GEODEZIJA U ARHITEKTURI

Gorana Todori, Mladen uri, Mladen

Mari, Ljiljana Mili,Danilo Davidovi

KRATAK SADRAJ
U ovom radu opisane su veze geodezije i
arhitekture, tanije reeno, uloga geodezije
u arhitekturi. S obzirom da je neophodno
prvo premjeriti i ispitati zemljite pa onda
raditi projekte i konano izgradnju
objekata, geodezija je jako bitan faktor.
Kako vrijeme prolazi i razvijaju se razne
nove discipline te instrumenti i razna
pomagala za usavravanje i bolji rad tako i
geodezija ima sve veu ulogu u
visokogradnji.

UVOD
Osnovni zadatak praktine geodezije jeste
premjer zemljita na osnovu kojeg se dolazi
do situacionih planova, odnosno planova
koji pored horizontalne imaju i vertikalnu
predstavu terena.
Situacioni planovi, numeriki i ostali podaci
premjera zemljita koriste se u raznim
privrednim i drutvenim djelatnostima.
Geodezija je nezamjenjiva pri
projektovanju, gradnji i koritenju bilo kojeg
objekta.

Situacioni plan

PRIMJENA INENJERSKE
GEODEZIJE U ARHITEKTURI
Glavno podruje primjene inenjerske
geodezije je graevina i arhitektura.
Teite primjene inenjerske
geodezije e se preseljavati sve vie
na visokogradnju.
Zahtjevana je sve vea preciznost.

PRIMJENA INENJERSKE
GEODEZIJE U ARHITEKTURI
Najprije se obavljaju prethodni
radovi, a zatim se izrauje tehnika
dokumentacija na osnovu rezultata
tih radova.
Osnovni geodetski zadatak je
predstaviti teren arhitektama kako bi
osmislili plan objekta koji se uklapa u
odgovarajuu okolinu.

GEODETSKE ZADAE
Snimanje situacije i susjednih objekata;
Mjerni koncept, savjetovanje i priprema;
Uspostava geodetske osnove;
Iskolenje i snimanje tokom gradnje;
Kontrolna mjerenja konstrukcijskih
elemenata i grube gradnje;
Praenje slijeganja, pomaka i
deformacija.

Snimanje situacije i susjednih

objekata
Temeljno polazite u projektovanju za
potrebe izgradnje bilo kojeg objekta
je situacijski plan s prikazom po
poloaju i visini svih tehnikih
objekata, topografskih detalja i
povrina od vanosti za izradu
projektne dokumentacije.

Mjerni koncept, savjetovanje i

priprema
Jedna od glavnih zadaa pri izradi mjernog
koncepta obuhvata koordinaciju svih
procesa i problema koji se odnose na
projekat.
U okviru mjernog koncepta definiu se
tolerancije, formati podataka, jedinice, te
se bira adekvatni koordinatni sistem.
Osnova koja slui za projekat geodetske
mree je idejni projekat.

Uspostava poloajne i visinske

geodetske osnove
Geodetska osnova u visokogradnji se
uspostavlja na ogranienom podruju.
Ona se uspostavlja u svrhu
prenoenja matematiki definisane
cjeline.
Tokom gradnje potrebno je osigurati
preciznost ne samo u horizontalnom
nego i u visinskom smislu.

Praenje slijeganja, pomaka i

deformacija
Ovdje se polazi od teorijske
pretpostavke da oznake geodetskih
taaka u prostoru i vremenu nisu
fiksne, nego promjenjive.
Take geodetske mree ne smiju
pokazivati vlastito gibanje, ve se
mora postii da one u prostoru i
vremenu iskazuju samo promjenu
poloaja praenog objekta.

Praenje slijeganja, pomaka i

deformacija
Budui da se odstupanja ne mogu u
potpunosti izbjei, za razliita
podruja u graevini definisane su
tolerancije za dozvoljena odstupanja.
Tolerancija gradnje je razlika izmeu
najvee dozvoljene i najmanje
dozvoljene vrijednosti konstrukcijskih
elemenata ili graevine uopte.

ZAKLJUAK
Uspjena realizacija i voenje od
idejnog poetka do kraja sloenih i
kompleksnih projekata podrazumijeva
interdisciplinarni pristup geodeta,
graditelja, statiara i svih ostalih koji
na bilo koji nain participiraju u njima.
Iskustvo i struna kompetentnost
omoguuju prilagoavanje razliitih
inenjerskih zadaa zahtjevima
pojedinog projekta.

LITERATURA
[1] Grgi I., Barii B., abi Grgi
N., Ininjerska geodezija u
visokogradnji
[2] Feil L.: Teorija pogreaka i
raun izjednaenja drugi dio,
Geodetski fakultet Sveuilita u
Zagrebu,1990.
[3] Internet www.google.com,
www.wikipedia.com