03 - Masivni Mostovi

Masivni mostovi
DJELOVANJA NA MOSTOVE
Povezanost Openito o Eurocodovima europskih normi za proraun konstrukcija EN 1991

Djelovanja na konstrukcije EN 1992 Betonske konstrukcije EN 1995 Drvene konstrucije EN 1997 Geotehniki proraun EN 1993 eline konstrukcije EN 1996 Zidane konstrukcije EN 1998 Seizmiki proraun EN 1994 Spregnute konstrukcije EN 1999 Aluminijske konstrukcije
EN 1990 Osnove prorauna
Sigurnost, uporabljivost i trajnost
Djelovanja na konstrukcije
Proraun i detaljiranje
Geotehniki i seizmiki proraun
Openito o Eurocodovima
EN 1991-1-1 Vlastita teina, EN 1991-1-3 Snijeg, EN 1991-1-4 Vjetar, EN 1991-1-5 Toplinska djelovanja, EN 1991-1-6 Djelovanja pri izvedbi, EN 1991-1-7 Udesna djelovanja, EN 1991-2 Prometna optereenja na mostovima EN 1992-1-1 Opa pravila EN 1992-2 Armirani i prednapeti betonski mostovi EN 1994-1-1 Opa pravila EN 1994-2 Spregnuti mostovi EN 1997 Geotehniki proraun
EN 1990 Osnove prorauna
EN 1993-1-1 Opa pravila EN 1993-2 elini mostovi EN 1995-1-1 Opa pravila EN 1995-2 Drveni mostovi EN 1998-1-1 Opa pravila EN 1998-2 Seizmiki proraun mostova
Povezanost europskih normi za proraun mostova
Pregled hrvatskih normi i europskih normi za djelovanja na konstrukcije

Djelovanje Prostorne teine, vlastite teine, korisna optereenja Poarno djelovanje Snijeg Vjetar Toplinska djelovanja Djelovanja pri izvedbi Izvanredna djelovanja Prometna optereenja na mostovima Djelovanja u silosima i rezervoarima Djelovanja od kranova i strojeva Hrvatske norme HRN ENV 1991-2 - 1 HRN ENV 1991-2- 2 HRN ENV 1991-2- 3 HRN ENV 1991- 2- 4 HRN ENV 1991- 2- 5 HRN ENV 1991- 2- 6 HRN ENV 1991- 2- 7 HRN ENV 1991- 3 HRN ENV 1991- 4 HRN ENV 1991-5 Europske norme EN 1991-1-1 EN 1991-1-2 EN 1991-1-3 EN 1991-1-4 EN 1991-1-5 EN 1991-1-6 EN 1991-1-7 EN 1991-2 EN 1991-3 EN 1991-4
Vlastita te ina teina

HRN ENV 1991 2 1, EN 1991 1 1
Stalno i fiksno (nepomino) djelovanje Rauna se na temelju zapreminskih teina i nominalnih

dimenzija.
Zapreminske, povr inske ili dune teine nekih materijala i povrinske opreme mosta Materijal ili element opreme mosta beton (- teki beton) armirani i prednapeti beton elik ljevani asfalt ili asfalt-beton mastiks asfalt vrue valjani asfalt zastor eljeznikih mostova Zapreminska teina (kN/m3) 24 - 28 25 - 29 77 25 18 23 20
Zapreminske, povr inske ili dune teine nekih materijala i povrinske opreme mosta Povrinska teina (kN/m2) hidroizolacija konstrukcije sa zastorom: 2 tranice UIC 60 prednapregnuti betonski kolovoznim priborom drveni pragovi priborom s prag s 1,2 4,8 1,9 0,5
kolovoznim
Zapreminske, povr inske ili dune teine nekih materijala i povrinske opreme mosta Teina po metru dunom (kN/m) elastini odbojnik pjeaka ograda konstrukcije bez zastora: 2 tranice UIC 60 sa kolovoznim priborom 2 tranice sa kolovoznim priborom, mosnom gredom i zatitnim inama 1,7 3,4 0,4 0,4
Puzanje, skupljanje i prednapinjanje

Djelovanja koja proizlaze iz svojstava gradiva. Dodatkom norme HRN ENV 1992 daju se izrazi za prognozu
skupljanja i puzanja u vremenu u funkciji
starosti betona, vrstoi betona, vrsti cementa, vlanosti zraka, srednjem polumjeru presjeka.
Srednji polumjer presjeka

2b h bh = 2 (b + h ) b + h
b h0 + h bw h0 bw b+h
bt ht + bb hb + 2 bw hi bt + h + i ( bi + hi )
Proraun koeficijenata skupljanja

cs ( t , ts ) = cs 0 s ( t ts )
cs 0 = s ( f cm ) RH
6 s ( f cm ) = 160 + sc ( 90 f cm ) 10
osnovna vrijednost koeficijenata skupljanja ovisnost u betonu i cementu za polagano stvrdnjavajui cement za normalno ili brzo stvrdnjavajui cement za brzo stvrdnjavajui visokovrijedni cement tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2) za relativnu vlanost 40%RH<99% (na otvorenom) za relativnu vlanost RH99% (u vodi) koeficijent kojim se uzima u obzir utjecaj vlanosti zraka na osnovno skupljanje relativna vlanost okolia u %
0.5
4 sc = 5 8
fcm=fck+8
RH 1.55 sRH = + 0.25
RH
sRH
RH = 1 100
t ts s ( t ts ) = 2 0.035h0 + t ts
t ts t-ts
2A h0 = c u
koeficijent koji opisuje vremensku promjenu skupljanja starost betona u danima u trenutku promatranja starost betona u danima u trenutku kad se poinje promatrati skupljanje stvarno trajanje skupljanja u danima srednji polumjer presjeka (mm)
Proraun koeficijenata puzanja

( t , t0 ) = 0 c ( t t0 )
0 = RH ( f cm ) ( t0 )
RH = 1 +
RH
1 RH /100 0.1 h0
3
osnovna vrijednost za koeficijent puzanja koeficijent koji uzima u obzir relativnu vlanost zraka relativna vlanost okolia u %
h0 =
2 Ac u
16.8 f cm
srednji polumjer presjeka (mm) koeficijent koji uzima u obzir utjecaj vrstoe betona tlana vrstoa betona starog 28 dana (N/mm2)
( f cm ) =
fcm=fck+8
( t0 ) =
1 0.2 0.1 + t0
0.3
t t0 C ( t t0 ) = H + t to
t t0 t-t0
starost betona u danima u trenutku promatranja starost betona u danima u trenutku poetka djelovanja optereenja vrijeme djelovanja optereenja

18 H = 1.5 1 + ( 0.012 RH ) h0 + 250 1500 koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0
Prednapinjanje
osnovno optereenje prednapetih konstrukcija moe biti izazvano kabelima za prednapinjanje, predoptereenjem, pred-deformacijama, smiljenim promjenama uvjeta oslanjanja sila prednapinjanja kao vanjsko optereenje nosaa
HRN ENV 1992 primjenjuje probabilistiki pristup raunske veliine izazvane vanjskim djelovanjem odgovarajue vrijednosti otpora (nosivosti) ili granine vrijednosti uporabljivosti
Prometna optereenja - cestovni mostovi
irina kolnika w < 5,4 m 5,4 m w < 6 m w6m
broj prometnih trakova 1 2 n = Int ( w / 3 )
irina prometnog traka (m) 3 w/2 3
preostala irina kolnika (m) w-3 0 w3xn
Na autocestama gdje su kolnike povrine odvojene, ali se nalaze na zajednikoj kolnikoj konstrukciji predviaju se tri prometna traka dok za sluaj odvojenih kolnikih konstrukcija svaka kolnika ploha dobiva svoje prometne trakove.
Prometna optereenja - cestovni mostovi
Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

Model 1 - glavni sustav optereenja od koncentriranog i kontinuiranog optereenja koje pokriva utjecaje od tekih vozila i Q ik Q ik osobnih vozila.
DIN Fachbericht 101

