada

mje~odavnj raspon ploce iznosi vise od 4,30 m,

va.!Ja primijeniti uvjet

granicnog p'rogiba

c) Zbog okretanja na \efaju, odnosno zbo'g

smanJenJa ~irine nalijeganJa dolazi'do poveeanja Uaka na leiaj, te se ocekuje pojav'a drobijenja (koncentracija,t')apre.zanja);- u zidu

d . =_1_. 1,.
hiM

150..

nastaju pukoline
, i

U visokogradnji (u praksi) zbog zvucne iloladje najmanja debljina ploea najeasce iznosi 14, 18 pa i 20 em, s tim da sma prethodno zadovoljili gorespom@nuteuvjets.

-)

90

91

rJ

-- -, '.-r:-' ~ e' .... ',.'"

}if

QI 111..1 IVflJ ,;;l<;if/)U

sloma presleka

PriJikom proracuna potrebne plastine presjeka gJavne' armature Ao pot ,Plota koje nose u jednom smjeru, postotak glavne aOllature ne smije bill manji od najmanjega, I1mill (tab/ica ]9) ni veei od najvecega, I'ma, = 0,405 "Is la" (pog/aJ1je J.J.l.f,g).

Armatura npr. <1>10115

U prilogu)..

em. , ' , ~os'brie se sipke mogu birati s pomocu tablica a~atura masivnih ploca (vidi rablice
' Najveci lazmak izme6u sipaka armature, ovisno 0 vrstr opterecenja, ogranicen je velicinama iskazanlm u tablici

5' iskazuJ' u obtiku (promjer sipke)l(medusobni razmak izmedu sipaka),

r.abl'lea 19
Armatura p!oce
Vrsta armature
GA 2401360

Glavna annatura
0,150 0,100 0,085.

RazdJelna armatura
0,100

io.

najmanji postotak armiranja !Jmitl r%]

RA 400lJOO
MAG/MAR 5001560
Bez obzira

0,085
0,075

ToMica

za

no vrstu

Arma\ura ploce
G1avna arm. 2d

podrueje najveCih naprezanja

Jed, raspm. opt.

Podrucje smal'ljenih
rnomenata

armature

naiveel postotak armiranja li nun '" 0,405' flJ /O"i

Pojedinatne s'ile
1,5d

Max(ucm) 20cm 30cm

40 em 40cm

Kada izracunamo potrebnu plostinu presjeka glavne armature Aa par fcm 21ml valja odabrati promjer sipke za armiranje 0/ i izracunati ~zmak izmedu sipaka e, pomocu

Razdjelna aon,

4d

3d

izraza:
gdjeje: Aa1 - plostina presjekajedlle odabrane sipke u em1
U gomjem izrazu, radi sigurflosti, valja zaokruziti razmak na manji broj (flpr, dobiveni razmak 12.8 em'zaokrvzit cemo ~a 12,5 em), Pri izboru promjera i 9dre6ivanja razrnaka izmedu sipaka moramo naglasiti da nam kod ploCe. nije toliko vazan broj komada (kao u greda) koliko nam je vazan razmak. jer odredujuci brej komada, dobivamo razmake neprikladne za izvedbu (mjerenje na samom mjestu). Uobicajeni razmaci krecu se od ;- 8 do 20 em (to je pr'lblizno 5 do 12 komada po metru duljine), odnosno razmak oe smije biti Veel od dvostruke deb!jine p!oce (2d) za jednoliko rasprostrto optereeenje 1 1,5-struke debljine ploce za pojedlnacno opterecenje (min 5 komada po meiru du!jine) - tab/tea 20. Prikladni razmad iznose 7.5;'10,0; 12,5; 15,0 i 20,0 em. Ovime nlje uvjetovan odabir manje pogodnlh razmaka (ra..7ffiak maze biti jednak bilo kOjem broju zaokruzenu na 0,5 na niie), Kako iznad lez-aja savijamo svaku drugu sipku (iii ih postavljamo neovisno od armature pofja), njlhov merlusobni razmak odredujemo iz uvjeta 2e, U visokogradnji promjeri sipaka uglavnom variraju izmedu $6 j ~12 mm, dok su u nistogradnji veci, jer su vece i debljine plota, Da bi olaksa!i jzbor promjera mozemo se posluZiti isku~tvom iz prakse: '
~

NaJmanJI raz,mak Izmedu slpaka armature u ploe! ogranicen je velicinom najveceg promjera zma puniva (agregata), odnosno s 4 em,

..

-.

-.

Na mjesUma gdje se plastIna armature smaojuje zbog smanjenja momenata savljanja, razmak e mazema povecati do 40 em (vidi lab/iw .10).
,Kad pleca, pored odabrane glavne armature, moramo 'odrediti j poprecnu armaturu
koju nazivamo razdjelnom, -Razdje!nu armaturu ne racunamo posebno, nego po propisima odabiremo min. 20%, odnosno ne manje 9d 1(5 plostine presjeka glavne armature i to sarno u s!ucaju jednoliko rasprostrtog opterecenj'a (A "" 0 20 A ) or ' a pOI ' Kad je opterec_enje neravriomjemo, a to je slucaj postojanja pojedinacnih, odnosno koncentriranih sHa (najcesce slutaj u niskogradnji), ovaj postotak moze biti znatno veci.-al,i ga ogranicavamo na Aa/Aa pot::;; 0,65, Pri tome postotak razdjelne .armature ne maze bili manji od vrijednostl prikazanih u tabliei 19. Najmanj! postoci armiranja iskljucuju mogucnost pojave tzv, krhkog sloma betona lJ odgovarajueem smjeru

(poglavljeJ.J.J.f). Razmak izmedu sipaka razdje!ne armature odreoujemo na isti naCin kao i razmak
sipaka glavne armature, NajveCi razmak ogranlcavamo, avisno 0 opterecenju ploce, na velicine iskazane u tab/iei 20. Svrha je razdjelne armature: da povezivanjem 5 g!avnom armaturOIT1 osigura pravilan razmak tijekom betoniranja;

["''''1'''' d[em]

gdjeje:
- protnjer ,~ipJ:e, a d - debljina jJ/oh.:

r
jf ,

i
92 93
/

3. Dimenzlonir<1nje AB'sklopova prems granicnom stanju sloma pres/eka,

da preuzme vlacne sile (koje inace ne racunamo) izazvane deformacijom nosaea u dufjem smjeru; da osigura rad (nosivQst) place po sirini kao cjeline; ovo je naroCita vazno kada opterecenje sadrii pojedinacne sile.

3. Dimenzionfranje AB

Sklopov~ prema granh~nolll ~lal)iu !)Jo:n~ erfHf/eka

Poprecnu arma!uru slobodnog ruba, koja o.buhYaca njezinu uzdumu arma!uru.

mozemo formirafi ad ukbsnica-U iii postojeCih sipaka staticke armature okomite na' slObodni kraj .(sl.. 69). . '

l:eY:~~~t~ n~~e::~~n;r:~I~;:C:r~e~are~r~~~~~s~ ~r~:~~~~~ 1ye~::n:O~~i~~

armature nad lezajem prema armaturi u polju (sf. 68). No potrebno je naglasiti da zavarena mreZasta armatura dopustena za dinamicki opterecene kdnstrukcije kao

ri-c,:':"';,"';:~:XtS~,:"': -.-c,._.S;.;: ':='.: xT._i;~'i~;: :;,>J[ 1I

.

':,"',~' ~;:cn,
SUka 69.

utrosenog rada). Osim toga, tu su i 05t316 prednosti ravne mreiaste armature, kao sto ol Slobodan, nepoduprt rub plaCe z o SU CistoCa posla, lakse betonlranje, fe neoVlsnoSTO~~iaallb1rl!"anlqj>ar!sti]ip:r.a31k'Odrii"ld"S'lP"o)T'eeddaa---l'---=------===::t______~______-'--_aarr.mILall'W!!(:nQ"mu'"!bruO l(O",gex lllQ!1!!oCJ,<lPiia,__ -.----

nij~

~,
hi

+---.-~

a) Ukosnica-_U
b) Ovostruko s.avijena poprecna armalura

\Jto su npr. mostovi.

,.,
!
~

Na?ela armiranja ruba olvera u p!oci isH su kao i za arfuiranje s!obodnag kraja, uz napomenu da S8 zbog preuzimanja skretnih sila ako otvara dodaje 1 kosa armatura (51. 70 i 70.1 ). Ukupna plostina sipaka oko, olvora mora iznositi nqjmanje plottinu presjecene armature.

1
i

0'
bi

Slik(l 70.
Armiranie okolisa otvord a) Uzduini presjek s dodatnom armaturom i ukosnicama-U
b) Tlocrt

1
!

o slot:di p:;!rotro O"TtcltJ'O

@ rYrr-ohrc rilixlg p:Xh.jo '

j
:~

@ rb:hll'il

pq;n:Cro ~

Slika 68.

Armiranje plata zavarenom mrezastom armatufom U dva Sloja a) S dodatnom osnovnom mreiastom armaturom

o dosnice-ll
0'
b!

b) S pomaknueem osnovne mrezaste armature

Za armiranje jednosmjernih ploCa zavarenom mrezastom armaturom koris,timo mreze s pravokutnim oknima (tzv. R-mreze. tabUca 39 u prilogu), a 0 nekim specifienostima u radu 5 njimavise U PRIMJ-ERU 2 (pogllivlje3.5.2J.

ob~l'~~
~

&:m\ro koso
omo\~,

"""

ob,l~'
,.

.=

SUka 70.1.
Armatu:-a kuta

a} D~atna kosa armatura b) Dodatna' usporedna armatura

,.

Kod slobodnih, nepoduprtih ruboya pune piece (prijepusti, bazeni), zbog rubnih
naprezanja, ,gl~lVnu armaturu valJa pojaeati, tj, rub valja obuhvatitll1lzdjelnim sipkama iii ukosnicama-U. Kraj slobodnog ruba potrebno je konstruktivno annirati najmanje s jednom sipkom u gornjem i donjem pojasu (sl. 69).
Raspored (prekidanje i savijanje) glavne armalu~ pO duljini nOS3ea obavlja se na isH nacin kao i kod grednog nosaca, pomocu linije vla'cnih sits F j linije pokrivanja Fa. sto . ce biti prikazano_ na primjerima u nastavku. ,

~94

95

c'

_ ' _

",.,..",,,,,,,,,,,

.:>l<Jt/fli ;:,/t)[fI<1

pres/eka

3.5.2.

SlOBOONO PODUPRTAPLOCA PREKO JEDI<OG RASPONA

Siollodno pOduPl"ta plooa na jednom rasponu po statiokom sustavu je slobodno poouprt nesae S jednim nepokretnim i jednim vodoravno pokretnim leiajem na svojim krajevlma. Slika 71 prikazuje slob.odno poduprtu plceu s pokretnim leiajem na desnoj strani 'nosaea, U slucaju uspravnog opterecenja ovakva nosaea, leiajne reakcije

PRIMJER 1. Valja dimenzlonirati slobodno poduprtu anmiranobetonsku ploeu POZ 201, sxijetlog olvora a 1 0 '; 3,80 m i duljine 8,0 m, me6ukatne konstrukcije jedne 'p,Oslovne zgrade (sl. 71). Isto tako 'potrebno je izradiU nacrt armature na , osnovi dijagra.ma vlacnih sUa (linija pokdva.nja Fa)' kao i ~skaz annature . .Odabrana je marka betona ME 20, vrsta armature RA 4001500 i veHeina promj~njivog optereeenja p == 2,5 kNlm 2. Na sUei 72 c plikazan je popre?;ni presjek $opisom i debljinar:na svih slojeva koji tine stropnu konstrukciju,

uVljek su uspravne.
Za popretn! presjek uzimamo pravokutnik sirine b =. 1,0 In i vislne jednake debljini plaCe. Rezne sile i armatura proracunavaju'se, dakle, za traku sirine 1,0 m. BuduCi da udio vlastite tezine u ukupnom oplerecenju ovih nosata ima 'dominantnu ulogu, sto se itekako odrazava' l'Ia ekonomicnost, rasponi ovltr nosaea krecu se 'od 4 - 5 rn. jer u protivnom njihove debljine postaju prevelike. Kada je ploCa poduprta zidovima. gredama iii serkla'Zima, teorijski iii racunski raspen nije jasoo definiran. SIiGan problem moze se javHi j ked dnugih statickih sustava. U svim t8kvirn sluGajevlrna uzimamo da je teorijski raspon " I II veci za 5% od cistog . (svijeUog) olv~ra, I,,' lj.

,I

TLOCRT M.L 1: J 00'

PRESJEK S OZNACENIM SLOJEVIMA STROPA

MJ. 1:)0
~

keronidll picrSce

-if '1 '3

~*'

CEWIMlf'Ii rrat: izoloc:ijskll piece AS plOCl (p'et. dl2.[km!

p.x;gled !fu.kol

1=1,05,/.,
sio je vidljlvo 1z sfrke 71.
oj

..
bl

l
T

~,o
"'.OS'

:y' '~'''::~,:.'i
-)

PRESJEK MJ. 1,100

Sllka 71.
Slobodno poduprta plota preko jp,dnog raspona _ a) UZduini presjek

Slika 71.

Armiranobe{onska plot<!

paz. ]0/

a) Tlocrl

=i

tL r
l

b) PresjP..k c) Presjek
S

0,3

omacenim sfojevima stropa

R.:r"(_-_-_-_-_-,"-'.-, . o-,-.,'---Ti"-fl~
'-~T

b) Stalickl sUstav
c} Sirina pete prema kojo} dimenzioniramo

a) Staticki sustav
U statickom pogledu zadana ploca u svemu odgovara siobodno 'poduprtom nosaeu preko jednog raspona (s1. 73 a), pa se vrijednost racunskog raspona odreduje izrazom:

Gledajuci sa stajalista projektiranja, kao I izvedbe, slobodno poduprtu plocu na Jednom rasponu ubrajamo u najjednostavnije plosne nosaee. Plostinu i razmak glavne armature' izracunamo na osnovi' najveeega momenta u najugroienijem presjeku tmaM", a zatim prema Hni]! v!acnih sila F odredimo polofaj armature u ploci. Podrucje iznad lefaJeva treba biti pokrlveno u gomjem pojasu sa 40-60% sipaka donjeg pojasa in anmaturom koja js potpuno neovisna od anmature polja (poglRvlje 3.4.3, sl. 35). AImatura leiaja potrebna je zbog toga sto se u praksi tesko moze osigurati slobodno podupiranje. lj. slobodno okretanje nosaca na mjestu podupiranja, buduci da' gotovo uvijek postoji izvjesna upetost (stupanj upetosti). Uzrok ~ve upelosti svakako je monolitna veza izmedu nosaea i \eiaja. Za s!u~l da armiramo mrezama (mrezastom armaturom) valja predvidjeti dodatne mreze u podrucju iznad !ezajeva,

1= 1,05 1, = 1.05 3,80 = 3.99 m ~

4~00

m.

,I

p'

+_--"::c.,,,,O"!.5.~,,,,,80"1"""",''''''"''''-_ _}f- ~---f-

1111111 Eli! I fffll

a i""'"*'*"'i!t: \,

~I

Slika 72.
Siobodno pOduprta p!oca preko jednog raspona a) Slatlcki sustav s optereeenjem
b) ~jrina ploce prema kQjoj dimenzioniramo

...''"(

96

#~ '-:'-~
ii,!.

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka

b,Opterecenje
Opterecenje nosaca sastoji se od stalnog g i promjenjivog (korisnog) p opterecenja (sL 73 oj. Za izracun stalnog opterec-eoia potrebno je poznavati prostorn~ tetine pojedinih gradiva. odnosno tezine gradiva po jedinici obujma,.' koji cine stropnu kxJnstrukciju, a eije su vrijednosti dane Propisima opterecenja zgrada. Iz tab/ice 16 (vidi u prilogu) oCltamo vrijednost prostome tetine keramickih ploCica, koja iznosi r = 20 kNlm 3 (buduCi da su plocice postavljene u cementnom mortu uzet cemo prostornu tezlnu cementilog Il,o,la koja iZliO,i, 21'0."'",'), do k za pr _. rt 3 ima vrijednost '(;: 19kNlm . Potrebna nam je i tezina same armiranobetonske place 3 \vtastita tezina (teiina armiranog betona po jedinici obujma [znosi 25 kNfm ). Stoga moramo pretpostaviti deb!jinu ploce sluzeci S8 uvjetom za progib:

It) Promjenjlvo optereeenje - p fr. karis.no opt~reCenje ....... :...................................

6. pregradni zidovi iz blokova ad siporex8, obostra~o oZ1;>ukani sadrenom (gipsnom) Zbukom

= 2.50'kNfm1
=

0.80kNlml

Pr6mjenjivo opterecenje (Pk+P,= 2. 5+ 0.80) .......

= 3.30 kNfm1

Um'esto da se rezne sHe od stalnQ9 i promjenjivog opterecenja racunaju posebno, jednostavnije je na;r:)rije odrediti ukupno granicno (racunsko) opterecenJe qll.:

q" ;1.6g+I.8p;I.64.10+1.83.30=12.50 kN I rn' za trak~ ~irtne 1,0m

Rezne sile od sta!nog j promjenjivog opterecenja su opterecenla srazmjerna.

I I d ..._ =-/~-400=1l42cm=>d 35 35 ' p'C'

n

mO\1u
.

se lako dobit! iz ukupnog, jer

a koja ne smije bili manja od dobivene vrijednosti zbog moguCih nedopusteno velikih progiba. d) Rezne sile

dprer = }2,O em
. Ukoliko na kraju [zracunana debljina plaCe ispadne bitno veca od pretpostavljene (razlika veta od 5%), proracun moramo ponoviti 5 novom pretpostavljenom.debljinom, ~. novom vlastitom tezinom. Odstupanje na nize ne bi utjecalo na rezultat, buducr da je najmanja debljina place dmin = 11.42 em koju bismo pri izvedbi ploce zaokruzili na 12 em. Propisima su dane i veliejne promjenjivog opterecenja (tabUca 27 u prilogu), Od promjenjivih opterecenja ovdje valja spomenuti optrecenja izazvana tezinom rakih pregradnih zidova (ozbukanih s obje strane). za koja opcenito uzimamo da iznose 0,80 kN/m2, ciju vrijednost valja pribrojiti veliein! promjenjivog oplerecenja danaj Propislma, kako bi se doblo ukupni utjecaj promjenjivog opterecenja na dotlcnoj
0)

'l. -l'l,501<N!.,.

,-

R,,!.
~

J) ! ! I pC;; ! ! ! I ! j I I ! ) . Til,
l-~,OQ,"

b)

'--r

d ~o~

Slika '74 prikazuje nosac optere.en g'raniCnim opterecenjem s dijagramlma reznih 'siia . ViM. Granicne vrijednosti reakcija U ovom slueaju izratunavaju se sarno kaka bl se konstiJe. prillkom proracuna s!jedeCih pozidja. tj. no.sa.Ca kojim~ je ploCa pod~prta.

v~=tLll1iI&llUct

:J
R. = R. ;

~~

q 1

12.504.00/2= 25.00 kN.

medukatnoj konstrukciji.
c} Odrediv~nje opterecenja Optereeenje

Najveca vrijednost granicnog momenta ,'u palavistu raspona nosaca (sf. 74 cj iznosi:

maxM =k-_'2.504.

/1

01

88

25.00kNin

pb 'rm 2 p,10ce paz 2ql

Slika 74.
= 0,70 kHlm:) = 0.12 kN/ml
Slobodno poduplta plo6a preko jednog mspona

I) Stalno opt,?re,ce!1je - g 1. keramicke plO(ice u cementom martu .......... 0,033 ' 21 2. topHnsk~z:vu?na izolacija ................................. 0,030' 4

a) Slaticki susta..-s granicnim optereeenjem

b) 'Pripadni dijagram popreenlh s)fa

1 3. vlastita t~zina.AirploCe (pretp. d =12cm) ........... 0,12' 25 = 3,00kNlrn 4. podgled~zb~ka(produzeni mort) .. " .................. -,0",.",01C!5~!.c19"--==~0"'.2'.;!8::.!ktI!Y!,'!/m~1.,-:. Statno I?pti$rece(lj'e............................................ g ;: 4,lakNl-ml.

... ,C) Pripadni dijagram

m_om.e_n~.ta

savijanja M

',j

;-/Je U."( :""',-"r

98

. "i

_. - .. _ .. _ ..... '"''.. '1''' rlU <>l\/VPVViJ

prema granicnom stanju sloma ptesjeka

e) Oimenzioniranje U 0\'001 primjertJ odabrat cemo deformacije betona Eb = 3,5%0 i armalure E. =10,0%0, fto mm ome6u-euj~ t'\-eiimanju PQlrebnu p!ostinu armature, a najvecu visinu betonskog pre~. Rijec je 0 tzv, ekonomicnom presjeku. Iz tahlice .J.J za odabraoe vrijednosti deformacija i marku betona MS 20 ocitamo vrijednqsti koeficijenata khb i k1.: k" =1,953 '

NAPOMENAt Debljine ploca prema njemackim Propisima odreduju se Iz uvjeta

.

progib~ koji

so odnosc na staticku visinu .

(h = .!.....[ ). a ne na 35 '"

ukupnu debljinu d (s!ucaj nasih propisa); sto za konkretan primjer ima

za posljediey razliku od priblizno 2,0 em.

k, =0,892,

pomoeu kojih odredimo staticku visinu betonskog presjeka i plostinu annature.

StatICku vislnu h odredit cerno iz izraza:

h ::: KIfb'.J

m~Ai

Buduci da 1e odabrana debljina proce veea od staWSki 'izracunane, naprezanja u presjeku bit ce manja, a s njima ce i relativna deformacija betona biti manja od preipostavlj91ie leb.=;- j,J%oj. Posye je.!ogiGllO da ce u tOll1 slucaju qiti potJei:mo i maRje armature nego sto to zahtijeva k1. = 0,892. ' Stoga sada valja provjeriti kOja vrijednost koeficijenata klrb j kt odgovara debljini ploce d=13,0 em. 11 "" d -a = 13,0-2,0= ll,Oem

gdje cerno maiMu uvrstiti u kNcm dobila u em,

b u em, kako hi se staticka visina

h=I.953' .J2500 -'-=1,953,5,00=9,76 em. 100

ZaStitni sloj betona za plocu u' slabo skodljivu okoJisu (ploCa unutar gradevine) ima de~u ao - 1,5 em (tabUea f)}. U skl"du s empirijsklm pravllom (pog/avlje 3.5.1) za glamu armaturtJ pretpostavit Cemo sipke promjera 10mm ($10mm) pa Ce ukupna
de~a ploCe (p~glavlje3.3:1.d) biti:

/1,0

2500 . 100

=2,200 .

Sada u tablid 33 u stupcv za ME 20 potrai:imo dobivenu vrijednost za khb = 2,200, Ako ne moi.emo pronaCi tocnu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost j za nju u istom redu procitamo eb' ea j krZa khb ""'2,167 =* eb ""'2,8%0;. ca "'" 10,0%0: k:r. -=-0,913
potrebna plostina'glavne armature za traku sirine b "" 1,0 m iznosi: A "'- maxM" _ 2500 -6,22cm-' k= iIcr,.; 0,913,11 40
O\'i

d = h +.ao + 12"= 9,76 +1,5 +0,5 =- 1I,76 em < d,,~t ::: 12,Oem.

Prilikom odabiranja stvarne debrjine ploce uzimamo u obzir i prakticne razl0ge, a najcese; su: nije preporucljivo oesto mijenjati debljine ploea unutar gradevine zbog jednostavnosti jzvcdbe ploce ne smiju biti. premalo krute (tanke, savilljive) jer utjecaji dinamickog optereCenja koji se u visokogradnji ne ~zimaju u obzlr, mogu izazvati zamjetljive progibe (neugodan osjeeaj Ijuljanja slropne konstrtJkcije).

"J'O'

Da bi plostinu armature dobHl u em2, h moramo uvrstiti u em, a

U kN/cm 2.
=0, 79 cm1

Za promjer sipke g!avne armature odabrat cemo $10 mm s plostinom A

(tablica 36), a onda ce razmak izmedu sipaka bill:
e = /OOA"m 1 A"!,,,! :::: 7916,22

4JIO

=- 12.70 em

Na osnovi svih cimbenika koje moramo uzeti u obzir pri odredivanju, odnosno pri odabiru debljine ploce, odabrana debljina bil Ce: .
; d = 13,0 em .

odabrano e-:;::.12,50 em <

.

1d
20em

Plostina odabrane {stvarne} armature iZnosi: .\

A",,,. -= 100 A,,{O 1 e.=: 1000,791 /2,S
=.

6.32

em]

100
,.,'.. l!>lfli .... ",,1:"."''.... "' __ --..~

101

III.

.......-.---- ....--- ..

~-.----.--.

- ....

--.~--.-

..

--

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom sfanju sloma pres/eka

Postotak armiranja

3. Oimenzioniranje AS sktopova prema qronicno'm slanju sloma prosteka

Kak6 se radi a. izravno.m 'podupiranju (pog/aylje 1.2.1;1 ). duljina sidrenja mora biti.:
Ao ,. -bd

