Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta

IZMJENE I DOPUNE
POSEBNOG STRUNOG DIJELA
NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
GEODETSKI TEHNIAR


















lipanj, 2011.
1.1. Nastavni plan
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
HRVATSKI JEZIK 3 105 3 105 3 105 3 96
STRANI JEZIK 2 70 2 70 2 70 2 64
POVIJEST 2 70 2 70
VJERONAUK / ETIKA 1 35 1 35 1 35 1 32
GEOOGRAFIJA 2 70 1 35
TZK 2 70 2 70 2 70 2 64
MATEMATIKA 4 140 4 140 4 140 4 128
FIZIKA 2 70 2 70 2 70
POLITIKA I GOSPODARSTVO 1 32
BIOLOGIJA 2 70
UKUPNO SATI A. 20 700 17 595 14 490 13 416
B1. STRUKOVNO-TEORIJSKI PREDMETI
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
GEODEZIJA 2 70 2 70 2 70 2 64
GEODETSKA IZMJERA 2 70 3 105 3 105 3 96
ANALIZA I OBRADA GEODETSKIH MJERENJA 2 70 2 64
METROLOGIJA 2 70
NACRTNA GEOMETRIJA 2 70
GEODETSKA GRAFIKA 2 70
GEODETSKI PLANOVI 2 70 2 64
OPA KARTOGRAFIJA 1 35
FOTOGRAFIJA 1 35
FOTOGRAMETRIJA 2 70
KATASTAR 2 70 2 64
OSNOVE GEOINFORMATIKE 3 105
PROSTORNI INFORMACIJSKI SUSTAVI 3 96
PRIMIJENJENA GEODEZIJA 2 70 3 96
GEOINFORMATIKA 3 105
GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI 3 105
UKUPNO SATI OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA 12 420 13 455 16 560 17 544
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
PROGRAMIRANJE 2 70
GEODEZIJA U ZATITI OKOLIA 2 70
PRECIZNA GEODETSKA MJERENJA 2 70
ZEMLJINO-KNJINE EVIDENCIJE 2 64
IZABRANA PODRUJA IZ GEODETSKIH MJERENJA 2 64
GEOINFORMACIJSKA INFRASTRUKTURA 2 64
KARTOGRAFIJA 2 70
UKUPNO SATI IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA 0 0 2 70 2 70 2 64
UKUPNO SATI B1. 12 420 15 525 18 630 19 608
B2. PRAKTINA NASTAVA
Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje Tjedno Godinje
0 0 0 0
UKUPNO SATI B2. 0 0 0 0 0 0 0 0
UKUPNO SATI B1 + B2 12 420 15 525 18 630 19 608
SVEUKUPNO SATI A + B 32 1120 32 1120 32 1120 32 1024
PREDMETI
NASTAVNI PLAN GEODETSKI TEHNIAR
II. IZBORNI STRUKOVNI PREDMETI
Tjedni i godinji broj nastavnih sati
A. ZAJEDNIKI OPEOBRAZOVNI DIO
2. razred
I. OBVEZNI STRUKOVNI PREDMETI
Tjedni i godinji broj nastavnih sati
1. razred 2. razred 4. razred
Tjedni i godinji broj nastavnih sati
1. razred 2. razred 3. razred
Tjedni i godinji broj nastavnih sati
1. razred
1. razred
3. razred 4. razred
3. razred 4. razred
4. razred
2. razred
3. razred
B. POSEBNI STRUNI DIO
PRAKTINA NASTAVA

Napomena: U 2., 3. i 4. razredu bira se jedan od ponuenih izbornih predmeta.

4
1.2. Nastavni program posebnog strukovnog dijela

1.2.1. Strukovno-teorijski predmeti
1.2.1.1. Obvezni strukovni predmeti

Naziv predmeta: Geodezija

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena osnovnim pojmovima i zadacima geodezije,
geodetskih instrumenata i pribora, uspostave geodetskih mrea,
metoda izmjere, vrsta projekcija Zemlje i prikazima zemljine povrine

Naziv predmeta: Geodezija

Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u 1.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti pojam, znaaj i zadatke geodezije
2. Interpretirati oblik, veliinu i vrste projekcija Zemlje
3. Opisati vrste i svrhu geodetskih mrea
4. Razlikovati vrste grafikih prikaza u geodeziji
5. Objasniti vrste pogreaka mjerenja
6. Objasniti matematiko-fizikalne osnove geodetskih
instrumenata (glavne principe)
7. Opisati geodetske instrumente i njihove dijelove (prema
konstrukcijskim rjeenjima i namjeni)
8. Primijeniti odgovarajui nain upotrebe geodetskih
instrumenata (fokusiranje, dioptriranje, centriranje,
horizontiranje)
9. Objasniti postupke ispitivanja i rektifikacije geodetskih
instrumenata
10. Navesti postupke za siguran rad s geodetskim
instrumentima
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Uvod u geodeziju
Znaaj i zadaci geodezije
Oblik i veliina Zemlje
Predoavanje zemljine povrine geodetske podloge
Geodetski mjerni sustavi i mjerne jedinice
Koordinatni
sustavi i mree
Projekcije Zemlje
Geodetski koordinatni sustav
Geodetske mree
Horizontalna
izmjera
Vrste mjerenja u geodeziji
Geodetski instrumenti, ureaji i pribor
Pogreke mjerenja

5
Mjerenje duljina
Instrumenti i ureaji za mjerenje duljina
Visinska izmjera
Geodetske mree visinske (1D)
Instrumenti za odreivanje visinskih razlika
Stativi i nivelmanske letve
Metode odreivanja visinskih razlika

Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


6

Naziv predmeta: Geodezija
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Opisati geodetske instrumente i njihove dijelove (prema
konstrukcijskim rjeenjima i namjeni)
2. Objasniti postupke ispitivanja i rektifikacije geodetskih
instrumenata
3. Opisati geodetske koordinatne sustave
4. Objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih
mrea
5. Razlikovati vrste geodetskih mrea prema namjeni i
tonosti
6. Opisati postupak stabilizacije geodetskih toaka
7. Uspostaviti geodetske mree
8. Razlikovati vrste i metode izmjere u geodeziji
9. Objasniti osnovne matematike principe numerike obrade
mjernih podataka
10. Analizirati obraene numerike podatke
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Mjerenje kutova
Vrste kutova
Instrumenti za mjerenje kutova
Mjerenje horizontalnih kutova
Mjerenje vertikalnih kutova
Poligonometrija
Vrste geodetskih mrea horizontalnih (2D)
Vrste poligonskih vlakova
Rekognosciranje terena i stabilizacija poligonskih toaka
Mjerenje poligonskih stranica i kutova
Osnove koordinatnog rauna
Raunanje koordinata toaka poligonskog vlaka
Prikljuak vlaka na nepristupanu toku
Metode izmjere
Metode izmjere detalja
Ortogonalna metoda izmjere
Odreivanje poloaja toke polarnom metodom
Fotogrametrijska metoda izmjere
Metoda satelitskog pozicioniranja
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).

7
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Geodezija
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Razlikovati vrste i metode izmjere u geodeziji
2. Provesti izmjeru duljina
3. Provesti izmjeru kutova
4. Provesti izmjeru visinskih razlika
5. Objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih
mrea
6. Razlikovati vrste geodetskih mrea prema namjeni i tonosti
7. Opisati postupak stabilizacije geodetskih toaka
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Geodetska
izmjera
Polarna metoda izmjere
Vrste i izmjera geodetskih mrea (3D)
Geodetski koordinatni sustavi
Poligonski vlakovi za polarnu metodu izmjere
Instrumenti za odreivanje poloaja toaka
Pravila izmjere i izbor toaka u ovisnosti o namjeni i mjerilu
prikazivanja detalja
Predoavanje
Skica, plan, karta
Digitalni model terena
Odreivanje
visina
Visinski sustavi
Trigonometrijski nivelman
Tehniki nivelman
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s

8
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Geodezija
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Razlikovati vrste i metode izmjere u geodeziji
2. Opisati geodetske koordinatne sustave
3. Transformirati koordinate iz jednog koordinatnog sustava u
drugi
4. Objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih
mrea
5. Razlikovati vrste geodetskih mrea prema namjeni i tonosti
6. Opisati postupak stabilizacije geodetskih toaka
7. Provesti izmjeru geodetske mree
8. Opisati globalni navigacijski satelitski sustav (GNSS)
9. Objasniti matematiko-fizikalne osnove satelitskog
pozicioniranja
10. Objasniti metode satelitskog pozicioniranja
11. Odabrati potreban instrumentarij za satelitsko pozicioniranje
12. Provesti izmjeru satelitskim pozicioniranjem
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Tahimetrija
Uspostava mree za tahimetriju
Geodetski koordinatni sustavi
Pravila izmjere i izbor toaka svrha izmjere
Kodirana tahimetrija
Satelitsko
pozicioniranje
Sustavi za odreivanje poloaja toaka na Zemlji
GPS mjerenja
Dijelovi GPS-a
Vidljivost satelita

