G - Inz 1 Web

1
INENJERSKA
GEODEZIJA I
INENJERSKA
GEODEZIJA I
KATEDRA ZA INENJERSKU GEODEZIJU
prof. dr. sc. Gorana Novakovi
http://www.geof.hr/~ngorana
gorana. novakovic@geof.hr
PREDAVANJA PREDAVANJA
2007./2008.
Novakovi G.: Inenjerska geodezija I
GEODETSKI FAKULTET SVEUILITE U ZAGREBU
2
Inenjerska geodezija je podruje geodezije koje se
odnosi na primjenu geodetskih mjernih sustava u
projektiranju i izgradnji objekata, te u praenju njihovih
pomaka i deformacija tijekom izgradnje i eksploatacije.
Osim izgraenih objekata prate se pomaci prirodnih
objekata - tektonski aktivna podruja.
Jedan od osnovnih zadataka inenjerske geodezije je
prenoenje projekta objekta sa plana na teren. To
prenoenje naziva se ISKOLENJE.
INENJERSKA GEODEZIJA
INENJERSKA GEODEZIJA
3
IZGRAENI OBJEKTI
radovi vezani uz niskogradnju - eljeznike pruge,
ceste, autoceste, mostovi, tuneli, zrane i plovne luke.
radovi vezani uz visokogradnju - velike zgrade,
industrijska postrojenja, stadioni.
radovi vezani uz energetiku - brane, dalekovodi,
plinovodi, naftovodi, rafinerije.
izrada projekata regulacije postojeih naselja i pri
izgradnji novih naselja.
Primjena geodezije u
inenjerskim radovima
Primjena geodezije u
inenjerskim radovima
4
PRIRODNI OBLICI ZEMLJINE
POVRINE
Rasjedi, klizita, odroni, vulkani; openito sva tektonski
aktivna podruja.
Primjena inenjerske geodezije: praenje gibanja
Zemljine kore, klizanja ili slijeganja tla i sl.
Potreba praenja i utvrivanja nastalih pomaka ili
deformacija tla ili graevine, neophodni su radi
poduzimanja mjera sigurnosti ili sanacije tih objekata.
5
Ukupan rad oko kompletiranja sve potrebne
dokumentacije za gradnju nekog objekta naziva
se projektiranje, a sva potrebna dokumentacija
ini jednu cjelinu koja se naziva projekt tog objekta.
Prema namjeni i razini razrade, projekti se
razvrstavaju na (Zakon o gradnji NN 175/03):
idejni projekt
glavni projekt
izvedbeni projekt.
PROJEKTIRANJE I PROJEKT
PROJEKTIRANJE I PROJEKT
Svaki graevinski objekt, od zamisli do putanja u
eksploataciju, prolazi kroz nekoliko faza u kojima su
prisutni i odgovarajui radovi.
6
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta
i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno
funkcionalna i tehnika rjeenja graevine te prikaz
smjetaja graevine u prostoru. Idejni projekt, ovisno o
sloenosti i tehnikoj strukturi graevine, moe
sadravati i druge nacrte i dokumente ako su oni
znaajni za izradu glavnog projekta (opis tehnolokog
postupka i tehnoloke sheme, opis primjena odreene
tehnologije graenja, procjenu trokova radi provedbe
postupaka javne nabave i sl.).
Idejni projekt
Idejni projekt
7
Glavni projekt je skup meusobno usklaenih
projekata kojima se daje tehniko rjeenje graevine,
prikaz smjetaja graevine u prostoru i dokazuje
ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu, kao i
drugih zahtjeva i tehnikih specifikacija. Glavni
projekt sadri graevinski projekt i geodetski projekt,
a ovisno o namjeni i tehnikoj strukturi graevine
sadri i arhitektonski projekt, elektrotehniki projekt i
strojarski projekt. Projekti moraju uvijek sadravati i
podatke iz elaborata koji su posluili kao podloga za
njihovu izradu, te projektirani vijek uporabe graevine
i uvjete za njeno odravanje.
Glavni projekt
Glavni projekt
8
Izvedbenim projektomrazrauje se tehniko
rjeenje dano glavnim projektom. Izvedbeni
projekt mora biti izraen u skladu s glavnim
projektom.
- graevinski projekt,
- geodetski projekt (grafiki i numeriki dio) -
realizira graevinski projekt.
Razlikuju se:
Izvedbeni projekt
Izvedbeni projekt
9
prikupljanje postojeih i po potrebi izrada novih
geodetskih podloga,
postavljanje normi za tonost graenja i prema tome
tonost iskolenja (horizontalnog i vertikalnog),
postavljanje odgovarajue geodetske osnove sa koje
e se iskolavati sa zadanom tonou,
izbor metode iskolenja (s obzirom na tonost),
izbor instrumentarija i pribora,
analiza tonosti izvrenog iskolenja,
izmjera izvedenog stanja,
opaanje vertikalnih i horizontalnih pomaka -
zakljuci o stabilnosti i sigurnosti objekta.
Geodetski radovi pri projektiranju,
graenju i koritenju graevinskog objekta
10
Geodetske podloge za projektiranje su planovi i karte
(analogni i digitalni) razliitih mjerila.
Mjerilo geodetske podloge ovisi o karakteristikama
objekta i za koju fazu projektiranja se koristi.
Geodetski projekt se sastoji od:
1. Predhodnih ispitivanja elaborat predradnji za
projektiranje.
2. Idejnog projekta
3. Glavnog projekta izvedbeni ili detaljni
projekt.
GEODETSKE PODLOGE ZA
PROJEKTIRANJE
GEODETSKE PODLOGE ZA
PROJEKTIRANJE
11
U ovom dijelu elaborata analizira se ekonomska
opravdanost izgradnje objekta, razliite varijante
izgradnje odabiranje najpovoljnijeg rjeenja i sl.
Rad poinje na geodetskim i geolokim kartama,
foto snimcima ispituju se razliite lokacije
budueg objekta. Nakon obilaska terena odabire
se najpovoljnija lokacija.
Pretprojekt ucrtava se na kartama opi raspored
objekta. To je osnova za idejni projekt.
1. Elaborat predradnji za projektiranje
12
Karte i planovi mjerila: 1:5000 (1:10000), 1:2500, 1:2000,
1:1000 (ovisi o vrsti i veliini objekta).
Sadri rjeenja svih tehnikih elemenata objekta, poloaj
gradilita u cjelini i pojedinih dijelova, konstrukcije
pojedinih objekata, obim radova i sl. Slui kao osnova za
iskolenje planiranog objekta na teren.
Na idejnom projektu se projektira i geodetska osnova za
iskolenje objekta.
2. Podloge za idejni projekt
13
3. Podloge za glavni projekt - detaljni ili
izvedbeni
Planovi mjerila: 1:1000, 1:500, 1:200, (1:100).
Glavni projekt predstavlja razradu idejnog
projekta radni crtei za pojedine dijelove
idejnog projekta sa detaljnim rjeenjima svih
dijelova objekta na osnovu kojih e se izvoditi
graenje.
14
Planovi i karte
Plan je vjerna slika manjeg dijela povrine Zemlje;
svi objekti na planu su zadrali isti meusobni
odnos i oblik kao to ga imaju u prirodi samo u
manjem mjerilu. Mjerilo planova: 1:500, 1:1000,
1:2000, 1:2500, 1:5000.
Na karti je predstavljen vei dio povrine pa
zakrivljenost Zemlje dolazi do izraaja. Karta je
smanjeni, deformirani i generalizirani prikaz
Zemljine povrine na ravnini, definiranoj odreenim
matematikim uvjetima. Mjerilo karata: 1:5000,
1:10000, 1:25000, 1:50000, 1:100000 i sitnije.
15
Tonost geodetskih planova i karata
Pored posebnih uvjeta koji ovise o namjeni, od plana
ili karte se zahtjeva da je: tona, potpuna, pregledna
i jasna.
Tonost geodetskih podloga (analognih) ovisi o:
1. mjerilu
2. metodi snimanja i kartiranja
3. kvaliteti materijala.
Pri projektiranju je vano znati koju tonost u
horizontalnom i visinskom pogledu mogu dati karte i
planovi, naroito ako se koristi i za iskolenje objekta
na teren.
16
2. Tonost planova u vertikalnom smislu
1. Tonost (grafika) planova u horizontalnom
smislu
Visinska predodba terena se moe iskazati pomou:
- kota (toke geodetske osnove, detaljne toke)
- izohipsa (reljef ili konfiguracija terena).
Tonost odreivanja kota ovisi o tonosti metode izmjere.
m
k
nazivnik mjerila plana
0,2 mm granina grafika tonost (to je veliina koja se moe
prostim okom, mjerilom, oitati ili nanijeti na kartu).
k
m mm 0,2 =
hor