~ ~
~

~~~0,0048=0'48%{>~'. =0.1%
100]3

<).1"",. =1.4%

Polovicu plostine presjeka glavne armature - svaku drugu sipku (-50%), za piece raeunane kao slobodno poduprte, iskoristit ceme za pokrivanje negativnog momenta (-25% maxMII ) kojeg prilikom proracuna zanemarujemo (pog/svljeJ,4.3). Ovu armatu~ ru valja protegnuli u polje za duljinu 0,2 I (raspona) od un~tamJe slrane1e1'lamiil'la:-.--~-

Stvama naprezanje u armaturi zanemarivo je kod lezaja za slueaj slobodno poduprtog nasata, pa za racunsku (efektivnu) duljinu sidrenja valja uzeti:

-------------~-LI,>rl'<>f''ri~-W""'!O"'.,,"J10"'5lJI;..,~"!l0t$"'L'L5cClnu",L';,.GO!.,L5I!,..- - - - - _ - - - sto zoaci da duljina sidrenja glavne armature (ljl1 0 mm ) u leiaju i2nosi:

Plastina razdjelne armature - poprijeko, na sipke glavne armature pastav!jamo razdjelnu armaturu. Cija plastina iznosi najmanje 20% p[ostine presJeka g!avne annature. U nasem primjeru ana iznasi:

t~ =--1 =-'-=20'=20.0cm . . 3 2' 3 't'

Oa Ii cemo glavnu armaturu prekidati i sidriti u polju ovisi 0 izabranom nacillu annirania i oblikovanja armature. U nasem primjeru (za odabrani slueaj armiranja)

2 I

Za odabrani promjer sipke razdjelne armature $6mm s pfostinom presjeka Acpo: =< 0,28 eml, razmak izmedu ~ipaka razdje{ne armature Iznosi:
e,~o ==

valia odreditf duljinu sidrenja glavne armature na mjestu gdje ana viSe nije staticki
polrebna (locka RI'na s!. 75c).
Duljina sidrenja glavne armature ($10 mm) mjereno od tocke R! bit ce:

looa,28Il ,24 = 22.58 em

odabrano e","

;:0

20, 0 em <

4d
30cm

Odabrano 's.'=' 60 c~n.

Plastina odabrane (stvarne) razdjelne armature iznosi:

D Pokrivanje vlacnih sila (s1. 75e)

Postotak armiranja

krak para unutamjih sUa s toenom statickom visinom iznosi;

z =k,h =0.913 I 1,0 = 10,04

An,,' bd

em

).1,;::;

=~""0.OOIO=O.10%>~"'I,,==0,085%.
10013

naJveta ordinata linije Mulz, tj.linija rezultanata vlacnih napreL_ania Fu ima vrijednost

,.

~ i

Duljina sidrenja
Sada je potrebno izracunati duljinu sldrenja glavne armature na mjestu podupiranja ploCe, odnasno na lezaju, kao i na mjestu u polju gdje joj" prestaje staticka nosivost Najprije jz tablice 8 za ME 20, RA 400/500 j lose prianjanje odredimo:

F = maxM" ~ 25.00 =2490 kIJ " Z 0,1004 .

- . Hniju vlacnih sila do bit cemo pomaknucem tocaka funkcije Mu Iz ~:
y~0.75 h ~

;
l.

8.25 em.

t,

=J.540~=60~

102

103

J".

Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan/u sloma presjeka

buduCi da plostina odabrane armature iznosi AaSlv -6,32 cm2, najveea ordinata linije pOkrivanja rtraxF. bit 00:

NACRT ARMATURE AS PLotE pt;Jz 102; M{J20; RA 4001500; 8(1 := 1,5 cm MJ. 1:25.

g) Nacrt al'l11ature (sl. 75)

,I

Za crtanje armature vrijedf sve ono sto je kazano u pog/avlju .1.4..1 i 3.4.4. Ovdje cemo
plikazaU sve tri projekcije zbog slikovite predodibe, jako Je kao sto znamo dovoljno nacrtaU 'sarno uzdufui i poprecni presjek S 'polozajem i oblikom armature. !e njenim

oznakama.

.'

Za popreeni presjek i !locrt uzeta je traka sirine 1,0 m. Ispod uzduznog presjeka naatan-e su linije Mu /z, F i Fa koje slu:ze za vodenje (bblikovanje-savijanje) armature ..
cJ
l.Ijerilo vktnlh silo !cl;),. ,IDa HI

Kao'sto vidtmo ila slid 75 glavna armatura oznaeena ]e jednom oznakom - blPjem 1 (no maze Imatl i vise oznaka, ukoliko je arma!ura gomjeg poj,;sa potpuno neovisna 0 armatuti donjeg pojasa iii je'izabran neki drugi naGin oblikovanja armature). U na56m slui:$ju brojein 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a naizmjence ih okreeeOlO na
lijevu. odnosno desnu stranu, te na taj naeln pokrivamo gomji pojas presjeka nad

leZajem. Razdjelnu annaturu cine Sipke oznacene brojem 2. . U nacrtu armature "'oji je prikazan tfoertom, punim crtama oznaeena je armatura donjeg pojasa, a isprekidanim - die armature donjeg pajasa kojim je pekriven _gomji pojas nad feiajevima .
. Nakan izradbe (ertanja) naerta armature prlstupa se radu na specifikaciji armature,lj. . _"~pjsuje S9 iska:z annature (sl. 75/).

9i

0",!Omm/25o:J

-f' "
,I

6oem

1 CD 66mm!?Dcm

l ~800 kol1)*J 1

NAPOMENAI Nocrt armature crta se u mjerilu 1:25 (poglavlje :1.4.4.), ali u ovom
udZbeniku mjerilo naerta prilagodeno je velieini stranlce. Bez obzira na ovu napomenu uviJek pisemo da naert annature u mjenJu 1:25 ..

js

Slika 75.

Raspored, vrsta i obllk armature AB slobOdno pOduprte pieCe a) Uzdu~ni presjek b):Poprecni presjek
~)

- -" - ---- - '=: - -" - - - - - ~- - - - -- 1 I 0/12,5

~ 06120

Oijagram vlaCnih sila s oznaeenom linijom pokrh:anJa Fo

0) Oblikovanje armature

0) Tlocrlnl rtlsporod' armature

f) !skaz armature

,
105

104

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka

3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma pro.sle~a

PRIMJER 2. Potrebno' je dimenzjonirali armiranobetonsKu plocu radnih prostorija balnice veticine svijetJog otvora l~ ~ 4.90 m i duljine 9,65 m (sf. 76J, za

, , , Ef-+--+--+-++-1
I
!

, . p6znato opterecenje g =, 8,00 kN/m 1 i p = 4,00 kN/m 1 s odabranom markom betona MB 30 i .vrstorTI annature MAG 500/560. P!o.Ca sa nalazi
'U
1

umjereno 5Ko,dljivu okoli5u. Valja prika,ati i pokrivanje vla,cr,lh sila, kao j naert krojenja mreZaste armature.

E o
I

a) 'StatiCki sustav (3( 7C)

p-~,OkNl .. l O~S,OHII", 1

Jj In1111111 [FH III

i
,
Slrka
76. Staticki sustav s!obodno poduprte plote preko jednog mspona s pripadnrm optereqmjem

b) Ukupno granicno (racunsko) opterecenje:

.
e) Rezne sile

q" = 1,6 g+ 1,8 p = 1.6 8.0+ 1,8 4.0 = 20.0 kN I

m'

:J

"

Slika 77 prikazuje i nosac opterecen granicnim opterecenjem 5 pripadnim dijagram!ma reznih sHa, Najveca vrijednost granicne poprecne sile fI1a.:tV,I' odnosno reakcije Ra (""R b ):

-(
N

Najveea vrijednost gr,anicnog momenta max Mu:

tot

'i:(J,/

~,I' + !

"-M = m"

ql/ ,I] :::; 20,05.l5}

-66,30kN

VQOld 8'11

I
j.

Slika 77.

!,Stobodno poduprta plota preko jednog

raspona

t.
,

~) Staticki $ustav s granicnim optereeenjem

b) Pripadni dlJagram poprecnlh slla Y

'J

c) F'ripaoni dijagram momenata saviJanja M

106

107

d) Dlmenzloniranje Za odabranu marku betona ME 30, vrstu armature MAG 5001560 j odabrano deforma I armature Ea = 10.0%0 (ocitane veficine koeficijenata kl/h = 1,614 j k,= 0,892)
clj~ beiona eb =- 3,S%.;.

stvarni koeficijenti iznose: ' , h 14,95 k " =~=--=1'837 max Mit 8.14. .
b

sta1iek. vlsina Potrebna plostina armature

)6630 " h=k hb , )maxM" - - - ' =1,614, -=I,614,8,14=13,14cm b 100 , , deb!]lna ploce
Odabrana je mre.zasta a"nnatura 2R-503 postavljena s pomaknucem, sf. 79. Kod mreze R-SO.J uzduzna anna~ura ima promjer $8 mm i postavljena je na razmaku od 10 em pa je za 2R..:.5QJ plastina presjeka uzduzne armature Aa SfI' "" 10,06 em 2lm. Paprecna armatura ove mreze ima promjer $6 mm i postavljena je na razmaku ad 25 em pa je z~ 2R-50J plastina presjeka poprecne armature Aapopr "'" 2.26 em 2lm, '
2,0
115

6630 , =968cm 1m 0,916,/4,95,50 '

za pl~ u umjereno skodljivu okolisu deb!jina zastitnog sloja iznosi 40= 2.0 em teZiste mreiaste armature (pretpostavljena dvostruka mre:za 2R-J35) odredit Cemo iz slike 78.
a =- an +$<1/ + ~al /2"" 2.0+0,8+0.512 == 3,05em

0.21-100

IR-50JI"',",I,.,,, poljo)

I poprecrYJ ~ipko

Slika

78~

TetiS!e armatun~ za sluCsj 3rmiranj:o dvostrukom mrezom

30

l
Slika 79,
De!alj armature na tetaju

d = 13,14+3,05 = 16,20cm d.". =-3 ,I. =-,5,15=0,147m=14,7cm 5 35 I /' 1 , d .,,, = - ' , =-,5.15- =O.l77m=17,7cm 150 150
I I Osim naprijed odabrane armature, za s!uCaj slobodna poduprte ploce preke jednog raspana, potrebnaje.i armatura,koja se postavlja na krajnjim lezajevima,

Sirina IBzajne armaltlro -,- D,21"" 0,2' 5,15 - J,OJ m (mill "-' 0,15/)
/1 m. =d~a::::. /8,0-3.05 = 14,95cm

Za arma!uru lozaja odabrana je mrezasta armatura /I{335 iii IN. 5f13 f;irine 100 em.

1_
-"'--:r'''''''''''',[PlI'1r<:'\;''rIl 11'1i n '''!fm'''Il'::I1I\!'''-:'' ._", ... ,."'....,.,........ ,....,.

109

'lii/

3. Dimenzioniranje AB sk/~ prema granicnom stanju sloma pres;eka

e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 80 b)
krak para unutarnjih si!a
,\

3: Dimenziolliran/a AB sklopova prema

granittionJ'5UJfI/U 510mB pres/aka

z =k,'" = 0,916 14,95 = J3,7cm

lO.~o\

2fH03
~.!Xl

-~,.--~~------

najveca ordinata vtacne sile

maxF II ::::maxM u ll

663(], ij,7

484,SV//d.

1 11
b}

I_I ,05'1~-1 ,OS~,90~S, I S

1""1 I

n,21

iijll"iio ~\ftr\ir. silc lOll 20liN

v-et'h-O, /5. j 4, !ISH I i,21t'!"

ispravak (korekcija) vlatnih sila

v=ah=O,75.14,95=Jl,21 em

z <3

"~fR,
d>

najveea ordinata linije pokrivanja

max F~ "'" A",,,.cr .. j
"'"

+35
I

;;;
~

J
~.
m

u:
I

10,06 50,0",,- 503,0 kN / m > max Fu ;;;; 484,0 kN / m.

L_

.,
, I , , .\ ,
~

R,

duljina sidrenja mreiaste armature IR-5030d tocke R} za slueaj 1059g prianjanja iznosi 35 em (min 15 em + 11),

\ ill
'I..

RS03
-0
~

'"
0

T
,
I ,
\ \
I , I I I I I I I I I I I I I I I I I I I

-ill,,3 'S
1;<-

S --::

-,
I I I

1: I
I
I , I
~

1) Nacrt armature
Nacrt annature

place prlkazan je na slie{ 80 c i 80 d, dok slika 81 prikazuje obrazac za

naert krojenja normnih (standardnrh) mreza.

t
.,
:1
1

~
fJ

15

~I

0 0'
Stika 80.
Raspored, vrsta i obHk. armature

.!?

Ij.

'/ I~
Jj

~ ~

52 ~

\
A.B slobodno poduprte plo"ce
0 0

'"

, ,

:t 1/
, ,

I 1
,50

j
I I 1

a) Presjek place s prikazom mretaste armature polja postav!jene ,s pomaknucem i mrefastom amlaturom no Jetaju

b) O~agram vlocnth silo s ot:n3eenom Unijom pokrivanja

c) TIocrtnl raspored armature - donja

f"'a
28 I

--------1.-490

4 RSOJ

armature (ormatura polja)

d) T!ocrtni raspored armature - gomja arma.tura (armature le1.aja)

i I

we

'"
N

,;;yN

1
111

18

ir '

I. 490

~ r

I ' Z8

110

-"f~ .~ ....... ..;."/llHVl/a

prema granicnom staniu sloma pres;eka

g) Slikovne pripomeneuz armiranje mrezama (sl. 82 - 85)

;i I .
I;

NACRT KROJENJA MREZA

01
lRS03

'R335

Ii .!
s..
~

1 J ~
- 5

t
,,
:;i

bl

I
[

'"

.1 ~

l
. Q

82.

PlikalllO!!'liiij iHie2asle armamre~---H-_a) Do sada uobicajeni naon prif<azi. vania' normnih rnreia

1 s..
IS
"

L............J

L...~l

l~~J

[~.~.J

[" ,

,l

II
l~

L............J j 2,15

t
.;

~irir.o

b) Prikaz mreze u odnosu na oS

j
~1
Bre! koonh II

I
cLljin3 S,(l{\!n 16,00\

I
[,
BrOi

NORMNE MRE2E

~jriNl

2, IS

0"';0 R503
R.335

Iklso !kQ!
S4,5:'

I
I I

,
[ 15

710,00
~3,~3

173,80

1
[

,1

,,,

,l

Uk4YIQ

883,80

. , I'ODUPIR,I,C j Dld.nitOCt! I Orno

).bsa u ko

S/ika 83.

Prikaz reda jednakih

mreta

a) Do sada uobieajeni nacln prikazivanja sYake mreZe

b) OQ sada uobltajeni nacin prikazivanja Grupe mreta

I
1 !

S{{ka .fl.

Nucrt krojonJa mro',"1

c)

Poj~dnostavnjeni prikaz

dl Prikaz vezan na os

112

113

I
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema
,I
f'

gran;cnom sta~ju sloma presjeka

. , : . 3. Dlmenzlonlranje AB sklopova prema gran/cnom stanju sl~t'T~a e~_si~~a

bl

1\'
I
I

3.5.3.

PREPUSTENA (KONZOLNA) PLOCA

!t

ill os;:;;;:r:a iilr;:)!JrtI

Plocu, kOja je na jednom kraju upala. dok su ostali krajevi (stranice) slobodni naziva me prepustenom-konzolnom p!ocom (npr. ba!koni, nastrenice, galenje. hodnici AB mostova itd.). Dafjilla ovil! llosaCa, 1qetlw plblazi 3 III buduei dB lade scsi. aFRO 5U'o'iSO sabala fll9G9 Inaee, debljina prepustene ploce moze biti nepromjenjiva (konstantna) za manja duijlne I promjenjivu, Zi;l. ~luC/;iJ !:ifnanjullja v!,.wIltLJ to1.lno,

Slika.

84.

Prikaz annirallja dvoslojnom mteiastom arrnatufom slozenom kaska-dno

a) Uobit.ajeni prikaz

Najmanja debljina prepustene place iznosi d mill "" (1112)' / [em].

Kao i slobodno poduprtu plccu laka i prepuslenu plccu racunamo za traku sirine b"" },O /II. Glavnu i razdjelnu armaturu proracuna:,amo prema momentu upetosti lI;ill M, a prekidanje i savijanje obavljamo prema liniji v!acnih sila F. Kako su_ momenti savijanja negativni (razvlacen je gornji pajas piece - vlak u gornjem pajasu ploce), armaturu postavljamo uvijek u gomjem .pojas_u. Za glavnu arrnatun,l odabiremo 8 (min. 5) do 10 komada tanjih sipaka oa 1 m (duljine prijepusta). Okomito na glavnu armaturu (tj. ispad nje), pastav!jamo sipke razdjelne armature (Aar"'" 0,20 Aa)' Ako odaberemo manji broj sipaka, tada sve sipke vodimo do kraja prijepusta, dok u s[ucaju veeeg broja sipaka: 50% sip-aka vodlmo do kraja prijepusta, a preostalih 50% zavrsavamo (prekidamo) ranlje, koristeci se vee prethodno spomenlJtim dija.9ramom v!acnih sila, tj. linijom vlacnlh sila F. Prilikom projektiranja prepustenih nosaCa moramo voditi raeuna da os[guramo dobru upetost, a pri armiranju dobro usldrenje armature u lezajnu betonsku masu. USidrenje prijepusta sarno u gredu iii serklai moramo izbjegavati (iznimno za 1<0,75 m), pa prepustene ploce najeesee izvodimo kao prijepust stropne kQnstrukdje.

b) Pojednostavnjeni
c) Svedeno na os

,I

bl

'}
SJika 85.

t
'"
SluGa) arrniranja dvoslojnom mrezaslom armalurom s pomaknucem
a) Uobit.ajeni prikaz

112

b) P9jednostavnjeni c),Syedeno n;;'l 05

PRIMJER:

Valja dimenzlonirati AB prepustenu plccu balkona POZ. 308, veliCine prijepusta 'k:= },25 m i du!jlne 4,0 m (sf. 86) s jednoliko promjenjivom debljil;om. DebJjina s!obodnog kraja je d min = 8~0 em. Balkon se nalazi u umjereno Skodlji~u Okolisu. Odabrana, je marka betona MlJ 30 i vrsta armature RA 4001500. Potrebno je izradiU naert i iskaz annature.

t
1

!
114
1

115

Opterecenje prepustene ploce POl. 308 po 1 m2im

Tlt S

1=1 I

I) Stalno opterecenje
1. oblog~
2. cefTIentni mort
n

10

'0,0430 . ~ 1..20 kNlm 1' 0,03' 21 ~ 0.63 kNlnt Z '3. topHnska izo!acija .... ..."" ... .-.. " ................. . 0,05' 4 ~ 0.20 kNlm z 4. vlastita tezina ploce(pretp. d= JO,O ClIJ) ... . 0,/0, 25 ~ 2.50 kNlmz 5. podgled - zbuka ................................................... . 0,015'19 _==~_ I i,
........ .".,,,, ......................... .

. prirodnim kamenom ............... .

I
I _____ _ .L

6. tezina ograde (koncentrirana sHa) ........ , .... . 7. pojedinacni moment na kraju (od vodoravne sHe
Slika 86.
Armiranobetonska P!oCa balkona POZ. 308

"" 1.50kNlm
= 0,60 kNmlm

H na ogradu) ..... .. ..... ......... .... ... . ................ . II) Promjenjivo (korisno)opterecenje ........................ ..

Mo

"" 3,00 kNlm2

a) Tlocrt
bJ Presjek c) Poprecni presjek sa slojevima stropa

Granlcno opterecenje za traku Siri!"}8 1,0 m .

q, = 1,64,80+ 1,83,00= 13,10 kN I m 1 1m

G"
~

1.6 1,50= 2,40kN I m

a)

Stlticki sustav (s1. 1f7)

0) Rezne slle (51. 88!

Mil" =1,80.60= 1,08 kNm I m

Po slaUckom sustavu AS ploea balkona je prijepust (konzola), sl. 87

01

Granicna vrijednost vertika!ne reakcije (potrebna za proracun s!jedecrh pozicija) iznosi:

, ,
Slika 87.
hi

RIO" "" q" (+G"

::=

13,10 1,25 +2,40= /8.80 kN.

a vrijednost granicnog momenta upetosti bit ce:

Prepuslena (koflzolna) plota a) Presjek
b) Stalicki sustav

~I-----11-'----"....:-"",.=:25",m_ _

q .1 =--"---G '!-M~" =
2 "M

13,10'1,251

2,40 J,25 -1,08 = 14,31 kNm I

/1/

-+-

c) Sirina ploCe prema kojoj dimenzioniramo

01
;1,;I~,.\I'Nf,"

b) Odred1vanje opterecenja
prj odredivariju ve~jCine stalnog opterecenja, za izracun vlastite teiine ploce moie se bez venke greske uzeti nepromjenjiva debljina ploce s pretpostavtjenom prosjecnor:n vrijoonoscu dpmso

Stika 98.
Prepustena plota
a) StatiCki sustav s pripadnim grallienim opterecenjem b) Dijagram momenata savijanja M~

d
pro,!

- maxd+mind :::: 10 0 em 2 '

116

117

.. -., ........,.............-.......

., .

3. Dimenzioniranje AB sklOpOva prema granicnom stan{u sloma presjeka

d) Oimenzioniranje

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka

"

l
1

Pot!"ebna plostina armature

1431.

Za odabranu marku betona MB 30, vrstu armature RA 4001500 i pretpostavljeno potpuno iskoristenje betona cb =3.5~ i armature e<1 =10,0%0 vrijednosti koeficijenata
khb i 1;: bit ce:
.1

0.9479;540

3.97 cm 2

k,," I.614
k, = 0.892
BuduCi da je pretpostavljena prosJecna deblJtna place d"" 10,V em manJ8 ad 12 ern (d < 1),Oem), a kako zelimo biti na strani sigurrlosti, staticku visinu presjeka odredit Cerna sa smanjenom (90% fa) cvrstocom betona (za MB 30 ona iznosi 18;" 0,9 ' 20,5 "" 18,45 N/mm 2 ) preko izraza: .

. Za ~romjer sipke gla~ne armature odabire se ~8 ~l1m (A~$

izmedu sipaka Odabrano e - 11,5'cm. Odabiranjem razmaka ad 12,5 em odabke se neznatno

0,50 em 1) S razmakom

veca plastina armature:

h=

Y-;;:o.9f,

I-I--.~M,"
b

431 =1.702.3.78=6.43 em = I ''/0.187.0.9.2,05100

.t

Postotak armiranja

d=b+a; a=ao+$12
Deb!j[na zastitnog s!oja betana l8 placu u umjerena skod!jivu okotisu iznosi ao=2,O em, a za glavnu armaturu pretpostavljaju se sipke reda velicine 10 mm ($1Q mm)

~
"

= A."o' bod

~~=O.0033=0.33%{>Mm;o
/00-12

=0.1%

<1-1"",,=2,0%

,,

d=6,43+2,5=8,93cm d mln
I
=Ti"k

Plostina razdje"!ne armature

Aaraz =0,2 A"po/
=0:

=Ti'I,25=0,104 m=IO,4 em

0,23,97 ~ 0,79 em 2

Za sipke razdjelne armature odabire se promjer $6 mm (A$6= 0,28 em)) na ra.zmaku

Aka na mjestu upetosti odaberemo debljinu proce d = 12,0 em, prc:sjecna deb!jina ploce bit ce:
era>: == 100-0,2810,79:= 35.44 em > 30,0 em,

dp~' .,,"

12,0+8,0 -IOOcm

-,

dakle jednaka pretpostavljenoj_ Staga na mjestu upetosti oda~iremo debljinu place d = 12,0 em, a na slobodnom kraju d = 8,0 em.

'sto znaci. da je potreban razmak razdjelne armature veci ad propisima'-dopustenog, te se odabire craz = 15,(j em. S odabranim razmakom stvarna plastina razdj~lne armature iznosi: An" = JOOA.. I e ~ 1000,28125.0 ~ I,12 em' 1 m
Postotak
ar~iranja

Kako sma na mjestu upetosti odabrali debljinu place d"'" 12,0 em, potrebno je odrediti stvarnu staticKu vlsinu its"" odnosn~ stvame vrijednasti koeficijenata khh i k z-

h$N =d-a=12,0-2,5=9,5 em

J.1r = ArE::..=~=O,00093=O,093%>J.1"';"h';' =0,085% . bd 10012 Sada .valja izracunati duljin,u sldrenja g!avne armature u .konstrukciju stropa FERT. Zbog loseg pnanjanja (armatura prekrivena s'amo zastitnim slojem betona). odnosno
zbog veliKe opasnosti izvlacenja armature, armatura se sidri za duljinu

9,5 5 h hb=FF=Rtl=2.13 M,o 1431 b 100

prilepusta.

'.=/1;=1,25m=125em,

118

119

J.

Oimenzi~niranie AB sklopova prema granicnoJn s(aniu sloma presjeka

U slueaju kad se pnjepus! nas!avija na ploeu preko dva leiBja (slObodno poduprta plata s prijepustom), duljina sidrenja glavne annature odreduje se prema liniji vlacnin sila (primjer kojl slijedi, sl, Qj),

NACRT ARMATURE PREPUSTENE PLOCE Ppz. J08: MB 30: RA 4001500; NO:" 2/J em . MJ. 1:25

e) PokrivanJe vlacnih sila (sl. 89)

- krak para unutamjlh sila

oj

VWI2;5<;m
l 25

.,
I2 4 t t , 5

- na,lveea vrijednost v!acne sile

maxF" == maxM" I z = 143/ / 9,0= 159,0 lel'! / m

d
Mj9t'IJo vlOCnih Sdll !0lI ,

f .'" I

I )25

~
I

11--100

- ispravak (korekcija) vlacnih sila

v=ah=0,759,O=6,75 em

I I

r------r
::2

I
Is-!k-llSCI:I

saw

*-9,(b,

Fo

- najveCa ordinata linije pokrivanja

max F" = A,uN 'cr,; = 4,00 40,0 = 160,0 kN 1m> max F" = 159,0 kN I no

L________ il
1
dJ

f t
6

a
~

"I

---

CD CD

~8/!2,5cm

lM284
l-400

kom,32
kom-12

m
8125,Ocm
400

::::,.

"
AB prepvstene piece

Stika S9.

Raspored, vrsta i oblik armature a) Uzduini presjek b) Poprecni presjek

c) Dijagram vlacnih sUa S oznacenorn Holjorn pokrivanja Fa d) Oblixovanje armature e) !skaz armature

..>

Stika 99 prikazuje nacrt armature prepuslene ploce. Buduci da je nosac relativno kratak, prekidanje svake druge sipke prama linJji v!acnih sila F ne bi ima!o naroCilog smisla (cak i sa smanjenjem duljine sidrenja na racunsku duljinu - vidi sljedeci primjer). 8toga glavna armatura ima sarno jednu poziciju, G!avna armatura sidri S8 u gredice stropa FERT.

120

121

-"-----...
3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom st~nju sloma presieka
3. Dimfinziohfranje AB sktopova-prema granicnom stani{j sloma pres/eka

,
E
" "E
I

,
,

,
I I I

3.5.4.

SLOBOONO POOUPRTA PLOtA PREKO JEDNOG RASPONA S,JEDNIM III 5 OVA PRIJEPUSTA

,
,
I

i
I
,
w

~
u
0

<.
0

,,
0

j
i ,

'" " ...

"
'"
~

,
'<i
."

,
.;
~
rn

~.

I
0

x
0

rn

,.:
~

Kada je jedan od dva slobodna le:iaja ploce preko jednog raspona pomaknut ad kraja prema unutrasnjosti nosaca. radi se 0 p!oci s jednim, prijepu'stom. Ako Sll eba ieiaja pomaknuta prema-unutrasnjostf p!oce, imamo plocu s pva prijepusta. U plakticnOi! i 51 i litlu, 1510':80 :3 Pi ijeptt3'tiffl8 I'ieelsta" Ije monolitno po, CZ,8fl.t1- s!ebodno poduprtu plocu s jed nom iii dvije prepustene place. Aka izdvojimo, kao i u prethodnirn slucajevima, traku ploce !;irine 1 m, vidimo del ovi nosa6i u svomu odgovaraju grednim nosacima s jednim i s dva prijepusta (sf. 90 J.

'"
rn

a a

ri

In

,.:
,I

"'
'"

3'E
0

'"
N
M
N

a a

E
'0

E
0
U

r
, , , i ,

:i !
i;
'Iii.

"'
N
In

E '" 1;l
EO
OX

'E
;o!

0;

'"

0
Z

: I
:J

I ~ ""

~~
w w

'"

"
0:

,,

'" '" "" '" '" " " , ,

:J
In

n.

8.
0
Z

"
E E
0
N

~
E E
N
~

0;

" z
:J
W

0 n.

-~~'""'~-"'1!"
1

'
Stika 90.
S!oLodno poduprta pfof....a preke jednog raspona s prijepustfma a) Jedan prijepust

:J

n.

""
0

!!

" " ii;

I
~
N

'01

1b I

'0

"

Ib ! '0' I

,
i

I )
,

....

L.
,

is

"
!oj

b) Dva prijepusta jednakih duljina

-.

c) Ova prijepusta razlititih duJjina

m
0

'"

:J

i
" "

,
122

i L.
IS

.. ci

'-~ ~.,

::~,~/
<2

'"

, ,
N

:li
~

I ,

i
Ouljine prijepusta mogu varirati, i to u granicama u kOjiina variraju i duljine prepustenih ploCa (odnosno prepustenih grednih nosata), dakle do 3,0 m. Sto se tice raspona (razmaka izmedu leZajev8), onl ked ovih nos8ea mogu b!ti'znatno veGi nego kod slobodno poduprtih piece, j~r prijepusti pridonose rasterecenju plote. Nairne, negativni moment! u fezaju min M. smanjuju pozitivni moment max M U polju place, pa stogs dob!;.'amo plccu manje debljine. Iz spornenutog raz!oga place s jednim 1Ii s dva prijepusta Casto primjenjujemo, kako u zgradarstvu (visokogradnji) taka i u niskogradnji, za mostove i propuste_ Staticki iii racunski (aspan kad p!aca 5 prijepustima avisi a odnosu sirine podupiranja, odnosno lezaja-potpore i svijetlog otvara slobodrta paduprte ploce (sl, 91),

o~

\'/If ''/:0'/

V:;Old 9'>1

Jl

,~

,I!

II
I
123

"-r~'- t"~"''''' ~'u'''\'<''V[(l vlC/llfll ;;'IVllld ple::'jf::x;a

91

1!It ..
l-;!

""-r~9't'#'""~'~'-"""'''''"''''"'i

'

1-; ['

I
1

S/ika 92.
StatiCke sheme opterecenja pioCe s jednim prijepustom a) Promjenjivo opterecenje prostite se po cijelom rasponu

;::::;:;.-1=1,025!o+b 2

b) Pripadni dijagram momena!a savijanja - ""'1M c) Promjenjivo opterecenje prostire se po cijelom pnjepus!u

S/i!m 91. "

Racunsk.i raspon plcta s prijepusiima

dJ

Pripadni dijagram momenata savijanja - mi"M

e) Promjenjivo opterecenjc proslire S8 po cije/oj duljini nosaea I) Prirmdni dljagram momermta savijanja -

a) $irina JCLaja "veca od 1/10 SYijotlog olvera

,,,,,.R

b) Sinna Jemje b manja cd 1110 svijetrog olvora

c) Sirina leiaja b, veta, a b1 mania od 1f10
svijeUog olvora

g) Ovojnlce (~anvelope~) najveCih i najmanjih granienih momenata savijanja

Specificnost proracuna ovih nosaea ogleda se u tome sto je za proracun potrebno nacrtati vise dijagrama mome'nata savijanja. Razlog ovome lezi u Cinjenici da koristan (promjenjiv) teret moze zauzeti razliclte poloiaje na nosatu. Da bismo odrediJi ekstremne vrijednosti graniC-nih momenata savijanja (mjeroda~ vnih za dimenzoniranje), najprije moramo nacrtati dijagram momenata Mg od stalnog optereeenja g. Zatim promjenjivo opterecenje p postavijamo u nepovoijne poioZaje, tj. u one poloiaje koji brojeano daju najvee momente saviJanja u karakter'lsticnim presjecima. a zatim konstruiramo odgovarajuce dijagrame momenata; U zgradarstvu u prnvllu uzimamo da S8 promjenjivo opterecenje prostire po cijelom prijepustu iii

Sve dijagrame momenata savijanja Od promjenjivog opterecenja, koje smo nacrtali u istom.mjen!u, morama prek!opiti jedne preko drugih (sf. 92 g). Tako za svaki presjek dobijemo m~p j nlirfir Najvecu pozitivnu nlo./1u i najvecu negativnu minMu granicnu vrijednost momenata savijanja u nekom presjeku oznaCit cemo pomocu izraza:

m",M" =Y8 '/'.1 g +Yp~""Mp "'io M " "" Y.~ M I; +r I;M;,M p gdje su: 'Yg

rjl -

odgo\'arojll((i
(ltih utjecaja).

m.~it/IllU"1I1

/akfo!"i sigul"lIosli (Ii sbf(..tajtl da ttema doda-

cijelom rasponu itd. (sl.92).

124

125

. "':"'4 tf;YilUmm :;J!!!': i

! ....

3. Dimenzioniranie AB f,kfopova prema granicnom staniu sloma pres;eka

Proracun oteiava cinjenica da Yg avisi 0

3. 'Oimenzfoniranje AS sklopOVB pmma graniC/10m ttcfltiu

ll

,SIOfTl..if.eresle1<a'

t9me da Ii Mg

9jeluje "povo!Jno na veliCinu

Mu iii ne, U sluCaju povoljnog djelovanja, ordinate dijagrama MK i Mp razlicitog su predznaka, pa iz toh/ice 45 za Yg uzimamo manju vrijednosL Nasuprot tome, ~ada su ordinate Mg i Mp istog predznaka, Mg ima nepovoljno dje!ovanje 1 za Yg uzimamo

PRIMJER: Valfa dimenzionirati AB plocu s prijepuslomPOZ 101 (51. 93) za odabranu marliu belona ME 30 i.'vrstu armalure RA 400/500. PlaCa pripada strop,, ?:grade a sastoji se od dijela nad prostorllom i prepustenog dijela-b.i~Jkona , . ..

vecu vrijednost.
Kada na opisani n<lein dobijemo dovo!jan broj locaka, spajamo sve minimume i sve maksimume krivuljama, koje nazivamo ovojnicama iii anvelopama najmanjih, odno-

a) 5t.ticki sustav (51. 94)

"~Aii+l: ~rqepl.iitorn K;ako je II ovoms!ttcaj!! odnos Sirioe nalHeganiJ3'
svijeUog otvora f[1 b <'10/10, racuns.ki raspon odredit cemo iz izraza: .U statickom smislu POz. 101 "je s!obodno poduprti

..

_____~sn;;=o~n;;a~jV~e~c;:;ih~g~ra~n~ic~n~ihi;;iim~oc::.m~e~n~a~ta~s~a~V~ija~n~ja;,.o;;v;e~o~v~oJ~n~ice;;'m~a~jU~.~d~a~k~le~.~U;IO~9~U~d~ija~g~r;a~-__~_
rna granicnih momenata savijanJa kOJe sme do sada raom, Natlll kOllslloilalqa ovojnica i njihovo koristenje za proracun nos8Ga detaljne cemo prikazati na primjeru

nosae. preko jednog r3.spona s .

lei'.aia b i

kojt s!ijedi. Shean postupak koristimo i za odredivanje ekstremnih granicnih vrijednosti poprecnih sila V. Naravno, i ked drugih slozenljih konstrukcija, kao sto su Gerberov i kontinuirani nosat (greda in plota), upotrijebit cerna ovojnice, a ne dljagrame,
7Jj proratun mostova odre6ivanje ovojnica 's!oteniji je zadalak jer promjenjivo, odnosno pokretno opterecenje sadrii i pojedinacne sHe.

I; I. +b/ 2+b/ 2; I, +b; 4.0+0.30; 4.30 m.

,J

dok ce veliCina prljepusta bit!:

bl
,I

''.' " I.'

'.'

__ +d.?
0_1,0.;.

Slika 94.

..

Siobodno poduprta pfo6a prako je.dnog ra.~po.na s jednim pnjepustom

a) Staticki sustav

b) Slrina place prema kojoj dirnemioniramo

Xl.'
.

. 14,0

b) O.dredivanje opterecenja
Da bisfl"lo mogli odreditl vlastitu tezinu ploce, prvo moramo pretpcstaviti debljinu ploce d. Budl!ci da ce proca biti nepromjenjive deb!jine na cije!oj du!jini uk!jucujuci j priJepust (niie' uvjet), p'otrebno"je za pretpostav!jenu debljinu odabr!3ti onu koja 1e izm,edu dvijunajmanjih vrijednosti prepustenoga dijela i dijela nad prostbrijom vee.a.

/
hi
I~

IDS
dI

l.'
J""

.5,0I4~51

5.'
5.0

1.0

J
"J

dio nadprosforiiom :,t

d ",Ill

=...!...../ - I~,:= 0 , 8t 35 "".

. 1
J

14,0

I d.,.; 35 0.84.30;0.098 m
prepus t~nj dio -

-+---'-"""--ll~l I j(l ...

Sli/W 93.

~_ _~"'""__

I 30 -rl
[

l.'
1_.
Q'.l\liIllni 6Su-ih s ro;J1Wm
hid-oizolocija ' h:plinsko izolocijoiootl d;; pioco'

d. ;-1 ; _ . 1 .. 65 ;0.138 m ... 12 12

Armiranobetonska plcta s prijepustom

a) Tloerl

b) Uzdui.ni presjek
c) Presjek nad prostorijom
d) Presjek prepustenog dljela (balkona)

ploce

Za pretpostav!jenu nepromjenjivu(konstantnu) qeb!jinu dijela nad prostorijom i balkon~ skog dijela kqnstrukc1je uzima se: \.
dprd
~I4.0

,
126

tq>iinska lzolocijo-koroi plote

em

ll>J<o

127

' __ "' __

._.,.~

,... ........,..."u

Oplllteeenje plaCe balkana po 1m2/m

','. . . I) Slalno optereeenje i. f.eraeo place .............................................. .... .......... . 2. cerneritni mbft s nagibom............ .............. 3. hidroizolacija ............................................................ 4.loplinska izolacija (kombi plote) ............................. . 5. vfastita teiina AB ploce. (pre/p. d= 14,0 em) ............. .
8. toplinska lzoJacija (kombi ploce) ......... h' ................ 7.,podgled-ibuka (produzni mort). Stalno opterecenje 8. leiina ograde ............ .. ..................... .. 9. pojedinacni moment od vodoravne sHe H na
h "

Za izratun reznih sUa od slalnog i promjenjivog optereGenja potrebno je prvo odrediti

graniwa opterEleenja za sluCej obilu shema optereeenja. , ' .
0.02' 22 0,05,22 0,01 18 0,05' 4 0.1425 = 0,44 kNlm'
= 1.10 k/v/m 2

Sherna "a'" (sl. 95)

'Granicno opterecenje:
oj

= 0.18 klllm' = 0,20kNlm' = 3,50 kNlm'

"" V,2VkNlm]

G" =1,6G=I,60J~1,IOkNlm

goo = 1,6'g, = 1,6 6,00 = 9.60 kN I m' I m

0,0) . 4
0.02 19

g,
G

"" 0,38 kNlm 2 = 6,00 kNlm 2

"_ ..I.: ...:

I.
bl;:

',65

"" 0, 70 kNlm

Tn.

q.
4,JO

=1.6 '5,38+ 1.83.5 =14.90 kN I

m'

.~

.
,,~!,92"

ogradu .................................................................... .
II) Promjenjivo (korisno) opterecenje ......................... .

Mo "" 0,4 kNmlm

PI
= 3,0 kNlm 1

~. ~~~
A
~

lz uvjeta ravnbteze da je zbroj (suma) momenata na tocku A jednak nuti, odredit cemo najvecu vrijednost reakcije maxRb:

rM,j =0:::::::. maxRb R . 4,3 _( g,,' 4,3).

+G,,1,65~0

Optere6enje 'ploce stropne konstruRcije po 1m2 /m

4/

+( g . 1.65). 1,%5 +

I) Slalno opterecenje 1. hrastov parket.........

................................... 0.0258
0.05' 22

= 0,20 kNlm]

R, 4,3 -( 14,94,3)' 2.15 +(9.6 '1.65 )0,82+

+UI,65=0

2.anniranl cementni estrih ................................. "........

=- /,'10 kNlml

3.lDplinsko-zvu cna izolacija (novoterm)............. 0,05 4 = 0.20kNlm] 4. vtastita teiina AB ploce (pretp. d= 14,0 em} ........ "..... 0,/4' 25 "" 3,50 kNlm 1 5. podgled _ ibuka (produien; mqrt) ............................ _0!!.<,,,,02"-:..1:29:..._--==-,O,,,,3,,8!..!kN~fm",:;-'--'.. 51alno opterecenje ........... ... ................................. g, =.5,38 kNlm'
II} PromjenjivD opterecenje . .................. ,,,......

Ri, =maxRb =28,53 kN

Slika 95.

S!obodno podupna ploca preko jednog raspona s jednim prijepustom a) Sta!icki sustav sa shemom gmnlenog op\erecenja - promjenjivo opterecenje prostire se po cije!om rasponu b) Pripadni dijagram PQPrecnih sila V

P2

"'" J,5 kNlm

c) Rezne sile
U uvodnom dije'lu ovog pog!avlja kazali .sma kako S8 tacno mogu odrediti ekstremne

c) Pripadni di!agram momena\a savijanja Ai

Vfiednosti granlcnih momenata savijanja (mjerodavnih za dimenzioniranje), tj. ollOjnice granicnih momenata. Medutim, pribliZno kao ovojnice mogu S8 uzetl dijagram! Mu onih shema opterecenja koje daju najveci pozitivni moment u polju
(rtfDXMv sl. 95 c), odnosno najveci negativnr moment na lezaju (minM,.. sl. fMc). Sheme prikazane na slikama 95 c i ~6 c mjerodavne su i za izracun najvete- i najmanje
~ednosti

Ispod nosaea nacrtan je dljagram poprecnih sHa V {sl. 95 bj. On je potreban zbog odre~ denja mjesta u polju gdje poprecna sHa mijenja predznak. Poznato nam je da ce moment savijanja na tom mjestu imaU najvecu vrijednost (lfIaxM). Ako s x oznaclmo udaljenost leiaja B do mjesta gdje poprecna sila mijenja predznak (V = 0), uzlmajuci pritom sama opten~cenje (var,ljske si!e) s desne strane, sHjedi: X= R, I g"

reakcije Rb

=28,53114.90 =1.92 m.

!sped nos8ea, odnosno sherna granicnih opterecenja. prikazani su j pripadni dijagran1i reznih slla VII i Mw Kako se do njih dolazi, poznato je iz stalike. Stika 97 prikazuje 0 1 3
djagrama

M,. zajedno, koji predstavljaju ovojnice granicnih momenata savljanja.

Za crtanje dijagrama granicnih momenata saJljanja vrijednosti reznih sila racunamo sarno u karakteristicnim tockama, buduci da funkcija momenata u slueaju jednofiko rasprostrtog opterecenja daje kvadratnu parabolu.

..

128
.... ,.".. !l!A"iM"';4ti~)Al'IitI'lMI!I:alll,.U!ll.III.. , ~, -.........-~- ., .

129

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema gran;enom stanju sloma presjeka

3. Dimenztoniranje AS sk(opo~a prema granicnor/I stanju. sloma pres/aka

Dijagrnm granicnih momenata sheme "a" i dijagrnm granitnih momenata sheme "b".
uz~ti zajedno, predstavljaju ovojnice najvecih

pofje- max M" = max Rh 1.92 -( q~ 1,92 )1.92/2

" 28,53, 1,92 - ( 14, 9, 1,92)-0,96 " 27,32 kN",
fe~lIj- mill M" "" --C"

i najmanjih momenata (sl. 97).

,1.65 g,,' J,()5 J,n) J 1

:: -I. ,. 1.65 -, 9.6 -1.6.1" /]"'"' -/1,88 kNm

Na krajevima nosaCa, U tockama 0 i 8 moment] savijanja jednaki ~u nulL

Shema "b" (51.96)

v 'nice naiveCih i na'manlh momenata savijanja AS ploCe s jednlm prijepustom

Gr;1nii':no optc;rocc:njc::

"'

M,,, "1,8' M, "1,8'0.4 = 0,70 kN",

G" =1.6,G"I,6,0.7=1,10kN

q"

=/,6'g,+/,8'PI
=

Radi dobivanja najvece reakcije Ra valja uzeti i trecu shemu opterecenja - stalno i promjenjivo optereeenje pO cijeloj duljini nosaea (si. 92 e). Buduci da nam najveca vrijednost reakcije Ra U oyom zad~tku nlje potrebna. OYU shemu necemo koristitL

1.6 ,6 ,0+ 1.8'3.0 = 15.00 ktY 1m'

g" =1,6'g,=1,65,38=8,60kN/m'

LM.(=O=>minRb R,' 4.3 -( g" -4,3 ),2,15 +( q,,' 1,65 ),0,82 +

of

d) Dimenzioniranje
1a izracun potrebne debljine ploce (neprornjenjiva cijeiom duljinom nosa6a) valja koristiti onaj granicni moment saYijanja koji je po svojoj apsolutnoj vrijednosti najveci. U n2S0m slucaju to je graniena vdjednost momenta u polju:

+G,,1,65+McII =0 R, - 4,3 -( 8,6, 4,3)' 2,15 +( 15,0- 1,65 )-0,82+

~.
,

:;
~

~-

+1.1'1.65+0,7=0

~Rb

Rb =minRb =13, 18kN

maxM u = 27,32 kNm

Za o.dabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 400/500. te pretpostavljene najvece deformac1je betona Eb = 3.5%0 i armature ca == 10.0%0 slijedl:
k hb ~1,614

x=Rblg" =13,18/8,60=1,53

In

polje-max M" =

mill Rb

1.53 -( g,,' J.53) J .~3 / 2

k, =0.892
Staticka visina

= /3,18-1,53-(8,60-1,53)-0,76 "10,10 kNm letaj -min M" = -( q,,' 1,65 ),0, 82-G, - 1.65 -M~ "-( 15,00- 1,65 ),0,82-1.1,1,65 -0,7 "" -22.81 kNm
Slika 96.
Slobodno poduprta plota preko jednog raspona s jednlm prijepustom

h::;;: k},b - aXM - - " = 1.614- ~2732 - - = 8.44 em b 100

d=h+a;
a=alJ+~/2

a) $tatickl sustav sa shemom grn01cnog opterecenja - promJenjivo

oPlerecenje zauzima djel! prijepus(

Deb!jina zastitnog sloja betona za plocu u umjereno skod,!jivu okolis,u iznosi Q o=2.0 em. Ako je pretpostav!jena velicina promjera sipke\.glavne armature 10 mm, d.ebJjina ploc.e

b) Pripadni dijagram poprecnih sila f

c) Pnpadni dijagram momenala savijanja M

bitce:
d'"" 8,44+ 2,0+0,5 = 10,94 em < d pcd
=:

14,0 em.

130

131

~. '-""""'""-'VlfIlOIlIr:;; hD 1'.If.)[Juva prema gramCnom stanju stoma presjeka

Buduc; dasmo debljinu ploCe pietpostavili nepromjenjenom cijelom d~ljinOm, a kako nam je najmanja debljina place prepus!a d,,'n = 13.8 em. odabrana debljina ploCe s prijepustom bit Ce:
d
=I4~Ocm.

Odabire se t6mm(A#= 0.28 eml}na razmaku

e""

1000.28/ I ,27 =22.05

em.

Stvarna stalfcka visina

Postotak armiranja
~"
It :::

,A",,,;,,,, = ~ =0 001::: 010% > I,

Potrebna plastina armature

Prvo valja odrediti stvame vrijednosti koeficijenata k hb i kI' odnosno stvame vrijednosti
deformacija betona i armature.

bd

10014'

~ ... " . " ,

=0085%.

Potrebna plastina glavne armature na leiaju

k .. _
~

/1,5

!niinM""
b

~2281
100

=2,410

Za khb ~ 2,320"" Eb ~ 1,8%,; Ea ~ 10,0%0; k,~ Q,944

A-

minMou _ -

4POI.k

Glavna .rmatura polja

A
apOl

z h.cr vi

2281 -525 J -,em O,944IJ,540

InQ'KM
II :::

k: h

o-VI

2732 0,93711,540

6 .33 em

.'\;Za glavnu armaturu 'leZaja odabire se $10 (0.79 em') na razmaku:

e::. 1000.7915,25 = 15,04 em
=>

,'.> ':,Za'pr'Omjer .lpaka g!avne armature odabire se 1~ m11J (1$/ 0 ""

jzmedu sipaka
.~-~. .

./.

15JJ em (A"

rlv =.

5,27 em} )

D. 79 cm~) s razmakom

Postotak armiranJa
M"
.=

e=lOO'>1t>Fol A"f."'" =100-0J9/6,33=12,48cms12,5 em

A",".~~~0,0037~0.37% (>M""" .
b.d
10014

<M."",

Razdjelna armatura
Postotak armlranja
Aaraz =0,25,25::::: 1,05 em}

'~dabire se $6 (0,28 em 2) na razmaku

e ~ 1000.28/ 1,05
IW::dJelna armatura
~

26,66 em

Odabrano e == 25,0 em (A arotstv = 1,12cm2Im)

133

U'H !iii. r,.J!I:M2!&\

',i",><'

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu stoma presjeka

Postotak armiranja

-"':-:'

"' .... ' j

'
"I

3. Dimenzioniranje AS skioPOV8 prems

granjcno~ staniu. sloma .ere~;Etka

\
Duljina sidrenja

= A"""," =~=O.0008=O.08% .. bd lOO/4

*12

~~

-b7j-

1 .

,2

r~. iffe =t ' _'tf " \-

Duljina sidrenja sipaka gl8vne armature u donjem i gornjem pojasu za sl.ucaj 105eg prianjanja (zbog male debljine pIece), prema rablici 8 za RA i MB 30, iznosi: .
is

1.j32$

48$

48cm:

dok je racunska duljina sidrenja:

I sfe!) ::::: a,5l! :::; 0,5 48:1 = 0,5,48 fO = 24,0 em,

Outjina sidrenja vlacne armature na mjestu podupiranja, odnosno ria mjestu spoJa

-I

ploce i lida (potpore) izn05i:

'2
fSQ =.

-;ls(ef )

=3' 24,0= 16,0 em.

dl

iljerilo vlOCr\in silo 1m. ,20OkN

e) Pokrivanje vlacnih sHa (sl..98)

- krak para unutamjih sila

po!je ... z=k=,h=O.937 11,5=10.78 em

fezaJ ."z=k=,h=O,944.JJ,5=fO,85 em

1"""''')
,I

- najvea ordinata vlacnih si1a

polje .. F" = max M" / z = 2732/ 10,78:::: 253,43 kN

CD ciQrwn/25cm l~450
4SO
10

kom~20

lezaJ .... F"

- ispravak vlacnih sila

=:

min M" / z = 2281 /10,85"" 210,23 kN

v =o,h=0,75Jl.5 =8,62 - najveea ordinata linije pokrivanja

po/J~: .. ma.x Fu

em

1
1

c=
28

__I.~(1)~.~12o:::~~"/~2:':5::'m~L::-~5gI7~ko~m~-1252o_,!.!o.!,=='~OO=::::lIlO Q) I!lIOrnmi 15cm lH378 kom-34 )97

351) jHl

@13"&nm/25cm L-800 kom-16

~6mmI2Ocm L~800
konsWdjsl::ih rozloga.

kOO'l~29

= A"s", cr,.. =6,32 40= 252,80 kN =: maxF"

&Mi th je rozrrd<. 'l..,,); ~"a gl(M)e a-mlL.t"e M dijdu p"ij~la 150n sve si(j;e vedic taro rh krujo.vijtpJ5to, tj. ~ ih pccl:lrhti. U ~IWlju p:"\!kioo ranrd g!(J'..'Oil rmuhre ro kraju prij~ta bio hi 30 Col, rlo nijll ~jlw iz

, 1~a/:, .. minFH ~ Au.", cr"1 = 5,27 40= 210,80 kN > min F"

NAPOMENA! ,Razlicite kombinacije veltcina 5vijetlog otvora ploce nad prostorijom i

\,Ielicine prijepusta (npr. srazmjemo mala velicina prijepusta u .odnosu nav.elicinu raspona ploCe iii obratno) dat ce nam I razlicit.e visln~ ,ovih . dijefbva stropne' konstrukcije. U svim takvim slueajevima heoemo , . prlmj~ru).

Slika

98.

Raspored, vrsta i oblik annature AD pl@e.GPriJepustom

a) Uzduini -presjek
b)

Pop.!~~cni

presjek u po'\ju

traziti zajednicku staticku visinu iI. odnosno debljinu II (kaou ovom vee oe za proracun dominantni biti dopusteni progibi ploce
ill prijepusta.

c) Poprecni presjek na prepustenom dije!u d} Dijagram vlacnih sita s ozna~nof!i Hn1jom pOkrivanja
e) Oblikovanje nnnature

134

135

3.5.5.

PLOCA PREKO JEDNOG RASPONA UPETA NA JEDNOM I NA OBA KRAJA

S1i4~g a i gg h prikazuju place preko jednog raspona poduprte (Jui dva nasuprotna
ruba.U prvom slueaju jedan le!:aj je pokretan a drugi upel, dok su u drugom slu&lju

oba Jeiaja upeta.

'fWJ.lll.LD_crnTl?<:rr1

-irQ' )
_1.[q,ll)
'

01

Slika 99.
Plota preko je~nog raspona upeta na jednom I na
cba kraja

:JL
!28

.L

185
0,

bl
a) Statitki sustav jednostrano upete ploCe- s prika-

Te<

"
". 0

zanom sirinom piece prems kojoj sa dimenzionlra

b) Slaticki sustav obostrano upete p!o~ s prikazanom sirinom plote prema kojoj se dimenzlonlra

". 0 384
5

1~,~2H f

". 0

I'i:']

O~akvj nosaCi optereceni na savijanje bitno se fazlikuju od do sada spomenutih nosaCa (nosae preko jednog raspena - slobodno poduprt j s prijepustima i prepusteni nasa!!:). Buduci da je broj nepoznatih ve!icina (Jezajnih reakcija) ked ovih nosaea veci ad broja uvjeta rnvnoteze, ubrajamo ih U staticki neodredene nosace. Za izracun reakcija statlCki neodredenih' nosaca potrebno je u raeun uzeti i njihove to radi, obraaeno je u ?tatici gradevnih konstrukcija. Potrebno 1e deformacije. Kako pr:pomenuti da su za razlicita optorecenja nos8ea nepromjenjivog i promjenjivog poprec009 .. p.r~~jeka, izrazi za odredivanje vrijednos!i teiaj.1ih reakcija prikazani tabelamo.. u g~devinskim prirucnicima.

se

UsporeduJuci dijagrame momenata M. vidimo da se u sva tri s!uCaja radi 0 istoj kvadratnoj paraboli najvece sttijele qf2/8, s'tim da je kod upetih nosa~ njena ordinata pomaknuta prema gore zbog momenata upelos"ti. Ve/lclne ordina!a i plosiine momentnih dljagrama predstavljaju mjeru dlmenzija betonskog, odnosno eeHcnog dijela presjeka. Upeti nosae] oeito je da imaju i manje progibe od slobodno poduprtih nosaea, a ukoHko su istih dimenzija i izradeni istom markom betona imaju i vecu nosivDst od istih takvih slobodna poduprtih nosaea. !spod dijagrama reznih sila nacrtane sv i progibne krivulje O. Na krajevima slobodno poduprta nosaea, tj. na slobodnom !ezaju, tangenta na progibnu krlvulju zatvara kUl a = 0:0 S horizonta[om. Buduc] da je okretanje osl nosata ako lezajnog zgloba slobodno, na tom mjestu moment savijanja izrtosi Mo = O. Nasuprot tome, upetost nosaca b i c ne dopusta nikakva zaokretanja, fa su stoga kutovi au =: 0, ali se zato na tim mjestima pojav!juju momenti savijanja Mo"# O. Poznato je da se do nepoznatih veliclna (reakcija i momenata) u lezajima upetih nosaea mofe dod r8cunskim putom iii uporabom tablica, no namece nam se sljedeCi problem. Ranije smo Vee napomenuli (pogftlYJjc 3.4.2. i 3.5.2.) da u gradevinskim konstrukcijama. a naroelto u zgradarstvu, rijetko susreeemo slobodno podupiranje. Ij. leiaj koji dopusta nesmetanG okretanje tangente u toeki paduplranja. 1510 taka rijelko nailazimo na potpuno "krutu" upetost. Buduci da upetost nije potpuna. do/azi do zaakreta upetaga presjek<;l i da smanjenjf;l momenta savUanja srazmjemo tom zaokretu. To znaCi da aka bl kut zaokreta bio j'~dnak kutu zaokreta slobodno poduprta nosaea, moment bi potpuno ;sceznuo. Slika 101 prikazuje djelomicnu upetosl. Akcija grede-Ma izazlva, ~. uzrokuje rotaciju nosaea u lezaju za kut u. Za isH kut koji

Pogledajmo. sada sliku 100. Ona prikazuje td nosata preko jednog raspona isle veliCine. optereeet'la jednoHko rasprostrtim opterecenjem qw Prvi nosae (st. JOOa) ima slobodne leZajeve. sfjed~Ci nosae je na iednom kraju slobodno poduprt, a na drugom . upel (sl. JUOh). dpk je treei nosa" (sl. 100c) upet na oba kraja, /spod svakpg nosaea nacrtani su dijagrami reznih sUa, kao i elasticne kdvulje, progibne krivulje osi nosaca.

y.

Slikn 100_

Nb"Sa~ preko jednog raspona opterecen jednoHko rasprostrtlm terelom s dljagramima reznih sila M i V te pripadnom progibnorn krivufjom

a) Slobodno POduprtj nosac

b)JMnostranc upon no5<'lC

c} OboslraM UpSll nosac

ie veci od nu!e a manjl od kuta koji nastaje u slueajl1 slobodnog pocfupiranja:

136

137

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

3. Dimenzioniran/e AB sklopova prema

granicno~ staniu sloma ere6[eka

PRIMJER; Za)zracunariu i odabranu debljinu AS ploCe d ~ 15,0 em, POz. 3Q3 svijetlog otvora to = 4,57 m, duljine 9,0 m i odabranu marku belona MlJ 30, yulJo odr.oditi potrobnu r[ostinu armnturo fU 400/500. Izratunano swlno opterecenje iznosi g = 4,50 kNlml, dok je vrijednost p~omjenjlvog opterecenja p = 2,50 kl'/lm 1. Ploea je jednim krajem upeta, a s drugim globedno
poduprt;) botonskim zidofn deb!jinG 40,0 em (d /02 J.

Slik4 101.

Prtkaz djelomlcne upetosti

"
I J.
-{,I.::""1f-_____ ---.C1 !.,,,' [ .. ' '5'___.____-jI..,' I ' -O+-l I
SIikn 102.
Armiranobetonska ploea upeta na jednom a slobodno poduprta Hi,! dm900l kraJo

Iz ovoga mozemo zakljucil1 da ce moment djelomicne upetosti po apso!utnoj vrijednosti biti veei od nule, a manji od momenta pune upetosti.

iI!'fl~~.
. b--1OO l

:.1:

tHx..

10! < IMI < IMol

U svemu Qvom posta]i ozbHjan problem, a to je procjena stupnja upetasti, odnosno procjena odnosa M / Mo' Aka S8 odabere stupanj upetosU koji j8 nizi od stvarnog, bit Ce podcijenjen! negativni momenti savijanja, a ukoHko se odabere visi - bit ce-podcije~ njeni pozitivni momenti savijanja. Kod ovih nosaea stoga uzimamo da stupanJ upetosti varka U odredenim, empirijski utvrdenim granicama. Kao posljedicu neodred'enosti stupnja upetosti dobivamo ovojnice najvecih j najmanjih momenata savijanja koje s!uze pri dimenzioniranju nosaea, Pri!ikom crtanja ovojnica momenata za slueaJ dje!omicno upetih p!oca preko jednog raspona nepromjenjive debljine optereeenih jednoliko rasprostrtim opterecenjem, mazemo za orijentaciju koristiti lablfell 11. '

b) VZduzni presjek
c) PQpreeni presjek ![ake sirine 1,0 m

.l.j

aj 5t.ticki sustav (si. 103)

Prema statickom sustavu zadana plota je nosac preko jednog raspana upet ria jednom kraju. VeliCina ra~pona bit ce:
1~1,051.

I
4

Statickj sustav

=l= '-f, .
m0'M ",In . C [q 1'1
9{128

--"-

IJImn:p III I II I I I 0 c

to,

r:abfIca 21

=1.054,57",4,80",

iii
,i

:.pT!ll! \-t(r\1 In i; i i; j 11 c
i 0
\

r
;.[1

Yrsta upetosti Potpuna upetost Zid ad opeke u produzenom mortu Zid cd opeke u cementnom mortu Betonski 1

x[l]
0,375

""'M ",m t1 [ q
-,1/8

I']

+
""'M min t

l[ql'] :;:M,[ql']
-1112
-1/40

Stupanj upetosti odredit cema iz tablic.e 21:

Stika 103.

1124
1/10 _1114

Stalickj susta'i anniranobatonske ploee preko jednog raspo03 ulXl_ta na jij(!nom kraJu

1110 1/12

0,45 0,41
0,41 0,38

-1/20 -1/12
-1/12 -:-1/8

-1120
-1/24 -1/14

1112 :)/14

1/12 1120 1f14

. bj Opterecenje
Buduci da nam je stalno i promjenjivQ optere,enje zadano, valja odredlti 'granicno

armiranobetonskl Zid
Armiranobetonski nosaCi

..
"

1124
1118

-1/20 -1/12
-1114

(racunsko) opterecenje za traku ploCe Slrine b;'I,Om.

q" ~ 1,64,5 +1.82,5 = 11.7 lIN I m' I m

1124

- 1112

"\

138

139

<:)) 0) Rezne slJe (sl.

104)

Glavna armatura polja Kako postoji niZTazloga wog kojih moze dod do popustanja upetosti, nuino je polie proracunqti na djelomiCnu upetost. .

KoristeCi sa tablicom koja prikazuje ekstremne vrijednosti momenata savijanja djelomicno upetlh plota, za slutaj upetosti u betonski zid dobivamo sfjedece vrijednostl granicnih momenata:

,I

M ,;,-

./'112=-11,74,8'1 12 =-22,50 kNm

12,5 k hb = ~ =2,637 2250 100

;,;.M."
"""M.n,

= -q" ./' 18= -11,7 4,8' 18 = -33,70 kNm

=;

'{oIl /12 <= 22.50 kNm c = 0,41/ = 0.41 4,8= 1,97 m

A
l1pOI

.,;"M,,, =q,,I' /14=19,25 kNm e=0,381=1,82 m

0,950.12,5.40

2250

.... 4.74

COIl

Odabire se ~8 (0,50 em') na razmaku :

Dobiveni podaci dovoUni su za konstruiranje oyojnica najvecih i najmanjih momenata savijanja (sl. 104 b).

e = 100,0,5014.74 = 10,54 em
Odabrano e

= 10,0 em (A,,,,,.

=5,0 em})

Postotak armiranJa

Slika 104.

Armiranobetonska pJoCa preko jednog taspona

upeta oa jednom j slobodno poduprta na !;Irugom kraju

a) Staticki sustav s granlcnlm opterecenjem

It
u

=A""=~=00033=033%{>It",;".=0'1%
b.d 10015' ,

<11",,,,=2.0%

b) Ovojnice najveClh! najmanjih momenata s3vljanja

Razdjelna armatura
UkoHko'su za deljnji proracun potrebne izraeunati. najvece vrijednosti reakcija, valja ih

\
Odabire se $6(0,28 em)) na razmaku:
e,~

=1000.2810,95 = 29,47 em

):... d) Dimenzionitl!nje

Odabrano c= 25,0 em (Arsfv =/,12 em l )

Buduci da je debljina plaCe odabrana, va!ja proracunaU i odabrati potrebnu plo~tinu armature u polju j n~ leZaju. Deb!ji~a 7:astitnog sloja za plocu u sredilje skodljivu okofisu iznosi 2,0 em, a za glavnu armaturu pretpostavJjaju S9 sipke promjera velicine 10 mm. Staacka visina bit ceo

tostotak armiranJ'
j.l,=~=-'-=O,00075=0,075%

bd

112 10015

",

<11

-0085% "';""' - , .

h =15,0-2,0-0,5 =12,5 em

t
t

141

-I

I
-iI

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma

presieka

3, Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stenju s/o~a presjeka

BuduCi da je postotak armiranja razdje!nom armaturom manji od propisima dopustene

najmanje vri]ednosti, novi odabrani razmak izmedu srpaka razdjelne armature bit ce:

Kod o~ablranja razmaka razdjelne armature tolerira se zaokruiivanje na veo bra] (un~tar velitine tern) sto u s!ucaju ~azmaka glavn~ armature nije dopusteno.

r
I

) Odahrano e'; 20,0 tni (Ar SN ~ 1.40 em 2 =. Au ra:- >= 1,44 em 2

\ Postotak armlranja

Glavna armature na leiaju

Aka sma u polju uzeli veti moment, cnda na leiaju slobodno mazema uzeti manji moment, jer ukoliko leiaj popusti, tj. malo 58 zaokrene (manji moment na lezaju), pov8ea se moment u polju, a polje sma dimenzionirali na taj vaGi moment savijanja. No i ovdje cemo uzeti najvecu vrijednost momenta.

Ouljina sidrenja OU!jina sidrenja sip aka g!avne armature u donjem i gornjem pojasu za slutaj 105eg prianjanja (zbog male debljine ploce), prema tablici 8 za RA i MB 30, iznosi:

12.5 2 k "b~ ==~ .151

13370 V 100

I,

I.5 32$ ~ 48$~ 48,0 em za $10 mm.

=- 38.4 em Z(J '$8 mm,

dok je racunska duljina sidrenja:

1'(<1) ; : ;: 0.5i, ; : ;: 0,5 48$,= 0,5.48.0.8;" 19,2 em. 3370 _""":=::"""_=7,22cm 1 0,93412.5 40
Odabire se $10(0,79 em 2 ) na razmaku: DuJjina sidrenja v!ace armature u lezaju iznosi:

e ~ 1000.79 /7,22 ~ 10,94 em

Odabrano e = 10,0 em (Aa stv= 7.90 em 2)

e) Pokrivanje vlacnih sHa (sf. 105)

Postotak armiranja
A 7 90 II ::;; 0 1% ~<I'~~=--'-=O,0052=O,52% r"'l~ ,c . bd 10015 <f-J.",,., =2,0%

- krak para unutamjih sHa

{>

polje ... z "'" k:h = 0,95012,5 = I1 ,87 em /eiaj. ... z = k,' It "'" 0.934 12,5"", 11;67 em
- najvece ordinate vlacnih sUa

Razdjelna arm.atU(3

pofje ... F" ""'ma;(M~/z = 2250//1.87 = 189.55 kN

fdaj. .. F" Odabire se 6 (O ..28,cm 2 ) na razmaku:

~ min M. / z = 3370/') 1,67 = 288.77

kN

. era: =- 100-0,28/ J,44 = 19,44 em;;; 20,0 em

142

143

- ispraval< (korekcija) vlacnih sila

v~cy',h~0.75,}],5=9.37

NACRT ARMATURE AS PLOCE

P~Z"JOJ; MB 3,0; RA 4001500; 8,='2.0 em

MJ.1:25

em

- najveee ordinate linije pokrivanja

1. -4, 57rri' _.
H,05'1~-4,80m

bl

j
dl

100

-1

..sno . l_-,I",OO,--~lf-

Uja"ilo vktnih silo 1m .. IOiJIN

Siika 105. '

,I
Raspored, vrsta i ohUk armature jednostrano upete AD ploce

_--.:(i~_i)~'..:"~8:'!~10::'::::"'':l:':'~526~2c~,"':..'::\O::"':''~45:'''.:'"-'[I===":'==::11 II

a) Uzduini presjek
b} Popreeni presjek
IJ

CD ,iII8!20cm l-5 I Oem, kom-~5

polju

<2,

c) Poprel:ni presjek u podrucju negativnih momenata

d) DiJngram vlal':nlh sila S O'lnnconom liniJom pokrlvanja

~ 10/10crn l~318cm kom90

JG L--.J25

510

210

IH

e) Oblikovanje armature

"

G) .of1Scm l900,. ';;'.16

144

145

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

3. Dimehzioniranje AD sklopova prema-granlcnorh slaniu sloma presfeka

lako leiajevi imaju od.reden~ dimenzije. prora6un plcta (i greda) provodimo leao da su leiajevi tocke. Za dlmenzioniranje presJeka na leiajevima dopuste~ je uporatia pnrnboli6nq ZnobJjol}o linijo momonata lako toorolskl dijagram ima oblik ,J.iljka, Ovo 'zaobtjenje dijagrama dopustivo je jer se doista taka poliasa sklar .(konstrukclja). Oa

3.5.6.

KONTINUIRANE (PROTEZITE) PLOCE

Kontinuirane ploce takoder ubrajamo U staticki neodredene nosaee. One predstavljaju plosne nosaee koji bez prekidanja (kontinuirano) prelaze preke. vise od dva laiaja. blsmo .ovu krlvulju nad luiaj"'" konstrulrnli, nnjprijo morumo IzratunaUmomante Krainji iezajevi pritom mogu biti slobodni, upeti i djelomicno upeti, dok sa leiajevi koji savilanja na rubovima podvlake Af, i Af~ pa je Ijeme parabolicnog zaobljenja na I:M 12 se nalaze izmedu krajnjih (nazivamo ih medupotporama), uvijek ponasaju kao upeti ad prosje6ne ordinate (M] + M 1) 12, gdj~ Ie 6M"" M{J - (M(+ Ml)/2 (sl. 108). s pripo(visokogradnja - zgradarstvo). U plYom slueaju stupanj staticke neodredenost! jednak menom da u slucaju monolitne povezanosti ploCe (iii grede) 5 leZajevima za J8 blOJa llledupolpOld. odnosiio ukopnolll zb,ojo le2:ajey~ keF 58 Aalare-i2me4t:f-pF'.'Gfr-._-_m -+--_-4di'"m".",nziopira nje mo~emo rabitLLvdjednosH momenata na rubol/lma I~Za[a (od koiih je i posljednjeg leiaja. Aka su krajevi upell, Qvom broju dodaje S8 broj upetih leZajeva, mjerodavna veca vrijednost, sf. lOS b). No~ac na shei /(}(i II tl i pUla jCc: stcl1icki ncodrcdon, dok jo Fl05'-lG nll :.'iid /06 c dV8 putu 01 staticki neodreaen.

u
.

.... jill

Stika 106."
Kanj!nuirana ploCa a) Uzdutni presjek kontinuirana ploce preko cetiri ONara

b) Staticki sustay kontinuirane ploee

preko latin otvora s pnkazanom

slrinom ploCe prema kojoj oniramo
dimenzi~

Slika lOS.
Parabolicno zaobfjenje letajnih menata kontinuiranO!;l

nosaea

mo-

c) Uzduznl presjek kontinuirane place preko dva otvora

a) Uzduzni presJek

,I

b) Staticld sustav
c) Smanjenje (redukclja) momenata savijanja na lefulevima kontif'tuj ranog nosaea

n--2

d) StaUck; sustay kontinuirane plaCe

++
b-IOOcm

1"'"""'\ - ,

'2'l-

preko dya otvora s prikazanom Sirinom. ploCe prema kojoj dimenzi~ oniramo

u) Mjetodavni moment savijanja Mu kada veza ploee i potpore (Ie.ta~ ja) nije monolitna ,- .. --_ ..
e) Prfpadni moment! savfJanJil M, i MJ na rubovima leUiJa la 5Iueai

Mjesta podupiranja magu biti zidovi koj! nisu monolitno povezani s p!ocom i podvlake, lj. armiranobetonske grede, gdje je ta veza monolitna (sf. lOS). Kontinuirane ploce najcesce su nepromjenjive debljine, ali uz. lezajeve mogu imati ojaeanja koja nazivamo vutama (sl.I()7).

monoiitne veza
potpore

~u

pJoee I

U slueaJu kad su slrine zldova ill potpota jednake iii vece od jedne desetine: svijeUog otvora prote:

b>~l - 10 .

11

Slika 107.

Kontinuirana ploCa. s vutama

formira se fiktivni nosac. ciji su rasponi za 5% veci' od svijetlih otvora. Presjeci na podupJranja tada se dimenzioniraju prema smanjenim momentima na leZajevima (s/. 109).

injestima

146

147

.,
hi

Dan.i'primjer omoguGuje Iz:vodenje zakonitosti j u slueajevima kada nosae ima manj'e iii
vise poJja. U,p~gIR"lju3.5.4. pokazali sma postupak kojim tDcno odredujemo ov<?jnice granicnih m,omenata, Da brsmo dobili ovojnice na jedn9stavniji Dacin, poslui.i~ cerno

'0l'i
H

'0

I I
b

'0

--=0..,------:=---- . - - -.... =-----;; .... ",.-

se sljedecim postupkom. . Za pr,ikazane shame opte~eCenja koje daju ekstremne v.fijednosti momenata u karakteristlcnim presjecima (polje, lezaj), najprije sa izracunaju granicoa opterecenja. Ako defonnacija armature Ea ;:;: 3960 j. nema dodatnih utjecaja, umjesto g i p dobiva

1-1,05'1.

-f
Slika 109.

H,OS"

Ie

se:
go =1.6g i p" = 1,8p. Za svaku shemu opterecenja moraju se nacrtati ,dijagrami Mil' i to u lstom mjerIJu, da bi se potom svl preklopili jedni preko drugih. Zatjm sa spajaju sve najveee i sve najmanje vriJednosti uzdu osi nosaea, kako bi 5e oa kraju dobile ovojnice granicnih momenata savijanja.

Kontinuirana plota
a) Uzduzni presjek

b) Slatlcki sustav
c) $m<lnjenje momer.ta savijanja na !eiaju

Kao , kod drugih nosata. i kod kontinuiranih plota razlikujemo opterecenje kOje se sastoji od stalnog i korisnog, odnosno promjenjivog tereta. Ked slobodno poduprtih plota_ na jednom rasponu s prijepustima upoznali smO pojam tzv. nepovoljnog (iii
najnepovoljnijeg) po!ozaja promjenjivog opterecenja. To je onaj polozaj opterecenja koji daje ekstremnu' (najvecu Hi. najmanju) vrijedilost odgovarajuce rezne sileo Pod pojmom rezne sUe podrazumijevamo reakciju, moment savijanja iii poprecnu silu ,u edredenom presjeku.

Za proracun -reznih sila kontinuiranih nosaca (ploca i greda) nepromjenjive debljine

sa slobodnim leZajevima na krajevima, jednakim rasponima s jednoliko rasprostrtim opterecenjem i simetricno rasporedenim pojedinacnim (koncentriranim) silama, odno~ sno za naned'nostavnije siucajeve staUck] neodredenih sustava mogu S8 koristitl tablice' 19'-:11 (vidi u prilogu na kraju knjige). Izracun reznih sila pomocu tablica vrto je jednostavan. Za kontinuirane nosace nepromjenjivog presjeka, jednakih raspona, s dva, tri iii ceUri polja ove tablice daju momente savijanja M i poprecne sHe v u karakteristlcnim presjecima. Osim reznih sila za razHclte sheme jedno!1ko rasprostrtlh opterecenja, tablice sadrZe i rezne sile ze simetricno postavljene koncentrlrane sile. j to za jednu, dvije iii tri sile na jednoj p!oei. Buduci da u staticl vrijedi princip superpozicije, kombinacijom opterecenja mogu se dobiti I slozenija opterecenja. Izracun .momenata savijanja uporabom tablica vrsi sa na sljedeci naein. Za danu shemu opterecenja i izabrani presjek u polju iii nad Jeiajem, oGila se u tablicama odgovarajuci koefidjent k, pa se koristenjem izraza: M = k gil (za stolno opiereeenje sto'llja se g, a to promjenjivo p) izracuna moment savijanja za slueaj jednoliko rasprostrtog opterecenja q, iii preko izraza:

+- Prilikom- proracuna kontinuiranih nosaca vearna je vazno poznavati nepoveline potozaje prornjenjivog opterecenja, Slika 110 plikazuje primjer kontinuirane ploce s eetin polja opterecene sta!nim opterecenjem g i jednoliko rasprosrtlm opterecenjem p,
p

I I
~

..;,R"

~
_ _ _ _ _ , __

~p

/'
1

~~
C -".,. [) E

~/ <3~o.().J~e. ,.-," I ..'"l <,c."1.,U!t\II~ _;.( /' / .(? " '-';, . ~"V-l'~'
/

----/ ~, .: < . . ! -< ~/~<=,,~aT:;.zl<J-''---'-v./j 1/'--_,.'J_ '::;~'i.f

.,J.(,,8

M=kFl.
ako se na nosaeu nalaze pojedinacne sHe, inte,~Zjtela F, odnosno G,
Sheme polotaja promjenjivog opterecenja koje dajv ekslremne vriiednosti momenata savi)anJa slueaj kontinuir<lJle ploee 5 Celin )ednaka polja

d)

.f:=::;:;.L~~=~~~~~:::(~,~. i 1~
0/

"nll~

/p

SIika 11n.

).

za

Na

ovaj nacin dolazj se do potrebnlh podataka

za

crtanje ovojnica ekstremnih

I! ,.....

momenata savtjanja, koji zatim s!uze za dimenzioniranje.

148

~'rl./1{'=-c::v-;z:-;z.".1<-q..!(/;CtYv./ Z

149

4ii$Za:za

3. Dimenzioniranje AB skfopova erema granicnom stanju sloma presieka

3. Dimenz/oniranje AB sklopova prema granicno:n staniu sloma

pres;eka

PRIMJER:

Valja dimenzionirati AS kontinuiranu ploeu biblioteke POZ. 201, koja pre/azi preko tri jednaka otvora raspona J x 10 "" J x 3.40 m (sf. 111 J, ako velicina stalnog opterecenja iznosi g =: 8,0 kNlm 2, a promjenjivog (za biblioteke) p '" 5.0 kNlm 2. Ploc~ izraditi markom betona ME 30 i vrstor;n armature RA 400/500. Za nacrt armature koristiti liniju.ylacnih sila.

b) Opterecenje
Ukupno gra.nlcno optereeenje qu ovisi 0 granicnoj rezn~j sill koj~ se trati. Stqga sa promjenjivo oj:lterecenje postavtja u odgovarajuci po!ozaj (sl. 113) da hi sa potom stal no i. promjenjivo optereee:nje pomnoiili odgovarajucim .rasclanjenim faktonma sigurnosti. Za konslruktora je najzanimljiviji onaj poloiaj pr0mjenjivog optereeenja na kontlnuiranom nosacu koji izaziva najvete moguce vrijednosti reznih sila.

.1
20

'"'
I I II
10<
201 -

1'/ }/
20<

'"

c) Rezne sile Ovojnice granicnih momenata savijanja odredil Cemo. uporabom tablice 30 (kontinuira nosaci s tri jednaka polja i 5 jednakim rasporedol11 ppterecenja - jednoliko rasprcr strtim opterecenjem). !(ako je zadani nosae simetrican, a momenti u leiajevima AiD jednaki su nuli, to je za crtanje ovojnica doYo!Jno odrediti najvete i najmanje vrijednosti momenata savijanja u prvom i u drugom polju, te u leiaju B. '
11;

103

II I I I

103

.1

P, 1 .8' p-S,OldU., 1

S,OkN/",l

11

11
Stika
111.
AB kontinuirana plota s

g~.1,6'9'12,8l:NI",1

12,Skfl/./

0,080 0,025

0.101 -0,050

tri jednaka owore

a) Tlaert b) Uzduini presjel<

mfnlWABII

0,080 0,025

- 0,025 0,075

a) Staticki 'sustav (sl. J 12) Buduci da je sirina leiaja b = 0,30 m manja od jedne desetine svijetlog olvora b < (1110)10' racunski raspon dobiva se tako d?, se 'svijeUi otvor poveca za sirinu leiaja: '

maJ.-fBCu

"
dl

12,BkNI",1

..M~

""

-0,100

0,017

I
150

1 = 10 +b = 3,40+ 0,30 =3,70in,

U statickom smislu zadana plota nosae S tri jednaka polja.
j~-

S.OIJU.,1

kontilluirani "

i
;

Ol
"I"MI>I

-0.100

-0,117

Slika 112.

S!aticki suslav kontinuirane ploCe

tri ledna-

Slika 11J.

Shame polozaja promjenjiv09 optereCenja 5 pripadnim koeficijentima kojl daju ekstremne vrijednosti momenata savijanJa za slueaj kontinuiraoe ploCe s tri ledl'lak;;l poJJa

ka polja

:...../1. "

.....- '.'

151

Slihz 11.1 prikazuje poloZaje promjenjivog opterecenja koji daju ekstremne vrijednosti momenata savijanja (najv6ee pozitivne-maxM j najv9ee negativne-minM) M ARu ; M Deu

Shenia" b IJ

iM&,r
Optereeenja g i P ptitom SU vee posebice pomnozena odgovarajucim r~sclanjenim faktorima .sigumosti (za Eo > 3%c). Na slici 113 prikazano je i granicno opterecenje pi"",:

mlnM"" =(0,0812,8-0,0259,0)3,7 =10,94 IeNm . R" = min V,; = (0,4 12,8-0,05' 9,0)'3,7 =17,28 kN

x;&~ 17~28 =/,35 m

g~

12.8

. gu -= 12,8 kNlm 2 Pu 9,9 },}{;\J;~.

Raw bolje preglednosti, uz svaku shemu ':lpisani su odgovarajuci bezdimenzijski

maxMBell

= (0,025 -12,8+0,075 9,0 )-3,7. 2

c"

""

13,62 kNm (/.f poioviStu drugog polj"a)

Shema
nJaxM B~

li

""

(-0.10-12.8+0,017 9,0 )-3,7] = -15.43' kNm

koeficijenti iz tablice 30 .
kg -za jednoliko rasprostrto opterecenje po cijeloj duljini nosaea gu i
~ kp - za pronijenjivo optereeenje Pu ,

maxV" = maxVe, =(-0,600'12,8+0,017'9,0)3,7 = -27,85 kN minVS<i = minVCf = (0,500: 12,8-0,0839,0) 3,7 = 20,92 kN
Shema" d"

Na isti nacin; primjenom drugih koeficijenata, mogu se odrediti i reakcije u lezajevima. od~no .vrijednosti najve'cih pozitlvnih i najvecih negativnih poprecnih sila V. One ce biti kori~tene za odredivanje Pol9zaja ekstremnih vrijednosti granicnih momenata u polju AS; kao j za smanjenje momenata (sf. I I4) u leZajevima B i C.

m;nM,"

=-(0,1012,8+0.1 179,0 )-3.7" =-31,94 kNm

minVjJl =: minVo =:( -0,600 12,8-0,6179,0) 3,7 =. -48,96 kN maxVpd "" maxVC/ "" (0,500 12,8+0,583, 9,Or3.7 =:: 43,09 kN

max Rf>"
iii

=:

max Re " = minVJJ1 + max VjJd = 48,96 +43.09 =:: 92.05 kN

Shem3 a"

R", =(/,10012,8+1,200'9,0)3,7=92,05 leN

Smanjenje momenata u !ei.ajevima B i C (sl. 1I4)

Za istu shemu opterecenja reakcija u !ezaju A bit ce:

R = max V" = (0,4 12.8+0. 45 9,O!, 3,7 = 33,93 kN,

te oo-miesto ryajveeeg8 momenta u prvom polju biti na udaljenosti:

Buduci da je ploca monolitno (kruto) povezana 5 leiajevima B i C, za momente savijanja, odnosno ia dimenzioniranje uzimamo vrijednosti momenata na rubovima lezaja (sl. 1/4) koji su po svojoj apso~ lutnoj vrijednosti veci:

33,93 9,0+12,8

1.55 m, ,

Mal ""Me!:::: mmM e" +-2-

, h , VBI

=-.

-3/ .'14 +--2'

0.3048,95

min Me"" =(0,02512,8-0,0509,0)3.7' =-1.78 IeNm.

,
Ve1iCina ovog momenta nalazi se u po!ovistu srednjeg (drugog) polja.

= -24,60 IeNm
Me! =::Mcl,~mmMc"+-2-=-.-3/,94+
==

b,Ved

0.3043.10
2

-25.,47 kNm

SIilca

114.

Pripadni momen!l savijanja na rubovima leiaja

I
r !

152

J!

153

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sfaniu sloma presjeka NAPOMENA!

3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom sUm!u Bf~mB P(88t8~a

U slueaju da veza izmedu ploce i potpore nije monolitna. vrijednost mjerodavnog" momenta na lezaju dobit cemo kako slijedl (sf. 108):
::=

d) OiITlen:tioniranje

liM

lIIil1

A-f /I"

_.

(M III + M fl.')/ 2 ': -.i 1,94 -( -24,60- 25.,47) / 2::; -6,90 kNm
tlM/ 2;;; -31.94-( -6,90/2) = -28,49 tNm, iii

Z;j'rnarkU botona MI) 30, vrstu armature IlA 4001500 j pretpostavljeno potpuno .iskoristenje betona i armature (Eb"" 3.5%0 : Ea '" 1(),0~ ;:::) khb = 1,014 i kz ~ 0.892);

M 0"

"'"

min M 0"

staticka visina place bit ce:

.h
1,614-

!-_______~M~E5.lM!4.,-'

minM .. +Ro" _ 31.94+ 92 ,05,0,30 __ 28,49kNm 8

2646

1,6145.14 - 8,30 em

Na osnovi dob~venih vrijednosti mogu se odrediti ovojnice. najvecih p"ozitivnih i najvecih negativnih momenata savijanja (maxMu' minMll ) i poprecnih sila (ma:rVu'
mill Vu' sl. 115).
,I

Oeb!jina za{;titnog s!ojiJ helona odabiro se 5 vrljodnoscu {III ) , ( ) em, dok sa za sipke g!3vne armature pretpostavlja vetltina promjera od 10 mm, te ce ukupna debljlna p!oCe

biti:
d =8,3 +2,0+0,5 = 10,8 em < 12;0 em, sto znaCi da cerna staticku vislnu izracunaii sa smanjenom cvrstocDm betona (O,9h):
~ d.!J . ,.Io

I 2646 , . ~ --=1,7025.14"",S.75cm 0,187-0,9-2,05 100 : d=8,75+2,5=lF.25 r:m

r I
cl
IAjerilo silo lem" .3,OkN
,.;

d> =.!-,0,S.3,7=O,085 ""n. 35

Odabrano d = 11,0 em
/...'

In

=8,5 em
,J

h$l;,=d-a=12,0-2,5=9,5 cm.
"'

'i

Potrebna plostina armature Pol i e 1 j 3 (AS j CD) Glavna armatura

7,
>Wll~mrr~nw~ITm~lilll~~

t:
' ..
, 1
! -

khb ~ ~
Io jmliko NSptO$trio 9 i P cplifitmj1> iNojt.i.co je kvotclm p;rd:cla. &.rL::i cb StJ (M)jniC<) p:.o;'>"ocl\ih silo "...a<ll p.lil~<l, IIl:9-' se Iz:o vcKStJlmnijmili rtTh'cern

9,5 6 ~ 1,84 2646 100

f'O"c.:.ilo "'

"k.....oju

~ oojecu ~zruxL g/p.

Za

khb~ 1,824 ~

E.l/'''' 2,7%;; Ea= 10,0%0 I k]. = 0,916.

AQP<l1

S/ikn. 115.

AB kontinuirana ploCa s In jednaka

a) Staticki sustav

polia

Odabrano cpl0(0, 79 em 2) na razmaku:

e~

tz:!

O,9J~~;~5'40
\
~

7.,60 em]

b) Ovojnice granicnih momenata savijanja (maxMu j minMlJ) c) Ovojnice granicnih poprecnih sUa (maxVu I mi!lVuJ

100-0,7917 ,00 = /Q,,9 "m

155

Odabrano e= 10,0 em (A"~I\' :::: 7,90 em!)

RazdJelna armatura

A,,,lI.! =0,27,30=1.46 em

./
j

Posltlhll< armiranja

OdabranQ ~.(O,28 em 2 ) na razmaku:

-----'-----------------------------------c-~--...:(,;:u~nutar vellelne i em); sto u sluC3ju razmaKa g!avne 81 IliatOl 8 HijG dopostello.
Razdjefna arrnatura

Kod odabiranja razmaka razdjelne armature tolerira S8 zaokruzivanje na veGi broj

Postotak armiranja

Odabrano ~6(0,28 em 2) na razmaku

era: =1000,281/,52=18,42 em

Odabrano e = 17,5 em ( Auo = 1,60 ern' )

--: -fj-

Po II e 2

(8e)

Gfavna armatura

Post,otak armiranja
!I

=A

r ,,"

r,

b.d

-=0.0013=0,I3%>/l",lnro' =0,085%. 100.12 '

/'6i!

U polju 2 (palje Be) postoji i pozitlvna i negativna vrijednost granicnog momenta (vidi sl. 115). Negativni granicni moment minMscll pritom nije mjerodavan za dimenzioniranJe, te se P9kriva sama pamocu linija F i Fa'

..

LeZai B i C -Glavnaarmatura
k 1b

= PflI9.5 =1.882
2547

100

Za khb = 1,860

=;>

tb"'" 2,.5WlO; Ea "" IO,09&. i K z = 0,919,

A
apo!

/ V
Postotak armiranja

A
OfX"

""

1362

=3,77cm;

0,950 .. 9,5 40

2547 = 7,30 em' / 0,919.9,5.40 \

) na razmaku: Odabrario $8 (0,50 em 1

e = 1000,5013,77 = 13,26 ern

Odabrano$10(O,79 mrn 2 ) na razmaku:

e

=100',0,7917,30 =10,82 ern

J
- - Postotak armiranja

Odabrano e=12,$cm(A" .".=4,OOcm ,

J )

~"

, 7, 90'. ~O,0065=O,65% ::::~",,_, __

{> ~ ..in --a,1%()

I
',i

bd

100,12

<~ ..",=2Jf'/O

~"

'"

A~"" :;:; ~ =- O,(}OJ3:: ;),33%J > ~{~'m

b,d j(fO/2 .

!
""

I.

\<~"'"

0.1% = 2,0%

157

3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom staniu sloma presjeka RazdJelna armatura

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnorri staniu sloma presjeka

- najvece ordinate, odnosno velicine vlacnih sila
.pofje. 1 i 3 ... F" -= max M,,I z;:. 2646 (8,70:::; 304,13 kN

Odabrano $6 (0.28 em!) na razmaku:

era: "" 1000.2S/ 0.75:= 37.33 em> 30.0 em

polje 2..... , F~ = max M# / z = 1362/9.02 =;"f 51 ,00 kN

le'iaj B i C. .. F" = mill M" / z == 2547 / 8,73~ 291,75 kN

- ispravak (korekcija) v!acnih sila

Odabrani razmak razdjelne armature eraz

25,0 em (AdN = 1,12 em}).

Postotak armiranja Auo 1,12 0

v=u 11=0.759,5=7,12cIII
- naj~eCe ordinate linije pokrivanja

tJ" = b.d = 100.12 "" ,00093=0,093%>)1#.;""" =0,085%.

polje J i 3... maxF~ "" A"",. . cr '";

poljl! 2 .. .... max F"
:=

:=

7,9040 0:: 316 ;00 kN

A"",. cr,,.. = 4.00 40:= 160,00 kN

Ouljina sidrenja

Ouljina sidrenja sipaka glavne armature u donjem i gornjem pojasu za slucaj loseg prianjanja, prema labfici B za RA i MS 30, iznosl:

Ida} B i C. mill F" = 11,,,,,. cr,.; = 7. 9() 40;:;;; 316,00 kN

1," 1,5.324 = 484 "{ 48 em za 4 10,

39 em zaq;8
dokje racunska duljina sidrenja:

={

24emzaq;JO. 20 em zat\t8

DlIljina sidrenja vlacne armature ($10 mm) na mjestu !eiaja iznosi:

Sf(ka 116.

Raspored, vrsta i oblik armature AD kontim,lirana plaa .

a) Uzdufni presjek

b) Dijagram vlacnih sUa S oznacenom lin/jam poMvaoJa

c) Qblikovanje armature

- krak para uiJl!t.i\)tnjj~ sila

polje 1 j 3 ... z=k:h=-0.916,9,5=8,70em pofje 2 ...... z::::. k,h ~ 0,950-9.5 =: 9,02 em
.Ieiaj B j C."t k t 'h == 0.919 9,5""" 8,73 em

=:.

158

159

-!~".

.!

-++

.:IZI-I>

3.5.7 DIMENZIONIRANJE STUBI~NIH PLOCA S

GLAVNOMARMATUROM U JEDNOM SMJERU Osim 9 'postupku dimenzioniranja, odnosno provjeri ~osjvosti stu"biSta, te nacrtima 'armature, U ovom poglavlju 'bit Ce rijeci j 0 nekim arhitektonskim i konstruktorskim rjesenjima karak1eristicnim za stubista.

razlikujemo:

,t
!.
,~

@J

J ,
~

poprecno naprezane stubisne piece uzduino naprezane sttJbisne ploce prepuslene (konzolne) slubisne place zavojile (spiralne) slubisne ploce

U nastavku bit ce rijeci samo 0 pepree-no i uzduzno naprezanim stubisnim p!oeama, buduci da $u zavojite stubisne ploce sloienijeg oblika i proracuna, dok j~ izvedba konzolnih stubisn!h plota kod nas zabr~njena zbog naglasene seizmicnostf nasih podrucja.

..

~
3.S.7.1. POPRECNO PODUPRTA STUBISNA PLOCA

~ ..
,

!
~

Najjednostavnljl prljenos opterecenja moguc je kod stubista elja je noslva ploca poduprta Iljevo i desno ad svoje uzduine osi (sf.1I7). Ovakav s!ucaj stubisnih p!ata najcesci je ked podrumskih stubista. Proracun je identiean proracunu slobodno poduprtih ploca.

! ~

Slika 117.

'~"
~

;::

8
~

]a , ..

~ .

Anniranobetonska poprecno poduprta

stubiSna plata
a) Poprecnl presjek place b} Slaticki sustav

fb tl. I
b) q.. JNlr,l

l b l

'.

'"

~~TTITfrOI III i I II~

R, ___ ~
1-1,05'1.

TRt.

~
.

'i,

1'-1-----1lHO'91~

i -'<-

4 "'0

"

::2 :;;

"J"'"

Oebljina piece d pojednostavnjeno se mjeri okamici spustenoj na ravninu stubista. To je udaljenos! ad donjeg do gomjeg nuba'slubisne ploce bez kons!nukcije stuba (s!, 118). NajveCi razmak glavne armature iznosi e :;; 15cm za d.$ !5cm, odnosno e ::;; 25cm za d ~ 25cm.

p'q

161

3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sta.niu sloma presieka

3. Dimenzioniranje AB sklop~va prema granicnom slanl~ sloma presfeh8

Jedan od glavnlh alemenala slubis!. svakako je edmori;;te (podes!). Opeenito ih je najs~ishodnije izloziti naprezanju u istom smjeru kao i stubisni krak. Na taj naan dObivamo \Zv .. koljonasta kenstrukcije (sl. 1100, b). Strege uzevsi, time nas~ju konst~ rukcije k.oje vise nisu place vee izlo'mljeni (koljenasti) no~aci-sIQzerlice. Buduci da su ovi nosaoi statioki komplicirane konstrukcije, promoun je polfebno

Takoder, svi astali uvjeti koji vrijede za ploce moraju se i ovdje postivati (debljina ploce. silina nalijeganja. odredivanje raspana. najmanja kolicina armature. poprecna annatura).

pojed~ostavnitL Stubiste S odmonstima mozema tretiql.ti kao ploGu, te racunati kao koljenasti nosae. Proracun koljenastlh nosaea provodi 's~ tamjenjujucim vodoravnim nosacem (sl. 111 c), elji lezajni uvjeti ovise 0 povezanosti p!oce sa stropnorn konstru-

,)

-~

Slika 118.
Presjek kroz popreeno poduprtu AS stubisnu ploc.u s raeunskom debljinom pIoCe d 1staliCkom visinom h

Stika 119.
AB stubisle s trokutnorn stubom, "estrihom" i ibukom

I';;p
~

bJi
3.5.7.2. UZDUt.NO NAPREZANA STUBISNA PLOtAKOSIPLOCASTI NOSAC
bI

be'

bel

'-r
b<8

Povrsina ovakvog nosaea (stubista) nagnuta je pod odgovarajuCim kut?m prema horizontati. jer se oba lefuja na!aze (leze) na razliCitim visinama (sl. 120). Stublsna ploca bit ce optereeena koso prema svojoj ravnini. buduci da uzimanio uspravno (vertika!no) djelujuce opterecenje. Pojednostavnjeno. ova stubiste racunat Cerna kao kosi nosae (sf. 120b). koji se pretvara u vodoravni zamjenjuju6i nosac, adnosno nosae Ciji raspon je jednak du!jini projekcije nosata na pravac okomlt pravcu dje!ovanja sileopterecenja (s1. 120 c).

I\,

j
/"
/Gf

"

TI\,

Slika 121.
Ovokrako. uzdu.fuo naprezano AD stublMe s prlpadnim odmoristima naprezanim U smjenl prufanja krakova

"

/q,

a) Smjer naprezanja krakova i cdmoriSta

R, lhol l21;

b~.'L

[,

(blJ21

b,,1

Ff\,

b) Slaticki 5ustav
c} Yodoravni l.amjenjujud nos,aG s opterece-

njem

SJika 120.

Uzduino poduprtO.i.B stubiste a) Stubi~a plol!a poduprta odmori&lim gredama

Kako je u najvecem broju s!ueajeva stubisni prostor ograden nosivim zidovima (cd armiranog betona iii opeke) koji idu usporedno sa smjerom pruianja stubisnog kraka, omoguceno je formiranje j odmorisnih greda (POZ. .4,.B, C i D. sl. 122) poduprtih tim zidovima (kako se zid ne bi nepotrebno oslabljivao-s!icao zbog nalljeganja ploCe). Grede poz. A I C s pripadnim stubisnim odmonstem najcesCe su sastavni dio stropne konstrukcije, a grede POZ. BiD 5 ploeom formiraju meduodmoriste (na 1/2 vislne

kala).

b) $tatlCki sustav kooog nosaea

, j -

c) $tatitki SUSt<:lv zamjenjuju6eg vodornvnog nosaca

162

163

.,._,..-...... e .... ""::,

U1Cllf,\,/IUffl :ilanjU

sloma pres/eka

StlJbiS'" izvodi se najee'see bez spoja s nosivim zidom, Ovime'je omogueena lakSli*"edba jer n!je potrebno prekidanje zida po kosini zbog ugradbe armature za Osjgurrrlje' j;.veze' izmedu stubisne ploce i armiranobetonskog zida (iii anniranobet~~l~' "serklaZa. ako se radi 0 zidu od opeke), U ovom je slucaju stubisna plota, podUp*;'ta odmonsnim gredam~(POZ. C i DJ i prenos! opterecenje'kao ploCa u jednom smjertif,Kako je sirina place odmonsta obicno dvostruko manja od duljine, te i ana nasi smjeru, i odmorisna i stubisna p!oCe! zajedno se mogu proracunati kao
Odmorisne grede koje pre nose opterecenJe na nOSlve ZlOOve va Ja racuna I 80 nasaes'opterecene reakcijama kontinuirane ploce. Valja ipak naglasHi da je kontinuitet ovih (kada S6 radi 0 veCim rasponirna) dosta problematical''!. Stoga se preporucuje stUbisnu i odmorisn,u plecu proracunati kao slobodno poduprte piece (sL 122d). Odmorisne grede pritom biti opterecene reakcijama stubisne i odmorisne ploCe~ !\ITniranje ploe'e identicno je'anniranju kontinuirane ploce s glavnom armaturom

p/6ca

kraJnjim gredama (sf. 123); Dimenzlje su pritom nesto vede, ali je zato arhitektonski

ohlik izuzelrio.povoljan,
U

statickom pogledu stubisna ploCt! tretira se kao slo'bodno pod~prti nosac jedinicne
,

sirine,;

kontiii~lrana',ploCa ciji su !ezajevi grede POZ A, B, Ci

plpea,

u:kracem

D (sl,

122)1";yamrrac;jffiillKaO---C---~---;;;jf=tftfl+!+m==+k--------_______________
01

ro
N
~

co
~

ce

bl

u smjeru pruianja-stubisnog kraka!

',--

oJ

Slika IZ3.
Dvokrako stubiste poduprto krajnjim gredama a) Tlocrtni prikaz.

bJ

,:,'

b) Uzdufui presjek stublsta c) Staticki sustav

S/ika 122.
Dvokrako stubisle poduprlo odmo!isn)m gredama .

a) Tlocrtni prikaz
b) Uzdufnl prcsjek s\ubista s pripadnim odmorisnim

Vee sma kazaJi da su s\ubisna odmorista najcesce povezana sa stropnom konstrukcijom, Ovime je omoguceno konstruktivno i zajednicko djelovanje u nosenju. Stoga prilikom 'dimenzioniranja ovakvog stubisl8 valja uzeti u obzir i moment upetosli koji pritom nastaje. '

cI
c)

gredama

StatiCki sustav

d) Statitki suslav koji odgoyara proracunu slobodno poduprtih plota

Za .Iezajeve. raspone, deb!jinu ploce j annaturu vlijede isla pravUa kao i za normalne ploCe. Armatura se mora voditi take da konkavni i kanveksnr Jomovi izme6u stubisne i
odmorisne place moraju bili osigurani armaturom postavljenom okomito ns 10m. Osim toga a,nnatura se mora voditi taka da na lomu bude najmanje polovica armature (iz) polja. Na donjem (vanjskom) uglu konkavnog lorna to je moguce jer armaturu vodimo iz pOlja okO tog mjesta lorna. Kod gomjeg ugla konkavnog lorna potrebna je zato dodatna armatura. Za slucaj konveksnog loma annatura sa ne smije vodJti oko donjeg ugla nepreklnuta jer bi skretna sila (rezult;mta vlacnih sila u annaturi) izbacila

Formirartje odmOrisnih greda vrlo Cesto ne zadovoljava arhitektor)ske zahtjeve, a ponekad, ima" teskofu i u formiranju grede meduodmorista, ukollko za nju ne postoji odgovarajuca vertikalmi PQtpora (aka nema nosivog zida, vee stubi~te prolazi

slobodnlm prostorom), U tom sluteju za stubisne place eija <1l1ljina (krak) nije ,,,vise velika, stubisni krak i odmorista mogu se konstruirati U obliku koljet:laste pIece podupr1e

(otrgnula) beton (,/. 124), Ovdje (na tom mjestu) mora biti postavljena odvojena
(posebna, neovlsna) armatura koja se na tom dijelu (u9/u) kriza. Ona mora blti sidrena na drugoj strani ploce (donja, gornja), sf. 124. '

.'
164 _16_5_ _

-1

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka

,I

3. Dimenzioniranje AB Sklopova prema gran[cndm stanlu

-T

sfom~ p~es-'eka

l,2
hi

03

r-

..,----

-"
SJika 124.
Vodenje armature stubisne ploce s odmoristima kod moguce radne fclke izmedu donjeg odmorista i

p
')5

Ovoj prijeklcp ~je ro::hi resko (:!kid tdmirmja! ;zmecL

Stika 126.
Dvokrako stubiste tlilprezano u jednom smleru
a) TlocH

ochr.>ridn i p!C>tiI.

... ka

b) Uzduini presjek
c) Uzdu,tni presjek kroz stubisnu ploeu S oznacenom jedinicnom duljinom vodoravnog rospon3 Zil promtun. odnosno zs odred!vanje opteretenja '

Drugi naCin vodenja armature prikazuje sl. 125.

a) Statlcki sustav

StubiSte je poduprto zidovjma okomitim na smjer nosenja, te ce se prOractlnati kao slobodno poduprt n.osac preko jednog raspona (sf, 127), Racunski raspon bit ce:

Siika 125Vodenje armature s\ublsnih ploca

na mjes~u Ioma
al, Spoj ob[[ka petije
h}lslo kao a) sarno s dO<latnim kosim sipkama

b b f=.-ti..+b +1 t +b p.,+-2!.. 2 pi 2

1= 0.30 + 1.25 + 224+ 1.25 + 0.30 = 5.04m

2 2 , ..
s tga= , a

g",az:;',,'s.:.la=- __ _v"i:;":.:'n"a5 17_,_-2 =~' 614.

duljina gaziS fa
cos(J.~O.852

28,0.

'

Ovako annirana konstrukcija na mjestu loma omogu6uJe preuzimanje vecih sHa sloma. Osobi!q doi?_ar na,cin izvedb~ je i postavljanje dodatne koss armat(lr~ (s/.!2Sb). -: Ona je dodus~,'potreQra kod izrazlto Gako} opterecenlh konstrukcija.

0:.-=31,5"';

PRIMJER:

d,tmenzionrrati koljenastu plocu (slozenicu) dvokrak.og' stubista ' fOZ.-10J jednog stambenog objekta (sf. 126). za odabranu 'm?rk'Y'b:etona. ,MB 3,_~ i yrstu annature RA 4001500, te izraditi nacrt annature. .

V~!ja-

Slikq 122.
.. Uzduzno naprezana AD kOli~nasta stubiSna ploCa

~), Uzdufu! presjek

b) Staticki sustav

166
L

167

, . . . .,_ . ~
'J!".'

~", .... t'v~""

,""'-"'"

!i,a,II'-'IV111

"ldfllU sl.orna preSlexa

b) od~vilnj~ optefecenja
..

Ukupno granicno opterecenje ploce odmoriSta q,i bit 6e :

~'~~}

Ix sliMti,l7'Yidljive su dimenzije svih slojeva koji cine konstrukciju slubista, izuzev amliranobetonske ploce. Kako nam je za odredivanje ukupnog optereeenja stubis!a
po~b~J~ebljina ploCe, valja ju'pretpostaviti. Uporabom izraza koji odgovara n)enoj naj~fij6j:'vnjednosti;

'I" = 1.6 g+ I .8 P = 1.6 6;23 + 1.8 3.0 ~ 15 ,40kN im'

OpterecenJe pJocestu.bisnog kraka (,,/. 126e)

Buduci da se ploes stubisnog kraka nalazi pod kulom a prema horizon tali, Ij. ima kosi poloZaj u odnosu oa vodoravnu ravmnu, nJezlnu tezmu adredt\: celllo il lljezil1e debljine mjerene u smjeru djelovanja siJe teze, a to je d/cosa, Ova se odnosi i na ozb~kanj dio podgleda . Iz ovoga zakljuc:ujemo d~ Cim tezinu jednog elementa (koji ima kosi ,Poloiaj) odredujem.o U odnosu na vodoravnu ravninu, njegovu debljinu moramo dijeliti s casa, gdjeje a.

,~:; .~.?'.

}:Mf,': ~.':"

min

=-I=-5,04=O,l44m = 14,4cm, 35 35

pre~stavljena debljina place bil 6e:

.;'.{f#.

.~},

dpr<'1 :;;

16 ;Ocm,

.o~;eeerije plbGe odmons!a (sl. 120 c)

, ,~~. "" ...... ' i

;JA~.

A'1.t1 nagiba kose ravnine.

di'lmp= 0,015'

I) $l3lno optereeenje

1.i6uka":(pi6duZni mort) 1,5cm

"' ........ '

19=

0,28kNlm 2

2.ahnil:BnoEetonska plota 16.0 C/II ,.. dp ' Yh= 0,16-25= 4,OO/cNlml 3.06[09" gazista prirodnim kamenom... d,' ~k ~ 0.045 30 ~ 1.35 kNlm] '4. cementnrmort 3.0 em... ._.:d!!1m_.!.1"",.=_..:O:.:..O::3:.,...:1::0_=_..:0:.:..6::0:.,kN::..::!::.",,:.,-_
Stalncfopterecenje ,...... " .... '"

if =

II) Pi'omiehftvo opterecenje ........ :

., -.
'.
'-"~

p ~

6,23 kN/m 2 3,00 kNlm]

Teiinu stuba pO 1m dufjine odredit cemo 1z plostine trokuta kOju valja pomnoi.iti s prostomom tei.inom Kako opterecenje tratimo po 1m2 tlocrtne'plostine potrebno je ustanoviti k;liki S8 brej s!uba nalazi u jednom metru vodoravno mjereno, U nasem primjeru Sirina stuba-gazista (betonskr dio) 1znosi 28 em, slO znaei da u 100 em ima 100/28 komada. S obzirom da je tezina stuba dabivena iz uspravnih i vodoravnih dimenzija nije po!reono djefjenje s cosec Djerjenje bi bilo potrebna ako

rb-

bismo teZinu stuba ze/jeB ad.reafti iz kosih dimenzija.

Uljecaj opterecenja dijela ploCe odmorista koji nije povezan s plotom stubisnog kraka (b' "" 10,0 em), IJ ovom cemo s.lueaju zanemarUi zbag male sirine. Aka je ova sirina veta od 20 cm'plocu odmorista valja izvesti kao- poprecno naprezanu u odnosu na pfocu stubisnog kraka, !j. poduprtu duz Iri ruba lsI 128}.

NAPOMENAI

I) Slalno opterecenje 1. ibuka (produieni mort) i ,5 cm .... 2. armiranObetonska plota }6.0 cm .. 3. beionsko gaziSte (betonski dio s\ube) ..
O.f){5 1910<851"'dpYblc().rfJ.~

n.3J A-NI",: ,._ Pl".

4.69 kNlmJ

1I.162J.'(J.85}"
I} '"

s'a 1.00 ~'Y/;'-': ]

, ,

.. -1

...

11111!I't
II I I I I t I I
11 I I I I I I I tll'I'" 1

---n

"

s.Y"

(J.17YNI 1=
!l.OJ J} '"

4. podloga gazista cemenlnim mortem ... 5, podloga eela cementnim mortom",.

6. obloga gazista pnrodnim kamenom .....

dm'Ymc~

0.63 kNhw'
0.J6 kN/',,-'

~----

___I'J~

dm's' Ymcla '" n/12' f).!71 1110.28'"

dj.;" h' YU a ~ l!.n45 O.H 3f)! 0.28"

dr'" YI-;14 '" fum 0.127' If!I(J,18 '"

(.59 kNln/

7. obioga eela

prirodnim kamenom",

0.14 J.:Nlm!
9.9!J 1:.Nlnr'
3JII! ~NIIII:

Stika 128,
Dvokrako ploCasto slubisle s popretno naprezanim stubjsnlm odmoriSllma a) Smjer naprezanja plole krakova I odmori~ta (nosenje optereeenJa u poprucnom smjeru moze biU zanemareno)

Stalno opterecenje vodorav. projekcije ..

H) Promjenjivo op\ereeenje ..

Ukupno granicno opterecenje ploce slubisnog kraka qul iznosi:

b) Slatitki sustav plote odmoris!a

q"

", . , 1.6 9. 9r+ 1.8 3.0 = 21 .20kN I ",.

OTITIDl:,(IJU

c} Sla\lcki sust~v prete stubi~nog kraka

d) ZamjnnjtJjuci nosac s npterecenjem

168

169

3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presieka

c) Rezne sHe

3. Dimenzioniranje AB

skfopo~a prema granicnomfstanju stoma presieka

ir pffl
k lit>

:;;;

d -.G =: 16,0- 2,6 = 13, 4em

._
-

Granicna vrijednost reakcija R(I i Rh, odnosno najveca vrijednost granicne poprecne sile maxVu' bit ce:

taxt"

~-

It

_ 1.1::!.!!..... '71"

l~

{6i62.c.:., (;;.

maxV =R =R =qn!!+{qn_,-q"J)!k ~ " b 2 2

_15.40,5,04 + {2/.20-;15,40)].U

2
= 45,JII kN,

.. - Potrebna plostma gTavne

.aifrmmaa1ilumr'Ee~------T~-----------

a najveta

A
vrijednost granicnog momenta:
"1''''

_ mGxM" ::: 6162 _12.72cml k:,h.(J .i 0.904.13,4040

maxM =R . ..;..._ ,,/ . " "2 8

q ,I'

(q ~l - q,,/ ). J-' /; 8
(21,20-15,40)-2,24' 8

Odabire se 14 mm

s plostinom A14"" 1,54 em) i razmakom

,

=45305,04 15,40,5,04' '2 8 =61.62kNmlm'.

e '" 100A~u I A"po, '" 154111,72 =:; I2,IDem ".12,0 em (Au". = 12,83 cm )
Postotak armiranja
jJ."

'

d) Dimenzionir;:U1Je

= A"",. hd

12,83 =0,0080=0 80% {>~.';" =0,1% 10016 '<).1",,,., =2,0%

Za odabranu marku betona MB 30, vrstu armature RA 4001500 i pretpostavljene vrijednosti deformacija betona t.b "" 3.5%0 i armature c(l "" 10%0. vrijednosti koeficijenata

Plostina razdjelne armature A,,,.,,; =0,2'A ap<>l =0,2 12,72"" 2,54em Odabire se 8 mm s p!ostinom A$8 = 0,50 em 2 i razmakom 2

k"b i

k~ bit

ce:

k"h =- /,614 k, = 0,892,

Potrebna staticka vis ina

em,

= 1000,501 2,54 = 19,68 em = 2~,OO em

!maXM,, {6162 hpo/ =k;'b,!---:::: 1,614 - - : = 12.70em.

, ,b 100,
Debljina place

Odabrano e = 20,0 em {Aara1.srv"" 2,50 em)/m =:Aarazp(}[= 2,54 cm 2lm)

Postotak armiranja
II r,.

- za

velicinu zastitnog sloja betona odabrat cemo ao = 2,0 em, dok ce pretpostavtjena velieins promjera glavne armature bili $12 mm
d = h + a: a"" ao + ! /2"" 2 ,0 + 1,2 I 2 =: 2,60CIIl

=~""""'=~=000J5=OI5% b.d JOO.j6' ,

0085% >J1.~lill= "", o.

d =:; 12,70+ 2,60 '" 15.30em > dm;I>

Odabrano d"" 16,0 em.

=:;

14. 4em

"
171

170

3.~.
NACRT ARMATURE A6 KO~J!;NAST!; PLOCE POz. 103 DVOKRAKOG STUBISTA; MBJO; KA 4001500; a,= 2,0 em MJ.1:2S

PRORACUN NOSACA NAPREZANIH POPRECNIM SILAMA OPCENiTO

3.6.1.

Kod dimeniioniranja e!emenata naprezanih saYijanjem poprecne sile se u prvo vrijerne ne uzimaju U obzir, odnosno vaUa kazati da se odvojeno promatra djelovanje savijanja ad djelovanja poprecnih sila. Staga smo pri dosadasnjem dimenzioniranju vodilf raeuna samo 0 momentima saviiania M, odnosno .uzduznim (normalnim) naprezanjima o. Ova naprezanja okomita su na poprecni presjek nOS8ea, tj. paralelna su s njegovom uzduwom osi. Me6utim, kao sto Je poznato iz otpomosti gradiva, kod svakog nasaCa se pored uzduznih napre~anja. u 'pravHu javljaju i posmicna naprezanja 't. Ona nastaju
kao posljedica 9jeJovanja poprecnih sila, koje se uvijek javUaju uz fl.lomente savijanja, osim u 'sJutaju kada je u pit~mju Cisto savijanje. Za razliku od uzduinih, ova naprezanja leze, Ij. nalaze se j u ravnini presjeka .. Mazema si predaciti da paprecne' sHe zele prouzrociti pomaR neposredno bJiskih presjeka. Zbog toga kao racunska naprezanla nastaju okomito usmjerena pasmicna naprezanja (sl. 130). NajbitnIje je jstaknuti da poprecna sila izaziva dvoosno slanje naprezanja (sustav tzv. glavnih naprezanja kOja su me6usobno okomita i opcenito kasa U odnosu na os nasaCa). Meautim, racunski se to stanje promatra kao djelovarije posmicnih napre- zanja, kola djeluju akomita na as nos!:ca.

<

CD !18J20 l_24Q '"

~ ~S 15
U')

kanR}Q

rrmdjel:OO

cnn,

I).h:d~ta)

\~

.,.,-

v
i
Slila 129.
Raspored al'fhature uzdu.trlO naprezane (lrmiranobetonske ~oljenas!e slubiste ploce
debljine d=16,O em, za odabranu m3rku betona MB 30 i vrstu armature RA 4(W5()O

Slika IJO.
Okomila posmicna naprezanja '{ izazvana

~~ ____u_~__
v

IF'

poprecnom reznom sifom V

.=0'
173

-I

172

.....

"'"--------

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka

,J

3.' D!omenzioniranie AB

Sklopo~a prema granicnom Jstan;u s/ooma pre.slaka

~
. ~
.,

, ,

Ne sarno u armiranobetanskih nosaca nego i opcenito posrniena napreZanja 'C U komulnudji u u~duznitH l\"pro7.U~jimn 0, ;:bolJ. IntQdohnog cljolovonjn. doju koo rezultirajllca ,naprezanja glavna kosa v!acna (J J i g!avna kosa tlacna naprez~nla cr1
~m~.

"

-~

G!avna

~osa

Uaena naprezanja preuzima beton, dok gJavna kosa vlacna naprezanja

ne motemo preuzetLbetonam (poznato nam je da betan u naeelu Slabo podnosi vlak),

Stoga kod betonskih konstrukcija 0 glavnim kosim vlac~fm naprezanjima, zOOg pojave pukotina, itekako moramo voditi racuna. Slika pukotina (sl.13JI) prikazuje to veoma Z6ff16. /\1(6 Sl:J eva AapreiwAja ffia!3, kag S'G js slye;;;Ij ked anniraoobetonskib plnea beton ih je u .stanju sam preuzeti, ali ked greda i rebara ova naprezanja mogu doseci

AB greda kao stobodno poduprt nosse

prako jednog raspona a) Jeclnoliko rasprostrtc optereeenje q b) Dijagram popretnih sua

v-

c) Dljagram momenata savijanJa M

d) Prikaz. Hjeks ."Iacnih I UaOlih napreza

zanja u gredl krivuijama koJe nazivama vlacnim I t1acnim trajektorijama (pUlanjama). Ove krlvulje uv!Jek se sijeku pod pravim kutom

takve vrijednosti _da ih sam beton ne maze preuzeti. U takvim sluCajevim~ moramo predvidjeti arm3turu za preuzirnanje vlacnih sila koje proiz!aze od glavnih vlaenih naprezanja (~I.IJl j, k), kako bismo sprijecili iznenadni slom elementa na mjestima potencijalnih pukotina (s/,]]11), Kako je proracun kosih glavnih naprezanja zbog svoje sl.oienosti ~ praksu odvojemo provjeravamo djelovanje neprimjeren, pOjednostavnjujemo ga tako momenta savijanja i djelovanje poprecne sile.

gto

- - - gtavna vtacna naprezanja 0',

3,6,2,

jI

~
R., .

oj
I\,

- . - - - glavna Uacna naprezanJa

oJ

DIJAGRAM GLAVNIH VLACNIH NAPREZANJA U NOSACA NEPROMJENJIVE VISINE

[/?
C

e) Pojava tlatncg tuka u be~onu koj( s,e 0513nj8 na !etaJava. Vlacna vrpcazatega stvara sa preke po!ofaja armature i spreeava pucanje b.etona
f) Site na mjestu lezaja A g) Trokut 5ila na letaju A. Vlacna sita r

Uzmimo kao primjer armiran'obetonsku gredu nepromjenjiva pravokutna presjeka iz

pogisYljs.J.3., 51. 21!S obzirom na faze kroz koje beton proJazi, 0 cemu smo detalino govo'rili' u islom pog!avlju, usmjerlt cemo pozornost odvojeno na stanje naprezanja { (bez pUKotina) i stanje naprezanja II (pojava pukotina). lz oipornosti gradiva znamo da se pri dje!ov.anju poprecnog opterecel}ja u presjecima nosaea osim momenta savijanJa M. javljaju i poprecneOsile -V (sl.131 b).

I~ Nil II 1/Jf1 Tf\, UI

I~ IIIIIII III [!II ........... Tf\,

dai u ravnotezi leiajnu reakciju Ru ! Uacnu silu C h) Tl3en3 sila Fb u betonskoj dijagonal! izmedu pukotina i vlatna sHa F" u posmicnoj annaturi keo vlafua dijago-

f\,
II

OJ

nata
1) Tlatna sita Fb u betonskoj dijag-onali i v!ai3na sHa F~ u. okom\toj_ posmlcnoJ
armatun (stremenovlma)' .

Za stanje naprelanja I (bez pukotina) aktivan je djeJi poprecni presje~ betons. (armatura nije potrebna). Moment savijanja izaziva uzdufuo naprezanje 0' koje maze-mo odrediti iz izraza: ,,=_v 0e !,
M
[KNlcm1J iH (Nlmm1]

R.,

~lrl!\S~ Tf\,
..........

j) Razmje!itaj armature 1.i :uzdutnom l poprecnom presjeku g~ede. Pavijane

kose !iipke su neprepPfUClJJve, jer,

mogu sletiU (sijeku betclI1s;kl

~acnlluk)'

za bilo koju tocku (po vlsini) odabranoi; presjeka;

k) RazmjeMaj armature u _ uliql,lzn,om ! poprecnom presJekL! greds' "

!) Mogut!a slika pukplina, -k99 :preopta

gdjeje: Mu [kNcmJ - moment savijanja upresjek!c' ,_ : . Ix [cm""] - moment tromosli (inercije) pr,esjeka s obzirom na '!eiiSnu vodoravm(

reeanja, odnosno

n~ovqljno

'armalu:

rE'l za preuzimanje vlacnih sira

oS<
e '( em

udaljenost tocke presjem od neutra!ne osi.

174

175

~@!lraniJe uzduinih naprezanja ($1. 132 cj u poprecnom presjeku anniranobelonskog I linearan, kao da je presjek homogen.
po~)rei;ne

8udyci da odnos Ix! Sx predstavlj~ krak unutamjih sila, z,

bd)

sile Y. ona u islom poprecnom presjeku i u istoj tocki u kojoj

't .kojega

savijanja M proizvodi posmicno naprezanje rasporeden po zakonu parabola:

V" S,

je dijagram po

iL=
Sz

12 =!"d;;:z (vidfjivoirzslike131), J 3 8
OS!

1":=

[Nlmm1J _ izvedena formula iz orpornosti gradh (

i
- poprCC/fa sila u presjcku' - stalicki momem fspruganog dijeJa pJosline presjeJrD fza

----~.----------------~---------,~~y.c,~________~_______________
\.m'

izraz za veJicinu posmicnog napre~anja "[ u neutralnoj obliku:

mozema napisati u

bz
't

cye

Samostalno odredlvanje posmicnog naprezanja dOl,

iz poprecne sile V sarno je pomocnl

vlakno (ratimo posmicno naprezanje) S obzirom na qs "x" [ em] - sirina poprecnog presjeka u razini na kojoj //"aiimo (mermamo) pas/I, ena naprezanje
bl
cJ

pastupak kojim sma prividno odijelili uCinak P9precne sile V od ucinka momenta savijanja M, tj. od uzduinih naprezanja o. U'svarnosti aba naprezanja. uzduzno naprezanje cr i pasmiiino naprezanje 't, djeJuju istodobno, a kao postjedica nJ/ho'/og zajedn{ckbg dje!ovanja, u bila kojem presjeku nosaca nastaju tezultirajuca napreza~ nja cije komponente su uzduzno,naprezanje 0" i. posmicno naprezanje 'to Ova rezultirajuca naprezanja nazivaju se g!avnim naprezanjima ,pri savijanju 0", i 0] (51. 131 d). ~ ravnine u kOjima dJeruju - glavne ravnine. Ona imaju kosi polciaj pa se eesta nazivaju glavna kosa naprezanja. Glavna kosa naprezanja mogu biti v!acna (5/ ili tlacna 02 ovisno 0 tome da Ii je njihova komponenta 0 V!9cno ill Uacno naprezanje. Kut koJi medusobno zatvaraju iznosi 90, dok je velicina kuta ova dva naprezanja prema apscisi promjenjiv8. (lg20.

dl

F~I

"
Sianje naprezanja ! - bez pukotlna

=.210 ), a ovisi
cr I
>

0 ve!icini normalnih

(J

i posmicnih

naprezanja t. Uvij~k uzimamo da je

cr 2'

Za razliku od stanja naprezanja I , gdje su vlacna naprezanja 0bv kao i glavna vlacna haprezanja (J I manja iii jednaka vlacnoj cvrstoCi betona pri savijanju u stanju II

ibv,

,;~t:

<;

fl!:
':~

a) POptecni prosjek s an.natvrom b) UzriuZn! presjek s re~nlm silama M,)

c) Oijagram uzdv~nlh naprezanja

{1

..

V;,

d) Dijagram posmie;nih naprezanja t

vlacna naprezan1a prekoracuju It) evrstoc.u, pa se u AS nosaeu javljaju pukotine, tj. betonski dio poprecnog presjeka postaje nehomogen,. sto S8 odrazava na raspored naprezanja u betonu. Kao 5to vidimo iz slike 133 d, uzdufu8 naprezanja {) u tJacnom pojasu betona

".'

neHnearno su raspodijeJjena, do).; raspodjela posmicnih naprezanja u Uacnom poja!>u

betona u potpunosti odgov3ra raspodjeli posmicnih naprezanja u homogenim presjecima, odnosno stanju I. Kako dio presjeka ispod neutra!ne osi popucao, to znaci da betan u vlacnom pojasu ne sudjeJuje u preuzimanju uzduznih naprezanja (u vlacnom pojasu dijagram uzduznih naprez".lnja se gubi), lj. ne moze primiti n:kakve sileo pa taka posmicna naprezanja prima v!acna 'armatura, naravno pod pretpostavkom da naprezanja prianjanja izmedu betbna i armature nisu prekoraeena. Posmicna naprezanJa u vlacnom pojasq su nepromjenJiva (za nepromlenjlvu sirinu presjeka) i jednaka su posmicnim napn:1'z.anjima na razin! neutra!ne oSi, zato 5to is staticki momAn! nn f'ivAknj rR?ini prnsjnb i-spno nfJu\mlno nr:i nnpromjonjiv {.d.l.1.1 ('J

'~':

'iil~ij~nimo u gornjem izrazu staticki moment plostine presjeka izrazom za f3Z1fcite vrijednosti e, mozemo uspostaviti zak.on promjene velitine posmicnih naprezanJa po visini poprecnog presjeka gredl3 pravokutnog obJika (fl. /.1! J. ~mlcna naprezanja t opcenito rastu cd krajnjih vlakana na gomjem rubu presjeka

Ak6

1e

gdje je statii5ki moment S jednak Duli (S =' 0), i to ad nule pr-ema najveeoj vrijednosti u neutralnoj" osi. Tijek parasta posm1cnog naprezanja i mjesto gdje dostize najvecu

'Irljednostovisi 0 obliku presjeka Posmicno naprezanje uvijek ima najve"" vrijednost

na razini neutralne osi (\"f. 1.12 d ).

176
%W
"._._-"---'-"'lII!r'"

177

,-_. -..

~-.---""""

.... ----"

3. Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stan/u

sloma presjeka

3. Dfmenzioniran/e AB Sklop;va prema granicnom st_8f}fu s~t?n:_a pres{~ka

Prorulene smjera glavnih tlacnih I!aprezanja (J1 prikazane su isprekidanom. crtoin n.a
,I

"

sf. 134, a njihove vrijednosU mijenjaju se od vrijednosti t u neutrafnoj. osi do (Jb " .

gomjcm'rub!,! prosjeka.
,I

T ,~

.~
bz
dI

Stika 1JJ.

Stanje naprezanja U - pojava pukotina

))

a) Popreeni presjek s armatufom

d) Dijagram uzdumih naprezanja cr

b) Uzdufni presjek s reznim silama MOl i

v"

e) Oijagrnm posmicnih naprezanja t

c) Dijagram re!ativnih deformadja

70'
--_0-H---7~--H-~--

Oakle, kad pravokutnog presjeka 5 jednostrukom armaturom t ilapfezanja u tlacriom pojasu iznad neutralne osi rastu od nule u gomjem rubu presjeka prema neutralnoj osi po zakonu parabole, gdje i postizu najvecu vrijednost,koja ]e dana izrazom:

~I

Slika 134.

AB greda u stanju naprezanja II

a) Pulanje (trajektorfje) naprezanja

1:""","

=~. b.z

c) Oijagram pOSr.licnih naprezanja t

b) Oijagram uzduinih naprezanja cr

d)

Elernent~ma kocka jLdvojena iZAB.grede

a koju zadrz.8vaju nepromjenjivom u cijelom vlacnom pojasu, da bi naglo prestali u lezistu vlacne annature (sf. IJJ e).

Isprekfdanorn criom prikazan je pojadnoslavnjani oblik dljagrama uzduinfh naprezanja

e) Presjek (;iementarne kocke 1-1 i II -l! s pripadnim silama

Sto se tice glavnih naprezanja

0/

01

(za sve tocke koje S8 nalaze u vlacnom

Tvrdnju da su glavna naprezanja u neutrafno) osi i na cijeloj visini ispod nje, tj. u vlatnam pojasu, 'brojcano jednaka posmicnlm naprez8(ljima, te da dje/uju u smjero virna koji s as!. grede zatvaraju kut ad 45 (kako je to prykazano na slid 1:14 a. gdje su

p'ojasu presjeka, kao i za one ko]e leze u neutralnoj osi), vriJedi d~ se ana Javljaju u ravninama koje se nalaze uvijek pod kutom od 45 prema as! "x", a brojcano su jednaka posmitnim naprezanjima.
0(=-0,=1:
U

=-" b.z

To sto sma rekli ne vrijedi za g!avna vlacna naprezanja 0, u Uacnom poJasu. Njihovi pravci mijenjaju se ad nagiba koji je pod kutam ad 45~ do nagiba pod kutom od 90", prama osl x, kako je to prikazano na 51. 1.14. intezitet glavnih naprezanja u tlacnom pojasu miienja Se ad vrijednasti koju imaju u neutralnoj osl do vrijednosti nule, koju dobivaju na gomjem rubu tlacnog pojasa. Nas je zadatak aa ovisno 0 velicinl glavnih vfacnih naprezanj.a i propisanih granicnih vrijednosti os/guramo presjek arrnaturom La sluGaj kada ova naprezanja prekorace granicu 1:r uzetu kao racunsku cvrstocu betona po vlaku (pogJ.nvljeJ.6.J.).

oznacene putanje glavnih napfezanja), mozema dokazati ne sljedeci nacin. Ako u poc ucju neutralne osi saviJenog betonskog nosaeB, kOJi se nalazi U stanju napre'kanja II (>I: 134 aJ, izdvojimo e!ementarnu kocku veliCine "a" Cije su stranice usporedne s koordinatnim ravninama, te je presijecemo dijagonafnim ravninama (51. 134 d), u presjecima oznacenif!1 sf-I, odnosno I/-!l, pojavlt ce se site

a!J2.cr"

tj.

a 1 J2.cr].

koje moraju bili u ravnotezi sa

sitama a

J2. t, sio jasno vidimo na sL

134 e;

iz ovoga slijedi
0'1 = - ( j l

='C,

elme sma dokazali nasu tvdnju.

178

179

3. Oimenzk,niran/e AB skfopova prema granicnom stanju sloma

presieka

Za jedan AB nasac nisu opasna glavn" !lacna naprezanja, buduci da beton dobra podnosi tlak. Opasna ostaju gtavna 'kosa vlacna naprezanja S obzirom na malu otpornost belona no vlak, Kada su gfavna vlacna naprezanja mala, beton ih sam maze prellzeti, a kada postanu veea ad vlacne cvrstoce betona (redovit slutaj stanja naprezanja II), tada se javljaju pukotine (pod kutom od pribHino 45) kao na sf. 13/1. Oa .sprijeci~o njihova nastajanje, a time i mogucr slom, armiranobetonski nosae najbolje je osigurati (armirati) kosim stremenovima post8vfienima u smjeru naprezanja crt, tj. oKomito na