9
Oblik i put signala
Metode izmjere
Tonost izmjere
GPS ureaji
CROPOS
Primjena
satelitskog
pozicioniranja
Primjena u geodeziji
Primjena u graditeljstvu
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

10

Naziv predmeta: Geodetska izmjera

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena osnovnih pojmova i zadataka geodezije,
geodetskih instrumentata i pribora, uspostave geodetskih mrea,
metode izmjere, vrsta projekcija Zemlje i prikaza zemljine povrine

Naziv predmeta: Geodetska izmjera

Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u 1.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Provesti izmjeru duljina
2. Provesti izmjeru visinskih razlika
3. Odabrati odgovarajui instrumentarij i pribor za razliite
metode izmjere
4. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za grafiku obradu
mjernih podataka
5. Odrediti traene veliine iz specifinog seta mjernih podataka
prikazanih grafiki (koordinate, udaljenosti, povrine,)
6. Odabrati nain predoavanja prikupljenih podataka u skladu s
zahtjevima radnog zadatka ( mjerilo, format zapisa)
7. Odabrati potreban instrumentarij za satelitsko pozicioniranje
8. Provesti izmjeru satelitskim pozicioniranjem
9. Koristiti algoritme za prijenos i obradu podataka izmjere
(neprekinuti tijek podataka)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Geodetske
podloge
Geodetski mjerni sustavi i jedinice
Mjerilo planova
Mjerilo karata
Mjerenje duljina
Mehaniko mjerenje duljina
Optiko mjerenje duljina
Elektroniko mjerenje duljina
Izmjera duljina - elaborat
Mjerenje visinske
razlike

Osnove mjerenja visinskih razlika
Dijelovi nivelira i njihova funkcija
Ispitivanje i rektifikacija nivelira
Izmjera visinskih razlika (elaborat)
Geodetske
podloge
Geodetski mjerni sustavi i jedinice
Mjerilo planova
Mjerilo karata
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom

11
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Geodetska izmjera izvodi se u pravilu u grupama od 3 do 5 uenika.
Rezultati izmjere prikazuju se u obliku elaborata.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Geodetska izmjera
Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Provesti izmjeru duljina
2. Provesti izmjeru kutova
3. Odabrati odgovarajui instrumentarij i pribor za razliite
metode izmjere
4. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za numeriku
obradu mjernih podataka
5. Izraunati koordinate toaka iz specifinog seta mjernih
podataka (poligonski vlak, nivelmanski vlak,presjeci)
6. Analizirati obraene numerike podatke
7. Odabrati prikladnu metodu grafike obrade za specifini set
mjernih podataka
8. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za grafiku obradu
mjernih podataka
9. Koristiti odgovarajue metode zatite podataka (zakonom
propisani naini postupanja, pravo pristupa informacijama,
pravo na informacije, arhiviranje)
10. Koristiti standarde za razmjenu podataka (DXF, XML, ASCII)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Mjerenje kutova
Postavljanje teodolita (horizontiranje i centriranje, viziranje)
Dijelovi teodolita i njihova funkcija
Ispitivanje i rektifikacija teodolita
Izmjera horizontalnih kutova (elaborat)
Mjerenje horizontalnih kutova u trokutu (elaborat)

12
Poligonski vlak
Rekognosciranje terena
Stabilizacija poligonskih toaka
Poloajni opis poligonskih toaka
Izmjera slijepog poligonskog vlaka (elaborat)
Izmjera obostrano prikljuenog poligonskog vlaka (elaborat)
Izmjera zatvorenog poligonskog vlaka (elaborat)
Izmjera detalja
Izrada skice - skiciranje
Izmjera detalja ortogonalnom metodom (elaborat)
Odreivanje poloaja toaka polarnom metodom (elaborat)
Napomena
Nastavni se proces 30% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 70% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Geodetska izmjera izvodi se u pravilu u grupama od 3 do 5 uenika.
Rezultati izmjere prikazuju se u obliku elaborata.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Geodetska izmjera
Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Provesti izmjeru duljina
2. Provesti izmjeru kutova
3. Provesti izmjeru visinskih razlika
4. Odabrati odgovarajui instrumentarij i pribor za razliite
metode izmjere
5. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za grafiku obradu
mjernih podataka
6. Odrediti traene veliine iz specifinog seta mjernih podataka
prikazanih grafiki (koordinate, udaljenosti, povrine,)

13
7. Odabrati nain predoavanja prikupljenih podataka u skladu s
zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)
8. Provesti izmjeru satelitskim pozicioniranjem
9. Koristiti algoritme za prijenos i obradu podataka izmjere
(neprekinuti tijek podataka)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Priprema izmjere
Uspostava poligonskog vlaka za potrebe izmjere detalja
Rekognosciranje terena
Stabilizacija poligonskih toaka
Poloajni opis poligonskih toaka
Izmjera detalja
Mjerenje kutova i duljina u poligonskom vlaku (elaborat)
Tehniki nivelman poligonskog vlaka (elaborat)
Izmjera detalja polarnom metodom
Predoavanje
Numerika obrada
Grafika obrada
Izrada elaborata izmjere
Visinska izmjera
Izmjera vertikalnih kutova (elaborat)
Trigonometrijski nivelman (elaborat)
Detaljni nivelman profila (elaborat)
Napomena
Nastavni se proces 30% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 70% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Geodetska izmjera izvodi se u pravilu u grupama od 3 do 5 uenika.
Rezultati izmjere prikazuju se u obliku elaborata.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

14
uenike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Geodetska izmjera
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Odabrati odgovarajui instrumentarij i pribor za razliite
metode izmjere
2. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za grafiku obradu
mjernih podataka
3. Odabrati nain predoavanja prikupljenih podataka u skladu s
zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)
4. Odabrati potreban instrumentarij za satelitsko pozicioniranje
5. Provesti izmjeru satelitskim pozicioniranjem
6. Koristiti algoritme za prijenos i obradu podataka izmjere
(neprekinuti tijek podataka)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Tahimetrijska
metoda izmjera
detalja
Polarna metoda izmjere u razliite svrhe
Kodirana tahimetrija
Izmjera detalja polarnom metodom (elaborat)
Izmjera detalja
metodama
satelitskog
pozicioniranja
Izmjera detalja terena runim GPS-om (elaborat)
Izmjera detalja terena RTK metodom (elaborat)
Izmjera detalja terena koristei CROPOS servis (elaborat)
Napomena
Nastavni se proces 30% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 70% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Geodetska izmjera izvodi se u pravilu u grupama od 3 do 5 uenika.
Rezultati izmjere prikazuju se u obliku elaborata.
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih

15
uenike: nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


16

Naziv predmeta: Analiza i obrada geodetskih mjerenja

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjenjivanje kontrole, analize i obrade geodetskih
mjerenja

Naziv predmeta: Analiza i obrada geodetskih mjerenja

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnovne matematike principe numerike obrade
mjernih podataka
2. Odabrati prikladnu matematiku metodu obrade za specifini
set mjernih podataka
3. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za numeriku
obradu mjernih podataka
4. Izraunati koordinate toaka iz specifinog seta mjernih
podataka (poligonski vlak, nivelmanski vlak,presjeci)
5. Analizirati obraene numerike podatke
6. Analizirati geodetska mjerenja
7. Opisati geodetske koordinatne sustave
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Poligonski vlak
Vlak prikljuen po koordinatama
Prikljuak poligonskog vlaka na nepristupanu toku
Pogreke u poligonskim vlakovima
Linijska mrea
Raunanje koordinata malih toaka na liniji
Raunanje koordinata malih toaka na okomici
Luni presjek
vorna toka vorna toka nivelmanskih vlakova
Automatska
obrada podataka
Geoinformatika podrka kod obrade podataka mjerenja na zadanom
predloku mjerenja
Geoinformatika podrka kod obrade podataka mjerenja na
prikupljenom setu mjerenih podataka u predmetu Geodetska izmjera
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.

17
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Analiza i obrada geodetskih mjerenja
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnovne matematike principe numerike obrade
mjernih podataka
2. Odabrati prikladnu matematiku metodu obrade za specifini
set mjernih podataka
3. Odabrati prikladnu geoinformatiku podrku za numeriku
obradu mjernih podataka
4. Izraunati koordinate toaka iz specifinog seta mjernih
podataka (poligonski vlak, nivelmanski vlak,presjeci)
5. Analizirati obraene numerike podatke
6. Analizirati geodetska mjerenja
7. Opisati geodetske koordinatne sustave
8. Transformirati koordinate iz jednog koordinatnog sustava u
drugi
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Triangulacija
Orijentacija pravaca
Presjek naprijed
Presjek nazad
Raunanje
povrina
Raunanje povrina iz pravokutnih koordinata
Raunanje povrina iz polarnih koordinata
Transformacija
koordinata
Transformacija koordinata iz jednog koordinatnog sustava u drugi
Automatska
obrada podataka
Geoinformatika podrka kod obrade podataka mjerenja na zadanom
predloku mjerenja
Geoinformatika podrka kod obrade podataka mjerenja na
prikupljenom setu mjerenih podataka u predmetu Geodetska izmjera
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.