50 200 50
q ik q rk
Q1=0,8 Q2=0,8 Q3=0 korekcijski faktori Q10,8, qi=1,0 za sve trake osim prve
120
(Q1=240 kN)
1 2 3
qrk=2.5kN/m Q1k=300kN q1k=9kN/m 2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m Q3k=100kN q3k=2.5kN/m qrk=2.5kN/m
(Q2=240 kN)
40 40
(Q3=0 kN)
Q1k=300kN (Q1k=240kN) qrk q1k
Q2k=200kN (Q2k=160kN) q2k 200 50 qrk
Q1k=300kN Q2k=200kN Q1k=240kN) (Q2k=160kN) Q3k=100kN (Q3k=0kN) q1k q2k q3k qrk 50 200 50 50 200 50 50 200 50 84
qrk
155 50 200 5050
305
984 cm
984
1060
750 cm
Q1k 120 Q2k 40 40 Q2k
120
Q1k
Q1k
Q2k 40
Q3k 40
Q1k
40 Q2k
40 Q3k
q2k=2.5kN/m 2
q2k=2.5kN/m
q3k=2.5kN/m2
qrk=2.5kN/m 2
qrk=2.5kN/m
qrk=2.5kN/m
q1k=9kN/m 2
q1k=9kN/m
qrk=2.5kN/m 2
Usporedbe propisa i normi - autocesta
Usporedba maksimalnih momenata savijanja dobivenih normativnim shemama i simulacijom stvarnog prometnog optereenja u Slavonskom Brodu
Autocesta
8000 odnos momenata ( ) 7000 Momenti (kNm/m) 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 0 10 20 30 40 50 60 70 rasponi (m) 80 90 100
2,2
EC Pravilnik PTP-5 SB-teska vozila
2 1,8 1,6 1,4 1,2 1 0,8 0,6 10 20 30 40
EC/SB-teska vozila Pravilnik/SB-teska vozila PTP5/SB-teska vozila
50 60 70 rasponi (m)
80
90
100
Skica prometnog optereenja na jednom sanduastom mostu (Konstruiranje mostova, primjer 5.6)
irina kolnika 7,1 m
Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
Q2k=200kN
Q1k=300kN q1k=9kN/m
2
qrk=2.5kN/m 2 50
qrk=2.5kN/m
qrk=2.5kN/m 2 50
qrk=2.5kN/m 2
150
200
50 50
200
310
150
200
50 55
505
Poloaj 1 - Mmax, Vmax, M T prip
Poloaj za Mmax,Vmax, MTprip
Poloaj za MTmax,Vprip, Mprip
Poloaj 2 - M max, Vprip, M T prip

Model 2 Optereenje jednom osovinom pokriva prometne uinke na vrlo kratkim rasponima, a slui lokalnim provjeravanjima. Osovinsko optereenje iznosi Q1x Qak (Qak=400kN). Ako je potrebno moe se u proraun uzeti i samo jedan kota s 200kN.
DIN Fachbericht 101 Qak=240 kN
jedan kota 120 kN Povrine nalijeganja 60 kotaa 40 x 40 cm

35 200

Model 3 Proraunsko optereenje koje simulira konvoj s posebnim teretima. Ovaj model slui za provjeru glavnog nosivog sustava. 8 kombinacija specijalnih vozila s optereenjem od ukupno 600 kN s 4 osovine po 150 kN do 3600kN s 18 osovina po 200 ili 15 osovina po 240 kN
15
Povrine djelovanja osovinskih optereenja osobitih vozila
pravac vonje 120 30 120
osovine od 150kN ili 200kN 120 15 30 120 30 120
osovine od 240kN

Model 3
270 150 150 q rk 1 300 2 300 150 150 420 q rk 1 300 2 300
a) 150 ili 200 kN osovine b) 240 kN-osovine Smjetaj specijalnih vozila

Kombinacije modela 1 i modela 3
2500
LM3
2500 2 3 2500
LM3
2500 1
a) 150 ili 200 kN osovine
b) 240 kN-osovine

Model 4 Optereenje od navale ljudi. Koristi se za ispitivanje glavnog nosivog sustava kad to propie nadlena cestovna uprava, a sastoji se od jednolikog rasprostrtog optereenja: 2,5 q fk = 2,0 + 120 / (L + 30 ) 5kN / m 2 EN 1991-2 mijenjaju ovaj iznos jednolikog rasprostrtog optereenja u qfk =5,0 kN/m2

Dinamiki faktor Za optereenja cestovnih mostova dinamiki faktor je ukljuen u zadane veliine za sve sheme optereenja. Dinamiki se faktor, ovisno o hrapavosti kolnika, uvodi za proraunske modele koji slue za provjere na umornost, a koje su prema ovim propisima obavezne i za cestovne mostove.
Prometna optereenja - cestovni mostovi Umornost

5 modela za ispitivanje umornosti koji se temelje na klasifikaciji prometnica prema godinjem prolazu tekih vozila po traci za vijek trajanja konstrukcije od 100 godina.
Prometna kategorija 1: Autoceste i ceste s dvije ili vie voznih traka po smjeru vonje s visokim udjelom tekih vozila 2: Autoceste i ceste sa srednjim udjelom tekih vozila 3: Dravne ceste s malim udjelom tekih vozila 4: Mjesne ceste s malim udjelom tekih vozila Oekivani broj tekih vozila (Nobs ) godinje po teretnjakoj traci 2 x 106 0,5 x 106 0,125 x 106 0,05 x 106

Model 1 prorauna na umornost najee se primjenjuje u praksi, 0,7 Qk , 0,3 qk Provjera se vri po konceptu Najvea i najmanja naprezanja (LM,max i LM,min)
Q ik
Q ik
q ik q rk qrk=2.5kN/m Q1k=300kN q1k=9kN/m 2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m Q3k=100kN q3k=2.5kN/m qrk=2.5kN/m

2 2
120
1
40
2 3
40
50 200 50

Model 2 prorauna na umornost toniji model predlae 5 tipova idealiziranih vozila, 2-5 osovina Provjera se vri po konceptu Najvea i najmanja naprezanja (LM,max i LM,min)
Prometna optereenja - cestovni mostovi umornost

Model 3 prorauna na umornost
Idealizirano teko vozilo s 4 osovine s optereenjem od 120 kN po osovini, nastojanja su da ovaj model bude jedinstveno zamjensko teko vozilo na europskim cestama Treba izraunati najmanja i najvea naprezanja te razlike naprezanja, tj. njihovu algebarsku razliku od prelaska modela preko mosta.
120 40
600
120 50 200 50 300
40

Model 4 prorauna na umornost predlae se 5 tipova tekih vozila, ali s razliitim intenzitetima i frekvencijama u ovisnosti od duine putovanja. Ovaj model opisuje prometno optereenje koje proizvodi jednaka oteenja od umornosti kao stvarni promet, sukladno kategorijama prometa

Model 5 prorauna na umornost sastoji se od izravnog vrednovanja prihvaenih prometnih podataka, koji se, ako je potrebno, dopunjuju primjerenim statistikim i projektiranim ekstrapolacijama.

Povrine nalijeganja i razmaci kotaa za teka vozila za model 2 i model 4 umornosti A
Prometna optereenja - cestovni mostovi Horizontalne sile

Kone sile i sile pokretanja jednakih intenziteta, ali suprotnih smjerova djelovanja na jednoj
voznoj traci. 60% koncentriranog tereta i 10% jednolikog rasprostrtog optereenja
Qlk=0,60Q1(2Qk1)+0,1q1q1k w1L 180Q1 kN Qlk 800 kN
EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ograniava na

Qlk 900 kN
prijelazne naprave
Qlk=0,60Q1Qk1
Sila koenja prema razliitim propisima (autocesta)

1.000 900
EC ENV HRN DIN 1072 DIN 1072
PRAVILNIK Pravilnik PTP-5 PTP-5 EN
Kocna silai (kN)
800 700 600 500 400 300 200 100 0 0
25
50
75
100
125
150
175
200
225
250
razmak dilatacijskih naprava (m)
Sila koenja je direktno vezana uz samu teinu vozila, ali i uz vjerojatnost koenja veeg broja vozila koji se nau na mostu jedan iza drugog istovremeno.
Prometna optereenja - cestovni mostovi Horizontalne sile

Centrifugalna sila
radijus R (m) < 200 200 R 1500 1500 < R iznos centrifugalne sile 0,2QV 40xQV/R zanemariva
QV ukupno pokretno vertikalno optereenje po modelu 1 od koncentriranih sila jedne osovine Qi(2Qki)
Prometna optereenja - cestovni mostovi Izvanredna optereenja

Udarac o stup ili bilo koji potporni element: 1000 kN uzdu
prometa, odnosno 500 kN poprijeko, na visini 1,25 m
Sudar na mostu Pojedinani koncentrirani teret: 10 kN s kontaktom 10x10 cm

Optereena nezatiena povrina kol. izvan prometnih traka:
jedna osovina Q2x Q2k koja moe stajati uzduno i popreno. Kotai su na razmaku 2,0 m, a naplatak kotaa je 40x40 cm.
Q2
Q 2k
50
40 200
Q2
40
40 40 200
Q 2k

popreno 100 kN s kontaktom od 50 cm duine na 5 cm ispod vrha rubnjaka uz istovremeno djelovanje kotaa na prvoj prometnoj traci (iznad ruba rubnjaka) s intenzitetom 0,75Q1Q1k.
Udarac u rubnjak:
0,75
Q1
Q 1k
5 cm
45
100 kN
50 cm
45

popreno sila H na 50 cm uzduno i na 10 cm ispod vrha odbojnika, ali ne vie od 1 m iznad kolnika uz istovremeno djelovanje vertikalnog optereenja 0,75Q1Q1k.
Udarac u odbojnik:
HRN ENV 1991-3 EN 1991-2
H s iznosom 100 kN. etiri klase H ovisno o krutosti privrenja odbojne ograde: 100 kN (najslabije privrenje) 200 kN 400 kN 600 kN (vrlo jako privrenje)
A B C D
Za elastini odbojnik uzima se isti horizontalni udarac s rasprostiranjem po uputi proizvoaa.