pukotine. Mec1utim, jz prakticnih razloga najveca prednost daje S8 stremenovima postavljenima okomito na as nosaca (pog/avl/e 3.6.4.).

Krak'unutamji~ sila %, Izracunam9 iz odnosa z = kz" h (poglav/je3.3.l.), s tim da k~

nps8ea nepromjenjive' visine mozemo pribfizno .uzeti z = 0,9 h. Za nosace s promJe-njivom Yisin,on; pri proracunu posrnicnlh naprezanja, .Ii: glavnih ylacnih napn:::zanja, moramQ uzeti U obzir promjenu poprecne sHe zbog promjene visine h, ali to premasuje okvir aaseg izucavanja.

"

J!

i"wi
:;::d:L,

+4

3.6.3.

ODREOIVANJE RACUNSKOG POSMICNOG NAPREZANJA IZ GRANleNE POPRECNE SILE Va

'0

Da bismo odredifl mjerodavnu poprecnu silu V;/. nastalu uslijed djeJovanja granicnih optereeenja za sJueaj savijanja silama AS presjeka nepromjenjive visine (5 pukolinama); postavlt cerna uvjete r;,wnoteze vanjskih i unutarnjih sHa kOje djeluju na nosae elementame-duljine A Z (sf. 135). Uvjet ravnote.ie svih sHa u smjeru as] "z" kOja se pokiapa sa neutra/nom os! nosaea, vlaenogdijela elementa ispod ordinate "x"dufjine Az, glasi:
Slika /35.
Po.tre'bni podaci za odrooivanJe posmicn1h naprezanja T .. AB nosaca nepromjenjive visine (slanje s pukolinarna) a) Uzdufnl presjek slobodnc poduprtog no saea s naznacenirn oljclom etemenlarne duljine 8z

"

pa

[z

gomjeg- }zraza za

veliC'lnu posmicnog naprezanja u 'neu~rafnoj osi (sJoju)

c) Dijagram posmicnih naprel.anja

d) Dio nosaca elementarne ouljine ill: S pripadnim naprel.anjima

. i. ! I

dobivamo:
t
U

== 6.f'a

b) Poprecni

p'res;ek

b.&
Elementami dio nosa.Ca presjekli smo pO neutralnoj osi na gornji i donji dio, ~ba dijeJa, promatrana zasebno i zaJedno (spojeno) moraju bit! u ravnotezi. Oa bi se to ostvarilo, u ravnini presjeka mora djelovati jedna uzduzna sila ko]a za gornji dio ide u smjeru siJe rbll',a za donji u smjeru sHe F arl , s!O.znaci da se u samoj ravnini taj par sila ponistava, a promatrani odvojeno svaki za sebe drie ravnotezu siri M'bU1 odnosno !VIlU' Kako uzduzna posmicna sHa u neutralnoj osi veze, Ij, spaja" tlacni i vlacni pojas . betona zovemo ju veznom sllom Hvu (pQg/aJ'lje J.f!.5J.

Kod proraeuna AS e/emenata prema momentu savijanja vrijedi odnos AF'Q = bMu ! z, a iz: otpomosti grad/Va poznat je odnos momenta eavljanja i popreene sile V, tj. dMldz ~v. Ako sada stavimo da6z .... dz (tj. 6z teZi prema dz, sIc znac; da konacno

mala velie1na teii prema beskonacno maloD, izraz za vrijednost racunsko9 pdsmicnog naprezanja mozemo napisati u obllku:
V '''~-b'' :
i

Prilikom dimenzioniranja Ail presjeka

metod~m

granicnP9 stanja nOsivosti koristimo

gdje Vu predslovlja granicJllI popreenll situ /I prolllatranmn presjeku. velieina b ozno('uje sirinu poprecnog presjeka, dok ve!htFnG z predstavlja krak Ull1ltarnjih sila.. kako je (0 vidljivo i iz JI. 135.

se opcenitim Izrazom za silu:

;,'
V" "'" Ig Vg +Yp Vp +Y~ Va

180

181

!
-j I ,

3. Dimenz;oniranie AB sklOpOva prema qranicnom sta,nju sloma presieka

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicndm slanju sloma

pres/aka

Za slucaj slobodno poduprta nosaca preko jednoga' raspona oPtere~nog jednoliko rasproslrtim opterecenjem, granicnu poprecnu silu maxVu mazema odrediti iz izraza:

Racunsko posmicno naprezanje tu izracunano pompeo danog izraza, usporedujemo s p'Qsmicnom:, racunskom .cvrstoeom 1'/" eije su vrijednosti iskazane tablicom 22 u zavisnosti, pojedine marke betona M B . . Posl:nJc~a racunska cvrstoCa 1", predstavlja ono posmicno naprezanje koje je dostatno

iii Pri odrecfivanju granlcne poprecne sHe maxVu na mjestu podupiranja (sl. 136), oJenu vnJeanost lTTOt81110 Sl!ldlijili za veliCillo :r1f'u (i:bog utjeeaj8~ja-fiaHt091ffi_- mjestu). os uzimajuCi U obzir opterecenje koje se nalazi na dijelu nosaca (! -loJ/2 + 0,75 d (sl.136a), Qdnosno na dijelu nosaca c"" b + 1.5 d (sU36b).
,I

da gao preuzme sarno beton, pa nam racunski niie polrebna posebna armatura, ali se . ipak ~graduje tzv.,konstruktivna armatura.

Marka betona UB
Racunska posmicna cvrsjoGa
tr {Nllllm1]

15 0.6

20

Tablica 22
40 1.3 50 1.5 60 1.6

30

0.8

1.1

bl

:! :
,
I

1
\

I
I /

L 1 ~q"

I!! I (111) III! IIIIII)!

tl!lll-j-..
I~~

UsporedujuCi vrijednosti

tu

"Cr

razlikujemo td ~!ucaja (podrucja) stanja

-r naprezanja.

O.7~J_~_[

f,7Sd .: .

1. Prvi slu~j stanja

,I

1"

naprezanja (podrucje 1) - kada je racunsko posmlcno naprezaoje 'Clf < 1:, (sl. 137). !ada ne osigu~ ravamo, odnosno ne proracunava~ mo armaturu za granicnu poprecnu silu Vii' ali ju moramo postaviti iz konstruktivnih razloga.

oVu

1-1, .tT .0. 75dl'Qu

'{.- """,'1,,-

"v"

Slika 136.

Dijagram poprecnih slla V" (na mjestu lezaja) 11. kOjega odrellujemo posmitna napfelanja l"

a} Za s!ucaj krajnjeg lefaja b) Za sluta) srednjeg letaJi3

Slika 137.
Grafitki prik<JZ posmicnih napral.anja u PODRUCJU 1

Dakle, za granicnu poprecnu sil,u maxVu odnosno nJeZlnU umanjenu (reduciranu) naprljed izvedenom izraw izracunamo pripadno racunsko vrijednost Vu,' posmicno npwezanje;

pre:ma

'6) Statitki sus!av s ukup!)im granlcnim opterecenjem

b} Dijagram poprecnih si_!~ y's mjeroda

:rrJ
1.
=:

max V" odnosno1' ""~. bz ' "bz

~C)

vnom (racunskom) popreenom sitom v,," na uda!jenosli (l ~ lo}1l cd racunskog leza]a Oijagram posmitnih naprezanja t

182

',:~183\

.,/.

-~/

2. Drugi slu<:aj stanja ,

naprezanja (podrucje 2) -u slueaju da je , , < , u S 3 , ,

(sl.139 ). annatuN proracunavamo za poprecnu sHu Vu' odnosno

za
w

gdje je ~b - dio posmicnog naprezanja koji preuzima hewn (neisprugani dio dijagrama lU ,na sUc; IJ9ci a odredenje izrazo~l; .
,,=-(31
1 2

preuzimanje -posmir!ih- naprezanja. ali sarno na dijell:J nosaea A. gdje je dosla do prekoracenja. Pritom pret postavljamo raspored unutamjih sila U obliku resetke s nagibima (kuto vima) tlacnih betonsklh dllagonala (nagib pukotina) P i vlacnih dijagonafa kooo povijenih sipaka nagiba a. koji S8 za zadano opterecenje mc:gu kretati unutar odrec1enih graniea (sl. 138).

-1;

"

NAPOMENA!

Na sirini podupiranja nije potrebno osiguravanje nosaea od glavnih kosih naprezanja, jer njihova vrijednost na tom dij'elu nosaea naglo orada zhOQ lltiecaja !eiaia (sllJ6a).

a)

'<!

-1,5g + I,Bp

flllllllll!lr{lllllll+
~

I
-'.

bl

tt~ ~. Mj. ,;I, Im ... fN :

".~ .j!
~
I

-t:,.:,

Siika 139,
Graficki prikaz posmicnih naprezanja u PODRUCJU 2 a) Staticki sustav s ukupnim granicflim oplerecenjem b) DUagram popretnill sila V s fT'jerodavnom (racunskorn) poprecnorn sHorn (-II' na uda1jenosli (/ - In JI:? od ratun skog reiajD c) Dijagram posmicnitl naprezanJa T S umanjenom plosti'nom PQsmicnih naprezanja '11" koju moramo "pokrW" kosom armalurom iii! i stremenovims

- \' .

s
Slika 138.
Mode! poboljsane M6rscheove re5etke

o.,,==;""UUlll!Ulilllll[]
'12

ptostinu nrmaturc odrc6ujomo na osnovi smanjenog dijagrama pOsmicl1og naprezanja t rr Razlog smanjenja dijagrama t naprezanja lezi u cinjenici da jedan die poprecne sife prlhvaeaju beton (tzv. zazubljenje) i uzduzna armatufa nakon razvoja dijagonafnih pukotina u betonu, a ostatak poprecne sire prihvaca S8 stremenovima iii .,: kosem'annaturom (valja ju izbjegavati), iii njihovom kombinacijom.. .-;'Nosivost betona na poprecne sile nakon raspucavanja betona obrazlaie (tumaci) "j-:se doprinosom neraspucanog betona u tlacnom pojasu j zazubljivanjem (uk!inja~ Volnjem) zma puniva u kosoj pukotini, a nosivo~t uzduine annature otporom ~- presjecanju poprecnom silom na mjestu pukotine, Zma pun iva pona~aju se kao ~:,~bi ~to sWe iz mase betona koji zapinju za odgovarajuce zube s one strane , pukotine).
rOCuns~og

Potre~n~

~~1r'Wllillill~~~~~-nmmmn
3. Treci s!ucaj stanja
t

1.1). '~ve,mjo 1em" Nhn:>l

(isprvgani diO)

- 'Umanjeno naprezanje t Ru kOje moramo "pokriti" kosom armaturom iii I i stremen-

ovima ooblvarno iz izraza;

1'R,,=t u

naprezanja (podrucje 3) -za podrucja gdje je 31: r < '1.1 $' j t,. (sl.140), ne umanjujemo dijagram vee 9a u cijelosti moramo pokriti (osigurati) armaturomJ Kod ploca treci slucaj nije dopusten, sto najcesee izbjegavamo promjenom dimen-

'II

zija,

-'!"
185

184
d.. ';'
'

... --..

..., ...--.-.-. .._...,--.. _-_ .. _ ..

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom ~taniu sloma presieka

3. Dimenzioniranje AB Sklopo'va prema granicnom stsfliu s/omapresleka

o~o postltamo svijenlm ~jpkama i kosim stremenovima. Medutim. iz. praktitrlih 'razlega '1 ajvi'se rabimo, tj. najvecu prednost dajemo oko'niitim stremenovima . iakonisu postay~eni u smjeru glavnih vlacnih naprezanja.
Okomiti stremenovi.najcesce

f
!
!
I ,

",J

q,tl,6-g + I,S.p

Teorijski. najbolje ih je prih~atiti u smjeru njlh~va djeiovanja. a je pod kt.rtom od 45- 60 (sto odgovara -putanjama kosih v1aenih napre"z.anja) S obzlrom na';os'grede.

to

TT I fIIIITTI."'ITn-nr! [-rl. [} _ i! i'o.

'\:l

i
-I

T,'o

bl

?viJene uzduine sipke za preuzimanje kosih vlacnih sila, iako postavljen~ u smjeru --"1'+-),>=*J(-+}}!~lt~'iJ."LL"'ll~';-lJ-J..-l!-"'-.j-~-"G-""-~-IT-n-T-IT-n-':m-~-----'~--------------:---__RiiRjiRe.va--G~~SU '))tjjek pOkladne Eksperimenta!no je lthrn1eoQ a i osteeenja

IT

1 "'1

se izvode kao zatvoreni, a postav'jjaju sa uz rub presjeka

l

IJj, $'In lOll .. kN

oa m<3iom razmaku.

OJ'.4+!+- '.12
'12

na nekim objektima to potvrduju, da u gredi mogu nastati pukotine kada se u presjeku

S{;ka 140.
Graficki prikal posmicnih naprezanja u
PODRUCJU 3

nalaz; kosa sipka (sl. 141 J.

01

a) Statitki sustav optereeenjem

uklJpnim granicnim

Ib II1j...tu povijrojo elm i qlC.l:Diio - prDlllje'U smja"(lrucmjih silu! tlOCJ\l rqxtIzcnjo lJ belO'\J u snjeru sredido k.rivloo ( u smjeru rfozuRmtel i vlOCru rq:re1O"!jo otooito f(J ro.r,h! ?"-,~ijmja, .I;j.
~ip..o izozi~o

b) Oijagram poprecnih sila V s mjeroda..nom (raeunskom) popreCfiOm silom VAil na udaljenosH (/ lo)!l od meunskog leiaja
c) Dijagram posmicnih naprezanja 't S ispruganom plostinom koju moramo pokrili armaturom

Sipto ros!oji r(!$cji"!9111 belen.

)/

I\~
Slika 141.
hi
Lokalna naprezanja 'a) :;;ipka flastaji rasdjepUi beton oa mjestu ~ovijanja - uzdutnl presjek

Ako S8 pri proracunu dogodi da racunsko posmicno naprezanje "tl/ bude vece. od 51", (1"/1 > 51"1" ). to znaCi da presjek rnoramo dimenzionirati iznova, prema granicnoj popr8cnoj sin VII: .

I,
tj. povecati dimenzije poprecnog presjeka. Stoga slijedi :

b) MoguCa

osteeeoja nosaea u slucaju

povijanja sredisnja a~tume ~ipke

c} Moguca o~tecenia nosa~ u s!utaju

1
{
povijtro
con. !ipko

povijanja krajnje bne armatume

. Sipke

rqrezmjo

f>J';j!1>~
mil.

$ipl:o

3.6.4.

ARMATURA ZA PREUZIMANJE (PRENOSENJE) POPRECNE SILE

Kao sto smo vldjeli u prethodnom pog!avlju eim ~1"" naprezanja koja su po veliCini U

neutralnoj osi jednaka glavnim kosim naprezanjima, prekorace posmicnu racunsku (;vrstocu "t,. odnosno granicu podrucja 1, momma osigurati posebnu armaturu za
preuzimanjl'> poprecne sile, odnosno armaturu za preuzimanje koslh vlacnih sila (koje su rezultan!e glavnih vJacnih naprezanja).

Kombinaciju okomltih stremenova i kosih slpaka mozemo primljeniti kod j8ee napregnutih elementa (vrlo velika posmicna naprezanja), iii u slucaju suvise gusto postav!jenih stremenova, kao i kada u presjeku posloje barem dvlje tanje sipke kOja se savijaju, a ne leze u kutovima pr~sjeka. \"

186

187

,-" ...... ,,""''' .... 'VIIIIOJfW

no ;:,r<,tUpuvo prema gramcnom stanJU Sf?ma pres/eke

bJ
oj

S/i/;Z.142-i45prikazuju mogucnosti armiranja AS grede za preuzimanje poprecne sile; cJ

,J

_-lI,~III~II:::l::1:!:::!II~I~I~II::!=I~I1~ITm~III~I~j-~~O,___~'~ ,,_~ WI :Ii +4-~l+=~==~=====~=:-______

'L JWu:jl! .2!
1
Slk
142.
l he l I. ,

lillI",II 111'llfDl
~
gltM>O v)OCm

=_

~j~

gllM'iJ vlctra r;.rmtlfO

[pcdu:je 2 l

tt 'J
1

ko~o ~Ic..ro

s) Uz1uzni presjek b) Poprecni presJek

I
a) Uzdui.ni presjek

I
gi(J>.m vlocro
N)Vr(l

()"!IIJ!Ull

bj Poprecni presjek
c) Oblik stremena

c) Oblik slremena

Slika

145.

Armatura AB grede S okomiHm s{remenovima i kosom armalurom 2a pyreuzimanje

poprecne site

.Atmatura AS

grede s okomitim slremenovima za preuzimanje poprecne sile

bl

oJ

3.6.5.

PRORACUN ARMATURE ZA PREUZIMANJE POPRECNE SILE

c) Oblici stremenova s razlicitim vlsinamn

SIiJ.:a ,143.

Annaturn AS grede s okomi!im i kosim stremenovima 2a preu2imanje popret'.:ne sile

Za proracun arma~ure kOja preuzima vlacn"e sile izazvane poprecnim silama obvezno crtamo dijagram racunskih posmicnih naprezanja T (pog/av/je 3.6.:1. s/. 137 c, 139 c i 14() c), Do njega dolazimo umanjenjem (dijeljeojem sa "z ' b o") dijagrama poprecnih sila V. Kod nosata nepromjenjive visine po cijeloj duljini, dijagram 1" naprezanja istog j8 obllka kao i dijagram poprecnih sila Y, samQ umanjen za vrijednost " b ' Z ", Zato je o uputno nacrtati aba dijagrama, prva dijagram poprecnih sila v, a ispod njega dijagram l' naprezanja (npr. sf. 137). Na dijelu dijagrama koji je oznacen velicinom )" racunsko posmicno naprezanje premasuje dopustivu vrijednost posmicne rac.unske cvrstoce 1",., pa isprugana povrsina predocuje piostinu dijagrama koju preuzimamo armaturom. Pomnozimo Ii plostlnu ove povrsine sa sirinom pn~sjeka nosaca, odnosno sa sirinom iebra.b Ot kOja pripada vlacnom pojasu armiranobetonskog nosata, dobit cemo ukupnu vlacnu sHu H."II koju uzrokuje granicna poprecna sila. Dakle taj dio dtjagra,ma graficki predocuje ukupnu vlacnu silu (pritom valja voditi racuna da l' dijagram ovisj 0 stanjima 1" naprezanja), koju u djelosti preuzima poprecna anilatura, pa ukupnu potrebnu plostinu presjeka poprecne armature na duljini osiguranja A. odredujemo prema izrazu:

r
,

gdjeje:
c1 ObJic; stremanova s razllcilom visinom i irinom

stika 144.

Armatura AS grede S okomilim : dodatnim kosim s\remcnovima l(l preuzimanje poprecne sile

- ut:lljJna v/acna sila izazvGlw poprecnim silama f-f\.~ Gvi (Go;) - gmnicrr poplIJwnja (velikih produlj"ellja) ce!fka

188

~.~~,

...........

189

3. Oimenzionimnje AB skfopova proma gran;c:nom s[aniu sloma E..:(:e"'s"jo"'k"'8'-____

01

3.

Dimenziontranie AB skfopov~ prema granicnom stanju slor~18 p~sieka'

- kll/ nagiba armature za preuzil1l(lllje vlacne siie izazvcme poprecnim silama:

za koso svijenc sipke (kaje {reba izbjegavatl) uzima se a. "'" 45 - 60" (visokt a"" 90" - kl/I lIagiha pukofina. odllosno kut I/agfba tJael/if! {/(1I1aka (II modelu fZV.
nosaci), a ~a Sireme!/()v(!

p(,bufjslIIJI! MUI:w.:Jwl'f; rder/.;e.

si.

f3D) koji je prumjelljil', Ie ga pruje);{

ani odabire po ielji

II

smanjenjem

kUla

granicama 25 < ~ < 550.' za uobicajene kOilstrukcije se da s.e kut P nalazi II granicama' .301> < !3 < 45"; se poprecna

0
iii

, 'slib 146.
za preuzlmanje popre,Cn8 sile

dlldiJ/IUI lI;;duill(l vlo(/I(/ ([rilla/tin.,

a) Popracni presjek AB grada s dvoreznim stremenom b) Poprecni presjek AS grede s rnoglJcim oblicima tetverQ~znih
stremenova

!
Za razliCite nagibe pukotina
(pejava dodatne vlacne sHe u vlatnam podrucju nesa6a!) potrebna je dodatna uzduma vlacoa armatura Ma. koja se dodaje g!avnoj uzdui.noj v!acnoj armaturi proracunanoj na djelovanje momenata savijanja, a odreduje se izrazom:

U slucaju kad SU odabrani jednostavniji oblik:

p=

45 i a"" 45, tj. kad su jednaki, gornji lzraz'paprima

Pi kosih sip aka Ct.

2. Razmak stremenova e,., odreden je kriterijima koji slijede, a mjerodavan je oqaj koji za odred'eno podrucje daje najmanju vrijednosL
Podrucje 1 (lu < 1,) Na OV~i11 dijelu fWsaca beton u cijel()sf{ preuzima popreenu situ, sio :maCi da nam streme~ novi ni.m potrebni ali mora!nO ill stavili iz konstruktivnih raz/oga IIQ I'azmaku ey : 1. Podrucje 2 (Tr< Til 5: 3Tr) Podrucje 3
( 3Tr < 1u.$ 5'tr )

e,' (I (2)- h
2_ e" 5 2{) em

2. ev 5bo

Vee smo ranije kazali da koso svijene sipke za preuzimanje 'kosih vlacnih sUa, lako postavUene U smjeru njihova djelovanja, nisu uvijek prikladne i treba ih izbjegavati. Stoga ukupnu vlacnu silu na dulj/nl nosaca A, kaju ne mazema pre~zeti betonom, najcesce preuzimamo okomitim stremenovima, jer su ani. osim zbog spomenutih prednosti, lz konstruktivnih razloga vee ugradeni u AS nos8ee iz!ozene savijanju_ Prltom vodtmo racuna 0 s!jedecem:

3. e,,525em
_ 4. e" <
A:y m-o,,{
(TII-i.bj-b

< A~,. m(J\>j 3 , e, _

:;;;:;}
(Tub)

:i;,::}

I. ev s.(213)fl 2. e~.:=; b o 3. ev '::; 30 em

gdjeje: ev II b,b o A Jav m(Jy; -

razmak stremenova za pre,

uzimanje umanjene poprecne sUe (dijagram 1 l1aprezanJaje umanjen)

raZlI/ak slremenova za pretlzimanje cjelokupne POp* reelle sile, tj. ukupne vlacn'e sUe kojaje njQm izazvana

~;

"

1, ,Unaprijed,od~?iremo -:- promjer stremenova $" (~6. ~8. 4>10 mm) - vrstu armature predvidenu za izradbu stremenova (GA-glatka armatura, RA-rebrasta armatura) - reznost slremenova, m; npr. za slucaj lu < }r- podrucje 1.. preporuka je da oni budu dvoreznl (m "" 2), sto znaci da u vodoravnom presjeku ima,mo dvije plostine odabranoQ promjera stremena (sf. 146), dok u podrucjima 2 i 3 odabiremo cetverorezne stremenove m '"" 4. Mogu bit! s prijek!opom i bez prijeklopa. . '

T/I -

ra~mak Slr&menOva , staticka, visina poprecnog presjeka AB nosacd sirina poprecnog pre:g'eka AS nosaca plostina presjekajedne grane okomita stremena reznos/ stremenova graniea velikih produljenja armature ftremenova racunsko posmicno naprezanje

1b -

pormitno naprezanje kDje preuzima beIDn

,j,

utmenzloQlral1je AtJ sklopova prema

granicnom staniu sloma presjeka

126,0 kN

Na' duljini }. na kOjoj je 'tv >

'tr

'

tj. na duljini na kojoj S8 nosac mora osigurati

poprecnom armaturom predvidena je najmanja plostina armature stremena dana

i7f'll!6ITI'

..,,,A,,,.- ",;"Jl~

%_h.e,.

, Poprec~u silu u podrucju lezaja mozemo umanjltl za iir:os:

m'
fiV
A,!

I ~I = _ _ 0 +0 75d ) .q ( 2'

gdjeje: min ~v% "" 0,2 %, odnosl1o ~v= 0,21/00, odakle s/ijedi rm:mak izmedu sfremenova:

"

AV - ( 4,20;4,00 +0.750.40 }60.0 _ 24,0 kN.

te ce s tim smanjenjem vrijednost poprecne sile V1,r biti:

1000,282 PRlMJER: h=30cm, siremenovi $6 (A av=0,28em J), m ~2 => e,. < 0,2.30 - 9,30 em.
Sada ceme prevjeriti granlcna posmicna lJaprezanja
'tu

!IrS

d/2s25 I

(koja su racunski jednaka

glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHom v'~ur

J
'ttl

=_..!J!L.; z",,0,9h: h",O,9d=0,9-40,O=36,(]em bz z "" 0.936,0 = 32.4 em

102,0 OIN!' ' 300.324-0.1 cm-= I ,0 NI mm-<'tr=l,lNlmm-

Stika 147_
Armatura

't,,=

za preuzimanje poprecne site

'.

Za slueaj 3~r < ~u s: 5'rr ' pri izboru kose armature i stremenova preporucuje se uporaba tanjih sipaka, kako bi nosac bio sto bolje proie! a~m8,t.urom. Najve~i r~~I;\ak stremenova oe smije bin veGi od maxev = hl3 ::s; 20 em, a naJvecl razmak koslh sliJaka

Buducl da je vrijednost racunskog posmicnog naprezanja Tu manja od racunske -tvrstoce 'tr za odabranu marku betona (TabUea 22 J. sto odgova.ra PODRUCJU 1 gfavnih kosih vlacnih naprezanja, nije potreoan proracun armature (stremenovaJ za preuzimanje poprecne sileo Ipak prema kriterljima (poglPYlje 3.6.5.) stremenove moramo predvidjeti lz konstruktivnih razloga na razmaku:

e.= dl2 ,;; 25 em (sl. 147).

e,. $-h=-36,O=24,O em
3.6.6, PRIMJERI PROVJERE AS NOSACA NA DJElOVANJE GRANICNE, ODNOSNO MJERODAVNE POPRECNE SllE, Vu

2 3

2 3

e,_ $;b(j =30,0 em

e" :<; JO.O

em.

Odabrano: stremenovi l6124,O em PRIMJER 1. 2a slobodno poduprtu armiranobetonsku gredu raspona I = 4.20 m, veli6ine presjeka bid "" 30140 em, opterecenu jednoliko rasprostrtim granlcnlm optereceJ')jem qu == 60,0 kNlm (sf. 148), vafja izracunali mjero davnu poprecnu silu Vu i granicna posmicna naprezanja 'tu i pO potreb,i oslguratl presjek armaturom, ako je odabrana marka betona MB 30 i vrsta armature RA 4001500.

192

193

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma pres;eka

q *60kN/m'

3, Dimeniioniranie AB sklopova

prema granicn~m stanju sloma pre~/ek8

IIII TIT!I!!lill T rUJllTlllTI

PR1MJER 2. Za slobodl1o podl,lprtu armiranobetonsku gredu raspona I"'" 2.52.m, ,velicine presjeka bid = 25/35 em, optereeenu jednoliko rasprostrtim
gnmlCni!1I ophJluconjum 1111 - 1.15,0 AN/Ill (.d. {50), v,utjo IZr:tOUnoU. mJom

davnu poprecnu silu VI( i granicna posmicna naprezanj~ 'Cu I po potrebi

osigurati presjek armaturam. aka je adabrana marka betana MB 30 i

~.

I
;

vrsta armature RA 4001500.

bI

I"""

2
130 '10
POOR Ut J E

.
d

CD

I -400

30 I IliOI

Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjiti za iznos:

,oJ

1
24
4+16

I'

~
>l

"
<

te ce s tim umanjenjem vrijednost popreene sile V"r biti:

V.~", "" maxV...Iu -LlV...I" :::: !70.! - 43,5 = 126,6 kN.
Ujeri10 ~:qJrCI'nih .\10 krn'l .. 7O~N

-'

g;

=-+-+mim-

:1

Sada cemo provj~riH granicna posmicna naprezanja 'til (koja su racunski jednaka g!avnim koslm vlacnim naprezanjima) lzazvana granicnom poprecnom silom VAur
1""

o
d1
~jeri!o n:prezmjo 1=.,. lN100 J

= VA'" b.z . 2",0.911:

h""O,9d=O.935.0::::31,5 em

z "'0,931,5::: 28,35 em

-,
Stika
148. AD greda u PODRUCJU 1 posmi[nih naprazaoja
a) Slaticld sustav

U ovom primjeru racunsko posmicno naprezanje I'll veee je od racunske _evrstoCe 't,. a manje od Jtr pa nosae osim POORUGJA 1 ima i 'POORU(;JE 2 za predvic1enu marku betona MB 30 (tabfica 22). Staga varja praracunati annaturu _za nj~govo preuzimanje.
Dio nosaea A na kojem je dos!o do prekoracenja granicne posmi.cne CvrSioce odredit

cerno!z slike 149.

c) Dijagr<lm popretnih sila
d) Dijagram posmlcnih naprezanja

b)

U:tdu~i

I popreeni prasjek 5 razmjestajem BfTl1ature (obvez:no se crta u mjerilu 1:25!)

194

195

- .-- w

..

-.~

.. ,- ."'-',,' ....

t"~~!

.... n""

J.

UlmenZIOQlran/e AB sklopOva prema granicnom stanju sloma presjeka

,I

f"""""""""r611111111It,
.1

,
bl

). =!..-x-6,O = 126,0- 57,76 -6,0= 62,24 em 2 .

Sliko 149.

Sada valj3 provjeriti Z-adovoljava Ii najvete naprezanje uvjet PODRUCJA 2,

't r <'til

'6
;,- 00u"

'20 m',
2+3

52 24

, ,
I

flS, S
!

-210

,
,

6;!,H

to l

I
9-cO

I
20-9

?3t r

3t,

=3 I,JO =3,30 N / mm'

"

20

l
1

l,6' I'

F<:xh<:je 2: wl9-2iX:m l-1!6 kwl

I
1

I ,,'

PO<hcja I: e612b HIS

k01~5

1,1 < I.7Q <3,30 Kako posrnicno naprezanje tu zadovoljava gomji uvjet, njegovu ve!ianu valja urnanjiti za vrijednost lEu' buduc-J da ce ta naprezanja (1 Bu) biti preuzeta betonom, I

NAPOMCNA:

" .,

tho ~jlJ Q) mzrrl sa

"

'"

---

p:lS!4TC
s!!mjlJje.

p,ve::ovo,

o:i-usrn

'(gil

::::"2(3t r

-;'t,,)

,j

! )

'8, ='2(3,3-1,79)
'-E"

=0,755 N 1 mm

112-125

Slika 150..
AB greda s PODRUCJEM 1 i 2 posmicnih naprezanja
a) S!elicki s~~tav.

dI

Za preuzimanje izracuncm dobivenog naprezanJa t Ru na dijelu nosaca A "" 62,24 em upotnjebit Cerno okomlte dvorezne stremenove (m=2), proinjera l6 mm (Aav=O,28c m1) izradene cd rebraste armature RA 4001500, na razmaku

"

b} U,zdutni i popretni presjek s razmje~tajem ar-

mature
35,24 57,76
II ,5

0,7 d26

c) Oijagram poprecnih sila d) Dijagram posmicnih naprezanja

0,28,2,40 0,103,25,0

896 , em =90 ,em.

PODRUCJE

+---""--+-----"'----+----"-'--1-

Dobivenu veliclnu razmaka valja provjeriti uporabom izraza:

Na dijelu nosaecf koji pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezan)a, razmak okomltih,

dvoreznih. rebrastih stremenova, velicine promjera tp6 mm bit ce:

e "" o

A:.,' m

~",".b

100,0,28,2 3 :;: :. 9, em. 0,2'25,0

Odabrano: $6/20,Ocm- PODRV(:JE
1

)
) ,.

Odabrano: stremenovi lti/9.0 em - POqRUCJE 2

196
1

Pi,hi

..

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sl8nju sloma pres{eka

PRIMJER 3. Za slobodno poduprtu armlranobetonsku gredu raspona I
=: 4,80 m, velicine presjeka bid "" 30/50 em, opterecenu jednoliko' rasprostrtim granicnim opterecenjem qll "" 275,0 kN/m (sl. 152), valja izracunati mjerodavnu poprecnu silu VII 1 granicna posmicna naprezanja til i po

3. Dimenzioniran[e AB sklopova prema granfcnom stanju sloma presleka

'::X~ t,,{t-0.75d)
- 1.1(Z29.0~37,5) _ 4865 - 49 0 x em , em . 4,33

potrebi osigurati presjek armaturom. aka je odabrana marka betona ME 30 f vrsta armature RA 4001500.

. _{,O~ .:r I A.'="2- x - 6.0::::: 229.0 ... 49,(J= 180,0 C!!t .

I

maxV =R ""R ""'~= ~" " ~ 2

),

~660.0

leN

Slika ]51,.
Sada valja provjeriti zadovoljava. Ii izraeunano naprezanje uvjet PQORUCJA3. h: r
<'til

Poprecnu silu u podrucju leiaja mozemo umanjlti:

6V.~"

~(I-I'+075.d).q 2 "
4.80-4.58
2

s5t r

6 V-",= (

+0,750,50 275,0=133,37 kN,

3~r =31.10=3.30 N / mm] 5lr.=5~ ,19 :=:5,50 N I mm 1

3.3<4.33<5.50
Buduci da se fadi mosmanjiti.
0 PODRUCJU

te ce s tim umanjenjem vrijednost poprecne 5ile

VA", ::;: maxV.1"
-

VIII"

biti:

3 posmicnih' naprezanja, ne umanjujemo dijagram " 11 ,

vee ga u cije!osti mommo "pokriti" (osigurati) armatufom, dok ga U PODRUCJU 2 moze-

6 V""

:=

660,0- J33,37 = 526,63 kN.

til

Sada cemo provjeriti granicna posmicna naprezanja

(koja su racunski jednaka

glavnim kosim vlacnim naprezanjima) izazvana granicnom poprecnom sHorn VAlir

. V

Za preuzimanje izracunanoga naprezanja u PODRUCJU 3 pretpostavit cemo okomite

cetverorezne strem'enove (m "" 4), promjera 4>10 mm (A a" rebraste armature RA 4001S00, na razmaku

0,79 em]), izradene od

'" "" bAit,; z"",0.911; Jl'"0.9d",,,O,950.0=45,Oem

z == 0,945,0 = 40,50 em
-r~ ==

',.

0,79440
0,43330.0

9,73 em.

526,63 , , 3 -0,433 kN / cm- ::::: 4,33 N / mm- > 'r::::: I,I N / mm0.040.50

Dobivenu veHcinu raimaka valja provjeriti uporabom izraza:

Za mjerodaynw poprecnu silu valj<il 051gurat1 armaturu u obliku 5tremenova. Armaturu treba pos~~yitl dijelu nosaca A. gdje SU nastala prekoraeenja granicne posmicne

na

,,

'I

I
!"

evfstoce. Kao i u predhodnim, tako je i u' ovom primjeru gredni nosae po statickom sustaVl!. slobodno p'o,dlmrta ,greda, sto znaCi da su poprecne sile, odnosnQ posmicna naprezanja .. u polovisJu raspona jednaka null. Stoga dio nosata A .'odredujemo s pomocu slik~ 15!-

Odabrano <)'110/9,0 cm- PODRUCJE 3

Granica

PODRUC:JA 3

i2

Odabrano $10/12,5 em

198

199

Za ro'gRUCJE 1 pretpostavit eemo okomite dvorezne stremenove (m ~ 2), promjera $10 m.1n rA.. = 0,79 eml), izradene od rebraste armature RA 4001500, na razmaku

e,~fh~f4S~30,Ocm.

3.7. ,

PLOCA SA REBROM - NOSACI PRESJEKA T

~osacj Qblika T presjeka-plQce s rebram nastaju iz stafi.ckih razlo9.!! iz potrebe oa se

prosiri)Jacno"podrucje betona iii su rezultat monolitnog povezivanja dvaju razlicitih konstrukcijskih sustava: ploce i rebra na koje se Dna as/anja, tj~ kOjima je poduprta. Ovaj je presjek nastao iz pravokutna presjeka, odbacivanjem jed nag dijela nepotre bne mase ispod nautralne osi (sl. 153). Elementi izloieni savijaniu dimenzioniraju se

Odabr3no $10125 em.

oj

<,- I~

"8 IIDJIIIIIIIII))) I I I 1IIIIIlllilltHmi ;fl 1 r . l:1 +-PT \30 'U

1~~45a

i l:lj9orabijj','osti. JedR8 Od OSQOl/Dlh pre!posta_ yki na kojoj'se temelji metoda granicnag stanja nosivosti (pog/ovlje 3J jest ta da je vlaeoi
pml\la glanicoiill staigiliia IiOSiv5Sti

..

"

<
12,5-25

1
15
I

2~IO

~
bJ

~.'

llj

@0 ~,~
",,'ruro

25-11,5

Pod:<..>:;j~ ~,

.ollO/b
L!~6/126cm
k","~11

?..!!L..- r

Poau::je 2,

11(1!12.5-25~

dio betonskog presjeka patpuno iskljuren iz nosivosti, odnosno izraclina, sto iznosi gotOVQ 60% cjelokupnag betonskog presjeka, Prema tome, prirodno je da se taj dio betonskcig presjeka svede na onu najmanju mjeru' kaja je davoljna, prvo za smjestaj i trajnu zastitu armature, i drugo za preuzimanje poprecne sile, a kako bi se pritom vlastita tezina konstrukcije sto vise smanjila. Tako se do!azi do oblika presjeka T.

L14S1!2&:",
k"..,~6

J'~ie

!: ,{jOI2&m
L~145c:m ~<),'r,a3

' -_ _ _ _ _ _ _ _"gl~;::;;:. ..;~=,=~.:...---------'

Mj&-ilc ~ih silo lm 4!)Ci.;N

Slika 153.

Nastanak (razvoj) presjeka T

-P+
U gradevinskoj praksi vrlo eesto pojav!juje se niz presjeka T (sl. 1_"4). U statickom pogledu, ploca preko rebara kontinuirana je ploGa (pogl:lI'Ije 3.5.6.), i.ona prilikom proracuna dobiva posebnu armaturu postav!jenu okomito na reora (sf 155) .

. (,5WI"!II!1

,O,l$f- 37.SL 4~,S__ 1

9:8

1 II .16(}

Slika
l

/54.

Oblici pmsjeka T

(3)
Slika 152.

,
1

l
1

AD greda u POORUCJU 1, 2 I 3 posmicnih naprezanja

a) UZdufni i paprecnl presjek s razmjeMajem armature
b) Dljagmm poprccnlh sila J'
e) Dijagram posmicnih napre;O:3nja t

Ploca koja ide preko rebara, u statickom pogJedu sastavni je dio presjeka T sarno ako je dobre povezana s rebrom j ako joj debljina dp na spoju s rebrom iznosi najmanje .dp "" 8 em, Ovaj uvjet ne odnosi se na srtnoreb[aste konstrukcije. Veza izmedu rebra i ploce mora biti monolitna, a postize i osigurava se dovoljnim brojem stremenova u rebru, kao i uzduznom armaturom ploce, poslavljenom okomito na rebra.

W!"!tWiMf\ .

"'.

3. Dimenzioniranje AB skloPOVB prema g(8nicnom staniu sloma presjeka

3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicno!n Maniu sloma pres/eire

.,

Maje b1= 0, imama tzY: nasa'; presjeka polu-T (redaviti slueaj kod fasadoih rebara,
sl: J56) gdje st,jdjelujucu sirinu b' odredujemo iz:gore navedenih izraza.,

I
-----r.,O, '

t __bp~,
.-'-""-"-"'-''''-

1
I d, -- -tj

--,~

Sfika 155.

Karakterlsticno armiraoi presjecl T

a) U poliu

:Slika 156.

AD nosac pr8_sjeka po!oT

b) Nad potporom (slufuj negativnih momena1a)

Buduci da u a~oj komblnaciji rebro najcesce preuzima v!acna naprezanja, a plota Haena, pateljno je da sirina ploCe bude 5to veea,!!,od pojmom sudjelujuca sirina podrazumijevamo dakle najvecu s!rinu place za kaju mazemo uzeti da sudjeluje u prenosenju optereenja zajeQno s rebrom, Prema 'prapisima sudjelujuca sirin~ ploce (koja radi s reb rom) odabire se kao najmanja vrijednost po sljedeea 3 kriterlja: b +20d / 5/tt..1I..f,A ptoerf

za presjek T:

=.

min to +O,251~
p

e-C:?,S.I.../i

,eAx.I-I.JiIC

__,

'f'

ri
,

\'

K'd)/!-

. Nosac koji se u statickom pog!edu definira J 'prouCav3 kao nosae presjeka T ~vaki je onaj nosac kod kojega moment savijanja u ploei izaziva tia\(, a da pritom neutralna os prolazi kroz rebro (sl. 159). Na jednom'nosacu, ovisno 0 njegovom statickom rjesenju, kao i 0 optereeenju kojem je iz!oien, mozema uociti tri siutaja presjeka T, Na slid 157 naznaceni su presjeci u polju kod kojih je tlak s gornje strane (p!oCa u prvom, odnosno p!oca ~ dijefom rebra u drugom presjeku). dok je u presjeku neposredno blizu kao i nad letajem tlak s donje strane. tj. stlaceno ie rebro. Za dimenzionrranje bit ce mjerodavan onaj presjek u koJem se pojavljuju ekstrem'ne vrljedhosti momenata savijanja. .

gdjeje 10 - udaljellOst nultih {otaka dijagrama momenota s-;n;r;;,;;a, dok se znacenje- velicina b(Jo dp i emote jasno vidjeti iz slike 154.
Kada placa u odnosu na rebro nije simetricna, vrijednost sudjelujuce sirine pl0ge b' uzima se kao najmanja vrijednost sljedeca tri kriterija:

b,+b,+8d,
zapresjekpoluMT: b':::.min b,+ba7"lo/12. { D.5e

f.

Sudjelujuca sirina ploce b, odnosno b' moze primljeniti pJi dimenzloniranju presjeka T sarno ako (jebljlna plott? na spoju s nosacem iznosi najmanje 1/10 ukupne visine nosaca, odnosno ne manje od 8 em. U s!ueaju da je omjer debljine ploce d i ukupne visine nosaca d manji od 1110, sudjelujuce strine b t b' smanjuju se oqre~uju sljedecim izrazima: b=bo +12d p <e

s'e

!ao;
Slil-a 157.
Moguce s/ike naprezanja
t.l

b' "",b l +bo+5dp < D,5e

po!ju i na leiaju jednoga'AB nOSBea presJeka'T

.202)-'
/

3.. DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka

;~-

"

1)f>i'esjek T ked kdjega neulralna os prolazi kroz plocu proracunavamo kao punu ~du kVadratnog iii pravokutnog presjeka, jrine b (sl. 158),
bl

I ovdje je kao i u slucaju pfosnih nosaca najmanja debljina

progiba:.

m1fl

odredena uvjetom

.)

X, ,"~LWd.;w,.!!.+
"
A,
~

-f't
t c.:..
-'t

ddk za staticku visinu uzimamo

~~
Slik;
AS
f.~R.

Valia los naoomenuti da ie ukuDna visrna nosaca d vrlo

nosat presjeka T s neutralnorn osi koja pro/azi krC!z plocu a} Presjek

b) Di)agram naprezanja

l!....!.!-!

If.

cesto~toviLna arhitektonskim zahljevima (pbtreba za spustenim stropom. mogucnost smjestaja razlicitlh insta!acija itd,), koji mogu biti razlogom znacajnih razlika u visin! u odnosu na statiek) prora_cun.

2) Kada kod presjeka T neutra!na _ os prolazi kroz rebro, presjek proracunavamo kao pre~jek T sa smanjenom sirinom b l < b, ali jos uvijek b, > b(Jsl.15.9),
bl

Uzduzna annatura kod nosaea presjeka T, kao i kod ostaHh grednih nosaca, mora se prevesti preko srobodnog Hi djeJomicno upetog krajnjeg tezaja. Najmanja kolicina ave armature mora iznositj 113 ukupne armature polja (pogla!-'lje.J.4.iJ .. DlmenZlOniranje spomenutih presJeka. tJ. odredivanJ8 statlcke vlslne h r potrebne armature Aapot ' i to kako g[avne taka i armature za preuzimanje poprecnih sila, prije svega ovisi 0 polozaju neutralne osi (koja maze biti iii u rebru iii u ploer) i 0 predznaku momenta savijaoja, tj. da lije vlacno napregnut donji Hi gornjf rub poprecnog presjeka.

f.

1
Slika 159.
AB nosee presjeka T s neulralnom osi.koja prolazl rebrom

rr
.1

3.7.1. 3.7.1.1.

PRORAGUN PRESJEKA T KADA JE STLACENA PLOCA NEUTRALNA OS PROLAZI KRQZ PLQCU

a} Presjek
b) Dijagram naprezanja

f.

S!ucaj. poprecnog presJeka gdje neutralna os rrolazi kroz plotu. iii u krajnjem sfucaju donjim rubom ploce, prikazuje sf. /61.
,I
hi d

3) U podrucju negativnih momenata (lem] prijepusta j medupotpore kontinuiranih nosaea), kada ie stlacen donji dio presjeka (r/./60), presjek T proracunavamo kao gredu pravokulna presjeka sirine bl),
bl
o

[
~

~F'
F.

Stika 160.
AD nosae prosJeka T s neutralnom

osl koja prolazi rabram i sllacenim donjim diJelom presjeka a) Presjek b) Diiagram naprezanja

Slika 161.

AS nosac presjeka

T s Uacno naprezanom pldtom

a} Poprecni presjek b) Oijagram re!aUvnih deformacija

cJ Oijagram uzduznih naprezanja

205

JtI&iJd

W;il.'

3. Oimenzioniranie AB skfopova prema granicnom stanju sloma pres/eka

3. Oimenzioniranie A8 skfopova prema granlcnom'staniu s/o.rna presjeka

Sudje.lujuca sirina ploce .

Za proracun ovakvog presjeka vrijede sve pretpostavke kao i izrazi koristeni pri
dimenzioniranju pravokutna presjeka (poglavlje 3.3.1.), s tim da je poznata debljina ploce dp ' sirina rebra bo i sudjelujuCa sirina ploce h. Tiiek dimenzioniranJa je sljedeci. Najprije se za odabrane deformacije armature i betona, kao i odabranu'marku betona

?='bo +20d

~ 25 +?O'10 "= 225 em

b:::: &0 +0.251 == 25 +0.25440,= 135 cm

u tablici 33 pronadu odgovarajuCi koefidjenti khb i kz' te preko izraza

b.= e =300 cm
Uz pretpostavku da je x -5 dp' sudjelujucu sirinu ploce b = J35' em i odabrane deformaarmature Ell" "" 10%0 j betona Eb"" 3,5%0 potrebna stat!cka yjsina presjeka T bit
I

t------_______________V!....'b'--_--'-_____.________~---.:'clJ"ije
hp
odredi staticka visina presjeka. Za vrijednost b pod kcrijenom uzeta je sudjelujuca sirfna ploce. S' ovako odredenom statickom visinom h potrebno je odrediti poloiaj neutralne OS! pomocu relacije

h :::: k

' fM:bll

ee:

7000 hpo' =-1,614 --1.6/4 16.55 = 26.12 cm.

135

x=k, h
UkoHko je x ~ dp' tj. neutralna os prolazi kroz plotu, u sljedecem koraku moze 58 odrediti visina nosaea
: J

Da bismo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka T, d, prvo valja odrediti udaljenost

teiista annalure do vlacnog ruba presjeka. Poznato je da nosaci presjeka T imaju u

5eb! koncentriranu relativno venku ptastlnu armature. Staga- cerna pretpostavw smjestaj armature u' dva reda (pog/n'vIje 3..1.1). Zastitni, sloj betona za gredu u srednje sKodljivu okolisu ima debljinu 0. 0 "" 2,5 em (labfica 9), dok za glavnu armaturu pretpostavljamo deb!je sipke vellejne promjera aka 20 mm.

d=-h+a,

a zatim 1 potrebna plostina armature:

/ ~f.j:J;~ ':'~- 'j: ' . .'..:....

a-= Of) +$" +$a +3,012:::: 2,5+D,8+2.0+ 1.5 '= 6,8 em "'" 7.0 em -- r -' :':' )--/.../1.(. 'I""':' _ .,~ .' . / j d=/, ~a=26,72+7.0=3J]2cm . - \ ''0--

..

Dekle, prfllkom dimenzioniranja presjeka T, kada neutralna os pro!azi kroz plocu koja je pritom stlacena, postupak je identiean dimenzlonlranju pravokutnog presjeka, dimenzija b x d, gdje je b - sudjelujuca sirina ploie.

milt

=.L.. 1 = J..... 440 = 22.0 em. 20 20

Odabrana d "" 40,0 em (iz arhitektonskih razloga)

PR1MJER:

Valja odrediti visinu i patrebnu plostinu armature nosaea presjeka T

(sl. 162) naprezanog granicnim momentom savijanja Mil "" 370 kNm,

za

It '= d -a = 40,0-7,0 = 33,0 em k 33,0 . hb = )37000 = 1,994.

odabranu marku betona MB 30 i vrstu armature RA 4001500. Debljina ploce d p "" 10,0 em, sirina grede bo = 25,D em, a du!jina grede! = 4,40 m.

135
Za khb = 1,990
:=}

"

eb = 3,5%0; ea "'" 10%0; kz "" 0,928 i kx'= 0,187

Sada Je moguce odrediti polozaj

neutral~~ os! koji se odreduje prel!l~ izr;:g:u:

< d p "" '10,0 em

x:::: k.,h:::: 0, /87 33,0= 6,17 em

~ III I! 1,),1

Slika 162. .i/O plota s rebro'rn

_~)

Poprewl preSjek

b) Slatlcklsustav

Neutralna os pada u pla(;u, pa mozema presjek',T proracunati' kao pravokutni presjek sirine b=135em,adebljine d=40,Ocm. .

206

207

'{ _ ._
Polrebna ploslina armature bit Ce:

H_"'~'''' t" ... "H'>

}f'QIII .... IIVIIl :::iWf/JU

sloma pres/eka

3.7;1'.2.1. PRIBLltAN PRORA~UN PRESJEKA T KADAJE b/b,>;;

37000 _-'-:..:..:-'..---, _ JO, 20 em ) 0.92833.0,40

Odabran? je 822 mm RA 4001500 (A, '" =30.4/emIj srnjestenih u .dva red? (laWea /3).
mont~~..armatura 2 $14 111m i stremenoyi $8120 em (sl. 163).

. U sluCaju k~d.je racunska sirina place b znatno veea rebra ,uz sljedeee pretpostav~e;

gd siline re~ra, odnosno kad je b I bo >.5, prilikom proraeuna presj~ka T'zanemaruje.se nosiYQst stlacenoga' dijela
1. SHaeena je sarno plac., i to jednakomjerno (sl /64) 2. Tlacna sUa djeluje u po!ovistu deb!jine ploce, stoga je krak unutarnjih sila

__________

~'~'~"~;

__ ______ii-S
~

"

,
e v

jil
Slika 163.
PoPffleni presjek AD nosata presjeka T s razmje?;lajem
odabrane annature

Prilikom proracuna presjeka T na ovaj nacin, uvijek je neophddno provjerftl tJacna naprezanja u pIOCl, te dokazati da ana nisu veea od racunske cvrstoce betona/ n.

61!no-

""

t'

-:b' : ~

It
..!.:.o:.....

b>~bo

b-Sb~

If

3.7.1.2. NEUTRALNA OS PROLAZI KROZ REBRO

U slueaju kada }e stlacen gornji dlo presjeka, a neutralna as proiazi kroz rebro ovaj geometrijski oblik j u statickom pog!edu panas a se kao presjek T. Prilikom proracuna ovakva presjeka razlikujemo sljedece poslupke: a) Toean nacin pror.8cuna ko]l se tamelji na stvarnom stanju naprezanja, odnosno gdje u proracun unosimo nosivost ploee, stlaceni diD rebra i Uacnu armalUru.

A,

N
S/ika 164.
AB

f.

.,,:

nosat presjeka T

b} PribliZan proracun, kada presjek T ispunjava uvjel da je b Ibn> 5,. a pritom debljina plOCe mora biti manja od 0.23/h (dp ~ 0.23/h).
c} Pribliian prOra6un presjeka T kada je odnos bib/) S 5.

Uz gore navedene pretpostavke, a prema slid 164, za dimenzioniranje, odnosno provjeru prosjecnog Uacnog naprezanja u p!oci 0ll/' dobiju se izrazi za staticku visinu h

I
,

i potrebn,! plostinu armature Aa.

Najprije valja napisati izraze za unutarnje sile sloma Fh j Fa
Fb::::::'

bdp

Is

Fa

::::::.Aacr~i

U okviru ove knjige bit ce rijeei sarno 0 pribliinom nainu proracuna presjeka T, za sfucajkadaje b/bo > 5.

Iz uvjeta ravnoteze W= 0, a S obzirom na hV,atiSte site Fb. odnosno sile Fa' slijedi;
Mil ::: FIIz.

=F".z

gd/eje z"" h - (d /2) i predslavlja krak unufarnjih .lila (sf. 164). l

208
if

209

)J4im.'

3. Dimenzioniranje AB sktopova prema granicnom stanju stoma presjeka

'3, Dimenzioniranie AB sklopova prema granlcnom slaniu sl?ma pres/aka

Uvrstivsi sada u uvjet ravnoteie izraze za vrijednosti sila Fb i Fa' dobit 'ee se izrazi za
stalicku visinu presjeka h i potrebnu plostinu annature A .... Aka je M" = Mn' slijedi:

SudJelujuca sirina ploee

b'= bo +20t/ 2()X." /lW . P ",,'20+ .
("11/

b =b, +0,251 =20+0,25 1200 = 320 em

odakle dobivamo staticku visinu:

. b= e:;;. 150
M
\I

CIII

h=

--'-'-'-----'---------'------i----j3mlrn'hl-aiEn1nj-ero<:!avna-Stldjehtjl::H~a BiRRB f)J8G8 b

dok iz uvje\a

bd p

!,

d +1

bl bo = 150120= 7,5 > 5 '50 em \ljse ad 5 puta veGa ad

2'

sirine rebra bo = 20 em, potrebnu staticku visinu presjeka T odr~dit cema iz izraza:

dobivamo izraz

za

potrebnu plostinu armature:

40000 + 4 = 20,20 em_ 2,05150-8

Za potrebnu debljinu [presjeka T pretpostavit cerna deblje sipke premjera oko 20 smjestene u dva reda (pogillvIje3;3.1j, dok debfjina zastitnog sloja batona za gredu u sre?nje skqdljivu okoHsu iinosi a o = 2,5 em (tabliea 9").

mm

U prakticnim primjerima, prva se odabiru dlmenzije poprecnoga presjeka T. a potom

se izracuna potrebna vlaGna armatura Aa' Pritom 5e ne ide na potpuna iskoristenje

stlacenog betona, kako 58 ne bi dobili neracionalni, preannirani presjecL Dakle, granicnu nosivost presjek T dostize po vl8cnoj armaturi An' Pri proracunu presjeka na ovaj nacin potrebno je dokazati da prosjeena Uaena naprezanja u ploel 0lll ne prekoracuju tlacnu cvrstocu betona/B' tj.

a = at) +$v -+:4l" +3,012 =2,5+0,8+ 2,0+ 1,5:;:;: 6,8 em "" 7 ,0 em d = h+a = 20,20+7,0 = 27,20 errl

d =2.../=..!...-.950=47 5 em. min 20 20 '

Odabrano d "'" 50/0 em.

o m

M" <[ (h-d 12),b-d - ,.

p p

h = d ~a = 50,0-7.0::= 43,0 em
Polozajneutralne os!

PR1MJER:

,,
.1

) i

Valja odredlti visinu i potrebnu p!ostinu armature nosaea presjeka T (st. 165) naprezanog granic;nirn momentom savijanja Mu = 400 kNm, za odabranu marku betona MB 30 j vrstu annature RA 4001500, Debljina ploce dp = 8.0 em, sirina grede b() "" 20,0 em, a duljina grede 1 = 12,0 m,

x=O,231h>d p x = 0,23143,0= 9,93 em> d p = 8,0 em.

Neutralna os prolazi rebrom, pa mozema presjek T proracunati kao pravokutnf presjek sirine b =i50 em, a debljine d= 50,0 em.

l20L 1 L1

Potrebna plastin'a armature bit ca:

AB ploca s rebrom

1
hi

f
210

! !

Slika 165.

a) Poprecni pres~k b} Staticki sustav

'. 8) (h-!!').cr -. (43,0-;1' 40

M"
2
.40000

_ 1 --25,64cm

"

211

-~. OimenZio{JI~anje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

Odabrano je J $25mm + J $}}mm, RA 4001500 (AQ "" = 14,73 + 11,40 = 26,13 cm1) smjeSteria u dva reda (Jablica i3), montaina armatura 4 $14 mm i stremenovl

81JlJrm (sf. J66)

Provjera tfacnih naprezanja u ploe!

OvaJ<va podjela naprezanja u no!?acima presjeka T javlja se i u s!uCajevima kada oni npprekinuto. prelaze preko mec1upotpora, kao sio su nosaci 5 pnjepustima' Hi kontinuirani, nosaci. Raspored unuta.mjrh sila, kao i potrebne staticke i geometrijske velleine prikazuje slika 167. " ,
01

-t"----"-b- - - i - -

bl

40000

(
Gbm

8) 1508

. , } =O,85kNlcm'=8,5Nlmm

43,0-

=8,$ N fmm} < IE"" 20.5 tv' / 11111/

f
Slika 167.
,AS

b"

nosae presjekCl T s tlacno naprezanirn donjirn dijelom presjeka

a) Poprecni presjek s oznaeenJm !lacnim pojasom betona i armaturom u vlacnom pojasu b) Dijagram relalivnih deformadja armature e i be\ona

"

c) Oijagram naprezanja s vlacnom sUam u am18turi Fit i tlacnom silem u belonu Fb

"

Slika 166.

RazmJes\aj armature

Kada su u pltanju nosaci velik'ih raspona, kao stD je slutaj mosnih konstrukcija,

~ prora.cuns~.om smislu o~je vise nije fijet 0 presjeku T. vee 0 pravokutnom presJeku, dlmenz!Ja b(} , d. Proracun ovih presjeka U svemu odgovara proracunu pravokutnih presjeka, s tim da se-za odredivanje staticke visine h j plostine glavne armature A koristi skina rebra b(}' tia

gdje'}e udio vlastite letine znatan, presjek T proracunava se tako da cjeJokupan stlaeeni dio presjeka (ploca j dio rebra) bude iskoristen. pritom se koristimo_

tzv,

.h:::; kf,h'

jf-"

toenim naciflom proraeuna. Rjesenje se dobiva kusanjem, odnosno poslupnim pnbliZavsnjem. S obzirom na matematicku slozenost ovakvog nacina rjesavanja. 0 takvim proracunima evdje neee biti rijee!.
la~~ S~O ~~ poeetku poglavlja a presjedma T kaza!i da se ani npL u zgradarstvu ab,cno J8V!J8JU I) sastavu rebrastih stropova, Ij. U nOS8ea koji su monolHno povezani s plotom, pan ova cemo nagfasiti da se jedan nosac maze racunati i statrcki tretirati kao presjek T sarno ako ima dovoljan broj stremenova koji mogu OS"igurati vezu izmedu stlacene ploce j vlaeno napregnutog dijela betonskog presjeka, tj, rebra, kao i dosta!an broj armatumlh slpaka u harizontalnim ravninama spoja ploCe i rebra. Taka npe za slueaj rebraste stropne kanstrukdje'...koju Cine tr1 konstrukcijska elementa, pfoca, rebro i podvlaka, rebro moiemo tretirali keo presjek T, buduci da glavna armatura ploce ide okomito na rebra, pa u donjem i gornjem po}asu spoja ploce s rebrom imamo dovoljan broj sipaka Kojima S9 osigurava rad presjeka T.

3.7.2.

PRORACUN PRESJEKA T KAO JE STLACEN OONJI 010 PRESJEKA

U gradevinskim konstrukcijama, kad su u pitanju nosaci presjeka T, ploCa: najcesce leli na- rebnma, Stoga negativni momenti nosaea presjeka T izazivaju u gornjem

pajasu (ploCi) vlaena naprezanja, dok su naprezanja U donjem pojasu (rebru) tiaena, odnosno rebro je stlaeene. I kod nosaea presjeka T koji su na svojim krajevima
potpuno iii djelomlcno upeH, na mjestima upetosti pojavljuju se momenti koji razvlace gomja vlakna (vlacna naprezanj8), dok ie rebro iz!ozeno tlaku.

, ,

212
,4IJ

213

i ".

.....

'

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom slanju sloma presjeka

Podvlaku. m.e6utim, kao g!avni nosac eve str9pne konstrukcije, aji zadatak je da

3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granfcnom staniu sfoma pres;eka

nosi rebra. ne mazema racunati kao presjek T iako je monolitno povezana s platom. Ral.log oyame je glavna armatura ploce koja je postav!jena i ide usporedno 5 podvlakom. No podvlaku ipak maZama racunati kao nosac presjeka Taka predvidimo dostatnu ko!iCinu dodatne poprecne armature u ploe], i to i uz gomji i uz donji fub, postavljene okomita na as podvlake. Ova armatura, osim preuzimanja eventua!nih negativnih momenata savljanja ploce nad podvlakom, ima j ko'nstruktivnu utagu vezivan'a place S odvlakom i osiguranja zajedni,Ckog djelovanja. Ukoliko se dodatna armatura posebno ne proracunava, naJmanJe 0 a lremo podvlake, tj. 4>6/12,5 em i ne manje ad 1/3 presjeka glavne armature place, Duljina

Stoga pri odre~ivanjU posmicnog, naprezanja 1:u kod nosaca presjeka T umjesto siti!1e b, uzimamo sirinu rebra' bl}' a za velicinu kraka unutarnjih sUa rabimo izraz z"'" (Ii -'dp-1,2), 'a maze se uzeti i'z "" 0,9 h, ij.

Armaturu potrebnu za preuzimanje poprecne si!e u svemu cemo odrediti prema kntenjJma damm u poglaYJ)lJ 3.6.5.

dodatne armature iznosi el4 na obie strane ad ruba padvlake, izmedu rebara (sl. 168 J,

g4ie je

e:-- osni razmak

3.8.
l~!mu,

PRIKAZ CJELOVITOG PRORAGUNA LlNIJSKIH ARMlRAN06ETONSKIH NOSAGA NAPREZANIH SAVIJANJEM 6EZ UZDUZNE SILE

pit! ...." " 6/ 12" San

,', ~"'I''' !rIfl,p!oce

a1tM">:l en., plata

Stika 168.

Dodatna (poprecna) armalura plote 5 podvlakom koja podupire paraleino upetu plocu

3.7.3.

PRORAGUN PRESJEKA T ZA PREUZIMANJE POPREGNE SILE

Za slueaj nosaea presjeka T kada j8 stlacena plota, a proracun prema granicnom momentu Mil obavljamo po prib1ii.~aj metodi, krak unutarnjih sila uzimamo preko izraza;

z =(h-d p /2).
Racunsko P?smi{;:no, naprezanje izazvano granicnom poprecnom sil9m VII' prema izrazu danorn u pOgJ3VJjU 3.6.2., iznos1: . V"
T"

Na pocetku OVO!;} poglavlja valja istaknuti bitnu razHku izmedu armiranobetonskih ploca koje: su plosn! nosaci I armiranobetonskih greda kao linij~kih nosaea, Armiranobetonske ploce kao plosni nosaei definirane su kao elementi izrazito 'male debtjine u odnosu na dimenzije duljine i slrine. Grede su pak armiranobetonski nosaei s izrazfto naglasenom duljinom u odnosu na dimenzije paprecnog presjeka, Prj statickom proracunu predocuju se Hnljom koja odgavara os1 nosaea, te se stoga i nazivaju Hnijskim nosacima, Shod no ovoj cinjenici jedno!iko rasprostrto opterecenje ovih flosaea djeluje Hnijski, tj, po metru duljine [m'], Staticki odredeni sustavi Iinijskih armiranobetonskih nosaca jednakl .su staticki odredenim sustavima armiranobetonskih p!osnih nasata. Kako sma staticki odred'ene sustave obradili kod p!osnih nosaca-p!oca (pogJovlje 3.5,), ovdje ih, kod linijskih nosaca, necemo ponavljati. U pogfllvlju 3.7. gov9~i,Ii, .~~_~,o 0 nosacima presjeka T i vidjeli da oni nastaju kombinacijom, tj. povezivanjem rebra kao !inijskog nosaca s plocom kao p!osnim nosaeem. U prakticnim primjerima kombinacija ova dva sustava predstavfja najcesci obllk n6saca. U prethodn.im poglavljima bilo je rijeCi 0 p'ravokutnim presjecima i presjecima T izloienim -granicnim utjecajima momenata savijanja, odnosno granicnim utjecajima pop'recnih sila. Za svaki od ova dva granicna stanja, posebice smo prikazali kal<o se dimenzlonira presJek nosaca, tj, kako se ,odreduje njegova staticka v[sina i potn:ibna plostina armature. '
