GRAFIKI FAKULTET U ZAGREBU

KATEDRA ZA AMBALAU, KNJIGOVETVO I PROJEKTIRANJE

UVOD U GRAFIKU TEHNOLOGIJU

KNJIGOVETVO

Datum: 21.1.2012, 1. semestar

Marko Duspara, 2012,2013

Sadraj: Saetak...3 Knjiga4 Knjigovetvo..6 Vrste Uveza...6 Meki Uvez 8 Tvrdi Uvez.8 Knjini Blok10 Literatura.12

SAETAK: Knjigovetvo: U ovome seminaru pisati u o temi knjigovetvo. Knjigovetvo je dio grafike proizvodnje koja spada u zavrno oblikovanje i doraivanje knjigovenih proizvoda. Taj zavrni proces je iznimno bitan jer on upotpunjuje samu knjigu u finalnoj fazi proizvodnje te definira samu knjigu kao takvu. Osim toga uvez je ono to prvo vidimo na knjizi te je on taj koji nam na prvu mnogo govori o njoj samoj. KLJUNE RIJEI: GRAFIKA TEHNOLOGIJA, KNJIGOVETVO, PROIZVODNJA, PROCES

ABSTRACT: Bookbinding: In this seminar, I will writeing about bookbinding. Bookbinding is part of the graphic production which belongs to the final shaping and refining of grafical products. The final process is very important because it complete the book in the final stage of production, and it defines the book. Besides binding is what we see on the first look , besides biding says much about the book. KEYWORDS: GRAPHICS TECHNOLOGY, BOOKBINDING, PRODUCTION, PROCESS

Knjiga:
Definicija knjige: Knjiga je cjelina koju tvori vei broj listova meusobno

spojenih u knjini blok, zatien koricama. Knjiga je materijalizirano prikladnim tiskarskim postupkom

umnoeno intelektualno djelo. Knjiga je specifian proizvod grafike industrije, koji se od

novina, asopisa i drugih tiskovina razlikuje svojim opsegom i uvezom. Knjigu kao grafiki proizvod predstavljaju tiskani listovi papira

spojeni u knjini blok i uvezani u korice. Ovdje se ubrajaju i knjige s netiskanim listovima, zbog dorade i naina uveza. Povijest knjige: Povijest knjige stara je vie od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno o materijalu od kojeg je izraivana i o nainu pisanja i umnoavanja tog materijala, a pri pisanju pribor se mijenjao kroz povijest. Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od bambusovih daica, a kasnije su ih zamijenili svici od svile. Stari Egipani pisali su na drvenim i kamenim ploama, te na svicima papirusa. Na egipatskom papirusu moglo se pisati samo s jedne strane. Trake papirusa mogle su se prilijepiti jedna uz drugu, tako da bi sainjavale dugake svitke. Budui da nije bilo ba praktino pisati na njima u uzdunom smjeru , prostor na svitcima bio je razdijeljen u stupce. Najdulji sauvani papirus bio je dugaak 19,5 metara i imao je 116 stupaca. Papirus je bio omotan oko palice, a ako je bio jako dugaak, onda oko dvije palice. Prilikom itanja svitak se morao postepeno razmatati a to je