17
Tonost visinskog prikaza terena pomou izohipsa
ovisi o:
tonosti visinske izmjere,
gustoe i rasporedu snimljenih toaka,
tonosti kartiranja, metode interpolacije,
mjerilu plana i ekvidistanci izohipsi.
Visinska tonost plana:
K - tonost cjelokupne visinske izmjere
k - pogreka horizontalnog poloaja toke
- kut nagiba terena.
tg k K
ver
+ =
18
1. Geodetska osnova za izmjeru terena- ako za
projekt ne postoje geodetske podloge ili postojee
nisu kvalitetne, potrebno je provesti izmjeru terena:
postavljaju se poligonski ili tahimetrijski vlakovi
(tonost izmjere propisana Pravilnikom). Kako
tonost i raspored toaka takve osnove ne
zadovoljava tonost i raspored toaka za iskolenje,
projektira se nova:
2. Geodetska osnova za iskolenje samostalna
osnova ija je tonost propisana projektom,
raspored i gustoa toaka ovisi o obliku i veliini
novog objekta.
Geodetska osnova za iskolenje izvodi se kao:
mrea toaka
mrea linija.
GEODETSKA OSNOVA ZA
PROJEKTIRANJE I ISKOLENJE
GEODETSKA OSNOVA ZA
PROJEKTIRANJE I ISKOLENJE
19
Mrea se projektira na idejnom projektu objekta gdje
su ve projektirani svi pomoni objekti koji e sluiti u
toku graenja.
Projekt mree treba obuhvatiti cijelo gradilite i
udovoljiti svim njegovim potrebama do kraja graenja.
Poloajna tonost toaka mree treba biti oko 2 puta
vea od poloajne tonosti toaka koje definiraju
glavne osi objekta.
Radi lakeg raunanja koordinata toaka koje
definiraju osi objekta, treba uklopiti pojedine osi u
samu mreu ili stranice mree postaviti paralelno
buduem objektu.
Ope karakteristike mrea
za iskolenje
Ope karakteristike mrea
za iskolenje
20
Ostale karakteristike mree
Lokalne (samostalne) mree za objekte smjetene na
manjem podruju ili gdje se trai visoka tonost
iskolenja i praenja pomaka (mostovi, brane, tuneli).
Prikljuene na osnovnu mreu - za objekte smjetene na
veem podruju gdje je potrebno meusobno povezivanje
niza objekata (hidroenergetski sustavi, regulacije
vodotoka, regulacija gradova, komunikacije).
Po veliini - prilagoene veliini objekta.
Po obliku - ovisi o karakteru i razvedenosti objekta,
mogunosti stabilizacije toaka, vrsti predvienih
mjerenja i standardima projektiranja.
Tonost - mrea je homogena (sve su toke istog reda).
Mrea se izjednaava kao cjelina.
21
Geodetsko pozicioniranje je odreivanje poloaja,
tj. koordinata jedne, dvije ili vie toaka na, iznad ili
ispod zemljine povrine, u odnosu na prethodno
definirani koordinatni sustav.
pozicioniranje jedne toke,
relativno pozicioniranje relativni poloaj jedne
toke u odnosu na drugu,
pozicioniranje mree relativni poloaj izmeu tri
ili vie toaka.
Geometrijska definicija geodetske mree
Geometrijska definicija geodetske mree
Geodetska mrea se definira kao geometrijska konfiguracija
tri ili vie toaka koje su povezane geodetskim mjerenjima.
Geodetsko pozicioniranje se dijeli na:
22
Osnovni pojmovi i definicije
Potrebno je odrediti brojne vrijednosti nekih veliina:
X
1
, X
2
, ....... X
u
- traene veliine (nepoznanice).
Mogu postojati neke ranije odreene veliine - dane ili
poznate veliine.
L
1
, L
2
, ....... L
n
- mjerene veliine.
(za izjednaenje mora biti n > u ; broj nezavisno
mjerenih veliina vei od broja traenih veliina).
Broj mjerenih veliina u je broj neophodnih veliina.
Ostale mjerene veliine L
u+1
, .... L
n
, njih f = n - u su
prekobrojne veliine = broj stupnjeva slobode.
Algebarska definicija geodetske mree
Algebarska definicija geodetske mree
23
Skup geodetskih toaka sa skupom L
1
, L
2
, .... L
n
mjerenih veliina (koje mogu biti i raznovrsne - kutovi,
duljine) naziva se geodetskom mreom, ako se izmeu
tih n mjerenih veliina moe nai u (u < n) nezavisnih
veliina takvih da se bilo koji element (ija vrsta
pripada vrsti mjerenih veliina) moe izraziti pomou
tih u neophodnih veliina.
Primjer:
Na osnovu poznatih koord.
toaka A i B (dane veliine)
treba odrediti koordinate
toaka C i D (traene veliine).
Izmjereni su horizontalni
kutovi
1
,
2
,
3
,
4
,
5
,
6
,
7
,
8
(mjerene veliine).
Definicija geodetske mree
24
Horizontalne 2D
Horizontalne 2D
Prostorne 3D
Prostorne 3D
Visinske 1D
Visinske 1D
VRSTE GEODETSKIH
MREA (dimenzije)
VRSTE GEODETSKIH
MREA (dimenzije)
Vrste i metode izmjere geodetskih mrea
Vrste i metode izmjere geodetskih mrea
TERESTRIKE
TERESTRIKE
Trilateracija
Trilateracija
Poligonometrija
Poligonometrija
Nivelman
Nivelman
Triangulacija
Triangulacija
SATELITSKE
SATELITSKE
GPS, GLONASS,
Galileo
GPS, GLONASS,
Galileo
METODE IZMJERE
GEODETSKIH MREA
METODE IZMJERE
GEODETSKIH MREA
Kombinacija
Kombinacija
GNSS
GNSS
Luni presjek
Luni presjek
25
1. Projekt mree odreuje se konfiguracija
mree (oblik mree i broj toaka u mrei) i plan
mjerenja (koje veliine mjeriti i s kojom tonou -
ocjena tonosti a priori).
2. Izvedba mree realizacija mree na terenu:
rekognosciranje, stabilizacija, izmjera.
3. Analiza mree
1. analiza tonosti a priori
2. analiza tonosti a posteriori - nakon mjerenja
i nakon izjednaenja.
USPOSTAVA GEODETSKE MREE
USPOSTAVA GEODETSKE MREE
26
Projektiranje mree vezano je uz vrstu i osobine
objekta. Oblik, dimenzije, broj toaka i poloaj
mree, treba se prilagoditi objektu i okolnom terenu.
Ova faza provodi se prije izlaska na teren (mjerenja).
Projekt mree sadri:
oblik (konfiguraciju) mree i plan mjerenja,
a priori ocjenu tonosti mjerenja,
izbor: metode mjerenja, instrumentarija, broja
ponavljanja mjerenja, metode izjednaenja
mree i dr.
Projekt mree ukljuuje:
PROJEKT MREE
PROJEKT MREE
27
Horizontalne mree
Osnovni oblici horizontalnih mrea (2D)
Geodetski etverokut Dvostruki geod. etv. Lanac geod. etv.
Lanac trokuta Mrea trokuta
28
nastavak
Centralni sustavi
Dvostruki centralni
sustav
Lanac centralnih
sustava
Kombinacija
29
Apsolutne mree sastoje se od dvije grupe toaka:
- osnovne toke (referentna mrea) sa kojih se opaaju:
- kontrolne toke smjetene na objektu.
Vrste geodetskih mrea za
odreivanje pomaka i deformacija
Vrste geodetskih mrea za
odreivanje pomaka i deformacija
osnovne toke
kontrolne toke
30
Relativne mree sve toke nalaze se na objektu
(opaaju se relativni pomaci izmeu toaka)
nastavak
31
Smjetaj (lokacija) toaka geodetske mree
Konfiguracija apsolutne mree za izgradnju i praenje betonske brane
(osnovne i kontrolne toke)
Kontrolne toke na brani
Referentna toka
blizu potpornog zida
Referentne toke nizvodno
A B
C
D
32
Idealno projektirana geodetska mrea za
izgradnju i praenje pomaka brane
33
Rekognosciranje je odabiranje najpovoljnijeg poloaja
toaka na terenu, a da pri tom budu zadovoljeni odreeni
uvjeti. Treba izbjegavati: klizita, sredine parcela, obale
rijeka ili potoka, rub puta, blizinu predmeta (zgrade,
ograde, zidovi) ili terena (radi refrakcije). Osim toga treba
izbjegavati blizinu eljeznikih pruga, elektrinih i drugih
vodova (koji ometaju elektrooptike valove daljinomjera
ili GPS signale).
- rekognosciranje,
- stabilizacija i signalizacija,
- izmjera.
IZVEDBA MREE
IZVEDBA MREE
34
Stabilizacija
Toke se stabiliziraju okruglim betonskim
stupovima u ijem se centru postavlja ureaj
za prisilno centriranje. Visina stupa oko 1,5 m.
Stabilizacija
35
Signalizacija
Vizurne marke prisilno centriranje
Signalizacija treba odgovarati principu prisilnog
centriranja. Signalne znake - osnovna karakteristika
da se mogu postaviti na istu podlonu plou na koju
se postavlja instrument.
36
Metode izmjere horizontalnih mrea
Triangulacija mjere se pravci, tj. kutovi.
Trilateracija mjere se duljine.
Triangotrilateracija mjere se kutovi i duljine.
Poligonometrija mjere se kutovi i duljine.
Presjek lukova mjere se duljine.
37
Osnovni pojmovi i definicije
ANALIZA KVALITETE
GEODETSKIH MJERENJA
ANALIZA KVALITETE
GEODETSKIH MJERENJA
Tonost predstavlja stupanj podudaranja ili bliskosti
ispravljenog rezultata mjerenja i istinite, odnosno
dogovorene istinite vrijednosti mjerene veliine.
Tonost je kvalitativna mjera i ne iskazuje se brojem.
Preciznost predstavlja stupanj meusobne bliskosti
ponovljenih mjerenja iste veliine u propisanim uvjetima.
Preciznost je kvantitativna mjera i iskazuje se brojem.
38
TONOST I PRECIZNOST TONOST I PRECIZNOST
Tono, ali nije precizno Precizno, ali nije tono
Ni tono ni precizno Tono i precizno
39
Numerike metode opisa podataka
mjerenja
Mjerna nesigurnost brojani iskaz o kvaliteti
rezultata mjerenja uz primjenu osnovnog parametra -
standardnog odstupanja (s).
Varijanca skupa (oznaka
2
). Standardno odstupanje
skupa (oznaka ).
Varijanca uzorka (oznaka s
2
). Standardno odstupanje
uzorka (oznaka s).
Standardno odstupanje sredine uzorka (oznaka s
x
).
Prava vrijednost pogreka ( )
Najbolja procjena odstupanje (v )
Stupnjevi slobode = broj prekobrojnih mjerenja (f )
40
Grube pogreke otkrivaju se
kontrolnim, prekobrojnim mjerenjima.
Sustavna odstupanja reduciraju
se kalibracijom mjerne opreme,
razliitim postupcima pri mjerenju
(obostrano mjerenje, niveliranje iz
sredine i dr.).
Sluajna odstupanja meusobna
odstupanja ponovljenih mjerenja iste
veliine. Reduciraju se paljivim
mjerenjem, koritenjem preciznog
instrumenta, mjerenjem pri povoljnim
uvjetima i dr.
KRITERIJI KVALITETE
GEODETSKE IZMJERE
KRITERIJI KVALITETE
GEODETSKE IZMJERE
TONOST GEODETSKE
IZMJERE
TONOST GEODETSKE
IZMJERE
+
PRECIZNOST
PRECIZNOST
POUZDANOST
POUZDANOST
41
TRIANGULACIJSKE MREE
TRIANGULACIJSKE MREE
Triangulacijska mrea je mrea meusobno povezanih
trokuta. Mjere se kutovi (pravci) u pojedinim trokutima.
Mikrotriangulacijske mree - duljine stranica 300 - 500 m.
Za odreivanje oblika i mjerila triangulacijske mree
potrebno je poznavati sve kutove u mrei i duljinu jedne
(bilo koje) strane. Na temelju tih elemenata raunaju se
(po sinusovom pouku) sve ostale stranice u mrei. Na
temelju izmjerenih kutova i izraunatih duljina raunaju se
pribline koordinate toaka. Definitivne koordinate dobiju
se nakon izjednaenja.
Osnovna koncepcija odreivanja koordinata
triangulacijskih toaka
42
Tonost triangulacijske mree
1. geometrijskom obliku mree
2. tonosti mjerenih veliina (horizontalni kutovi,
poetna strana)
3. pogrekama danih veliina (na to se ne moe
utjecati).
Tonost mree, odnosno tonost odreivanja poloaja
triangulacijskih toaka ovisi o:
Poloajna tonost objekta ovisi o:
tonosti (metodi) iskolenja
tonosti mree sa koje se iskolava.
43
Treba nastojati da su osnovne figure (trokuti) to
pravilniji i da ih je to manje. Optimalan oblik trokuta je
istostranian.
Poveanje broja trokuta u mrei i vee odstupanje od
pravilnog oblika trokuta utjecat e na smanjenje
linearne preciznosti u mrei polazei od mjerene strane.
1. Geometrijski oblik mree
U praksi, oblik mree ovisi o vrsti i veliini objekta i
konfiguraciji terena.
44
Relativno standardno odstupanje izraunate strane b,
ako su kutovi mjereni istom preciznou, tj. s

= s
= s
0
:
sin
sin
a b=
) (
2 2
2
2
0
2
2
2
2

ctg ctg
s
a
s
b
s
a b
+ + =
U trokutu je mjereno: a, ,
Trai se: stranica b i preciznost izraunate strane s
b
a
c
b