U nastavku Cemo prikazati dlmenzioniranje ovlh nosaca za slueaj istodobnog ~ djelovanja i granienih momenata savijanja i granicnih poprecnih sUa. odnosno dimenzioniranje nosaca naprezanih savijanjem .., bez uzduzne sile.

=t:;'

gdjeje: b '- naj1t1anja sirina presjeka na dije1u ad neutralne osi do vfacne armature, a
:t ,.~:

Krdk para WlUtarnjih sila.

214

215

..,. LJlmenZfOmr?nje Ad' SkfopOva prema granicnom slanju sl.oma wesjeka

PRIMJER 1. Valja odrediti ukupnu visinu d i potrebnu plostinu armature Aa armiranobetonskog nadvoja POl. 105 (sl. 169). Nadvoj je pravokutnog poprecnog pfssJeka s veHcinom svijetlog otvora in ~ 4.75 m. Odabrana je marka betona MS 30 i vrsta armature RA 4001500. Potrebno je liraditi i nacrt armature na osnovi dijagrama vlacnih sila (Ilnija pokJivanja) i dijagrama
posmicnih naprezanja.
bl

.UkolikO se pekaze da jzracunana. visina nadvoja znatno odstupa od pretpostav!jene

(>1 5%), : prora~n valja pohoviti s nOvom pretpostavljenom visinom, tj. v!astitom te.zindm.
5

novom

c} Odredivanje optereenja
POl. 105

J} Stalno opterecenje

1. parapetod opeke (sl. 169b) ..... .

2. optereeenje ad AB ploee POZ J01 j slalnog opterecenja koje ona n~si (g=5,20 kNlm 1) .... _ 3. vlastita tei.:lna AB nadvoJa (pretp. d=45cm) ... . Stalno opterecenje ............... " ..... __ .

1.0 0.25' 0.90' 16 1,0' IOOI2}' 5,20

1.0' 0,25' 0.45' 25 g

2,SI kNlm'
~/2,22kNlm' ~

3.60 kNlm'
kNlm'

~/8.63

"if
. a) Slaticki sustav (sl. f70}

Slika 169.

II) Promjenjivo opterecenje AS ploce POz. 101 (p ~ 2.50 kNlm') ..................... .

Arrnlranobetonsk1 nadvoj
a) Tloer{

b) Presjek

Ukupno granicno (racunsko) opterecenje

q~

qu

b'lt ce:
<

-= 1,6' g + 1,8 p

-:=

1.6 18,63 + 1,85.87 =: 40.37 kN / m'

ra~pona (sl. 170),

U statickom pogledu, zadani nadvoj je slobodno poduprti gredni nasac preko jednog pa se vrtjednost racunskog raspona odrec1uje izrazom:
P

d) Rezne sHe (sl. 171)

Granicne vrijednosti reakcija, odnosno graniena vrijednost poprecne sile max VII bit ce:

~.

R.:

~W!IIIIIIIII nIl
1-1,(15'4.75:::5,0..
'

frrt;
9

I::: 1,05'0::: 1,054",75::: 4,99 m", 5,00

Ill.

Slika 170.

'''-..

StatiCki sustav sJobodno poduprte grede (nadvoja)

q 1 R" ::: Rb = max V" ::: ~::;; 40,375,0012 = 100,93 kN.

Najveca vrijednost granicnog momenta u polovistu raspona nosaea (sl. 171 c) iznosi:

"maxMu:::: qu {! = 4U.375.0 -126 15 kM 8 ,m s

1

b) Opteraeenje
OP.tereeenje nosaea sastoji se od stalnog g i. promjenjivog (konsnog) opterecenja p (sl. 170)_ Prilikom odredivanja veficine stalnog opterecenja g, utjecaj vlastite lezine armiranobetonskog nadvoja odre6uje se na osnovi pretpostavljenih dirnenzija. BuduCi daje silina nadvoja unaprijed odrec1ena (uvjetovana je sirinom nosivog zida) i Iznosi b - 25 em, valja pretpostaviti nJegovu visinu. Opter~cenje ploc.e PO!. ]01, koja djeluje na zadani nadvoj. sastoji se od stalnog i korisnog tereta na osnovi zadanog optereeenja pO m2 ploce, a cna iznose g"" 5,20 kNlm] i p = 2,50 kN11Il 1.

Stika 171. ", Siobodno podupn gredni nosac

.~) SlaB!.".!d sustav s grarflcnim op\ereccnjem

b) Pripadnl dijagram poprecnih sila V
I-

c} Priradni dijagram momenata savijanjB M

217
,~

i 4 t i I

hUll

I"

3_ Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

e) Oimenuoniranfe

3. Oimenzioniranje AB skfopova prema granicnom stanju s~~ma p(es{e~

S obzlrom na to da je odabrana debljina nadvoja nesto veta od staticki izratunane, naprezanja u presjeku bit Ce manja, a s njima Ce i deformacija batona biti manja ad' pretpostavljOllo (C.b ~ J,5XQ ). Posvo ju logl6no do co u tom ~.llH~<)ju blti potrebno I manje' armat~re nego stc to zahtjeva k 1 ;: 0,892. ' . . Stoga sada valja provjf;!r!ti k.oja vrljednost koefidjonata xM i k~ odyovara nadvoja d =45,0 em.

Pri!ikom proracuna All greda naprezanih savijanjem, dimenzloniranje, odnosno odre<livania dimunzija i odabiranjc armature obnvljn so premn:
I) ekstremnim vrijednostima granicnih momenata savijanja It} ekstremnlm vrijednostima granicnih poprecnih sila I) Oimenzioniranje prema granicnim vrijednostima momenata savljanJa

de,blj!ni

h =d-a= 45,0-4,1 =40,90 em = 41,0 em

Najveci granicni moment savijanja za siucaj slobodno poduprte grede preko jednog faspona pojavljuje se u polju (polovlstu raspena nosaea). . U ovom primjeru odabrat ceme deformadje betona Eb"" 3,5%" (armature Ea:::t IO,09fxJ
Sto nam omogucuje najmanju potrebnu plostinu armature, a najvecu visinu betonskog presjeka (tzv. ekonomican presjek)_ lz Lahlie!! JJ za odabrane vrijednosti deformacija i marku betor")a MS 30 oCitamo vrijednosti koeficijenata kllb i kz: k"b = J.953

Sada u tablici 33 u stupcu za MB 30 poiraiimo dobivenu vrijednost za khb = 1,825. Ukoliko ne mozemo prona6! toenu vrijednost, odablremo prvu manju vrijednost j za nju u istom redu procitamo c,,' Etl i k~.

i, = 0,892,

Za khb:J,82.4~ Eb""2,7%o;Ea =IO,O%o;kz =O,916.

Potrebna plostina glavne armatu!.!:...!

potrebnih za odredivanje staticke vlsine oetonskag presjeka t plaStine armature, Staticku visinu h edredit cemo iz izraza:

12615 0,916,41,0,40
II

h=kltb

~m~Mti
,

,gdje Cema maxMu uvrstiti

vis ina dobila u em.

kNem

b u em, kako bi se slaticka Au.,ln=l-!"'in-Ab= 0,1 225 em-' 100' 25 45 =,

cr,.; 40 1 . A","",< =l-!~I<i"'Ab =0,0207-25,45 = 23,28 em .

~,... = 0,405.1,,- = 0,405, 2,05 =0,0207 = 2,07%

h=I,614, p2615 --=1,614'22,46=36,25 cm

25

Zastltni sloj betona za gredu (nadvej) U srednje skodljivu okoilsu ima debljlnu em (tablica !l) . .Za glavnu armaturu pretpostavit cemo deblje sipke, prQmjera oko 20 mm smjestene u 'jedan red (po Izracunu patrebne plostine armature ada brat Cemo stvame veHcine premjera), pa ce ukupna debljina grede (pog/JIvlje 3,3.1. d) biti:
Go = 2,5

Odabraria su 3q,19mm, RA 400/500 (Aasf~,;;8,51 cm1j.smjestena U jedan red (Iab/iea 13) te montalna armatura 4 $10 111/11 postavljena u gomje kutove (2 dO) i na polovieu visine bocnih strana presjeka (2 $10), (sf. 172). Za poprecnu armaturu-stremenove o;~abrat cerno cp6mm, a potrebnu vrijednost meClusobnog razmaka e, debit cerna po izracunu posmlcnih naprezanja "Cu' Postotak armirania

d:::: h+ao +$,. +4'/ 2"" 36,25 +2,5 +0,6 +2,()/ 2 "" 40,35 em

d.,.. = 20,1.. : 1.,=1=5,OOm

d.,m

='

20

5,00:::: n,25 m == 25,00 ClIl < d,"" == 40.35 em.

,; ..
i
i

Odabrano d "" 45,,0 em_

218

219

v.

':''''It;;ff'':'IVIII(~rIJl3

At5 SKlopova prema granicnomstan/u stoma presjeka

"Iu

S obtirom na to da priUkom proracuna slobodno podu'prtih nosaea zanemarujemo uljecaJ negaUvnog momenta savijanja (pog/JlvIje 3.4J.) koji iznosi -25% najvecega momGnta u polju tftcttM". valja dio glavne armature (maze i mantaina} prcdyidjeti za njegovo pokrivanje. Kada Zflal!lO broj j veliCinu sipaka i njihov razmjestaj u presjeku, sflda naery nije tesko , izracunati stvamu statlcku visinu fisC\' j usporediti je s pretpostavljenom. hprel' .

BudU(~r da je Ylijed~ost r'acunskog posmienog naprezanja

manja od racunske

cVf1itoCe 't,.. za_ odabranu marku betona MB 30 (tabJica 22), 5tO odgovara PQORUCJU ~

postnicnih n.aprezanja, nije potreban proraeun armature {~iremeno.xa) za preuzimanje poprecne ,sile ..~pak prema kriterijima (poglJlvlje J.6.5J stremenove moramo predv)djeti i~ konstruktivnih razloga na ra.::;:maku:

h,.... =d-a; a-a.?+$,.+$/ 2 hs,,::= 45,0-2.5 -0,6 -0,95 =: 10.95 em = hpr><,;;::; 41,0 em
Pretpostavijel'1a vrijednost skora je dakle istovjetna, pa je ovaj dio zadataka (proracuna) ti~e rijesen.

e l,

.;:,b - 25,fJ ell(

e,. :s; 30,0 em.

Odabrano: stremenovi $6/25,0 em:

Duljina sidrenja glavne armature - na mjestu lezaja (RoJ

II) Oimenzioniranje prema granicnim vrijednostima poprecnih sUa Najprijeiz tablice 8 za ME ,0, RA 4001500 i za dobro prianjanje odredimo: Za .najveeu poprecnu sHu maxVu '=!OO,93kN izracuna se odgovarajuCe posmicno naprezanje tu

I, = 32~
Kako sa radi 0 izravnom podupiranju (pogJ.svlje 1.2.1.1.), dufjtna sidrenja mora biti:

I
I i
~ !'"

,"
bV

~---"

maxV bcz

Buduci da se vrijednost poprecne si!e u podrucju leiaja moze umanJi1! za iznos:

Au

I-I ) =-_c+075<dq ~ ( 2'

Stvar~o naprezanje u armaturl zanemarivo je na mjestu podupiranja (kod lezaja) za sfucaJ slobodno poduprta nosaca, pa za racunsku duljinu sidrenja valja uZeH:

<.l

'V.~u =(5.00-4.75+ 075 2 " . 0 45)'40 , 37~18 , 67 kN .

s tim umanjenjem poprecna sHa

V,~ ~

vur bit de:

~

5tO znaci da duljina sidrenja na mjestu podupiranja (mjereno od teorijski zamisljenog lezaja, tj. tocke,Ro ) iznosi;

max V, .. -I1V,,,

100.93 -18.67 ~ 82,26 kN.

"tu

Sada Cerna provjeriti vrijednost r;;icunskog posmicnog naprezanja grani~i ufjecaj poprecne sHe VAlli I
.
II'

,u odnosu na
DuOinu sidrenja a~ature koja'"ide n rayno preko reiaja (u ovom slucaju anniranobeton~~og stu?a) nile moguce ostvariti ravnim. cfijelom armaturne sipke zbog ogranlce~e dU!Jme grade. Stoga, na kraju gredE\, avu armaturu treba saviti pod kutom 0 od 90 j prekinutl na dU!jini sidrenja koju sma odnbraH.

V
1" .:=.-4!l!...

h 9cm b.z' z=k; ' z=C ,941 .0=36 '"

~---::::.OOfJ9kN/cm

82.26

25 36.9'

. ' -:.O,89Nlmm', <t,=/,ION I ' 111m'.

..

220

221

3. Dimenziooiranje AB skfopova prema granicnom st~niu stoma presjeka

Duljina sidrenja glavne armature - na mjestu prekida (R J)
Duljina sidrenja glavne armature na mjestu gdje ona vise nije statlcki potrebna {tocka

Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka

NACRT ARMATURE AS NAOVOJA

P~z. 105; MB 3.0; RA 4001500; R(J =" 2,5 em

R/ na slid I7l} bit ce: I,

Odabrano Is"" 60 em.
=32~=32I.9=60,8

MJ,1:25
em (zaI9mm).
01

f} Pokrivanje vlacnih sila M. /72 b)

- krak para unutarnjih sila 5 toenom statlckom visinorn izoosi:

- najveea ordinata Unije Mulz, tj. !intje rezultanata vlacnih naprezanja Fit Ima vrijednost:

F
I,

=maxM"=~=335,95kN
z 37,55

t
"

.0
2 6

<D

...

."-

L-IJ5or<

,,/2"'"

sl~i

k"",ZI

" w.POJJENA! Pq:;nXni presjek j~ I..ve:ai zIxYJ ool;~ ~eas.ti

G) 4,; 2"", l520 '",2

Ilniju vlacnih sila dobit cemo pomaknu6em toeaka funkclje

v == 0,75h "'" 0,75 41 ,0;:;:; 30,75 em

M,,Iz

za:

2 1\.______-'0 .. ' ::....2::'.:.'9:;m.:. .:l.:..5:;6::0.:'::"":; .:;2:;._ _ _ _ _ _......J12

520

"0

buduCi da plastina odabrane armature lznosi All Ilnije pokrivanja maxFa bit

Sf1>

= 8.51 ern 2 , najveca ordinate

(i)
hi

!(l!!9r.1m l~460 kom .. !

ee:

max F" ~ A,,,", cr,;

=8,5140 =340,40 kN > F" =335,95 kN.

Mjd!n vlOCnih silo lan, . 1OOHI

g) Nacrt armature (sf. 172) Za crtanje armature vrijedi sve. ana sto je kazano U poglJlI'I,;"u .1.4.1. i 3.4.4. Ispod uz:duznog Rresje~a nacrtane su tinije M" /7.. F i Fa koje s!uze za vodenje (savijanje) armature" cl.ok ,dijElgram posmicnih naprezanja nisma crta!i, buduCi da se radi 0 PODRUCJU 1:'po'smic;nih naprezarija. Glavna armatura oznacena je brojevima 1 i 2, dok je montazna armatura oznacena

brojem 3., ~,rojem 1 oznacene su sipke koje idu rayno, a brojem 2' sipke glavne armature kole, sE!. pO,sllje dodavanja potrebne du!jine sidrenja (od mjesta gdje Hoija cije\om dUljiiionY0Qsaca 'Oa istam razmaku (PODRUL:JE 1). oznacena j~ -broj~m.4. Nakon i2:t~dbe(crt(jnja} nacrta armature pristupa se radu na specifikacijLarmature. ij. ispisuje ,sa _ iskaz: armature.
pokrivanja ima:skok) prekidaju, Poprecna armatura koju cine stremenovi postavljeni Slika 172.

"
Nacrt armature armlranobetonskog nadvoJa ~OZ /05
a) Uzdutni i poprecni presjek s pripadnom ann~turort:'

,,

b) Dijagram vlact1ih slla (linija pokr!vanja)

;

.
I

..r

'

~ ,'I

222

D<:lrrA~/~

;.'

-' Jo.AC:I! i .. / , .... ~223J

NAPOMENAI U sluCaju da vaf)a dimenzionirati nadvoj (npr. paz. 103, sl. 169 a) iii gredu koja se nalazi u smjeru usporednom smjeru nosivosti jedno-

smjeme ploCe, utjecaj optereeenja ploCe na nadvo) moze se procijenlij os osnovi doprinosne tlocrtne pOvrSine (sl. 113a. iake je ked jednosmjemih plota on 1eorijski zanemariv). za koju uzimamo da.daje isti moment savijanja kao zamjenjuju6e ekviva!entno optereCenj~ M. 173 b),

PRIMJER 2. Za armira~obetonsku gredu presjeka T POZ 203 {sl. 175}, slobodno ~oduprtu preko jednog raspona' vellejne svijetJog otvoia 10 """ 8,00 ill, 'valja' odrediti i odabrati visinu d" i p!oStinu armature A . Uporabom dijagrama vlacnih slla, te dijagrama posmlcnih naprezanj; potrebno je odrediti i razmjestaj gravne armature u gredi. Odab(ana je marka betona
MB 30 i vrsta armature RA 4001500.
,I
hi
ZiO

koje iZllosi
,I

q ~ - 3 q plot" .,

11"
, , , ,

,iC
i~

I
bl

.,

1C::=t==::Jt==i +. g
Slika 17.1.
Optemeenje grede usporedne s rasponom jednosmjeme

:~n.'
.

i!

SIika 175.
Anniranobetbnska greda presjeka T

a) Ttocrt
b) Presjek

~__~I~n_-+_,_

-----:t-t
VI

=3f

ploce'

a) Dopnnosna llocrtna povliina

b) ZamjenjujuCe jednakovriledno (ekvivalentno) opterecenje

a) Sfaticki s.ustav (st. 176) Racunski raspon statickog sustava sJobodno poduprte grede preko jednog raspona iznosi:

Osim toga u zadanom primjeru nadvoj POZ lOS opleraten je: (ukoHko je zid iznad nadvoja pune visi'ne etaiB za proracun S8 uzima propisima dane pripad0o .. optereeenje--odteretnl syod) 2.AB ploCom POZ.]O] (posebice odvojeno stalno, od promjenjivog opterecenja) 1. parapetnim zidom

1= 1.05.10 = 1,058.00 = 8. 40 m

3. vlastitom tezinom

Nadv~j uz spomenuto o'ptereeenje moze biti

zid

optereeen I serkla~om kao / nadoz/dom (zid izmedu serklala I nadvoja). ako je projektom predvideno Mkvo konstruktorsko rjesenje
{sl. 174}. Valja jos pripomenuti da se nadvo]

Stika 176.

StaUeki sustav slobodno poduprte grede

paz. 105 u zadanom primjeru" mogao racunati i kao presjek polu T ( b' = bo+10/12 ).

SudjeJujuca sirina staticki aktivne ploce h, jZnosi:

hO + 20dp = 30+20]0= 230 em

b:: min bo +0,251 =30~,,0.25 840 = 240 em { e=-300em' Mjerodavno " ", 2.10 em.

Slika 174.

Armiranobetons~r nadvol s nadozidom

224
:;-~~11T\Y""

.9'L3JB-I
.. _ ....''' . ~--- "

L' ...,/ /

3. Oimenzioniranje AB sklopova prema granicnom staniu sloma presjeka

b} Opterecenje Opterecenje grede sastoji se od sta!nog g i promjenjivog (korisnog) oplerecenja p (sL 176) s napomenom da ana potjece ad po!ovice pripadnog raspona ploce lijevo i desno od grede (posebno za stalni, a posebice za promjenjivi lItjecaj opterecenja,

3. Dimenzioniranje AS skfopova prema granicnoln stanjus/oma presjeka d) Rezne sUe (sl.178)

(JlwlIC!lU vdjuullol.i-H luuh.dju, odnosno granlcna poprecna sHa max V1; bit ce:

sl. /77).
bl Y

R,,=R. = max V" =

q,,/ =44 52 8,4012= 186,98

kN

112.,;2

II2-el2

.~fIrnnnn,."."
a:

.
v*o==cmrumurt

Najyej granicni moment nalazi se raspona nosaca (st. 178 c) i iznosi:

u polovistu

9!12 p.!/2

max.lf =_q,,_I_' .. 44,528,4' =392,66 kNm

~

8,

Slika 177.

OptereCanje greda p!oeom

Stika 178.

S!otxx:lno poduprt gr'edni noMe

a) Stalicki suslav s graoi&1im optereeenjem

b) Pripadnl diJagr<lm

popre_Cnih s~

.,
:
'

Stalno j promjenjivo opterecenje ploce POz. 20J (koje, djeluje na zadanu gredu) dobiveno je na osnovi. zadanog (izracunanog) opterecenja po m2 ploce i iznosL g"'" 4,90 kNlm 1 i p = 3,00 leN/mi., dok cemo uljecaj 'ovog opterecenja na gredu prikazati !\ad budemo odredivali optere6enje. Utjecaj vlastite tetine armiranobet0l1ske grede presjeka T, pri odrec!ivanju sta!nog opterecenja g, dobiva se na osnovi pre.tpo,:, stavljenih _dimenzija. Kako je sirina grede presjeka T unaprijed odredena i iznosi bfJ <= 30 em, valja pretpostaviU njezinu visinu, odnosno visinu rebra.

c) Pripadni dijagram momenat,a. savijanja M

e) Dimenzioniranje Kao i u prethodnom primjeru dimenzionlramo prema ekstremnoj vrijednQsti granitnog momenta savijanja maxMj( j prema ekstremnoj vrijednosti granicne popreen sile

maxVu'
c) Odredivanje opterf:ce,nja
Optereeenje po 1m' grede'pOz. 203 I) Sta!no opterecenje 1.opterecenje od AS ploCe POZ. 201 i sta!nog opterecenja koje ona nosi (g= 4,90 kN/m 2) " ..... 2. vlastita tezina rebra (za pretpostavljenu visinu I) Dimenzioniranje prema granicnom momentu savijanja Poznato nam je da sa najveei granicni moment savijanja za s!uaj slopodno poduprte grede preko jednog raspana jav!ja u polju (po!ovistu raspana nosaca). Za odabrane vrijednosti deformacija betona cb = 3,5%0 i armature ea = JO,~, te marku betona ME 30 (rablica 3.1), acitamo vrijednosti koeficijenata khb i k r :
k"b =1,614

1,0' 2 '(3,012)' 4,90 iii 1,0' (6,012;' 4,90 J,O' 0,30' 0,40' 25

= 14.70 kNlm' =

3,00 kNlm'

rebra ad 40 em). .. ................................... - - - - - - - - - : : : ; = = 7 7 Stalno opterecenje ......................,.... ................. g .. 17.70 kN/m' II) Promjenjivo opteretenje AB ploce POZ. 201 = 9,00 kN/m' (p ~ 3,00 kN/m') ................................................. . J,o, 2 '(3,012)' 3,00
Ukupno racunsko optereeenje qll bit ce:
q" = 1 ,6' g+ 1,8' p= 1,6 17,70+ 1,89,0~ 44,52 kN I m',

k, = 0,892, potrebnih za odredivanje stat]cke visine betonskog presjeka j plostine armature,

StaticKu visinu h odredit cemo iz izraza:

226

227

J.

utmenZfomranle Afj SKfOpOva proma granicnom stanju sfoma presjek~

3. D~menZ!Oniran~e AB skfopova pre~a granicnom stanju sfoma,presieka

~jestt?na u 9va reda (tablica 13), te montaina armatura 4 io ma; postavljeria u gomje kutove (2$10) i na polov;cu visine bocnih .strana presjeka (1 tJO), (51. /80).

h=I,6J4 )39266 --=1,61413,06=21,0gem

Oda~na su ,4 J~2 I1!m -t: .1 $/9 mm, RA 4001500 (Aa

Sf\!

= 15,21+8,51

=:

23.72 cml;

]JO

Oa biSmo odredili ukupnu potrebnu visinu presjeka. T, d. prvo valja odreditr udaljenost teZlSta annature do vlacnog ruba pr~jeka. Vee .smo naglasili'da nosaci presjaka T imaju u sebi koncentriranu relativno veliku plosUnu armature. Stoga ceme pretposta,liti smjeStaj annature u dva reda (poglsvlje .1.3.1). Za5mni s[oj betona za gredu u srednje skodljivu okolisu Ima de51Jlnu a(l =. 2,3 ~m (iabhca Y), dbR La gldvliU dlillatOio pletpo stavtjama deb1ie sipke promjera aka 20 mm.
a ::;:<r.,+$v

. Za p6precnu armaturu-stremenove odabrat cerno 4>8 mm. a -potrebnu vrijednost

medusobnog razniaka e. dobit cerno po. izracunu posmicnih naprezanja
1"[(.

. postQtak armirania

+4>.. +3,0/ 2 == 2,5 +0,8+2,0+ !.5 =6,8 em = 7,0 em

A..... 23.72 001 8 . j.l"==b.d=30.50=' 5 =/.58%>jl",;.=O,20%_

d =h+a = 21.09+7.0 =- 28,09 em

Stvama staticka visina
hSN

J. =1-,I=1-. 840 =420em>J =28 09 em. '2020 ' ,.,'

Odabrano d= 50,0 em (iz arhltektonskih razfoga, jer smo mogli odabrati i d == 4~ em )

bit 6e:

h," =d-o; a=0,+~,.+~+3,OI2,

II,,,. = 50,0-2,5 -0,8- 2.2-1,5 == 43,0 em = hpw

= 43,0 cm.

h =d -0 =50,0-7,0= 43,0 em
k"

Vidimo .da je pretpostavljena vrijednost st?ticke visine jednaka stvamaj stati<~koj visini.

=)3~~~6

, 43,0

2
II) Dimenzioniranje pren:ta mjerodavnoj poprecnoj sili Za naJvecu granicnu poprecnu silu maxVuo:;186.98 kN izracuna se odgovarajuce posmicno naprezanje 1"1(

= ,29.

Sada je moguce odreditl poloiaj n~utra:lne osi koji se odreduje prema izrazu: x:: k, . h = 0, 10743;0 ='4,60 em < d" = 10,0 em

Vrijednost poprecne sile u podrucju leiaja smanjit cerna za iznos:

Neutralna os pada u plocu. pa moterno presjek T pror~cunatl kao pravokutni presjek

sirina b "'230 em, a debljine

d~

50,0 em,

1-10 +0 75.d ) 'q t.V, = __

.,"

2'

"
EE

Pofrebna pfostjn~ a~mature bit Ce,:

il

'VA"= (8,40-8,00 --2--+ 0 ,75.0,50 ) 44,52= 25,59 kN

25,60 kN,

39266 _ 23 73 em' 0,962;43,0'40 .'

.'

te ce s tiin smanjenjern vrijednast poprecne &1le

V",,~ =

V/lr-

biti:

AQIO,,,-r,,,,. -II Ab-rnr;,' -II .f; .d=!!.:l.....30-50=3,00em]

ciao
40 '

..J

.{j--'
I.

max V,," -.6.VAH

"'"

186,98 -25,60 '= 161,38 kN.

1"

~_ =0,405, i, ~0,405. 2,05 =0,0207=2,07%

(j,.;

, I

Sada cemo provjeriti posmicna riapmzanja

II

izazvana poprecnom sifom VAur-

I
]j . (
229

i ..

.4,, __ =J.l __ A&

=}l""",

bh ==0,0207-230-43=205 em}.

-../J'

228

3. DimenzionirBnje AB sklopova

prema granicnom staniu sloma wesieka

3, Dimenzionirarrie AB sklOPOVB prema granien6m stanju sloma pres;~ka

pa ,ce na istom mjestu smanjeno posmicno naprezanje biti

<. =~; z=k: h; z=O,943,O=38,70 em bo' z

161,38 , , t.=---=O.139kNlcm' =1,40Nlmm' >t 3038.7 '

~/,/ON/mm'

,
sto j~ prikazano j-na slid 18:0 koja predstav!ja dijagram posmicnih naprezanja ukljuci. s umanjenim dijelom.

Vidimo da je racunsko posmicno naprezanje til vece ad racunske posmicne cvrstocc t,.. za odabranu marku betona ME 30 (tabfica 21 ),3 manje od 3't,... pa nnsat osim

, 0

------~e"'e"'",";"o-Aokemite

Za preuzlmanje izracunanoga naprezanja 'tRu na dijelu nosaca A=: 93.25 qn upotrijebit d'/o,r.ezns str@QJenolre(m2,1promledaMmarCd-050em})izradene

1, <1,. ::; 31,

31,:::: 3 [,10::::3,30 N 1 mm"

od rebraste armature RA 4001500, na razmaku

1.1<1,40<3,30
Stoga valia proracunati annaturu Z8 preuzimanje poprecne sile, Kako dio poprecne site preuzima i beton, za pokrivanje dljagrama 1" naprezanja koristit cemo dijagram smanjenih posmicnih naprezanja 'tv (pog/ovIje 3. 6JJ , na duljini A.. Dio nos8ea A. oa kojem je doslo do prekoracenja granicne posmicne cvrstoCe odredit cemo iz slike 179.
Dobivenu velicinu razmaka valja provjeriti I,lporabom izrazs':

e,. "" ----- )..I."'I~ ,b

A~;"m

1000.502 0.230,0

16,6 em.

Odabrano $8115,11 em - POORUGJE 2

t

.x=t .(!C-075dl "2') 1.1,(400,0-37,50) 1,40

:=

Na dijelu nosaca koji pripada POORUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih, dvoreznih, rebrast~h stremenova. veolicine promjera 08 mm bit ce:

x=

2848 ,2em

'

e,.

I ,,= '2x-20,O = 420,0-284,82-20,0 = 115,18 cm.

Slika 179.

3 a,. ~bo =30,0 em e,. $ 30,0 em.

Odabrano $8125,0 cm- PODRUCJE 1

~-h=-43,O=28,66

cm

Smanjeno p~$micn~ naprezanje

,'t Ru

koje valja o\",igurati armaturom bit ce:

Duljina sidrenja glavne armature - na'mjestu lezaja

gdje

'tBu

:pr'e.d~~a.ylja die

pesmicnog naprezanja koja preuzima beton, a. onana

mjest~

Jz tabfice 8 za AfB 30, RA 4001500 i za dobra prianjanje.odre~imo:

koje oznacuje poce.tak leZaja iznosi:

I, = 32$ 1
Kako 5e radi 0 izravnom podupiranju (pog/ll'vlje 1.2.1.1.). du/jina sidrenja -mora biti:

t," ='2(3<,-<,,)
1 t,,, ='2(3,3-1,40)
"t8~=O,9Nlmm",

230

231

3. DimenZioniranje AS sklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

,Stvar!wJ naprezanje u armaturi zanemarivo je ked lemja za sluCaj sfobodno poduprtog
n9~ii!(;a. Pi! ;:a

3. Dimenzioniraaje AS sklopova prema gronicnom stanju sloma presjeka

NACRT ARMAT\1REAB.GReDE PRESJEKA T

raIJnsKu Quljinu sidrenja valja uZeli:

I,r'fi

POz. 20J;MBJO; RA 4001500; ',= 2,5 em

=max(0.51, ;10~; 15em) =0,51"

I, .3
32~

MJ.1:25
,I

sto znaCi da duijiha sidtenja u !ezaju iznosi;

322,2
3

2346
I

em .

BudlJll5 da sa ova duljina mjeri od teorijski -zamis!jenog lezaja, tj. od tocke R o ' sipke koje "'idU" ravno preko s!obodnog leZaja valja kraju ieiaja, odnosno na kraju grede

saviti pod kutom od 90 i prekinuti

na duljini sidrenja koju sma odabra/i.

na

Duljma sldrenja glavne armature. - na mjestu prekida DuljiOa sidrenJa glavne armature na nijestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocka

RJ naslici 180) bit ce: I, =32$,,:321,9=60,8 em (,;'$19mm).

Odabrano is"" 60 em.
bl
8SS

3~S
~-0,7S-h-"Jl,2San

~<>'Ir"2

I
x fbroj poxlcijnl

I
0;>

k ..... ! '" Ibm] p<>ticiJcll

2~O

I~

f) Pokrivanje vlacnih sila (sl. 180b)

- ki'ak para unutamjih sHa:
z = k,'f, = 0,962' 43,0= 41,36 em
- najveea <?rdinata Ii~jje

++
F" ima
vrijednost:
!inijo vlctnih silo

j";

MJz,
~

tj.linija rezultanata vlacnih naprezanja

F = max M" = 39266 = 949 37 kN

41,36

'

- ispravak vlacnih sila: v =0,75h =0,7543.0 =32,25 em

- buduCi da plostina odabrane armature iznosi Aa
SN

= 23, 72cm 2," najveea ordinata

ilije pokrlvanja maxFfJ bit 6e:

maxF"

= ,j"~ 'cr"

= 23,7240: 949,00 kN

=F"

= 949,37 kN.

f) Nacrt armature (sl. 180)

Stika

180. N,," ann""" AB g,ed. ,,,*'a T,

POl. ]OJ

a) UzdUznj i poprecnf presjek b) Dijagram vfacnih sila (linijs pokrivanja) c) Dijagram posmicnih naprezanja

\ U svemu kao i u prethodnom primjeru"

233

;i
-j
3, Dimenzioniranie A8 sklopova prema granicnom stanju sloma pres;eka PRIMJER 3. Valja dimenzionirati AB gredu POZ 203, koja prelazi preko dva jednaka
o{vora, rnspof\a ") \" II/ - 2 .\" :UtJ III (.>1. IN!), nko volicinn stalnog opterecenja iznosi g "" lU,U kNlm', a promjenjivog p '" 25,U kNlm', Za

3. Dimenzidniranje AB sklopova prema granicno~ stan;u sloma presjeka

b) Opterecenje.
Ukupno -gra'1l(3n'o opterecenje If avis! 0 granltnoj n.:znoj sHi koju so trall. Stogs'sa promjenjivo opterecenje postaVlj~ u za to odgovarajuci polozaj (p~gI8Ylje.1.5.6.),da bi
S8

-,1 i
"

izradbu grede' upotrijebiti marku betona MB 30 i vrstu armature RA 4001500. Za nacrt annature koristiti dijagram vlacnih sila kao i dijagram posmicnih naprezanja.

potom stalno i promjenjivo opterecenje pomnofili odgovarajucim rasClanJenim

faktorima siglirnostL Vee smo kazali da je za konstruktora najzanimljiviji onaj poloia] promjenjivog opterecenja na kontinulranom nosaeu koji 'izaziva najveee moguCe

t .l

r--------'o,FF===B====rf:=Ii==;R:;~~~-~b:..'-:,F===:::;===-=="tc--__--;-___:.v'.'rii~e~d~n~O~S~ti~re:z:::nih sila.
cj Rezne sile

------~--.---.-;.-----------

.j
.
}

Ovojnice Canvelope") grani6n[h momenata savijanja j poprecnih sila odredif Cerno primjeno~ tablice 19 (kontinuirani nosaei s dva jednaka polja i s jednakim ra~poredom optereeenja-jednoliko rasprostrtim optereceQjem). Kako je iadani nosat simetriean, .za crtanje ovojn[ca dovo1jno je odreditJ najvete j najm<3nje v~jednost[ momenata s8vijanja i poprecnih sHa sarno u prvom polju i u

lezaju B.
Slika 181.
a,joll 370 110,30 3.70 [10,30 j,70

Armiranobetonska kOntinuirana greda s dva jel:lnaka otvora

a)Tlocrt b) Poprecni pre"sjak

11

11

11

g HO,30o

Rezne sUe
maxA{AB~

kg
0,070 0,070

kp
0.096

a) Staticki sustav (sl. 16'1)

BuduCi da je strina teiaja b :=: 0,30 m manja ad jedne desetine svijetlog otvora b < (/1/0)10' racunski raspon dobiva se taka da se svije,W otvor poveea za sirinu [ezaja:
1:= lu +h =- 5,10+Q.30::: 5.50
III

MsCU ,HSlI
Ra=maxVAd R(I="-millVAd

...{},025

-0,125 0,375
.o.3.7~

-0,063
0,438

_ ::O,Q63

M ABu

0,070
-0,125
0,$:75

0,070
-0,125

minMsu
,Ra= VAd
kont1nu~

0,375 1,250

U statickom pog!edu z:adana greda je irani nosae s dva jednaka polla.

maxRh

1,250 --

VB/
Slika 182.
Stalicki susla" kontinuiralle grede s dva jednaka polja ;..

-0,625

-0,625

Slika /83.

po/ja'

Sheme poroiaja promjenjivog opterecenja s' prtpadnim koeficijentima kojl daju ekstremne wijednosti momenata savi!anja i popretnih sHa za slueaj kontinulrnne greda $_ dva Jednaka

234

235

oJ.

vlmenzJOntran/e AU SKIOpOVa prema granftnom stan[u sloma presieka

3. Olmenzioni""nje AB sklopova prema grani6nom stanju sloma presjeka

Shema "a".
NajveCi granieni moment savijanJa u po!ju AS Reakcija u leZaju A, odnosno najmanju vrijednost j bit ce: , .

poprecn~

sila VAd za Oyu.shemu opterecenja imat ce

za IStu shemu opterecenja reakcija.u leiaju A. odnosno najveea vlijednost poprecne sile u leiaju A bit ce:

R"" =mil/VA..{ ={O.375 32,0- 0.06345.0)5,5 =50,40 kN. pa ce vrijednost momenta sayijanj~ u prvom polju pripMABu biti na udaljenos{l:

ta Ce mjeslo n-ajv8eeg momenta u prvom po!ju biti na udaljenosti

x

Pripadni moment sav/janja nad leiajem B

R""

-.

(P.+g.J

174,40 _ 2.26 m. mjereno od JeZaja A (sl. 184). 45.0+32.0

M,. =(-0,12532,0-0,06345,0)5,5' =-206,75 kNm

Poprecna sila u leiaju B

Pripadni moment Savijanja u polju Be

min V" = (-0,625 32.0-0,063 45.0)5,5" -125,60 kN pripM,e.=(O.07032,O-0.025 45.0)5,5' = 33,72 kNm.
Pripadni moment savijanja nad leiajem 8
Shema" c" Najveci granicni moment savijanja nad lezajem B

pripM.. =(41,12532,0-'0,06345,0)5,5' =-206,75 kN""

Vrijednost poprecne sile u lezaju B

V~ =(-iJ,025''32,O-O,56245,0}5.5 = -249.00 kN V" =(0,625.32,0+0,063' 45.0)5,5" 125,60 kN

minM,"

=-(0.125 -32.0+0:125 45,0 )_5 ,5' =-291,15 kNm

Poprecna sila u letaju B - Za ovu shemu opterecenja reakcija u lezaju B doseze najvecu vrijednost ( maxRb ). a buduci da je opterecenje postavljeno simetricno, p<?precne sile V lijevo i V desno ad !ezaja B bit ce jednake:

Sn.ema." b"
NajveCi gra-nicni moment savijanja u polju Be

maxR, = (1.25032,0+ /,250 45.0)5.5 = 529,36 kN minV" = -(0,625 32.0+0,625 45,0)-5,5 = -264,68 leN
. Pripadni momenti savijanja u poljlma AS i Be

Zbog simetdanosti nosaca pripadni moment savijanja u polju

mo~enta savijanja u polju AS

Be odgovara velicin

za

slueaj shame "c(

I::!

'.

marM Jew = maxM .lBw

::::

198.44 kNm (fla udulj"(!1tosti x

2.26111 mjln'flO od /ciaja C)

..
Za istu shemu opterecenja reakcija u lezaju A, oqnosno poprecna sile VAd bit ce:

Pripadni moment savijanja u po!ju AS odgovara ve!icini momenta.savijanja u po!ju za slu~j she.me "a"

Be

R..

=v" = (0,375 '32.0+0.37545,0)5.5 =158,81 kN,

236

237

.
3. Dimenzioniranie AB skfo{Jova prema gran;c:nom staniu sloma presjeka
pa ce vrijednost! pripadnih momenata u prvom I drugom poJju biti na udaljenosti
,J

3, Dimenzioniranje A8 skfopova prema granicnom stanju sloma pros;eka

qu"9~ t

Pu

.r =

'~

i ,
!

(g"

R,,, 158,81 ::0 2 , 06 - ___ + p,,) 77,0

Ill,

' '" IeZ8Jeva ' I 184) . mJereno 0d kraJnJlh (s.

A~,IIII)IIIIIIII

i I II [TI 111111

" -k

I~S,So..
,

Smanjenje momenta u leiaju B

Uzet Cerna da je greda monolitno povezana s letajem B (pog/aylje 3.5.6. sl. lu8), za moment savijanja, odnosno za dimenzioniranje, uzimamo anaj od momenata na rubu leiaja koji ie po 5YOjOj apsolutnoj vrijednosti veGi. Kod nos8ea jednakih (~!i prib!izno jednakih) raspana, kakav je nas s!ucaj. oni su jednaki i iznose:

bI 2.26
2:,06

!
"

M 81=

M' M

s:=mm

bV" , 0.30'264,68 iI"+-2-=-29J,J5+ 2

-+-~I.5,-7
251,45 kNm,

+I

! Ii ,"' _2-,'~",.5c.7-il,...
t
:1.26

11-1

Na osnovi dobivenih vrijednosti mogu se odrediti ovojnice najve6ih po~itivnih i

najveCih negativnih momenata savijanja (max.Mu> minMJ i poprecnih sila (maxVu> minVu> sl. 184).
,

dl

Dimenzioniranje

IS8,6!

I} OimenzioniranJe prerna granicnom momentu savijanja

U ovom primjeru, za zadane dimenzije nosaca "30/50 em, valja proracunati, odnosno odabrati i razmjestiti armaturu prema izracunatom granicnnm momentu savijanja i prema poprecnoj sili (sf, 184). Buduci da su dimenzije poprecnog presjeka zadane, prvo valja izracunati staticku visinu h, sto znaCi da moramo pretpostavltl udaljenost tezista armature do vlacnog ruba presj~l<a, Hi S8 pos[uziti vee spomenutim izrazom:
It ",O:9d =0,950,0= 45,0 em.

..... V;..;-SO,40

50,4(1

1,57
j:;~l

2,26 249,00 264,68- """Val

t7':r,:"

"

~
"

Slika 184.
Potrebna.'p~~_stin~ armature

Ovojnlce momenata Savijanja [poprecnih sHa kontinuiri'.lnog nGsaca

a} Statickl sustav

'

b) Ovojnic~ najvecih I'najmanjih pozitivnih i negativnih mo'menata savijanja

j"

Pol i e .1- t, ,2 (Aa i Be)

maxM" = 'J98A4kNm h =45 em

c) Ovojnice najvecih I najmanJih pozitivnih i negativnih Aopretnih sila

Glavna armatura

L '1
L 'J

, ,

238

239

y,

...... "

.... , ... ..... " ' ....

Prelpostavlja se da neulralna os prolazi ploeom, Ie sudjelujuCa sirina slaticki aklivne pIQCe b.iznosi:
bO {

"1"'''1.0' "''''VjJVYC /:I''''''"d }jlaTm;//urrr

~fanJU

sloma pres/eKa

+20d

"'"

30-+2015 = 330

em

Stvama staticka visina

h;", bit ceo

b =min b, +0,251, = 30+0,25 (0,8550) =140 em

e= 450 em .

M'i!!rcdavno b = }40 em.

k/,b i

.Za debljinu zastitnog sloja betona odabire se ao '" 2,5 em, dok su za 'g!avnu armaturu odabrane sipke promjera $16 mm i stremenovi $8 mm, te ce ukupna debljina ploce biti: . . . h

. - - - - 3,779.

43

=500 2,5 08-1.6/]; 45.9 em = h"" = 45.0 em.

/19844
" 140

Vidlmo da je pretpostavljena vrijednost staticke visine priblizno jednaka stvarnoj statickoj visini. Buduci da razlika fezi na strani sigurnosti i nije veta od 5% ovaj dio pror'acuna smatramo z8vrSenim:

$ada ee:mo provjeriti polataj neutralne osi uporabom izraza

x=: k.f -h:::. (/091,45 = 4,09 em < dp
=:

Lei a i B -Glavna armatura

minMu = 251.15 kNm b = 140,0 em, bo = 30,0 em d = 50,Oem
h = 45,Oem

15,0 em.

Pretpostavka 0 polczaju neutralne csi je tocna.

98 1.:. -c-.:. ;;,:4,,4-:-:: = 11 ,39 em'
0,96845 - 40

k.. =

RJl
45 25145 30

= 1,554

. 0,2 3' 50 30 A,,/kf,,=Jl""it A6= 100' D _ "'" , em'

il_

=O.405.~:; =0,405 2~~5 =0,0207 =2.07%

NAPOMENAI

'" g.-..... c:=Jl ....... Ab = 0,0207 140- 45 = 130,4 em!,

Odabrano je 6\j}16 mm, RA' 4001500 (Aa Slv = 12.06 em 2) smjestenih u jedan red itahUca 13). i montazna armatura 5 $12 mm, s razmjestajem prikazanim na slid 186.

Ukoliko bi izracunana vrijednost koeficijenta k"b' za marku betona ME 30, iznosila manje ad k hb "" 1,201, relativna deformacija armature bi!a bi manja od Co < 3%Q sto ukazuje na cinjenicu da se pres]ek mora dvostruko armiraH!, no to ovdje nije slucaj.
mmM 25145 , A = - - ' - ' == =1583em"P" k,.hO'" 0,8824540 '

za poprecnu anmaturu odabra! Camo stremenove promjera $8 mm (zbog d =

naprezanja
'tu'

50 em J. dok Cerna velicinu njihovog medusobnog razmaka odabrati po izracunu posmicnih

A

"-

=" .

~-

A,= 0,2140.50=14 Oem'

"

100

'

Koeficijent arrniranja

~"'"' =0,405'/,
=0,0080=0,80%>~.;" =0,20%
A" "., = ~._ A.

";0,405

0',;

40

,OJ =0,0207=2,07%

"

= A"" = 12.00 bd 30,50

= 0,0207 -30 45 = 27.90 em'.

Odabrano je 8$161111JI. RA 4001500 (Ao S(v = 16,(J9 em l) smjestenih u jedan red na duljini hI! + ~. bol2 (s1. 150l)) i montaz.na armatura 5i.{l/2 film, kako to prikazuje x/ika 186.

240

241

3. Oimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka

Za poprecnu armaturu odabrat Cerna stremenove promjera $8 mm (zbog d"'" 50 em), dok cemo velie1nu njihovog medusobnog razmaka odabrati po izracunu posmicnih naprezanja 'tu '

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanlu sloma presleka

t~=~: ;:=O,9h; z=O,9'45.0=40.50cm,

b;:

t~::::-----,,--{),li()k.Nlcm

134 ,()()

30,40,50

:::.:/,/{)NIIIIJII

"-1:,

"-i.l0Nlmm,

Koeficijent armiranja
5tO
==-

1 ______________________~_"__~b~.~d__~1~40~.~5~0______________M~ .._"______ . __________________

A",,,. ==- 16,09 "" 0,0023 =. 0,23% >

~ 0.20%

-t______~ffi:z~m~a:k~:lz~m:e:d:u~s~tr:e~m:e:n:o~v:a~o:d:a:b:ire:m~o~:
2 "3
$.

znaei da nlje potreban proracun strem~nova za preuzim.anje poprecne sile, ali ih iz konstruktivnlh razloga morama predvidjeti. Prema krlterijima (pogJllv/je 3.6.5.) za
2 3

________~__________________________
' ,

!
j

A",~. < A~

'"itT

e $.-h=-45 0=30 0 em e,,::;;b=30,Oem

Stvarna staticka visina h.t(V bit ce:

hst" =d-a; a= Go +q,. +$1 2, h,,,. "" 50,0-2,5 -0,8- 1.6 / 2 = 45,9 em"" 11p"" "" 45,0 em.

e,
Odabrano $8130 em.

30,0 em.

Presiek liieva i dasna ad laza/a B

Il) Dimenzioniranje prama granicnoj poprecnoj sUi Presjek ked JeZaia Ale
marVlJ = min V,
I

=-~

R e , 529,3i' =-----=264,68 kN 2' 2

Za najvecu poprecnu silu u lezaju A. maxV;t",,174,40 kN Izracuna se pripadno

posmi~

Poprecnu silu u podrucju le~aja (pogJRvljeJ.6.J, sL 136b) umanjit Cemo za iznos:

-/
!

mo naprezanje 'ttl
< =---"
marY" bo ' Z

t.v' =t.V' =(b+Ud). /.I" [I" 2 q" t.V' =t.V' =(0,30+1.5,o,5),77 0=40 42 kN e" . 611 2 .'"
te ce s tim smanjenjem mjerodavna popre'cna sila Vtlr biti:

Poprecnu silu u podrucju lezaja smanjit cemo za 1zn05:

t.v,.

=('~I, +0.75.d }q"

2 . .

V~", = V~:" :::; maxVL -llVL

o::z

264,68- 40.42:= 224,25 kN.

tu U

t.V, =(5,50-5,20 +0.75.0.50).77.0=40,42 kN,

Sada cemo provjeriti racunska posmicna naprezanJa poprecnu silu V AfJr

't

odnosu na mjeroda'lnu

te ce s tim smanjenjem poprecna.sila Vur biti:

v,'"

=max V," -t.V" =174.40- 40,42 = 133,98 kN = 134,00 kN.

"

= VAl" , z=O,9h; ;:=O:9.45,0=40,50'cm,

b."z

""'11=
Sada cerna provjeriti raeunska posmicna naprezanja tu U odnosu na mjerodavm.l poprecnu silu YAtlr

224.25 1 1 =O,184kNlcm-=J.84Nlmm >""'r=I,lONlmm. 30, 40,50

\, Vidimo da je racunsko posmitno naprezanIe 't~_ vete ad racunske posmicne.cvrstoce ""'r za odabranu marku betona ME 30 (tablica .12 ),a manje od 3"tr pa nosac osim PODRUCJA 1 ima i PODRUCJ" 2,

242

243

,.

.... ....""Q'r ... "i'mtlfITtt /if:j

Do~ivenu ve!icinu razmaka valja

SKIOpova

prema granicnom stanju ?/oma presjeka

1', <'t~

:;3t,
1

provjeriti uporabom izraza:

3t,.

=:

31,/0 =:= 3,30 N / mm

1,1 <1,84 <3,)0

e _ A:,;'m _100 0,502 _ /6 7() em , ~.'" ,b 0.1,30,0 '

U

Stoga valja proracunati annaturu za preuzimanje poprecne sileo Kako

Qvom slueaju
Odabrano ~8112JO cm- PODRUGJE 2 Na dijelu nasata koj! pripada PODRUCJU 1 posmicnih naprezanja, razmak okomitih, dvorezmh, rebrastrt.'i stremenova, vellcme promJera 418",,11 on Ceo

dio poprecne- sile preuzirna i beton, za pokrivanje dijagrama l' naprezanja koristit ~rno dijagram smanjenih posmicnih naprezanja tu (pogIJlYfje3.6J.),' oa du!jihi A. Dio nosaca }.. na kojem je doslo'do prekoraCenj8 posmJcne tVrstoce odredlt cemo IZ

sIike 185.

T,: r=
x::::::

t., (344,0-0,15 -0 ,75 d)

i
Slika 185.

'"

. 1,1,'(329,0-33,75) 17426 ' em, . . 1,84

2 2 e" '5. -h =-45,0 = 30,0 em 3 3 e,. Sb=30,0 em

e~.

5. 30.0 f;m.

).. =344,O-x-15,0= 344,0-174,26 -15,0 = 154,74 em,

O,iSd

Odabrano $8130,0 em- PODRUJE '1

Smanjeno posmicno naprezanje "fRu koje valja osigurati annaturom bit

ee:

Duljlna sidrenJa - na mjestu lezaja Najprije jz-tabliee 8 za ME 3D, RA 4001500 i za dobra prianjanje odredimo:

t""

=tu -1' 8u '

I, = 32$
Kako se radi 0 izravnom podupiranju (pogiavije 1.1.1.1.). durjina sidrenja mora bi[i:

gdJe"tBu predstavija dio posmicnog naprezanja koje preuzima beton, a ono na mjestu
koje oznacuje pocetak lezaja iznosi:
T

~"

=~(3T
2
1

'

-T )

"

'so = 3/~(4)'
Stvarno naprezanje u armaturi zanemarivo je oa mjestu Podupiranja (leZaja), pa za
racunsku duljinu sidrenja valja uzetl:
, J

T,,, ='2(3,3-1,84)
1: 8 "

=0,73 N I mm

pa Ce na istom ~jestu smanjeno posmicno naprezanje biti

T",

Is(e!)

:::;;

max( 0,5 (, .. 10$; 15cm):; 0 ,Sis'

= T" -T,,, = 1,84-0,73 =J,J J N / mm'

sto znaci da duljina sidrenja na mjestu Jezaja iznosi:

I

stoJe prikaiano i n'C! slici 186 d koja predstavlja dijagram posmicnlh .naprezanja uk!ju-

, Za preuzimanje izracunanoga naprezanja t

.

avo sa smanjenim dijelom.

2 1 I, 32$ 321,6 ::--1 !::-=-=--=J7 06 em. '"32'333 '

odnosno poprecne slle na dijelu nosaea A. = 154,74 em upotrijebit ceme okomite dvorezne stremenove (m '""2), promjera 98 !11m (A.,= 0, 50 em1) izradene od rebraste annature R.A 4001500, na razmaku
Ru '

I
I,

Buduci da se ova duljin? mjeri ad teorijski zamisljenog Jeiaja, tj, od tocke Ro. sipke koje "idu" ravno preko slobodnog leZaja vaO<\.na kraju lezaja, odnosno na kraju grede saviti pod kutom od 90 0 i preldnuti na duljini sidrenja koju sma odabrali.

e,,:::: A,;,,mcr,.; _ 0.50}40 =/201cm (T,,-,T,/b 0,11130,0 ' '

245 244

i..

_":,~,.

___,,,,,~-._~ .....~ ....,.,,-.~t-.,.,_

"'?

_,~Y.~~...;..:.:...:.-;;;,. ';";;'0'-;';":";&;;;':<

727

-'.,t'

'Af1:il;1I;"n,,"

"..-~~,

.......--...

~
'.I'

NACRT ARMATURE KONTINUIRANE GREDE

POZ. 203; MB 30; 80= 2,5 em

MJ,1:25

o,30l

bl

c ""

~
,

f;;;;=~:~~~i'!'; ~ " i , ! ~ I , ! ~ I ~ j 6 ' ; : ~ ~ ~ : ~ f ,~" \'j~"o ,~,jm' ,~

,,'
..-:.--'
395:':;,5':; .'
!1>9.r~

159,74

395,26

ta!3~fl~{9:

:111130,0:::.1 2. 0 1[,18/12),81 I 'bl8!! I 2,O-~. nII

~8/~Cr;:m-lh(9'

~.

",
~

"" ~ ~.

OJ
~ 0-

II

""

"5,50

[] 'I
}

0,

posm,tnih rv:p-eZCI1JO km " I ",

1 '

1,5,>0

IT tlj"': ,5,H"~
" ""

"

I~

so

I" l

,I

----

--

~ I~ g
g;
~
~

-_!<qJJ1!iiilIIILIH

I~!!ll~Jrl!'!!!'tb,!
~-~

------

I! !

~
iJ' ~ ;0'

'"

rOOR~)tJECD
1~5.SQ

POORtlC:::~~~RUtJ[@ , --'='-4--

f'ODRUCJEQ)
I~S,SO

i
~I d~
9'\
~
k=~47

2S

M(BO l-94

,I

J.ljerllo vlcCnih situ lClll . 300f<U

++

v-O,TS-n 33,TS
M

r--,dJtlffifl~WT1S ~I~ ! i-,-- ~!

... ~I
I
I

-A

+1-

-++
~

v w J3, r~

'-- .!.'~

R't

f=42",12""" l-250 k<>1l-~

f'''1I

[,n,!o pckrivmjoI.lu/I:-I'rlijo

'"

L~~~ ~l~

2~12""" k,,",-~

j.

i]
"

,j,
~

"" 3'
tJ
~

"

~:

2~16m. l-25S k"",-~ ~t'&.t. L-465 kOlll-8

2~r5mm

is'

L-56S
665

,"

~M-~

" '"
OJ

160

6'

"',
Slika 186.

(fJ

211-12.... L-5TS ~"",""4

<D ill

2t!-1 ~_ k.... M~

cD
(j)

3,11100..

L~595

h'''ME

3;16.-..n k0rf0-6
2<J1&.t.
kOO'l-~

575 2..16=l-4TS k",,-4

Al.5
(j)
,J~IS-

L-320 1:"",-2

I,

<J)

l~I&.;.I:OM2

310

g' 0_
'J

OJ 2,

Nacrt annature AD kontlnuirane grede -POl. )oJ

a) Utdufni presjek

b} Dijagram posm!enih naprezanja c) Uveeaoi popretnl presjek u poliu

d} Uveeanl popreeni presjek na lezaju

'rn! ''" '0-

2
'

J !11,

'');:

e) Dijagram vlaenih sUa (linlja pokrivanja)

""

I) Oblikovanje armature

3., Dlmenz;oriiranje AB Sklopova prema graniCnOm

DUIJina sldran!a - na mjestu prekida
Oull1na sldrenja gfavne. armature na mjestu gdje ona vise nije staticki potrebna (tocke

stan;u sloma presjeka

3.9. - SITNOREBRASTI-GREDICNI STROP

.Sviadav~nje. velikih

Rj I R] na slid 196) bit ee:

I,
~ 32$~

32-1,6 ~51,2 em(za $16mm).

raspana u armjranobet~n$kim konstrukcljama. zahtjevalo bi izradbu izrazito debete i teske armiranobetonske ploee. BuduCi da bi pJoCa morala zb.og raspons biti debefa, a onda j teska, vlastita teiina dosegla bi visok udio u uk4pnom aptereceriju. Nakan nek09 (granicnog) raspona potrebna se annatura fie bi jma!~ gdje ugraditi, a i naprezanja u beto"nu prekoracila bi dopustivu granicu. Staga se umjesto nie izvodi tanka ploca na nizu paralelnih rebara (monolitna veza), Ciji medusobni razmak rhjeren od osl do 051 rebra nijs veei od 75 em (sf. /97). Ovakva konstrukcija naziva se sitnorebrastom-gredicnom konstrukeijom. Zbog njezine verike pnmjene u med"ukatnim skfopovima u uporabi Ie i iZraz - sHnorebraste stropne konstrukcije (silnorebrasti s1ropovi)." Najveea dopustena vrijedoost optereeenja kojom mogu biti optereceni gredicni stropovi iznosi p :.; 5 kNlm 2 (ukupno k?risno opterecenje bez vlastite teiine),

e} pakrivanje vlacnih sUa (sf. 186e)

- najveee Ordlna~e, odnosno vejleioe v!acnih sila

Fu
Slika 187.
Presjek. sitnorebrastoggreditnog stropa

palje 1 I 2...F. ~ mJxMJ z ~ 19844143,56 ~ 455.55 kN leiaj B ....... F. = min M. 1 z ~ 25J45139.69~ 633.53 kN

- ispravak (korekcija) vlacnih sila

Ploca kao sastavni dio gredicnog stropa preuzima uzduina tlacna naprezanja ad savijanja" Ploea se'me6utim savlja i u smjeru okomitom na rebra, pa i za to naprezanje mora biti armirana. Debljina tlacne ploCe iznosi .najmanje 1/10 osoog razmaka rebara, an ne manje od 5 em. Za plocu sitnorebrastog' stropa nije potreban staticki prbracun. Armatura ploce postav!ja se okomito na smjer rebara 1 valja je Izves,ti uvijek kada je razmak rebara veei od 40 em. Armatura ploce sastoji se od najmanje 4 $6 mm/m, odnosno od armatumih sipaka promjera $6 mmpostavljenih okomito oa smjer rebara, Iznad ave armature u plocu se pastavlja i annatura usporedna s na svakih 25 armaturom rebra, i to najmanje 1 $6 mm izmec1u rebara. Eventualne negativne momente savijanja u ploti, preuzimaju prijepusli stremenova kojima su an:niranarebra (sl. 198). l!zduzna rebra povezuju vlaeni i lIacnl pojas sltnorebrastog sklopa. preuzimaju kose vlacne sile i sluze za smjestaj armature u vlaen~m pojasu. Popreeni presjeci uzduinih rebara mogu biti pravokutnog iii trapeznog ob1ika. Trapezni oblik povoijniji je od pravokutnog jer omogucuje lakse skidanje opIate. Sirina rebara mora biti ~ 5 em (5-12 em), dok ukupna yisina ne smije biti. manJa od t 115-1/20, nj

- najv~6e ordinate linije pokrivanja maxFa

polje 1 i 2 ... max F" = A",,,. '(J.{ =- 12.06 40= 482,40 kN > F" 'leiaj B ........ min}: =- Aun. '0'", =- 16,09' 40 = 643.6~ kN > F"

f) Nacrt armature (sl.-180)

Naat armature' kontinuirane armiranobetonske grede POZ. 203 prikazan je, na slid 186 j za njega vrijedi sve ono to smo kazali u poglsvlju 3.4.3. i poglavlja 3.4.4.

em,

veta oct 40 em,

248
., ItS

249

3. Dimenzioniranie AB sklof!.ova erema flranicnom stanlu sloma e.resieka

3. Ofmenzionlran[e AB,sklopo~a prama granJcnon; stanltJ_s,?ma .pre6/e!W

Na Primjer, u sfuCaju preoptereeenja jednog uzduZnog rebra zbog pojave pojedinatne sil~ > 7.5 kN {iIi:.korisnog optereeenja p > 3.5 kN/m 2 }, rebra za ukrueenje prenose die,
terata (oploro-oonJo) nn slJsjodnn robra. Sloga izvedbu poprecnih rebara valja oslguratl na otprifi\<e svakih 3,0 m raspona (mjerend u smieru uidu.tnih rebara). odnosno za

Vee smo rekli da osni razmak izmedu rebara izno~i ~ 75 em (4~75 em). Ako bi razmak bio veci od 75 em, sustav sltnorebrastog stropa gubi. svoje osobine i prelazi u konslrukclju koju nazivamo p!o~ s rabram 111 presJek T (pOgbH'IjLJ.7.). Armatura 'uzduznog (glavnag) rebra sastoji se ad glavne armature, konstruktivne

(montalne) armature i stremenova. Glavna annatura preuzima vlatna naprezanja,

dok konstruktivna armatura s!uzi za postavljanje (montazLi) stremenova. Stremenovi imaju zadatak povezfvanja vlacno9 i tlacnog pojasa betona, te preuzlmanja poprecne site. Obvezno se jzvode zatvorenog oblika s prijeklop9m koji osigurava vezu rebra s plocom i preuzimanje vee spomenutih negatlvnlh momenata u p]OC1/sL ]88). U UZddznom rebru stremenove valja razmjestili (postavHi) s najveCim razmakom prema tabliei 23.

rasponp stropova od:

- 3 do 6 m valja 'postaviti jedno rebro za ukrucenje, - 6 do 9 m valja postaviti dva rebra za ukrueenje, 9 do12 "' \81ja-tx>stffililH_"'f.iz",a"",Ull<kltru"'''a9!"'i<je;..-~_ _ _ __

:;!
;,<

.!~

;~

:i

,
Annatura stremenova
GA 140/360 RA. 4001500 PODRUGJE 1 PODRL!CJE

TabUca 23
PODRUGJE

2
20cm
25cm

3
15cm

l ! -113., I e::ii2:"l.lre"""", 1

Popre13na rebra izvode so iste visine kao j uzduzna rabra. Da bi opravdala svoju u!ogu, odnosno da bi ucinkovito djelovala, rebra za ukrucenje moraju imati istu krutost presjeka kao i .9!avno rebre. Ova se rebra ne proracunavaju vee. sa annlraju konstruk\ivno .

25cm 30cm

20 em
slrata"l ~/ ...

SJika 188,

Oblik Slremena za armiranje

rebara sitnorebrastoga stropa

Slika 191J.

Rebra se armiraju parnim broJem sip aka (min. dvije Hi cetiri), ad kojih polovinu ukupnog broja vodimo ravno p";eko lezaja, dok se druga polovina maze prekinuti ranije,. prema dijagramu v!acnih slla. Za sirinu rebra ad 10-12 em sipke glavne armature slazu se jedna do druge, dok se za sirinu rebra cd 6-9 em sipke slazu jedna iznad druge (sf. 189).

Sitnorebrasti"9~edil!ni strop
a) Presjek (popral!ni) 1-1
b) TJocrt

c) Presjelc. (uzdufni) 2-2

Slika 189.

RazmjEffltaj armatumlh sipaka

u rebrima odredenih
~irlna

b,. -(lO-!!lm

Armatura rebra za ukrucenje sastoji se od dvije srpke, od kojih se jedna P'Qstav!ja u go"rnlem, a druga u donjem dijelu presjeka. Ukupna plostina armature svakQg .reb~ za ukrueenje mora i:~nositi onoliko koliko i plastina armature glavnog rebi(l. Izmedu rebara moze -se posta viti ispv~a od supljih tijela (uloZaka) . i~punu najcesCe Cine posebne vrste suplje opeke (sl. 191 ). Osim 5tO ima funkciju tzv. izgu~ bljene opiate. zadatak je ispune osiguranje zvucne i toplinske izolacije, kao i posti
w

l 1

.ovu.

U gomjem ,dijelu rebra postavlja se montazna sipka 416

mm koja ide usporedno

rabram, a povezuje S8 sa stremenovima (sf. 187). oa hi se osiguralo zajednicko djelovanje uzdufuih rehara i sprijecHo njihovo izvijanje (pri vecim. dl!!j~nama, odnosno rasponima). sitnorebrasta konslrukcija izvodl Se s poprecnim ukrucenjima - poprecnim reb rima koja joj jamee poprecnu stabllnos! (sf. 190 J- Isto se odnosi! na fito bolje rasprostiranje 9pterecenja.

zanje ravnog podgleda (donja ploha stropa).

Prillkom proracuna ovih vrsta strop nih konstr'ur<cija, sudjelovanje elementa .ispune u zajednickom djelovanju ne uzima S8 u obzir. Ttacna plata U ovam slueaju ne smije bili tanja cd 4 em.

250

251

3. Dimenzioniron!e AB sklopova prama gran;cnom stt,mju sloma presieka

Za armlranobetonske rebraste stropove razvijeni su razni sustavi kao i gotove gredlce. Proizvo6acllspune lsponutuju za elemente Me ih ispiluju ovlaMene uslanove (IGH) tabele za dimenzioniranje (vidi u pologu), iii daju gotove statieke proraeune . Bez obzira oa tip sitnorebraste-gredicne konstrukcije od izrazitag je znaeaja da su
ploea i rebro povezani u monolitnu cJelinu, kako bi djelovali k-ao gred~ presjaka T..

3, Dimenzioniroh;e AB sklopova premagronicnom stanju sloma piesjeka

a) Aka' neutralna os pro!azi tlatnom plotom rebro dimenzloniramo kao prav:bkutni pmsjek, d!menZija b x d, gdje je b - sudjelujuCa sirina ploce koja odgovara velicini

a) Gredlea FERTSTROP---a
b} Aksonometrijski prikaz

b) Ako neutr~lna os prolazi kroz rebro, a gomji dio presjeka (ploCa i dio rebra) jepri '. -tom stfaeen. reorastl strop dimenzionirat cerna kao presjek T, gdje zanemarujemo nosivost stlaeenog dije!a rebra., (presjek racunamo s n7'fskoristeniin naprezanjima (priblI2an proracun presjeka T, pogfavlje .1.7.1.2. ).

