Medijsko Sveuilite Koprivnica Odsjek Medijski dizajn

Seminarski rad

ELEKTRONIKO IZDAVATVO

Kolegij: Nositelj kolegija: Voditelj seminara: Student: Ak. god:

Multimedija (redovni studij) doc. Winton Afri dr. sc. Petar Miljkovi Mihael Mikloi 2012/2013

Koprivnica, Travanj 2013.

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1 2. ELEKTRONIKO IZDAVATVO I E -KNJIGA ............................................................... 2 2.1. KRATKA POVIJEST E-KNJIGA I ELEKTRONIKOG IZDAVATVA ................ 2 2.2. DIGITALNA IZDANJA NOVINA I ASOPISA ........................................................ 3 2.3. FORMATI DATOTEKA KORITENI ZA DISTRIBUCIJU E -PUBLIKACIJA........ 4 2.4. E-ITAI I TABLETI .................................................................................................... 6 2.5. PROCES IZDAVANJA ELEKTRONIKIH IZDANJA ............................................ 9 2.6. ZATITA DIGITALNIH IZDANJA .............................................................................. 9 2.5. PROGRAMSKI ALATI ZA IZRADU E-PUBLIKACIJA .........................................10 3. PREDNOSTI I MANE DIGITALNOG IZDAVATVA...................................................12 4. ZAKLJUAK .....................................................................................................................13 5. LITERATURA....................................................................................................................14

Elektroniko izdavatvo

1. UVOD U ovom seminarskom radu nastojat u razjasniti to je to elektroniko izdavatvo , koji se pojmovi veu uz tu djelatnost i kakva sve izdanja nalazimo kod ove vrste izdavatva. Takoer u nastojati objasniti koje su to prednosti i mane digitalnog izdavatva nad tradicionalnim. Obuhvatit u koliko se razlikuju te dvije vrste izdavatva i na kakvim se medijima reproduciraju, koji su formati koriteni na razliitim ureajima i platformama, kakve mogunosti distribucije i zatite imaju izdavai i pojedinc i. Osvrnut u se i na povijesni aspekt elektronikog izdavatva, ija je povijest mnogo dua nego to se to najee smatra te u nastojati istaknuti neke od kljunih trenutaka za svijet digitalnog izdavatva. Osim e-knjiga koje su temelj elektronikih publikacija, obradit u i magazine koje sve ee nalazimo elektronskim izdanjima. Seminar se temelji na istraivanju raznih akademskih i informativnih lanaka vezanih za temu, ali i osobnom iskustvu. U zakljuku seminara nalazi se svojevrsno osobno predvianje budunosti izdavake industrije temeljno na injenicama koje sam spoznao tijekom pisanja ovog seminarskog rada. Osvrnuo sam se i na dizajnerku industriju iji sam student i ukazati na utjecaj digitalnog izdavatva na samu struku. Kljune rijei: Elektroniko, izdavatvo, digitalno, mediji, formati, tisak, distribucija, zatita u