Udarci vozila na djelove iznad kolnika:
Pojedini vitalni dijelovi mosta mogu biti izloeni udarima vozila. Uzduni udarac od 1.000 kN i popreni od 500 kN.
Prometna optereenja - cestovni mostovi O ptereenja za nasip iza upornjaka Optere

sila koenja 0,6Q1Q1k istodobno s osovinskim optereenjem Q1Q1k modela optereenja 1 i
s potiskom nasipa iza upornjaka.
Q1
Q 1k
Q1
0,6
Q 1k
Prometna optereenja - pje aki mostovi pjea Vertikalna optereenja

Preporuena vrijednost za pjeake i biciklistike staze: qfk = 5 kN/m2 Mogue je na pjeakim mostovima smanjenje za L >10 m : 2,5 kN/m2 qfk = 2,0 + 120 / (L + 30) 5,0 kN/m2 L: optereena duljina Provjere na pojedinana optereenja koncentriranom silom
djelovanje) (lokalni utjecaji; nije potrebno ako se proraunava na servisno vozilo izvanredno
Qfwk = 10 kN, (10x10 cm)
Prometna optereenja - pje aki mostovi pjea Vertikalna optereenja

Pravilnik ograniava minimalno optereenje na 4,0 kN/m2, dok Europske norme smanjuju granicu na 2,5 kN/m2.
5,5
Optereenje (kN/m2)
5,0 4,5 4,0 3,5 3,0 2,5 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 PTP-5 Pravilnik EC
raspon (m)
M omenti savijanja po metru irine pje akog mosta Momenti irine pjea
Primjena novijih propisa rezultira znaajno manjim momentima za vee raspone pjeakih mostova.
7000 6000 PTP-5 Pravilnik EC-Kontinuirano EC-Sluzbeno vozilo
Momenti (kNm/m)
5000 4000 3000 2000 1000 0 0 10
20
30
40
50
60
70
80
90 100
raspon (m)
Prometna optereenja - pje aki mostovi pjea Horizontalne sile

Karakteristina vrijednost horizontalne sile Qflk djeluje du osi gornjeg ustroja mosta na razini kolnika i jednaka je veoj od slijedeih vrijednosti:
10% ukupnog kontinuiranog optereenja na mostu ili 60% ukupne teine servisnog vozila
Horizontalna sila djeluje vertikalnim optereenjem. istovremeno s odgovarajuim
Prometna optereenja - pje aki mostovi pjea Izvanredna djelovanja

Udarac o stup ili bilo koji potporni element:
1.000 kN uzdu mosta, 500 kN poprijeko na most na visini 1,25 m od povrine kolnikog traka.
Pjeaki mostovi su openito mnogo osjetljiviji na sile udara zatititi od udara vozila.
Prometna optereenja - pje aki mostovi pjea Izvanredna djelovanja

Izvanredno vozilo na mostu (servisno) mora se uzeti u obzir ako ne
postoji stalna prepreka koja mu spreava pristup na most. - dva osovinska optereenja od 40 i 80 kN s razmakom osovina 3,0 m, razmakom kotaa jedne osovine u iznosu 1,3 m i kvadratnim plohama kotaa sa stranicom 20 cm. - sila koenja - 60% vert. opt.
Q sv1= 40 kN
300 20 20
Q sv2= 80 kN
130
Prometna optereenja - eljezniki mostovi eljezni Vertikalna optereenja

prugama
Model 71
za normalni eljezniki promet na glavnim

250kN 250kN 250kN 250kN 80kN 80 160 160 160 80 neograniceno
80kN neograniceno
prilagodba ove sheme lokalnim uvjetima (tei ili laki promet) mnoenjem faktorom = 0,75 0,83 0,91 1,0 1,1 1,21 1,33 1,46

Model SW/0 Model SW/2
q
za normalni eljezniki promet na kontinuiranim gredama za pruge s naroito tekim prometom

q
Model optereenja SW/0 SW/2
qvk (kN/m) 133 150
a (m) 15,0 25,0
c (m) 5,3 7,0

za posebno vertikalno optereenje prazni vlak.
Provjera stabilnosti na prevrtanje za puno optereenje vjetrom provodi se Kontinuirano optereenje veliine 10,0 kN/m, bez dinamikog koeficijenta. Ploha na koju djeluje vjetar uzima se visine 4,0 m i neograniene duljine.

Ekscentrino optereenje uzima se s ekscentricitetom veliine 1/18
razmaka tranica s time da se odnos optereenja kotaa jedne osovine uzme 1,25:1,0.
(1) Kontinuirano i koncentrirano optereenje na pojedinoj tranici (2) LM 71 (i gdje je potrebno SW/0) (3) Popreni razmak tranica
Prometna optereenja - eljezniki mostovi eljezni Dinamiki utjecaji

Unutarnje sile od optereenja modelima 71 i SW uveavaju se
s dinamikim faktorom. Dinamiko djelovanje je odreeno slijedeim parametrima: -vlastita frekvencija sustava -priguenje sustava -veliine raspona globalno i lokalno nosivih sustava -razmaci osovina vlaka -brzina vonje -netonost kotaa i tranica

ve se provodi statiki proraun s dinamikim faktorom:
Nije potreban dinamiki proraun,
- za brzine manje od 200 km/h - za vlastite frekvencije mosta n0 unutar podruja na slici.

Na paljivo odravanim prugama:
1,00 2 = 1,44 L 0,2 + 0,82 1,67
Na normalno odravanim prugama:

1,00 3 = 2,16 L 0,2 + 0,73 2,00

Kod lunih mostova i svih betonskih mostova s nadslojem
h>1,0 m dinamiki faktori mogu se smanjiti:
red 2,3
h 1,00(m) = 2 ,3 1,0 10(m)
h je visina nadsloja, ukljuivo zastor, od gornjeg ruba kolnike

ploe do gornjeg ruba praga (za lune mostove od kote ekstradosa u tjemenu).
Mjerodavne duljine L dijelova kolnike konstrukcije prema

Eurokodu (neki primjeri)
Konstrukcijski element Betonska kolnika ploa, kolosijek sa zastorom Ploa je dio sanduastog ili gornja pojasnica glavnog nosaa: - popreno na gl.nosae - uzduno - popreni nosai - poprene konzole L
3 x raspon kolnike ploe 3 x raspon kolnike ploe 2 x duljina poprenog nosaa e 0,5m: 3 x razmak hrptova e > 0,5m: dinamika analiza
Kontinuirana ploa uzduno preko poprenih nosaa Koritasta i uputena ploa - nosi uzduno - nosi popreno Uzduni prijepusti ploe
2 x razmak poprenih nosaa
2 x raspon kolnike ploe + 3,0 m 2 x raspon kolnike ploe e 0,5m: 3,6 m; 3 e > 0,5m: dinamika analiza
Konstrukcijski element Slobodno oslonjeni nosai
L Raspon u smjeru glavnog nosaa
Nosai i ploe kontinuirani L = k x Lm (ali ne manje od maksimalnog raspona) preko n raspona n= 2 3 4 5 Lm srednji raspon k= 1,2 1,3 1,4 1,5 Portalni okviri i zatvoreni sanduasti okviri Jedan raspon Vie raspona
Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko tri raspona s vertikalnim i horizontalnim duljinama elemenata okvira ili sanduka Uzima se kao za kontinuiranu gredu preko vie raspona s duljinama krajnjih vertikalnih elemenata i horizontalnih elemenata Pola raspona Dvostruki slobodni otvor 4 x uzduni razmak vjealjki Mjerodavna duljina oslonjenih elemenata
Luk, luni nosa, grede za ukruenje lukova Niz lukova Vjealjke Stupovi, leajevi
Dinamiki utjecaj - eljezniki mostovi eljezni

Pravilnik v > 80 km/h v < 80 km/h Eurocode paljivo odravane pruge normalno odravane pruge
1,00 2 =
1,44 L 0,2
+ 0,82 1,67
2, v
( 2 1) = 1+ v 80
2
1,00 3 = 2,16 L 0,2 + 0,73 2,00
Dinamiki utjecaj - eljezniki mostovi eljezni

2,00 1,90 1,80 1,70 Dinamiki faktor 1,60 1,50 1,40 1,30 1,20 1,10 1,00 10 20 30 40 50 60 Mjerodavna duljina konstrukcije za dinamiki faktor(m) 70 0
3 2(80,>) 2(70) 2(60)
Prometna optereenja - eljezniki mostovi eljezni Horizontalna optereenja

Centrifugalna sila: djeluje uvijek s vertikalnim optereenjem
Qtk
- Qtk : - Qvk: - V: - R: - f:
V2 = f Qvk 127 R
karakteristina vrijednost centrifugalne sile karakteristina vrijednost vertikalnog optereenja maksimalna brzina(km/h) (SW/2: 80km/h) polumjer zakrivljenosti (m) koeficijent smanjenja
- Qtk ne mnoi se dinamikim faktorom - 1,8 m iznad gornjeg ruba tranica.