18
nastavnike: Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


19

Naziv predmeta: Metrologija

Cilj i zadae:
Razumijevanje osnovnih pojmova o mjerenjima, mjernim jedinicama i
standardizaciji pri mjerenjima

Naziv predmeta: Metrologija

Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u 1.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Opisati osnove mjerenja
2. Razlikovati mjerne sustave i odgovarajue sustave u SI
sustavu
3. Razlikovati mjerne sustave i odgovarajue sustave izvan SI
sustava
4. Opisati osnove geodetskih mjerenja
5. Analizirati geodetska mjerenja
Opisati postupak normizacije
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Osnove mjerenja
Metroloka osnova mjerenja
Osnove geodetskih mjerenja
Povijest geodetskih mjerenja
Mjerni sustavi
Jedinice u SI sustavu
Jedinice izvan SI sustava
Sustavi i jedinice za mjerenje duljine
Sustavi i jedinice za mjerenje kutova
Sustavi i jedinice za mjerenje povrine
Metoda mjerenja
Norma i normizacija
Osnove teorije mjerenja
Mjerna veliina i mjerni rezultat
Tonost i preciznost mjerenja
Pogreka mjerenja i odstupanje
Mjerna nesigurnost
Iskazivanje mjernog rezultata
Provjera i
ispitivanje
Etaloni
Provjera i ispitivanje mjernih ureaja
Provjera i ispitivanje instrumenata
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).

20
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


21

Naziv predmeta: Osnove geoinformatike

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjenjivanje osnovnih naela rada programske i
strojne potpore geoinformacijskim sustavima

Naziv predmeta: Osnove geoinformatike

Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u 1.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti matematiko fizikalne osnove rada raunala
2. Objasniti funkciju namjenu strojne i programske opreme
3. Koristiti uredske aplikacije
4. Koristiti raunalne mree
5. Primijeniti programski jezik za rjeavanje jednostavnih
zadataka (iz geodetske struke)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Povijesni razvoj
raunala
Povijest naprava za raunanje
Povijest elektronikih raunala
Matematiko-
fizikalne osnove
rada raunala
Brojevni sustavi
Mjerne jedinice za koliinu memorije
Kodiranje
Logike izjave i logiki operatori
Strojna oprema
Podjela i namjena strojne opreme
Ulazne jedinice
Izlazne jedinice
Ulazno-izlazne jedinice
Vanjske memorije
Jedinice posebne namjene
Ergonomija
Programska
oprema
Podjela programske opreme
Sustavska programska oprema
Korisnika programska oprema
Zatita autorskih prava
Obrada teksta
Uvod u obradu teksta
Oblikovanje teksta
Rad s tablicama
Ispis dokumenta
Dodatna oblikovanja

22
Dodatne mogunosti i alati
Raunalne mree
Mree
Mreni protokoli
Tehnologija mree
Internet
Usluge i servisi
Sigurnost na Internetu
Prezentacije
Izrada prezentacije
Ureivanje prezentacija
Animacije
Izvoenje prezentacije
Programiranje
Programski jezici
Algoritam
Dijagram toka
Kodiranje
Varijable
Operatori
Slijed
Grananje
Petlje
Dokumentacija
Napomena
Nastavni se proces 70% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 30% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
M. Roi: Geoinformatika II, Geodetski fakultet, 2004.
Dario Suanj: PC raunala iznutra i izvana, BUG, 2002.
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


23

Naziv predmeta: Geoinformatika

Cilj i zadae:
stjecanje informatikih kompetencija do razine rjeavanja strukovnih
problema primjenom geoinformatike tehnologije. Znanje steeno u
ovom predmetu uenici trebaju primjenjivati pri izradi praktinih
zadataka u okviru drugih predmeta.

Naziv predmeta: Geoinformatika

Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti funkciju namjenu strojne i programske opreme
2. Koristiti uredske aplikacije
3. Koristiti raunalne mree
4. Objasniti osnovne pojmove vezane uz baze podataka
5. Objasniti pojam i znaaj baza podataka u geodetskoj struci
6. Primijeniti filtriranje podataka
7. Primijeniti sortiranje podataka
8. Stvoriti izvjea
9. Stvoriti upit (SQL)
10. Nainiti sigurnosnu kopiju podataka
11. Primijeniti CAD okruenje za obradu geodetskih podataka
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Proraunske
tablice
Uvod u proraunske tablice
Prilagoavanje tablice
Rad s radnim listovima
Vrste podataka i njihovo oblikovanje
Raunanje u tablicama
Grafikoni
Razvrstavanje podataka
Priprema za ispis i ispis
Baze podataka
Uloga baze podataka u slubenim evidencijama
Sustav za upravljanje bazom podataka
Dizajn baze
Tablice (Tables)
Upiti (Queries)
Maske (Forms)
Izvjetaji (Reports)
Stranice (Pages)
Makro naredbe (Macros)
Moduli (Modules)
Upitni jezici
Osnovni pojmovi SQL-a

24
(SQL)
Sigurnost baze
podataka
Autorizacija pristupa podacima
Izrada sigurnosnih kopija (strategije backupa)
Uvod u CAD Osnovni elementi crtea
Oblikovanje
vektorskih crtea
Zadavanje koordinata i granice crtea
Mjerne jedinice i mjerilo crtea
Slojevi objekata
Svojstva objekata
Uporaba ciljnika
Kreiranje teksta
Editiranje crtea
Izmicanje objekata
Mjerenje na crteu
Rad s blokovima
Kreiranje i rastavljanje blokova
Spremanje blokova (kao crtea)
Stvaranje datoteke sa simbolima
Koritenje datoteke sa simbolima
Rad s atributima
Kreiranje atributa
Editiranje atributa
Izrada blokova s atributima
Iscrtavanje
crtea
Veliina papira i mjerilo
Parametri pera
Ispis u datoteku
Razmjena podataka (DXF)
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
M. Roi: Geoinformatika II, Geodetski fakultet, 2004.
Sinia ivkovi: Access 2007, Algebra, 2008.
AutoCAD 2010 Autodesk official training Guide, Autodesk
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


25

Naziv predmeta: Geoinformacijski sustavi

Cilj i zadae:
stjecanje informatikih kompetencija do razine rjeavanja strukovnih
problema primjenom geoinformacijskih sustava. Znanje steeno u
ovom predmetu uenici trebaju primjenjivati pri izradi praktinih
zadataka u okviru drugih predmeta.

Naziv predmeta: Geoinformacijski sustavi

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti funkciju namjenu strojne i programske opreme
2. Koristiti raunalne mree
3. Primijeniti CAD okruenje za obradu geodetskih podataka
4. Objasniti osnovne primjene GIS
5. Primijeniti GIS okruenje za obradu geodetskih podataka
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Uvod u GIS
Povijesni razvoj GIS
Uloga geodetske struke u GIS-u
Osnovni elementi GIS (kao IS)
Specifina strojna i programska oprema
Modeli podataka
u GIS-u
Rasterski model
Vektorski model
Koordinatni sustavi i kartografske projekcije
Analogno
digitalna
konverzija
Skeniranje
Rad s rasterskim podlogama
Obrezivanje i spremanje rasterske podloge
Geokodiranje
Vektorizacija
ienje crtea
Primjena GIS-a
Topologija
Povezivanje s bazama podataka
Analiza prostornih podataka
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo

26
Literatura
Literatura za
nastavnike:
M. Roi: Geoinformatika II, Geodetski fakultet, 2004.
M. Roi: Digitalni katastar, Geodetski fakultet, 2005.
Zdravko Gali: Geoprostorne baze podataka, Tehnika knjiga, 2006.
AutoCAD 2010 Autodesk official training Guide, Autodesk
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


27

Naziv predmeta: Prostorni informacijski sustavi

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjenjivanje osnovnih naela rada programske i
strojne potpore prostornih informacijskih sustava.