Preciznost izraunate strane u trokutu
45
Ocjena preciznosti bilo koje strane u mrei (relativno):
( )
=
+ + +
=
n
i
i i i i
a b
ctg ctg ctg ctg
s
a
s
b
s
1
2 2
2
2
0
2
2
2
3
2

obliku mree (veliini kutova),

broju osnovnih figura u mrei (n),
nesigurnosti mjerenja kutova (s
0
),
nesigurnosti mjerenja poetne strane u mrei (s
a
).
Dakle, linearna preciznost neke izraunate strane ovisi o:
Ako je = = = 60
0
2
2
0
2
2
2
3
2
s
a
s
b
s
a b
+
=
46
2. Nesigurnost pri mjerenju kutova
pogreke instrumenta i nesigurnost ispitivanja
(kalibracije) instrumenta,
nesigurnost pri mjerenju (npr. loe centriranje
instrumenta i signala),
nesigurnost mjerenja (npr. sluajne i sustavne
pogreke viziranja i pogreka oitanja),
vanjski uvjeti (refrakcija, titranje zraka),
osobna pogreka opaaa (fizioloke osobine oka).
Na temelju svih pojedinih nesigurnosti (standardnih
odstupanja) moe se a priori procijeniti ukupna nesigurnost
izmjerenog kuta - rauna se po zakonu o prirastu varijanci
(zbroj pojedinih varijanci).
Na nesigurnost mjerenog kuta utjeu:
47
Varijanca srednje vrijednosti horizontalnog kuta ,
izraunata pomou horizontalnih pravaca izmjerenih u n
ponavljanja:
2
k
2
c 2 2 2
hor
2
o
2
v 2
2R
s
2
2
cos
1
s
) ( z ctg 2
n

+ +
+
=
2
2
.
.
4
v
nesigurnost viziranja,
o.
nesigurnost oitanja,
c
nesigurnost centriranja instrumenta i vizurne marke,
hor.
nesigurnost horizontiranja instrumenta,
kh
nesigurnost odreivanja koeficijenta bone refrakcije,
s duljina vizurne linije,
z zenitna udaljenost vizurne linije,
k
h
koeficijent bone refrakcije,
R srednji radijus Zemlje.
48
Girusna metoda instrumenti s optikim mikrometrom
(0,1" 0,2"), mjerne stanice.
Girusna metoda mjere se pravci.
Metoda zatvaranja horizonta mjere se kutovi.
Izmjera triangulacijske mree
49
Uvjet:
+ + + = 360
0
Odstupanje (nezatvaranje horizonta):
f
H
= ( + + + ) 360
0
Metoda zatvaranja horizonta
50
1. Iz odstupanja od aritmetike sredine
Standardno odstupanje jedinine teine, tj. pravca
mjerenog u jednom girusu:
Girusna metoda: n girusa, s pravaca
Ocjena tonosti mjerenih kutova
(prije izjednaenja mree)
d razlika pojedinih pravca u girusu od aritmetike sredine
[d] suma svih razlika d jednog te istog pravca iz svih girusa
[d
2
] zbroj kvadrata razlika d u pojedinim girusima
[d
2
] suma zbroja kvadrata razlika
[d]
2
zbroj suma svih kvadrata na kvadrat
[ ]
[ ]
) 1 ( ) 1 (
2
2
0

=

n s
s
d
d
s
Standardno odstupanje pravca kao aritmetike sredine iz svih girusa:
n
s
S
p
0
=
51
2. Iz odstupanja zatvaranja horizonta f
H
3. Iz odstupanja zatvaranja trokuta f
- kut mjeren u n girusa: f
H
kutna odstupanja
na horizontu
s broj kutova
s
f
S
H
k
=
Ako ima r stanica u mrei:
[ ]
r
S
S
k
sr
2
=
[ ]
r
s
s
k
sr
2
=
N broj trokuta
f kutna odstupanja u
trokutima
Ferrerova formula
N
f f
S
T
k
3
=
- kut mjeren u 1 girusu: n broj girusa n S s
k k
=
52
Nesigurnost orijentacije (smjernog kuta) i
poloaja odreene toke u mrei
Nesigurnost (standardno odstupanje) smjernog kuta
vezne strane n-tog trokuta u triangulacijskom lancu.
Uzduno odstupanje krajnje toke u lancu trokuta.
Uzduno odstupanje krajnje toke u lancu
etverokuta.
Popreno odstupanje krajnje toke u lancu trokuta.
Popreno odstupanje krajnje toke u lancu
etverokuta.
U procesu projektiranja mree analizira se, osim
nesigurnosti mjerenih kutova, nesigurnost i drugih
elemenata u mrei:
53
jednostavan rad s elektronskim daljinomjerima,
laki izbor povoljnih uvjeta za opaanje,
lake ostvarivanje (mjerenje) dugakih strana,
nisu strogi uvjeti u pogledu vidljivosti vizurne marke,
visoka preciznost mjerenja.
Trilateracijska mrea se takoer sastoji od niza
meusobno povezanih trokuta, ali se u ovom sluaju
mjere duljine stranica.
Prednosti linearnih mjerenja:
Nedostatak trilateracije: manja mogunost kontrole
mjerenja.
TRILATERACIJSKE MREE
TRILATERACIJSKE MREE
54
c b 2
a c b
cos
2 2 2
+
=
) a s ( s
) c s ( ) b s (
2
tg
2
c b a
s
+ +
=
Preciznost kutova kao funkcija preciznosti mjerenih duljina:
2 2 2 2 2
2 2 2 2 2
2 2 2 2 2
cos cos
2
cos cos
2
cos cos
2
c b a
c b a
c b a
s s s
P
c
s
s s s
P
b
s
s s s
P
a
s
+ + =
+ + =
+ + =

P povrina trokuta
a
c b

Izmjerene su stranice a, b i c; potrebno je izraunati kutove
, , .
Na osnovu izmjerenih stranica, raunaju se svi kutovi u
pojedinim trokutima.
55
Pod pretpostavkom da su strane mjerene istom preciznou: s
a
=
s
b
= s
c
= s
s
, i duljine strana jednake: a = b = c = s, tada je
standardno odstupanje izraunatih kutova kao funkcija mjerenih
duljina:
Ako se eli da izraunati kutovi u trilateracijskoj mrei budu iste
preciznosti kao i mjereni kutovi u trigonometrijskoj mrei, tada
relativno standardno odstupanje mjerenih strana u trilateracijskoj
mrei treba biti 1,4 puta manje u odnosu na standardno odstupanje
kutnih mjerenja u trigonometrijskoj mrei.
Primjer: u trigonometrijskoj mrei kutovi su izmjereni sa
standardnim odstupanjem s = 3
. Da se dobije ista preciznost

izraunatih kutova u trilateracijskoj mrei, duine u toj mrei
treba mjeriti s relativnim standardnim odstupanjem:
000 100
1
2 206265
3

=
s
s
s
1cm/1km
odnosno
2
// // // //
s
s
s s s s
s
k
= = = =

s
s
s
s s
s s k
4 , 1 2
//
//
=

56
Varijanca mjerene duljine:
2
2
2
n 2
c
2
z
2
2
2
s
s
n
+ + +
- standardno odstupanje odreivanja faznog inhomogeniteta
z
, - standardno odstupanje odreivanja pogreke nule z
0
c
- standardno odstupanje periodike pogreke
n
- standardno odstupanje odreivanja indeksa refrakcije n
- valna duljina, - fazna razlika, m broj valnih duljina
Duljina:
)
2
(
2
1

+ = m s
Nesigurnost pri elektrooptikom
mjerenju duljina
57
Preciznost mjerenja duljina elektrooptikim
daljinomjerima izraava se pomou dva dijela:
konstantnog i
ovisnog o duljini.
2 2 2 2
s b a
s
+ =
U konstantnom dijelu a prikazan je utjecaj pogreke nule,
periodike i fazne pogreke, dok parametar b koji ovisi o duljini
s (pogreka mjerila) predstavlja pogreku odreivanja indeksa
atmosferske refrakcije i kalibracije frekvencije.
Ukupno standardno odstupanje mjerene duljine:
2 2 2
m
2
i s
ppm) b (s a + + + =
i
i
m
- nesigurnost centriranja instrumenta i vizurne marke.
58
U triangotrilateracijskoj mrei mjere se kutovi i duljine.
Idealno kombinirana mrea je ona koja ima
izmjerene sve kutove i duine. Pravilno planirana i
izmjerena kombinirana mrea je najbolji mogui tip
horizontalne mree ali izjednaenje takve mree
mora biti provedeno strogom metodom u kojoj se
mora uzeti to je vie mogue geometrijskih uvjeta.
KOMBINIRANE MREE
Triangotrilateracijske mree
KOMBINIRANE MREE
Triangotrilateracijske mree
59
matematiki definirati mreu,
odrediti najbolje procjene traenih veliina,
izvriti ocjenu kvalitete dobivenih rezultata.
1. Pribline metode izjednaenja postupno
pribliavanje rjeenju.
2. Stroge metode izjednaenja kada sve mjerene
veliine istovremeno sudjeluju u izjednaenju i
ako se izjednaenje provodi po metodi najmanjih
kvadrata. Tada se dobiju najbolje procjene
traenih veliina.
Cilj izjednaenja je:
Sva izjednaenja se mogu podijeliti na:
IZJEDNAENJE GEODETSKE MREE
IZJEDNAENJE GEODETSKE MREE
60
Kod pribline metode izjednaenja najprije se zadovolje
uvjeti unutar elementarnih figura od kojih se sastoji
mrea (trokut, etverokut). Daljnji se uvjeti zadovoljavaju
postepenim pribliavanjem.
Uvjetne jednadbe:
1. Uvjetne jednadbe figura
2. Uvjetne jednadbe horizonta
3. Sinusne ili uvjetne jednadbe osnovice
Izjednaenje u dvije grupe:
1. Izjednaenje kutova za uvjet: figure (trokuta),
uvjet zbroja ili razlike, uvjet horizonta ili uvjet poligona.
2. Sinusni uvjet ili uvjet fiksnih strana.
Pribline metode izjednaenja triangulacijske mree
61
Osnovna relacija: l
/
= l + v
l
/T
= [L
/
1
L
/
2
.... L
/
n
] - vektor izjednaenih vrijednosti opaanja
l
T
= [L
1
L
2
.... L
n
] - vektor mjerenih veliina
v
T
= [v
1
v
2
.... v
n
] - vektor popravaka mjerenih veliina.
Princip najmanjih kvadrata - odreivanje izjednaenih vrijednosti
mjerenih veliina i nepoznanica zadovoljenjem uvjeta: v
T
Pv = min.
v - vektor popravaka mjerenih veliina,
P - matrica teina mjerenih veliina.
uvjetno izjednaenje
posredno izjednaenje
kombinacija.
Stroge metode izjednaenja
Stroge metode izjednaenja se mogu podijeliti na:
Vektor popravaka je nepoznat i treba ga odrediti izjednaenjem.
62
1. Sustav linearnih uvjetnih jednadbi
A
T
v + = 0
Izjednaenje po uvjetnim mjerenjima
Ovaj postupak izjednaenja primjenjuje se kada su same traene
veliine neposredno mjerene, ali njihove najbolje procjene moraju
zadovoljiti stanovite matematike uvjete. Izjednaenjem po uvjetnim
mjerenjima odreuju se samo popravci mjerenih veliina bez
uvoenja nepoznanica - odreuju se najbolje procjene mjerenih
veliina l
i
/
i ocjene tonosti mjerenih veliina i izjednaenih mjerenih
veliina. Izjednaenje je mogue ako postoje prekobrojna mjerenja =
broj neovisnih uvjeta.
Formiranje uvjetnih jednadbi. Izjednaene vrijednosti moraju
zadovoljiti neke matematike uvjete koji mogu biti linearni ili
nelinearni. Linearizacija se provodi razvojem u Taylorov red
dobivaju se koeficijenti uvjetnih jednadbi i nesuglasice uvjeta .
A - matrica koeficijenata uvjetnih jednadbi
v - vektor popravaka
- vektor slobodnih lanova ( = mjerene - teorijske vrijednosti).
63
2. Sustav korelatnih jednadbi
v = Q
ll
A k Q
ll
= P
-1
Q
ll
- matrica kofaktora mjerenih veliina
k - vektor korelata.
Popravci moraju zadovoljiti princip izjednaenja
(v
T
Pv = min.) i trebaju se ukloniti sve nesuglasice u
mjerenjima ( = 0) uvoenje korelata (one su
nepoznanice).
Uvjetne jednadbe moraju biti meusobno neovisne.
Broj popravaka v
i
odgovara broju mjerenih veliina.
To su nepoznanice koje treba odrediti izjednaenjem.
Broj korelatnih jednadbi jednak je broju mjerenih veliina.
Uvrtenjem korelatnih (2) u uvjetne jednadbe (1) slijedi:
64
3. Sustav normalnih jednadbi
A
T
Q
ll
A k + = 0 A
T
Q
ll
A = N
N k + = 0
N - matrica koeficijenata normalnih jednadbi.
4. Rjeenjem normalnih jednadbi dobije se vektor korelata:
k = - N
-1
.
Uvrtenjem vektora korelata (4) u sustav korelatnih
jednadbi (2) izraunaju se popravke v
i
i njihovim
sumiranjem sa odgovarajuim mjerenim veliinama l
i
dobiju se izjednaene vrijednosti mjerenih veliina l
i
/
.
65
1. Standardno odstupanje jedinine
teine (faktor varijance a posteriori):
f
v P
v
=
s
T
0
2. Standardno odstupanje mjerenih
veliina (na osnovi pripadne teine p
i
)
p
s
= s
i
0
i
3. Standardno odstupanje izjednaenih mjerenih
veliina:
l l
0
l
q s s