Za pruge s planiranom brzinom veom od 120 km/h uzimaju se u obzir dvije kombinacije optereenja:
optereenje modela 71 (i SW/0) s dinamikim faktorom optereenje modela 71 (i SW/0) s dinamikim faktorom
+ centrifugalne sile izraunate za najveu brzinu, s koeficijentom smanjenja f i
+ centrifugalne sile za brzinu V=120 km/h bez koeficijenta smanjenja,

Koeficijent smanjenja
1.0 0.9 Koeficijent smanjenja f 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2
2.88 200 250 >=300 160 v<=120km/h
0.1 0.0 0
25
50
75
100
125
Mjerodavna duljina konstrukcije Lf (m)
150

Boni udar:
100 kN na kolosijeku u pravcu i kolosijeku u krivini, kao horizontalna sila okomito na os kolosijeka u visini gornjeg ruba tranice, uvijek zajedno s vertikalnim optereenjem. Mnoi se s , ne s dinamikim faktorom

Kone i vune sile:
Vune sile za modele 71 i SW: Kone sile za modele 71 i SW/0: Kone sile za model SW/2: Qlak=33 (kN/m)La,b (m)<1.000kN Qlak=20 (kN/m)La,b (m)<6.000 kN Qlak = 35 kN/m La,b (m)
- na gornjem rubu tranice - ravnomjerno raspodijeljene unutar optereenog podruja - djeluju uvijek s vertikalnim optereenjem - za modele SW djeluju samo u podruju djelovanja vertikalnog optereenja - La,b duljina utjecajakoenja ili pokretanja

Kod kolosijeka u zastoru propis odreuje smanjenja karakteristinih
vrijednosti konih/vunih sila za razne sluajeve
Duljina (m) Neprekinuti kolosijek 40 0,6
Jednostrano prekinuti kolosijek 0,7 Obostrano prekinuti kolosijek 1,0
eljezniki mostovi - ogranienja deformacija i vibracija eljezni
Eurocode uvodi i stroga ogranienja deformacija i vibracija za granina stanja uporabljivosti vezano uz sigurnost putnika, a koja ne postoje u Pravilniku.
400 380 360 340 320 300 280 260 240 220 200 180 160 140 120 100 80 60
1/1600 1/1400 1/2200
brzina v (km/h)
1/1200
1/1000
1/800 1/600
progib/raspon
10
20
30
40
50
60
70
80
90 100 110 120
raspon L (m)
Primjer eljeznikog optereenja eljezni (Konstruiranje mostova, primjer 5.3)

Okvirni kanal ispod eljeznike pruge
2210 312 50 680 187 250 250 0,00 680 187 50 378
q LM71
-3,25 70
500 240
q LM71
40
150
260
260
500
500
70 35 125 10 300
250
760 500 1100
10 125 300
35
150
90
Optereenje snijegom
karakteristino optereenja sk - odgovara jednolikom snijegu
koji je napadao pri mirnim vremenskim uvjetima na ravno tlo
sk je dano na nacionalnoj osnovi u obliku mapa s odgovarajuom

geografskom lokacijom i ovisi o nadmorskoj visini
Zone optereenja snijegom u HR
Nadmorska visina do (m) 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300 1400 1500 1600 1700 1800
A podruje 1,10 1,30 1,55 1,80 2,05 2,35 2,65 2,95 3,25 3,60 3,95 4,30 -------
B podruje 1,10 1,40 1,75 2,20 2,65 3,15 3,70 4,25 4,90 5,55 6,25 7,00 7,80 8,65 9,50 10,40 11,40 --
C podruje 0,45 0,80 1,20 1,65 2,15 2,70 3,30 3,95 4,65 5,40 6,20 7,05 7,95 8,90 9,90 10,95 12,05 13,20
D podruje 0,35 0,50 0,70 0,90 1,15
Optereenje snijegom - mostovi

Za pokrivene mostove, uzima se da optereenje od snijega i
prometno optereenje istovremeno djeluju. (ENV 1991-3, Aneksi C,D,H) ne moraju se, openito promatrati kao istovremena. odrediti na isti nain kao i za zgrade.
Za nepokrivene mostove, optereenja od snijega i prometa Za pokrivene mostove, optereenja od snijega moraju se Za
mehaniki pokretne mostove treba definirati nesimetrinu raspodjelu u projektnim specifikacijama.
Optereenje od snijega za vrijeme izvoenja: nesimetrina
raspodjele snijega, smjetene u najnepovoljniji poloaj, 25% karakteristinog optereenja snijega na tlo.
Optereenje vjetrom
Pojednostavnjeni postupak
djelovanje vjetra uzima se kao zamjenjujue statiko optereenje za konstrukcije koje su neosjetljive na dinamiku pobudu za proraun dinamiki umjereno osjetljivih konstrukcija, primjenom dinamikog koeficijenta cd -cestovni i eljezniki mostovi Lmax < 200 m -pjeaki mostovi Lmax < 30 m.
Sila vjetra na mostovima EN 1991 -4 1991-4

Rezultirajua sila vjetra:
1 2 Fw = v b c Aref 2
qref : vb: C=cecf Aref: referentni pritisak srednje brzine vjetra gustoa zraka (= 1.25 kg/m3) koristit emo vref,10min koeficijent vjetrovnog optereenja referentna povrina djelovanja vjetra
Poredbena srednj a 10 minutna brzina vjetra srednja 10-minutna Podv

ruje I. II.
ref,10min
(m/s) 22,0 30,0
Hrvatska norma HRN ENV 1991-2-4 sadri III. 35,0 IV. 40,0 nacionalni dodatak za primjenu sa zemljovidom V. ja optere 50,0 podru enja vjetrom.
Zbog lakeg koritenja zemljovida Hrvatska je podijeljena na 10 regija, a svakoj pripada odreeno podruje ili podruja optereenja vjetrom.
Koeficijent izlo enosti ce(z ) izloenosti ce(z)

4 kategorije terena: 0 more ili obalno podruje uz otvoreno more I jezera ili ravan teren bez prepreka II povremene prepreke (poljoprivredno zemljite) III industrijske zone i ume IV gradske zone (>15% povrine prekrivene zgradama srednja visina >15m)
Pravci djelovanja vjetra na mostove

-sile vjetra u pravcu x, -sile popreno na pravac vjetra, u pravcu z, -uzdune sile vjetra u pravcu y
Koeficijent sile u pravcu x
c fx = c fx,0
Faza izgradnje ili otvorene ograde, min 50% Ograde, bukobrani, promet
Optereenje vjetrom na rasponski sklop

Wneopt: za kombinacije optereenja bez prometnog optereenja 1 2 Wneopt = v b,1 c d1(kN / m )
vb,1 :
vref,10min iz vjetrovne karte
Wopt: za kombinacije opt. s prometnim optereenjem referentnu povrinu potrebno je uveati tako to se od nivoa kolnika doda 2,0 m na visinu gornjeg ustroja mosta bez ograda. 1 2 Wopt = v b,2 c d 2 (kN / m )
vb,2 :
23 m/s
) u pravcu x Referentn e visine ( Aref=dxL Referentne (A =dxL)

Wneopt: za kombinacije optereenja bez prometnog optereenja visine d1
Tip ograde Otvorena ograda ili otvorena zatitna ograda Puna ograda ili puna zatitna ograda Otvorena ograda i otvorena zatitna ograda Na jednoj strani h + 300 mm h + h1 h + 600 mm Na obje strane h + 600 mm h + 2h1 h + 1200 mm
Wopt:
za kombinacije opt. s prometnim optereenjem referentnu povrinu potrebno je uveati tako to se od nivoa kolnika doda 2,0 m na visinu gornjeg ustroja mosta bez ograda - visina d2
VJETAR NA RASPONSKI SKLOP SKRADINSKOG MOSTA
b = 22,56 m d tot,2 = 4,05 m
2,0 m
d tot,1 = 2,12 m
d = 1,97 m
d 1* = 3,52 m
25
170
Wneopt = 14,36 kN/m Wneopt* = 4,08 kN/m2
Wopt = 5,49 kN/m
Wopt* = 1,36 kN/m2
Skica optereenja vjetrom na jedan sanduasti rasponski sklop
Koeficijent sile i referentna povr ina u pravcu z povrina

Koeficijenti sile cfz
Aref , z = d l
Uzdu ne sile vjetra na mostove Uzdune

Uzdune sile vjetra u pravcu y uzimaju se s vrijednou:
25% od sila vjetra u pravcu x, za pune i sanduaste mostove, 50% od sila vjetra u pravcu x, za reetkaste mostove.
KOEFICIJENTI SILE ZA PRAVOKUTNE PRESJEKE (za stupove)
cf = cf ,0
Koeficijent utjecaja vitkosti i punoe presjeka
1 2 2 Wzi = v b c ( zi ) c ( kN / m ) ,1 f e 2
55.00 50.00 45.00 40.00 35.00 zi (m) 30.00 25.00 20.00 15.00 10.00 5.00 0.00 2.00 2.50 3.00 3.50 4.00 vjetar na stup uzduno vjetar na stup popreno
VJETAR NA STUP MOSTA
4.50
5.00
5.50
6.00
6.50
7.00
w (kN/m2)
Toplinska djelovanja
Promjenjiva slobodna djelovanja, neizravna djelovanja etiri osnovne komponenete:
a) b) c) d)
jednolika komponenta temperature TN linearno promjenjiva temp. komponenta u odnosu na os z-z, TMz linearno promjenjiva temp. komponenta u odnosu na os y-y, Tmy nelinearna raspodjela temperature, TE.
NAD norme HRN ENV 1991 - 2 -5 1991-2-5 Zemljovid Hrvatske s najvi im temperaturama zraka najviim
Promjena najvi e temperature Tmax,50 najvie max,50 s nadmorskom visinom
Nadmorska visina do (m) 100 400 800 1200 1600
I. podruje 39 36 33 30 28
II. podruje III. podruje IV. podruje 38 36 34 32 30 42 39 36 34 31 39 39 39 ---
NAD norme HRN ENV 1991 -2-5 1991-2-5 Zemljovid Hrvatske s najni im temperaturama zraka najniim
Promjena najni e temperature Tmin,50 najnie min,50 s nadmorskom visinom
Nadmorska visina do (m) 100 400 800 1200 1600 >1600
I. podruje -26 -23 -20 -17 -----
II. podruje -26 -26 -26 -26 -26 -26
III. podruje -17 -19 -21 -23 -24 ---
IV. podruje -10 -13 -17 -20 -24 -26
V. podruje -16 -18 -19 -21 -23 -24
Temperaturne promjene kod mostova