razmaka izmedu rebara.

9.1.1.2, KONSTRUKTIVNI ZAHTJEVI ZA PRIJEV0Z.

SKLAPANJE I UPORABU FERTSTROP;-ova Prilikom prijevoza u prijevoznom sredstvu (npr..kamionu) gredice se slaiu na dvije poprecne- letvE? postavfjene na 1_,0 m od kraja gredice. Drug! red gredica, takoder S8 slaie preko podloinih letava koje se nalaze toeno iznad prvih poprecnih letava, Na "ovaj nacin doputeno je sloiiti 6 - 8 redova gredica.

3.9.1. POLUMONTAZNi GREDlCNI STROP SUSTAVA FERT (s/, 191) 3.9.1.1. OSNOVNE ZNACAJKE FERTSTROP-ovl predstavijaju ldealnu komblnaciju opeke, betona i annature. Kruta
armatuma gredica omogucuje wlo brzo sk!apanje (montaiu) bez uporabe _ opIate. Ispunu cine suplji u[osci (stropni clementi izra6en! opekom). Podgled je ravan I say ad opeke. TeZina gotove gredice je svega 6-8 kg/m sto je vearna podesno za prijevoz,

Za vrijeme skJapanja Fl;RTS'TROP--ova postavljaju se celicne (iii drvene) potpore s

poprecnim dNenim pbdv!akama. eljl raZl'nak iznosi najvise 200 em (sl. 193). Podupi ranje valja zadri.ati najmanje 7 dana nakon betoniranja, s napomenomda se'strop ne opterecuje u punoj mjeri ranije. Nalijeganje nosivih gredica na lezajeve moze se izvesti na dva nacina: a) Taka da nosac ne nalijeze na zid vee kanalica (illjeb) do!azi do zida, a armatura ufazi u serk!az (poprug) za najrnanje 12 em. b) Taka da kanalica nalijeie na zid 4-6 em, a armatura ulazi u s~rklaz za daljnjih 12 em (s/. 192).

'I.

prijenos I sklapanje.

Gredlce se narucuju prema nacrtu l1i sklci j z~danom opterec~nju.

TEHN!CK! PODACI

Vr:sina gredi!.."EI ...........,-....................... h '" 4 ern

Najmanja debljina betonske

ptoee ... d ""

4 em

esr. razmak izme/1u gredica ......... b ., 40 em

U~kgredlcazalm2J...................

2,5m
10 korn
.~,.

UtroSak opoka za [ar].....................

UtroSak beton'a

po [m 2J plo6e .......... o!<o 0,07 m3 Masa gotove g-rediCe ....................... g = 10 kg/m

j-..

._.....,,,..

,bdll~' .,..".r~'.

Masa ispune {uloska) ...... ,. .... :.. oko 5,50 kglkom

Masa Ilbetbnlran-e konstrukcije s

>
/'
Naiijegal'lje- kanalice armatume gredice na lezaj

debljlf\Om b6tooske plo?'..e 4 [em] .... !} Of' oko'260 kg!m 2

""

252
.HalAl

.. ,,-_...........

""

253

3, Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom sianju sloma presieka Kada je raspon gredice""veci od 3,5 m, u polovistu raspona valja predvidjeti Izvedbu poprecnog re-bra za ukrucenje, Poprecno rebro za ukrutenje postavfja se kod stropova FERT na razmaku od najv(se 2,5 m (sl. j 93). Stropovi do 4,9 m raspona "moraju imati jedno rebro za ukrucenje u polovistu raspona, a stropovl od 5,0-6,0 m dva rebra za ukrucenje u treC1nama rasponfl~ Izradba ovih rebara postlie se razmicanjem
stropnih elemenata (uloiaka) za 12-1;; em. S donje strane, na mjestu ovog razmaka postavlja sa oplata, a zatim se po!oii (uvuGe) armatura. Armatura poprecnog rebra treba po kolicini bili jedna!sa armaturi uzd.uinog nasaca (gredlce) kvalitete RA 4001500 (preporu6uje se stav!tl4 $8 mm, fl. u svaRI kOt poJedlla). /lAe6ukatne-stropne konstrukcije moraju biti povezane sa svim nosivim i veznim zidovima. Ispod pregradnih zidova (debtjine 6--8 em) u smjeru raspona moraJu se postaviti dvije grediee jedna do druge bez stropnog elementa (uloska). Pri sklapanju stropa moze S8 hodati samo preko postavljenih drvenih mosnlca. Kada su sve gredice propisno slozene, kada su postavljeni ulosci od opeke i potrebna armatura, valja l-2 sata prije betonlranja obvezno ispraU neCistocu i dobro ~avlaiit! stropne elemente (uloske) visekratnim pofijevanjem, kako bi se osigurala kvaliteta batona, odnosno kako nam za'vrijeme betonlranja ispuna ne bi nepotrebno oduzimala vodu iz betona. Marka betona tlacne place i rebara mora biti najmanje MB 20. Tlaenu" plocu treba uvijek armirati mreiastom armatur.om MAG 5001560, Q-131. Betoniranje Haene place iznad ispuna, mlnlmalne debljine 4 em, valja betonirati Istodobno s betoniranjem uzduznih grediea. rebara za ukrucenje i serklaia. Uporaba gredicnog stropa FERT dopustena je za veticinu korisnog, odnosno promjenjivog optereeenja do 5 kN/m 2.
I 11X'lJfUJ1

3. Dimenzioniranie A8 skfopova prema qranicnom staniu sloma presieka

,
3.10. ARMIRANOBETONSKI STUPOVI NAPREZANI CENTRICNOM TLACNOM SILOM ..

Ako u nosacu iii elementu nosaca djeluje sarno uzduzna sila N, tada so za njoga kaze da Je o5:no opterecen. Kao sto zn~.mo, uzduina naprezanja kod homogenih nosata 05"0 optereeenih rasporedena su jednakomjerno po popretnom presjeku. U ,graditeljslvu so plil.qeli oi/tiko optereeenih_lceRstr-t!-k-Gija: s!uPQ'<i, zido.v:, s!-a_poyi rese,tkastjb nOS8ea, zatege, lukovl i svodevi optereceni po potpornoj liniii itd. Qvdje cemo prouciti sarno 05no stlatene stupove, odnosno stupovs naprezane centricnom tlacnom sHorn. Na pocetku Cemo odgovoriti na pitanje koje se namGce sarno po sebi; zasta je uopCe potrebno armirati osno stlacene stupove? " Znamo da je beton gradivo koje dobro podnosi tlak, odnosno Hacna naprezanja: Vldjet teme da jo !-Idlo uzduine annature u preuzimanju silo za slutaj ra'cionafno armiranih presjeka oka 10 do 20%. Zar tada ne bi bile ekonomicnije i jednostavnije poveeati dimenzije betonskog presjeka za tih 10 do 20%. a stup ostaviti neanniranim. Osnovni ~azlog leii _u cinjenici sto kod vltki\:1 stupova moze doei do izVijanja pa stup nije vise osno opterecen, Drugi je razlog sto so betonski stup izloien Uaku skrac.uje uzduino, dok so pritom poveeavaju njegove poprecne dimenzije (sf. 194). Stoga postoji opasnost da srednji dijelov! stupa ispueaju i otpadr'lu, a njegovi presjeci posta-nu oslabljeni. Treci razlog je sto ne postoje apsolutno osno optereceni stupovi, jer stupovi nisu nikad izvedeni apso!utno uspravno (vertikalno) niti opterecenje od gornjih etaia djeluje uvijek U Qsi stupa!

,I

' ,

r
J

I
rosivi zid

J J J
I I I' I

~ ,

Stika 194,

centricn~

Relatlvne deformacije stupa izIofenog djelovanju tlacne sile

a) Re!alivna i.lZduzna defonnaClja_(skraeenJe)

b) RelaHvna popr8cna deformaclja (p~jrenjel

I
bl

"

:- -~

'-

",

1>3,Sm

Slilw 193.
Oplata za
sk!~panje.

stropa FERT

-41

v- PO!SSO'tH
':/\Ii'"

Pokusima je dakazaAo da u pcdruCj~ u kojam vrijedi Haokeov lakan, izme<li.r re!ativne uzdutna J ralatlvna poprecne deformaciie postoji konstantan odnos. lija sa apsolutna vrijednast nazlva

i prikazuja

Poissonavim

omjerom 1) (za beton O,OB-D.18).

254

255

~.

. . . . <,r _

, .
...... ' " . . . .

'I" " ......... ''''-'evva

P'''''''''''

}1'al" .... ,IUffl ;:iji:;jfllU \j/l.HTlCl

pr~Slf)Ka

3. Dimenzioniranje AB skfopova prema graniCnom s18.nju sloma presieka

- najmanji polumjer tromosti beto.Nskog dijela presjeka. a odreduje se arazom i~ min .= JIb min lAb' gdje je Ib mi~ najmanji (cenfrafnij ';'oment tromosti . beLOnskog dijela presjeka, a Ab -. plastina homogenog .dijela beronskog .. presjeka bez urje(:aja armature i pl/kolina.
,J
N

Na slicf 195 prikazan je armiran~ stup opterecen centricnom t1acnom silo,m. Njegova annatura sastoji se od uzduzne .i poprecne armature.

Uloga uiduine armature je da preuzme dio

tlacne si'le, odnosno dio Uacnih naprezanja i sHe izvljanja ill netocnosti izvedbe. Vama js i uloga poprecne armature iii stremenova (Inace je u slueaju stupova bolje reci spane) kojl oslguravaju toean po!oZaj uzduzne armature j spreeavajO njezino izvijanje. Stremenoyi obujmljuju beton i uiduinu armaturu te spreeavaju boene . deformacije stupa. te na taj naCin poveeavaju

Sllka IN.
. vim Euler--ova Slueaja izyijanja) tetir'i

a) S!obodna' dufjina lZvijanja; stup je na jednom kraju upet, a na dl\lgom slobodan

, "
N

b) Siobodna duljina izvijanja: Siup je oba kraja ',zglobno prievrSeen

na

lp!!lost

nosivost stupa. U tazi sklap"nja (montaze) uzduzna ipopreona

armatura tvore kruti armaturni koso

lfJ!ltosl

c) Slobodna duljina izvijanja: stup je na donjem kraju upet, a na gcm/em

zg[obno pric.vrSCen
d) Upet

I - slcl:.c&o.

.~im

elare-,tim (g'ffi, sll'"q)Nil

~(l

<LIj;N) sb..{>Q

s abje strane, a s gomJe slrane omogucenim uzdufnim pomakom (skraeenje i produljenje)

Slika 195.

Armatura osno optere6enog armiranobeton

s.kog stopa

Prema propisima za beton i armir~ni beton sarno se stupovi male vitkosti

Ai
$;

25
(~/.

3.10.1.

PRORAGUN CENTRIGNO NAPREZANIH AS STUPOVA

mogu racunati kao centricno naprezani bez utjccaja izvijanja

1970),

Proracun AB stupova naprezanih tlacn-Cim' silo'ni u smjeru uzduzne os! ovisi 0 vitkostl _ A . Sto se .pojma vitkosti tice on je vezan l)Z sve one elemente koji imaju znacajno izrazenu duljinu u odnosu na veliCinu poprecnog presjeka - vitke elemente. Vitkost se ~je definira 'pribliino, tj. kao da je u pjt~nju cisti betonskt stup bez armature dan s omjerom duljine na kojoj se dogada izvijanje i' polumjerom tromosti (karakteristikom poprecnog presjeka koja nam daje krutost na izvijanje):

A.. , =-'-'.
lb mill

i-" I

ii-" ','
II
"

II

25

gtijeje:
Ii ... duljina izvijanja pod kojom u praksi podrazumjevamo razmak Illiftih tocaka momenaa savijanja. a koja ovisi 0 vlsini stupa i naCiml njegova prikljucka (pricvrscenjaj na astale elemente (51. 196 j, S/ika 197.
Tlac.no opterecen konstrukcijski elemenl-s\,up a) Tlacna

sila

koja dje!uje cenlricno--u smjeru uzduine osi

b) b:vanosno (ekscenlncnO) djell1juCa Haena sila - nedeformlrani sustav c) Deformlran, sustav 5 Izvanosno djelujueom tlacnom silom

...''''..........___

256

.,.~[.,,.."-

257

Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stan[u sloma presieka

3, Dimenzionlranje AB Sklop~va prema grar.ftnom slan/u slom~ p,ffllJleka

3.10,1.1. PRORAGUN AS STUPOVA KAD NEMA IZVIJANJAKAATKI STUPOVI a) Odret5ivanje vitkosti

Svi AB stupovi cija je vitkost veca, moraju se racunati kao izvanosno (ekscentricno) n:1prn7:mi, Ij. kno <in SII njihovi prosi8r:i 0p!0rE!cnni nrnni(:nom normn!nom sHom H" j (a!lernativno) granicniln rnoml"~ntoln ~.<.lvij~l\ji:;l;

M,,=N,,(eo+ej).
oka one osi oko koje bi nastalo lzvijanje (sf. 197c), Pocetni ekscentricitet eo koji izvoditcljske pogreske iznosi:

.Prvi korak pr[ odredivanju vitkosti odredivanje je najmanjega polumjera tromosti Imin danog izrazom (geometnjS

obuhvaca neizbjeine

s a Ie e
'A
Postavlja se pitanje, zasto trazimo najmanji polumjer tromostl. Odgovor glasi: zato jer se izvijanje stupa uvijek dogada ako one osi oko koje postali najmanji mOment tromosti (In/in) - oko te osi presje~ ima najmanji otpor vanjskom dje!ovanju. Moment tromosti i nacin njegova odredivanja avisi 0 obliku poprecnog presjeka. Za svaki poprec.ni presjek postoje dva glav~a momenta tromosti, najmaoji i naiveeL U pravokutna su presjeka to oelto momenti s obzlrom oa osl kroz teziSte (1.1; I Iv)' Naravna, n'ajmanji j8 anaj 5 obzirom na os usporednu S duljom stranicol1). jer u pripadnom izrazu za J pojavljuje manja s~ranlca na trecu potenciju. Staga. aka se ta kraca stranlca abi!jezi slavom b, a du!ja slo~om d (sl. 198 j. najmanji po!umjer tromosti pravokutna presjeka bit de onaj oko oSI x

< _ < Ii < 2cm_e o 300- JOcm .

Moment savijanja, zbog ove izvanosnosti (ekscentricnosti) granicne normalne sile, deformira os nosaca (sl. 197 c), te se taka dobiva dapunski ekscentricitet ef .

Kad su u pitanju stupovi srednje vitkosti:

-se

dopunski (ekscentrlcitet) mozemo izracunati pomocu pribllznih izraza. Pritom, ako je vitkost u granicama,

dopunskom ekscentricitetu nije potrebno dodavati uljecaj puzanja betona, a uko!iko je unutar vrijednosti,

I,

lada njime (ef) moramo obuhvatiti i utjecaj pUzanja,

Za vrlo vitke stupove;

Stika 1g8.

Poprecni presjek Ali stupa pravokulna ob!ika

ef odreduje se tocno (po teorij! II reda - leonja proracuna koja S8 'provodi na vee

,
"

>

i ;1 1
.,

deformlranorn sustavu), a racun mora sadrzati i utjecaj puzanja betona.

Vitkost A
j>

Za kruzni presjek momentl tromosti jed'naki

SU

za sve osl, pa ce po!umjer t.romosti biti

140 nlje dopustena, ali AB element! mogu imati i vitkost u granicama, .

140<1., $200,
no sarno u Hjeku gradenja (sklapanja~montaze). BuduCi da je to stanje.kratkotrajno, u njihov prora.cun ne unosi se uljecaj puzanja betona.

i. ""II

=t,,, 4 =
259

- ~-

':l':'
i"

258

~. ulmenz;oniranje AB sklopova prema granicno'm stanju sloma presjeka

Sada S obzirom na postavljeni zadatak (na primjer za zadane dimenzije popreenog presjeka f ''1sinu stupa), mozemo izracunati vitkost. odnosno provjeriti rad! Ii se 0

bl

stupu bez uijllCllja izvijanja

/. I / .. .[Ii . A=...L. : : - ' - =-'--$ 25. tzv. kratkom stupu.
i

b'

fi2
IIi, aka zelimo odrediti d!menzije stupa (a da on bude kratak) iz uvjeta vitkosti A ~ 25 odredimo veflcinu krace stranice pr~sjeka
dl

][
=
lllIIllllllll

f . d l1
,\-b>d
A,,-nAII
;

iii!

0v .. 6mm

Slikq 199.
n- brej Stpoke
Anniranobefonskj stup bez opasnos{i lzvijanja
1:lj OiOu211i presJeR b) Poprecni presjek c} Dljagram re!ativnih skracenja

d) Oijagram naprez3nja

v09eCi P~ tome racuna 'da je najmarja velitina stranice 25 em.

Buduci da beton i amlatura zajednicki sudje!uju u nosivosti, izraz za nosivost stupa prikazat cemo obHkom

b) DimenzloniranJe kratkih stupova

gdjeje;

Kazali sma da se sarno osno naprezani AB stupovi male, vitkosti (Ai $ 25) racunaju bez utjecaja izvijanja (teorija I reda), Za dimenzioniranje _ovih konstrukcijskih elemenata prema granicnom stanju sloma koristi se uvjet nosivosti tla6nog elementa, odnosno uvjel ravnoteze granicne uzduine sile (m,zne sile) i nosivosti stupa (sfle otpomosti presjeka):
N" :::oN", odnosnoN" $Nn -

18

- racunska cvrSfOca betollQ

110

~-

,-"

IOa'j'l:,;; Icrvr! a Icr021 - granica gnjecenja (dijagrami celika

Ifak i vlak idenl/enj

SLI

jer je

ee/ik homogeno gradivo), odnosno gronica pOpuswl/ja eelika (uspravna ;zagrada z}laCi da se radi 0 apso/lIrnoj vojednosli nQvedenih nQpre-

zanja)
- plol'rillo be(ol1skog dijda prcsjcko iJ'i(J.~{il/a p~'esjeka armallire

Prema tome, sila's!oma, odnosno nosivost stupa (sl. 199) bit Prema proplslma. najveea deformacija betona (I armature) osno naprezanih eleme-nata iznosi m.axe.b "'" 2.%:., Kako je u pitanju tlak, u izraz za granicnu uzduznu sHu

ce:

Sada iz dobivenog Izraza,. a za poznate dimenzije poprecnog presjeka tlacnog elementa valia odrediti potrebnu plostinu armature koja iznosi valja unlJell ra~tlanjeno faktorc ::;igurnoslt (tablica 45), koji odgovaraju derormaciji armature ell' :$" 0 %0 i pritom uzeti da sta!no opterecenje nepovoljno djeluje na nosivost. Iz tablice za EQ ~ 0 %0 ::::;:. "tg ::;: J,j) i "fp =: 2,1 (inaee za sluGaj vlacno naprezanih elemenata,yg = 1,6 i 7 p = 1,8).
~djcjc:'

- noimfll!ii postorek armimnjni

i7IU;~i 0,6%

(!I '''''' --

':'!"-. fOO ~. () .fi%), karla)l'

II,

nrlsivllS{ stllpn skoro {lofrllllO iskori,O:"'/UI. Ii Iilltfll j,' No, ~ N"

.....

_'_ _ "'"
........
...

261

3. Dimenz;oniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presieka

3. Dimenzioniranje AB sklopova prems granicn6m slanju

sloma pres/eka

U slucaju da nosivost stupa nije iskoristena (Nu < smanjiti na

N n ). postotak armiranja mazemo

Ilmill - .

-06~>03% - . o.
N"

Vidljivo je da

u slucaju

kada nosivost armiranobetonskog stupa nije iskoristena,

namani ostatak armiranja ne smije hiti manji ad 0,3%.,

Potrcbna plo$\ina armi:lturc stupa osim nnjmZlnjcg postDtk8 armimnjn ogmniccna

ie i s

najveCim postotkom armiranja koji ne smije biti veGi ad

Pmox 56%.

D 0 tJ
.,
Stika 201.
Uzdu:zna armatura i stremenO'li ked stupeva s!ozenijeg presjeka

3.10.2.

VAZNE NAPOMENE OKO IZBORA MARKE BETONA, VRSTE ARMATURE I NACINA ARMIRANJA STUPOVA

Stupovi su konstrukcijski elementi ciji odnos stranlea poprecnog presjeka jest b ;5: 5d, gdje je d manja stranica stupa (ako je b > 5d rijec je 0 zidovima, sl. 200 ). Aka je d < 20 em marka betona mora biti ME > 20,
01

Stika 202.

Razmje!\taj I1zduine armature

kod stt.lpova poligonalnog oblika

I~~~~
b'Sd

bl

I I

b'Sd

Slika :ZOO.
o} Stupovi - b s: 5d

Kada je djec 0 sP9ju stupova 5 temeljima. odnosno sidrenju 'stupova u teme!je, tada se u temelje obvezno ugraduje armatura, tj. sipke (sidra), Ciji broj i veliCina premJera moraju odgovaraU broju. i veliCini promjera sipke u siupu. Ova armatura polaze sa u terilelj do kraja (min. 4$, pog/:ll'fje 3.11.2.1., sl. 1/8), a prepusta se za du!jinu prljeklopa koja se pribliino krece od 60 - 100 em i ne manje od 60 em. Stremenavi sa postavljaju cijelom duljinom stupa, od podnozja do vma (sl. 203). Na dijelu koji prolazi medukatnom konstrukdjom, odnosno ako prako stupa ide gredni nosae, stremenovi i stupa i grede obvezno moraju bit! postavljeni na rlijelu tz.v. c:vora (stup-greda), jer je taJ dio najvise napregnut u konstrukciji. Beton c:vora trpi viseosna naprezanja pi::! mora biti sa svih strana "zauzdan" stremenovima! Kod okrugHh iii prav1tno potigonafnlh ,presjeka umjesto stremenav8-spona maZe se postaviti ovojn!ca (spirala), Prilikom odredivanja du!j!ne slpaka koje prolaze jednom etazom, one 58 sijeku taka ca profaze i kroz medukatnu-stropnu konstrukciJu (pod kutom), te kao sjdra (~ankeri") vire (strse) za duljinu prijek!opa (min. 60 em>{l. 203')', Ovaj prijeklop sluZi za nastavak . armature stupa sljedeceg kata. Pravi!an, odnosno Hoertno povo!jan razIT'JeStaj armature u podrucju nastavka armature prikazan je u lablici 24.

b) Zidovi

- b > 5d

Sto se tice vrste armature. potrebne plostine. razmaka stremenova i svih cimbenika potrebnih za pravilno armiranje stupova, njih sma zbog preg!ednosti i boljeg uvida prikazali u tablici 24. , Stupove amlircuTIO postavljanJem nosive uzduine armature (min. 4 til12 mm) koju zajedno sa,-itf~~~~OVinia, povezujemo u jednu ejelinu, 12v. armaturni kos, Pozeljno j8 birati slpke is.tih promjera, a njihov raspored valja biti takav da se teziste _armature poklapa pnbliincf ,5 teiistem presjeka stupa. Pritom morama posvetiti pozomost zastitnem 510Ju, be'tona Imji ne smije -bit! m~lnjl od 2,0 em (lablica g). Noseea armat~ra postavlja se kutve (uz uglove) presjeka, odnosno na sva karakteristicna mjesta. Ked stupoYa poilgQnalnog oblika u svaki kut mora se staviti po jedna sipka (sf. 202). Izmedu ktitnih (los'eeih_ sipaka, na mjestima kako to zahtjeva vellejna: j sloz!=Jnost presjeka, Od;i}6$hb' kada razmak izmedu noseCih sipaka prekoraci ve!itinu od 40 em, poslavljaju S8 tiN. mootaine Sipke (- $10 mm), vid! tablicu 14 1sUku 10/'

u:

262

2.63

J. /..

Jlmenz/omrame

Al:1

SkfOPOVa prema granicnom stanju stoma presjeka

Thblicp 14 OJNDYNI CIM5ENICI YALNI ZA PRAYILNO ARMIRANJE STUPOYA

PRIMJER: Valja odredi.ti dimenzije (izmjere) poprecnog presjeKa i potrebnu ploStinu arniatur~ osno opter~Cenog st~pa (bez izvijanja) kvadratno'g poprecnog : pn;sjeka; visine 1=3,0 m (sI..204). Stup' ie optereCen stalnim optereCeniem Ni : 750kN (zajedno svlastilom !e~inOni stupa) kao ipromjenjivim optereeeniem Np ': 600 kN'- Odabrana je marka betona MB 30 i vrsta armature RA 400!50(). !zraditi nacrt armature.

(b!;; ~ p-esjel:;a s

"'"""'- """"'"
ChI$; spl)O
2/1

rojwtilll osoil

I.~'~

$ttnju:i

~ r:resJ~ sUpJ

[]

cJv
6 kooo:b [6;:l12J

Slika 204.
~

Armiranobetoflsk! stup

llclol '"""'" ......

h1ju f'!JIIbMjaro

hi

~ i"d-b

a) Pogted

b) Popreeni presjek

""'"
PoI:nfm dJifro pijekkp;) OOllUo - ros.tovljmje C'"Il:im! /I p )
Za cnrotvv kaja ~ iei SK!'1lZ, ali se iz kmstMtimih rozlcg:l trs:n:l j)"ekinJ:L V,di ttbliru 8,

++'
'
>U"

c) Staticka snema

b .. ?

t'
$

yo

Prvo cemo odrediti duljinu izvijanja stupa Ii S obzirom na odabrani staticki sustav, odnosno nacin prikljucka stupa na ostate elemente (d. 204 c). Iz slike 104 c vidljivo je da je stup na jed nom kraju upet, a na drugom pricvrscen zglobno. Stoga ce duljina izvijanja bin

RaM: sp:;m ~

e..

mjrmju

Yri)~tl

e",mi ( n

l~ 112.0' EC21
30cm

RatrdL: sp:no s pijedq:x:Q

u pdttju to>tOiljtnja
{I

BuduCi da 5e radi'O proracunu stupa bez opasnosti izvljanja, odabiremo granicni slueaj vitkosti stupova bez izvijanja

k,

cwhan:I p;Jekl~ tr'II'b.re

.~

U~&i ddiW'OC: p3h.tj.l utd.ariJ mrdLnJ p:cd;ljuje se r.nio ewro s thq!tl eloo:ntood zo rojr.mje 1,0,., (ba ~t.(>{!jcr1jO p-ije!dq':llJ

Uvrstivsi odabranu vitkost A:;;; 25 i izracunanu duljinu izvijanja Ii :;:. 212.1 em u izraz za
odredivanje krace stranice stupa (dimenzioniranje stupa), slijed!

P.cwdt

~ u

Sj;itai&i

d=b=~'---'

I .

.J/i
A

212152
25

~29

&.tM:. p:xtu!ju

38cm ,.

Odabrano d= b= 3(l,O em.

264

265 GtrtiUw -.. ,

i':;:HMi!iUMiU, -

3, Dimenzioniranie AB skfopova prema granicnom

s~8niu

sloma presjeka

3 ..DimenZioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sloma presi~ka

NACRT ARMATURESTUPA 1'('7.. S,: fl1f130: RA 4001500; "a = Z"f em
.. I

a) Rezne sHe
Oil oi:>rno l)(jleJiJl potruUtlU plOStUlU iJll!\Lltufe, 11l0(L\HIO UUlOuHi wljlldnost gn:u'licrm uzduine sHe Nil' lz tab lice 45 za ell $ 0 WI<') (s obzirom da je djeli presjek Haeno

bl

naprezan-sUacen) i za nepovo!jno djelovanje stalnog opterecenja ocitamo velitine rasclanjenih faktora.sigumosti Yg "" j,Oi 'II'::: 2,1.
N"

=1.9 750+ 2.1 600 =26~5 kN.

Potrebna plastina armature bit ce:

'"
~

Za marku betona MB 30, U labJici 11 ocitamo vrijedAost raC.un5ke cvrstoce fs"'- 20.5 Nlnlln 1, dok ce CJ vi za RA 4001500 biU 0 vi =-400 Nlmml, Plostinu armatu:re i5kazat cema u cm 2, 5toga valja obratiti paznju na preracunavanje jedinica!
2685 -30 ' .2.05. 1 Aa;::: -2/,Ocm
~

[]
.

:<l

cD
J
g

,IS

.d&mI2S/12, Scm lull6cm

kom~ 15

,
"
0

40

-,

Iz labfice 36, za rebrastu annaturu odaberemo:

odabrano 8.p19 mm (Au s", "" 22,68 eml),
Sada valja provjerili uvjet najmanjeg, tj. minimalnog postotka armature

:: ,
~

;:

-d

,p6n>n12S/ 12, Scm l .. 88cm

kam .. 15

..

)1"';11

0:.

A A'~

"

100=-'-]00""2,5%>0,6%.
900

2268

Uz odabranu uzduznu armaturu valja odabrati i stremenove (spone).

< oc

Slika 205.

Nacrt armature osno optcre~enog armi

p-ijeklq::.:n

ranobetonskog stupa
a) Uz.duml presjek
b)
Popr~cni

-,

1
"

~.

presjek 1-1 (u'norma!nom

podrutju)

"

,"

tl6mrl/12, Scm

c) Poprecni presjek 2-2 (u podrucju

prijeklopa)

la141cm kom u6

266

267

J.

UlmenZIOmramG A8 sklopova prema granicnom sfanju sloma presieka

3. Dimenzioniranje AB skJopova prema granicnom stanju slOma presjeka

3.11:
ARM1r:tANOBETONSKI tEMELJI

Odabiani stremenovi $6mm na razmaku

15$ {28,5em d ;;:: min 30cm { 30cm 30cm

e v = min

Temelji~a nazivamo one ~'emente konstrukdje koji zadano opterecenje sa' zicfova i st!JPOV~ prer)ose na tlo, prj tome naprezanja u t1u 'morajU o~tatj u dopus1ivim
_granicama. '

__ ..:O~d!!!abO!!r",a~n!o!o-_.~,.~-:.;28~cm~,l;(i~zlP::.ra::k~t:::ic:.n:::ih~ra::z~lo~g~a:..:m~o:::z:e.:.i:2:::5~c:::m~):...____T"__~_____
Valja pripomenuti da u EUROCODEu razmak, ~pona iznosi najvise 12$ :uzduine sipke. Pri vrhu i prl dnu, na duljini -1,5' ~ = 1,5' 30"" 40 em, razmak spona skracuje se na

+-__~p~r~e~n~ije~u~'~na;:.;tl~o~,~k~ao;.;i~o;;dUbini

Oblikj vrsta temelja ovisi 0 konstrukeijs.kom elementu cije 'opterecenje temelj mora

i vrsti temeljnog t/a. Ako se ispod gradevine, nalazi tlo esefe R6siiesti, epte~eGenjo S8 s 19FF18ijr:lB kGRstn,Jkcije neposredno prehosi va 110 pd cemu zbog pojave 'smrzavanja na maojim dubinama dno temelja ipak mora biti najrnanje 0,80 m ispod kate terena. To jo slueaj tzv, plltkog temeljenja kod kOjeg tazlikujemo sljedece vrste temelja:
- trakasti tamelji (st. 206 a) - temelji samci (sf. .206 b) - temeljne plo~e (sf. ;06 d)

7,51> ali ne vise od 15 em, pa iznosi 7,5' 1,9 ~ 14,25 em.

Odabrano If,.Ocm-(takodar iz prakticnih razloga maze 12,5 em).

sf, 205). s pripomenom da debljina' zastitnog sloja betona mora odgovarati skodljivosti okolisa u kojoj _se stup nalazi .(pog/pvlje 1.;.2.). U na59m primjeru s.tup se nalazi u srednje skodljlvu okoli~u pa debUiha zaslltnog sloja lznosi;
NOS8ea uzduZna annatura razmjesta sa ravnomjemo po rubu presjeka (
0 0 ;;:

- temeljne grede (rl: 106eJ.

Ako so nosivi SlojEl:Vi tla nalaze na vecim dubinama, javlja sa potreba za dubokim
temeljenjem. U tom s!ucaju opterecenje sa prenosi na tJo proko pilota, kesona, zdenaca i sliiSnih konstrukcija. Kako su 'ove konstrukcije kao i nacin temeljenja slozeniji za izvodenje, poucavanje Cemd usmjeriti na one vrste temelja pHtkog temeljenja koje se izvode brzo, jednostavno i najcesce. To su:
- trakasti temelji (sf. 206 oj - temelji samci (s1- 206 b)
,J

2,5 em.

Kake debljina zastitnog sieja batona jznosi a o = 2,5 em. teziste nosece uzduzne armature bit ce na udaljenostl

bl

,I

~if
Ostalo n8m je jos odrediti duljinu prijeklopa armature. Uporabom rablice 8 za RA ME 30, kao-i za dobra prianjanje dobivamo

]I

1 p
Odabrano lp'. 70 ern.

=I, =32$ =60,8 em.

I
dl

t-/ !
c)

.1

S izracunanom cduljinom prijeklopa imamo sve potrebne podatke za izradbu oaerta annature. kOjim se pregledno mora prikazati razmjestaj armature u stupu, Uzduzni presjek crtamo u mjerilu 1:25. dok se poprecni presjek moze prikazati i u rtljerilu 1:10. ObriS8, odnosno konlure nDsaCa GrtamQ tankim linijama, dol-; debljim linijama oznacujemo annaturu (osi). Naert 9nnature, odnosno oblik j razmjestaj armature stupa prikazan je na slid 205. Amlatura. koja se iz temelja prepusta u stup (sidra) ovdja nije prikazana posebice kad' pozicija jer je ona sastElVni dio naerta armature temeljne stope (s/.218).

i
-[@l-----~-----~--c--~r
----~----------------------

Slika ld6.

Anniranobetonski lemelji pli!kog temeljenja a) Trakast! temelj

b) Temefji samci

Temeljnc grede

d) Temeljne plote

268

269

3. Dimenzioniranje AS sklopova prema granicnom slaniu sloma presjeka

3. DimenZionir~nle AS sklopova prema granicnom stanju'sIQf118 p'!'!'Sjeka

3.11.1:

PRIBLIZAN PRORACUN.OSNO OPTERECENIH TRAKASTIH ARMIRANOBETONSKIH TEMELJA ZIDOVA

Za dimenzioniranje trakastog teme-

~>t20 b' - '1M; PI'

SIO znael da sa temeljna siopa na!azi unutar povrsine na koju se rasprostire Uak zida iii stupa, temelj nije potrebno anniratl (sl. 207). pa redovito iz toga uvjeta pronafazimo potrebnu visinu stope. U protivnom, aka je

lja. uzimamo traku duljine 1,0 m i

sirine b T , odnosno pravokl!tnik dimenzija bT"'l,Om(s/' 209).

d ~20 -< -PI'

b'

I"

stopu ispad zidova i stupova moramo annirati (sl. 208). Armiranjem temelj oslguravamo ad negativnih uljecaja vlacnih naprezanja nastalih zbog grarHcnog momenta sav/janja, kao i od posmicnih naprezanja, fj. od glavnih vlacnih naprezanja izaiVahlh granicnom poprecnom sHorn.

,) 111111111111:411111111111111
hi

SJika 209.
AS temelj zida s raspodjelom tlaka t1a
a) Za uobicajeni pribHian proracuf'l b) Za nevezana tla"-pljesak,. s!lun~,~. c} Za vezana (koherentna t1a}-g!1o{l. IIoIl3Ca

~Ulilllllllllllllll[llV'

1 bl

l,

b'

1 I.

Prvo valja odrediti ukupnu silu N koja djeluje na mjestu spoja tamelja s tlom. Ona se dobije kao zbroj svih stalnih G i promjenjivih tereta P koje taj ternel) mora ~osiU, ukljucujuci i vlastitu tezinu temelja Gr- tj. N=G+P+G r U zbroj svih stalnih. tereta, odnosno ukupnog opterecenja G ulaze v!astite teZine pojedinih elemenata konstrukcije gradevine koje djeluju na zadani femelj. Ove teZine

doblju se na osnovl obujma (volumena) pojedlnlh elemenata I podataka a prostomlm

tezinama gradiva od kojih su ti e/emenli izrad~ni. Stalno opterecenje, .tj. staJne sile . dje!uju uVijek vertikalno prema d o l j e . ; " Sile promi.enjivog iii korisnog opterecenja P odredujemo na osnovi odgovarajuCih

, . Stika 207. .T<;f~e!j kOJ! nije potrebno armirati

-'" F

Slika 208.

Slucaj kada je !emelj po.trebno armlrati

proplsa, kao i prema zadanlm podacima za predvideni objekt.

270

. i'.

;.

271

3. Dimenzioniranje AS Skfopova prema granicnom stanju sfoma presie.ka '

Na osim spomenulih sila. odnosno opterecenja, djeluju: hidroslat/cki t/ak. hidlrJdinamit}kf Uak. pomi t/ak. aktivni flak tla, otptJr I/a. kapilarni flak i tlak zaledivanja. 8Iiovdj,/dni nisu precfmet naseg razmatranja.
GT pre'dstavlja tezinu temelja koga tek Yalja dimenzionirati, njezinu Vri'jednosl;pretpostavljamo. Uzima se da ona Iznosl plibllzno 10% ukuimog zbroja
Sada

3: Dimenzionin:nie .AB 'skfopova prema granicnom stanju sloma presieka

OIJO na'mje-s:tu-upetosti prijepusta izaziv~ moment saYijanja i poprecnu silu (sl. 2JOc i "s!.' 210d)~ Za,gr-anicnu vrijednost momenta savijanja u pr~~jeku 1-1. (sf. 2JOc) dobivamo

tl!i~e~;

Bud'Ucr~,~-' sila

I
I . I

. M

u I-I:;;

p,,, '--8--'

(b, -a)'

iZ uYJeta kojim je odredeno dopusteno naprezanje u tru

PI

, Na osnoyi granicnog momenta savijanja odredit e.e se staticka visina' h, Postupak je

'istoYjstan dimenzioniranju pravokutnl presJ~ a naprezam savlJ' J , se za odabranu marku betona MB i pretpostaVljenu iskoristenost betona i armature (Eb j ~a U %r iz tablice 33 ocitaju koeficijenti k hb i K z' te izracuna ~taticka visina, 11,

=b70=cr 1dop
T'

~~Ufl.,;O potrebnu sirinu

b r tra,kastog

te~e!ja
odnosno debljina stope d

/J:: k hb' JMUI-I -b-'

trakastpg temelja, valja izracunati n,aprezanja ipod temeljm .'stope. ocinosno na dnu teme!jne jame, Pritom za izracun naprezanja. kao opterecenje uzimamo vlijednost granicne normalne sile N" bez tezine temelja

,~ s~o odredili sirinu

d"= 11 +a; a = a
i potrebna plastina armature Aa

+1; (za temelje aq ~ 5 em)

2

N" =ygG+yPP

Pw= br,/,O"
Buduci da su ._.armlranobetonske stope, gledano staticki, prijepusti optereceni Hakom zemlje odozdo! (reaktivni otpor tlakovo optereeenje nanosimo na armiranobetonskl prije-

N"

Za odabranu vlsinu i plostinu armature odabire se promjer g!avne armature ~ (4) > 10 mm), take da je razmak lzmec1u slpaka u granicama
4,Ocm~e::;;

2d

25cm

gdje je d - de.b/jina SlOpe (lemeIja) na mjeslu /_/.

pust (konzolu). sl.210.

. Cijelom dutjinom temeljne trake, odnosno okomito na g!avnu armaluru po!aze se

razdjelna armatura potrebne plostine

bJ
Slir", 210.
Armiranobetonski lrakasU \emelj

gdje je Aa porrebna plaStina glnvne armature.

Sada valja provjeriti glavna vlacna naprezanJa, Vrijednost granicne poprecne sHe u presjeku 1-1 (s/ 110 d) Iznosi

a) Presjek
b} SlaUcka shams S opteretanjem fI,

dJ

c) Dljagram moinimata savijanja M d) Dijagram popreenih sila

...

273

3.. Dimenzioniranie AB sklopOV8 prema granicnom stafJiu sloma presjeka

te ce najvete ppsmicno naprezanje u istam presjeku biti

3. Dlmenzioniranje AB skfopOV8 prema

Vi$i~.tJ stope

granicnom stanju s~oma pr-esjeka

max! = V"t_1 ~ 1,0 z'

grijl' je z - krut: IIIl!1farnjih sila, a l(zimQIIIO do iZllosi pribfiino 0,9 II (z "" O,9/l).

d. za I}earmirane terne1je odredit Cerna. iz uvjeta da sa tlak u .betonu ra~prostira pod.kutom Jl (odnosno da S9 optere~nje koje djeluje na temeij rasprostire 'pod I\ulorn~)! da so kTClK kutu poklop! S fubom slopo ~irino 1Jr (.d. 207):

d;-(b, -a)tgp, 2
Koji cerno kut P odabrati Dvisi 0 marki beiona AfE. Za kvalitetniju ma~u betona ----+~----"UZ2JiiAFfl"'affiG._.FAa~jlJ !!rij@.dnosikulap .... kojasAkrecellgraoicamaoct50do600.odncsno

't-----Ka:o~i~U~s~lu~Ca2lliuLllrrie~dlrn"'ihl1'n"Os~a"'Ca~iico"'V"d~j'e'-"ra"!z'i<Jil<.kllJujl"e.nm1Co~tn,-'f(312)-,mT':0l)!g~uJ(Ca"'.:s~lu",Ca~ja:.p~o~sm~ic:r;n~ih,-_
-; naprezanja:

ako izracunom dobijemo manju vrijednost fTlQX'C" od racunske posmicne cvrsto~ ee i,.. kazemo da beton u cije!osti preuzima poprecnu silu za slucaj kada je 't,. < maxtu ::;; 5).,., presjek moramo osigurati armaturom kako je to dana u pogh1Ylju 3.6. ako ie Til > 51: r ,. stopu valja dimenzionirati iznOV8,

tg~ = 1.2 -1,7, ali ne' Yeei ad tg ~ = 2.

U nasem primjeru odabrdt temo.p = 60, odnosno {g~:; t, 732, pa ce visina stope biti:

Temelji moraju imati takve dimenzije da sva posmicna naprezanja, koja su u temerna opasna i valja ih izbjegavati, u dje!osti budu preuzeta betonom. lsto se Qdnosi i na Uaena naprezanja. Stoga u temeljima, koliko god je moguee, va!ja lzbjegavati armaturu za preuzimanje Uacnih 1 posmicnih naprezanja~

PRIMJER 1.Va!ja dimenzionirati trakasti temelj ispod betonskog zida debljine 20,0 em opterecen sHam N = J20 kif/m. tako da bUde nearmiran. Stopu valja izvesti markom belona MB 20 i temelJiti u Uu s dopustenim naprezanjem tla o[dop"" 0,25 Nlmm 1.

)dabrana visina stope za slucaj nepodrum!jenih zgrada mora osigurati temelj ad :,mrzavanja; ts bez obzira na proracunom dobivenu potrebnu visinu, odabire sa min d =80,0 em (svi vanjski temelji). Kod podrumljenlh zgrada, iz kanstruktivnih razJoga (npr. visina temetjne stope mora biti visa ukupne:visine donje betonske podloge s tamponskim slojem), ova visina preporucuje .se da ne bude manja od min d - 50.0 em. Kako se u n85em primjeru rad! 0 podrumljenoj zgradi ~ dvbinu temelja odabire se:

od

d;::; 50,0

em (sl. 211 ).

Po1rebnu sirinu trakastog temelja b r dobit cemo iz uvjeta:

p,

=~<cr br.),O-

,,fop/'

odakle slijedi bt: N

120,0 =0,48 m=48 em. 0,2510'

,
i

Odabrano b r = 50 em.

f ,

Prijepust stope bit ce:

~i,-::.::b,.:::.50_+

b' = ~.(br -a) = ~'(O,50-0,20) =0,15 em.

SJika llJ.
Nearmir.ani trakasti tamelj zida debijine 20 em

274

275

"

3. Dimerizlimiranje AB sklopova prema grani6nom stan;u sloma presjeka

:':".~}:'

3; Dlmenzionlranje. ABsklopova prema granicnom stanju sloma presjeka

odakle slijedi

i;:

IJAfJf'JMt;llAf !(ada imamo <Iubi prekida zids zbog olvera za vrata uputno je dio
trakastog temelia konstruktivno anmirati (sl.lIZ).

bi-'
b,

bdabrano b r = 180 em.

Stika 211.
Konstruktivno armiranje trakastog temelja za slueaj prekida zida

U statickom je pogledu trakasti temelj prepusteni nosac poduprt z:idom i opterecen s donje strane Uakom zem!je (reaktivnim opterecenjem Ua, sf. 214). Za crtanje dijagrama reznih sUa M ~ V valja prvo odrediti Uak zemlje za granicmi vrijednost normalne sHe N. ali bez sile Gr. tj. bez teiine stope. U ovom primjeru on iznosi:

PRIMJER 2. Valja dimenzionirati' temelinu stopu marke betona MB 20 ispod beton.kog zida (Y. ~ 24 kNlm 3) debljine 20.0 em i visine 2.50 m (sl. 213). Zid je optereeeo promjenji,vim opterecenjem P = 380 kNlm. Dopusteno naprezanje temeljnog Ha iznosi or = 0.25 Nlmm 2. Za 8ffilatvru odabrati GA 2401360. '

Pm

. Y,G+y,P = (1.612,0+1.8380) -390.6 kN 1 m' ,,0,39 N I mm' b,.I,O 1,80,1,0 .

a)Opter.cenle
Optereeenje po 1 m' temelja:

1. PromJenjivo opterecenje . P...~p" 1.0= 380.0 ~ 380.0 kN

2. Vlastita telina zida :Gz~ 2.50' 0.20' 1,0' 24 ~ 12.0 kN.

! ill-
__

,,380<"_10_'

------1~

!-_

3. Vlastita teiina stope

Gr - 0.10' (F + Gj ~ 39.2 kN.

Ukupna sila
N- F+ Gz + Gr - 431,2 kN
Stika 214.

Slika 213.

Opterecenje temelja

Armiranobetonski trakasli

lemeri

a) Presjek lemelja S opterecenjem

PoIrebnu sirinu trakastog teme'Ij~, b r dobit cemo iz uvjeta:

bj Staticka shema s oplerecenjemp,

c) Dijagram momena\a savijanja M

p,,:;:: b
r

N
,

d) Oijagram poprecnih sila

do?,

1,0 == 0',

276

277

,:"xt ]

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom staniu sloma presieka

3, Dimenzioniran;e AB

Sklop~va prema

granrcnofn stanju sloma presjeka

Sada za dobivenu vfijednost prosjeenog granicnog mlprezanja u tlu p~/.( = 0,39 Nlmm 1 odredlmo rezne sile u presjeku 1-1. Presjek 1--1 predstavlja mjesto najugrozenijeg presjeka.

Pot~ebna plostina glavne armat~re bit

ee:

A= M .. ,_, ~ 12480. =23.81 em' I",. " k:,f;cr" 0,91024,24 .

M,,,_,

~srbr-ar1,O.p .. ,

"il 1,80-0,20)' 0,39 10' =124,8 kNm

~-{b

,~/003,14123,81

= /3,18 em

-a)1 " Op "

1 I 1,80-0,20)-0,3910 ' ~3i2 kN "2

Odabrano e = 12.5 em (A a .f1v = 15,}3 em 1Im).

Plestina razdjelne armature lzn05i:

c} Dimenzioniranje prema gran.icnom momentu savijanja

I
I
Odabire se,$12 mm (Aa '" 1,J3cm1) na razmaku:
e =: 100} ,131.4,76 = 23,74 em
I

Za odabranu marku betona ME 20, i pretpostav!jene deformacije batona e.b = 3,5%0 i armature t" = 10%0, iz tabliee 33 ocitamo koeficijente k hb "" 1,953 i kz = 0,891.
S1aticka visina stope uporaborn koeficijenta k},b bit ce:

h=k,,' ~=!,953' --=2182em b '100 . ,

tH8

Odabrane e = 20,0 em (Aas/V = 5,65 cm 2Im),

Za pretpostavljeni premjer glavne armatur'e eke $20 mm

Qg""

debljinu zastitnog sloja

d} Dimenzioniranje prema granicnoj vrijadnosti poprecne sile

5,0 em debljina stope d iznosi: d=h+a: a:::ao+$1 2:::5,0+2,01 2=6,0 em d ~ 21,82+6,0 ~ 27,82 em

Za izracunanu vrijednost peprecne sile u presjeku 1-1

granicno posmicno naprezanje lznosl: Odabrano d "'" 30,0 em.

h == d -a= 30,0-6,0 = 24,0 em k hb

:::

max,\: "

:=

V"I-/ = 312,0 _J444AkNlm!=1,44Nlmm}. J.Oz 1,00,90,24

~.M .. 1_1
100

24,0 =---=2,148, /12480 ~ 100

Sada iz lablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne cvrstoce t,. za ME 20, koja

iznosi:

.
SlO

znaci da beton ne moze sam preuzeti poprecnu silu, Staga moramo iii poveeati

staticku vlsinu iii osigurati armaturu za pokrivanje posmicnih naprezanja.

278

279

v.

WLIlICfIUJlIImi:1TJ{e.MoO SKIOpOVa prema granltnom stan/v sloma presjeka (

3, Dimenzioniran/e AB sklopova pmma gran;cnom staniu sfoma presjeka

Odabire se $10jnm -na-razmaku:

', ... s o~rOm da

se posmicna annatura ne preporuCuje. va/ja nam poveeati dlmenzije

piesjeka 'korlstenjem uvjeta

.
,e = 100,0,79 I 2,45 =32,24 em.
, Odabrano e = 30,O.cm(Aostr :: 2,63 cm1lm},

V",_, mart" =---~t~.

bO,9"
oda.lde' ~ii}edt vrijednost statieke visine:
312,0 1,00,0.90,8 io'

Ovako dimenzioniranu stopu s rai:mjestajem annature prikazujemo

na. slid 1/5

0,433 m;43,3 em,

Sada s ovom statickom vlsinom iznava lzracunamo novu debijinu stope d i potrebnu . pfostinu annature Ao.

d =- h+a= 43,3+6,0= 49,3 cm-

. Odabrano d

=SO,O em.
h~d-a=50,O-6,O=44,O

em

'~ao

20
b 18

~-80

44,0

I
\

M'l I-I

2480 100

3,939

CD ,J6/15o-n CD ~10/~Ocm

Slika

us.

Razmjestaj armature A8 temeijne stope ispod betonskog zida

~~_~~~~~.~Iavne armature sada lznosl:

A _
It

M",_,
k: h.G,."

12480 _Il.28 cm J/ m . 0,9624424

Prije betonlranja na razmocenu glinovitom flu vaJja ispod temelja nasuti podlozni sloj cistog sljunka debljine iO,O em, a na nj poloziti s!oj betona kojim lzradujemo sami temeli, najmanje deb!jjm~ '5,0 -eni':- Na taka pripremljenu povrsinu polazemo armaturu. Inaee, opcenito se preporuca izradba podloznog sloja nabijenim betonom minimalne debljine 5,0 em (sl. 215). Armatura u tom slucaju mora imati debljinu zaslilnog sloja 4 -5 em, Ukoliko s.e temelji betoniraju v izravnom kontaktu sa zemljom, debljina

Odabire sa

~16 mm

na razmakv:
e
~

zasfl1nog sloja mora biti naimanje 7,5 em.

faa 2.01112,28 =16.36 em.

,Odabrano, e

= 15,0 em (Aa slY "7 25. '3 cm 2Im).

Stc se oblika stope tiee, nju mazema izvesti s promjenjivam debljinom oblika kao roa sfici 215, s tim da kut a koji kosina zatvara s horizontalom ne bude veGi od 25", kako bismo izbjegli izradu opIate za tv kosinu. Stopu moiemo iz~esti r ~kokovito s tim da
visina stube ne smije biti mania od 20 em niti pritom smije sjeCi Uaehu Jiniju. Za visinu temelja do 90 em uobicajeno je izvesti dvije stube, a u slucajv kada je visina temelja veca od 90 em (za narocito veliko optere6ehje) tri stube. Na mjestu spoja zida (iii stupa) i temelja potr~bno je osigurati obostrano minimarno prosirenje (5 do 10 em) temelia (npr. zbog netoenosti v radu, moguceg adronjavanja ruba iemelja, tacne izrade zidova i stupova, polaganja opiate 1 dr.). Oebljina kraja teme!ja iznos! najmanje 10 em (za neannirane temelje 20 em).

PI~tlna

razdjelne armature bit ce:

A",,,, =0.2' A""", =O,212,28=2.45em 1m.
1

280

281

.!

3. Dimenzioniranie AB sklopova prema granicnom

st~niu

sloma presieka

3. Dimenzioniranje AB sklop;va prems granicnom sfanju s~oma presieka

PRIMJER 3. Potrebno je dimenzionirati temefjnu stopu ispod armiranobetonskog stupa, kvadratnog p'oprecnog presjeka dimenzija 40/40 em, optereeenv \.i./lUIII.h.UlltiHU\J upluwCunju J' - M.' !..N, (.~/. 117). Vltllmt atupl'l lJ:noll! 4,0 m. Stopu izraditi betonom MB 20 j armaturom'RA 4001500 U Uu s dopustenirn na~rezanJern tla 0tJop"'" O,JO Nlmm 2 .

3.11.2. 3.11.2.1.

ARMIRANOBETONSKI TEMELJI SAMel TEMELJNE STOPE ISPOD OS NO OPTERECENIH STUPOVA

Temetjne stope is.pod stupova, kOje se teme!je na razmjerno maloj dubini (na stijeni) ifi
u t!u s vrfo vi~kom razinom podzemne vade, morama izvesti armiranirrl betonom, da tlocrtni oblik stope odgovara obliku pORrecnog presjeka stupa ~oji je
a) Opferecenje

01

"

1. Promjenjivo 0vlerecellJu
,I

"'

-t

p= 675,OkN.

2. Vlastita teiina armiranobetonskog stupa

Gs~ 0,40' 0,40' 4,0'25~ 16,OkN.

3. Vlastita tezina stope
GT~

j
bJ

Il2lb....,1

t ,

b, 1
I'

l'n~'1

-+
'"

0,10' (P+

G)~ 69,}

kN.

Ukupna sila

N= P+ GZ+GTC' 760.1 kN
"..

"

,
b,

,
b,

1'1

.-~

Slika 217.
AB temefjna stopa lspod arm1ranobetonsKog zlupa

a) PresJek

IY

Stika 216.

Tlocrtnl obHci temelja samaca

b) TJocrt

b,

j-r

a) Pravokulni

b} Kvadralnj

Oimenzije stope, odnosno veliCina stranica h/ i h2 odreduje se lz uvjeta da naprezanja u Uu ne prekorace dopustivu gran.i~u crt dop' dok S8 statiCka. visina h, odnosno debljina d odreduje prema granicnoj vrijednosti momenata savijanja i I iii prama granicnoj poprefuoj sm. uz provjeru proboja stupa kroz p!ocu temelia, sto maze povecati debljinu temelja. Postupak je dakle istovjetan dimenziniranju trakastog armjrano~ belonskog presjeka.

Buduci da se radi 0 osno opterecenom temelju sa 'stupom .kvadratnog .poprecnog presjeka, odabire sa stopa kvadratnog tiocrtnog ob!ik~.

. Potrebnu sirinu temelja samca b r odredit cemo iz uvjeta

adakle slijedi bT :
Temelji samei povezuju se obvezno s temelinim gredama cija je zadaca da sprijeee medusobno razmicanje temelja samaca, a mogu S8 koristiti i kao oslond fasadnim I pregradnim zidovima.

760.1 bT ~ -=j-~:::":",c.:,,J,59m=J5gem. CY r dop 0,3010)

Odabrano hr = 100 em.

282
283

3. utmenzlomranre AB SkfopOVa preme granicnom sta'nju sloma presje~a

3: Dimenzionii;3nje.AB sklopova prema granicnom stan;u sloma pres;eka

c),Oimenzlonlranje prema granicnim momentima savijanja

Za odabranu .marku betons ME 2P, i pretpostavijene deforma,cije b~tona f.h =3,5%0 i ?rmature t a =10%o, jz rablice 330cltamo koeficijente khb "" 1.953.1 Irz''';'' O;~92. Kako_ su granicni mo~enti savijanja S obzirom na osi x i ,y jednaki, staticku visinu
veliCinu Uaka zemlje iii reaktivni olpor Ua na dnu temelJne Jame plo~tlne b . b - b '. k.o), mora bill jednak granicnoj sili N, (odredenoj bez leiine temeljne stope) na (0) plastin/.
(I ,6' 16,10+ 1.8,675) = 484.6 kN / m 1 ;= 0,48 N I film'

odredlt cerna prema jed nom od njih s napomenom da se staticka vis/na u okomitom snijeru (u smjeru druge osi) povecava za promjer glavne armature. Za vrijednost granicoog momenta Min - /40 kNm is oCitanim koeficijentom k hb - 1,953, staticka vtsina stope u smjeru x, h.t bit ce; ,

,1

,,

1,6 1
01

hx='k}'b,~MI'x
b
G ':=

c!

d1

=:1,953)14000 =36,53 em 40

Za pretpostavijeni premjer glavne armature oko $20 mm i debljinu zastltnog sloja

o 5,0 em d~bliina stope d iznosi:

d=h+a; a::ao+$12=5.0+2,OI2=6,O em

d=36,53+6,0 ~ 42,53- em

Odabrano d::: 50,0 em.

, I
112!b-01 -a,6o
In~1

Slika 218.
AD temeJj samac kvadratnog oblika
a}Tlo~

h.r ::: d -Q "" 50,0-6 ,0 =: 44,0 em

k" =

1>-1 60rn

J' M,a
40

h,

~= 14000 2.353 ,
40

44,0

bJ
d

)\~

b) Slaticka shem8

c) Dijagram popretnih sHa V

d) Dijagram momenata savijanja M

dI

Potrebna plostina glqvne armature u smjeru x bit 6e:

PIU

S obzirom na dobivenu vrijednost prosjecnog granicnog naprezanja u tlu _ 048 N/mm] vri)'ednosti reznih sila M (51. 218 d) i V (sl. 218 c) u smjeru os; x i y bit

I
."

ee:

'

"

II

M :M ~!...(b _a)'1 Op "'.< "J" 8 r. "~'

""

Odabire se ~16mni(Aa= 2,01

""

em 2) na razmaku;
/(}()2,()/ / 8,60 '" 23,37 em

~(1,60-0,40/ .0,48.1.0.1
.

140,0 kNm

(!:::;

V = V = -Iv -a)I.Op ".' ")" 2 r n'

Odabrano e -= lO,Ocm (Au,flv "" 10,05 em 2).

= 465 kN

=!...( 1.60-0,40)-0,48 {O'

2

284
~j"''';ilil!!'r'I.IIIiIIIII'II.III!.''''''''''''

785

-To. .

"---"-"'~'--'---.....-"

.J

i =::~~~<:::"~:2:::~::,:::;~:::::" --, "~OO""

, smjeru y necemo racunati, vee 'odabiremo isti promjer i isH razmak kao u smjeru x.

"<\

3. Dimenzioniranje AB sklopova prema granicnom stanju sJomapresjeka

3. Dimenzionir?nie AB sklopova prema granicnom stanju s/r::ma presieka

,",'I_
t
r
=

I
I!
-.,
i'

l----_______OLWdla ~b~ra~O~OLmIDL16~I1 Unl 'L/lO~C"'UL'____________________-"c-______________~____________+-____,d~e~:,~:;,~~:~'~m~~~nT""hn~~~"~~ j a/x - bJy a +?(dl2)=: -0,40 + 2 O,2J - US'OO1im'--------------------------------d) Dimeoziooiraoje prema graoicoDj vrijedoesti poprecoe sile
to. = N" - p.(b" ,b,,) 5 t,

,~ :~:"~:~-: -: -~-;p-: :"::j:::::::::~": ~~'oo

1
>

00",,,

Za izracunanu vrijednost granicne poprecne sile u kriticnom presjeku 1-1

1"b!:=

l;~:,:~I::O~~,~1 2.0,50-1.B - 473,2 kN 1m =0,4732N I mm"

<1~ =0.8 N Imm

V."

=V., =465,0 kN

Vidimo da su pOsmicna naprezanja-manja od racunske posrnicne CVfstoce, te nema

granienD posmienD naprezaoje iznDsi: maxt

=~-

opasoosU o~,~:o~eja i nlje petrebao dalji proracun, , =724,OkNlm-=O,73Nlmm-

"

"J

;~

t,.

465,0
1600,9'0,446

br 'Z

..f

Sada iz tablice 22 ocitamo vrijednost racunske posmicne cv~stoce tr za ME 20, koja iznosi: t, :::..::0,8 N Imm 2 ,
11l(l.n:" =0.13 N I lIllI/

1 ,
iIi
;1

<", =0,8 N I mml,

b -160

sto znaCi da beton u cijeJosti moze sam preuzeti poprecnu silu,

~,
.. ,
" 1\
~

w ~

Provjera probpja ~ten'!elja

Aka su posm~C:n? haprezanja 'rbi' izazvana sHorn probijanja temelja, manja iii jednaka racunskoj ~osmib)oj c.vrstoci l'r' o,dnosno aka ie

>01

10 III

-- >--

UJ
--~,-.

$
';J40

nema opas'nosti prpboja temelja. Medutim. aka ovaj uvjet nije zadovoljen, Jj. kada je 'tbl > "1'r. taqa'valja predvidjeti armaturu koja ce preuzeti pasmicna narrezanja ad sile koja bl pro9i1a ~erne!j, ili valja povecati debljinu lemelja d.

'1
IN

Slihl218.

;ill

Q)J4J!16m l-19(k",

Ol;!lik i

fli/i1;rnjc:loj

ilrmiill~fl)

lemeija

'"
286

samca

287

,,,_,,_,,,,,,,,,,,,,,,,, rHJ ,,"'VtNVa /!Jtlff/i:J

qramcnOm stan/u sloma pres[eka

4. Osnove prednapetog.betona

Armiranje.temelja samaca najcesce obavljamo na nacin da podjednaki broj sipaka

annature polalemo u dva me6usobno okomila smjera (kriino armiranje). Kad god je

4.'

OSNOVI= PREDNApETOG BETONA

to mogu6e, valja nastojati temelj armiraU mre.i.astom annaturom. Na dijelu temeljz ispod stupa, cija veficina lznosi dvije sirine stupa (2a). armaturu 012 uk~pne armature~ lako js Qsnovna tema ovog udzbenika'ARMlRANI BETON, U ovom poglavlju upoznat je potfebno postaviU oa dvostruko guscem razmaku cd pro~cunom odabranoJ celT!O osnove" PREDNAPETOG BETONA nastalog konstrukcij"skom pOfrebom da se razmaka. U na5em primjeru taj razmak iznosi 10,"0 em. eliminiraju svi nama 'poznati nedostaci anniranog betona. Medutim, valja imatl na umu da prednapeti beton, bez obzira na svoje prednosti, nije. Aka su stranice,temelja vece od 3,0 m, tada sv~ku drugu sipku ne vodimo do kraja stepe .ee im duijiAO gAGS! 0,8 ~~Ojjte>1j"e~e71~s"'ir;'in".art~e"'ffi'"el\lji+'AiGe"-!s~t99j~,"e".-----------~---.l;l!~mJla~o~ijnQ.lIllj:PiOO"rallblL!!Ui'-'7"oLaa';taa-i~a"[nmijratllJJOIQQ>lglbleW!Q:uolla~-:-_::-_-:_-:-~-:-:-__ _,,--:-______ Pri armiranju teme/ja samea naroeitu pai:nju valja posvetiti spoju temelja sa stupom, Prisjetimo se sada nedostataka armiranog betona. 'Osnovni nedostatak .!efl u Cinjenici sto jedna od njegove dvije komponente - beton, ima izrazito matu vlacnu cvrstocu Ova veti ostvaruje se pomotu armature u obliku sidara, cijl promjer, brei i razmjeStaj (odnosno malu nosivost na vlak),.1/lO tiacne cvrstQce. mornju odgovarati annaturi stupa na spoju s teme/jom. Stremenovi-spone takoder moraju biti istog promjera kao. i spone u stupu. Sipke uzduzne armature spustaju se Stoga se u armiranom betonu vlacna naprezanja povjeravaju armaturi, a tlacna do annature temelja (ako se radi 0 plitkom temeiju do 1,0 rn dubine). Ako je dubina naprezanja betonu. Iz tih razloga u armiranobetonskim efementima lz!oienima veGa. do annatur9 lemelia dovode S8 sarno cetiri sipke dok se ostale spustaju u temelj savijanju beton ispod neutralne osi n~ma prave staticke funkcije, vee predstavlja na dubinu 40!. mjereno od mjesta spoja stupa s temefjom i to bez doilj1h kuka. nekoristan teret (suvisnu masu), sto znatno 'ogranlcava ekonomicne raspone ovako "; naprezanih nosaes. U slueaju "latno naprezanih armiranobeton!?kih e/emenata, cjelokupnu v/acnu silu preuzrma armatura, dok beton prakticno siui:l za smanjenje
produljenja i kao za;;titna obloga. .
