PM1 skripta

2.1 PROCESI STVARANJA I PROJEKTI

Procese stvaranja dijelimo na kontinuirane i jednokratne. Kontinuirane procese izvodimo na neodreeno vrijeme i njima osiguravamo nove koliine prije toga razvijenih proizvoda ili usluga. Izvode se u razliitim profitnim i neprofitnim organizacijama. Tipini primjer kontinuiranih procesa je kontinuirana proizvodnja kao npr. uvoenje automatizacije i cjelovito informatizirano izvoenje, uvoenje elektronikog poslovanja, poboljavanje proizvoda, razvoj kadrova i novih znanja. Jednokratni procesi su projekti ciljno usmjereni i vremenski ogranieni. Njima se ostvaruje neto novo za razliite namjene, te su karakteristini za sva podruja ljudskog djelovanja i stvaralatva. Npr. projekti poboljanja proizvoda, projekti novih tehlolokih rjeenja, prodajni projekti... Povezanost projekta s procesima proizvodnje se oituje u smjerovima razvoja koji su polazita za pripremu stratekih razvojnih programakontinuiranih procesa. To su zapravo projekti ili programi meusobno povezanih projekata kojima se osigurava kontinuirano poslovanje i proizvodnja.

2.2 MULTIPROJEKTNO POSLOVANJE

Unutar cjelokupne organizacije postavlja se projektna organizacija koji vodi i izvodi razne projekte, i svi takvi projekti u tim subjektima ine multiprojektno organizacijsko okruenje. Neke od tih projekata ili dijelova projekata, tvrtke ne mogu same privest kraju, zbog npr. manjka iskustva, znanja, opreme ili financija pa angairaju vanjske suradnike to nazivamo outsourcing. Ti vanjski projekti koji ostvaruju prihod ine multiprojektno poslovanje. Podjela se jo moe proiriti na: 1. projektno usmjerene procese (PUP) pojedini projekti koji ine multiprojektno okruenje a odnosi se na razvoj, investicije, marketing, odravanje. To su projekti koji se izvode u odreenim organizacijskim jedinicama tvrtke 2. projektno usmjerene organizacije (PUO) to su organizacije kao npr graevinske, inenjerske, projektne, savjetodavne...

2.3 PROJEKT
Projekt se u praksi definira kao nacrt, elaborat, ideja, objekt u gradni, tehnika, projektna ili druga dokumentacija... Definicije: vremenski i ciljno usmjereni proces kojim se postiu strateki, razvojni poslovni ili drugi ciljevi proces vremenski ogranienog koritenja razliitih resursa za postizanje ciljeva projekta nastojanje ljudi koji ele ostvariti neto novo, a za to moraju izvesti jednokratni i vremenski ogranieni proces Znaajke projekta su: ciljna usmjerenost, vremenska determiniranost, jednokratnost, novost, kompleksnost, projektni financijski budet, te pravna i organizacijska pripadnost.