Reprezentativne vrijednosti toplinskih utjecaja procjenjuju
se na osnovi jednolike temperaturne komponente i linearne temperaturne komponente.
U sluajevima kad se ne mogu propisati sve pojedinosti

(npr. spregnute konstrukcije) treba uzeti u obzir nejednoliku raspodjelu temperature.
Jednolika temperaturna komponenta

najnie i najvie temperature zraka u hladu (Tmax, Tmin) najnie i najvie proraunske temperature mosta (Te,max, Te,min)
1: elina ploa na elinom sanduku, reetki ili punostijenom nosau 2: betonska ploa na elinom sanduku, reetki ili punostijenom nosau 3: betonska ploa ili bet. kolnika ploa na betonskim nosaima, sanduku ili T-nosaima
dravni zemljovid

Za proraun sila od sprijeenih pomaka:
najvea razlika negativne proraunske temperature mosta (skupljanje)

je: TN,neg = Te,min T0 TN,con = T0 Te,min (HRN ENV 1991- 2- 5)
(EN 1991-1-5)
najvea razlika pozitivne raunske temperature mosta (irenje) je:

TN,pos = Te,max T0 TN,exp = Te,max T0
(HRN ENV 1991- 2- 5) (EN 1991-1-5)
T0 vjerojatna proraunska temperatura mosta u vrijeme kada je konstrukcija djelotvorno upeta (10oC).

Proraun leajeva i dilatacijskih naprava: TN,pos= +20oC TN,neg= -20oC
Ako je ugradbena temperatura leajeva i dilatacijskih naprava poznata, razlika temperature moe se umanjiti na 10oC.
Linearna temperaturna komponenta

Skupne rasponskog sklopa Pozitivna temperaturna razlika TM,pos (oC) 18 Negativna temperaturna razlika TM,pos (oC)) 13
1: elina ploa na elinom sanduku, reetki ili punostijenom nosau 2: betonska ploa na elinom sanduku, reetki ili punostijenom nosau 3: betonska ploa ili bet. kolnika ploa na betonskim nosaima, sanduku ili T nosaima
15
18
10 15 15
5 8 8
za debljinu kolnikog zastora od 50 mm za ostale debljine vrijednosti se mnoe faktorom ksur
Linearna temperaturna komponenta

ksur
Debljina zastora (mm) 0 50 100 150 Zastor (600 mm) beton Gornji Donji rub rub topliji topliji 1,5 1,0 0,7 0,5 0,6 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 elik Gornji Donji rub rub topliji topliji 1,6 1,0 0,7 0,7 0,6 0,6 1,0 1,2 1,2 1,4 spregnuti Gornji Donji rub rub topliji topliji 1,1 1,0 1,0 1,0 0,8 0,9 1,0 1,0 1,0 1,2
Jednolika i linearna temperaturna komponenta

(npr. okviri) koristi se nepovoljniji od slijedeih uinaka: HRN ENV 1991- 2- 5: TM+NTN MTM+TN EN 1991-1-5: TM,heat+NTN,exp MTM,heat+TN,exp pri emu je ili ili TM,cool+NTN,con MTM,cool+TN,con
N = 0,35, M = 0,75
Nelinearna temperaturna djelovanja djelovanjatemperaturni profili

1a elina kolnika ploa na elinim sanduastim nosaima ,kolniki zastor 40 mm 1b elina kolnika ploa na elinim reetkama ili punostijenim nosaima 2 Betonska kolnika ploa na elinim sanduastim ili reetkastim nosaima ili na punostijenim nosaima,kolniki zastor 100 mm 3 Betonska ploa ili betonska kolnika ploa na betonskim gredama ili sanduastim nosaima,kolniki zastor 100 mm
Temperatura Qk2,temp
JEDNOLIKA TEMPERATURNA KOMPONENTA
iz zemljovida Hrvatske s najviim temperaturama zraka Tmax Dionica Osijekakovo autoceste A05, Kota nivelete: +121,095 m.n.m.
Nadmo rska visina do (m) 100 400 800 1200 1600
I. podru je 39 36 33 30 28
II. podru je
III. podru je
IV. podru je 39 39 39 ---
Tmax=39 38 42C
36 T 34 32 30
max=36
39C 36
34 31
iz zemljovida Hrvatske s najniim temperaturama zraka Tmin Dionica Osijekakovo autoceste A05, Kota nivelete: +121,095 m.n.m.
Nadm orska visina do (m) 100 400 800 1200 1600 >160 0
I.
II.
III.
IV.
V.
-26 -23 -20 -17 -----
-26 T
-26
min=
-17 -26 -19 -21 -23 -24 ---
-10 C -13 -17 -20 -24 -26
-16 -18 -19 -21 -23 -24
-26 -26
Tmin= -23 C
-26 -26
iz dijagrama odnosa temperature zraka u hladu i temperature mosta dobije se za betonski rasponski sklop (3)
Te,max Te,min
70 60 50
1 2 3
Te,max= 40 C
40 30 20 10 0
3 2 1
Te,min= -15 C
-10 -20 -30
Uz temperaturu mosta, u vrijeme kada je konstrukcija djelotvorno spojena 10oC Tmin

-50 -50 prora -10 0 10 20 30 40 -40 -30 najvea razlika pozitivne -20 unske temp. mosta 50
-40
Tmax
TN,pos = 30 oC TN,neg = -25 oC
Tmin = -25 C temp. Tmax = 38 C najvea razlika negativne prora unske mosta
LINEARNE TEMPERATURNE RAZLIKE
Uz debljinu hidroizolacije i zastora od 8 cm pozitivna temperaturna razlika (gornji rub topliji) iznosi: a negativna temperaturna razlika (gornji rub topliji) iznosi:
T M,pos=0,82x10 oC= 8,2 oC T M,neg= -5,0 oC
KOMBINACIJA JEDNOLIKE I LINEARNE TEMPERATURE T M,pos= 8,2 oC M T M,pos= 0,758,2 oC T M,neg = -5,0 oC M T M,neg = 0,75 (-5,0 oC) TEMPERATURA STUPOVA
Linearne temperaturne razlike izmeu nasuprotnih vanjskih ploha uzimaju se s vrijednou 5 oC.
i i i i
NT N,pos = 0,3530 oC T N,pos = 30 oC NT N,neg = 0,35(-25 oC) T N,neg = (-25 oC)
Djelovanja pri izvedbi

tijekom graenja mostovi esto prolaze nepovoljnija naponska stanja od onih u konanici PRIMJERI:
U1 ZADAR B3L
S3
2648,8
S4 B2L
S9 S12 S13 S10 S11 15L 16L 17L S14 S15 22L 21L 20L 19L 18L
1701,5
S7 S6 S5 S4 10L
S8
14L 12L 13L 11L
B1L
3274
S3 S2 S1 1L 2L 0L 4L 3L
6L 5L
8L
9L
velike konzole kod slobodne konzolne gradnje su osjetljiviji sustavi od gotovih konstrukcija
Djelovanja pri izvedbi
kod potiskivanja greda moe imati znatno vee momente od kontinuiranog sustava u konanici
Djelovanja pri izvedbi pojedina optereenja

vlastita teina, namjerne (podizanje oslonaca, prednapinjanje, prethodni pomaci konstrukcije) i nenamjerne deformacije (slijeganje tla, neravnosti u razini privremenih leajeva), temperatura i skupljanje, vjetar, snijeg, voda, posebna optereenja od radnika, skladita, teke opreme, kranova, dizalica izvanredna optereenja usljed pada klizne oplate, pada predgotovljenog elementa, udara vozila, kranova ili opreme na nosive djelove.