Naziv predmeta: Prostorni informacijski sustavi

etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnovne pojmove vezane uz PIS
2. Objasniti ulogu geodetske struke u PIS
3. Povezati atributne i grafike podatke
4. Primijeniti skeniranje kao nain prikupljanja podataka
5. Primijeniti vektorizaciju kao nain prikupljanja podataka
6. Primijeniti fotogrametriju kao nain prikupljanja podataka
7. Primijeniti daljinsko pronicanje kao nain prikupljanja podataka
8. Izraditi jednostavnije oblike topologije
9. Izraditi tematske karte
10. Prikazati podatke geodetske izmjere u obliku multimedijalnih
prikaza
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Uvod u PIS
Povijesni razvoj PIS-a
Uloga geodetske struke u PIS-u
Specifina strojna i programska oprema
Prostorni objekti i njihova svojstva
Tehnoloki
postupci
prikupljanja
podataka
Skeniranje kao nain prikupljanja podataka
Vektorizacija kao nain prikupljanja podataka
Fotogrametrija kao nain prikupljanja podataka
Daljinsko pronicanje kao nain prikupljanja podataka
Topologija
Kreiranje topologije
Topoloka obrada podataka (prema modelu podataka CROTIS)
Primjena i
odravanje PIS-a
Prostorni upiti
Analiza prostornih podataka
Izrada tematskih karata
Vizualizacija prostornih podataka
Izrada digitalnog modela reljefa
Auriranje podataka
Standardizacija i
razmjena
prostornih
podataka
Primjena razmjenskih formata
Pravni aspekti standardizacije i razmjene
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe

28
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
M. Roi: Geoinformatika II, Geodetski fakultet, 2004.
M. Roi: Digitalni katastar, Geodetski fakultet, 2005.
M. Roi: Podrka upravljanju prostorom, Geodetski fakultet, 2004.
M. Roi: Komunalni informacijski sustavi, Geodetski fakultet, 2005.
Zdravko Gali: Geoprostorne baze podataka, Tehnika knjiga, 2006.
AutoCAD 2010 Autodesk official training Guide, Autodesk
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


29

Naziv predmeta: Fotografija

Cilj i zadae:
Razumijevanje osnovnih naela nastanka fotografije i njene primjene
u geodetskoj izmjeri.

Naziv predmeta: Fotografija

Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u 1.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnove fotogrametrije
2. Objasniti postupak nastanka fotografije
3. Opisati kamere i druge sustave za snimanje
4. Interpretirati proizvode fotogrametrijske izmjere
5. Koristiti raunalne mree
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Fotografija u
fotogrametriji
Definicija fotografije
Povijest fotografije
Definicija i podjela fotogrametrije
Uloga fotografije u fotogrametriji
Osnovni tehniki
pojmovi
Kamera i oko
Svjetlo i boje
Objektivi
Blenda (f-broj) i dubinska otrina
Zatvara i ekspozicija
Senzori i rezolucija
Histogram
Formati zapisa i kompresija podataka (RAW,TIFF, JPEG)
Oprema
Tipovi fotoaparata
Mediji za pohranu fotografija
Svjetlomjer
Bljeskalice
Baterije
Metapodaci
EXIF
IPTC

Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-

30
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Grupa autora: Digitalna fotografija i osnove obrade Adobe Photoshop,
Algebra, Zagreb, 2008.
Ang, .: Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2003
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


31

Naziv predmeta:
Fotogrametrija
Cilj i zadae:
Razumijevanje osnovnih naela fotogrametrije i njene primjene u
geodetskoj izmjeri.

Naziv predmeta: Fotogrametrija

Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Opisati terestriku fotogrametrijsku izmjeru
2. Opisati aerofotogrametrijsku izmjeru
3. Interpretirati proizvode fotogrametrijske izmjere
4. Objasniti osnovne principe predoavanja prikupljenih podataka
(analogno i digitalno, alfanumeriki, grafiki, multimedijalno)
5. Odabrati geoinformatiku podrku za predoavanje prikupljenih
podataka
6. Objasniti funkciju i namjenu strojne i programske opreme
7. Koristiti raunalne mree
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Uvod u
fotogrametriju
Definicija i podjela fotogrametrije
Povijest fotogrametrije
Stereofotogrametrija (stereoskopsko promatranje)
Svjetlo i boja
Vidljiva, infracrvena i ultraljubiasta svjetlost
Filteri
Preslikavanje
Pogreke preslikavanja
Mjerilo preslikavanja
Koritenje jednog snimka
Projekcijsko sredite
Elementi snimke
Nutarnja orijentacija
Vanjska orijentacija
Stereopar
Baza snimanja
Relativna orijentacija
Apsolutna orijentacija
Restitucija
Aero-
fotogrametrija
Aerokamere
Snimanje iz zraka
Mjerilo snimanja
Uzduni i popreni preklop

32
Plan snimanja
Orijentacijske toke i apsolutna orijentacija
Plan leta
Snimanje i deifraa
Terestrika
fotogrametrija
Fototeodolit
Baza snimanja
Vrste snimaka
Proizvodi
Redresirani snimak
Ortofoto
Digitalni model terena
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


33

Naziv predmeta: Primijenjena geodezija

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena metoda izrade projekta, projektne
dokumentacije, geodetskog izmjera za potrebe prostornog ureenja,
projektiranja, izgradnje i odravanja projektiranog objekta. Uenici
stjeu praktina znanja koja su potrebna za realizaciju projekta,
odnosno izgradnju objekta.

Naziv predmeta: Primijenjena geodezija

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Ralaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
prostornog ureenja i projektiranja
2. Provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
izgradnje
3. Provesti osnovne postupke i metode iskolenja graevina
4. Provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
eksploatacije graevina
5. Ralaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
odravanja
6. Opisati/upotrijebiti geodetsku izmjeru za potrebe praenja
pomaka i deformacija
7. Odabrati prikladnu matematiku metodu obrade za specifini
set mjernih podataka
8. Objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih
mrea
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Znaaj i zadaci
primijenjene
geodezije
Zadaci primijenjene geodezije
Znaaj i primjena geodezije u gospodarstvu
Sudionici u izgradnji graevine
Geodetski radovi
u projektiranju
Projekt, dijelovi projekta
Faze i metode projektiranja
Geodetske podloge za projektiranje
Geodetski radovi u fazi projektiranja
Geodetska
osnova
Geodetska osnova za projektiranje
Geodetska osnova za izgradnju graevine
Geodetska osnova za praenje pomaka i deformacija
Horizontalno
iskolenje toke
Priprema podataka za iskolenje
Obiljeavanje iskolenih toaka
Metode iskolenja kuta
Metode iskolenja duljine
Metode iskolenja toke (ortogonalna, polarna, presjeka, RTK )
Metode iskolenja pravca
Visinska
Geodetska osnova za visinsko iskolenje graevine

34
iskolenja Priprema podataka za iskolenje
Iskolenje visine toke
Iskolenje pravca
Iskolenje ravnine
Prijenos visine
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Jankovi, M.: Inenjerska geodezija I , Inenjerska geodezija
II, Inenjerska geodezija III, Skripta Geodetskog fakulteta,
Zagreb, 2006
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

Naziv predmeta: Primijenjena geodezija
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:

1. Ralaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
prostornog ureenja i projektiranja
2. Provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
izgradnje
3. Provesti osnovne postupke i metode iskolenja graevina
4. Provesti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
eksploatacije graevina
5. Ralaniti osnovne postupke kod geodetske izmjere za potrebe
odravanja
6. Opisati/upotrijebiti geodetsku izmjeru za potrebe praenja
pomaka i deformacija
7. Odabrati prikladnu matematiku metodu obrade za specifini
set mjernih podataka
8. Objasniti osnovne pojmove i principe uspostave geodetskih
mrea
Razrada

35
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Horizontalni
elementi trase
Trasiranje
Elementi trase u horizontalnom smislu
Kruni luk
Prijelazne krivine
Stacionaa trase
Raunanje koordinata toaka trase
Iskolenje trase - poloajno
Sloene krivine i
oblici
Iskolenje sloenih krivina (S-krivina, serpentina)
Iskolenje krunice
Iskolenje elipse
Vertikalni
elementi trase
Uzduni profil
Niveleta
Popreni profili
Iskolenje poprenih profila
Izraun kubatura
Izraun kubature na osnovu visinskih razlika
Izraun kubature na osnovu profila
Izraun kubature na osnovu slojnica
Napomena
Nastavni se proces 30% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 70% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Jankovi, M.: Inenjerska geodezija I , Inenjerska geodezija
II, Inenjerska geodezija III, Skripta Geodetskog fakulteta,
Zagreb, 2006
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


36

Naziv predmeta: Katastar

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjenjivanje svih vrsta evidencija pri izdavanju
slubenih podataka katastra i zemljine knjige, zakonskih i
podzakonskih akata u postupku evidentiranja, katastarske, zemljino
knjine evidencije i katastra nekretnina u Republici Hrvatskoj.
Razumijevanje sadraja elaborata za odravanje katastarskog
operata i Zemljine knjige te njihova izrada i predoavanje.