Elektroniko izdavatvo

2. ELEKTRONIKO IZDAVATVO I E -KNJIGA Pod pojmom elektroniko (digitalno) izdavatvo podrazumijevamo digitalno izdavanje, tj. publiciranje prvenstveno knjiga, ali i asopisa, magazina i raznih lanaka. Iako se elektroniko izdavatvo danas esto povezuje sa sadrajem na internetu (poznatije kao online izdavatvo ili web izdavatvo ako je u obliku web stranice), postoje i elektronske publikacije koje se nalaze izvanmreno kao to su enciklopedija i knjige na CD-ima i DVD-ima. Elektronika knjiga (e-knjiga, digitalna knjiga, e- edicija) je publikacija duine tiskovne knjige u digitalnom obliku, a sastoji se od teksta ili slika ili kombinacije obojeg. Takva publikacija ita se na raunalima ili drugim elektronskim ureajima. Prema mnogim rjenicima, e-knjiga je definirana kao elektronika verzija tiskane knjige, no e - knjiga moe postojati i bez da je tiskano izdanje izdano. Komercijalne e- knjige su uglavnom namijenjene itanju na zasebnim e- itaima, no gotovo svaki softificirani ureaj kao to je smartphone ili raunalo moe sluiti toj svrsi. 2.1. KRATKA POVIJEST E-KNJIGA I ELEKTRONIKOG IZDAVATVA Poecima elektronikog izdavatva smatra se 1971. Godina, kada Michael S. Hart pokree Project Gutenberg te prepisuje deklaraciju nezavisnosti u raunalo, a projekt danas sadri preko 42 000 e-knjiga i sve su besplatne. Jedan od znaajnijih dogaaja za elektroniko izdavatvo je bio i kada je Sony na trite izbacio ureaj pod imenom Data Discman koji je mogao itati e-knjige sa CD- a. U poetku su e-knjige bile koritene uglavnom za specijalizirana i uska podruja kao to je znanost ili kao prirunici za koritenje raznih raunala i naprava. Sa pojavom interneta rairila se i raspodjela raznih datoteka po mrei, meu kojima su i e- knjige ime se njihovo koritenje otvara iroj javnosti. Kasnih devedesetih osnovana je i tvrtka E Ink Corporation koja je kasnije u suradnji sa Sony-em razvila tehnologiju elektronskog papira. U to doba javlja se i jedan od prvih ureaja dediciran itanju elektronikih knjiga, pod nazivom Softbook. Imao je dijagonalu 9.5 ina, teio je 1.3kg, format sa kojim je radio bio je HTML, a mogao je skladititi oko 1500 stranica sadraja. Punjiva baterija omoguavala je i do 5 sati itanja. Poetkom novog milenija Microsoft na trite plasira program za itanje e-knjiga, Microsoft Reader koji je bio kompaktibilan sa veinom njihovih buduih mobilnih i PDA ureaja. Reader je znaajan zbog implementacije ClearType tehnologije koja je omoguavala lake itanje teksta na manjim ekranima. U

Elektroniko izdavatvo

kasnim 2000.-ima javlja se tehnologija e-tinte i e-papira, pionir u tome je Sony, a slijedi ga Amazon sa svojim Kindleom 2007. Revoluciju na trite digitalnog izdavatva donosi Apple iPad 2010. godine.

2.2. DIGITALNA IZDANJA NOVINA I MAGAZINA Zadnjih nekoliko godina sve vie izdavaa klasinih tiskovina kao to su novine i razni magazini te asopisi uz tiskana izdanja izdaju i ona digitalna ili su se u potpunosti prebacili na digitalno izdavatvo. Osim to su tu izdanja u obliku lanaka na web stranicama i blogovima, sve je ea praksa izrada specijaliziranih aplikacija koje se periodiki obnavljaju te tako donose novi sadraj, a tu je i naravno distribucija u obliku PDF datoteka putem nekih postojeih sustava ili nezavisnim kanalima. Takve aplikacije omoguuju iznimno veliku koliinu interaktivnosti i multimedijalnosti jer esto koriste napredne mogunosti ureaja na kojima se itaju, pa tako jedan takav magazin moe sadravati i video te audio datoteke. Mnoge nove mogunosti javile su se i za oglaivae, a jedna od novijih opcija koje se esto koriste u magazinima za iPad ureaje jest prikaz proizvoda od 360 stupnjeva pomou koritenja prstiju i tehnologije ekrana na dodir. Neki od popularnijih asopisa koje je mogue pronai u obliku mobilnih aplikacija su Wired, National Geographic, PC World, People i Cosmopolitan. Sve su to magazini koji postoje ili su nekad postojala u tiskanom izdanju.

(Slika 1. National Geographic iPad aplikacija)

Elektroniko izdavatvo

Newsweek, ameriki tjedni magazin s novostima 2012. godine je nakon gotovo 80 godina izlaenja u tiskanom formatu poeo izlaziti iskljuivo u digitalnom obliku. Jo jedan veliki list, New York Times, bio je pionir uvoenja pretplate na digitalna izdanja. Prema nekim istraivanjima, gotovo 80% listova danas posjeduje digitalno izdanje barem u nekom obliku.