Uzduni i popreni progibi privremenih leajeva mostova graenih postupnim naguravanjem

Horizontalna sila izazvana strujanjem vode na vertikalnu povrinu uronjene graevine iznosi:
p = 2k
wa 2 wa
Fwa = f wa hb 2 wa
opca dubina podlokavanja
Fw
w
tlak vodne struje
mjesna dubina podlokavanja
- wa: - wa: - h: - b: - f:
srednja brzina vode, uprosjeene po dubini, u m/s gustoa vode u kg/m3 dubina vode koja ne ukljuuje lokalno podlokavanje, ondje gdje je to mjerodavno, m irina graevine u m faktor oblika, 0,72 za kvadratni ili pravokutni i 0,35 za kruni presjek

Posebna optereenja pri izvedbi ukljuuju: Qca: radnike, osoblje i posjetitelje s lakom opremom (kontinuirano optereenje koje djeluje na najnepovoljnijim dijelovima mjerodavnih povrina, kod mostova 1,0 kN/m2); pokretno skladite gradiva, predgotovljenih elemenata i opreme (kontinuirano optereenje qcb,k = 0,2 kN/m2 kod mostova, i koncentrirano optereenje Fcb,k = 100 kN kod mostova, koja djeluju istodobno i postavljeni su tako da se dobiju najnepovoljniji uinci); teku opremu u poloaju za uporabu (oplatne ploe, skele, strojevi) ili u pokretu (klizne oplate, lansirni nosai, kljun, protuteret) kranove, dizalice, vozila, energetsku opremu, pree, teke kontrolne ureaje.
Qcb:
Qcc:
Qcd:
Djelovanja pri izvedbi kombinacije djelovanja za mostove

Optereenja se kombiniraju za prolaznu i izvanrednu proraunsku situaciju: Prolazna proraunska situacija (granino stanje statike ravnotee)
d,sup
+ G d,inf + p Pk + Q1Q dst,1k + 0,i Qi Q dst,ik

i >1
Izvanredna proraunska situacija (postoji rizik gubitka statike ravnotee)
d,sup
+ G d,inf + Ad + P + 0,1Q c1k + 2,i Q cik

i >1
Koeficijenti za mostove pri izgradnji

optereenje Qca: radnici, osoblje i posjetitelji s lakom opremom Qcb: pokretno skladite gradiva, predgotovljenih elemenata i opreme Qcc: teka opremu u poloaju za uporabu ili u pokretu Qcd: kranovi, dizalice, vozila itd Fh: horizontalne sile Qw: optereenja od vjetra, ondje gdje su sukladna QS: optereenja snijegom, ondje gdje su sukladna uinci temperature i skupljanja Optereenja od djelovanja vode 0 1 1 1 2 0,2 1 1
definira se projektnim zadatkom 1 0,8 0,8 0,6 0 0 0 0
definira se projektnim zadatkom
Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom

Optereenja u sluaju tvrdog udara uzimaju se kao horizontalne istovrijedne statike sile (troenje energije graevine moe se zanemariti)
Udar kamiona na potpore mostova ili drugih konstrukcija
ovisan o vrsti ceste (vrsti vozila) Fdy= 25 (garae za osobna vozila) 500 kN (autoceste), Fdx = 40 1 000 kN
Udar vlaka
ovisan o brzini,udaljenosti konstrukcijskog elementa do osi najblieg kolosijeka, redoslijedu i prekinutosti Fdy= 0 (d>5,0 m) 3 500 kN (prekinuti zid, d<3,0 m), Fdx = 0 10 000 kN
Udar broda
ovisan o vrsti plovnog puta, razredu broda, kutu udara, udaru krmom, pramcem ili bokom - unutarnji plovni putovi Fd = 4 000 22 000 kN - morski plovni putovi Fd = 15 000 80 000 kN
Udar vozila Ad
Mz(kNm) 15 300 300 F dx =A d,u smjeru =1000kN
vonje
Vy (kN) 127
700
403 604
400
131 125
250
256
2069
874 lokalna os stupa y Vz (kN) 97
1,25 m iznad razine vozne povrine

My(kNm) 2,56 m od mjesta upetosti u temelj 73 300
700
F dy =A d,okomito =500kN 400 131 125 256
247 400 404 lokalna os stupa z
834
POTRESNO DJELOVANJE
odreuje se preko proraunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 (475) godina.
Podruje intenziteta potresa u stupnjevima ljestvice MKS-64 6 7 8 9 10
Proraunsko ubrzanje ag 0,05g 0,1g 0,2g 0,3g Posebna istraivanja HRN ENV 19981-1: 2004, NAD za primjenu u Republici Hrvatskoj
Podruja intenziteta potresa u stupnjevima ljestvice MKS-64: 6, 7, 8, 9.
POTRESNO DJELOVANJE
Povrinsko seizmiko gibanje promatrane toke tla moe se predstaviti pomou elastinog spektra odziva koji je temeljni prikaz potresnog djelovanja (dvije komponente horizontalnog djelovanja). Za vertikalnu komponentu posebni elastini spektri
Elastini spektar odziva

S e (T ) a g S 5 0
4 3
Ordinata elastinog spektra u jedinici ubrzanja tla

B C
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

B C
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
Osnovni period vibracija linearnog sustava
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

B C proraunsko ubrzanje tla Osnovno
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

B C Parametar tla
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

B C Faktor
popravka za priguenje
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

B C Faktor poveanja spektralnog ubrzanja
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

Poetak podruja s konstantnim pomacima

A D T
3 ,5 4
agS 2
1 0
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D

S e (T ) a g S 5 0
4 3

k1, k2
agS 2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 TC 0 T B 0 ,5
1 ,5
2 ,5
T 3D
HORIZONTALNI
VERTIKALNI

spektar odziva modificira se sukladno kategorijima tla za koje su dani svi potrebni parametri u tablici TIP 1
EN 1998-1
Stjenovita tla s najvie 5 m slabijeg materijala pri povrini brzinom i brzinom irenja poprenih valova vs > 800 m/s. Naslage vrlo krutog pijeska, ljunka ili prekonsolidirane gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s postupnim poveanjem mehanikih svojstava s dubinom i brzinom irenja poprenih valova vs = 360 - 800 m/s. A
TIP 2
Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, ljunka ili krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do nekoliko stotina metara, s vs = 180 -360 m/s. Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim slojevima ili bez njih s vs 180 m/s u gornjih 20 m. Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim tlima s vs 180 m/s u gornjih 20 m. Profil tla A s povrinskim aluvijalnim slojem s brzinama irenja poprenih valova vs za tip C i D, i debljinom izmeu 5 i 20 m, ispod kojeg je krui matrijal sa vs > 800 m/s.
Proraunski spektar odziva

Da bi se izbjegla opsena nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir mogunost disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih elemenata (i drugih nelinearnih uinaka)
koristi se linearna analiza zasnovana na proraunskom spektru odziva, koji je reduciran u odnosu na elastini spektar
duktilne konstrukcije mogu se proraunavati uporabom elastolinearnog modela konstrukcije i reduciranoga proraunskog spektra odziva
S d (T ) S 2,5 ag 5 0S q
4 3
elastini spektar reduciran faktorom ponaanja q
S2
1 0
A D T
3 ,5 4
0 T B 0 ,5 TC 0
1 ,5
2 ,5
T 3D

HORIZONTALNI
VERTIKALNI: ag avg; S=1,0
Faktor ponaanja q odraava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost Faktor pona anja ponaanja da prihvaa reducirane seizmike sile bez krhkih lomova u postelasti nom podruju deformiranja. Sadri u sebi podatak o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti
Seizmiko ponaanje mosta vezano uz faktor ponaanja

d =q
Ponaanje 1,0 idealno elasticno preteno elasticno ograniceno duktilno
Otpor seizmickom djelovanju
1,5
3,0
duktilno
Pomak
Faktor pona anja ponaanja

Doputene su nepovratne deformacije u podruju plastinih zglobova u podnoju stupova dolazi do troenja seizmike energije mogunost prorauna na umanjene sile potresa smanjenje dodatnih trokova izgradnje EC8 ne dozvoljava formiranje plastinih zglobova u rasponskoj konstrukciji !
Faktor pona anja ponaanja

Maksimalne vrijednosti faktora ponaanja koje se mogu rabiti za proraun dviju horizontalnih komponenti djelovanja.
Duktilni elementi Armiranobetonski stupovi Vertikalni stup, savijanje Nagnuti tap, savijanje Kratki jaki stup Upornjaci Lukovi
Postelastino ponaanje Ogranieno duktilno 1,5 1,2 1,0 1,0 1,2 Duktilno 3,5 2,0 1,0 1,0 2,0
Seizmika kombinacija djelovanja za mostove
( ) S d = S d Gk, j "+" I AEd "+" 2i Qk,i "+" Pk i >1 j

Razred vanosti mosta Opis i namjena mosta Faktor vanosti mosta I
( )
Mostovi najvaniji za ouvanje prometa, posebno nakon potresa, mostovi ije bi Ve a od ruenje vjerojatno Koeficijenti kombinacije 21 uzrokovalo velik broj 1,3 prosjene rtava, te veliki mostovi za koje se zahtijeva trajanje dulje od obi nog. 21 = 0,2 cestovni mostovi s intezivnim prometom 21 = 0,0 mostovi s za uobi ajenim ili pjea ki mostovi Mostovi uobi ajeniprometom promet i uobi ajeno 21= 0,3 eljezni ki mostovi s intenzivnim prometom Prosje na 1,0 trajanje. Mostovi koji nisu nuni za promet i za koje nije ekonomski opravdano usvajanje standardne vjerojatnosti premaaja proraunskog potresa, a ni obino projektirano trajanje mosta.
Manja od prosjene
0,7
Proraunske vrijednosti djelovanja