Naziv predmeta: Katastar

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Interpretirati zakonsku regulativu vezanu uz katastarski i
zemljino-knjini sustav
2. Ralaniti katastarsku izmjeru u svrhu uspostave katastarskih i
zemljino-knjinih evidencija
3. Ralaniti geoinformatike postupke u svrhu uspostave
katastarskih i zemljino-knjinih evidencija
4. Primijeniti katastarsku izmjeru u svrhu odravanja katastarskih
i zemljino-knjinih evidencija
5. Primijeniti geoinformatike postupke u svrhu odravanja
katastarskih i zemljino-knjinih evidencija
6. Primijeniti geodetske postupke pri izdavanju podataka iz
slubenih evidencija
7. Koristiti uredske aplikacije
8. Koristiti raunalne mree
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Katastarski
sustav u RH
Povijest katastra
Vrste katastarskih sustava
Povijest katastra u RH
Organizacija katastarskog sustava u RH
Zakoni i propisi
Zakoni vezani uz dravnu izmjeru i katastar nekretnina
Zakoni vezani uz vlasnitvo i Zemljinu knjigu
Propisi vezani uz katastar nekretnina i zemljinu knjigu
Katastar
zemljita
Razvoj i uspostava katastra zemljita
Osnovni pojmovi katastra zemljita
Katastarska izmjera katastra zemljita
Tehnika reambulacija
Katastarski operat katastra zemljita
Katastar
nekretnina
Razvoj i uspostava katastra nekretnina
Osnovni pojmovi katastra nekretnina
Katastarska
izmjera
Metode katastarske izmjere
Postupak katastarske izmjere
Tehnika reambulacija

37
Katastarski
operat
Sadraj katastarskog operata
Uspostava katastarskog operata
Odravanje katastarskog operata
Zemljina knjiga
Osnovna naela zemljine knjige
Sadraj zemljine knjige
Upis prava u zemljinu knjigu
Povezanost katastra i zemljine knjige
Katastar vodova
Osnovni pojmovi katastra vodova
Geodetski i geoinformatiki postupci kod uspostave i odravanja
katastra vodova
Elaborat katastra vodova
Pogonski katastri
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz Katastar i zemljinu knjigu
Roi M., Fanton I., Medi V.: Katastar zemljita i zemljina
knjiga, Skripta Geodetskog fakulteta, Zagreb, 1999.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


38

Naziv predmeta: Katastar
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Identificirati zakonsku regulativu vezanu uz katastarski i
zemljino-knjini sustav
2. Primijeniti katastarsku izmjeru u svrhu odravanja
katastarskih i zemljino-knjinih evidencija
3. Primijeniti geoinformatike postupke u svrhu odravanja
katastarskih i zemljino-knjinih evidencija
4. Objasniti ureenje prostora putem prostornog planiranja
5. Primijeniti geodetske postupke pri izdavanju podataka iz
slubenih evidencija
6. Primijeniti geoinformatike postupke pri izdavanju
podataka iz slubenih evidencija
7. Objasniti funkciju namjenu strojne i programske opreme
8. Koristiti uredske aplikacije
9. Koristiti raunalne mree
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Zakoni i propisi
Zakoni i propisi vezani uz odravanja katastarskog operata
Zakoni i propisi vezani uz rad javnopravnih tijela
Odravanje
katastarskog
operata
Postupak odravanja katastarskog operata
Povezanost podataka katastarskog operata s zemljinom knjigom
Izrada
geodetskog
elaborata
odravanja
katastra
Prikupljanje podataka za geodetski elaborat
Obrada podataka geodetskog elaborata
Predoavanje podataka geodetskog elaborata
Rad katastarskih
ureda
Organizacija katastarskih ureda
Postupanje s elaboratima
Izdavanje podataka
Ureenje
zemljita
Prostorni planovi i urbanizam
Komasacija
Eksproprijacija
Urbana komasacija
Arondacije
Melioracije
Izrada
parcelacijskog
elaborata
odravanja
katastra
Prikupljanje podataka za parcelacijski elaborat
Obrada podataka parcelacijskog elaborata
Predoavanje podataka parcelacijskog elaborata
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s

39
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz Katastar i zemljinu knjigu
Roi M., Fanton I., Medi V.: Katastar zemljita i zemljina
knjiga, Skripta Geodetskog fakulteta, Zagreb, 1999.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


40

Naziv predmeta: Geodetska grafika

Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena osnovnih principa grafikog predoavanja
podataka u geodetskoj struci

Naziv predmeta: Geodetska grafika

Prvi razred
Kroz ovaj
predmet u 1.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Razlikovati osnovne geometrijske elemente
2. Opisati vrste projekcija
3. Razlikovati razne kartografske prikaze
4. Koristiti kartografske znakove u grafikim prikazima
5. Usporediti prikaz kartografskih znakova na kartama razliitih
mjerila
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Osnovni pojmovi
Podloge za crtanje
Crtai pribor
Osnovni grafiki
objekti
Toke
Linije
Slova i brojevi
Sloeni objekti
Kartografski
znakovi
Standardi za prikaz topografskih znakova
Posebni znakovi (rafure, izohipse)
Program izabrani kartografski znakovi
Izvadci iz
planova i karata
Detalj plana
Kopija plana
Kopija karte
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz predoavanje prostornih podataka
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

41

Naziv predmeta: Nacrtna geometrija

Cilj i zadae:
Razumijevanje osnova nacrtne geometrije i njene primjene u
geodetskoj izmjeri.

Naziv predmeta: Nacrtna geometrija

Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Razlikovati osnovne geometrijske elemente
2. Opisati vrste projekcija
3. Odabrati nain predoavanja prikupljenih podataka u skladu s
zahtjevima radnog zadatka ( mjerilo, format zapisa)
4. Koristiti odgovarajue metode zatite podataka (zakonom
propisani naini postupanja, pravo pristupa informacijama,
pravo na informacije, arhiviranje)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Kotirana
projekcija
Projiciranje
Duina (prava veliina duine i trokuta) 1. program
Likovi (paralelni i okomiti na )
Pravac (pravac, dva pravca u meusobnom poloaju)
Ravnina (zadavanje ravnine, kut pruanja ravnine, dvije ravnine u
meusobnom poloaju)
Presijeci i odreivanje vidljivosti - 2. program
Topografske plohe
Usjene i nasipne ravnine
Projektiranje horizontalnog platoa na padini
Horizontalna cesta na padini (popreni profili) 3. program
Cesta u nagibu (popreni profili)
Mongeova
projekcija
Toka
Duina
Likovi (paralelogram, etverokut) 4. program
Pravac (pravac, dva pravca u meusobnom poloaju)
Ravnina (zadavanje ravnine, sutranice, priklonice, prikloni kut
ravnine, likovi u ravnini, rotacija)
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo

42
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Sliepevi, A., Szirovicza, V.: Nacrtna geometrija I&II,
Element, Zagreb
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


43

Naziv predmeta: Opa kartografija

Cilj i zadae: Razumijevanje osnovnih pojmova iz kartografije.

Naziv predmeta: Opa kartografija

Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnovne pojmove kartografije
2. Identificirati osnovne dijelove karte
3. Razlikovati razne kartografske prikaze
4. Usporediti prikaz kartografskih znakova na kartama razliitih
mjerila
5. Opisati kartografsku generalizaciju
6. Navesti metode uporabe karata
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Uvod u
kartografiju
Definicija i zadaci kartografije
Povijesni pregled kartografije u svijetu i u RH
Podjela kartografije
Vrste
kartografskih
prikaza
Objekti prikazivanja
Vrste i svojstva karata
Kartama srodni prikazi
Topografske
karte
Propisi koji definiraju slubenu kartografiju u RH
Osnovne i izvedene karte
Pregled topografskih karata RH
HOK
Tijek izrade karte
Topografska izmjera
Izbor mjerila
Generalizacija
Primjena kartografskih znakova
Tisak ili digitalni prikaz
DOF Osnovni pojmovi DOF-a
Napomena
Nastavni se proces 75% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 25% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za Franula, N.: Digitalna kartografija. 3. dopunjeno izdanje,

44
nastavnike: Sveuilite u Zagrebu Geodetski fakultet, Zagreb, 2001.
Franula, N.: Kartografske projekcije, Geodetski fakultet
Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2000.
Franula, N.: Kartografska generalizacija, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, 1997.
Lovri, P.: Opa kartografija, Zagreb, 1988.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


45

Naziv predmeta: Geodetski planovi

Cilj i zadae:
Primjenjivanje predoavanja podataka prikupljenih geodetskim
metodama u obliku geodetskih planova i karata uz standardne naine
predoavanja.