2.3. FORMATI DATOTEKA KORITENI ZA DISTRIBUCIJU E-PUBLIKACIJA Iako na tritu postoji zaista bezbroj datoteka koje se koriste kod elektronikog izdavatva, na slijedeih nekoliko stranica fokusirat u se na one najvie koritene i standardizirane. Obina textualna datoteka (ekstenzija .txt) Postoje brojne e- knjige u obinom txt datoteku, a prednost je prilino velika kompresija informacija. Naprimjer, Biblija od 800 000 rijei je veliine samo 4mb. ASCII standard omoguuje itanje na velikom broju ureaja sa raznim operativnim sistemima meu kojima su i oni stariji kao to je DOS ili UNIX.

HTML datoteke (ekstenzija .html) HTML je jezik koji se koristi za sve web stranice, a knjige u ovom formatu itaju se pomou web preglednika, a format je besplatan. HTML je visoko kompresirani format, a temelj je mnogih vrsta datoteka koritenih kod e- itaa, naprimjer Amazonov .azw sastoji od vie kompresiranih HTML datoteka i slika, a svaka HTML datoteka oznaava jedno poglavlje.

Amazon Kindle (ekstenzija .azw) Amazon je za potrebe svoga Kindle itaa kreirao format AZW, baziran na mobipocket standardu. AZW format posjeduje vlastiti DRM sistem, a datoteke se distribuiraju putem sustava pod imenom Whispernet. Iako u poetku ekskluzivan za Amazonove itae, format je sada proiren na mnogo vie ureaja.

Elektroniko izdavatvo

Mobipocket (ekstenzija .prc, .mobi) Mobipocket e- format je baziran na Open Book standardu koritenjem XHTML datoteka, a moe ukljuivati i Javascript datoteke. Takoer i koristi neke segmente SQL tehnologije za baze podataka. Mobipocket je format koji se nalazi na veini Windows, Linux, Mac i Unix platformama.

Epub ( ekstenzija . epub)

Epub format je razvijen od strane International Digital Publishing foruma. Format je veoma rairen i trenutno moe biti itan od strane Apple iBook itaa koji ga koristi i kao nativni format, Barnes and Nobles Nooka, koristi ga i Adobe u svom sustavu elektronskih publikacija. Sam po sebi, ePUB format ne sadri nikakvu DRM zatitu, no Adobe Digital Editions prilikom distribucije navedenu zatitu dodaje. Jo jedna od istaknutih znaajki ovog formata je prilagodljivost teksta razliitim ekranima i rezolucijama.

Portable Document Format ( ekstenzija .pdf)

Format datoteka kreirana od strane Adobe sistema, prvenstveno namijenjen za dokumente za tisak kod stolnog izdavatva. Mnogo razliitog softvera je uz standardne Adobe alate sposobno za kreiranje PDF datoteka, a pregledavanje ove vrste datoteka je mogue na velikom broju ureaja i operativnih sustava te je jedan od najstandardnijih formata. PDF je u poetku bio namijenjen sadravanju slikovnih datoteka pa se tako nije prilagoavao rezolucijama, no kasnije sa dolaskom tekstualne komponente ta je kompo nenta omoguena no i dalje ne funkcionira na svim itaima.

