Sveučilište u Zagrebu – Geodetski fakultet

Zavod za primijenjenu geodeziju

Katedra za inženjersku geodeziju
Inženjerska geodezija

TEHNIČKO IZVJEŠĆE
o izrađenom 1. projektu
„Metode iskolčenja točaka“

Ak. god. 2019./2020. Ermanno Moscarda

Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

1. UVOD................................................................................................................................ 2
2. ISKOLČENJE VISINE GEOMETRIJSKIM NIVELMANOM ....................................... 5
4. ISKOLČENJE TOČKE PRESJEKOM LUKOVA ........................................................... 9
5. ISKOLČENJE TOČKE POLARNOM METODOM ...................................................... 12
6. ISKOLČENJE TOČAKA GNSS RTK METODOM .................................................... 114
7. ISKOLČENJE TOČAKA PRESJEKOM PRAVACA .................................................... 15
8. ISKOLČENJE TOČAKA PRESJEKOM LINIJA .......................................................... 17

1
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

1. UVOD

Zadatak 1. projekta „Metode iskolčenja točke“ je definiranje točaka iskolčenja na stazi za

skok u dalj uz pomoć projektnog zadatka. Izračunati su elementi za iskolčenje točaka različitim
metodama.

Korištene metode su:

 Iskolčenje visinskih razlika geometrijskim nivelmanom

 Iskolčenje točaka presjekom lukova
 Iskolčenje točaka polarnom metodom
 Iskolčenje točaka GNSS RTK metodom
 Iskolčenje točaka presjekom pravaca
 Iskolčenje točaka presjekom linija

U svrhu lakšeg rješavanja projektnog zadatka studenti su podijeljeni u grupe od pet ili šest
članova. Grupa 6V005-G1 ima šest članova, a to su Martina Modrić, Marija Mulac, Ana Nikolić,
Valentina Pavličević, Larisa Mišetić i Ermanno Moscarda. Grupa je praktično primijenila
nabrojane metode iskolčenja točaka na terenskim vježbama i izrađen je elaborat iskolčenja i
tehničko izvješće o izrađenom projektu.

Lokacija obavljanja terenskih vježbi je srednjoškolsko igralište koje se nalazi istočno od

zgrade Geodetskog fakulteta (slika 1.).

2
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Slika 1. Srednjoškolsko igralište

Prilikom izrade projekta korištena je geodetska osnova koju čini šest stabiliziranih točaka
(tablica 1.) na srednjoškolskom igralištu.

Tablica 1. Koordinate točaka geodetske osnove

Broj točke E[m] N[m]

A 458390.710 5074464.058

B 458405.513 5074470.829

C 458485.405 5074440.133

D 458483.440 5074417.710

E 458482.488 5074402.636

F 458384.049 5074397.576

3
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Staza za skok u dalj definirana je uz pomoć osam rubnih točaka (tablica 2.) koje se na njoj
nalaze.

Tablica 2. Koordinate točaka objekta (staze za skok u dalj)

Broj točke E[m] N[m]

1 458403.266 5074450.688

2 458407.160 5074450.493

3 458406.658 5074443.158

4 458405.249 5074443.261

5 458404.141 5074443.355

6 458402.777 5074443.520

7 458402.188 5074413.159

8 458403.265 5074413.086

Iskolčenje je pojam koji označava prenošenje projektiranog objekta na teren, odnosno

prijenos projektiranih detaljnih točaka koje definiraju objekt sa projekta na teren i označavanje tih
točaka na terenu. Cilj ovog projekta je upoznavanje s različitim metodama iskolčenja i usvajanje
njihovih praktičnih primjena.

4
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

2. ISKOLČENJE VISINE GEOMETRIJSKIM NIVELMANOM

Za iskolčenje visine geometrijskim nivelmanom korišten je analogni nivelir Topcon AT-B2

(slika 2.) čije se specifikacije nalaze u tablici (tablica 3.).

Slika 2. Nivelir Topcon AT-B2

Tablica 3. Specifikacije analognog nivelira Topcon AT-B2

Vrsta nivelira: Analogni nivelir

Vrsta mikrometra: OM5 mikrometar

Standardno odstupanje mjerenja visine  Bez mikrometra: 0.7 mm

na 1km duljine vlaka:  S mikrometrom: 0.5 mm

*U projektu je korišten mikrometar.

Minimalna daljina izoštravanja: 0.3 m

Radno područje kompenzatora: ±15′

Standardno odstupanje kompenzatora: 0.3''

5
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Od pribora korištena je invarska nivelmanska letva sa centimetarskom podjelom (slika 3.),

stativ, drveni kolac na kojem je zabijen čavao i čekić uz pomoć kojeg se kolac zabija u zemlju.