Naziv predmeta: Geodetski planovi

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Opisati postupke izrade geodetskih planova
2. Interpretirati podatke geodetske izmjere u svrhu izrade
planova
3. Primijeniti instrumente i pribor za izradu geodetskih planova
4. Primijeniti geoinformatiku podrku za izradu geodetskih
planova
5. Objasniti osnovne principe predoavanja prikupljenih podataka
(analogno i digitalno, alfanumeriki, grafiki, multimedijalno)
6. Odabrati geoinformatiku podrku za predoavanje prikupljenih
podataka
7. Odabrati nain predoavanja prikupljenih podataka u skladu s
zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)
8. Koristiti odgovarajue metode zatite podataka (zakonom
propisani naini postupanja, pravo pristupa informacijama,
pravo na informacije, arhiviranje)
9. Opisati propisane standarde prilikom predoavanja podataka
(korisni prostor, opis lista, kartografski znakovi,
trigonometrijski obrazac, elementi elaborata, kopija
katastarskog plana)
10. Koristiti standarde za razmjenu podataka (DXF, XML, ASCII)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Vrste, namjena i
mjerila planova
Vrste planova i njihova primjena
Materijali za izradu planova
Osnovni elementi plana
Projekcijski
sustavi u rh
Povijesni projekcijski sustavi
Stari projekcijski sustav do 1.1.2010.
Novi projekcijski sustav od 1.1.2010.
Ureaji i pribor
za izradu planova
Ureaji i pribor za kartiranje
Ureaji i pribor za odreivanje povrina
Izrada korisnog
prostora plana
Sprave i pribor za izradu korisnog prostora
Naini izrade korisnog prostora
Postupak izrade korisnog prostora
Izrada skice
geodetske
osnove
Izrada skice geodetske osnove priborom za kartiranje detalja
Izrada skice geodetske osnove geoinformatikom podrkom
Izrada
geodetskog plana
Izrada geodetskog plana priborom za kartiranje detalja
Izrada geodetskog plana geoinformatikom podrkom

46
ortogonalnom
metodom
Izrada
geodetskog plana
polarnom
metodom
Izrada geodetskog plana priborom za kartiranje detalja
Izrada geodetskog plana geoinformatikom podrkom
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz predoavanje prostornih podataka
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


47

Naziv predmeta: Geodetski planovi
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Opisati postupke izrade geodetskih planova
2. Interpretirati podatke geodetske izmjere u svrhu izrade
planova
3. Primijeniti instrumente i pribor za izradu geodetskih planova
4. Primijeniti geoinformatiku podrku za izradu geodetskih
planova
5. Objasniti osnovne principe predoavanja prikupljenih podataka
(analogno i digitalno, alfanumeriki, grafiki, multimedijalno)
6. Odabrati geoinformatiku podrku za predoavanje prikupljenih
podataka
7. Odabrati nain predoavanja prikupljenih podataka u skladu s
zahtjevima radnog zadatka (mjerilo, format zapisa)
8. Koristiti odgovarajue metode zatite podataka (zakonom
propisani naini postupanja, pravo pristupa informacijama,
pravo na informacije, arhiviranje)
9. Opisati propisane standarde prilikom predoavanja podataka
(korisni prostor, opis lista, kartografski znakovi,
trigonometrijski obrazac, elementi elaborata, kopija
katastarskog plana)
10. Koristiti standarde za razmjenu podataka (DXF, XML, ASCII)
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Topografija na
geodetskim
planovima
Osnove topografije
Reljef
Slojnice
Upotreba kartografskih znakova na geodetskim planovima
Izrada situacijsko
visinskog plana
Izrada situacijsko-visinskog plana geoinformatikom podrkom na
temelju kolskog primjera
Izrada situacijsko-visinskog plana geoinformatikom podrkom na
temelju podataka prikupljenih na predmetu Geodetska izmjera
Digitalni
katastarski plan
Osnovno o digitalnom katastarskom planu
Struktura podataka digitalnog katastarskog plana
Baza podataka digitalnog katastarskog plana
Izrada digitalnog
katastarskog
plana
Izrada digitalnog katastarskog plana geoinformatikom podrkom
na temelju kolskog primjera
Izrada digitalnog katastarskog plana geoinformatikom podrkom
na temelju podataka prikupljenih na predmetu Geodetska izmjera
Obraun povrina
Osnovni postupci obrauna povrina
Obraun povrina na izraenim planovima tijekom kolske godine
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom

48
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz predoavanje prostornih podataka
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.

1.2.1.2. Izborni strukovni predmeti

Naziv predmeta: Geodezija u zatiti okolia
Cilj i zadae:
Razumijevanje primjene geodezije u zatiti okolia i zatiti kulturne
batine te upotrebe lasera u geodeziji

Naziv predmeta: Geodezija u zatiti okolia

Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti ulogu geodezije i geoinformatike u zatiti okolia
2. Objasniti ulogu geodezije i geoinformatike u zatiti kulturne
batine
3. Objasniti ulogu geodezije u hidrologiji
4. Objasniti princip rada i tipove laserskih ureaja u geodetskim
instrumentima
5. Objasniti primjenu laserskih ureaja u geodeziji
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Zatita okolIa

Ekoloka kriza kao moralni problem
Ekosustavi i odrivi razvoj
Zakonodavstvo zatite okolia
Nacionalni parkovi i parkovi prirode
Uloga geodezije i geoinformatike u zatiti okolia
Katastar zagaivaa
Kulturna batina
Kulturna batina, pojam, podruje i definicija
Spomenika batina
Graditeljska batina
Uloga geodezije i geoinformatike u zatiti kulturne batine
Hidrologija
Hidrologija, pojam, podruje, definicija
Upravljanje vodnim resursima
Zatita voda od zagaenja
Zatita od tetnog djelovanja voda
Uloga geodezije i geoinformatike u zatiti voda
Laseri u geodeziji
Laser, pojam, podruje i definicija
Lasersko mjerenje duljina
Runi laserski daljinomjer
Laserski visak
Rotacijski laserski niveliri
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe

50
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).

Nastavni proces izvodi se preteno kao mentorska nastava tijekom
koje uenici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne
istraivake radove u podruju zatite okolia.
Praktini rad u obliku izrade seminara i prezentacije slui za
povezivanje usvojenih sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom
primjenom.

E-learning
Sadraj je pogodan za realizaciju putem elektronikog uenja (e-
uenje ili e-learning). Sve ustanove treba poticati na primjenu e-
uenja jer je to metoda koja se ve koristi na veini visokokolskih
ustanova na kojima e nai uenici eventualno nastaviti kolovanje.
Oni koji ne nastave kolovanje koristit e e-uenje u procesima
cjeloivotnog uenja, odnosno usavravanja u struci jer su se metode
e-uenja pokazale kao vrlo uinkovite u obrazovanju odraslih
(polaznici sami biraju kada e i kako pristupiti e-uenju budui da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Zakoni i propisi vezani uz zatitu okolia
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


51

Naziv predmeta: Precizna geodetska mjerenja
Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena sloenijih geodetskih instrumenata i metoda
mjerenja

Naziv predmeta: Precizna geodetska mjerenja

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Provesti izmjeru visinskih razlika preciznim nivelmanom
2. Primijeniti runi GPS ureaj u auriranju sadraja karte
3. Objasniti primjenu prostornog skenera u geodeziji
4. Objasniti postupak kalibracije geodetskih instrumenata i
pribora
5. Provesti kontrolu vertikalnosti objekta
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Precizni nivelman
Instrumenti za precizni nivelman
Metoda rada preciznog nivelmana
Izmjera visinskih razlika preciznim nivelmanom (elaborat)
Runi GPS
ureaji
Vrste i opis runih GPS ureaja
Princip rada runih GPS ureaja
Auriranje zadane karte primjenom runog GPS ureaja (elaborat)
Skeneri u
geodeziji
Princip rada prostornog skenera
Primjena laserskog skeniranja u geodeziji
Terestriko skeniranje
Prikupljanje podataka prostornim skenerom
Obrada mjerenja
Kalibracija
Osnovni pojmovi o kalibraciji
Postupci pri kalibraciji geodetskih instrumenata i pribora
Kompariranje mjernog pribora
Kalibracija geodetskih instrumenata i pribora
Analiza izmjerenih podataka dobivenih kalibracijom
Vertikalnost
objekta
Geometrijska karakteristika objekta vertikalnost
Metode i priprema za praenje vertikalnosti objekta
Praenje vertikalnosti objekta
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).

52
Nastavni proces izvodi se preteno kao mentorska nastava tijekom
koje uenici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne
istraivake radove u podruju preciznih geodetskih mjerenja.
Praktini rad u obliku elaborata slui za povezivanje usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.

E-learning
Sadraj je pogodan za realizaciju putem elektronikog uenja (e-
uenje ili e-learning). Sve ustanove treba poticati na primjenu e-
uenja jer je to metoda koja se ve koristi na veini visokokolskih
ustanova na kojima e nai uenici eventualno nastaviti kolovanje.
Oni koji ne nastave kolovanje koristit e e-uenje u procesima
cjeloivotnog uenja, odnosno usavravanja u struci jer su se metode
e-uenja pokazale kao vrlo uinkovite u obrazovanju odraslih
(polaznici sami biraju kada e i kako pristupiti e-uenju budui da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


53

Naziv predmeta: Izabrana podruja iz geodetskih mjerenja
Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena sloenijih geodetskih instrumenata i metoda
mjerenja

Naziv predmeta: Izabrana podruja iz geodetskih mjerenja

etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Opisati geodetske radove u urbanizmu i prostornom planiranju
2. Objasniti primjenu blizu predmetne fotogrametrije
3. Provesti geodetska mjerenja kod uspostave geodetskih mrea
statikom metodom satelitskog pozicioniranja
4. Ralaniti geodetske radove u izgradnji sloenih objekata
5. Objasniti geodetsku izmjeru kod praenja pomaka i
deformacija
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Geodetski radovi
u prostornom
planiranju
Prostorno planiranje razine, proces i sustavi
Strategija, program i dokumenti prostornog planiranja
Geodetski radovi u urbanizmu i prostornom planiranju
Blizopredmetna
fotogrametrija
Pregled metoda i mogunosti
Instrumentarij za snimanje
Problemi kalibracije amaterskih kamera
Primjena u:
Arheologiji
Graditeljskom naslijeu
Medicini
Prometu
Strojarstvu
Uspostava
geodetskih
mrea
Projekt GPS mree oblik, metoda izmjere i plan izmjere
Izvedba mree rekognosciranje, stabilizacija, izmjera statikom
metodom
Obrada i predoavanje podataka
Geodetski radovi
u izgradnji
sloenih objekata
Specifini geodetski radovi u izgradnji sloenih objekata (mostova,
brana )
Geodetske osnove posebnih namjena
Izmjera pomaka i
deformacija
Pomaci i deformacija vrste i karakteristike
Geodetske mree za odreivanje pomaka i deformacija
Metode i instrumenti za mjerenje pomaka i deformacija
Obiljeavanje toaka za praenje pomaka i deformacija
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe

54
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).