Elektroniko izdavatvo

2.4. E-ITAI I TABLETI ita e- knjiga je prijenosan ureaj ija je prvenstvena namjena itanje elektronskih publikacija. Iako kada spominjemo ita e- knjiga najee mislimo na itae koji rade sa tehnologijom e- papira, za tu namjenu moe sluiti bilo koji ureaj sposoban za itanje tekstualnih datoteka. Elektronski papir je tehnologija koristi elektroniku tintu za prikaz sadraja na ekranu, a cilj mu je imitirati doivljaj tinte na papiru. Za razliku od standardnih ekrana koji se oslanjaju na pozadinsko osvjetljenje, elektroniki papir reflektira svijetlo kao klasian papir, to ga ini pogodnijim i ugodnijim za gledanje na naprimjer dnevnom svjetlu. Omjer kontrasta kod epapira usporediv je sa onim kakav imamo kod itanja klasinih novina, iako nova tehnologija pokazuje jo bolje performanse. Baterija ureaja koji ima implementiranu ovu tehnologiju, u sluaju da ureaj nije spojen na internet, moe potrajati i nekoliko tjedana. Sa implementacijom tehnologije elektronskog papira prvi je zapoeo Sony je internu memoriju od 64mb. Najnoviji model ima ekran na dodir, u suradnji sa

tvrtkom E-Ink corporation, svoj prvi Sony Reader ureaj su predstavili 2006. Godine, a imao mogunost wirelessa i bateriju do 2 mjeseca. Podrani formati su EPUB, PDF, TXT BbeB, RTF, DOC. Iako je ureaja ovog tipa na tritu veoma mnogo, prema mnogim istraivanjima

najpopularniji jest Kindle proizvaa Amazon. Prvi takav ureaj Amazon je predstavio jo 2007. Godine, a rasprodao se u samo nekoliko sati. Ureaj je imao dijagonalu 6 ina, 4 razinski ekran u sivoj skali i 250 mb interne memorije. Najnoviji ureaj jest Kindle Paperwhite, predstavljen u listopadu 2012., a karakterizira ga ekran od 6 ina, rezolucija od 758x1028 piksela, 2gb interne melodije. Ureaj takoer dolazi u wifi i wifi+3g varijantama. Jo jedna novost u ovom modelu jest mogunost osvjetljenja, a u najboljim uvjetima baterija dri do 8 tjedana. Sam ureaj prvenstveno podrava AZW format datoteka koji je karakteristian iskljuivo za sadraj distribuiran putem Amazona, a ukljuena je i podrka za PDF, TXT, MOBI format bez zatite i PRC.

Elektroniko izdavatvo

(Slika 2. Razliite generacije Amazon Kindle ureaja) Jo jedan veoma popularan ureaj je Nook Simple Touch, proizveden od strane izdavake tvrtke Barnes&Noble. Nook se takoer bazira na tehnologiji elektronskog papira, a baterija moe izdrati do 2 mjeseca ili 150 sati kontinuiranog itanja sa ukljuenim wirelessom. Ureaj podrava ePub i PDF datoteke. Sa pojavom prvog iPad tableta tvrtke Apple, trite elektronskog izdavatva potpuno se mijenja jer korisnici poinju zahtijevati vie od samog itaa knjiga, ele vie multime dijalnih mogunosti koje je iPad ponudio. Svi iPad ureaji (u ovom trenutku na tritu je dostupna trea generacija) imaju integriran Apple- ov sustav distribucije digitalnog izdavatva, iBooks zatien Apple DRM- om, kao i mogunost itanja velikog broja fo rmata putem raznih dostupnih aplikacija. Iako iPad posjeduje klasian LCD display, a ne uinkovit e -papir, korisnicima to nije zasmetalo, pa tako ubrzo i proizvoai klasinih e- itaa poinju proizvoditi tablete u boji. Kao jedan od takvih primjera moemo navesti Kindle Fire, 7 inni Amazonov tablet baziran na Android operativnom sistemu koji sada osim standardnih mogunosti itanja knjiga moe i surfati internetom, reproducirati filmove zahvaljujui lcd ekranu, no baterija pod konstantim koritenjem moe izdrati tek 8 sati. Barnes & Noble je takoer izdao verziju svojeg itaa Nook u boji, pod nazivom Nook Color.

