UNIVERZITET U ZENICI

Politehniki fakultet
Odsjek:Graevinarstvo
kolska godina 2014/15

Seminarski rad
IZRADA OPERATIVNOG PLANA ZA REALIZACIJU
GRAEVINSKOG PROJEKTA

Zenica,16.11.2012. god.

S AD R AJ
1.

UVOD..................................................................................................................................3

2.

PLANIRANJE GRAEVINSKOG PROJEKTA...........................................................4

3.

TEHNIKE METODE PLANIRANJA..........................................................................6

3.1. Gantogrami......................................................................................................................7
3.2. Brojani vremenski plan..................................................................................................7
3.3. Ortogonalni planovi.........................................................................................................8
3.4. Ciklogrami.......................................................................................................................8
3.5. Mreno planiranje............................................................................................................9

4.

PRORAUN RESURSA.................................................................................................11

5.

KONTROLA IZVRENJA RADOVA...........................................................................14

6.

ZAKLJUAK..................................................................................................................15

7.

LITERATURA.................................................................................................................16

1. UVOD

Pod pojmom planiranja podrazumeva se jedna od elementarnih funkcija menadmenta.

Planiranjem se identifikuje kuda se eli ii, zato se tamo eli ii, kako e se stii, da li je
potrebna kooperacija i kako e se znati da li je put ispravan ili ne.
Planiranje openito oznaava proces donoenja odluka meu vie alternativa da bi se
postigao cilj drutva, pa je zbog toga je vrlo vano da poduzetnik i njegov menaderski tim
dobro poznaju proces i sadraj planiranja. Uspjeh preduzea znatno zavisi do sposobnosti
njegovog menadera da na temelju istraivanja trine okoline i planiranja, izabere najbolja
mogua rijeenja razvoja novih proizvoda / usluga kao odgovor na trine mogunosti,
odnosno zahtjeve kupaca.

2. PLANIRANJE GRAEVINSKOG PROJEKTA

Planiranje proizvodnje je jedno od osnovnih naela organizacije rada. Ono omoguuje

sagledavanje buduih dogaaja (prema Fayolu predvianje), te prema tome i poduzimanje
potrebnih mjera da se oni svladaju. Planiranje je jedna od integralnih funkcija upravljanja i za
opu efikasnost poslovanja vana je organizacija njene provedbe. Plan je nezamjenjivi
upravljaki instrument project managementa tijekom svih faza razvoja graevinskog projekta.
Najzahtjevniju ulogu ima pri izvrenju, kada treba organizirati i realizirati konkretne radne
zadatke uz optimalnu raspodjelu dostupnih resursa.
Sama definicija projekta kao nerutinskog, nerepetivnog pothvata s odreenim vremenom
trajanja i odreenim financijskim i tehnikim ciljevima ukazuje na sloenost
problematike njihovog planiranja. Za razliku od planiranja procesa s repetativnim
operacijama u realtivno statinoj situaciji, projekti su uvijek unikatni pothvati i odvijaju se u
promjenljivim uvjetima. Zato, osim tehnikih znanja, planiranje iziskuje i logiku i intuiciju,
kao i dozu kreativne i konceptualne sposobnosti
Graevinarstvo je u tom pogledu posebno zahtjevna djelatnost, zbog veliine i
sloenosti konanog proizvoda, te okruenja u kojima se radovi odvijaju. Potrebna je velika
koliina najrazliitijih materijala, opreme i strojeva, te veliki broj radnika razliitih struka i
kvalifikacijske strukture, izvoenje je u velikoj mjeri izloeno prirodnim nepogodama, a
vrijeme graenja protee se na mjesece i godine. Stoga je jasno da je realizacija graevinskih
projekata izloena djelovanju velikog broja predvidivih i nepredvidivih rizika. Ali to nikako
ne treba biti argument protiv posveivanja pune pozornosti planiranju, ve ba naprotiv.
Od idejnog do izvedbenog projekta organizacije graenja kod izvoaa, i jo prije, od
poetka razmatranja projektne ideje u fazi koncipiranja, pa sve do praenja realizacije,
vrijeme je nezaobilazna komponenta planova.
Vrijeme, ne samo u smislu nekog roka projekta s vremenskim rasporedom aktivnosti na koje
je podijeljen, nego i definiranja dinamikog rasporeda radne snage, strojeva, materijala, novca
i svih drugih potrebnih resursa, a s mogunou iznalaenja optimalnih veliina obzirom na
njihov meusobne odnose i utjecaj vremenske lociranosti radova. Korist koju planovi
potencijalno mogu pruiti proporcionalna je trudu i znanju uloenom u njihovu izradu.
Naravno, da i vrijeme, zapravo trokovi, uloeni u njihovu izradu trebaju biti logini u odnosu
na svaki konkretni sluaj (sloenost, financijska vrijednost, stavke ugovora i dr.) po pitanju
mogueg snienja rizika, odnosno u srazmjeru s moguim utedama (izbjegavanjem
poveanja troova).
Planiranje i planovi objedinjuju sva tri vremenska stanja na osnovu selektiranih i
arhiviranih saznanja iz minulih projekata, regulative, kriterija i sredstava iz sadanjosti i
prema predvidljivim mogunostima u buduem vremenu, odreuju se lanci nadolazeih
dogaanja (aktivnosti) izvrenja projekta kako bi se aktualni ciljevi ispunili. U uem smislu
planiranje je identifikacija slijeda dogaaja potrebnih za relizaciju projekta, a predvianje je
odreivanje vremena i skupa projektnih aktivnosti.
Korist koju planovi potencijalno mogu pruiti proporcionalna je trudu i znanju
uloenom u njihovu izradu. Naravno, da i vrijeme, zapravo trokovi, uloeni u njihovu izradu
trebaju biti logini u odnosu na svaki konkretni sluaj (sloenost, financijska vrijednost,
stavke ugovora i dr.) po pitanju mogueg snienja rizika, odnosno u srazmjeru s moguim
utedama (izbjegavanjem poveanja troova).
1 Vidakovi, Drislav ; Vremensko planiranje, Graevinski fakultet Osijek