Slika 3. Invarska nivelmanska letva sa centimetarskom podjelom

6
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Zadatak je iskolčiti na terenu projektiranu visinu točke objekta. Da bi se iskolčenje visine

geometrijskim nivelmanom odradilo potrebno je znati visinu repera u blizini točke čiju visinu
iskolčavamo. Reper sa poznatom visinom je 𝐻 = 120.5678 𝑚. Sa poznatog repera prenosi se
visina do točke u blizini objekta. Točka u blizini objekta označena je kolcem zabijenim u zemlju,
na kolcu je zabijen čavao. Prijenos visine se radi tako da se uz pomoć nivelira očita podjela na
letvi prvo kad je letva postavljena na reper s poznatom visinom, a onda kad je letva postavljena
na kolac u blizini objekta. Očitavaju se lijeva i desna podjela radi kontrole. Oduzimanjem
prednje od zadnje letve dobiva se visinska razlika između repera i točke.

𝑙 −𝑙 = 𝛥𝐻

Desna podjela letve: 𝑙 −𝑙 = 02012 - 14526 = -1,2514

Lijeva podjela letve: 𝑙 −𝑙 = 32160 - 44679 = -1,2519

𝛥𝐻 = −1,2517 𝑚

Na poznatu visinu repera dodaje se visinska razlika i dobiva se visina točke stabilizirane u
blizini objekta H1.

Ha = 𝐻 + 𝛥𝐻 = 119,3161 𝑚

Sada kada je određena visina točke stabilizirane u blizini objekta, može se iskolčiti
projektirana visina točke objekta koja u ovom slučaju iznosi 𝐻 = 119,8000 𝑚. Sa nivelirom se
očita letva postavljena na stabiliziranoj točki u blizini objekta. Očitanje 𝑙 = 13184. Uz pomoć
tog očitanja dobiva se visina vizure 𝐻 .

𝐻 = 𝐻 + 𝑙 = 120,6560 𝑚

Oduzimanjem projektirane visine od visine vizure dobivamo očitanje na točki iskolčenja

𝑙 .

𝑙 = 𝐻 − 𝐻 = 08560

Uz pomoć određenog očitanja 𝑙 iskolčava se projektirana visina tako što se na mikrometru

namjesti na 60, a letva se pomiče gore dolje duž kolca koji se nalazi u točki gdje se treba odrediti
projektirana visina sve dok se ne pogodi puni centimetar očitanja 085. Kada se pogodi puni
centimetar, visina se sa olovkom zabilježi oznakom na kolcu.

7
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Zadnji korak je kontrola iskolčenja određivanjem visine oznake na kolcu. Nivelirom se

očita vrijednost na letvi koja je postavljena na stabiliziranoj točki u blizini objekta 𝑙 = 13401,
zatim se letva postavi tako da dodiruje kolac u točci iskolčenja, na visini oznake i vrši se očitanje
letve koje iznosi 𝑙 = 08535. Izračuna se visinska razlika između stabilizirane točke u blizini
objekta i točke iskolčenja 𝛥𝐻 .

𝛥𝐻 = 𝑙 − 𝑙 = 04866 𝑚

𝐻 = 𝐻 + 𝛥𝐻 =119,8027 m

Kontrolom se dobiva visina oznake na kolcu u točki iskolčenja 𝐻 = 119,8027 𝑚 koja se

od zadane projektirane visine iskolčenja 𝐻 = 119,8000 𝑚 razlikuje za -2,7 mm.

𝜀 = 𝐻 − 𝐻 = −2,7 𝑚𝑚

Iskolčenje visine geometrijskim nivelmanom prikazano je skicom (slika 4.).

Slika 4. Iskolčenje visine geometrijskim nivelmanom

8
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

3. ISKOLČENJE TOČKE PRESJEKOM LUKOVA

Za određivanje elemenata iskolčenja točke presjekom lukova potrebno je znati koordinate

točaka koje definiraju stazu za skok u dalj (tablica 2.) i koordinate točaka na osi staze koje se
iskolčavaju (tablica 4). Koordinate točaka na osi staze odrede se iz AutoCAD-a uz pomoć
AutoLISP-a tako da se koordinate ispišu u tekstualnoj datoteci.