Elektroniko izdavatvo

(Slika 3. Prikaz e-knjige na iPad tabletu) Putem razliitih aplikacija, danas gotovo svaki tablet ureaj baziran na popularnim

operativnim sistemima kao to je Androd moe sluiti i kao e- ita. Usporedba najpopularnijih e- itaa i formata podranih na tim ureajima: ita Amazon Kindle (svi modeli) Nook (svi modeli) Apple iPad Sony Reader PRS-350,650,950

Formati AZW, PDF, TXT, MOBI (bez DRM-a), PRC EPUB, PDF EPUB, IBA (iBooks), PDF EPUB,PDF,TXT,RTF,DOC,BBeB

Elektroniko izdavatvo

2.5. PROCES IZDAVANJA ELEKTRONSKIH IZDANJA U poetku su elektronike publikacije nastajale tako da su se skenirala postojea tiskana

izdanja, te se u nekim sluajevima koristio OCR softver koji je skenirani sadraj pretvarao u tekst . Danas proces elektronikog izdavatva najee prati tradicionalne izdavake procese, no od njih se razlikuje u dvije stvari: Ne ukljuuje tiskanje finalnog proizvoda Ne distribuira se fiziki Budui da je sadraj elektroniki i digitalan, moe se distribuirati putem interneta ili putem elektronskih knjiara. itatelj sadraj moe itati na web stranici, u aplikaciji na tablet ureaju ili itau knjiga ili u obliku neke od datoteka na raunalu. Neka izdanja tiskaju se na zahtjev. Digitalni formati esto se baziraju na XML i tehnologijama stilova datoteka ime omoguuju prilagodljiv sadraj i laku prilagodbu za itanje na raznim ureajima. Promjenile su se i uloge klasinih dizajnera knjiga koji sada moraju znati poneto o prezentacijskim jezicama koritenim kod raznih formata, ureajima na kojima se publikacije itaju i na koji nain ih publika ita. No, pojavom raznih novih programskih alata kao to je Adobe Digital Publishing suite i Apple iBooks Author, gasi se potreba za znanjem programiranja. Najei formati datoteka su .epub i PDF, a za distribuciju na iPad ureaje, Adobe Digital Publishing suite koristi .folio datoteke. 2.6. ZATITA DIGITALNIH IZDANJA Razni sustavi zatite digitalnih izdanja, DRM (Digital Rights Managment), ograniavaju korisnikove mogunosti sa koritenjem e- knjige. Naprimjer, kod nekih sluajeva nije mogue prenesti vlasnitvo e- knjige drugoj osobi kao to je to mogue kod klasinih knjiga. Neki ureaji mogu komunicirati sa serverom i slati informacije o itateljevim navikama i ponaanju i zabraniti tiskanje ili ureivanje materijala. Veina izdavaa e-knjiga ne upozorava svoje korisnike o implementaciji zatita u obliku DRM- a, a uglavnom tvrde da je DRM tu da zatiti izdavaa od neovlatenog kopiranja knjiga. No upravo zbog toga neki potencijalni kupci moda odustanu od kupnje odreene knjige. Sa nekim DRM zatitama e -knjiga je vezana iskljuivo za odreeno raunalno ili ureaj, a u nekim sluajevima doputeno je njeno kolinski limitirano koritenje na drugim ureajima. Javlja se i problem kod online DRM

Elektroniko izdavatvo

10

zatita, naprimjer ako izdavaka tvrtka propadne, korisnici ostaju bez kupljenih e-knjiga. Najpoznatiji sustavi zatite su Adobe DRM koji omoguava izdavaima koji koriste njihov Digital Publishing Suite da zatite svoje publikacije, a svoj DRM imaju i Apple i Amazon. Ove zatite najee ograniavaju koritenje knjige na drugim ureajima. 2.7. PROGRAMSKI ALATI ZA IZRADU E-PUBLIKACIJA Na tritu raspoznajemo mnotvo razliitih programskih alata i softvera za izradu