Praenje rezultata realizacije velikog broja graevina, kako kod nas, tako i u
inozemstvu, naalost potvruje uestalost proboja poetno zacrtanih vremena i trokova. Na
to ukazuje izvjee Svjetske banke za razdoblje 1973 1988., prikupljeni podaci Sveuilita u
Bathu, te istraivanja projekata u Hrvatskoj u razdoblju 1996 1998. godine. Kod nas su
utvreni proboji poetno planiranog vremena kod ak 78% praenih projekata, u prosjenom
iznosu od 75% (ukljuujui i kanjenja s poetkom radova), a planirani trokovi su premaeni
kod 81% projekata, u prosjenom iznosu od 32% (u fazi izvrenja). Rezultati nekih
statistikih obrada projekata u SAD-u pokazuju da 75% projekata prekorauje predviene
rokove, i to u prosjeku ak 222%, dok je prosjeno premaivanje budeta 189% (The Product
Development Institute Inc.).
Planovi se na vie naina odraavaju na proces i rezultate izvedbe. Koliki moe biti
njihov utjecaj pokazuju istraivanja u britanskom graevinarstvu kojima se ustanovilo da
prosjeni gubitak od 12% raspoloivog vremena nastaje zbog zastoja koje se moglo izbjei i
koji su gotovo iskljuivo proizali iz kasnog poetka i ranog zavretka radova. Sigurno da
problemi s planiranjem i postupanjem s planovima nisu jedini uzrok devijacijama ostvarenih
rezultata, ali znakovito je kako se ak treina od u nas motrenih projekata radi bez ikakvog
planiranja, svega 8% s mrenim planom, a 58% koristilo je samo gantogram, koji prua vrlo
slabe mogunosti za optimalizaciju (istraivanje od prije 10 god.). Uz to, planiranje esto biva
samo formalno (da sezamau oi), a zapravo sasvim nefunkcionalno. Neuspjeh jednoga
plana potie sumnju i u druge, predstojee, i tako se u oima svih sudionika jo vie naruava
vjerodostojnost cijelog koncepta planiranja.
Pri uvoenju sistema planiranja u poduzee, kao i kod svakog uvoenja neeg novog,
potreban je odreeni period uhodavanja, kada treba stei i neka nova znanja i openito unositi
vie energije u posao. Novi nain rada potrebno je artikulirati kroz vie pokuaja, koji ne daju
odmah pozitivan rezultat, pa se tu uobiajeno javlja poveani otpor zaposlenih.