pri itateljima stvaralo priline probleme jer jednom kad bi izgubili mjesto na kojem su stali s itanjem, teko bi ga ponovo nali. Stari Grci i Rimljani imali su drugaije knjige. Za kratke biljeke, za trgovake obraune ili za pisanje kolskih zadaa, Grci su se sluili pravokutnim drvenim ili votanim ploama. Po dvije ploice mogle su biti svezane zajedno, pa bi oblikovale biljenicu. Kad se pokazao boljim rjeenjem od papirusa, pergament je takoer poprimio oblik votane tablice. Svaki arak je bio vie puta preklopljen u tzv. signaturu, a signature su bile povezane zajedno u zatitni omot i tako se dobio kodeks. Trebalo je proi toliko vremena koliko je trajalo Rimsko Carstvo prije nego je kodeks potpuno istisnuo svitak. No ipak, zato to je svitak bio stariji, on je i dalje zadrao svoje dostojanstvo prikladno za razne kraljevske objave, odredbe gradskog vijea ili diplome. Knjige od papirusa nisu imale korice nego tobolce. Najstariji koni uvez imalo je koptsko sveto pismo iz 6. stoljea. Taj je uvez bio ukraen utisnutim ornamentima koji su kasnije postali jako popularni. Tako je kodeks dobio zbijen oblik, spretan za koritenje i jednostavan za pregledavanje. U njemu je bilo spojeno puno stranica, tako da su knjige mogle biti puno deblje i opirnije. Prve tiskane knjige, tzv. inkunabule u svemu su oponaale kodekse. No od poetka 16. stoljea knjige su sve vie poprimale dananji izgled. Iako su Kinezi ve u 6. stoljeu rabili rezbarene drvene ploe za umnoavanje tekstova, a pokretna metalna slova koritena su za tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljea, u Europi su se do sredine 15. stoljea knjige umnoavale prepisivanjem rukom, to ih je inilo skupima i rijetkima. Izum tiskarskog stroja, kojeg je oko 1430. izumio Nijemac Johannes Gutenberg, omoguio je eksplozivno irenje znanja u renesansnoj Europi. Stari tiskari bi najprije u okvir sloili olovna slova pa ih onda premazali bojom. Potom bi na njih stavili papir i pritisnuli ga drvenom preom tako da se boja upije u papir.

Do 19. stoljea svi su se poslovi oko izrade knjiga obavljali runo, no danas to obavljaju strojevi.

Slika 1. Naredane knjige

Knjigovetvo:
Knjigovetvo je dio zavrne grafike proizvodnje koje se bavi doraivanjem i zavrnim oblikovanjem knjigovekih proizvoda. Knjigoveka djelatnost se bavi uvezom veeg broja listova u jednu cjelinu koja veliinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima upotrebljivosti i estetike. Standardni proizvodi koji spadaju u knjigoveku doradu su: knjige, asopisi, blokovi, albumi i kalendari, osim njih u knjigoveku grafiku doradu se ubrajaju i neki proizvodi koji su namijenjeni prijenosu informacija, kao to su: memorandumi, razglednice, novac, plakati, pozivnice i drugi. Knjiga je najcjelovitiji, a ujedno i najzahtjevniji knjigoveki proizvod.

Vrste uveza:
Postoji nekoliko vrsta uveza: Jednostavan nain uveza pojedinanih listova Sloeni tip uveza knjinih slogova ili knjinih blokova

Meki uvez Tvrdi uvez

U jednostavan nain uveza knjinih listova ubrajaju se: Blokovi (skup listova uvezanih u cjelinu svih veliina i kvaliteta uveza, postoje

blokovi za opu namjenu i za dokumentirano upisavanje) Fascikli (mogu biti plastini ili papirni, s klapnama, u obliku jednostavne metalne

trake, s patentnim zatvaranjem, takoer mogu biti mape ili plastine kouljice za odlaganje listova) Spiralni uvez (koriste se plastine ili metalne spirale te plastini ili metalni eljevi,

a knjini slog ili knjini blok mogu biti ivani icom kroz hrbat, postrance hrpta ili jednostavno uvezani te saiveni metalnim ili plastinim eljem ili spiralom) Uvez zakovicama, vijcima i kopama Mape Registratori

Slika 2. Jednostavni naini uvezivanja

Meki uvez:
Knjini blok zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice , zalijepljen i

uvezan u jednodijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne , zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice pomou podstave, zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice po strani hrpta Knjini blok zalijepljen i uvezan u viedijelne meke korice , zalijepljen i uvezan u

viedijelne meke korice pomou podstave, zalijepljen i uvezan u viedijelne meke korice s jednom ili dvije klapne Knjini blok saiven i zalijepljen u jednodijelne kartonske korice, saiven i

zalijepljen u jednodijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, saiven i zalijepljen u viedijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne Razliiti drugi oblici