PM1 skripta

2.4 PROJEKT KAO CILJNO I VREMENSKI OGRANIEN PROCES

Projekt je ciljno usmjereni proces Projektom postiemo cilj prije njegova pokretanja i izvoenja. Osnovna karakteristika cilja je da ga najee povezujemo s vremenom u kojem treba biti dovren. Cilj projekta je postii konane rezultate u vremenskim i financijskim okvirima. Ciljevi projekta meusobno su ovisni. Npr. ako je cilj gotova stambena graevina, onda je potrebno ostvariti sve ciljeve koji tome prethode; od ishoenja dozvola, iskopa, gradnje temelja pa do izgradnje zgrade. Dakle, ciljevi projekta su skupina istovrsnih, pojedinanih ciljeva jednog projekta. Ciljeve moramo odvojiti od elje. Ciljevi projekta jesu konkretni rezultati. Odreivanje konanog cilja i svih preostalih unutarnjih ciljeva iznimno je znaajno za uspjenost projekta. Na kraju preostaju razliiti konani uinci koje dijelimo na: Neposredni ekonomski uinci - postiu se na projektima kojima se osiguravaju uinci onim to je projektom ostvareno. Rije je o procesima, objektima, organizaciji kojima je mogue ostvariti novu vrijednost i koja e donijeti odreene prihode kada projekt bude u fazi eksploatacije. Npr. projekti razvoja novih proizvoda i usluga, projekti gradnje proizvodnih postrojenja, osvajanje novih trita... Posredni ekonomski uinci projekti koji samo na posredan nain utjeu na poboljanje ekonominosti poslovanja, te se kroz eksploataciju projekta nee vratiti uloena sredstva. Npr. organizacijski projekti, projekti uspostave informacijskih sustava, kadrovski projekti, projekti podizanja kvalitete... Ostali uinci ostvaruju se kroz projekte koji takoer trebaju imati financijska sredstva koja se nee vraati ni posredno ni neposredno kroz eksploataciju projekta. To su najee projekti za podruje kulture, kolstva, ouvanje okolia. Ta se sredstva osiguravaju iz dravnog prorauna, iz donacija i sponzorstva. Trebaju se iskoristiti upravo za tu namjenu. Konani cilj projekta moramo postaviti tako da pri njegovu zavretku i eksploataciji moemo kontrolirati, utvrivati i vrednovati neposredne i posredne uinke. To je osnova za odreivanje ivotnog ciklusa projekta. Projekt kao proces za postizanje ciljeva Konani cilj projekta odreuje njegov proces. Konani cilj ostvarujemo kroz podciljeve koji daju znaajne projektne rezultate. Podciljevi su znaajni meai projekta. Mogu biti kraj neke faze u projektu, mogu biti dogaaji koji donose odluke ili ak promjene. Ciljeve projekta moemo oznaiti kao planirane rezultate koje moramo postii u rokovima u tijeku izvoenja projekta ili na njegovom kraju. Projekt kao vremenski ogranieni proces Projekt zahtijeva svoje vrijeme za izvedbu. Rokove projekta moemo postaviti na dva naina: Progresivno izraunavamo trajanje pojedinih dijelova, a onda taj rok usklaujemo s stratekim zahtjevima. Retrogradno rok svretka postavimo unaprijed; rok je posljedica prihvaene strategije za brzom izvedbom projekta, a aktivnosti planiramo u tim okvirima. Primjena retrogradnog roka je ea zbog zahtjeva trita koje unaprijed oekuje informaciju kad e projekt biti zavren. Sve aktivnosti unutar tog roka se prilagoavaju.

PM1 skripta Projekt kao proces stvaranja Projekt kao proces stvaranja neeg novog, to nije postojalo. To posebno vrijedi za idejnog tvorca projekta. Stvaralatvo u okviru projekta razvija se postepeno, sve dok se ne postigne konani cilj, rezultat stvaralatva. Projekt je prilika za napredovanje pojdeinca koji radi na projektu. Jedan od uvjeta za postizanje visokog stupnja stvaralatva u projektu je projektna kultura i inventivnost. Projekt je proces integracije i stjecanja znanja i iskustva Da bi se projektom neto stvorilo potrebno je udruiti znanje i iskustvo. Posebno je to karakteristino za znanstveno istraivake projekte. Ta je integracija najvie potrebna u stohastikim projektima, s tim da je za uspjenu realizaciju projekta vie naglasak na integraciji znanja nego na iskustvima. U determiniranim projektima obrnuto. Projekt je proces izmeu planiranog i ostvarenog Projekt je ciljno i vremenski ogranieni proces kojim stvaramo tvorevinu, koju emo oblikovati prema zamislima i namjenama do one mjere kada moemo zapoeti sa pripremom pokretanja projekta nakon ega slijedi izvoenje. Takav se proces moe okarakterizirati kao projektni proces stvaranja, a ine ga: Proces oblikovanja zamisli i namjene stvaranja Priprema pokretanja projekta Izvedba projekta Eksploatacija projektnih rezultata

Izmeu svake od tih faza vrimo kontrolu u odnosu na prethodnu i prvu; - Kontrola pripreme pokretanja projekta u odnosu na zamisao i namjenu; - kontrolu izvedbe projekta u odnosu na pripremu pokretanja projekta - kontrolu izvedbe projekta u odnosu na zamisli i namjene projekta; - kontrola eksploatacije u odnosu na namjensku upotrebu. Svaka od tih faza mora biti zavrena kako bi se zapoelo sa sljedeom. Kontrolni proces koji nastupa nakon zavretka projekta naziva se kontrola namjenske uporabe, a izvodi se s obzirom na oblikovanu zamisao, koja je uvjetovala izvedbu projektnog procesa. Primjer: gradnja montane kue