elektronikih publikacija, a u to se ubrajaju obini tekstualni editori kao to je Notepad, preko Microsoft Worda pa sve do naprednih alata kao to je Adobe Indesign. Osim to se razlikuju u cijenu, razlikuju se i u mogunostima kreiranja i distribucije sadraja. Obradit u danas najee koritene alate za izradu e -knjiga. Adobe Digital Publishing Suite (InDesign) Najpoznatiji i najee koriteni paket alata za izradu i izdavatvo e -knjiga jest Adobe Digital Publishing Suite. Temelj ovog paketa je industrijski standardan alat InDesign, inae prvenstveno koriten za potrebe stolnog izdavatva. InDesign omoguava izvoz u nekoliko popularnih formata datoteka kao to su .PDF, .EPUB, .HTML, a tu je i izvoz u SWF (flash) format koji omoguuje laki pregled na raunalima. Sa novijim verzijama dodani su interaktivni elementi kao to su razne forme i animacije, a tu je i podrka za video i audio. Iako InDesign sam po sebi ne omoguuje izvoz i distribuciju digitalnih izdanja, naprimjer u obliku tablet aplikacija, u sklopu Digital Publishing Suita dodana je i ta mogunost. QuarkXPress Nekad vodei softver za stolno izdavatvo, QuarkXPre ss u posljednjih nekoliko verzija sadri i neke napredne mogunosti za elektroniko izdavatvo, te tako unutar sebe ima mogunost kreiranja aplikacija za mobitele, ali i cijelih malih trgovina knjigama. Ovaj alat omoguuje i distribuciju putem Apple iTunes servisa. Takoer podrava veinu standardnih izvoznih datoteka koritenih kod elektronikog izdavatva.

Elektroniko izdavatvo

11

iBook Author Besplatan softver iBook Author izdao je Apple 2012. godine za potrebe kreiranja elektronikih publikacija za njihove ureaje kao to je iPad. Aplikacije moe knjigu izvesti u PDF format ili ga publicirati na njihovu online trgovinu e-knjigama. Alat je veoma jednostavan, ali i efikasan, a njegove mogunosti sline su standardnim editorima sadraja kao to je to Microsoft Word.

(Slika 4. Programsko suelje alata InDesign)

Elektroniko izdavatvo

12

3. PREDNOSTI I MANE DIGITALNOG IZDAVATVA Prednosti digitalnog izdavatva Gledajui sa financijske strane, elektroniko izdavatvo isplatljivija je opcija od standardnog tiskanog izdavatva, pogotovo za autora. Budui da nema trokova tiska i trokovi distribucije znatno su smanjeni, pa tako autoru ide i do 70% dobiti. Vremenski je ova opcija takoer ispatljivija u usporedbi sa tradicionalnim izdavatvo kod kojeg je trebalo i do dvije godine da knjiga bude izdana, dok se kod digitalnog taj proces moe odviti i u 3 tjedna. Takoer je veoma lako nadopunjavati izdanja zbog koritenja nekih od standardiziranih formata. E- knjiga moe se dostaviti do itatelja na drugom kraju svijeta u samo nekoliko sekundi, zahvaljujui internetu. Mjesto je takoer velika prednost ovakvog izdavatva, gotovo neogranieno mjesto na internetu olakava upravljanje datotetakama. Autor kod e- izdanja zadrava veinu prava na svoju knjigu. Mane digitalnog izdavatva Jako puno promocije i marketinga ovisi o samom autoru. Kod tradicionalnog izdavatva knjiga moe biti lako zamijeena u knjinicama, knjiarama te se kupac moe lako zainteresirati. Iako su cijene produkcije i distribucije manje, izdava esto stavi visoku cijenu koja je odbojna kupcima. Neki itatelji tvrde da kvaliteta sadraja pisana iskljuivo za e - izdanja nije kvalitetna kao to je to kod papirnatih izdanja. Prodaja e- knjiga nije toliko velika kao to je sa papirnatim izdanjem, autor se smatra uspjenim ukoliko proda 500 primjeraka knjige. Online publikacije rade recenzije e-knjiga, no tradicionalni mediji kao to su novine dre se recenzija klasinih tiskovnih izdanja to je jo jedan razlog zato se autor mora pojaano promovirati.