S druge strane, lako annatura preuzlma 'vlacna naprezanja, kada ona prekoraee vlaenu cvrstocu betona, u njemu se okomito na pravee glavnih vlacnih naprezanja pojavljuju pukotine (pog/arlie 2.5). Ukoliko je armiranobetonski element izfozen atmo. sferskim uticajima Hi nekoj drugoj agmsivnoj sredini i ako su sirine pukotina vece od 0,2-0,3 mm, moze."goei do korozije nosive (g/avne) armature, eime se u cijelosti ugroiava stabilnost konstrukdje, odnosno smanjuje njezin vijek trajanja. Poveeanje vlacne noslvosti betona moglo bi se ostvariti odabiranjem vise klase betona za armiranobetonskll konstrukciju. No to bi bi!o suvise skupa i neefikasno rjesenje jer se povecanjem marke betona tek neznatno PQvecava njegova vlacnil cvrstoca~ odnosnb nos'jvosl Valja istaknuti da porast vi acne cvrstoce nije srazmjeran s porastom tlacne i::vrstoce. Jedan od najboljih nacina da se navedeni nedostaci otklone, a da beton pritom moze preuzeti sva m vecinu naprezanja koja "nastaju dje!ovanjem vanjskog opterecenja, odnosno da u preuzimanju naprezanja sudjeluje eijeli betonsk) presjek (iii njegov najveci dio), sastojl se u tome da se armiranobetonski nos8C izlo?'i optereconju koje prakticno ne izaziva v!acna naprezanja. Tako S6 istcxlobno sprecava, iii barem djelomicno spreeava, raspucavanje belona u vlatnom pojasu betona. To se postize unosenjem t/a6ne sile u nosai::. Pretpostavimo da' imamo armlrano~ betonski nosac u cijlm ~e presjecima (dijelovima presjeka) pod d}elovanjem vanjskog Qpteree.enja. prema proracunu; ocekuje p~java' normal nih vlacnih naprezanja, odnosno puKotina. Me6utim, prije nego sto hpsac opteretimo vanjskim - radnim opterecenjem, mi 9a izlazemo djelovanju umjetnog sustava sila, unosenjem tlacne sile, koja ce u tim presjecima (dijelovima presjekR) izuzvnli jcdnnkn (.\-1. ;r /9 J. manja iii veca (sl, 21f) uzduzna Uacna naprezanja.

289

...

'~

4. Osnove prednapeiog betona

,
Ooto je da ce u tom slueaju, poslije nanosenja vanjskog opterecenja, svi presjeci nosaea biti izlozeni t1acnom naprezanju. Ovaj postupak, buduci dn se zIJiva prlju nuyo s[o je nosac u uporaul, naz/vamo prednapinjanjem. Prednapinjanjem se, dakle, u konstrukcijskim elementima stvara stanje naprezanja suprotno onome koje ce sa javiti pri djelovanju vanjskog optereeenja.

4, Osnove prednap~l'Oi/betona
~f.;~~~,",

>.'

O~dje valja napomenuti' da je vellcina naprezanja u svakoj toeki druki!:!ja,;(~~ se od nule f!a donj~m rubu nosaes do dvostruko veca vrijednosti Uacnih n~preZanJa na gornjem tubu presjeka (naprezanja I_zazvana Il,i uzrokovana prednaplnja..rJem.uprav'J
su tnlika kollka su i nuprozanja na rubovima nosacaod momenata savlJanJa, :1.119). Od ovakviJg prednaplnjanja ne bi bilo velike koristi bas zbog ovih U~VQ$truenih
'tlacnih naprezanja. jer sada umjesto pukolina u donjem PQjasu nos8ea,'iiioZe docl do drobljenja betona u gomjem pojasu (ukoliko bi dopustena naprezanja' betona ~ila prekoracena). Da do toga oe dade, a da se iz be'tonskog nosata izvuce sve sto se izvuci maze, odnosno da se bet~nski presjek maksimalna iskoristi, :ipka kOja se napinje mora biti postuv!jena u nosacu izvan osi (ekscentricno), na takvo mjesto da dijagram naprezanja od prednapinjanja ide u obfi~u trokuta koji ima vm oa Uatnom rubu presjeka (51, 2 2 0 ) , ,.

4.1,

NACElO PREDNAPINJANJA

"

Uzmirno de SOlO i2102enost cijelog presjeka tlacnirn naprezanjirna. odnosno unosenje lIacne sHe u nosae, ostvarili pomoCu eeliene sipke koju smo provukll kroz betonski nosac prihvativsi je Oa krajevima maticama 5 podloznlm plocieama. Nakoo sto beton dostigne potrebnu evrstocu, sipku okretanjem matice napinjemo i izduljujemo srazmjerno velici'ni sile. BuduCi da su produ!jenja elasUcna, sipka teil povratku u prvobitno stanje, tj. poprimanju prvobitne duljine, Kako se na krajevima sipke nalaze matice s ploCicama, one ne dopustaju povratak sipke u ptYobHni polezaj jer se, plotiea upire 0 krajeve nosaca. Take se sila kojom je napinjana sipka, prenosi na betonski nosae i izaziva zeljena tiacna naprezanja u 6etonu, Aka je sipka pastaVljena toena u teziste presjeka (osno), tada dijagram tlacnih naprezanja (rna oblik pravokutnika (sf. 11.9 oJ, Kada tako prednapetu gredu opteretimo odredenim teretom (vanjskim opterecenjem), napre,zanja izazvana momentom savijanja, zbrojena s naprezanjima prednapinjanja, izazvat ce u presjeku nosaca sarno Haena naprezanja (sl. 219b),

01

,<-

':0220.

Nacela prednapinjanja .!iipkom za napinjanje postavljenom u donjem dijelu presIeka a) PrednapinjanJe sarno za sebe

b) Prednapela apteracena greda

Slika

219.

Naeelo prednapinjanja slpkom za napinjanje postavljenom u tetistu presjeka

II'O'llffit stNijmJQ
smll 'zo sd-.e

a) PrednapinjanJe sarno za sebe

b) Prednapeta opterecena greda

1-'-' )ma ovom dijagramu traena naprezanja prednapinjanja jednaka su null oa istam il -:;stu gdje su Uaena naprezanja izazvana savijanjem najveea, ook SU _,sa suprotne s"ane najveea bas tame gdje se pojavijuju najveea vlaena naprezanja. Takvim izvanosnim postavljanjem sipke za prednapinjanje ostvareno je ono' sto' je i bio ci!j; fwutralizirana su v!acna oaprezanja, a Uacna~aprezanja nlsu prekoracifa veliCinu koju hi imala da niie biro prednaplnjanja, tj. da je:"nosac bio izlozen sarno ,momentima s,wijanja. Ako se natega (sipka_ kojom predriapinjemo) stavi lzvan osi i to taka da je na
ii, ,(:nom

rubu presjeka naprezanje nula. naprezanje u te!iSlu presjeka upola J@ manje

290

:,.

291

4. Osnove ptednapetog belona

na vJacnam rubu. To lOaci" da je za ponistavanje istoga vlacnog na~nja dO~~ff'la upola manja sHa prednapinjanJa. Drug!m rijet/ma, nosae predna~: izvanosnom nategom moze prenijeti dvostruko veGe optereeenje nego OSOO oego

4. Osnove prednqpetog betona

Pri riaknadnof!l napinjanjll natege se poslavJjaju u cijevi od rebrasta lima koje idu dUljinom nosa~. Tijekom betoniranja i ocvrsclv;3.nja betona, oni su u tim cijevima . nenapeti (slobodni. Kada beton dpbije potrebnu 'Uacnu cvrstocu, pristupa se napinjanju natega pomocu hidraulicklh presa kOje se pfitom oslanjaju na sam nosac.

.naprezanje

prednapeU nosae. Iz svega mazema zakfjucitj da polozajem umjetne tlacne sile prednaplnjanja mazema stvOrffi (najpooljnije) stanje naprezanja u nosaeu. a kole' Ce onda dati i naljeftinije-, Ijesenje. Stoga poloi:aj Haene sHe tccnc odreden proracunom u nosacu

lakv,,:

Po osfvarenJu projektirane sile' prednaplnjanja, natega se fiksira u nosae pomocu sidra, Vrsta, odnosno tip sidra, ovisi 0 sustavu prednapinjanja. U naeelu, sila sa fice
prenosi se na sidro s pomocuklina (dakle trenjsm), a potom s pomocu sidrene ploeice na beton. tJ SlUG3jU SlJst.w$ 888\( (S,dcars ka ) slIaka je iica pojerljnacDo j'sidrena s pomocu glavice hladno obfikovane na kraju zice (sf. 222).

mora

om ~fro~o postovan ! ostvaren pruIKom rzvedbe.

VRSTE PREONAPINJANJA GREDA I ~LOCA

4.2.

Prednapinjanje betona greda j plata ostvaruje S9 napinjanjem celicnih struna iii eelienih natega (kabela) koji su ns odgovarajuci nacin razmjesteni u, belonskom
presjeku. Pdd 'pojmom natega (kabel) razumije se struna, splet struna. uze, fiCa, snop Zica, snop u.i.adi in Sipka. Natega prenosi silu na beton pomatu odgavarajucih uredaJa (sif:i~ra) iii pri~mjanjem. Napinjanje natega moze se ostvariti;

01

hi

af'" priii:b~t6njranja. odnosn6 prije ocvrsnuca betona - p;ethodno

b) _. n{;lkon otvrsnuCa betona - naknadno napinjanje

napi~j~nje

'nap~anje~ ielii:ne uZadi. Celiena' u:lad napinje se pomocu mehaniekih uredaja In

hidraulickih potom se pristupa betaniranju nosaea. Kada beton oc.vrsne, uiad se o1pUs~. BiJ~uCi da teze povratku na prVobitnu duljinu; tj. nastoje se" skratiti, u tome ih spreCava. prianjanje betona i telika. Ostvarenim prianjanjem na beton se stoga prenosi odgo~rajuca tJaena sila. . , S obzirom'da vrijeme ocvrsCivanja .betona zahtijeva dugotrajnu uporabu staze za .. pre.~2inlanI!.L(k9j~. sa najee$ce ~oristi za istodobno prednapi~janje.Y~P9.9.. b.l?ja konstruktivnih. elemenata), painju valja usmjeritl na postupke ubrzanog dozrijevanja betona :(~pahvanje). Poslije olpustanja, natege izmec1u etemenata se prBsiJecaju. Slika 221 prik<izuje fate. odnosno tijt;!k prednapinjanja.

NaPi~J.nj,{ pHj.

betoniranj. obavlja se na Izv. stazama (duljine do 100 m)za

presa. a:

Slika .122.

Pomicno sidro sustava BBRV

a) Postavljeno u oplali
b) Poslije napinjanja

Nakan napinjanja, n31ege vaija zastititi ad korozije. Najvise nakon 30 dana od sidrenja

u sJobodni prOSlor cljev'l s nategama uUacUJe se s pomocu crpke za injektiranje

cementna kasa (smjesa za injektiranje). Smjesa za injektiranje, odnosno cementni mort, mijesa se strojem, i to od cementa i vode iii cementa, zrna puniva-granulata (kremeno brasno, leteei pepeo ltd,) i vode. Upotrijebljeni cement mor.a bit! iste kvalitete kao i cement kOjim 5e spravlja beton odgovarajuceg elementa. Ova smjesa ima dvoslruku ulogu; ona stiti natege od korozije i u isto vrijeme izmeau n.atege i betona uspostavlja i osiguffiva tvrstu vezu, koja Je bitna za oslguranje granicne nosivosti gradevnog elementa. Opcenito uzevsi, prednapele konstrukcije kod ,kojih.je obavljeno injektiranJe, pokazuju vecu nosivost i manje sirine pukoti'na, 5to takoi.1er pove6ava otpornost koostrukciJe na koroziju. Da bi

__ '

r'~=-= =-I=f:=~"'='=',==_=_,=",="='=,"=m=+==i::--:;=,,="":::Hl....!':a."',""i' .i"""'"

__ '

1~=~=': , ;: :!:~=F:.:=0: '

::'='::"=::"::'' ;::"=:::c::\!!::!1;::,oo=:::"""",,,:::=, ::.

=e: l!=w;: 'o=~l~ i,: '7~e ~inJ(Jlje

2ire i

smjesa za ihjekliranje ispunila svoju funkciju, za v~Jeme utlacivanja mora biti dovoljna zitka, a po stvrdnjavanju mora imati potrebnu cvrstocu i s10 manje skupljanje. "Prednost napinjanja nategama leii U cinjenici se natega moze polozili tako da praH

da.

krivulju mjerodavnih momenata savijanja, a nekada se moze j naknadno povecati sila prednapinjanjB.

S/iku

22 f.

Fare pradnaplnJanja

293
t$

4. Osnove prednapetog betona

43. SKUPLJANJE I PUZANJE BETONA
Nal\on ocvrsnjavanja (beton stvrdne iii vee,nakon 2 do 4 sata, ali sa ns nj ne smij~ rranositt opterecenje pnje ne90 sto oevrsne). u trenutku t "" {I/' oano$i se,' opterecenje kpje izaziva elasticnu deformaciju ceI" Ukupna deformacija u tOl!l trenuiku sastoji sa iz
~tvrdne
l.

predn.apetog bet~na 4. Osnove

$kupljanje i puzanje betona pojave su svojstvene betonu koje izravno utjecu na ueinak prednapinjanja, odnosna na smanjenje sile prednapinjanja tijekom vremena, KoristeCi dugogodisnje graditeljsko iskustvo, prvi je na njih, Ij. na njihova djelovanje,
ukazao francuski inzenjer j izumitelj Freyssinet .(Fresine), postavivsi 1926. godine tehniku prednapinjanja na cvrste osnove. Pritom je raz.vio pastupak kojim se na
;,

ti jji~st:1a51kjln~ui1VSni~P~o~trte~b,u;"d~artS~ek,,;z~a;k:.:o__ 't____~dipJ"rec'Ornvi1ia:pn~jel1i(rf'hoi1P'iia~jaav,aip(m)[0i'Ezjfei1j1iuiVtJ~ ejlcars: n:.:s:.:tru.:::.:kc::.i::je:...:O:.:d:......_______;Okd9~O~V;;;arajuce deformacije skupljanja i ~t -e~~~~~l_ pm nape og De ona upo re JavaJu sa 0 I ,~ e-defolmm:ije:-----~--_+_:;.k:;,~-7-"-o.:-::::.:::.::=!;;;,Itim,J----Osnovni je uzrok skup!janja betona n]egovo "susenje", tj, ishlap!jivanje nevezane vede !)feastale nakon hidratacije cementa. Pritom beton smanjuje obujam skracujuci se ~djednako u sva smjera. Veticina skupljanja ne avis! 0 naprezanjima u beionu, vee o vrsti i koJicini upotrijebljenog cementa, zatim 0 vodocementnom faktofu, obliku i dimenzijama doticnog konstruktivnog el~menta, a najvise 0 vlaznosti i temperaturi okolisa u kojoj se taj element nakon ocvrsnjivanja betona nalazi. SkupJjanje betona je dugotrajan proces (traje nekoliko godina pa i nekoliko desetaka godina), ali se maze uzeti da se prib!iino 30% ukupnog skupljanja obav! za 28 dana oakon betoniranja, dok se u nekim slucajevirna za godinu dana obavi j do 90% ukupnog skuptjanja.
t. sk4>ljcr.je

,,/ . /' ('iskozr:.t)

tn

Slika 223.

Vremenski tijek skracenja betona z.bog skuptjanja i puzanja

Za razliku od skupljanja, uzrok puzanja batona je naprezanje. Beton je u stvari

IJisko-elasto----plastiean materija/. Kada se optereti, trenutno biva deformiran elasticno (trenutna elasticna deformacija). Ako se opterecenje tijekom vremena zadrii, rdzvijaju se tzv. viskozne deforrnacije, kaje zaverno puzanJe betona. (poras! deformadja 5 vremenom). Ove deformacije SU to vece, sto je vece! opterecenje. Puzanje batona je takoder spor proces koji se odvija i trajegodinama. Medutim, najveci dio viskoznih deformacija doiJvi (pretrpi) mladi beton, pa se moze uzeU da je vremenskl tijek puzanja prj~!t?!:!9.jednak vremenskom tijeku skupljanJa, Konacna deformacija moze biti 3 do 5 puta'veca od poc-etne. Velicina viskoznih deformacifa. t{ puzanje, ovlsi a istim Cimbenicima kao j skup!janje, a osobito ovisi 0 slaros(i betona u trenutku nanos-enja opfer.eeenja, kao i 0 trajanjLi tog optereeenja, Ako se posHje . duzeg zadriavanja' opterecenja nosae rast~reti (odtereti), gube se elasticne deforma.Ciie, 8 .s yremenom i dio viskoznih deformacija. Dje!omicho smanjenje de'(o,rri1~c.ua od puzanja n8ziva se zaka~njelom eiasticnoscu, odnosno to su ttv. povratne'.iU z.a~ffsnje!e deformacije. pia viskoznih deformacija ostaje, i to su nepovratne deform8c~e_ Zbog njih je beton j plasticno gradivo. Na slief 223. prjkaza~ je karaktenstiean dijagram (II) skracenja belona zbog skuplj"anja i puzanja.
Proce~ skuplj~nj?- ?e,tpna zapocinje odmah nakon betoniranja l ==0 i odvija se n~Qvisno od n,wrezanja Q~tQna; ' .

Ukoliko se opterecenje zadrzi, razv!J8Ju se i vis\<ozne defonnacije. U odredenom trenutku vremena I deformacija ce se, dakle, sastojatl iz odgovarajuCe d.eformacije skupljanja, elasticne deformacije i odgovarajuee derorrnacije puzanja . Nakon rasterecenja u trenutku I == 'i' prvo se gubi elasticna deformacija ed~ Tu deformaciju nazivamo trenutna povratna elasticna deformacija. S vremenom se zatim gUbi dio vlskozne defonnacije. To je trajna povratna iii zakasnjela elasticna deformacija. Prl tom.e ostaj~ di"o viskozne- deformacije (trajna nepovratna - nepovratno skrseeoje, odnosno plasticna deformacija) i naravno, odgovarajuca deformacija skupljanja.

4.4.

BETON t CELIK U PREDNAPETOM BETONO

. Za izraqu elemenata f konstrukdja od prednapetog batona upotreb!javai!J'~se beton i celik visoke kakvoce (otPOl1)osti), odnosno cvrstoce. Beton visoke markt?:. prije, svega Ima veeu nosivost na tlak i vlak. Kao stc smo vidjell, u prednapetom bt:~~nU' se ove nosivostl mogu u potpunosti iskoristiti. S drvge strar;e, beton visoke kfase ima i veei modul elasticnostl. Samim tim Il1anje su mu elasticne defonnacije, a to se povo!jno odrazava na velicine sila prednaplnjanja u nategama, Stoga je najniia marka betona u prednapetim konstrukcjjama MB 3Q (cvrstoCa kocke stare 28 dana), a cvrstoca betona 'na dan napinjanja, ne smije biti manja od 70% marke. OSlm udjela u nosfvosti, beton mora stititi arrnaturu qd korozije, pa stbga mora biti homogen i dobra zbijen. Visaka kvaliteia ce!ika za prednapinjanje n!?ophodna je da bi ostVarili zeljenu silu prednapirjanja i trajno je oduafl u odredenfm granicama. Velika cvrs.toCe eelika za

prednapinjanje magu se dabiti hladnam iii termitkam obradom eelika.

294

295

"1-. U.::>OI(.IVV

preonaperoQ DelOna

4. Osnove prednspetog beton.

i.

Kod Oils naplnjanje upotrebljava flea promjera $5, 7,,8 (iznlmno 12 mm), sipke i uZad;'Cvr.lo6a Zica varira ovisno 0 promjeru (1450 Nlmm2 - 1900 Nlmm2) i raste sa sma~njem promjera.

sa za

,.

.
i do &0%, naJvlse zahvaljuJuci primjeni kvaiitetn.og eelika, odnosno prif!ljeni eelika' visoke cvrstqee .. lpak, glavna je prednost prednapetog betona sto sevellki rasponi ne svla?ati"armiranim betonom. Bupuci qa prepnapinjanje podrazumijeva "eliminaciju h pukotina; prednapete konstru~ kCije sig'umije su i trajnije od armiranobetonskih, jer'teze dolazrdo Korozije armature, jedine osjetljive komponente ovih gradiva,.

. .:}{ :>: '.:

mogu

Pored v;sokovrijednog celika za prednap;njanje l.f konstrukcijama i e/emenlima od prednapetog betona- upotrebljava se i objcan betonski celik, Konslrukcije prednapete u jednom smjf!ru u pravifu valja annirati nenapatom armaturom u poprecnom smJeru kako bl se OCIJv8i8 cJe/6vJfosl Hakon raSpuCavatlj8. To je uvijek tako, Kada 5e nosaCi napinju osno. (vfacni stapovj resetke, zafege !ukova i okvira itd.jt stremenovi imaju istu ulogu kao ked armiranobetonskih stupova. NadaUe. stremenovjma se kod prednapetih grednih nosaca preuzimaju i sile koje izazivaju kosa giavna vlacna naprezanja. NapQsfjetkU, podrucja u kojima se sile prednapinjanja uvoda u, konsfrukci.ju (podrucja sidrenja natega). takoder vafja dobro proiet; popreencm nenapetom armaturom kOja ce pdmiti lokalna vlacna naprezanja. Sio se lice nenapete -armature u smjeru pre(fnapinjanja, njena uloga jra konstruk{ivna, jako vafja leBU .kad god je to moguce tzv: djefomjcnom prednapinjanju nosaes, ked kojih se (jio uljecaja vanjskog opterecenja preuzima prednapinjanjem, a dio obicnom armatIJrom. No I bez obzira na to, cesto se granicna nos/vost mote z8jamcm samo dodavanjem nenapete armature. , UzdUin8 armatura u s,mjeru prednapfnjanja, prije svega stuB kao montaina, za vez;vanje poprecne armature. S druge strane, prems nasim propisima,' presjeci prednapetih, gr;edn;h nosaca, koji se ;zvode na gradilislu, moraju sadriati najmanje 0,15% nenapete armature za pokrivanje vlacnih naprezanja izazvanih slijeganjem skela i podfoge, skupljanjem betona. nag/om promjenom temperature itd. . Za prednapefe betonske ploce odgovarajuCi najmanji-minimalni postolak armiranja presjeka obicnim celikom iznosi 0, 1%:

'Iazlla plednost pred.,mpetih Icestrl:ll(cija RaG esgo"arajYsim flJ+Clirsnobetonskjm je i njihova srnanjena mogucnost defonniranja (greda' od prednapetog betona ima i do
nekoHko puta m~nji progib nego armiranobetonska greda iste visine), sto omogucuje izradbu veorna vitkih i lakih nosata. Na s!j(~an nacin u podrucju niskogradnje j visoKogradnje, gdje je njegova primjena jako rasprostranjena, prednapetl beton ima izrazlte prednosti I nad -drugim poznatirn gradevlnsk!m materijalima. Naglasit cerna i e.konomicnost serijske prorzvodnje tipskih prednapelih e!emenata. Tu ubrajamo sve vrste predgotovijenih (montainih) prednapetih nosaca, pre.dnapetB zefjeznicke pragove. stupove kontaktnih mreia elektricnih vucnih vozHa (gradski , zeljeznicki promet), stupove.,dalekovoda, tJa'cne cijevi Ud. Kod plo~nih nosaea, p!oCa i Ijuski, eliminacija v!acnog 'naprezanja obaVlja se takoc1er prednapinjanjem, i to u . Jednom, dva iii vise smjerova: . Valja jos dodati da je vrfo uCinkovito razradena i tehnika prednaplnjanja betonskih kolnickih'ploca, kao i poletnih staza u zracnlm lukama. I na kraju, probJem v!acnog naprezanja. odnosno pukotina, u betonsklm zidov)ma cJlindricnih spremnrka i sHQsa takdder se najucinkovitije rjesava prednapinjanjem.

4.5.

PRIMJENA PREDNAPETOG BETONA

Od prvih pokuSaja, prednapinjanja s pocetka XX. stoljeea pa do danas gotovo d; nema.podruga graditeljstva.u kojem, s vise iii manje uspjeha. nije pimjenjivano preooapinjanje betona za ~esavanje konstnukcijskih problema. ! poreO tlliJenlce d~ prednapinjanje obuhvaea citav niz slozenlh tehnlcklh zadataka kOje poskupljuju prednapeli beton,. tJ odredenoj domeni (podrucju) prtmjene kod znaeajnih konstrukcija (npr. mostova), kao j kod masovne proizvodnje predgotov!jenih konstrukcijskih elemen'ala, prednapeti beton pokazuje ne sarno bOlje 'osobine nego i vew ekonomll!nost od armiranog betona,
Vee sma kazali da prednapeti beton omogucuje uporabu Ie bo!ju iskorlstivost kvafiletnog gradiva. a rezultat toga su znacajne u$tede u betonu j celiku. Ustede u betoou. ostvarene izradbom predn~hete konstrukcije umjesto armiranobetonske, dostiZu 30% (uzistodobno smanjenje vlastite mase), dok usteda u ce!iku moie iCi cak

.297

-----_.296

..

5. Ukrucenia zidanih zgrada

5: Uk!utenja zidanih zgrade

U ovom poglavlJu izfoiit Cerno neke konstrukcijske pojedinosti vame za ukrueenje. zidnnih gradevina u potirucjima 'izrazite seizmicnosti, a kod kojih u stati~kom pro;.ll.unu'ne uzlmwllo u obzlr dJelovanje slla potrosa. I u ubralam~ ave ,%ldans gracl'evine ,kod kojih 58 dopusteni brej etaza ogranicava ,-na:

5.

UKRUCENJA ZIDANIH ZGRADA

Valia imati na umu da svaka grad'evina, bez obzira na vellcinu i namjenu mora bill osigurana

Ia

sve uvjete kojima ce biti izlozena. Sloga

je

sve gradevine neophodno

'- P+1 za B. stupanj seizmicnosti

- P+2 za 7:stupanj seizmicnosti Iz p'rilozene seizmoloske karte Geofizickog

proracunatl na djelovanje uspravnog (vertikalnog) i vodoravnog opterecenja. U veriika!na opterecenja ubrajamo sva stalna optereeenj8 -(vl_astitu te.iinu). promjenjiva. t1. korisna opterecenja. te snijeg. U vodqravna opterecenja ubrajamo vjetar (vldl zemlJovldna poaruCJ8 urzlne vJetrova, st. lJ2 I [ablleU JaC'llie (II Itellzlteta) v}etr8. IaMicl! lH- sve u prBogu) i silO potresa, a mogu S8 javiti i dodnlna oplerecenja prerna propisima, Oa lJi zgracJa, adnosno gradevina sa slgurnoscu magla prenositi. vertikalne i horizontafne sHe na tlo, mora biH presterno kruta i stabilna, kako za vrijeme gradenja tako i kada je vee zavrsena. odnosno kada je u uporab"i. Krutost i stabilnost. postiiu se horizonta!nim i vertikalnim ukrueenjima, odnosno razmjestajem krutih konstruktivnih elemenata (poprecnih j uzduznih masivnih struktllra) ovisno 0 statickom sustavu kompJetne gradevine, Stoga u seizmicki aktivnim podrucjima valja pribjegavaU jednostavnim Uocrtnim rjesenjima i konstrukcijskim sustavima gdje se teZiSle kru~osti (centar rotaCije' zgrade - teziste zidova ,sa svim otvorima) i teziste njene mase (teiisle povrsine tJocrta stropne konstrukdje) po mogucnosti poklapaju, sf. 214,

zavada u Zagrebu (vidi sl. 233 u prilogu) .

v[dljivo je da J8 podruCje coele nase republlke s81zmlcKI akllvno. Selzrnol6gRa nkliv[!oct odrodono jo l:lupnJovirnn Modvodov-SponlloulH' K<lftlikovorn ekalom (skroeenc MSK skala) koju cini 12 stupnjeva. Pod seizmick'i i~razito aktivnim podrutjima smatramo ona oznaeena 7., 8. i 9: stupnjem MSK skaf:e'.

Zidane zgrade su sve one koje 'cjelokupno optereceoje preuzimaju zidovima".i preko temelja 9a prenose na tlo. Zidane konstrukcije projektiraju se s jednostavnim i pravilnlm tlocrtnim rjesenjem,.Nosece i vezne zidove valja rasporediti sto ujednaeenije u oba smjeffl objekta. Osim toga valja naglasitl da nije svejedno kakvu op~ku koristimo. Ona mora biti toplinsko izo!acijska s debljinqm ciglenog (opecnog) bloka od 30 em za vanjske zidove. prj tome su supljine dglenog bloka obvezno uspravna jer je to smjer na1vece nosivosti (sl. 225).

-----~-----

!.

Telj~~e

rose

2,
~~

Te1i!~~

Wast!
crt(lo~ fl.ik~mo

hvekid:n::lm

je dofc....odjo tlocdo uslijed

Sfika 2.15.
Poloi<>j suplj!na cigJenog bloka u zictu cd opeka sustava 1>2.0

\oOnJ.,n;h Silo
// /
-~---_____ J : - ________ J

P RIG 0 R K A - Stanogrednja, .
Sesvete

SJika 224.

TJQcrtni polouj teima mase U odnosu na teziste krlltost! (cent~r rotacije)

Pod nosecim i veznim zidovima 'podrazumijevamo zidove debljine d ~ 19 em. Noseel i veznj tJdov! rnoraju se graditi i'stodobno u svakot etati i povezati serklaiima u Jednu monolitnu cjelinu. Vemi zidovi osiguravaju stabilnost noseceg zida okomi(o na njegovu ravninu. S obzlrom na odredene debljine noseCih zidova najveCi medusobni dopustfmi ~k veznih zidova iznosi: 1) 5,00 m '"":' 2) 6,00 m 3) 6,50 m 4) 7,50 m I8 noseee zidove debljine.19 em, za noseee zidove debljine em, za nosece zido-ve debljine 29 em, '

Bnna je nag!asiti da nagle promjene krutosti po visini grade vine (jedan "mekani" kat) va!ja izbjegavati, jer one u slucaju potresa mogu prouzrociti ostecenja, pa cak i rusenja gradevina.

Nagla PIomjena kr,utosff nastaje u s/ucaju kada npr. u prizemlju zgrade n;su izvedeni fasadni zidovi- ispuna (zbog prodavaonica, Jokala iii skfadWa), dok su na ostafim etaiama zbog stanova oni prisutni. Zbog toga valja teiiU da gustoca zidova u svakoj etaii bude pribfiinojednaka.

24

za no:;eGezidoY6 debljine 35 em.

298

299

:J,

vlt1UCSn/B zlOar'll/1 zgrada

5. UkruCenja zid.anih zgrada

Krovn,a konstru,kclja takoc!er proslomo mora bW kruta i sidrena u serklaie. Sustavi vew mqraju bjti laky] da ne prenose vodoravne (horizontalne) sHe na zidove. Pregradni zidovi i zidovi lznad stropne k9nslrukeije visi 00'50 em moraju bili povezani uspravnim' anniranobetonskim vezama- i serkfazima sidrenim u' nosecu konstrukciju. zabatne/zidove potk~ovlja valja' osiguratl serklaiima. Ovi serklaii moraju bili vezani za
kro~njh

Pregraq~I:'rienosec-i zidovi. koji se obicno nalaze na mec1ukatnoj-stropnoJ kom;trukciji, ~",~e naknadno s tim da u donjem i gomJem dijelU kao i sa slIllne moraju bit; dobro_ sp:QJEmi 5 nosecim Zidovima I stropnim konstrukcijama zbog osiguranja be ,e stalJilnoStl.. UI<rueenje pregradnih zidova u nozid i pn vrhu p"I<azano je nil slid 221

.,."-{~~>#.

.e
:

stropnu konstrukciju.
-Uspravne armiranobetonske veze obvezno se izvode poslije zidanja zida i postaj""

urda:rit

tm.m .

""""'ild.

< -Li

~ ...
v~

. v JaJu S9 na SVlm ug oVlma 0 1e a, na mJes Ima .spaJanJa poveZlvanJa nose I I veznlh zido.va i na slobodnim krajevima zidova deb!jine d~}9 enl, 9vime su izbjegnuta moguca osteeenja kutova zidanih zgrada pri djelovanju seizmickih sHa, kao i moguCa izbacivanja nosecih i pregradnih' zidova kada seizmlcka sila djeluje usporedno s veznim zidom. Razmak izmec!u veznih zidava, kao 5to sma rekll, ne smije bili veel od 7,5 m, dok najveci razmak izmedu uspravnih armiranobetonskih veza ns bi trebao blti veei od 5m (sl. 228). Presjek uspravnih armiranobetonskih veza, mora biti jednak debljini zida iii umanjen za debljinu toplin,ske izolacije, an ne manji od 19 ! 19 em.
ve2I'Ii zid

h.ko

- .

, Slilax .226..: Veza. pregradnog zida s noseCim zldcm

,
.

Slika 227.

Ukrueenja pregrndnog zida pri vrhu 1dnu zlda

"""""

Zidovi se zidaju ptoduzenim iii cementnim mort.9!i'J, a me6ukatne konstrukcije, grede i nadvoji nad otvorlma (prozorlma i vratima), stubista, stupovi i serkfazi rade se od armicanog betona. Valja l~ak nag!astti da se cementni mort ne upotreb!java za nosece j vezne zldove jerje nedostatllo pqdatljiv, tj. krut, st6 ia posljedicu ima koncentraclju naprezanja koja u s!ueaju jakih seizmickih sHa moze uzrokovati pukotine u zldovima, a u teZim sfueajevima j rusenje gra6e~ine. Ovo pravllo ne odnosf se na uporabu cementnog morta pn izradi pregradnlh zidova ..

~.
U"111'(l " d:J ,vw.o

:J~

Slika 228.
Najvece tlocrtne

uQaljer:osti ukrucenja

Nije dopu~tena primjena mjesovitih sustava, odnosno da donji dio zgrade bude od armiranobetonskog okvira, a gomji cd nosecih zidova zidanih opekom. Me<lukalne (stropne) konstrukcije Rrojektiraju se i izvode tako da moraju biti krute u horizontal~oj . ravnini, odnosno moraju biti 'povezane sa svim nosecim j veznim zidovima. Izvode sa' kao monolitne armiranobetonske ploCe iii kao montaZne s tlacnom plocom najmanJedebljine 4 em. Ove tlacne ploCe anniraju se s najmanje $6 mm/25 em u dva medusobno okomita smjera i povezN sa selklatima noseeih i veznih zidova.
Krutost svJh vrsta montainih, odnosno polumonta.znih stropnih kqnstrukcija, koja je mala u poprecnom smjeru, mora se povecati postavljanjem rebara za ukrucenje.

Uspravne 8rmiranobetonske veze obvezno se moraju raditi u podrucju 9. stupnja seizmicnosti neavisno.cd vlsine zgrade j broja etaza. a u podrucju 8. i 7. stupnja moraju se raditi za zgrade s preko dvlje etaze. Uspravne armiranobetonske veze moraju sa betoniratl u svakoj et"aii po svrselku zidanja kOje S8 prekida na "smorc" (zupcasti prekid), kako bi se as/vanIa monolHlla meclusQbna veza. Vodoravne armiran~betonske veze-serklaii (pcipruzl) obvezno se izvode na svim zidovima debljine d 2: 19 em, i to u visini stropne konstrukcije koju ukrucuju. Sirina mora biti jednaka debljini zida umanjena za deb/jinu toplinske izolacije (5 em), kao u slueaju uspravnih aimiranobetonskill veza. Visina s'erkUiz'a mora biti min. 20 em, ali ne manja od visine stropne (m'~dukatne) konslrukcije. Svi noseei i vezni zidovi jednog kata moraju imatl istu armaturu serk.laia. zate sto se nosed i vezni zidovi Jednakepravno suprostavljaju seizmickirn sHama kOje 1m predaje stropna konstrukcija.
s~rklaza

300

301

5. Ukrucenja zidanih zgrada

Uspravne armiranobetonske veie armiraju se s najmanje 4 $14 mm (sf. 2Z9a), dok se serklaii armiraju 5 najmanje 2 $12 mm u donjem i 24112 u gomjem pojasu

5. Ukru6enja zidanih' ~grada

U slucaju potre~a njihova' je uloga da spnJece nekontrolirane pritiske i 5udaranja. jrdf)ih dije!ova .zgrade s drugim. One istodo_bno spreeavaju i pojave vecih naprezanja i n.eieljene pu~ot-ine zbog promjene temperature, 'skup!janja betooa i nejednoljkog slijeganja temelja. Obvezno se moraju pastaviti tama gdje se mijenjaju vrsta i kakvoCa tla baz 9bzira na razmak fJldjulnlca I duljinu gradevlne, odnasno 9djo so m.ijonja vislna lemeljenJa. Stoga temelje valja postaviti na istoj dubini, medusabno:povezane veznim gredama

mm

(51. 229b). U aba slucaja odabiru se stremenovi 416 mm na razmaku od 25 em.

,I
~r,),""

bl
.,

.,

(trakasti temelji i temelji samel). kako bi se postig!a' dovoljna krutost temeljne

izmedu dvije razine mora biti odvojen rasteznom razdjelnicom i izveden skokovito teme!jnim stubama visine max 50 em (.I'I. 231). Prvi skok, odnosno prva stuba, mOle zapoceti najmanJe na 1 metar od rastezne razdjelniee.

a) Uspravna armiranobetonska veZa

b) Vodor;)vna ab veza-serklaz

Ispitlvanja su pokazala da zidovi optereceni vodoravnim i uspravnim silama ukrucenl uspravnim armiranobetonskim vezama I serklazima imaju i do 10 puta vecu moe nosenja od zidova bez Qvih veza. Osim ukrucenJa uspravnim j yodoravnim armiranobetonsklm vezama, za stabilnost gradevine vaina je i iuada dllatacijskih (rasteznlh) vertikalnih razdjelnica. Potreba za njihovom primjenom jav!ja 5e ked:
- zgrada 5!ezenog tlocrtnog obtika (sf. 130 a) - zgrada 5 neujednacenim vi5inama {dije!ovi gradevine s manje i vise katova, s1. 230b} - zgrada teme!jenih na razHcitim visinama (sl. 130c).

Slilw 131.
dilo\ocij.sko i'ozdjel"kn

Izrnda dilatacijske razdjelnice za shJcaj temeljenja na raziiCitim visinama

Sirina uspravne razdjelnice iznosi najmanje 3 em i to visinu zgrade do 5 rri. 22 svakih daljnjih 5 m povecanja visine, strina, razdjetniee povecava se za dodatnih 2 em. Vis/na zgrade mjen S8 od kate isplaniranog terena.

za

S/ilw 230.
Raslezne (dilatacijske) razdjelnice
a) Kod zgrada slotenog Uocrtnog obUka

b) Kod zgrada s neujednaecnim brojem kalova

cJ Ked zgrada leme!jenih ria !azliitim vislnama

302

6.Plilozl

lii
f;~/~:vI:;, . "!::~:'.

6.PRILOZI
6.1. OPTERECENJE ZGRADA 6.2. STATICKE TAB LICE ZA PRORACUN REzNIH SILA KONTINUIRANIH NOSACA 6.3. TABLICE ZA DIMENZIONIRANJE PRAVOKUTNIH PRESJEKA I PRESJEKA T 6.4. TABLICE GLATKE ARMATURE 6.5. TABLICA REBRASTE ARMATURE 6.6. TABLICA BI-ARMATURE 6.7. TABLICE MREZASTE ARMATURE 6.S. TABLICE DULJINE'SIDRENJA 6.9. TAB LICE S PODACIMA ZA GREDICE STROPA FERT 6.10. TABLICA S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJENIH FAKTORA SIGURNOSTI 6.11. OSTALE TABLICE KOJE RABIMO PRI OIMENZIONIRANJU AS SKLOPOVA

:'

::;.

'\

305

6. PrlJozJ

6.1.
G.1

QPTERECENJAZGRADA .
I'ROSTORNE TEtlNE NEKIH GRADIVA
..

Ratunska
Gfadlvo

prostoma tellna
.U kN/m 3

Gradlvo
KOV(filE (METALI)
5. 6. 7. Celik i kovano i.eljezo ...... Ljeveno i.e!jezo Cinko Mesing
010'10 ................... .

Tablica 25 RBeunlkll prostema

totlr.a
ukNlm'

I.
1, 2. 3. 4.

MORT -2buka
Vapneni mort ..... Produter,i cementni mort , eomon!nl mort. .. Sadrenl mort (cd gipsa).

V.
17
19
21

12

n.
g. VI.
1. 2. 3.
4. 5. 6.

72 72
114
.

a'

!! .
1. 2. 3.
4.

PRIRODN! KAMEN
Bazal!, diad!, gabro, gnajs ...... . Dii3baz, grani!, partir. siJeoi!... .. Vapnenac vrlo cvrst, ukljucujclci ~kOljkasti vapnenac j
mramcr ....... . Vapnenac - srednje CVrstoe8 I ','lpnenack! konglomerat

30
2B

ORVENA GRAElA

2B

22

iapnenac
;;orozan ....... . rravertin

mekan,

vrlo

Bukovina, hrastovina - suha ... Vlaina bjelogonea .......... ,. .. .. Cmogorica (bor. jela, smreka, omotika) - s-uha .. Bor S vecom koliCinom smola. Vlaina crnogonca .. Iverica. ASFALT

8 10 6 7

5
14

IB

6.
Iii.

20

VII.
1. 2. 3.

ZIDOVl 00 OPEKE
I'una opeka
\.l

vapnonom

Katran. bitumen Ljevani asfal! ... Nabijeni asralL

ZEMLJA

18

20

<!\ortti ...

16

2.
3.
4.

Puna opeka u produienom morlu.. ", ............. . Puna opeka u cementnom mertu .................... .
Suplja opake
U

16.5
17,5
13,5

VlH.
1.

2.
3. 4. 5. 6. 7.

Prirodno vlatoa glina .

Suha gJina .

. ..........'....

v<:Ipnenom

IIIOf1U ... , ................. .

;';amotna opeka .. .

19

IV.
?

BETON Beton cd kamenog punlva Armlran! beton ad kamanog puniva (agregata) ... Beton od ljevaonlCke sljake . Beton od obicoe sljake sa najvilia 113 dodalka pijeska ..,. Pjano beton, ... lidov! od supljih betonskih blok:ova ......... , .
KOVINE (METAU) AluminiJ Alumlnijske legure

!z;razito via ina glina .. Humus .. Pijesak i Sljunak - pnrodno vlaial1 .... Pijesak i liljunak - mokar ......... Drcbljenae

16 17 21 17

18

20
18

24

25
22
16 7

IX.

RASTRESITO GRAO!VO
Cement. .. Vapno .. Gips ..

3. 4.

1.

2.
3.

12 10

5. 6.

'.,5

22

X.

GqRIVCi

V.
1.

2. 3. 4.

Bakar Bronca ................ .

27 28 89

1. DNo .. 2. . ONent ug!jen 3. Kameni ugljan ... '.. 4. Mrki .ug!Jen .... ." Slrova oafta (mazut) '" .... " ... ~; 6. Benzin .... ................ .
.

. 8,5 7

.,8 8

85

. 6, Priloz;

6,1.Z.'5TALNA I PROMJENJIYA OPTERECENJA UVISOKOGRADNJI 6.1~;~T{'LNA OPTERECENJA

'f.1\-'':~~''
Racunsko Stalna usp'ravna optereeeoja - g
optereCe~je

Tablica 26
u
Stalna uspri'IVna optereeenja - g

. Raeunsko opteretenje

:,'
Racunsko

Tablica 26
Racunsko -'
Stalna uspnwna opterecenja - g

kN/m2
VII.

u 1o;Nfm2

',E~; :S;::...~ s~ ii~pravna optereeenja - g

opterceeoje

oplereeenJe
u ",. ,
\ i

STROPQVI

VIII.

..~{.~ .. "

,"~. ,
II.

Teiinu stropa valja racunati

"rema tezini konstrukciiskih elemenata 1:a sv~k! slucaj

NASIP ISPOD PODOVA (deb!jine 1 em) Pijesak _. Glina .... 'Zgura - sJjaka .

0,16

I.

'CtmOVNI 'POKROV ,:~po'?~ '~e plohe, zajedno s

:;"letVama. fogovima. odnosno s
',~{O~.,;

ZIDOV!

posebice

0,16
0.10 0,14

Zid od suplje opeke: 1112 opeka ....... ..

III. . LAKI PREGRADN! ZIDOYI (ad drveta, gipsa, ltd.) u:dmaju se-prema svojoj stvarnoj latin!

5,70

Ai>-A<,~'<~""

Suta ........ ., ..... ,

HI
0,65 0,90
0,65

pokrov obicnim :Jt:oJePom.-{blberom}.... ,....... ., ....

t."JediWstrUid

:OvoStrukJ 'pokrov biber~je. pom~_ ...C ................................ ,

PokrOV' . dvostruko

6.1.2.1. PROMJENJIVA OPTERECENJA

Tablica 27
Promjenjiva us-pravna oplerecenja-p Racunsko opterecenje kN/m 2 a) 'b) Prostorije u potkrovlju za do maeu 'uporabu,. Prostorije za stanovanje i' sporedne prostorije s duljinom olvera do 4.50 m (u smjeru nosivih grede)... Prostortie za slanovanje i sporedne prostorije s duljinom otvora preko 4,50 do 5,50 m (u smjeru noslvih grepa).".
Velike stambene, trgovacke j stuzbene prostorlje, bolniCke prostorije, prohodne terase"

cn)epom ~....;.., ........... ,Umjetnl '-!kriijac (etemit) ne ;iodIOll ~ lalava ..~ ........... " .."

utorenim

IV.

IZOLACIJ$KE PLOCE (deb!jina 1 em)

PlaCe od lmpregnlrane pilje-vine ill drvanih olpadaka

, 0.35
~,45

UmJetttl :!krlijac (stem!!) na '"dalicanoj podla'I ...................... PokrOv ktovnom Ijepenkom na ~noj podlozl ................ ,,.. .PokrtlV ...y~~vitim salanitnim'
:tmm..~........... "....................... . .Pokrov valovitm pocineanim

(HerakHt) ..................................
Ploce od tJaeenih drvenih v!a~ kana ...................................... . Staklena vuna .......;. " ............. , Mineralna vuna ....................... .

0.04

"

Promjenjlva uspravna optereeenja-p

Raeunsko . opterecenje u kN/m2

0.3S 0.25

0.D3
0,01 0.02

h)

Tribine bez sta!nlh sjedala .. Prostorije za ostavljanje prtljage .. Knjiinice, arhivi, knjiz<lre i st. valja uzeti prema stvamom stanju. slim da optereeenje ne smije bitl manje od ..

1,25

6,50 5.00

Pokri:IV. obitnim limom debljin~

pIOCama.'...............,................

J)
j)

0,38
0,25

V.

O9lienlrll mom ............. ..

Pokrovo stakIom debljfne 6 mm.
Pokrov' armiranim staklom 'debljlne'6mm ....................... .. Oodatak_,za svaki sljedeCi rr.m

lSUKE (OBLOGE MORTOM) (debljine 1 em)

Vapneni mort .... Produzanl cementni mort ...... .. ...,. Cementn! mort ....................... .. Sadreni mort (cd gipsa) .......... . Cementn! mort sa zieanom mrezom;............................... .. Mort za fbukanja stropa s 2 sloja trstike, ukupne debljine oko 2,5 em... .. ................... _

1,25

0,30
0,35

0,17 0,19

c)

5.00

0,2-1
.0'.12_ 0,24:
d)

k)
1,50 I)

. '''OeEIJine sta@a.:::.:................... .
II,

0,03

iio~;'
,T~na- i:kt~ (m}eJt:lM u vertl-kaInoj proJekclji zida) zajedno s, obostranom vapnenom ill pi"OOu1erl9m tbukom. ukupne deb.ijlm~ pI) 3,5 em

OPterecenje !vomica i radionlca valja promatrati od stueaja do slucaja, s tim da 10 optereeenje ne smije biti manje ad ..

3,00

'v Vodoravni

0,25 ej

2,00

priUsak na rukohvat stubisne ili balkonske ograde ..

0,40

VI.

PODOVI (debljine 1 em)

Stubista U slambenim zgradama, balkoni, sko!ske prosto

nje ....
0,06 0.08 0,20 0,22
gj
Cekaonlce, prodavaonice, hodnicl i stubisia u jav(lim i trgo-vackim zgradoma .. Prostorije za konferencije

3,00

112 opeko ....................... ,.. Zid od pune opeke:

lopeka ........................ ,..
Zld,od pu~e ope~e:

Zld od pune opeke:

Pod od mokog drveta ......... ..

2,60
4,~O

, 11/2 opeka ..................... ..

6,70 8.80 2,30

Zid. del puno opake: 2opIJke ......,,, ............... Zld od !up!jo oPeke: 1I2opeke ........................... .

~:~.~,~~ke:

....

Pod od tvrdog arveta ............. . Pod od {eraca ........................ .. Pod ad cemenlnih ploCica .. . Pod pop/oeen keraml&im plo cicama ................................... . Pod ad Jjevenog asfalla ........ .. Pod ad nabljenog aslalta ...... .. Gumsn! pod .. Pod ad pvC ploeica ..., ......... .. Pod poploeen betonskim plo,

Vodornvni pritis('Ik na ruko hvat ograde u skotama. kazalislima, kinima, ~portskim -gradevinarna i lribinama"

1,00
2,50

4,00

nj
o}

Garaie Za oSdbne automobile Snijeg ..

1.0 (1,5)

0.20 0.18
0,20

uopce prostorije za lzvamedna okup!janja Ijudi (kazalislO, kIna, lzlozbono proslarije, sporiske dvorane ltd.), Ie !ribine sa sla!nim sjedalifl'la ..

0,18 0,17
0.22

4,50

<1.00

eama ..

309

e;f&4@

. J.A,

-------_

...

.' '

;,

6. Pn'fozi

6. Prilozi
6.1.4.' PRIKAZ.SEIZMICKIH PODRUCJA

6.1.3.

ZEMLJOVIDNA PODRUCJA S TABLICOM DJELOVANJA VJETRA

Tablicn 18

oJ
Vlsina
la~liCenost

E L 0 V A N J E V JET RAW jkN I n'121

Ko/<!idjen!
Oje!ovanje
$man~nja

Osnovoo lljelovanje vjelra W

Zemljovidn3 lona

osnovnog djelovanja-vje!ra

Nagib

krova

ta!iti6ln
do 10m
poIuza~liten
roeza!;!i~n

0,30 0,<10
0,45

0,55

O.BO
1,10

l!atno

0.4

0.5

0.6

0.7

0.8

LJUBLJANA

..

poIl.lza!;ticen

0,50
0.60

1.10
1,30

10-30 30-60

neza!;tieell

nezMtiten

0,70
0,80

1,50

usisno

0,4

60 -100

rIflza!illeen

1,70

BOOft. WKA

LJUBLJANA

6 - JAA
7

POiRES

- SNAWl rOlRES
STEfAN POT/l.ES OGIWHCENO RAlOOJ.N

8 9 -

SARAJEVO
"""

......
'.
".

!
j

SARAJEVO

...... " .....

I
"

Slika 232.

Karta djetovanja vjetra u RH

Slika 233.

Karta potresa u RH

310

6, Prilozi

:f:!,'."
6.2.'S!ATItKE TABLICE ZA PRORAtUN REZNIH SILA KONTINUIRANIH NOSAtA

Rezne sile kontinuimnih nosaea preko 2 ifl<;lnaka raspona. S jednaklm msporedom optereeenja u poljima
Momenli u polJu Momenli

c5i
+

Qj

c5i
+

+
0,;

nad '!eiajem

mnoZlIi

Reakcije na !e~evlma

A
0,070

B
1,250

0,070
..(),025

.{J,125
.(J,063

0,375

,I
pi
G

6i

0,000

0,438

"f II
0,156
0.156
..(1,047

"

+
'---/

:g

"f H

.{J,les
.(J,QS4

GI
PI

0,313

1,375

'"
-- ~,

-"~I . "

n,203

0.406

P
.

. 10,222

..(1,333

GI
PI

0,667

2,667

G
P

..0,056

.{J.167

0,833

<>: +

~~I~
AI

<>: + e,

r;Wlica'JQ. Retne sile kontinuiranih nosaca preko 3 jednaka raspona s jednakim rasporadom optereeenja u poljima
Raspol'ed oplereCenja
Momanti u fX>!ju

::.0
+ +

Momenll p<:!d Iw.ajavima

Reakcljll u !etajevima

0,400

1,100

0.450

" pi
pi pi

..o,D50
0,363

1,200

0,175
....

0,1~0

..0,150

..0,150

GI
PI PI PI

0,350

1,150

G
P
P

A.~-,......JI~', .. "...--, ..

"

a:&

....

I' ....

0,213 .(J,036

.o,075 0,175

.(J,075 .(J,07S .o,175

.(J,075

0.425
-0,075

..

.0,07:>
.(l,OSO

0,325

1,300

0,241 0,289 .{J,044

0,067 .{J,113 0.200

..0.267
.o,133 .{),133

.o,Z67 .(1,133 .(I,lJ3 .(I,OM

GI
PI PI PI

0.733
O,8~7

2.,267-

P
p

.0,133 0.589 2,533

..0,311

312

313

O. Prilozi

. 6: Prilozi

6.;\.

TAnI.lCE 7./\ DIMFNZIONIHANJr. !'HAVUH,lJ I Nil I I'HL!.;.JU{A II'Hl.:SJl:.I(!\ 'J

.
k, k,

m,
15

khb za marke betona

20
1.940 1.92' 1.915 1,902 1,889 1,862 549

Tablica 33. Tablice za dimenzioniranje pravokutnih presjeka j presjeka T

3,5

%,
30
1.604 . 1,532 1.572 1,561 1,550
1.528 1.517 1,506 1,483

40
1.406 1.41 . . 1,32. 1.317 ,,308

60
1.264 1.256 1.241 1.230 1.230

9.8 9.4

.. 0.263~ 0.271 0,276 0,280 0,265

0.'" 0.887 0.885 0.884 0.882

0.190 0.195 0,200 0,203 0.209 0.212 0,215 . 0.218

2.241 2.!26 11 196 166 2,150 2,135 2.119 '2,104 2.OS8

""
15 O. 0.2 0,3 0,4 0.5 0.6 0,7 0.8 0.9 1.0 1. 1.2 '.3 ',4 10.0 10.0 10.0 10,0 ,10.0 10.0 10,0 1.0. 1.0 3.0 ',0 10.0 10.0 10.0 0,010 0.020 0,029 0,oJ' 0 .... ' 0.057 0.065 0.074 0,091 0.099 0.107 0.115 0.123 0.997 0,993 0.'90 0.987 0.984 0.90> 0.9" 0.914 0._ 0.96" 0.965 0.'62 0.959 0.956 0.000 . 0.002 0.004 0.007 0.011 0.0>5 0.020 0.025 0.031 0.037 0.043 0.049 0.056 0.063 44.305 22,490 20 38.369 19.477 30 31.1OS 16",6 40 50 13,305 60
~

1,5 3.5 3.5 3,5 3, 3, 3. 3, 3.5 3.5 3.5 3.5 '.5 3.5 3.5 3.5 3.5

28.m
14.432

12.ss6

~~

15.223 13.'84 11.593 10.040 ',4" 8.m 7,972 6.904 6.94. 6.011 6.170'.343 5.572 4.926 5.096 4.413 4,708 4.078 _ ',387 3.800 4. 3.566 3.888 3.367

~+-':' "';.=-768t-7i: 9 1106c;-r_;;;8' . 158~"':,-' - '.291 7.439 6.1 6,741 6.044 5._ '.705 '.'16 4; 4.96j 4.454 4. 4."6 3.959 3.650 3,470 3.968 3.595 3,143 3,670 1,270 3.015 2,87' 3.369 3.021 2.785 2,85' 3.140 2.815 2.595 2.415 2.'" 2.642 2.436 2,322 2.7" 2.495 2.300 2,193

1.4 1.2 '.8

O,2940.878! 299 0,"6 304 ~).87'

~3~,S+-~~~"~5~=-t~o;'~m-r7~
0.321 0.327 0,333 0.340 0.347 0.354 0.361 0.366 0.866 0.'84

=~=t~~~~~~~~t~01~071=t3''S2~0t33~."81=t2.l!"~9t3~!'259~=~'~'~'t=~E
!.1 2,3

-.-c,,,,,,,5-+_1O~'-l_"",, O'O-+-"~. l.94' 1.944 0.94' 0.937 0.934 0.931 0.'

+.;; 03 .~070+-'C 3l.69.~"t-:3",' . "~6_~ 2 . ="'2+-",'.3~68f-~ ;"'-',

0.084 0,'" 0.097 0.104 O. 11 O. 17 1.123 3.. 3.'" 3.125 3.024 2.933 2.853. 2,780 2.654 2,599 2.549 2.502 2,459 2.419 2.382 2.34' 2.315 2.284 2.255 2.920 2.'" 2,800 2.320 2)07 2.236 2.6" 2.16' 2.5402.099 2.<70 .042 2.407 990 '.'63 1.080 2.005 1.940 ,,os2 '.83> 1.784 '.41 .703 '.668 1.63' 1.605 1.S78 '.552 1.5" 1.S06 1.485 1.447

2.06' :"

8.8 6.6 6.4 ',' 1.0

0.859 0.856 0,853. 0,850 0.64'

0.225 ~ 0.229 2,040 0.232 2.024 0.236 . 2.008 0,240 1.992 ~ 1,' 7S . 0,248 1,959

1',781 753 1.139

. 1,472 1,460 1.448 1.431 '.426 1.2.7

1.235 "'1,226,16' . 1,160

1,: "71.1"1; 1.142 1." I,m 1.124

1.71 1.696 ".682

'"

11,
1.105

"

'.5
l.S

2._

1.5 2.6

10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10.0 10,0

,60 1.167 0.174 0,180 0,187 o. 0;

3.' l,5

1.735

3.5 1.609 1,568 1.531 1.497

1,466

1.688

2.8 2.9 3.1 3,2

3.3

3.4

3.'

0, 0,218 0.225 0.23> 0,231 0..142 0.248 0,254 .,,'59

',916 0.913 ,910 0.907 0.904 0,901 0.898 0,895 '.'"

1.\35 1.\41 0.147 0.152 0."7 0,163 0.166 O. 73 0,178 0,183 0.187

2.299 1.251 2.207 2.167 2.130 .095 2.063 ,033 2.005 '.978 1,953

899 '60 1.824 1.791 760 1.73 1,105 1,,80 1.651 1.635 1.614

1,506

1,431

1.409 1.388 1.369 1.334

1.438 I,m 1.387 1.364 1.344 1.324 1,306

3.5 3,5

3.' 0.479 3 . ' 0.493

101 0,311 .795' 0.317 0.789 0.776

151

.516 .501

1.253 1.240 1.221 1.'" 1.201

0.988 1. 12 1.100 . >.or. )15 ,003

o,on
0.967 0.957 0.' 0, O. O. 0.895

--..:3?;-,5+:.;; 33.4.s;.-+--;;: o~" 3.5 3.2 0.522 .3.5 3.0' 0,538

i:ffi0.362 0.370 0.379

0,32'

'1.715'.465 1.696 1,469 1,678 1,453

-T,+-'" 22";.--'1-:;: i".5551""'''';-+--;; ::'S-::;~::+::;:;;:::~~f-71~,::~:t.-:~~:!;;'-i'1--;' '::~~~t~-;',., .,,0,982

3.5 ,3,5 3.5 . 0,593 0.61' 0,636 0.153 0.745 0.735 1,62. 1.604' 1.5'6 1,161 1,389 1'.373 1,135 '- 0,'''' '.0;>491.0180.'38 1.041

U*-

...

k,

6. Pri/ozi

m,
15 20
1.357 1,326 ',,310 1,295 1,280 ,1,266 13,951 ',502 '.27' 5,948 5,063 4,432 3,961 ;g, \05 "9

l'I~!~1~13;1~lal~';I;I~I~lilgli
30, 40
,)21 1,096
1~08i-

0,725

0,388

1,567 ,531 'i513' 1,495

1.005

3;.,

~ .,.

is'
3.5

j;2':,

0,714 0,74'

3,5 ' " 1;0\"

o,ns
0.81' 0,854 0"'0 ::::: 0.074 0,09' 0,107 0.123 0,138 0,153 0.161
0.100

-is-, , !,~" 'OL ' ','

~

,61

O:l',,o;o,"
,,' 0,3

0.4'
0,5 0..

~." ":S.o
,',5,0 5,0

0,406 0,416 0,421 0.4" 0,4" 0.001 0,00<

0...08 0,013 0.020

o~
O,g; 0,959 0,948 0,938

00 0,927
0,90' 0.695 0,864 0,865
18$55

"t'O_ ""
0.:;' 0 Ki
O.B43

1=1~!!I~~~\~I~~~I~~!~I;

,070

1.m
1AS; 15.109 10.972

1.Os8
1,046 - 11,529 7,852

o,ll"o;i"
0, .25
\7

3153422.568

10,331 ~"'O ',0416,491

Wi

--,:cili"
,.

8,066.6" 5.846

6,oiS
4,916 4,252 '3,66-'3,273 2,9" 2,731 2,531

4,i3 ,",,;
4,064

',408

3P:

0,028 0,'" 0,'

0.036

',515

",,'-

t:7),6 ),9

: ;,0"
' ;,0 5,0

5:1iB
4,573 4,152

3,028 ---", '

0,046
0.055

2.705 ---'~"".5.41 -,' " : l8

10-, ;.0 ',5,0

1.2 1,3
1.4

:'s.o"
"'.0"
;,0

0.194 6,206
O~"

'"

1."

:,7 1,0 1,8 -i,9-5.0 2,0 2.1 C'i '.0

,'.0

1:3 2;4
,.. '.8 2.7 2,8 2.9 3.0

'.0 . 5,0 '.0 '.0

0.231 0.242 0,254 0,265 0.275 ' 0,286 .296 1,306 315 . 0.324 0,333 0.3<2 0,351 0,359 0,357 0,375 0:383

0,0" 0,D76 0,087 0,097 0.108 0:,19

3R1
3.543

'i.:Fa-

2,456 2.257 2,096

3.:m
3,128 2,967 2,629 2,710 2.006 2,516 ~;43S 2,368 2.30 ':25

0,912

o,iiD
1,140
0,150 0.160 0,170

o. 0:
0, )74

o
0,1

0.188 0,197 0.205 0,213 0,220 0,227

0,234

),

"'

2:20

2.i5
2,111 2,OSO 2,04'2,016 1,952

s.o
5.0 5.0

s.o

3.i'

0.844
0,1

o.
0,:

0,241 0,24: 0,254 0,250 0,265

0,271

'"fiR
1.895

09;:m- ~ 2,570 2,123 2,450 2,025 1,939 2,257 1,865 2,m ",801 2,110' 2'9 2,049 ,693 1,996 ,6,50 1,948' 1.610 1,906' 1,575 1,0" 1,54' ,364 1,833 1,515 ~ 1,801 1.<.. 1,: 73 1,465 313 1,746 1,443 294 1,722 1,699 1.<32 1,404

,"

';37' ~

'1.962

',:

1,6SO 1.755' 1,61'" 1,614 1,5;6' 1,S03 ~1,542 1,47 1,'88 l,4C 1.441' 1:37 ,<00 1,33 1,364 1,30 1,3311.61

N~~~~~~~&.~

'~

6"
1,276 1,252 1,230 1,211 ,193

".2'

ill1.421 ',17: 1,1"

1-~~!~IS~II~~~5!~I~~I~I;
II ~ ~!~ ~ :'1~I:il5 ~ ~~I~ ~,'~

1.276
1,229

1~

1.938

,,,is-

1,678
1,659 1,641

' 1,387
1,370 1,356 1,34'

1.176i,121 1,16 1.107 1,146 1,093' 1,133 ", ORO '.nCO

~ i ~1~1~~I~I~I~i~I~I~lgl~~:~I~!
..,

Si--+++I-++++f+.J--!--hH-l

0.1
0,1

1.8i5

1. I,ll 1,,2031,i09
"

1,":;;-

'""

~,

~-~"

317
,.-'

-'r-

;:

.t

"

~,
~ ,.

\~;;:;;

, .

-t
~I-I-I-' .~ -b: -~ -~ g

-\-

-r
.... (:>

'-j-

-1-1-1-1- I b~~t:~ -1-1-1-1- ~Ii>I"I"Io ~b'~bt::

0>
0" .....

~1~1:;11:1~1;;:1~ I~
"'I"'I,WI"''''I''I
""

--+

",
..".

;:::;.~

;;;
~

-o3N ro 0 3 '~ro roc,

'"
<.,

."

~.

.::;;JtlfD'!l1i~
~g31fj~ "~I"'I"'I"'I''''

?J131 1-:: I":: : n:l

"'I"'IG:I:::I~
to '" ""'
t.O .....

"1"'1"'1"'1'" t:ii::::;t~8i
(;1~ltl"'I" tv w
<0 ............

<D OJ

.... .I>.

'"

U> '""

.....

'U

.....

"'

&
~.

'" o
"0
~

5'

"'1"'1"1"'1'"
Ct>

.....

<Q

0>

0 '"

....
./>

....

'"

"'

GI';;I~I':;It: .... <ON ......

o ~I"'I~II"'II' w w '" .... 0>

N til '" ...., .....
(:>

0;

... 0>

"

'Q

'0

"1'8 1'>w 1-11~ ~ ~

0> "" ~ N <n0""_0>

tl~I!;I'~I{; \0 N '" ....

-.j

~I~I~I~I~
01

"'1"1'-1"1"

~~e;tto

'III~IWI_ ~ ~ .~ ~ ~ ~Ijj ;;
_ 0 _

IIi\' II I I I I I I I1 I II I I I II I I_ 1'1 I I I I I I~I~ w1'" I'" '" I'~ 1' '~g;*~~ -1"'1'-1"1" '" I' I" I" I' '~I~[;I~I '-'1"'1t:11:: '>1"'1;;;
Ct>
... (:>

iii

S
~. ~ 3 w
0;

'0

0 0>

W ""

......

~.
~

(:>

-'

(:>

.........

..... Ct>

Ol

,
.... "I"I~IOIW ~1~1~1~! . . ."1'"1 10 1'' '1' ' -1-1-1-1,:.. 0> "'..., .. to '"

~I!r
~

11

<

~:

iii
~

....

to ....,

t.> to> ........ (.T> ~~w<o

.... -.l,a>
(:>

....,

b"~~~
<0 '"

to

OJ

.....

:..:..."'.." "'I~I~I~I!"I"'I'" .... b>-.....

o ... N
W

V> C>

(%>

...

......... m

"'" .... ...,

~I;::li:,'I~It NU\<omJ>.
...., (:> '"

..........

'ilil~liIi i'1'~ ;:.I;:.I~I"'I" "'" -.r '" ~ ~

"" '" .:. N <L>

<::>

.... N

<0

'" ._

Po-!".("> !'"

"'1"1"'1"'1'" W "" w ........ :- '" ....

Ol ....

yo P> ."" .<0 ..... .'" .r;:> ~I~I!"I"'IWIWIW

t;;:i~f~::l~

'" " J '" ."

~ ~

.t.
,
~

til.

." "'I~I..~ "I'

;j :-;
~

;,;,-...

~ ~I ~ ~
.... " " O N .... _0>0>",,,,

_1_'_1_1'" ..... 0 > , . , < 0 0

!'l1'~lfJl'~I'~ ~ g: t ~ ;;;
......