3. TEHNIKE METODE PLANIRANJA

Postoje razliite tehnike planiranja, kao i naina prikaza njihovih rezultata, ali nema
univerzalno najbolje. Svaka metoda ima svojih poznatih mana, a da bi one to manje dole do
izraaja vaan je izbor najprikladnije za svaki konkretni sluaj. To najprije ovisi o
karakteristikama graevine koja e se izvoditi i fazi razvoja projekta, ali i krajnjem korisniku.
Graevinarima, poglavito izvoditeljima, u fokusu zanimanja biti e vrste vremenskog
planiranja za samu operacionalizaciju. Njihovi poetni planovi izrauju se i razrauju u
okviru idejnog i, nakon dobivanja posla, izvedbenog projekta organizacija graenja (POG), a
poslije su vezani za tijek izvedbe.
Plan (rezultat planiranja) pogodan za prezentaciju prvih, inicijalnih ideja nikako nee
biti dobar za gradilinu primjenu, kao to ni operativni planovi sa svojim zahtjevima za
brojnim tehnikim detaljima ne bi bili pogodni za ranije stadije projekta. Za primarne planove
u fazi koncipiranja i definiranja projekta najee zadovoljavaju gantogrami, ortogonalni
planovi i mreni dijagrami. Kod svih projekata, osim onih vrlo jednostavnih, uvijek je
potrebno kombiniranje vie komplementarnih tehnika planiranja.
Planovi ne smiju biti preopirni, niti pretjerano precizni, jer e takvi biti nerazumljiivi
i nepraktini za upotrebu, ali moraju pruati dovoljan opseg pravilno biranih informacija da bi
ispunili sve svoje funkcije. Rjeenje moe biti podjela i razrada planova po hijerarhiji.
Cjelokupnim planom slui se voditelj projekta i koordinator svih radova, a pojedine dijelove
detaljnije razrauju oni koji su zadueni za njihovo izvoenje (unutar poduzea ili, kako je to
u graevinarstvu esto, kooperanti).
Obzirom na prethodno navedeno planovi mogu biti okvirni - direktivni (pregledni, po fazama
radova) i operativni - detaljni.
Planovi mogu biti:
statiki (bez vremenske komponente u sebi npr. plan svih ukupno potrebnih
materijala za projekt ili ukupno potrebnih radnih sati prema normativima) i
dinamiki ili vremenski

Slika 1. Vrste dinamikih planova prema sadraju

Za operativno rukovoenje, ako je objekt linijski, odnosno ima jednu dimenziju jako
izduenu u odnosu na druge (prometnice, tuneli, vijadukti, kanali, cjevovodi i sl.),
preporuljivi su ortogonalnni planovi. U sluaju da je prema izabranoj tehnologiji i
6

organizaciji izraena ciklinost radova tj. aktivnosti ili radnih proesa (uglavnom kod
graevina koje se mogu podijeliti na vie jednakih dijelova, npr. po etaama ili duinskim
dijelovima), kao osnovni ili pomoni planovi primjereni su ciklogrami.
Za jednostavnije graevine koje nisu prethodno navedenih karakteristika dobar izbor mogu
biti gantogrami ili samo brojani (tabelarni) planovi. Svi ostali projekti iziskuju neku
varijantu tehnike mrenog planiranja.

3.1. Gantogrami
Slika 2. Prikaz gantograma
Gantogrami ili Ganttovi dijagrami
(osmislio inenjer Henry Gantt
1917.god.) su linijski (grafiki)
planovi koji se u naoj
graevinskoj praksi jo uvijek
daleko najvie koriste.
Gantogram treba biti pregledan
(jednostavnost i zornost, tj. brzo
shvaanje su mu najvee prednosti),
ali je dobro u njega, uz opis
aktivnosti, upisati to vie podatka
bitnih za realizaciju (koliinu rada i
odgovarajuu mjernu jedinicu,
glavne resurse koji trebaju
sudjelovati u realizaciji, vrijednost
aktivnosti, termin planiranog
poetka i zavretka i/ili trajanje).
Ovaj plan je vrlo pogodan i za operativno praenje realizacije, pri emu se uz linije koje
predstavljaju planirano povlae linije (drugaije boje ili crtkane) koje oznaavaju stvarno
obavljene radove.