PM1 skripta Projekt je proces izvoenja strategija Strategija je predvianje i planiranje stanja poslovanja i razvoja poduzea danas za sutra. Izvoenje strategije izvodi se u nekom danom trenutku s tim da se strateki ciljevi postignu u nekom roku u budunosti. Strategije se ostvaruju projektima ili drugim procesima, izvoenjem godinjeg plana poslovanja. Projekt je proces angairanja projektnog sustava Uspjenost projekta se moe mjeriti i time koliko su jasne uloge svih sudionika koji ine projektni sustav, a to su: 1. naruitelj projekta (npr. predsjednik uprave) 2. menadment projekta (npr. lan uprave za marketing i razvoj) 3. izvoai (unutarnji i vanjski) 4. vodstvo projekta u razliitim org oblicima Naruitelj projekta mora na menadment projekta, a preko toga i na projektni menadment (npr. vou projekta) prenijeti dio svog zadatka, ovlatenja i odgovornosti, da moe onda taj navedeni menadment uspjeno upravljati i voditi projekt i ukljuivati izvoae u projekt prema planu projekta. Projektna organiziranost menadmenta projekta, projektnog menadmenta i izvoaa, uvjet je za uspjeno izvoenje projekta i postizanje svih namjena. Projekt je proces vremenski ogranienog financijskog ulaganja Odluka o financijskim ulaganjima i izvorima financiranja znaajan je dio stratekog planiranja i projektnog odluivanja u svim fazama projekta; od pripreme do eksploatacije. Uspjenost projekta mjeri se i time da li su planirana financijska sredstva bila dovoljna, da li su bila potrebna dodatna financijska sredstva to bitno utjee na ekonomske i druge uinke, a naroito kod projekta s neposrednim ekonomskim uincima. Svako nepredvieno poveanje trokova zahtijeva ponovno projektni ili cjelovito strateko odluivanje o ciljevima projekta, o nastavku projekta, a moe se dogoditi da se od projekta odustane. U fazi planiranja moe se dogoditi da se planiraju manja financijska sredstva, jer bi inae bilo teko prihvatiti odluke o poetku izvoenja projekta (uzroci subjektivne i objektivne naravi, a esto se to pojavljuje kod projekata javnih radova) to moe imati tetne posljedice na uinke projekta. Temeljita analiza rizika i utjecajnih initelja te financijski kontroling i kontroling trokova mogu pridonijeti boljem financijskom planiranju projekta, to treba provoditi i tijekom izvoenja, a ne samo tijekom pripreme pokretanja.

2.5 PROJEKT KAO PROCES POSTIZANJA CILJEVA

Projekt je konaan proces odreivanja, planiranja i izvoenja odreenih djelatnosti odnosno aktivnosti koje su meusobno logiki povezane za postizanje pojedinih podciljeva projekta, sve dok postignemo konaan cilj projekta. Projekt je konaan proces oblikovanja i izvoenja odreenih djelatnosti koje su meusobno povezane. Daljnjim povezivanjem aktivnosti na osnovi tih podciljeva dobiva se objektni i namjenski konani cilj.

PM1 skripta

2.6 NAMJENA I REZULTATI PROJEKTA

Namjenski konaan cilj je onaj krajnji dio projekta koji odreuje njegov naruitelj te za njega znai i konani rezultat ili uinak, koji proizlazi iz strategije. Namjenski ciljevi obuhvaaju i planirane uinke projekta koje neke od njih ostvarujemo ve tokom izvoenja projekta, a u glavnom postignuti su po zavretku projekta u njegovoj eksploataciji. Namjenski kraj projekta su rokovi postizanja namjenskih ciljeva. Npr: poveati trini udio za 4,2% na postojeim tritima za dvije godine; proizvesti 10000 proizvoda godinje to je uvjet za postizanje prvog namjenskog cilja; snienje trokova proizvodnje obzirom na sadanju proizvodnju za 10%... Objektni konaan cilj znai sve one projektne rezultate ili proizvode projekta kojima su ispunjeni svi uvjeti za postizanje namjenskog konanog cilja. Objektni kraj projekta znai rok do kojega su postignuti svi objektni ciljevi koji e omoguiti postizanje namjenskih ciljeva. Npr: nova tvornica na novoj lokaciji s energetskom postajom; istioniki sustav; pogon za sirovinsku proizvodnju; nova tvrtka; osposobljen kadar...