Proraunske vrijednosti djelovanja reprezentativne vrijednosti djelovanja
Parcijalnim koeficijentima F uzima se u obzir: mogunost nepovoljnih odstupanja djelovanja, mogunost netonog modeliranja djelovanja, nepouzdanost u odreivanju utjecaja od djelovanja.
Vrijednosti parcijalnih koeficijenata dane su ovisno o
graninom stanju, proraunskoj situaciji i vrsti djelovanja
Mjerodavne kombinacije
Kod istovremenog djelovanja vie promjenjivih djelovanja smanjena vjerojatnost njihovog djelovanja s najveom vrijednou dobiva se mnoenjem s koeficijentima kombinacije Vrijednost koeficijenata kombinacije ovisi o: vrsti optereenja vremenskom trajanju i uestalosti koritenju zgrade ili openito konstrukcije skupine optereenja kod mostova Dane su tablice za koeficijente kombinacije za: mostove cestovne mostove + skupine optereenja pjeake mostove eljeznike mostove + skupine optereenja
Kombiniranje optereenja kod mostova Pror aunske vrijednosti djelovanja GSN Prora
Proraunska Simbol situacija Stalna/ prolazna P/T Raunska vrijednost djelovanja
S d = S d G , j G k , j + Q Q k ,1 + Q 0,i Q k ,i + p Pk i >1 j
(
(
izvanredna
S d = S d G , j G k , j + 11 Q k ,1 + ( 2,i Q k ,i ) + A d + p Pk i >1 j
seizmika
S d = S d G k , j + A Ed + ( 21 Q k ,1 ) + Pk j
Kombiniranje optereenja kod mostova Parcijalni koeficijenti

Djelovanje Stalna optereenja Nepovoljna (vlastita teina nosivih i nenosivih elemenata konstrukcije, stalna Povoljna Prema njema optereenja od tla, vode u kom strunom tlu, slobodne vode) Fachbericht 101 Prednaprezanje uz koritenje Simbol Gsup Ginf izvjetaju DIN Prora. situacija P/T 1,35 A 1,00
1,00 1,00 1,00 1,35(*) 1,45(*) 1,2(*) 0 1,5 0
1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 0 1,00 0 1,00
korekcijskog faktora 0,8 za P Slijeganje koncentrirana optereenja vozila, Gset cestovni i pjeaki mostovi Q parcijalni faktor sigurnosti iznosi 1,5. Nepov
Prometna djelovanja oljna eljezniki mostovi model SW/2 Q Q Q Q Q A Povoljna Druga promjenjiva djelovanja Izvanredna djelovanja Nepovoljna Povoljna
Kombiniranje optereenja kod mostova Koeficijenti kombinacije za cestovne mostove

Djelovanje Simbol Gr1 (osovinsko optereenje) Model 1 (Kontinuirano opt.) Prometno djelovanje Model 2 gr2 (Horizontalne sile) gr3 (Pjeaci) gr4 (Model 4) gr5 (Model 3) Horizontalne sile FWk ili FWn Vjetar Temperatura FW Tk 0 0,75 0,4 0 0 0 0 0 0 0,3 1,0 0 (0,8) 0,8 0,6 0,5 1 0,8 0,8 0,8 0 0,8 0,8 1,0 0 0,6 1 0,75 0,4 0,75 0 0 0 0 0 0,5 2 0 (0,2) 0 (0,2) 0 0 0 0 0 0 0
Grupe prometnog optereenja cestovnih mostova EN 1991 -2 1991-2

Kolnik Tip optereenja Glavni model optereen ja (LM1) KV KV UV (b) KV komb.1 i 3 KV KV KV KV (c) KV (b) Vertikalne sile Jedna osovina (LM2) Specijal na vozila (LM3) Optereenje ljudskom navalom (LM4) Horizontalne sile Sile pokretanja i koenja Centrifug alne sile Staze Vertikalne sile Kontinuirano optereenje
Sustav optereenja Grupe optere enja gr1a gr1b gr2 gr3(d) gr4 gr5
(a)
(a)
RV (b)
Kombiniranje optereenja kod mostova Koeficijenti kombinacije za pje ake mostove pjea
Djelovanje
Simbol gr1
0 0,4 0 0 01) 02)
1 0,8 0 1,0 0,6 0,8
1 0,4 0 0 0,5 0,6
2 0 0 0 0 0,5
Prometno djelovanje
Qfwk gr2
Vjetar Temperatura
FWk ili FW Tk
Koeficijenti kombinacije za eljeznike mostove eljezni u skladu s DIN Fachbericht 101

Djelovanje Simbol Model 71 SW/0 SW/2 Neoptereeni vlak Pojedinana prometna djelovanja Pokretanje i koenje Centrifugalne sile Sile interakcije usljed progibanja Sile bonih udara Optereenja pjeakih staza Optereenje iza upornjaka Aerodinamiki utjecaji gr11 gr17 Grupe optereenja gr21-gr27 gr31 Vjetar 2) Temperatura 3) FWk ili FWn FW Tk 1,0 0,8 0,8 1,0 0,8 0,8 0,8 0,6 1,0 0 (0,8) 1,0 0,8 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0 0,6 0,8 0,8 0,5
1)
0 0,8 0,8 0 1,0
1 1,0 1,0 1,0 -
1
1)
2 0 0 0 -
0,8 0,8 -
iste vrijednosti kao za odgovarajua vertikalna optereenja 0 0 0 0 0 0 0 0 0,5
0,8 0,8 0,7 0,6 0,5 0,6
Odreivanje grupa prometnog optereenja eljeznikih mostova eljezni mostova u skladu s EN 1991 -2 i DIN Fachbericht 101 1991-2
Grupe optereenja Broj kolosijeka Br. optereenih kolsijeka 1 1 1 1 1 1 1 2 2 2 2 2 2 3 Grup a opter eenja 11 12 13 14 15 16 17 21 22 23 24 26 27 31 Opter eeni kolosi jek T1 T1 T1 T1 T1 T1 T1 T1 T2 T1 T2 T1 T2 T1 T2 T1 T2 T1 T2 Ti 1 1 1 1 1** 1** 1** 1** 1 1 0,75 1 1 1 1 LM 71, SW/0, HSLM 1 1 1** 1** 1 1* 0,5* 1* 1* 0,5* 0,5* 1 1 0,5* 0,5* 1* 1* 0,5* 0,5* 0,75 * Vertikalne sile SW/2 Neopter ee-ni vlak Pokreta nje i koenje 1* 0,5* 1 0,5* Horizontalne sile Centrifu galna sila 0,5* 1* 0,5* 1 1* 0,5* 1* 0,5* 0,5* 1* 1* 0,5* 0,5* 1 1 0,5* 0,5* 1* 1* 0,75* Sila bnih udara 0,5* 1* 0,5* 1 1* 0,5* 1* 0,5* 0,5* 1* 1* 0,5* 0,5* 1 1 0,5* 0,5* 1* 1* 0,75* Komentar
Najvee vertikalno 1 s najveim uzdunim Najvee vertikalno 2 s najveim poprenim Najvee uzduno Najvee bono Bona stabilnost s praznim vlakom SW/2 s najveim uzdunim SW/2 s najveim poprenim Najvee vertikalno 1 s najveim uzdunim Najvee vertikalno 2 s najveim poprenim Najvee uzduno Najvee bono SW/2 s najveim uzdunim SW/2 s najveim poprenim Dodatni sluaj optereenja
Jo neke openite odredbe pri kombiniranju djelovanja Jo
Kada se razmatraju kombinacije prometnog optereenja i vjetra treba uzeti u obzir maksimalnu silu vjetra, koja je kompatibilna s prometnim optereenjem. Model optereenja 2 i koncentrirano optereenje na pjeakim stazama u pravilu ne treba kombinirati ni sa kakvim drugim promjenjivim optereenjem. Snjeg i vjetar ne treba kombinirati sa: specijalnim vozilima ili odgovarajuom grupom optereenja gr5 optereenjem ljudskom navalom ili gr4 silama zaustavljanja i pokretanja ili centrifugalnim silama ili gr2 optereenjima na pjeakim ili biciklistikim stazama ili gr3 specijalnim vozilima ili modelom SW/2 grupama optereenja 13, 14, 15
Jo neke openite odredbe pri kombiniranju djelovanja Jo
Vjetar i temperaturna djelovanja u pravilu se ne uzimaju istovremeno. Pojedinano izvanredno djelovanje ne kombinira se ni sa drugim izvanrednim djelovanjem ni sa vjetrom ni sa snjegom. Udari usljed prometa ispod mosta kombiniraju se s uestalim prometnim optereenjem na mostu kao prateim djelovanjem. Kad se uzimaju u obzir udari usljed prometa na mostu sva pratea djelovanja prometnog optereenja se zanemaruju osim kod eljeznikih mostova gdje kombinaciju propisuje investitor. Uinke seizmikog djelovanja ne treba kombinirati s onima od vjetra i prinudnih deformacija (temperatura, skupljanje, slijeganje leajeva, zaostalo gibanje tla zbog seizmikog poremeaja).
Gk,j Qosov,k Qkont,k Tk Pk Fwk1 Fwk2
stalna djelovanja prometno osovinsko kontinuirano prometno optereenje temperatura srednja sila prednapinjanja nakon preraspodijele vjetar na prometom optereen most maksimalno djelovanje vjetra
Neki primjeri kombinacija
Opa napomena: vjetar i temp. Djelovanja u pravilu se ne uzimaju istodobno [ ] Stalna ili prolazna proraunska situacija
S d = S d G , j G k , j + Q Q k ,1 + Q 0,i Q k ,i + p Pk i >1 j
Sd = 1,35 Gk, j + 1,5 (QOSOV ,k + QKONT ,k ) + 1,5 1,0 Fwk 1 + 1,0 Pk + [1,5 0,8 Tk ]
j
Sd = 1,35 Gk, j + 1,5 Fwk 2 + 1,5 0,4 Qkont ,k + 1,0 Pk + [1,5 0,8 Tk ]
j
Sd = 1,35 Gk, j + 1,5 Tk + 1,5 (0,75 Qosov ,k + 0,4 Qkont ,k ) + 1,0 Pk + [1,5 0,3 Fwk 1 ]
j
Neki primjeri kombinacija