Tvrdi uvez:
Knjini blok moe biti zalijepljen, ivan koncem te ivan icom postrance i kroz hrbat te je preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice Zalijepljen knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom Koncem saiveni knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom icom kroz hrbat saiveni knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom icom postrance hrpta saiveni knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom Razliiti drugi oblici
8

Tvrdo uvezana knjiga se sastoji od knjinog bloka i viedijelnih tvrdih korice te podstave koja slui za posredno spajanje knjinog bloka s viedijelnim tvrdim koricama. Kod rune izrade tvrdo uvezane knjige najprije se knjini arci runo savijaju u knjine slogove te se zatim sabiru u knjini blok. Sabirati se mogu arak na arak ili arak u arak. Sabrani knjini slogovi se ivaju icom kroz hrbat, postrance hrpta ili se ivaju koncem, takoer knjini blok moe biti zalijepljen pomou gaze. Nakon formiranja knjinog bloka na prvi i zadnji slog naljepljuje se podstava- knjini slog od 4 strane. Za izradu viedijelnih tvrdih korica koristi se ljepenka debljine 1,5 mm iz koje se formiraju prirezi, hrpteni uloak i ablona. Kakve e se korice izraditi ovisi na koji je nain formiran knjini blok. Nakon izrade viedijelnih tvrdih korica slijedi uljepljivanje knjinog bloka u korice preko podstave. Prvo se ljepilo kistom nanese na zadnju stranu knjinog bloka- na podstavu i zatim se nalijepi na korice, isto se ponovi s prednjom stranom. Zadnja faza je preanje, nakon kojeg se dobiva gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.

Podjela knjiga prema upotrebnoj vrijednosti: Knjige za jednokratnu upotrebu roto romani, tjedni magazini, asopisi za izradu se korist i loiji papir; uvez je najee jednostavan uvez icom ili

ljepilom; koriste se papirne korice eventualno s viebojnim tiskom Knjige za viekratnu upotrebu Dvije su podjele: trajnost do godinu dana- udbenici za nie razrede; koristi se ofsetni papir,

jednobojni ili viebojni tisak; vrsta uveza - meki; korice- viebojne kartonske trajnije od godinu dana- udbenici za vie razrede srednjih kola i fakultete,

depne knjige; koristi se kvalitetniji ofsetni papir; esto viebojni tisak; uvez - meki; korice- jednodijelne kartonske, ponekad i viedijelne Knjige za trajnu upotrebu slikovnice, strune knjige, leksikoni, enciklopedije, beletristika, rjenici; koristi se

papir za umjetniki tisak ili kvalitetniji ofsetni papir; tisak - jednobojni ili viebojni; uvez- tvrdi u viedijelne tvrde korice, rjee meki u jednodijelne kartonske korice Knjige sa najveim zahtjevom monografije, likovne mape, knjige iz podruja medicine, biologije, umjetnosti ili

bibliografske monografije; koristi se papir za umjetniki tisak, tisak je viebojni, a uvez tvrdi u viedijelne tvrde korice

Knjini blok:
Knjini blok sastavljen je od knjinih araka. Broj stranica jednog knjinog arka zavisi o: standardu stroja na kojem se tiska, ukupnom broju knjinih araka, vrsti i gramai papira. Najvie se koriste knjini arci od 16, 8 i 4 stranice, no po potrebi mogu se formirati knjini arci od 32 strane (tanji papir), 24, i 12 strana. Knjini arci mogu se spajati s knjinim blokom: ivanjem na hrptu koncem, odozgora ili kroz hrbat icom; ili samo lijepiti odgovarajuim ljepilom na hrptu. Nain spajanja odreen je zadanom kvalitetom knjige i vrstom uveza. Knjini blok moe biti zaobljen ili ravan kod tvrdog uveza a izbor je na grafikom tehniaru.

10

Slika 3. Primjer knjinog bloka

11

Literatura:

Knjiga: Darko Babi; Uvod u grafiku tehnologiju; Tisak: D-GRAF d.o.o., Zagreb; Uvez:KON d.o.o., Samobor; 1998 godina; ISBN 953-97441-0-5 Internet: http://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga (datum: 22.1.2013) http://www.znaor.com/swf/dorada2.swf (datum 2

12