3.2. Brojani vremenski plan

Planovi slini gantogramu, ali bez linijskog predoenja vremena realizacije. Prikazana
vrmenska podjela, kao i kod gantograma, ovisi o trajanju projekta, nivou razrade plana, dali je
poznat toan datum poetka radova i dr.

Slika 3. Prikaz vremenskog plana

3.3. Ortogonalni planovi

Ortogonalni planovi imaju dvodimenzionalni prikaz i ubrajaju se u prostorne planove.

Na jednoj osi (u pravilu vodoravnoj) vidljivo je mjesto odvijanja radova (uzduni presjek,
stacionaa), a na drugoj (okomitoj) upisana je vremenska podjela (radni dani ili kalendarski
termini) u kojem je planirano odvijanje radova, koji su u planu prikazani linijama (nagib
pravca oznaava brzinu izvoenja). Takvi planovi se mogu dobro koristiti u niskogradnji.

Slika 4. Primjena ortogonalnog plana za gradnju manjeg mosta

3.4. Ciklogrami
Postoje mnogi objekti sa procesima koji se cikliki ponavljaju po radnim etapama ili
prostornim jedinicama s priblino jednakom koliinom radova. Za jednu etapu ili ciklus
dimenziiniraju se operativna sredstva, koja se kreu s prethodne prostorne jedinice na
slijedeu, odnosno prethodne etape na slijedeu.
Predviene prednosti ove tehnike su:
1. Kombiniranjem logike analize mrenog planiranja sa principima ciklograma osigurava
se vrlo detaljan uvid u izvoenje objekata na radovima koji se ponavljaju
2. Osiguranje vrlo jednostavnog i efikasnog orua za programiranje narudbi i opskrbe
materijalima te njihovu ugradnju u objekte
3. Kontrolom napredovanja, oni idividualni poslovi koji kasne mogu se lako otkriti te se
vrlo rano u pogledu istoga mogu poduzeti razne korektivne akcije.2
Ovaj nain planiranja se koristi kada postoje slijedei uvijeti:
Vei broj proizvoda ili dijelova objekata koji imaju isti ili priblino iste opsege
Mogunost podjele rada na specijalizirane dijelove
Svaka radna grupa treba postizati planiranu brzinu
2 Marui, J.; Organizacija graenja stanja i prespektive IV Simpozij iz organizacije graenja

Kontinuiranost i ravnomjernost u radu i odravanje ritma.

Slika 5. Prikaz ciklograma

Modul ciklinosti (takta) je trajanje jednog procesa na jednoj graditelj. jedinici i za ritmini
kontinuirani tijek proizvodnje je: k = ti /m . Tempo proizvodnje je reciprona vrijednost
modula ciklinosti. U jednoj graditeljskoj (prostornoj) jedinici ne smije se istovremeno
odvijati vie procesa.
Primjer ciklograma za obnovu dijela kolske zgrade (uionice i hodnik uz njih)
horizontalna podjela prostora na 8 graditelj. jedinica priblino jednake povrine (koliine
plan. radova)

3.5. Mreno planiranje

Ove tehnike su identine u odnosu na njihove osnovne koncepcije, koje se odnose na
proraun i razmatranje aktivnosti, dogaaje, kritini put i trajanje projekta.
Zato se vie u literaturi nalazi pojam CPM/PERT. Dok je kod PERT-a vie naglaena
neizvjesnost i proraun vjerojatnosti nastupanja dogaaja i ukupnog trajanja, kod CPM
metode trajanje ativnosti i cijelog projekta je deterministike prirode. PERT je vie
upotrebljavan za planiranje i kontorlu znanstvenih i razvojnih projekata dok je CPM usmjeren
9

vie na upotrebu kod graevinskog projekta. CPM/PERT analize su primjenjene u brojnim

projektima, kao npr. kod izgradnje brodova, autoputa, eljeznica, odravanja rafinerija,
zgradarstva itd.3
Kao dopuna se mogu koristiti razliiti izvedeni planovi tabelarni i jednostavni linijski prikazi
- namijenjeni djelatnicima s manje znanja o planiranju i tehnologiji (i za managere na vie
nivou upravljanja). Takvi planovi su cash flow dijagrami (potrebni za financijsko voenje
projekta) i histogrami rerursa koji slue za planiranje angairanja potrebne radne snage i
strojeva, te dobave i skladitenja materijala (uz iskaze materijale kao statine planove).