Gk,j Qosov,k Qkont,k Tk Pk Ak stalna djelovanja prometno osovinsko kontinuirano prometno optereenje temperatura srednja sila prednapinjanja nakon preraspodijele udar vozila u stup mosta
Udari uslijed udara prometa ispod mosta kombiniraju se sa estim prometnim optereenjem na mostu 0,75 i 0,4 Izvanredna proraunska situacija koeficijenti kombinacije 1 za estu kombinaciju
S d = S d G , j G k , j + 11 Q k ,1 + ( 2,i Q k ,i ) + A d + p Pk i >1 j
Sd = 1,0 Gk, j + (0,75 Qosov ,k + 0,4 Qkont ,k ) + 0,5 Tk + 1,0 Ak + 1,0 Pk

j
Sd = 1,0 Gk, j + 0,6 Tk + [0,2 Qosov ,k + 0,2 Qkont ,k ] + 1,0 Ak + 1,0 Pk

j
Kombiniranje optereenja kod mostova Pror aunske vrijednosti djelovanja GSU Prora
Karakteristina kombinacija
S d = S d Gk , j "+" Qk ,1 "+" ( 0,i Qk ,i )"+" Pk i >1 j
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog stanja izaziva trajna lokalna oteenja ili trajna neprihvatljiva deformiranja esta kombinacija
S d = S d Gk , j "+" 11 Qk ,1 "+" ( 2,i Qk ,i )"+" Pk i >1 j
koristi se uglavnom kada prekoraenje graninog stanja izaziva lokalna oteenja, velika deformiranja ili privremene vibracije Nazovistalna kombinacija
S d = S d Gk , j "+" ( 2,i Qk ,i )"+" Pk i 1 j
koristi se uglavnom kada su dugotrajni uinci vani
ETIRI REPREZENTATIVNE VRIJEDNOSTI PROMJENJIVOG DJELOVANJA
Opterecenje Q
Ova kombinacija je vrlo rijetka, u vijeku trajanja Ovakva esta kombinacija doga a se npr. jedanput konstrukcije doga a se jedanput nijedanput. karakteristi na vrijednost (Q )ili k godinje. Nazovistalna kombinacija dogaa se npr. jedanput tjedno. vrijednost u kombinaciji (0Qk)
esta vrijednost (1Qk)

t1 t2 t3
nazovistalna vrijednost (2Qk)
Vrijeme
Za granino stanje uporabljivosti dodatno treba ispitati i neuestalu kombinaciju djelovanja ako je odreena u pojedinim Eurokodovima za konstrukcije:
Sd = Sd G k , j + '1Q k ,1 + ( 1,i Q k ,i ) + Pk i >1 j
Za granina stanja uporabljivosti parcijalni koeficijenti sigurnosti uzimaju se s vrijednou 1,0, a koeficijenti kombinacije odgovaraju onima za GSN: osim za termike utjecaje na cestovnim mostovima i pjeakim mostovima kod kojih promet nije zatien gdje je 0=0,6
VERTIKALNI PROGIBI HORIZONTALNE GREDE

Europska norma EN 1990 u odnosu na HRN ENV 1991-1 uvodi preporuene granine vrijednosti vertikalnog progiba horizontalne grede
max
max = 1 + 2 - 0
L
0 1 2 prethodno nadvienje grede progib grede uslijed stalnog optereenja neposredno nakon stanja optereenja progib grede uslijed promjenljivog optereenja i vremenski promjenljivih deformiranja od stalnoga optereenja
Sa eti zakljuak ( 1) Saeti (1)

djelovanja na konstrukcije. 1-7.
Europske norme EN 1991 daju detaljan pregled prorauna Optereenja se opisuju u pojedinim normama, djelovi 1-1 do Za mostove poseban drugi dio norme EN 1991-2 daje Uz prethodna optereenja za mostove su od velikog znaaja i
korisna prometna optereenja mostova. toplinska djelovanja.

konstrukcijskih detalja.
Stalna djelovanja raunaju se na osnovi gustoe materijala i Korisna djelovanja vezana su uz oekivani promet na mostu.
obliku pokrova.
Optereenje od snijega temelji se na geografskoj lokaciji i Optereenja vjetrom odreuju se prema lokaciji i izloenosti.

poloaju graevine.
Veliina toplinskih djelovanja ovisna je o klimatskim uvjetima, Toplinska djelovanja na mostovima ovise o vrsti i materijalu Parcijalnim faktorima uvode se nesigurnosti u karakteristini Koeficijentima kombinacije uzima se u obzir smanjena
rasponskog sklopa mosta (elini, betonski, spregnuti).
nivo optereenja. Uzimaju se u obzir za razliite kombinacije djelovanja.
vjerojatnost istovremenog djelovanja vie promjenljivih optereenja s njihovom maksimalnom vrijednou.

03 - Masivni Mostovi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

03 - Masivni Mostovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Masivni mostovi

Povezanost Openito o Eurocodovima europskih normi za proraun konstrukcija EN 1991

EN 1990 Osnove prorauna

Sigurnost, uporabljivost i trajnost

Geotehniki i seizmiki proraun

EN 1990 Osnove prorauna

Povezanost europskih normi za proraun mostova

Pregled hrvatskih normi i europskih normi za djelovanja na konstrukcije

Vlastita te ina teina

Stalno i fiksno (nepomino) djelovanje Rauna se na temelju zapreminskih teina i nominalnih

Puzanje, skupljanje i prednapinjanje

Srednji polumjer presjeka

Proraun koeficijenata skupljanja

Proraun koeficijenata puzanja

18 H = 1.5 1 + ( 0.012 RH ) h0 + 250 1500 koeficijent ovisan o relativnoj vlazi i h0

Prometna optereenja - cestovni mostovi

irina kolnika w < 5,4 m 5,4 m w < 6 m w6m

broj prometnih trakova 1 2 n = Int ( w / 3 )

irina prometnog traka (m) 3 w/2 3

preostala irina kolnika (m) w-3 0 w3xn

Prometna optereenja - cestovni mostovi

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

DIN Fachbericht 101

qrk=2.5kN/m Q1k=300kN q1k=9kN/m 2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m Q3k=100kN q3k=2.5kN/m qrk=2.5kN/m

Q1k=300kN (Q1k=240kN) qrk q1k

Q2k=200kN (Q2k=160kN) q2k 200 50 qrk

155 50 200 5050

Q1k 120 Q2k 40 40 Q2k

Usporedbe propisa i normi - autocesta

EC Pravilnik PTP-5 SB-teska vozila

2 1,8 1,6 1,4 1,2 1 0,8 0,6 10 20 30 40

EC/SB-teska vozila Pravilnik/SB-teska vozila PTP5/SB-teska vozila

irina kolnika 7,1 m

Poloaj 1 - Mmax, Vmax, M T prip

Poloaj za Mmax,Vmax, MTprip

Poloaj za MTmax,Vprip, Mprip

Poloaj 2 - M max, Vprip, M T prip

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

DIN Fachbericht 101 Qak=240 kN

jedan kota 120 kN Povrine nalijeganja 60 kotaa 40 x 40 cm

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

Povrine djelovanja osovinskih optereenja osobitih vozila

pravac vonje 120 30 120

osovine od 150kN ili 200kN 120 15 30 120 30 120

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

a) 150 ili 200 kN osovine b) 240 kN-osovine Smjetaj specijalnih vozila

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

a) 150 ili 200 kN osovine

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

Prometna optereenja - cestovni mostovi Vertikalna optereenja

Prometna optereenja - cestovni mostovi Umornost

Prometna optereenja - cestovni mostovi Umornost

q ik q rk qrk=2.5kN/m Q1k=300kN q1k=9kN/m 2 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m Q3k=100kN q3k=2.5kN/m qrk=2.5kN/m

Prometna optereenja - cestovni mostovi Umornost

Prometna optereenja - cestovni mostovi umornost

120 50 200 50 300

Prometna optereenja - cestovni mostovi umornost

Prometna optereenja - cestovni mostovi umornost

Prometna optereenja - cestovni mostovi umornost

Prometna optereenja - cestovni mostovi Horizontalne sile

Qlk=0,60Q1(2Qk1)+0,1q1q1k w1L 180Q1 kN Qlk 800 kN

EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ograniava na

Sila koenja prema razliitim propisima (autocesta)