=
lanovi ispod korijena su dijagonalni elementi korelacijske
matrice izjednaenih mjerenih veliina
l l
Q

Ocjena tonosti a posteriori
66
Izjednaenje po posrednim mjerenjima
Ovaj postupak izjednaenja primjenjuje se kada se
traene veliine (nepoznanice) ne mogu neposredno
izmjeriti, nego se odreuju pomou nekih drugih,
izmjerenih veliina, sa kojima su funkcijski povezane.
Openito, pri izjednaenju posrednih mjerenja treba
odrediti u vrijednosti nepoznanica x
j
(j = 1, 2,.., u),
pomou n mjerenih veliina l
i
(i = 1, 2,..., n) sa a priori
poznatim teinama p
i
(i = 1, 2,..., n), i dati ocjenu
preciznosti svih mjerenih i traenih veliina.
Izjednaenje je mogue samo kada je n > u.
67
Izjednaenje po posrednim mjerenjima
provodi se u dva koraka:
1. Raunanje priblinih vrijednosti traenih
parametara (koordinata toaka) pomou
neophodnog broja (u) mjerenih veliina.
2. Raunanje prirataja (korekcija) priblinih
vrijednosti. To su nepoznanice koje se dobiju
kao rezultat izjednaenja.
68
Na osnovi uvoenja priblinih vrijednosti
nepoznanica i nakon linearizacije funkcija, slijede:
1. Jednadbe popravaka
v = A x l
Primjenom metode najmanjih kvadrata v
T
Pv = min,
prelazi se na:
2. Sustav normalnih jednadbi
A
T
P A x - A
T
P l = 0 A
T
P A = N, A
T
P l = n
N x - n = 0
Rjeenjem normalnih jednadbi dobiju se najbolje
procjene traenih nepoznanica:
x = N
-1
n
69
faktor varijance a posteriori
(standardno odstupanje jedinine teine). u - n
Pv
v
=
s
T
0
Ocjena tonosti a posteriori
1. Standardno odstupanje koordinata toaka
(u smjeru koordinatnih osi):
xx x
q s s
0
=
yy y
q s s
0
=
q
xx
i q
yy
- elementi na glavnoj dijagonali matrice
kofaktora nepoznanica = N
-1
= (A
T
PA)
-1
.
x x
Q

70
Elipsa pogreaka standardno odstupanje koordinata
u svim smjerovima.
2. Standardno odstupanje izjednaenih mjerenih
veliina
l l
0
l
q s s

=
lanovi ispod korijena su dijagonalni elementi korelacijske matrice
izjednaenih mjerenih veliina
T 1 T
l l
A PA) (A A Q

=

i i
i
y y x x
y x
q q
q 2
2 tg

=
2
y x
2
y y x x
y y x x
2
0 2
y y x x
2
0 2
i i i
i i
i i
q 4 ) q (q k
) k q q (
2
s
B
) k q q (
2
s
A

+ =
+ =
+ + =
- kut nagiba velike poluosi
elipse pogreaka,
A, B - velika i mala poluos
elipse pogreaka,
q
ii
- elementi korelacijske
matrice . x x
Q

71
Prednost pred triangulacijom sa poligona je dovoljno
dogledanje do dvije toke (sa trigonometara je potrebno
dogledanje do najmanje tri toke).
Nedostatak triangulacija omoguava veliki broj
prekobrojnih mjerenja to poveava preciznost i
pouzdanost rezultata. Kod prikljuenog poligonskog
vlaka, bez obzira na broj toaka u vlaku, postoje samo
tri prekobrojna mjerenja.
POLIGONSKA MREA
POLIGONSKA MREA
U poligonometriji se mjere kutovi i duljine.
Poligonska mrea se postavlja unutar triangulacijske
mree ili samostalno. Slui za izmjeru terena ili za
iskolenje objekata.
72
Za izmjeru: uvjet iskoritenosti, matematiki uvjeti
Za iskolenje: oblik vlaka i duljine strana prilagouju
se veliini i obliku objekta.
Projekt poligonske mree
Projekt mree ovisi o namjeni za koju se postavlja i o
nainu na koji se odreuje (prikljuena ili samostalna).
Pretprojekt se radi na podlogama 1:2000, 1:5000,
1:10000. Na geodetsku podlogu nanesu se sve
postojee toke. Prema njihovom poloaju, objektu i
reljefu terena projektira se mrea. Nakon izbora lokacije
toaka nastaje projekt.
Zahtjevi koji se postavljaju za poligonski vlak:
73
geometrijskom obliku mree (oblik mree ovisi o
terenskim uvjetima i poloaju prikljunih toaka),
odnosno vlaka (isprueni, iskrivljeni),
nesigurnosti mjerenja kutova i duljina ovisi o
metodi mjerenja, instrumentu, vanjskim uvjetima,
tonosti danih veliina (prikljunih toaka),
broju prekobrojnih mjerenja (u obostrano
prikljuenom vlaku, bez obzira na broj poligonskih
toaka, broj prekobrojnih mjerenja je uvijek 3, dok
ih u mrei ima vie).
Nesigurnost koordinata poligonskih toaka
ovisi o:
74
Oblik poligonske mree
Za projektiranje trase prometnice (ceste, eljeznice)
postavljaju se uzdu trase poligonski vlakovi tzv.
operativni poligoni.
Projekt gradske poligonske mree vlakovi se
postavljaju uzdu ulica.
Oblik poligonske mree za inenjerske radove ovisi o
veliini podruja koje treba izmjeriti, odnosno objekta
kojeg treba iskoliti, a takoer i rasporedu prikljunih
toaka.
Teoretski zahtjevi to krai i isprueniji vlakovi
(umetanje vornih toaka), priblina jednakost
stranica u pojedinom vlaku, priblino jednake duljine
vlakova.
75
Poligonski vlakovi s obzirom na
prikljuak
1. Obostrano prikljueni vlak po koordinatama i
smjeru.
2. Prikljuen samo na poetku po koordinatama i
smjeru (slijepi vlak).
3. Na poetku prikljuen po koordinatama i smjeru a
na kraju samo po koordinatama.
4. Na poetku prikljuen po koordinatama i smjeru a
na kraju samo po smjeru.
5. Obostrano prikljuen samo po koordinatama.
76
Prikljuak poligonskih vlakova na
triangulaciju
Direktno odreivanje elemenata prikljuka
prikljuak na vie poznatih toaka.
Indirektno odreivanje elemenata prikljuka
jedan ili oba elementa prikljuka se ne mogu
direktno izmjeriti (npr. prikljuak na visoku
toku).
Elementi prikljuka prikljuna strana i vezni kut.
77
Direktno odreivanje elemenata prikljuka
Mjere se, girusnom metodom, pravci (kutovi):
1
,
2
,
3
,
p
Potrebno je odrediti:
p
poetni ili zavrni smjer vlaka
p
= o +
p
o
1
=
1
o
2
=
2
-
2
o
3
=
3
-
3
o = (o
1
+ o
2
+ o
3
)/3 = [o]/n
Novakovi G.: Inenjerska geodetska osnova Novakovi G.: Inenjerska geodezija I
78
a) Na terenu se moe nai pomona toka sa koje se
vidi i visoka toka (poetna ili zavrna toka vlaka) i
udaljena toka za prikljuak vlaka (po smjeru).
b) Na terenu se ne moe nai toka sa koje se vidi
udaljena toka poznata po koordinatama (esti sluaj
u gradu). Tada se opaanja provode ekscentrino.
Elementi centriranja:
- linearni ekscentricitet
- kutni ekscentricitet.
Pri odreivanju elemenata centriranja mogu se pojaviti
dva sluaja:
Indirektno odreivanje elemenata prikljuka
1. Direktno odreivanje elemenata centriranja.
2. Indirektno odreivanje elemenata centriranja.
79
Ocjena tonosti mjerenja poligonske mree i
koordinata poligonskih toaka moe se provesti:
Ocjena tonosti mjerenja
u poligonometriji
Prije mjerenja - ocjena tonosti a priori (utjee
na izbor metode rada, instrumentarija i dr.).
Nakon mjerenja
Nakon izjednaenja
- ocjena tonosti a posteriori
80
ukupno linearno odstupanje (f
d
) za iskrivljene
vlakove,
uzduno (l) i popreno (q) odstupanje u ispruenim
vlakovima.
Nesigurnost mjerenih veliina u vlaku i pogreke
danih veliina iskazuju se pomou linearnih
odstupanja u vlaku:
Uzduno i popreno odstupanje u vlaku su mjerilo
preciznosti rada u poligonometriji, a i osnova za
dozvoljena odstupanja u vlaku.
81
D
/
- D = l - uzduno odstupanje
BC = q - popreno odstupanje
(linearna mjera)
=
/
- - popreno odstupanje
(kutna mjera)