Tablica 4. Koordinate točaka na osi staze

Broj točke E[m] N[m]

9 458402.73 5074413.12
10 458402.84 5074414.90
11 458402.96 5074416.68
12 458403.08 5074418.45
13 458403.20 5074420.23
14 458403.32 5074422.00
15 458403.43 5074423.78
16 458403.55 5074425.56
17 458403.67 5074427.33
18 458403.79 5074429.11
19 458403.91 5074430.88
20 458404.02 5074432.66
21 458404.14 5074434.44
22 458404.26 5074436.21
23 458404.38 5074437.99
24 458404.50 5074439.76
25 458404.61 5074441.54
26 458404.73 5074443.32
27 458404.85 5074445.09
28 458404.97 5074446.87
29 458405.08 5074448.64
30 458405.20 5074450.42
31 458405.21 5074450.59

S obzirom da je potrebno odrediti elemente iskolčenja za zadnjih pet točaka osi staze, u obzir
se uzimaju samo koordinate točke 27 ,28, 29, 30 i 31. Elementi iskolčenja kod metode presjeka

9
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

pravaca su duljine između koordinata točaka na osi staze i koordinata točaka iskolčenja. Duljine
se dobiju formulama za računanje udaljenosti između točaka:

𝑑 (1,27) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 5,82 𝑚

𝑑 (1,28) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 4,18 𝑚

𝑑 (1,29) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 2,73 𝑚

𝑑 (1,30) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 1,95 𝑚

𝑑 (1,31) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 1,94 𝑚

𝑑 (6,27) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 2,60 𝑚

𝑑 (6,28) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 4,00 𝑚

𝑑 (6,29) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 5,61 𝑚

𝑑(6,30) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 7,31 𝑚

𝑑 (6,31) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 ) = 7,48 𝑚

Elementi za iskolčenje prikazani su u tablici (tablica 5.).

Tablica 5. Elementi za iskolčenje presjekom lukova

Broj točke a[m] -od točke b[m] –od točke

27 5,82 2,60
28 4,18 4,00
29 2,73 5,61
30 1,95 7,31
31 1,94 7,48

10
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Za primjer je izrađena skica na kojoj su prikazani elementi za iskolčenje točke 28 (slika 5.).

Slika 5. Elementi iskolčenja točke 28

11
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

4. ISKOLČENJE TOČKE POLARNOM METODOM

Za iskolčenje točke polarnom metodom potrebno je odrediti elemente iskolčenja (tablica 6.),
a to su horizontalni kut i horizontalna duljina. Proizvoljno je odabrano kao stajalište točka A, a za
orijentaciju točka F. Uz pomoć Excel-a izračunate su horizontalne duljine i horizontalni kutovi iz
koordinata prema točkama iskolčenja. Horizontalna duljina računa se iz koordinata točke stajališta
(tablica 1.) i točke iskolčenja (tablica 4.).

𝑑 (𝐴, 𝑛) = (𝑋 − 𝑋 ) + (𝑌 − 𝑌 )

Gdje je A točka stajališta, a n označava broj točke iskolčenja (tablica 4.).

Horizontalni kut računa se iz razlike smjernih kutova. Razlika smjernog kuta sa stajališta prema
orijentaciji i smjernog kuta sa stajališta točki iskolčenja.

𝛼 =𝜈 −𝜈 𝜈 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔 𝜈 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔

Gdje je A točka stajališta, F točka orijentacije i n označava broj točke iskolčenja (tablica 4.).

Tablica 6. Elementi iskolčenja točke polarnom metodom

Broj točke Horizontalni kut 𝛼 Horizontalna duljina d [m]

9 18°99'77,087'' 52,34
10 19°58'14,32'' 50,63
11 20°21'70,91'' 48,94
12 20°89'51,36'' 47,26
13 21°62'65,11'' 45,57
14 22°41'00,78'' 43,91
15 23°24'64,01'' 42,24
16 24°16'47,10'' 40,58
17 25°15'59,72'' 38,95
18 26°23'91,41'' 37,32
19 27°41'49,80'' 35,71
20 28°69'22,09'' 34,10
21 30°11'08,41'' 32,52

12
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

22 31°66'53,76'' 30,97
23 33°39'14,39'' 29,44
24 35°29'52,97'' 27,94
25 37°40'49,26'' 26,46
26 39°77'90,71'' 25,03
27 42°42'12,17'' 23,66
28 45°39'83,06'' 22,33
29 48°70'21,80'' 21,08
30 52°45'16,04'' 19,90
31 52°82'98,07'' 19,79

Za primjer je izrađena skica na kojoj su prikazani elementi za iskolčenje točke 24 (slika 6.).

Slika 6. Elementi iskolčenja točke 24

13
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

5. ISKOLČENJE TOČAKA GNSS RTK METODOM

Za iskolčenje točaka GNSS RTK metodom potrebno je odrediti elemente iskolčenja, a to su

koordinate točaka koje se iskolčavaju (tablica 4.). Postupak određivanja koordinata točaka koje su
kod ove metode elementi iskolčenja, opisan je u poglavlju 4. Iskolčenje točke presjekom lukova.