Prikaz histograma radnika

Cash flow dijagram (tijeka novca) izvoaa gra. Radova

vorni mreni plan, primjer plan dogradnje kue
Plan dogradnje kue (50m proirenje prizem.+150m kat -visoki roh bau) -cijena cca.70.000C
20 aktivnosti (trajanje u rad. danima)
Lista aktivnosti

3 Marui, J.; Organizacija graenja stanja i prespektive IV Simpozij iz organizacije graenja

10

-Upisuju se sve aktivnosti pod rednim brojem i uz

njih njihovo trajanje, prethodne im i eventualno
sljedbene aktivnosti i veze (kod rada s raunalnim
programima za mreno planiranje nakon upisa
podataka u ovoj tablici oni odmah izbacuju
mreni plan s takoer prethodno definiranim
karakteristikama grafikog prikaza), a mogu i
resursi i trokovi (da bi se iz mree mogli izvesti
odgovarajui histogrami).
Da obrojavanje dijagrama ne bi bilo proizvoljno,
preporua se Fulkersonovo pravilo. Prema njemu,
prvi broj u nizu dobiva poetna aktivnost (ili
dogaaj), a daljnje obrojavanje ide redom od
onih kojima je prethodna aktivnost (dogaaj) ve obrojena. Aktivnosti (dogaaji) koji su
zavrne za vie prethodnih dobivaju broj tek kada su im sve prethodne ve obrojene.
Rang vorova (aktivnosti) pokazuje rastojanje od poetnog vora (aktivnosti) koji se
oznaava s 0 ili 1.

Legenda uz mreni plan je obvezna jer se u grafikom prikazu u vorove mogu

upisivati razliiti podaci. Postupak bitno olakavaju raunalni programi (prikazani sadraj
vorova
lako se mijenja ovisno o tome kome je plan namjenjen), a mogu je i ispis tablice sa
svim
podacima iz vorova. Ako je u mrenom dijagramu nezgodno upisivati opis (skraeni)
aktivnosti, one se mogu oznaavati simbolima (slovima) ili samo brojevima. Uvijek je
11

praktino pojedine vrste radova oznaavati istim poetnim brojem (slino kao kod
graevinskih normativa).

4. PRORAUN RESURSA
Za izgradnju svakog objekta je potrebno odrediti resurse, kao to su operativna sredstva,
materijali, novac i vrijeme.
Dinamika operativnih sredstava i materijala te priliva i odliva novca se odreuje u
skladu sa potrebama za izvrenje ukupnih koliina radova i vremena izvrenja. Obino se
unutar ukupnug vremena za izvedbu planom odredi trajanje pojedinih aktivnosti, nakon ega
slijede prorauni dinamike operativnih sredstava, materijala te trokova i naplate. Postoje
situacije kod kojih se skraenje ili produenje vremena izvedbe pojedinih aktivnosti ili cijelog
plana bolje uklapa u potrebe graenja. Tada se provodi ponovljeno dimenzioniranje
operativnih sredstava, opskrbe materijalom, trokova i naplata. Ukupni trokovi se sastoje od
zbroja direktnih trokova svake aktinosti s indirektnim trokovima. Zbog razloga moguij
optimalizacija potrebno je dobiti uvid u kretanje direktnih trokova u ovisnosti od vremena
izvedbe za aktivnosti. Ovi trokovi imaju stanovite zakonitosti iji prikaz se daje na slijedeoj
slici.4

Normalno vrijeme za neku aktivnost je ono kod kojeg su neposredni trokovi minimalni.
Pri skraivanju vremena u odnosu na normalno vrijeme za odabranu aktivnost dolazi
do poveanja trokova zbog razloga kao to su: prekovremeni rad, rad po noi sa manjim
uincima, smanjenja fronta rada zbog veeg broja strojeva i ljudi od normalnog.
Produenje ovog vremena u odnosu na normalno vrijeme poveava trokove zbog dueg
koritenja strojeva (manji intenzitet rada sa njima), nego to je potrebno, zbog nedovoljne
usklaenosti kod operativnih sredstava i sl.
Za potrebe procjene trokova i vremena izgradnje pruge izraene su podloge za
dimenzioniranje sredstava rada i utroaka materijala za svaku stavku. Utroak resursa za
izvedbu rasponskih konstrukcija (beton,oplata i montaa,armatura, prednaprezanje) prikazani
su u slijedeoj rabeli:

4 Trbojevi, B.; Organizacija graevinskih radova, 4 izdanje, Graevinska knjiga Beograd,

1981.
12

Utorak betona po m3 rasponske konstrukcije za objekate veeg raspona od 20m je 0,62

m3/m2. U stavci sa betonom takoer je ukljuena i oplata i montaa.

13

5. KONTROLA IZVRENJA RADOVA

Da bi pogodnosti planiranja dole do svoga punog izraaja, neophodno je da se
izvrava kontunuirana kontrola napredovanja radova. U tom se smislu evidentira postugnuto
napredovanje, koje se unosi u orginalne planove. Na taj nain postoji nova mogunost
uoavanja razlika stvarnog i planiranog, dijagnoza uzoraka te intervencija u svrhu potrebnih
korekcija.
Svakodnevnom kontrolom i evidencijom izvravanja omoguava se ocjena dnevnog,
sedminog, mjesenog, kvartalnog izvrenja. Iz ovog proizilazi mogunosti analize
produktivnosti, ekonominosti kao i ostalih karakteristika proizvodnje. Na temelju istog mogu
se odrediti akcije za poboljavanje proizvodnje u najirem spektru kao to su: poveanje
produktivnosti, razvoj metoda i tehnologije, poveanje kvalitete itd. Evidentirani uinci
kasnije slue za planiranje izvedbe i trokova slinih radova odnosno objekata.
Planiranje i kontrola su tijekom faze izvrenja usko povezani. Za kontrolu postoje i
posebni (iz drugih izvedeni) planovi, koji su kod nas manje poznati i rijetko koriteni. Takvi
su, za sve razine upravljanja pogodne, linije balansa, linije putokaza (miljokazne karte), S
krivulje, kao histogrami. Prva dva tipa planova su usmjerena na usporedbu planiranih i
stvarno postignutih koliina, odnosno trajanja radova, pa su dobro vidljivi prebaaji i
podbaaji ili kanjenja (ali ne i njihovi uzroci). Linije balansa su praktine za praenje
proizvodnje koja se odvija kontinuirano, a dobro se moe izraziti u jedinicama proizvoda, to
znai su pogodne npr. za industriju graevinskog materijala. S krivulja prikazuje postotak
kumulativnih iznosa tijekom vremena (planirani trokovi i prihodi radni sati, te ostvareno, a
moe prikazivati i radne sate ili obim posla).

14

6. ZAKLJUAK
Kroz seminarski rad su predstavljene osnovne tehnike planiranja u graevinarstvu. Sama
struktura seminarskog rada odnosi se na definisanja planova koji se koriste u graevinarstvu
za realizaciju graevinskog projekta. Kroz sve navedeno, treba konstatovati da planovi ne
smiju biti preopirni, niti pretjerano precizni, jer e takvi biti nerazumljiivi i nepraktini za
upotrebu, ali moraju pruati dovoljan opseg pravilno biranih informacija da bi ispunili sve
svoje funkcije. Svaka metoda ima svojih poznatih mana, a da bi one to manje dole do
izraaja vaan je izbor najprikladnije za svaki konkretni sluaj. roz ovaj seminarski rad sam
usavrila teoriju kao i jednim dijelom praksu planiranja.

15

7. LITERATURA
1. Marui, J.; Organizacija graenja stanja i prespektive IV Simpozij iz organizacije
graenja
2. Trbojevi, B.; Organizacija graevinskih radova, 4 izdanje, Graevinska knjiga
Beograd, 1981.
3. Radoek, Edo ; Operativno planiranje, FAGG, Ljubljana, 1985.
4. Vidakovi, Drislav ; Vremensko planiranje, Graevinski fakultet Osijek
5. Lonari, Rudolf; Organizacija izvedbe graevinskih projekata, Zagreb, 1995.

16