~~~g:~

:;;I~I"I~I~

~ ~ "jg ~ ~ i:l~

~ltll~I~I>$I!lt '" o

..

~~

"" ~:
'0

"'~ ;: 11: w I~ 0> I'....

'0>

'1'' 1' '1' '1' 1'''1'''1''1''1''

mJ
0.1>._<0

........

'"

0>

IE If: I':: Il': WO..:>N

Qr~

'" l"'I'w I'

.... u. ...
O'l

1'8
3

<:>

(..>

" 3

"

g
~

co-

'"

o n

6.5.

TABLICA REBflASTE ARMATURE

Tablica 36. Tablica rebraste armature RA 4001500

Promjer

~ ~lrW!.iil"'~p
P!ostina popretnog presjeka rebraste armature A., u crn~ :ra k+ada:

""jl_~B.~1

;
mm
6 S 10 12 14 16 19 22 25 28

Opseg

,Masa kgfm

em
1.69 2,51 J,14 3,77,
.4';~O

~I
0,230 0,409 0,649 0,920 1.252

RA 4(/0,2

1
0,28 0,50' 0,79 1,13 1,54 2,01

2
.0,57'

3
GAS

4
1,13

8
2,26

9
2,55

'0
2,83 5,03
7,85

11

12
~ ~9

5,03 5,97
6.9~

0.228 OA05 0,633 e.911 1.242. 1,621 2,288 3,058

cr.57 ~ 2,36
1,01
2-;26 3,06 4.02 5,67 . 7,00 9,82 12,32 3.39
4,,~

~
2,51

~
3,02 -4.71
6.79 9.24 12,06 lZ,Ol

~
3,52 5,50

l:.!2.
5.53

2,01
3,14

~
~
9,05

4,52

E03

4,52

3,93 5,56

7,07
10,18

8."
12.

;;,",3
12.57 1!.4-1
'2~.13

(a:s;e,.,'
3,80

~'ii5
6,51

cF~
8,04

~
10,78 14.07

.!..:!.E.
10,05 14,18 19,01

12,32

13.66

11,31 15,39
20,1~

~
22,12 31,19

16,09

._1,1,34 15,21 19,64

24,63

19,85

22,68
30,41 39,27

~ ~
34,21

28,35

3/:,02
~~2

..

11,40
14,73 18,47 .2-4,13

21,81
29,-45 36,95

26,64
34,36 43,10 56,30 71,25
87,97

24,54 '
30.79
-40,21 50,89

.
32 36

.,.
16,09 20,36

30.$4
37,70

3
-40,72

-4$,26 61,07 75,-40

".J<

49,26
81,43

~ ~
72,:38

38.01 49,09
~.

-41.81.

~ ~
88,47

saPO
73..59

80,42

95.51
'15.'),80

~
113,10

~
125,66

~ ~
138,23

50,27

62,83

100,53

i, ." ',':_to <0

:;:_:"~"~'~:_: ::~".:L" "-.

. . ~.

f"

/
-/
/

6, Prilozi
Tab/tca 39, Tablica mrezaste armature za place MAG 5001560
.
,

'.-

Pf,?ffijer tica

P!oll'II"" p, .. "jel<a

.6znaka ..

mreze

mm

mm

As (cm 2/m)

""

Masa

mm

lmrde

I--I-I-~

_RJ78
R" J8J

1:'8;5) 9,0
8,0

7:rr.r

5.0.1
5,0

:1$0
100

2SD"
250

..,3.78
3,85

0,78
0,78

600
600

215
215

3,63
3,68

41,92
48~S6

1--1-1--';;-' . 0. 0 ..., (");$.... ....

R4Z4
R.JO] R. ... "4
R" 6]6

6,0
6,0

150
100 150

250
250 250

4,24
5,03 5,24

1.13
1,13
1,13

600
600

215
215

4,26
4.89

56,23
64.55 66,66 78,41

~ ~ 0 _ ~ N

:q ,... ~.
to') ,.; ..,.

...,

N 0 <D.

'_
UJ

III >N. _
..

.~ ... ,
E E

'"

I", N ~

10,0

6,0

600
600 600
600

"5

5.05

'~

~ ~

.N

~ ~

~ ~ ~ ~

g
~
O
"D

eJ

i i~*
0

E.

9,0
10,0 12,0

6,0
7,0 8,0

'00
100 100

250
250 250

6,35 7,65
11,30

1.13 1,5.4
2,01

215
215 215

5.94
7,76 10,46

R78J
R-llJO

102.43
138,98

..

~ ~

'i
0;

g:

'~

~ 0

g*l. ... Q 0 I:( ~ ~ ~ ~ 1-+-+-1

I

fl':"~o~~~

Tablica 40. Tablica mrezaste armature za pIece MAG 5001560

OBOSTRANQ NOS!VE STANDARDNE Q-MREL:E

.QVj'-'Il.

rr'~-_n__.+-"-+_I-ri ~~~

e. cl -B ~

..

;!i

Promjer z;ea OZnakii

mreta
Umu!.

Razmak tica

PlpS,tina p-resjeka tica

Izmjere mreie

mm
Popret Uzdut.

mm
Poprei';

A;; (em-2'm)
Uzdu.t. Popre!! Ot.lljil1s

mm
$irina

Masa kglm 2

Masa

1 mreie
kglkom

.2~~

" .);l
;;;
~

Q-lJI

5,0

5,0

150

150

1,31

1,31

500

215

2,06

23,34

Q/J9
Q.!Ii!i

4.2
4,6 6,0

4.2
4,6 6,0

100
100 150

100
100 150

1.39
1,66 (S8

1,39
1,65 1,88

500
500 500

215
215 215

2,20
2,64 2,98

24.68
29,61 33,44

Q.1118

. Q-196 Q111
0-}$7

5,0
6,5 7.0

5,0
6,5 7,0

100
150 150

100
150 150

1,98
2,21 2,57

1,96
2.21 2,57
.te~

500
500 500

215
215215

3,11
3,52
4,06

34,89
39,49
45_55

:0

,~
rn

Q-18J

6,0
l,il~

6.0

100

100

2,83

500

215

4,48

49,28

t~
~

qJJl
Qj,U Q-JOJ
(}-J,~J

6.:'1
I,ll

101.1
tOO

101.1
100

3,32
3.85

J,'JZ
3,85 7,85

500
500 500

215
215 215

5.26
6_10 12,34

57,86
67.10 138.18

o; ..,
~

_~Q~.J~JJ=-.j--,,8'~0--1_,_8~,~O.~_'~5~0--lI_~15:0c-1_-,,3,~35,-+-_\~3,~35:-1-~5~00=-+-~':'~5-1=-~5~,3~'-I_~5,9:,~G9,7,0

~
~

~
~

~ ~

m~

~ ~ ~ , ~ -,
~ ~ ~ ~

] ,., "

J
. l. -t

m.u
12,0

8.0

fl.O
ill.U

100
lUG

,..}??__ .
lUG

5,03 7.65
'.. '.-,3,0,

_"~"~,~~~_'i_'~'~5=-1_~,~,9~.O;-l-~O~':')~'_

Q.J1JO

12,0

," ,."0,,',00",,

"',',,,"'.,

.5 .. 00 . .,.''',."''",'',_,19,._8.,,,9,.5

320

321

o. Pritozi
6.B.

6. Priloz;

TABLICE DULJINA SIDRENJA I DULJINA PRIJEKLOPA MREtASTE ARMATURE

B.n.

TADLlCE.S PODACIMA ZA GREDICE STlWPA FERT

,
TuMil.'u
~I.

Tab!iea 44 Podatei za gredice stropa FERT, FERTSTROP Soblinec

Oulj!na Dodaln.a arm/Hum
Bropmm. i premjer Dutjina dodatne armature

Ukupno
dodatna armatura

Ukupno dO!>UAl&no
korisno optem6enje

Duljina i uvjeti sidrenja mrezaste armature

Najmanja duljina 'Najmanji broj poprecnih cvorova na duljlni sidrenja

Oznaka gredlee

SvijelU rasp'on

9(edi~

10 [em1
210": 225 230 - 242 245-260 270-275 285- 290 300:"310 320-330 340-345 355-365 375 ... 380 398-400 410-415 425-435 445-450

[em!

~ipaka

Ikgl

bez viastile latina . u [kNt",,1

LJVU:;UUII,t!

.lice

.JcunU;;lfUI\e iice

Prianjanje

U[~l
lilUH;IM,HI

.
MAl;

A8 A8 A8 As

250 268 286 304 322 340 358 376 394 412
430

5,SO-5,5Q

< 8.5

12

MAil

dobro
to~e

>25 '35
'" 35
"'45

3 3 4
5

2 3 3 4

5,50-'

5.50;:>
4,60'
4,00

8,5<'\l:512

dobro to!,>e

i !

As As As As As
AS+l

Tablica 42. Du!jina prijeklopa I')osivih ilea mreZaste armature

Uzdufne fice u nosivom profezu Jednostruke !lee Dvoslruke tice Ovostruke 8,5>$512

3.11f 2,65 2.15 ..

1,8 1,8
1,8'

Promjer
Prlanjanje

Dutjina preklapanja

Najmanji broj poptecnih

ulcm]
MAG
MAR MAG

iica
(tvorova)

As"
I
AS+1 A8+1
.

360 376 390 430 336 446 346 460 360 480 376 516 386 530 400 550 416
57D
\430

1.80

3.40,'." 2,90,. 2.50

1,88 1,95

448
466

!jlu\mmj

,
,

MAR

I I
I

1,8 1,8

2,15

2.20'
"

12

dobra lose

40 40 40 '0 50 50

35 35 35
3.'3
.

4 5 4
5

3 3 3 4 4 5 '.

A8+2

484 502
..
'520

1;8
1;8 ,,8 1,8
1~

3,91

3-,10 ..

5 8,5

dobra
lo~e

A8+2

460 - 470

4,03

2,65
2,35:~~

_.

dobro
fo~e

45

5 6

A8+2.

480 - 485

4,20

~h

nee

45

.
15

I
I

As'2
A8+3

495 - 500

538 556 574 592

1;8 1;8 1,8

2$~

4,46

2,05:~~~P'
265~~

Tablica 43, Du!jine prijeklopa nenosivih iica mrezaste armature

Poprecne fice Jednostruke fiee OVoSlruke ;fice Promjer

..J~it:-~;
':.;~'H:"-

512-520

7.23

. : -.,,}t,!'ijf,-'

!ice
5 6.5
> 6,5

Priunjanje dobro
lo~e

DulJlna preklapanja

Brol uZdufnih
tlca (evorova)
2 As.3
550 - 555 A8+3 535 - 540

1,8 2;8 1,8 2,8 1;8 2,8

7,50

2,3~:.~
.;-~

...-.'

7,78

20

3
M+3 Opaska: 565-575

2 .05_-r,:i~- ~,.,,' .,:",

1,75

610

8,01

526

.. ,-.,

~,

Navedene vrijednostf odnose sa za slutaj slobodno poduprta stropa.

Vlastita letina stropa 16+4 !zoos! oko 2,60 kN/m2 (bez pod;,j i podgleda).

t';
'"'.,
C,.-.

322

6.11!:.; !,:;.~

__~,IJ~ .
.. '

6 P'lo n II
Tablica 9~ Najinanji zastilni.sloj betona

S VRIJEDNOSTIMA RASCLANJ,.NIH

FAKTORA ()IGURNOSTI

.' .f,I.t

I
Tablica 45

~rI<a ~tooa'
OM.
skodljivost okoHsa

< MBl'

>MBl'

'" .,
!~::
zidovi

ploce
Ijuske

I
I

grede
slupovi

stupovl .

-=iI
.
.

.'~ ra~o" ,~umosU

Yg
1,6 1,9

YP
1,8 2,1

Yt.

RelaUvno prnduljenje

l.idovi

armature u %..

<

1,3 1,5

>3
<0 >3

i
I

-""""seedoja
.laKa

2,5 .3,0

2,0 .

2.0 2,5

~5

~
2,0
',0

.' _'.0

.:':'

','
30 20,5
2,4 .

.'i .

g+p+o!l

1,3 1,5 1,0 1,2 1,0 1,2

.1,,5
1,8 1,8 2,1 1,5 1,8

sO
,3

',\.;' i\

g+ P

I I
)~

Tab/icc 11. Racunske cvrstoce betona

MB
/s [Nlmm 1J

SO
>3

10 7

15
10,5

.20
14

40 25,5 2,9 22,S

50 30 3,4 27

60 33 3,8
29,7

"',. ;,j;i
;; ;;' :,"

.
g+p+6

1,3 1,5

sO

/hi,
.f1J~!O%

1,5 9

1,8
12,6

18,5

~
/7:..

0.
:/

<"1'/

;0

f',i
;.

6.
.:

'.C' ,TALE TABLICE KOJE RABIMO PRJ DIMENZIONIRANJU AB SKLOPOVA .. 'c.c" .

,v, '

Tablica /3, Najveci broj sipaka u jednom redu za slrlnu grede b

r~, <eA
28
2(3)

Sirina grede bucm 20

Promjer glavne armature $ u mm

10 5 6(7) 8 10 12

12
4{S)

14
4

16
4

19
3(4)

Tahlic~:;46. Najmanji postotak armiranja grede donjom v/acnom armaturom -.,'

I1mlll"

25
30 35 40

MB

6 7(8) 9 11

6 7 8(9)

5 6(7) 8 10

U~/('
GA)40!J60,
!U4(}()/500'

20 0,157 0,094

30 0,205

40 0,249

50 0,288
0.173

60 0,326
0,195

5 6 7(8)
8(9)

22 3 4

'0,123 "' __ ' 0,149 .

'Stremenovl

10 6mm

5 6(7) 7(8)

25 3 4 5 6 7 8mm

e
4 5 6

, r/;/"< S> /A:t7

~-*

J;..:,

7.AV_

/~

,
~

-.,.

/~u.

F~

TobU;;'7.
Vrsta': '

D~pusteria racunska riaprezanja prianjanja 'tp

Marna belona UB

Tablica 14. Najmanji i najveCi postotak armature u gredi

Vrsla armature
).1m;!! !%)

P",ox {%}

GA 2401360

2tl'l'Iaiure .

0,25
0.20
.

15' 0,60 1,20

20 0,67 1,40

~O .'

40 0,85 2,10

50 0,92 2,45

60 0,98
..

IU 4001500

O.405ft,'o v{

GA U0/3M
IU IlOOIJOO

0,76

1,75

2,80

Tablica 20. Armatura presjekc1 T

Tabllea S. Koeficijenti za izracun duljine sidrenja (dobro prianjanje)

armature
GA 14IIIJ6O
/U llOO!j()(}

NajveCa i najmanja

AorHilt
(rnionl(jtlWl<l in "I"trm
CVfsjo~a

Vl'l!ta:

Maika b':!tona

un
50 36
"

plostina armature za presJek T

60

Imjorodavl)a jlJ lIatoa

bll!o()u)

tvrslota-,vO!OnaJ
/lmo,<

15

20 50 40 -_ ..-.

30 44
32
.--~

40 30

.-

56
46

34

PolIo

f,'/,

26 23 --'---'..

,0 '--'.

---~--

,.,!.I.!,::"," "

324

325

6. Priiozi

Literatufa

Tab/ica 19. Najmanji i najveci postotak armature u plotl

Annatura proce Vrsta annature Glavna arrnatura najmanji postotak almiranja !lmill

I.ITERATURA

--1%1

Razdjelna armatura

GA 140/360'
RA <1001500 MAG/MAR 5001560
annature

0,150
0,100 0,085

0,100
0,085 0,075
.

i
!
,

[i) II n 101 i c I.: Armirani beton, Skolska knjiga, Z~greb 1993;

[21 Octoni armirani beton prems PBAB 87; Prirutnik

ZJ

primjenu pravllnlka 0

tehnickim normativima za beton i armiranl beton - PSAS 87, Grac!evinska knjiga. Beograd 1991; [3J Beton i armiranl ~eton prema. PBAB 87. Prilo:zi Gradevinska knjiga. Beograd 1991; t4j Ut:ton J<.atender 1888. BerUn/Munchen 1989;
.

,
.

najveCi postot<lk annkanja t.!mn~"" 0.405' /1/ IOd

-----'tr

Tablica 22. Racunska posmicna cvrstoCa

Marna betona MB Racunska posmima cvrstoa

15
0.6

20 0.8

30 1.1

40 1.3

SO
1.5

60 1.6

[5] K a s a I M.:~etjezobeton-u teonji j p.rak.Si' Gradbeno inienerska'in stavbeni~ka pisarna, Ljul!ja~a 1929; . . i [6J Leo n h a rJd't F=".! Vorlesungen uber" Mass'lvbau, Berlin 1978;
1 [7] L 0 h m eye r G.:Stah!beton~au 4 Aufiage, Stuttgart 1990;

..:.

Bemessung,
.

Konstruktion,

AusfUhrung.
:~"

t"rINlmm!J

.l

[8] Ma r i-ja nov M., S t 0 j i I j k 0 vic I., B 0 j 0 vic - t.: Beton za III i JV ",*,d . -.;;Iigrade'linske struke, Zavod za udzbenlke i nastavna sredstva Beograd. 1990;~~

"

Najveci dopustivi razmci stremenova u gredi

.
;
.

[9J Model propisi CEB-F!P za armi~l1o~etonske i prednapete Jugoslav~nski 'gral1evlnskl centar. Beograd 1979;
0

konstru~~ije. f;;

[10J Pravilnik 0 tehnickim n~mnativima ~a prednapeti beton;

[11} Pravilnik tehnlckim liormativima za izgradnju gra6evina vis6kagradnjs' u
seizmickirn podrucjima, S!utbeni !lst broj 31, Beogiad 1981;

: Podrucje 1
(tu<--r:,.)
Na ovom dijelu llosaca befall u cijelosli preuzima poprecl1u silu ira znaci da nam slremenovi nisu porrebni. ali moranio ill stavir{ iz konstruktivl1ih razloga na razmaku e y:
!. {\. ~ (2
2. ey
~

Podrucje -2
{'(r<'tu~

3 'trY

Podrucje 3 ( 3't r < 't1lS: ~ 'l;r)

!. e" S (! I) f Ii

(Il2}h
2.

2. e v :5 20cm
25 em
3
. e"S
razlI/(lk

[12J R 0 sma n 'R.: Stropne konstru~dje, DGKH, sedja Prirucnicl, knjiga 3, Zagreb 1990;

A~y 'hl'(jvi
('tu.b) ::::}

[13] R ado s a v lie v j C L., B a j i cD.: Armirani beton, Elementi AS konstrukcija Giadevinska knjiga, Beograd 1989; [14! Rom i c S,; Betonske konstrukcije I dia, Naucna knj[ga, Beograd 1985:
I S c h n e ide r !<.: Bautabellen fUr Ingenieure Vorschriften, 11 Auflage, Dusseldorf.1994;

if) .. !,

b(l
30 em'

3. ey

.s

razmak sfremenova za preuzimanje llmanjelle popre in'e sile (dijagram 1" naprezanjaje limatJjell)

.rfremenova za preltzimGJJje eijelokllpne poprecne sile. tj. ukupne vlacne, sile kojaje njom izazvana

r:'it europaischen und nationalen

;1 Sir 0 r a B.: Prirucnik za armirani betqn, Tehnicka knjiga, Zagreb 1961'; /J Tom i c! c I.: Belonske konstrukCije;'Skolska knjlga, Zagreb 1984;

t 18J Tom rei c I:.: Betonske konstrukdje - odabrana pogfavlja, DGKH, senja
PriNenici, knjiga 4, Zagreb 1990; [19] Tom i i Prirucnlk za promoun anniranobetonskih konStrukcija, DGICH, . serija ~~rucniCi. knjiga 6, Zagreb 1993; \ [20J Uk r a

c c \.;

i he z y k V.: Beton, UdZbenici Sveocilista u Zagrebu, 1994;

[21} Vue i j

k D.: Beton f armirani beton za 3. razred gradevinske struke, lavod za udibenike i nastavna sredstya Sarajevo, 1985:

326 .'