+
+
=
+
=
2 / 2 /
/ /
/
/ /
) ( ) ( x y
x f y f
D
x f y f
l
x y x y

+

=

=
2 / 2 /
/ /
/
/ /
) ( ) ( x y
y f x f
D
y f x f
q
x y x y
2 2 2 2
q l f f f
x y d
+ = + =
Kontrola:
Uzduno i popreno odstupanje u ispruenom
poligonskom vlaku
/ / 0
D D
q
= = - relativno popreno
odstupanje
/ 0
D
l
l =
- relativno uzduno odstupanje
(uzduno odstupanje
na jedinicu duljine)
82
Dozvoljena odstupanja u poligonskom vlaku
1. Dozvoljeno kutno odstupanje: n s s
f

3 3 = =
Za ispruene i blago zakrivljene vlakove
a. dozvoljeno uzduno odstupanje ovisi o nainu mjerenja
duljina, duljini vlaka.
b. dozvoljeno popreno odstupanje ovisi o broju kutova,
broju girusa, podatku instrumenta, vizurnoj znaki.
s
- nesigurnost mjerenja kutova (ovisi o broju girusa, podatku

instrumenta, vizurnoj znaki).
Za zakrivljene vlakove ukupno linearno odstupanje (f
d
)
ne smije biti vee od dozvoljenog uzdunog odstupanja u
ispruenim vlakovima.
2. Dozvoljena linearna odstupanja:
83
1. Standardno odstupanje kuta odreeno pomou
odstupanja od aritmetike sredine viestruko
mjerenog kuta:
[ ]
1
=
n
vv
s
i
standardno odstupanje mjerenja kuta

Ovo je unutarnja preciznost kutova (nema pogreke
centriranja, refrakcija i dr.).
=
s
i
s
s
s
1
2 2
1

s broj poligonskih toaka
Procjena nesigurnosti kutnih
mjerenja u poligonskoj mrei
84
2. Standardno odstupanje kuta izraunato
pomou kutnih odstupanja f
u vlakovima:
[ ]
N
f p
s
2
=
f
kutno odstupanje u pojedinom vlaku

p teina kutnog odstupanja (p = 1/n)
N broj vlakova u mrei
3. Standardno odstupanje kuta odreeno iz poprenih
odstupanja q u ispruenim vlakovima:
Sadri i nesigurnost centriranja, refrakciju, pogreke
danih veliina.
[ ]
N
q p
s
2
=
2
i
i
L
C
p =
L
i
dijagonala vlaka
3
12
+
=
n
C
i
n broj stranica u vlaku
Sadrava cjelokupnu nesigurnost mjerenja kutova
najbolja procjena preciznosti mjerenja kuta.
85
4. Standardno odstupanje mjerenog kuta
izraunato nakon izjednaenja mree:
ii
q s s
0
=
standardno odstupanje izjednaenih

mjerenih veliina
q
ii
elementi na dijagonali matrice izjednaenih
mjerenih veliina.
s
0
standardno odstupanje jedinine teine
(faktor varijance a posteriori)
86
[ ]
1
=
n
vv
s
d
n broj ponavljanja
1. Standardno odstupanje duine odreeno pomou
odstupanja od aritmetike sredine
2. Standardno odstupanje duine izraunato
pomou razlika dvostrukih mjerenja
Standardno odstupanje jedinine teine:
[ ]
n
p
2
2
=
- razlika dvostrukih mjerenja
// /
i i i
d d =
p - teina razlike
i
p
i
= 1/d
i
n - broj strana.
Procjena nesigurnosti linearnih
mjerenja u poligonskoj mrei
87
Ako u razlikama prevladava jedan predznak znai da
su duine optereene sustavnim odstupanjima, pa se
tada standardno odstupanje jedinine teine rauna
po formuli:
[ ]
( ) 1 2
2 /
=
n
p
- koeficijent utjecaja sluajnih odstupanja

/
i
- razlike dvostrukih mjerenja osloboene sustavnih utjecaja
i i i
d =
/
[ ]
[ ] d
= - koeficijent utjecaja sustavnih odstupanja

2 2 2 2
d d s
d
+ =
Standardno odstupanje mjerene duljine:
88
Standardno odstupanje jedinine teine:
[ ]
N
pl
2
=
l - uzduno odstupanje u vlaku
p - teine p
i
= 1/d
i
N - broj vlakova
L dijagonala vlaka
N
l
L

=
2
1
Kako je p
i
= 1/d
i

Ako postoje sustavna odstupanja:
N
l
L

=
2 /
1
i i i
L l l =
/
[ ]
[ ] L
l
= - koeficijent utjecaja sustavnih odstupanja
3. Standardno odstupanje duine izraunato pomou
uzdunih odstupanja u ispruenim vlakovima:
2 2 2 2
L L s
d
+ =
Standardno odstupanje mjerene duljine:
89
4. Standardno odstupanje duine
izraunato nakon izjednaenja mree:
ii d
q s s
0
=
s
d
standardno odstupanje izjednaenih
mjerenih veliina
s
0
standardno odstupanje jedinine teine
q
ii
elementi na dijagonali matrice izjednaenih
mjerenih veliina.
90
Utjecaj nesigurnosti mjerenja na
pojedine elemente vlaka
u slijepom poligonskom vlaku
u obostrano prikljuenom poligonskom vlaku.
1. Nesigurnost smjernog kuta u poligonskom vlaku:
2. Nesigurnost koordinata zadnje toke slijepog
poligonskog vlaka (vano za tunel).
3. Nesigurnost koordinata zadnje toke obostrano
prikljuenog poligonskog vlaka.
4. Uzduno i popreno odstupanje sredinje toke
obostrano prikljuenog poligonskog vlaka.
91
a) Nesigurnost smjernog kuta u slijepom poligonskom vlaku
1. Nesigurnost smjernog kuta u poligonskom vlaku
Bilo koji smjerni kut u vlaku, rauna se po formuli:
+ =
i
p i
i
1
0
180
Prema zakonu o prirastu varijanci, varijanca i- tog smjernog kuta u
vlaku se rauna:
2 2 2

s i s s
p i
v
+ =
s standardno odstupanje mjerenja kutova

standardno odstupanje poetnog smjernog kuta
p
s

92
b) Nesigurnost smjernog kuta u obostrano prikljuenom
poligonskom vlaku
a minimalna na poetku i kraju vlaka:
(n broj svih mjerenih kutova u vlaku)
Maksimalna vrijednost gornjeg izraza
bit e u sredini vlaka, tj. za i = n/2:
4 2
2
2
2
. max
n
s
s
s
i

+ =
n
i n
s
s
s
i
+ =
2
2
2
. min
2

ali su kutovi meusobno vezani uvjetom zadanih smjernih kutova.

Oblik uvjetne jednadbe:
(v
1
+ v
2
+......v
i
+......v
n
) f
= 0
U ovom sluaju poveava se tonost odreivanja smjernog kuta u
vlaku. I ovdje se bilo koji smjerni kut u vlaku rauna po formuli:
+ =
i
p i
i
1
0
180
) ) 180 ( (
0
+ =
z p
n f
Uz pretpostavku:

s s s
z p
= =
n
i n i
s
s
s
i
) (
2
2
2
2

+ =


93
Znaajno kod proboja tunela
Koordinate zadnje toke slijepog poligonskog vlaka:

+ = + = =
n n
n
d y y y y F
1
1
1
1 1
sin

+ = + = =
n n
n
d x x x x F
1
1
1
1 2
cos
Pretpostavka: s
1
= s
2
=..... s
n
= s
s
di
= s
d
Standardno odstupanje zadnje toke u slijepom
poligonskom vlaku, u smjeru koordinatnih osi:
( ) [ ]
2
2
2
1
2 2 2
) cos (

s
y y d S
i n
n
x
+ =
( ) [ ]
2
2
2
1
2 2 2
) sin (

s
x x d S
i n
n
y
+ =
2. Nesigurnost koordinata zadnje toke slijepog

poligonskog vlaka
94
- koeficijent utjecaja sluajnih odstupanja linearnih mjerenja:
d s
d
=
d
s
d
=
D
n,i
- udaljenost izmeu krajnje i pojedinih toaka vlaka
(udaljenosti se raunaju iz koordinata toaka)
Ako osim sluajnih odstupanja postoje i sustavna, tada se
standardno odstupanje duine rauna:
l uzduno odstupanje
L dijagonala vlaka
Ukupno linearno odstupanje poloaja zadnje toke u
slijepom poligonskom vlaku:

+ + = + =
2
, 2
2
2 2 2 2 2 2
i n x y
D
s
L d S S S

2 2 2 2
d d s
d
+ =

=
L
l

95
Ovo je bila poloajna nesigurnost zadnje toke u smjeru
koordinatnih osi y i x . Preimo na uzduno i popreno odstupanje
u vlaku l i q. Dijagonala vlaka je apscisna os l, a okomica na nju u
poetnoj toki vlaka je ordinata q.
S
y
= S
q
, S
x
= S
l
, y = q, x = l
U tom sluaju standardno odstupanje ordinate zadnje toke u
vlaku je popreno odstupanje S
q
,a standardno odstupanje
apscise je uzduno odstupanje S
l
.
96
Uzduno i popreno odstupanje u vlaku:
1 = n s S
d l
) 1 ( 6
) 1 2 (
=
n
n n
L
s
S
q
odnosno:
Propisano dozvoljeno uzduno i
popreno odstupanje u vlaku
L
d
L
s S
d l
= =
d
L
s
S
q
3
3
Pretpostavka: vlak je ispruen i istostranian

d n L L
n
n n
D
i n
) 1 ( ,
) 1 ( 6
) 1 2 (
2 2
,
=

97
Standardno odstupanje poloaja zadnje toke u slijepom
poligonskom vlaku, koje ukljuuje sluajna i sustavna
odstupanja linearnih mjerenja:
) 1 ( 6
) 1 2 (
2
2
2 2 2 2 2 2 2
+ + = + =
n
n n
s
L L L S S S
q l

U formulu za dozvoljeno uzduno i popreno odstupanje
u vlaku uvrsti se odnos duljine dijagonale prema duljini
strana; L = (n-1)/d. Zbog pojednostavljenja moe se
formula za S
q
aproksimirati, pa se dobiva:
L
d
L
s S
d l
= =
d
L
s
S
q
3
3
- slubeno doputena odstupanja

98
to se moe zakljuiti iz ovih formula?
1. poveati preciznost mjerenja kutova; izborom
preciznijeg instrumenta, tonijeg pribora za
signalizaciju (prisilno centriranje),
2. poveati duljine stranica vlaka, odnosno uzeti to
manji broj stranica.
S
l
proporcionalno preciznosti mjerenja duljina s
d
i
duljini vlaka L.
S
q
neposredno ovisno o preciznosti mjerenja
kutova s
, a obrnuto proporcionalno . d
Na prvo se moe utjecati dok drugo ovisi o konkretnim
terenskim prilikama.
Da se smanji S
q
potrebno je:
99
3. Nesigurnost koordinata zadnje toke
obostrano prikljuenog poligonskog vlaka
U ovom sluaju, prethodno su korigirani kutovi za uvjet nesuglasica
u sumi kutova. Suma koordinatnih razlika do zadnje toke u vlaku
dana je formulom:

= =
n n
d y F
1 1
1
sin

= =
n n
d x F
1 1
2
cos
Ukupno poloajno odstupanje zadnje toke u obostrano
prikljuenom vlaku je:

+ + = + =
2
, 2
2
2 2 2 2 2 2
i T x y
D
s
L d S S S

D
T,i
- udaljenost izmeu teita
vlaka i pojedinih toaka u vlaku
Koordinate teita vlaka:
n
y
y
n
T
=
1
n
x
x
n
T
=
1
100
Ako je vlak istostranian i ispruen:

2
2
2
2 2 2 2 2 2
cos
) 1 ( 12
) 1 (
sin ) (
s
n
n n
L L L S
y
+
+ + =

2
2
2
2 2 2 2 2 2
sin
) 1 ( 12
) 1 (
cos ) (
s
n
n n
L L L S
x
+
+ + =
Mjerilo tonosti za obostrano prikljueni vlak su
uzduno i popreno odstupanje S
l
i S
q
.
Pretpostavka: vlak je ispruen i istostranian
2 2 2 2
L L S
l
+ =
) 1 ( 12
) 1 (
2
2
2
2
+
=
n
n n
L
s
S
q

101
Ukupno odstupanje koordinata zadnje toke u obostrano
prikljuenom vlaku:
) 1 ( 12
) 1 (
2
2
2
2 2 2 2 2 2
+
+ + = + =
n
n n
L
s
L L S S S
q l

Da bi se popreno odstupanje izrazilo priblinom
formulom, postavlja se da je (n+1) ~ (n-1), a n ~ L/d.
Time e formula za popreno odstupanje u
poligonskom vlaku biti izraena odnosom duljine
dijagonale i duljine poligonske strane:
d
L
s S
d l
=
d
L
s
S
q
12
3
- slubeno doputena odstupanja

102
Ukoliko je poligonski vlak prikljuen na kraju samo po
koordinatama tada nema uvjeta smjernih kutova, i u
pogledu poprenog odstupanja na kraju vlaka, prije
izjednaenja po koordinatama, vrijede formule za slijepi
vlak. Meutim, to ipak predstavlja kontrolu s obzirom na
mjerenje duljina.
Usporedi li se popreno odstupanje u slijepom vlaku sa
ovim, dobivenom nakon izjednaenja, moe se zakljuiti
da se oslanjanjem vlaka na dvije date toke smanjuje
samo popreno odstupanje i to za dvostruki iznos, ali je
nepovoljno to to je direktno proporcionalno . Radi
toga je prikljuak vlaka po smjeru ne samo kontrola, nego
se i smanjuje popreno odstupanje u poligonskom vlaku.
3
L
103
4. Uzduno i popreno odstupanje koordinata
sredinje toke obostrano prikljuenog
poligonskog vlaka
Pretpostavka: vlak je istostranian
i ispruen. Formule su
predstavljene kao funkcija
dijagonale vlaka: L = (n-1)d:
d
L
s s
d l
4
=
d
L
s
s
q
192
3
=
Ako se ove formule usporede sa
formulama za uzduno i popreno
odstupanje zadnje toke obostrano
prikljuenog vlaka, vidi se da je:
Nakon izjednaenja, uzduno odstupanje u sredini vlaka je
za polovinu manje od onog na kraju, a popreno
odstupanje etiri puta manje.
l l
S s
2
1
=
q q
S s
4
1
=
104
Iskrivljeni poligonski vlak
Usporedbom uzdunog i poprenog odstupanja
iskrivljenog vlaka sa onima u ispruenom, dolazi se do
zakljuka da popreno odstupanje raste s iskrivljenou
vlaka, naroito kod kratkih vlakova. Moe se dogoditi da
formule za dozvoljena odstupanja koje vrijede za isprueni
vlak vie nisu dovoljne.
vorna toka
Postavljanjem vorne toke izbjegavaju se dugaki
iskrivljeni vlakovi u kojima bi moglo doi do velikih
poprenih odstupanja. Time se poveava tonost u
odreivanju koordinata poligonskih toaka i postie
pravilniji raspored popravaka u mrei. Osim toga mogu
se primijeniti pribline metode izjednaenja poligonskih
vlakova, koji e za specijalne povoljne oblike postati
stroga izjednaenja.
105
1. Vlakovi koji se uvoruju trebaju biti prosjeno
jednake duljine i da pojedinano to bolje
zadovoljavaju zahtjev ispruenosti i istostraninosti.
2. Vlakovi trebaju biti pravilno rasporeeni oko
horizonta vorne toke, tj. da vorna toka bude u
njihovom teitu. Time e se postii jednostavnije
izjednaenje.
3. Orijentaciju u vornoj toki treba izvriti po
mogunosti na neki trigonometar. Time bi svaki vlak
bio prikljuen po smjeru i time bi se izjednaenje
vorne toke svelo na izjednaenje samo
koordinata.
Da bi se uvoravanjem postigla maksimalna tonost
koordinata vorne toke, i da bi se njeno izjednaenje
moglo izvesti jednostavnijom, priblinom metodom,
potrebno je pridravati se slijedeih pravila:
106
Izjednaenje poligonskih vlakova i
poligonske mree
izjednaenje po uvjetnim mjerenjima,
izjednaenje po posrednim mjerenjima,
kombinirano izjednaenje.
Izjednaenje pojedinanih vlakova.
Izjednaenje poligonske mree.
Pribline metode
Izjednaenje u poligonometriji se moe podijeliti na:
Stroge metode:
107
Usporedba metoda izjednaenja
poligonskih vlakova
Za izjednaenje vlakova najee se koriste pribline
metode (prosta i stroa) koje daju dobre rezultate ako
su vlakovi isprueni i sa priblino jednakim stranama.
Osnovni nedostatak priblinih metoda je to se ne vodi
rauna o teinama kutnih i linearnih veliina u vlaku.
Stroga metoda daje najbolje rezultate, a naroito kada
teine realno odraavaju preciznost kutnih i linearnih
veliina i kad su sustavna odstupanja odstranjena iz
rezultata mjerenja. Stroga metoda se primjenjuje kod
jae izlomljenih vlakova.
Oblik vlaka znatno utjee na tonost odreivanja
koordinata poligonskih toaka i na iznos uzdunog i
poprenog odstupanja, koji su manji u ispruenom
vlaku. To je razlog da se projektiraju isprueni vlakovi
(a ne radi obima raunanja).
108
Stroge i pribline metode
Stroge metode (istovremeno izjednaenje svih
vlakova u mrei) - rijetko se koriste u praksi.
Za potrebe inenjerske prakse dovoljna su priblina
rjeenja i u veini sluajeva daju zadovoljavajue
rezultate.
Najjednostavniji oblik poligonske mree je jedna
vorna toka. Poligonska mrea sa vie vornih
toaka moe se izjednaiti metodom uvjetnih ili
posrednih mjerenja.
Izjednaenje poligonske mree
109
Postupak priblinog izjednaenja
poligonske mree:
1. Izjednaenje kutnih veliina odreuju se smjerni
kutovi zajednikih strana u vornoj toki.
2. Izjednaenje linearnih veliina (tonije
koordinatnih razlika) odreuju se koordinate
vornih toaka, koje slue kao prikljune toke za
vlakove koji poinju ili zavravaju na njima.
3. Izjednaenje svakog vlaka posebno.
110
U poligonskoj mrei postoje samo uvjeti figura:
zatvoreni poligoni i poligoni prikljueni na
trigonometrijske toke, a ine ih poligonski vlakovi
izmeu vornih toaka.
N broj vlakova
u broj vornih toaka.
Priblino izjednaenje poligonske
mree metodom uvjetnih mjerenja
Ukupan broj uvjetnih jednadbi r (broj normalnih
jednadbi):
r = N u
111
Priblino izjednaenje poligonske mree
metodom posrednih mjerenja
1. Odreivanje priblinih vrijednosti smjernih kutova zajednikih
strana i koordinata vornih toaka kao u slijepom vlaku.
2. Formiranje jednadbi odstupanja za smjerne kutove.
3. Formiranje normalnih jednadbi; rjeenjem se dobiju prirataji
za smjerne kutove (prirataji + priblino = definitivno).
4. Formiranje jednadbi odstupanja za apscise i ordinate.
5. Formiranje normalnih jednadbi; rjeenjem se dobiju prirataji
koordinata vornih toaka (prirataji + priblino = definitivno).
Nepoznanice su: smjerni kutovi odabranih strana u
vornim tokama i koordinate vornih toaka.
Redosljed rada:
112
trigonometrijski,
analitiki,
algebarski.
Odreivanje priblinih koordinata toaka, presjekom
lukova, moe se provesti na nekoliko naina:
Presjekom lukova odreuju se poloaji pojedinih toaka
ili grupe toaka. Mjere se duljine izmeu poznatih i
traenih toaka. Izjednaenje - metodom posrednih
mjerenja.
MREA TOAKA ODREENA
PRESJEKOM LUKOVA
MREA TOAKA ODREENA
PRESJEKOM LUKOVA
113
Poznato: koordinate toaka A i B
Mjereno: duljine a i b
Trae se: pribline koordinate toke T
T
A A T
T
A A T
b x x
b y y
cos
sin
/
/
+ =
+ =
T
B B T
T
B B T
a x x
a y y
cos
sin
//
//
+ =
+ =
=
B
A
T
A
+ =
A
B
T
B
Pomou koordinata toaka A i B
izrauna se stranica c. Na osnovu
poznatih stranica, izraunaju se (cos
ili tg pouak) svi kutovi u trokutu.
Definitivne pribline koordinate
toke T:
2
// /
T T
T
y y
y
+
=
2
// /
T T
T
x x
x
+
=
Trigonometrijsko odreivanje priblinih koordinata toke
114
Algebarsko odreivanje priblinih koordinata toke
[ ] 0 ) ( ) (
2 2 2
= + b x x y y
A T A T
[ ] 0 ) ( ) (
2 2 2
= + a x x y y
B T B T
Pribline koordinate toke T (y
T
, x
T
) dobiju se rjeenjem jednadbi:
Strogo izjednaenje metodom posrednih mjerenja
U izjednaenju sudjeluju sve duljine mjerene izmeu poznatih
toaka i toke ije se koordinate odreuju. Kao rezultat
izjednaenja dobiju se prirataji koji se dodaju priblinim
vrijednostima nepoznanica definitivne koordinate toke T.
Osim toga, na osnovi rezultata izjednaenja moe se izvriti i
ocjena nesigurnosti izjednaenih mjerenja i poloaja
(koordinata) toke T (standardna odstupanja u smjeru osi y i x i
elipsa pogreaka).
115
1. Horizontalna mrea koja se koristi u inenjerskoj geodeziji mora
biti odreena s tonou koja se odreuje a priori u projektu, a
koja ovisi o vanosti i veliini objekta.
2. Prilikom izrade projekta mree, prvenstveno treba mreu
prilagoditi objektu i terenskim uvjetima, a zatim utvrditi takav
oblik mree koji osigurava zahtijevanu tonost njenih elemenata
(koordinata toaka, stranica, smjernih kutova). Nakon analize
odabire se najpovoljnija varijanta mree.
3. Potrebno je utvrditi tonost mjerenih elemenata u mrei, a zatim
osigurati uvjete da se utvrena tonost i ostvari (izbor metode
izmjere, instrumentarija, nain stabilizacije, vrijeme mjerenja i dr.)
4. Nakon korekcija i redukcija mjerenih veliina, mrea se
izjednaava ili u lokalnom koordinatnom sustavu ili kao
prikljuena.
5. Nakon izjednaenja potrebno je izvriti ocjenu tonosti dobivenih
rezultata i usporediti sa traenom tonou. Tonost rezultata
treba biti u skladu sa unaprijed utvrenom tonou na osnovi
koje je razraen cjelokupni proces rada, od projektiranja mree do
odreivanja koordinata toaka u mrei.
ZAKLJUAK
116
Mrea linija, kao geodetska osnova za iskolenje, postavlja
se za objekte koji se prostiru na veem podruju, gdje se
gradnja odvija dulje vrijeme prema stanovitom redoslijedu
graenja izgradnja ili regulacija gradova ili izgradnja veih
industrijskih postrojenja.
Mrea linija moe biti samostalna mrea ili prikljuena. Mrea
se moe sastojati od kvadrata, pravokutnika ili trapeza; ovisi o
objektu.
Mrea linija slui kao osnovni koordinatni sustav za sva iskolenja.
Mrea linija se projektira na idejnom projektu na kojem se vidi
smjetaj glavnih objekata, prometnica, podzemnih instalacija i dr.
Prema tim objektima postavlja se mrea linija tako da okvirne
linije mree obuhvate cijeli prostor. Glavna linija mree ili jedna
okvirna linija postavlja se paralelno s glavnom osi projektiranog
objekta.
MREA LINIJA ZA ISKOLENJE
MREA LINIJA ZA ISKOLENJE
117
Nivelmanska mrea na gradilitu
Tonost visinske osnove izraunava se na osnovu
potrebne tonosti visinskih elemenata koja je zadana
projektom.
VISINSKA OSNOVA NA GRADILITU
VISINSKA OSNOVA NA GRADILITU
Dravna nivelmanska mrea - za potrebe idejnog projekta.
Specijalna nivelmanska mrea - specifine potrebe s
obzirom na tonost i poloaj repera.
118
Projekt nivelmanske mree treba uzeti u obzir
nekoliko elemenata koji utjeu na njezin oblik, tonost
mjerenja i stabilizaciju repera. To su:
prostiranje gradilita,
smjetaj objekta (nad, na ili pod zemljom),
vrsta objekta (hidrotehniki, montani i dr.),
kvaliteta zemljita i dr.
Projekt visinske osnove sadri:
plan ili kartu 1:5000 do 1:10000,
nain stabilizacije repera, proraun tonosti mree,
metodu rada, nain obrade podataka,
analizu trokova.
119
Oblik nivelmanske mree
Na gradilitu, nivelmanska mrea ima oblik
zatvorenih poligona bez obzira na vrstu i veliinu
objekta.
120
Stabilizacija repera
1. Osnovni (referentni) reperi
2. Radni reperi.
Razliite konstrukcije repera od vrstog materijala.
Za horizontalno ugraivanje - reperi otporni na udare.
Za vertikalno ugraivanje - reperi s okruglim glavama
ili metalne ipke (lijevano eljezo, bronza).
Da se zadovolje gornji zahtjevi, na gradilitu se
postavljaju dvije vrste repera:
Gdje postaviti repere? Dva su glavna zahtjeva:
- to blie objektu (radi smanjenja prijenosa
pogreaka),
- izvan podruja deformacija (radi stabilnosti).
121
Osnovni reperi ili polazni reperi nalaze se na
stabilnom tlu, izvan podruja graenja, a konstrukcija
repera ovisi o vrsti tla:
fundamentalni reperi - u stijeni,
reperi na betonskim stupovima ako je tlo zemljano,
dubinski reperi podzemni (rudnici, buotine).
Najstabilniji su reperi stabilizirani u stijeni.
Radni reperi nalaze se u blizini objekta a prikljuuju
se na osnovne repere formiraju se prikljueni ili zatvoreni
nivelmanski vlakovi.
Za osjetljive objekte postavljaju se 3 radna repera, a za
manje osjetljive 2 (na suprotnim stranama objekta).
122
Metode odreivanja visinskih
razlika u inenjerskim radovima
Geometrijski nivelman
Trigonometrijski nivelman
Hidrostatski nivelman
Fotogrametrijski nivelman
Razlikuju se:
apsolutne visine u odnosu na geoid
relativne visine u odnosu na proizvoljno odabrani
nulti horizont.
Vano je postii potrebnu tonost u visinskom
relativnom smjetaju pojedinih objekata na gradilitu.
123
Geometrijski nivelman - visinske razlike odreuju
se horizontalnim vizurama.
Trigonometrijski nivelman - visinske razlike
odreuju se mjerenjem vertikalnih kutova i duljina.
Za precizne radove uglavnom se koriste:
124
Nesigurnost pri mjerenju
geometrijskim nivelmanom
Sluajna odstupanja:
nesigurnost oitanja letve,
nesigurnost horizontiranja instr.,
nevertikalnost letve.
pogreka vizurne osi,
zakrivljenost Zemlje,
atmosferska vertikalna refrakcija,
sputanje instrumenta i letve. Pogreke mjerne letve su: pogreka
podjele letve (mjerila) i pogreka indeksa letve (pogreka nule letve).
Visinska razlika:
B A
l l h =
A
B
h
l
A
l
B
Sustavna odstupanja:
125
D - duljina vizure od instrumenta do letve,
N - broj stajalita,
r/D
- nesigurnost oitanja letve na jedinicu
duljine vizure,
- nesigurnost horizontiranja instrumenta.