Nastavni proces izvodi se preteno kao mentorska nastava tijekom
koje uenici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne
istraivake radove u podrujima koja su obuhvaena nastavnim
cjelinama.
Praktini rad u obliku elaborata slui za povezivanje usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.

E-learning
Sadraj je pogodan za realizaciju putem elektronikog uenja (e-
uenje ili e-learning). Sve ustanove treba poticati na primjenu e-
uenja jer je to metoda koja se ve koristi na veini visokokolskih
ustanova na kojima e nai uenici eventualno nastaviti kolovanje.
Oni koji ne nastave kolovanje koristit e e-uenje u procesima
cjeloivotnog uenja, odnosno usavravanja u struci jer su se metode
e-uenja pokazale kao vrlo uinkovite u obrazovanju odraslih
(polaznici sami biraju kada e i kako pristupiti e-uenju budui da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Beni, D., Solari, N.: Mjerni instrumenti i sustavi u geodeziji i
geoinformatici, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Roi, N.: Raunska obrada geodetskih mjerenja, Sveuilite u
Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb, 2007.
Pribievi, Pomorska geodezija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2005.
Pribievi B., Medak, D.: Geodezija u graevinarstvu, V.B.Z.
d.o.o., Zagreb, 2003.
Kapovi, Z.: Geodezija u niskogradnji, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 2010.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


55

Naziv predmeta: Programiranje
Cilj i zadae:
Primjenjivanje algoritamskog naina rjeavanja problema u
geodetskoj struci

Naziv predmeta: Programiranje

Drugi razred
Kroz ovaj
predmet u 2.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Primijeniti algoritamski nain rjeavanja problema u
geodetskoj struci
2. Nabrojiti razlikovati i usporediti vrste programskih jezika
3. Nacrtati dijagram tijeka za jednostavnije probleme iz
geodetske struke
4. Rijeiti jednostavnije probleme iz geodetske struke primjenom
konkretnog programskog jezika
5. Napisati dokumentaciju za odreeno programsko rjeenje
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
O programiranju
Povijest programiranja
Faze razvoja programa
Programski jezici
Podjela programskih jezika
Odabir programskog jezika
Algoritmi
Pojam algoritma
Dijagram toka
Simboli dijagrama toka
Kodiranje
Pseudokod
Varijable
Operatori
Slijed
Grananje
Petlje
Kompajliranje
Testiranje
Izrada
dokumentacije
Korisnika dokumentacija
Programerska dokumentacija
Napomena
Nastavni se proces 50% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 50% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).

56
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Michael Dawson PYTHON - uvod u programiranje, MIKRO KNJIGA,
Zagreb, 2010
Greg Perry Osnove programiranja Komjuter biblioteka 2009.
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.
































57
Naziv predmeta: Zemljino-knjine evidencije
Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena odravanja, koritenja i analize zemljino-
knjinih evidencija
Naziv predmeta: Zemljino-knjine evidencije
etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti glavne znaajke zemljino-knjinih evidencija
2. Razlikovati pojedine zemljino-knjine evidencije
3. Primijeniti zakonske procedure kod uspostave zemljino-
knjinih evidencija
4. Interpretirati pojedinu zemljino-knjinu evidenciju (bazu)
prostornih podataka
5. Upotrijebiti zemljino-knjine evidencije (bazu) prostornih
podataka
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Pregled
zemljino-knjine
evidencije u RH
Povijesni razvoj i pregled zemljino-knjinih evidencija u svijetu
Povijesni razvoj i pregled zemljino-knjinih evidencija u RH
Zakoni i propisi
Zakoni vezani uz osnivanje, odravanje i obnovu zemljino-
knjinih evidencija u RH
Propisi vezani uz osnivanje, odravanje i obnovu zemljino-
knjinih evidencija u RH
Rad katastarskih ureda i zemljino-knjinih odjela
Ureenje
zemljita
Prostorno planiranje i urbanizam
Komasacija
Urbana komasacija
Zemljina knjiga
Osnovna naela zemljine knjige
Sadraj zemljine knjige
Uspostava, odravanje i obnova zemljine knjige
Identifikacija
Zajedniki
informacijski
sustav (zis)
Uvoenje ZIS-a
Funkcionalnost ZIS-a
Rad s ZIS-om
Izrada
geodetskog
elaborata za
zemljino-knjine
evidencije
Prikupljanje podataka za izradu geodetskog elaborata
Obrada podataka geodetskog elaborata
Predoavanje podataka geodetskog elaborata
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Nastavni proces izvodi se preteno kao mentorska nastava tijekom
koje uenici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne
istraivake radove u podruju zakonske i podzakonske osnove

59
Zemljino knjinih evidencija.
Praktini rad u obliku izrade elaborata slui za povezivanje usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
E-learning
Sadraj je pogodan za realizaciju putem elektronikog uenja (e-
uenje ili e-learning). Sve ustanove treba poticati na primjenu e-
uenja jer je to metoda koja se ve koristi na veini visokokolskih
ustanova na kojima e nai uenici eventualno nastaviti kolovanje.
Oni koji ne nastave kolovanje koristit e e-uenje u procesima
cjeloivotnog uenja, odnosno usavravanja u struci jer su se metode
e-uenja pokazale kao vrlo uinkovite u obrazovanju odraslih
(polaznici sami biraju kada e i kako pristupiti e-uenju budui da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz zemljino-knjine evidencije
Roi M., Fanton I., Medi V.: Katastar zemljita i zemljina
knjiga, Skripta Geodetskog fakulteta, Zagreb, 1999.
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Ostali izvori s Interneta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


60

Naziv predmeta: Geoinformacijska infrastruktura
Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjena prikupljanja, obrade, distribucije i koritenje
prostornih podataka

Naziv predmeta: Geoinformacijska infrastruktura

etvrti razred
Kroz ovaj
predmet u 4.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnove Nacionalne infrastrukture prostornih podataka
(NIPP)
2. Objasniti osnove INSPIRE direktive
3. Objasniti glavne znaajke komunalnih informacijskih sustava
4. Razlikovati pojedine komunalne informacijske sustave
5. Primijeniti zakonske procedure kod uspostave, odravanja i
primjene komunalnih informacijskih sustava
6. Interpretirati komunalni informacijski sustav
7. Upotrijebiti komunalni informacijski sustav
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Prostorni podaci
Opisni podaci
Razmjena podataka
Koritenje podataka
Standardi i norme
Zakoni i propisi
Nacionalna
infrastruktura
prostornih
podataka (nipp)
Osnove NIPP-a
Ciljevi NIPP-a
Podaci NIPP-a
Subjekti NIPP-a
GeoPortal
INSPIRE direktiva (Osnovna naela, komponente)
Komunalni
informacijski
sustavi
Pregled komunalnih informacijskih sustava
Osnovne komponente KIS-a
Struktura podataka KIS-a
Uspostava KIS-a
Odravanje KIS-a
Upotreba KIS-a
Izmjera za
komunalne
informacijske
sustave
Metode izmjere za uspostavu i odravanje KIS-a
Geodetska izmjera za uspostavu i odravanje KIS-a
Geoinformatika podrka za uspostavu i odravanje KIS-a
Izrada elaborata
za komunalne
informacijske
Prikupljanje podataka za KIS
Obrada podataka KIS-a