Elektroniko izdavatvo

13

4. ZAKLJUAK Razvoj interneta donio je mnoge promjene u tradicionalim industrijama i revolucionarizirao nain na koji industrije funkcioniraju, a naravno da je tu zahvaena i izdavaka industrija. U poetku su elektronika izdanja bila iskljuivo za uska specijalizirana podruja i primjenu, no pojavom interneta poveala se i olakala distribucija takvih sadraja. Iako e tradicionalna izdavaka industrija bazirana na tiskovinama svakako i dalje opstati, brojno e je nadjaati industrija digitalnog izdavatva. Razloga tome je mnogo, a neki od njih su jednostavnija distribucija i koritenje, vea ekonominost ali i promjena svijesti samih korisnika koji su sve vie naviknuti na mobilnost, digitalnost i pristupanost u roku sekunde. Kako su se mijenjali procesi, mijenjale su se i uloge raznih radnih mjesta, pa tako i ono dizajnersko koje je meni posebno zanimljivo budui da se obrazujem u tom podruju. Dananji dizajner koji radi u izdavakoj industriji nije dovoljno kompetentan ukoliko je osposobljen za rad iskljuivo sa tiskanim publikacijama, ve mora znati raditi sa elektronikim publikacijama u podrujima prerade tradicionalnih izdanja ali i u kreiranju iskljuivo elektronskih izdanja. Osim toga, jedan dizajner mora znati i nain na koji korisnik ita ovakvu publikaciju, poznavati procese interakcije izmeu itatelja i sadraja te na temelju toga sadraj obogaivati interaktivnim i multimedijalnim znaajkama. Multidisciplinarnost je nuna. Jo jedno pitanje koje me intigrira jest mogu li tradicionalni mediji (novine i magazini) opstati u svijetu digitalnog izdavatva i sauvati esenciju svog postojanja. Moja pretpostavka jest da e mediji ostati i da e se sadraj tog tipa i dalje kreirati, no distribucija e se vriti drugim kanalima kao to su aplikacije za tablete i formati za e- itae. Pretplate na digitalan sadraj zasigurnost su jedna od opcija koja e se sve vie pojavljivati. Jedno je sigurno, digitalno izdavatvo, tableti i internet zauvijek su promjenili nain na koji konzumiramo sadraj, a nove mogunosti i nove radne pozicije u ovoj industriji tek emo otkriji. Elektroniko izdavatvo je budunost.

Elektroniko izdavatvo

14

5. LITERATURA Cory Doctorw; Ebooks: Neiter E, Nor Books ; lanak za O'Reilly konferenciju; 12.02.2004. http://craphound.com/ebooksneitherenorbooks.txt Oxford rijenik ameriko-engleskog http://oxforddictionaries.com/us/definition/american_english/e-book Edwin D. Reilly; Milestones in computer science and information technology ; Greenwood press 2003. Piotr Kowalczyk; What is Adobe DRM and how to deal with it; lanak za stranicu Ebook friendly 06.03.2012. http://ebookfriendly.com/2012/03/06/what-is-adobe-drm-and-how-to-deal-with- it/ Wikipedia: E-book reader; datum pronalaska 30.03.2013. http://en.wikipedia.org/wiki/E-book_reader Wikipedia: Comparasion of e-book readers ; datum pronalaska 30.03.2013. http://en.wikipedia.org/wiki/Comparison_of_e-book_readers Toni ugum: Tableti su budunost izdavatva; Plan B lanak; 02.11.2012. http://www.planb.hr/tableti-su-buducnost- izdavastva/ Tim Anderson; How Apple is changing DRM ; The Guardian lanak; 15.05.2008 http://www.guardian.co.uk/technology/2008/may/15/drm.apple Lisa Vella; Advantages and disadvantages of e-publishing; Getting it write for you lanak; 09.03.2011. http://lisavella.blogspot.com/2011/03/advantages-and-disadvantages-of-e.html