) ( 2
2 2
/
+ =
D r h
N D
Standardno odstupanje visinske razlike odreene
geometrijskim nivelmanom (ako se, zbog niveliranja iz sredine,
zanemari zakrivljenost Zemlje, refrakcija i pogreka vizurne osi):
U nivelmanskoj mrei koja se koristi na gradilitu, potrebno je
poznavati nesigurnost kojom je odreena visina nekog repera. Ako
je poznata nesigurnost odreivanja visine polaznog repera A,
nesigurnost odreivanja visine repera B e biti:
2 2
h H H
A B

+ =
Novakovi G.: Inenjerska geodetska osnova
126
Nesigurnost pri mjerenju
trigometrijskim nivelmanom
2
1000
=
D
CR h
CR
h
i
- visina instrumenta,
S - kosa duljina izmeu toaka,
z - zenitna udaljenost,
- korekcija za Zemljinu zakrivljenost i refrakciju
(CR = 0,0675, D - horizontalna duljina),
h
r
- oitanje na letvi.
Visinska razlika:
r i
h
z S
R C z S h h

+ + =
2
1000
sin
cos
127
Standardno odstupanje visinske razlike
odreene trigonometrijskim nivelmanom:
2 / 1
2
2
2
2 2
sin
500
cos sin
500
sin
cos

+ + + =

z
s h h h
z S
z z S CR z S CR
z
r i
- za digitalne teodolite i mjerne stanice.
N
B DIN
z
2 2
2 4
+
=
r
standardno odstupanje oitanja kuta,
p
standardno odstupanje viziranja,
B
pogreka kompenzatora ili libele vert. kruga,
N broj ponavljanja mjerenja kuta.
N
B p r
z
2 2 2
2 2 2
+ +
=
128
U nivelmanskoj mrei postoje dva uvjeta:
1. zbroj visinskih razlika u zatvorenom vlaku = 0.
2. zbroj visinskih razlika u obostrano prikljuenom
vlaku = razlici apsolutnih visina prikljunih repera.
1. uvjetna jednadba zatvorenog vlaka
2. uvjetna jednadba nivelmanskog vlaka.
Izjednaenje nivelmanske mree po metodi uvjetnih mjerenja
Izjednaiti nivelmansku mreu po metodi uvjetnih mjerenja znai
popraviti sve mjerene visinske razlike tako da budu zadovoljeni
svi matematiki uvjeti koji proistiu iz njenog oblika, a da pri
tom suma kvadrata odstupanja v
i
bude minimalna. Svaka
suvino izmjerena visinska razlika i suvino dana apsolutna
visina repera omoguuje postavljanje jednog matematikog
uvjeta iz kojeg se formira uvjetna jednadba.
Izjednaenje nivelmanske mree
129
Nezavisni matematiki uvjeti - uvjet je nezavisan ako
sadri bar jednu visinsku razliku koja nije prisutna u
drugim uvjetima. Ako su u mrei samo dvije poznate
toke (reperi) jedna uvjetna jednadba vlaka. Svaki
novi reper novi uvjet. Ako ima D poznatih toaka biti
e D 1 uvjetnih jednadbi vlaka. Iz svakog zatvorenog
vlaka 1 uvjetna jednadba zatvorenog vlaka.
Broj uvjetnih jednadbi u nivelmanskoj mrei
r = O + D - 1
broj nezavisnih uvjetnih jednadbi
r = R - u
R broj nivelmanskih vlakova
u broj traenih veliina (broj repera
ije se apsolutne visine odreuju).
ili
Ako u mrei ima O zatvorenih vlakova i D poznatih
repera, tada e broj nezavisnih uvjetnih jednadbi biti:
130
Po metodi posrednih mjerenja uglavnom se
izjednauju prikljuene mree sa vie od 2 vorna
repera ije apsolutne visine treba odrediti.
Kod posrednog izjednaenja potrebno je uspostaviti
funkcionalnu vezu izmeu mjerenih veliina (visinske
razlike u pojedinim vlakovima) i traenih veliina
(visine vornih repera).
Izjednaenje nivelmanske mree po metodi
posrednih mjerenja
Nakon izjednaenja dobiju se najbolje procjene
visina pojedinih repera s procjenom nesigurnosti
izjednaenih mjerenih veliina i nepoznanica
standardno odstupanje visina repera.
131
Proraun tonosti u nivelmanskoj mrei
Ocjena tonosti niveliranja - s
0
; moe se odrediti prije i
nakon izjednaenja.
Tonost nivelmana funkcija tonosti mjerenja i
duljine vlaka:
km
L s s
0
=
1.Na osnovu dvostrukog niveliranja duljine L
km
standardno odstupanje niveliranja na 1km

duljine vlaka:
Ovdje su prisutna i sluajna i sustavna odstupanja.
i
razlika rezultata niveliranja naprijed i nazad
jednog nivelmanskog vlaka duljine L
i
,
n broj nivelmanskih vlakova,
=
L n
s
2
0
1
2
1
132
U praksi su prisutna i sustavna odstupanja koja e se
ustanoviti tako da se zbroje razlike dvostrukog
niveliranja odredi se []. Ako su mjerenja optereena
samo sluajnim odstupanjima, onda ova suma tei nuli.
Standardno odstupanje niveliranja na jedinicu duljine
(1 km) vlaka, koje je pod utjecajem samo sluajnih
odstupanja:

=
L n
s
2 /
0
1
2
1
koeficijent utjecaja sustavnih odstupanja
na jedinicu duljine (1 km) vlaka.
Utjecaj sustavnih odstupanja na jedinicu duljine vlaka
dat e koeficijent:
[ ]
[ ] L
=
Razlike dvostrukih niveliranja osloboene sustavnog
dijela odstupanja, sada e biti:
i i i
L =
/
133
2. Iz odstupanja u zatvorenim nivelmanskim
vlakovima standardno odstupanje
niveliranja na 1km duljine vlaka
b) Standardno odstupanje niveliranja na 1 km vlaka:
[ ]
[ ] L
n
s s
st km ) 1 ( 0 ) 1 ( 0
=
L duljina vlakova (km)
a) standardno odstupanje niveliranja za jedno stajalite:
N
n
f
s
h
st
=
2
) 1 ( 0
f
h
odstupanje u zatvorenom vlaku (mm)
n broj stajalita u vlaku
N broj zatvorenih vlakova
134
a) Uvjetno izjednaenje:
r
v p v
s
T
km
=
) 1 ( 0
standardno odstupanje niveliranja
na jedinicu duljine (1 km) vlaka
r broj uvjetnih jednadbi
p
i
= 1/L
km
b) Posredno izjednaenje:
u N
v p v
s
T
km
=
) 1 ( 0
standardno odstupanje niveliranja
na jedinicu duljine (1 km) vlaka
N broj vlakova
u broj vornih repera
p = 1/n (n broj stajalita u vlaku)
3. Nakon izjednaenja mree
135
Za inenjerska projektiranja esto je potrebno unaprijed
proraunati sa kojom e preciznou biti odreena visina
nekog repera u odnosu na neke repere poznatih visina.
Prilikom projektiranja mree mogu biti poznati slijedei
elementi:
duljine vlakova L izmeu repera,
preciznost niveliranja za tu vrstu mree izraena
koeficijentom s
0
- sluajno odstupanje na jedinicu
duljine vlaka.
Na osnovi ovih elemenata moe se odrediti:
standardno odstupanje nivelmanskog vlaka
standardno odstupanje visine odreenog repera
136
Visina i standardno odstupanje visine repera
C koji se nalazi u vlaku A - B
Visina repera C moe se odrediti niveliranjem polazei od repera A
do repera C i od repera B da repera C. Konana visina e biti
aritmetika sredina iz oba rezultata.
Standardno odstupanje visine repera C
Teina visine p
C
:
2 2
1 1
BC AC
BC AC c
s s
p p p + = + =
Teina visine repera C: 2 2
2 2
BC AC
BC AC
C
s s
s s
p
+
=
Standardno odstupanje visine repera C:
2 2
2 2
2
1
BC AC
BC AC
C
C
s s
s s
p
s
+
= =
Standardno odstupanje vlaka AC
i BC, ako su poznata standardna
odstupanja visina polaznih repera:
AC A AC
L s s s + =
2
0
2 2
BC B BC
L s s s + =
2
0
2 2
137
Pri klasinim, terestrikim metodama pozicioniranja,
koristi se 2D + 1D model. Prostorne mree (3D) su one
mree kod kojih se istovremeno dobiju sve tri
koordinate (X, Y, Z) u odnosu na jedinstveni koordinatni
sustav. To je omogueno koritenjem globalnih
pozicijskih sustava koji za referentne (prikljune) toke
koriste satelite koji krue oko Zemlje.
Globalni pozicijski sustav se sastoji od tri osnovna
segmenta: svemirskog, kontrolnog i korisnikog.
PROSTORNE (3D) MREE
PROSTORNE (3D) MREE
138
NAVSTAR GPS - USA
GLONASS - SSSR
Galileo - EU
GLOBALNI NAVIGACIJSKI SATELITSKI SUSTAVI
(GNSS)
139
Satelitsko pozicioniranje se temelji na izmjeri prostornih
udaljenosti izmeu satelita iji je poloaj poznat i prijemnika koji
se postavlja na toku ije se koordinate odreuju. Mjerenje
udaljenosti bazira se na mjerenju vremena koje je potrebno da
satelitski signal stigne do prijemnika. Razlikuju se fazna i kodna
mjerenja.
Traeni vektor se rauna
po formuli:
r r
r
= r R
R - vektor: prijemnik ishodite koordinatnog sustava
r - vektor: satelit ishodite koordinatnog sustava
- vektor: prijemnik - satelit.
PRINCIP SATELITSKOG POZICIONIRANJA
140
Metode satelitskog pozicioniranja
apsolutno pozicioniranje,
relativno pozicioniranje.
Za precizne inenjerske radove koristi se samo relativno
pozicioniranje na osnovu faznih mjerenja.
Relativno pozicioniranje je odreivanje relativnog poloaja
izmeu dva ili vie prijemnika koji istovremeno primaju iste
satelitske signale.
Jedan prijemnik se uzima kao referentni i postavlja se na toku poznatih
koordinata (referentna ili bazna stanica). Koordinate toke na kojoj se
nalazi drugi prijemnik se odreuju relativno u odnosu na referentni
prijemnik, odnosno odreuju se koordinatne razlike (X, Y, Z) izmeu
referentne i nepoznate toke. Koordinate nove toke dobiju se tako da se
izmjereni trodimenzionalni vektor dodaje poznatim trodimenzionalnim
koordinatama referentne toke.
Dva su osnovna principa satelitskog pozicioniranja:
141
Metode pozicioniranja dijele se na:
statike metode,
kinematike metode.
Statiko poziciniranje - za vrijeme opaanja prijemnici su
nepomini. Metoda se koristi za visoko precizne radove.
Kinematiko poziciniranje - prijemnik na referentnoj
stanici je nepomian, drugi se prijemnik kree (rover).
Pri relativnom pozicioniranju, poloaj toke se moe
odrediti ili u realnom vremenu ili naknadnom obradom
podataka.
Za inenjerske radove koristi se relativno pozicioniranje
na osnovu faznih mjerenja. To ukljuuje metode: statika,
pseudo-kinematika, stop and go (polu kinematika),
kinematika, brza statika, on-the-fly (OTF)/kinematika u
realnom vremenu (RTK).
142
dogledanje izmeu stajalita nije potrebno,
neovisnost o vremenskim uvjetima,
poloajna nesigurnost toaka ovisi o udaljenosti
izmeu stajalita, a ne od oblika i geometrije mree,
toke se postavljaju tamo gdje su potrebne (npr. u
dolini), a ne trebaju biti na istaknutom mjestu da
zadovolje meusobnu vidljivost,
satelitske metode su efikasnije, fleksibilnije i
zahtijevaju manje vremena za izmjeru nego klasine
terestrike metode,
satelitske metode se mogu koristiti u bilo koje doba
dana (i noi),
dobiju se istovremeno sve tri koordinate.
Prednosti satelitskih metoda mjerenja:
Usporedba satelitskih i terestrikih
geodetskih metoda izmjere
143
Nedostaci satelitskih metoda mjerenja:
kako nije potrebno dogledanje izmeu stajalita,
GNSS je naroito pogodan u brdovitom,
nepristupanom terenu, ali se moe pojaviti problem
transporta.
za vrijeme GNSS opaanja ne smije biti zapreka na
putu signala (kronje stabala ili zgrade). Ne moe se
koristiti ispod zemlje, a upotreba mu je ograniena i
u gusto naseljenim mjestima.
GNSS koordinate toaka se odnose na geocentrini
koordinatni sustav, pa ako se rezultati ele
kombinirati sa rezultatima klasine izmjere, tada se
koordinate moraju transformirati u lokalni sustav.
elipsoidne visine dobivene satelitskim metodama
moraju se reducirati na razinu plohe mora.
144
Zakljuak Zakljuak
Poloaj toke geodetske osnove moe se odrediti pomou 3D modela ili
pomou 2D + 1D model. Izbor modela i koordinatnog sustava ovisi o namjeni
i prostiranju mree, raspoloivom priboru, usvojenoj mjernoj metodi i dr. Za
lokalne mree, gdje se trai visoka preciznost, prednost ima klasini 2D + 1D
model. To je najvie iz praktinih razloga; prikladnije je iskolavati visine
toaka sa visinskih mrea, a horizontalni poloaj sa horizontalnih mrea. Iako
se GNSS metodama istovremeno odreuju sve tri koordinate, visina
odreena GNSS metodama je visina u odnosu na elipsoid, dok se visina
odreena nivelmanom odnosi na geoid. Moe se zakljuiti da GNSS metode
imaju iroku primjenu za uspostavu horizontalnih mrea, dok su za visoko
precizne inenjerske projekte pogodnije visinske mree uspostavljene
klasinim nivelmanom.
Da se izbjegnu nedostaci bilo terestrikih bilo satelitskih metoda izmjere,
uputno je tamo gdje je to mogue kombinirati obje metode. Meutim, kod
nekih inenjerskih projekata odreeni dio radova i nije mogue izvriti
satelitskom metodom. Npr. pri izgradnji tunela, za odreivanje nadzemne
geodetske osnove pogodno je koristiti satelitsku metodu, dok se podzemna
geodetska osnova odreuje klasinom poligonometrijom. Visine, za obje
osnove, uputno je odrediti preciznim nivelmanom.
145
TEHNIKI IZVJETAJ O PROJEKTU
TEHNIKI IZVJETAJ O PROJEKTU
Nakon izvrenog zadatka, potrebno je napraviti tehniki
izvjetaj, koji se sastoji od nekoliko dijelova:
Ovaj dio sadri openiti prikaz projekta koji ukljuuje:
namjenu objekta, lokaciju, investitora i izvoae radova.
1. Openiti opis projekta
2. Osnovne informacije
Osnovne informacije ukljuuju: razlog za izgradnju
objekta (detaljniji opis) i poblii opis lokacije ukljuujui
i geodetsku podlogu (kartu), zatim zahtjevi tonosti i
ostali zahtjevi investitora (sadraj i oblik elaborata).
3. Planiranje projekta
Ovaj dio ukljuuje rezultate rekognosciranja i sve
ostale pripremne radnje.
146
4. Prikupljanje podataka
Pregled cjelokupne izmjere: koritena mjerna oprema
(proizvoa i model), metoda izmjere, poznate toke za
prikljuak, lanove terenskih ekipa, kontrola podataka
na terenu.
5. Obrada podataka
Metode obrade podataka, koriteni raunalni program,
rezultati izjednaenja i ocjena kvalitete rezultata.
6. Saetak projekta i zakljuci
Ovaj dio ukljuuje pisani izvjetaj cjelokupnih rezultata
obrade podataka, popis svih dijelova elaborata,
postignutu tonost podataka, problemi nastali za
vrijeme prikupljanja i obrade podataka, preporuke za
budue sline projekte ili projekte na tom podruju.
147
Novakovi, G.: Predavanja - interna skripta
Jankovi, M.: Inenjerska geodezija I. Tehnika
knjiga, Zagreb, 1982.
Uren, J., Price, W. F.: Surveying for Engineers.
MacMillan Press Ltd, London, 1992.
Mser, M.: Handbuch Ingenieurgeodsie;
Grundlagen. Herbert Wichmann Verlag,
Hthig GmbH, Heidelberg, 2000.
Literatura
Literatura

G - Inz 1 Web

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

G - Inz 1 Web

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

obliku mree (veliini kutova),

. Da se dobije ista preciznost

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

- standardno odstupanje odreivanja faznog inhomogeniteta

- nesigurnost mjerenja kutova (ovisi o broju girusa, podatku

standardno odstupanje mjerenja kuta

kutno odstupanje u pojedinom vlaku

standardno odstupanje izjednaenih

- koeficijent utjecaja sluajnih odstupanja

= - koeficijent utjecaja sustavnih odstupanja

s standardno odstupanje mjerenja kutova

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

ali su kutovi meusobno vezani uvjetom zadanih smjernih kutova.

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

2. Nesigurnost koordinata zadnje toke slijepog

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

Pretpostavka: vlak je ispruen i istostranian

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

- slubeno doputena odstupanja

Novakovi G.: Inenjerska geodezija I

- slubeno doputena odstupanja

- nesigurnost horizontiranja instrumenta.

standardno odstupanje niveliranja na 1km

You might also like