61
sustave Predoavanje podataka KIS-a
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Nastavni proces izvodi se preteno kao mentorska nastava tijekom
koje uenici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne
istraivake radove u podruju zakonske i podzakonske osnove NIPP.
Praktini rad u obliku izrade elaborata slui za povezivanje usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
E-learning
Sadraj je pogodan za realizaciju putem elektronikog uenja (e-
uenje ili e-learning). Sve ustanove treba poticati na primjenu e-
uenja jer je to metoda koja se ve koristi na veini visokokolskih
ustanova na kojima e nai uenici eventualno nastaviti kolovanje.
Oni koji ne nastave kolovanje koristit e e-uenje u procesima
cjeloivotnog uenja, odnosno usavravanja u struci jer su se metode
e-uenja pokazale kao vrlo uinkovite u obrazovanju odraslih
(polaznici sami biraju kada e i kako pristupiti e-uenju budui da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Zakoni i propisi vezani uz prostorne podatke
Odobreni udbenici prema Katalogu Ministarstva znanosti,
obrazovanja i porta
Ostali izvori s Interneta
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


62

Naziv predmeta: Kartografija
Cilj i zadae:
Razumijevanje i primjenjivanje odravanja, koritenja i analize
tematskih i topografskih karata

Naziv predmeta: Kartografija

Trei razred
Kroz ovaj
predmet u 3.
razredu uenik
e stei sljedee
ishode uenja:
1. Objasniti osnovne postupke u kartografiji
2. Interpretirati topografsku kartu
3. Upotrijebiti topografsku kartu
4. Interpretirati tematsku kartu
5. Upotrijebiti tematsku kartu
Razrada
Nastavne cjeline Nastavni sadraji
Kartografija i
njeni zadaci
Povijesni pregled kartografije
Definicija i podjela kartografije
Karte i kartama
srodni prikazi
Vrste i podjela karata
Reljefi, atlasi, globusi, profili
Kartografske
projekcije
Preslikavanje Zemljine povrine na ravninu
Podjela projekcija
Slubene projekcije RH
Tijek izrade
kartografskog
prikaza
Objekti prikaza i njihova podjela
Imena objekata
Odabir kartografskog prikaza
Sastavni dijelovi
karte
Formati i oblici karte
Crta, podruje, signatura, boja
Kartografski znakovi
Topografska
karta
Postupak izrade topografske karte
Postupci odravanja topografske karte (program)
Tematska karta
Postupak izrade tematske karte
Postupci odravanja tematske karte (program)
Postupci
generalizacije
Izbor
Pojednostavljivanje
Saimanje
Poveavanje
Pomicanje
Pretvorba metode prikaza
Tisak
Tradicionalni tisak
Digitalni tisak
Digitalne karte Digitalna tehnologija u kartografiji

63
Izrada digitalne karte
Odravanje digitalne karte
Publiciranje digitalne karate
Suvremene karte
RH
HOK
DOF
DTK
Napomena
Nastavni se proces 25% vremena izvodi teorijski radi usvajanja
osnovnih temeljnih znanja radi zadovoljenja kriterija izvedbe
navedenih ishoda, a 75% slui povezivanju teorijskih spoznaja s
praktinom izvedbom. Dio sadraja se dodatno realizira kroz
projektnu nastavu i timski rad iji se rezultati prezentiraju u zadanom
obliku (elaborat, program, seminar, film, prezentacija, video-
isjeak...).
Nastavni proces izvodi se preteno kao mentorska nastava tijekom
koje uenici (pod mentorskim vodstvom nastavnika) rade samostalne
istraivake radove u podruju kartografije.
Praktini rad u obliku izrade programa slui za povezivanje usvojenih
sadraja s teorijskim spoznajama i praktinom primjenom.
E-learning
Sadraj je pogodan za realizaciju putem elektronikog uenja (e-
uenje ili e-learning). Sve ustanove treba poticati na primjenu e-
uenja jer je to metoda koja se ve koristi na veini visokokolskih
ustanova na kojima e nai uenici eventualno nastaviti kolovanje.
Oni koji ne nastave kolovanje koristit e e-uenje u procesima
cjeloivotnog uenja, odnosno usavravanja u struci jer su se metode
e-uenja pokazale kao vrlo uinkovite u obrazovanju odraslih
(polaznici sami biraju kada e i kako pristupiti e-uenju budui da
imaju stalan pristup materijalima i nastavi koju polaze).
Ostalo
Literatura
Literatura za
nastavnike:
Franula, N.: Digitalna kartografija. 3. dopunjeno izdanje, Sveuilite
u Zagrebu Geodetski fakultet, Zagreb, 2001.
Franula, N.: Kartografske projekcije, Geodetski fakultet Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, 2000.
Franula, N.: Kartografska generalizacija, Sveuilite u Zagrebu,
Geodetski fakultet, Zagreb, 1997.
Lovri, P.: Opa kartografija, Zagreb, 1988.
Literatura za
uenike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta.


64

1.2.2. Izradba i obrana zavrnoga rada

Izradba i obrana zavrnoga rada propisana je Zakonom o odgoju i obrazovanju u
osnovnoj i srednjoj koli (Narodne novine 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10-isp.) i
Pravilnikom o izradbi i obrani zavrnog rada (Narodne novine 118/09.).


1.2.3. Kadrovski uvjeti

Nastavni predmet Izobrazba
GEODEZIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEODETSKA IZMJERA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
ANALIZA I OBRADA
GEODETSKIH MJERENJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
METROLOGIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
NACRTNA GEOMETRIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEODETSKA GRAFIKA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEODETSKI PLANOVI
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
OPA KARTOGRAFIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
FOTOGRAFIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
FOTOGRAMETRIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
KATASTAR
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
OSNOVE
GEOINFORMATIKE
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEOINFORMATIKA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEOINFORMACIJSKI
SUSTAVI
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
PROSTORNI
INFORMACIJSKI SUSTAVI
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
PRIMIJENJENA GEODEZIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
KARTOGRAFIJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEODEZIJA U ZATITI
OKOLIA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
PRECIZNA GEODETSKA
MJERENJA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
IZABRANA PODRUJA IZ Magistar inenjer geodezije i

66
GEODETSKIH MJERENJA geoinformatike (mag.ing.geod.)
ZEMLJINO-KNJINE
EVIDENCIJE
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
PROGRAMIRANJE
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)
GEOINFORMACIJSKA
INFRASTRUKTURA
Magistar inenjer geodezije i
geoinformatike (mag.ing.geod.)

Nastavnici koji u pogledu vrste obrazovanja ne ispunjavaju
uvjete utvrene ovim izmjenama i dopunama posebnog strukovnog
dijela nastavnog plana i programa, a zateeni su u srednjokolskoj
ustanovi u radnom odnosu na neodreeno vrijeme na dan stupanja
na snagu ovih izmjena i dopuna, mogu nastaviti s obavljanjem
poslova na kojima su zateeni ako su ispunjavali uvjete za
obavljanje tih poslova prema propisima koji su vaili prije stupanja
na snagu ovogih izmjena i dopuna.
Kadrovski uvjeti za nastavnike odreeni su uskladno Zakonu o
visokom obrazovanju.

1.2.4.Minimalni materijalni uvjeti za izvoenje programa
Nastavni predmet Oprema
GEODEZIJA Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno
GEODETSKA IZMJERA Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno
Mjerna stanica s priborom
GPS komplet dvofrekventnih ureaja s
priborom
GPS prijamnik s priborom
CROPOS modem
Nivelir (za tehniki nivelman) s priborom
Nivelir (za precizni nivelman) s priborom
Mjerna vrpca
Trasirka
Pentagonalna prizma
Pribor za prisilno centriranje
Prijenosna raunala
Usidreni stupovi
5 radnih mjesta za uenike
1 radno mjesto za nastavnika
Odgovarajui programski paketi za
realizaciju strukovne nastave
Skener A3
Printer A3 u boji
Printer A4 c/b
Lokalna mrea
ANALIZA I OBRADA GEODETSKIH
MJERENJA



Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno

METROLOGIJA
NACRTNA GEOMETRIJA
GEODETSKA GRAFIKA
GEODETSKI PLANOVI
OPA KARTOGRAFIJA
FOTOGRAFIJA
FOTOGRAMETRIJA Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno
8 radnih mjesta za restituciju s
odgovarajuim programski paketi za

68
realizaciju strukovne nastave
Printer A3 u boji
Printer A4 c/b
Lokalna mrea
zrcalni stereoskop
Depni stereoskop
KATASTAR Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno
OSNOVE GEOINFORMATIKE
GEOINFORMATIKA Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno

15 radnih mjesta za uenike
1 radno mjesto za nastavnika
Odgovarajui programski paketi za
realizaciju strukovne nastave i nastave
opih predmeta

Skener A0
Skener A3
Ploter A1
Printer A3 u boji
Printer A4 c/b
Lokalna mrea
Server
GEOINFORMACIJSKI SUSTAVI






Raunalo s pristupom internetu, projektor i
projekciono platno

PROSTORNI INFORMACIJSKI
SUSTAVI
PRIMIJENJENA GEODEZIJA
KARTOGRAFIJA
GEODEZIJA U ZATITI OKOLIA
PRECIZNA GEODETSKA MJERENJA
IZABRANA PODRUJA IZ
GEODETSKIH MJERENJA
ZEMLJINO-KNJINE EVIDENCIJE
PROGRAMIRANJE
GEOINFORMACIJSKA
INFRASTRUKTURA