Za primjer je izrađena skica na kojoj su prikazani elementi za iskolčenje točke 23 (slika 7.).

Slika 7. Elementi iskolčenja točke 23

14
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

6. ISKOLČENJE TOČAKA PRESJEKOM PRAVACA

Elementi iskolčenja metodom presjeka pravaca (tablica 7.) su dva horizontalna kuta,
odnosno četiri pravca. Računaju se iz razlike smjernih kutova. Smjerni kutovi koji se oduzimaju
su smjerni kut sa stajališta prema točki iskolčenja i smjerni kut sa stajališta prema orijentaciji. Za
računanje smjernih kutova potrebne su koordinate stajališta i orijentacije, u ovom primjeru to su
točke B i D (tablica 1.) i koordinate točaka koje se iskolčavaju (tablica 4.).

𝛼 =𝜈 −𝜈 𝜈 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔 𝜈 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔

𝛽 =𝜈 −𝜈 𝜈 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔 𝜈 = 𝑎𝑟𝑐𝑡𝑔

Kod računanja kuta 𝛼, točka B je stajalište, orijentacija D, a n označava broj točke koja se
iskolčava. Kod računanja kuta 𝛽, točka D je stajalište, B je orijentacija, a n je broj točke koja se
iskolčava.

Tablica 7. Elementi iskolčenja točke metodom presjeka pravaca

Broj točke Horizontalni kut 𝛼 Horizontalni kut 𝛽

9 58°47'81,10'' 37°53'47,25''
10 58°45'33,21'' 36°27'65,28''
11 58°41'63,43'' 35°01'30,48''
12 58°37'63,43'' 33°75'22,07''
13 58°33'40,58'' 32°48'09,77''
14 58°28'81,61'' 31°21'48,47''
15 58°25'14,96'' 29°94'13,41''
16 58°19'93,13'' 28°66'79,29''
17 58°14'22,98'' 27°40'33,29''
18 58°08'10,05'' 26°13'45,96''
19 58°01'36,70'' 24°87'70,74''
20 57°95'56,53'' 23°61'92,10''
21 57°87'62,32'' 22°36'67,51''
22 57°78'80,36'' 21°12'88,55''

15
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

23 57°69'09,24'' 19°89'28,30''
24 57°58'20,68'' 18°67'33,70''
25 57°48'01,82'' 17°45'99,43''
26 57°34'42,87'' 16°25'63,87''
27 57°18'89,97'' 15°07'19,59''
28 57°01'12,84'' 13°89'43,86''
29 56°83'03,40'' 12°73'98,27''
30 56°59'03,74'' 11°59'13,36''
31 56°56'93,79'' 11°48'28,32''

Za primjer je izrađena skica na kojoj su prikazani elementi za iskolčenje točke 20 (slika 8.).

Slika 8. Elementi iskolčenja točke 20

16
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

7. ISKOLČENJE TOČAKA PRESJEKOM LINIJA

Iskolčenje točke presjekom linija je metoda uz pomoć koje se osigurava već iskolčena točka
nekom drugom metodom, tako da se u slučaju uništenja točka može jednostavno ponovno iskolčiti
na terenu. Za ovu metodu potrebno je imati četiri drvena kolca sa čavlićima na sebi, čekić i špagu
ili žicu.

Najprije prvi kolac zabije u zemlju na dovoljno velikoj udaljenosti od iskolčene točke tako
da ako dođe do uništenja iskolčene točke on bude sačuvan. Špaga se zaveže za čavlić na prvom
kolcu i razvlači se do iskolčene točke pa preko nje duž pravca za udaljenost od prvog kolca do
iskolčene točke te se na tom mjestu zabija drugi kolac. Špaga se veže za drugi kolac. Sada špaga
označava pravac koji sadrži iskolčenu točku i dva kolca. Treći kolac se zabija u zemlju na
određenoj udaljenosti od iskolčene točke tako da je okomit na špagu. Druga špaga se veže za treći
kolac i razvlači do iskolčene točke pa preko nje duž pravca za udaljenost od trećeg kolca do
iskolčene točke te se na tom mjestu zabija četvrti kolac u zemlju. Druga špaga je zavezana između
trećeg i četvrtog kolca i sadrži iskolčenu točku. U sjecištu špaga nalazi se iskolčena točka koja se
u slučaju uništenja lako može ponovo iskolčiti na način da se kolci povežu sa špagama i u njihovom
se sjecištu sa viskom odredi položaj točke.

Slika 9. Iskolčenje točaka presjekom linija

17
Inženjerska geodezija
Metode iskolčenja točke Tehničko izvješće

Slika 10. Zapisnik iskolčenja visine geometrijskim nivelmanom

18