2.7 PROJEKTNO USMJERENE TVRTKE

Projektno usmjereni procesi spomenuti u procesu stvaranja nalazimo u projektno usmjerenim tvrtkama (graevinskim, inenjeringa, znanstveno-istraivakim...). One izvode komercijalne projekte za trite, kojeg ine naruitelji, a projekte dobivaju putem natjeaja ili izravnim narudbama. Tvrtke istodobno izvode vie komercijalnih projekata to je za njih znaajno multiprojektno poslovanje. Komercijalne projekte svrstavamo u projekte s vanjskom narudbom i dijele se na sljedee faze: Prikupljanje trnih informacija prikupljanje informacija sa zahtjevima za ponudu Ponudbeni postupak na osnovi zahtjeva naruitelja priprema se ponuda za projekt Izvedba projekta slijedi nakon natjeaja i zakljuenja ugovora, a zavrava predajom objekta projekta naruitelju Jamstvo Odravanje

PM1 skripta

2.7.1 NAMJENSKI CILJEVI KOMERCIJALNIH PROJEKATA U PROJEKTNO USMJERENIM TVRTKAMA (PUT)

Komercijalnim projektima projektno usmjerene tvrtke ostvaruju prihod i dobit to oznauje kao osnovne namjenske ciljeve. Ovakvim se projektima uspostavljaju poslovni odnosi izmeu naruitelja i investitora, a svakako vana namjena je postii dobre poslovne odnose za budue poslove. Namjenski konani ciljevi komercijalnih projekata projektno usmjerenih poduzea je onaj zavrni dio projekta kojeg inae zahtijeva njegov naruitelj odnosno investitor te za njega znai i konaan rezulatat ili uinak u skladu sa zakljuenim ugovorom. To su dakle svi projektni rezultati ili proizvodi projekta kojima su ispunjeni svi uvjeti za postizanje namjenskog cilja naruitelja pa i izvoaa projektnu usmjerenu tvrtku. Objektni konani ciljevi kao predmet ugovora izmeu naruitelja i projekto usmjerene tvrtke mogu biti vrlo razliiti: od pripreme studija, geolokih istraivanja, idejne projektne dokumentacije, investicijskog programa...to ovisi prije svega od naruenog projekta. Pri odreivanju namjenskih ciljeva komercijalnih projekata projektno usmjerenih tvrtki suoavamo se sa povezanou namjenskih i objektnih ciljeva naruitelja i samog izvoaa. Time se uspostavlja projektno partnerstvo.

2.8 VRSTE PROJEKATA

1. STOHASTIKI je onaj projekt pri kojemu se namjenski konani cilj postavlja u skladu sa strategijom razvoja tvrtke ili druge organizacije ali s malo zadanih kriterija, pa zato nije mogue unaprijed sasvim odrediti izvedbu projekta. Tek se izvoenjem aktivnosti i analizom postignutih podciljeva postupno realiziraju drugi ciljevi projekta, a time i svi kriteriji namjenskog konanog cilja.Taj postignuti cilj moe biti sasvim drugaiji od polazne strategije. Npr. stohastiki projekti su specifini za znanstveno-istraivake i inovacijske projekte. 2. DETERMINIRANI je onaj projekt pri kojemu se, na osnovi ulazne strategije ili projektne narudbe, u pripremi pokretanja projekta odreuju namjenski i objektni ciljevi te na toj osnovi izrauje cjeloviti plan i organizacija izvedbe. Vjerojatnost izvedbe projekta prema planu je velika. Npr. projekt gradnje hidroenergetskog objekta, projekt gradnje autoceste, projekt postavljanja nove tvornice s razvijenim novim proizvodom i osvajanje novih trita... 3. PRIMARNI UNUTARNJI su oni projekti koji svojim djelominim ili konanim rezultatima uvjetuju poetak daljeg izvoenja ili zavretak jednoga ili vie drugih projekata u organizaciji. Moraju biti izvedeni prije svretka ovih projekata, jer inae nije mogua njihova eksploatacija. Npr. projekt izgradnje nove energetske stanice, kadrovski projekti... 4. PRIMARNI VANJSKI su oni projekti koji svojim djelominim ili konanim rezultatima uvjetuju poetak, dalje izvoenje ili svretak jednoga ili vie projekata u organizacijama. Ne izvode se u tim organizacijama, ali je mogue da se na razne naine angairaju pri izvoenju. U pravilu proizlaze iz nacionalnih, regionalnih ili opinskih razvojnih planova. Npr. projekti gradnje energetske proizvodnje, projekte osnivanja novih sveuilinih i drugih oblika studija, projekte odlagalita otpada... 5. JEDNOKRATNI - su oni projekti koji se u organizacijama izvode samo jednom ili vrlo rijetko u duljim vremenskim razdobljima, a njima se postie jednokratka strateka ili druga namjena, te se izvode na nain koji se jo nije primjenjivao. Npr. investicijski projekti gradnje novih proizvodnih kapaciteta, gradnja nove tvornice na novoj lokaciji...

PM1 skripta 6. MULTIPROJEKTNI PROCESI su oni projekti koji se ponavljaju, a po nainu izvedbe su slini i zahtjevaju ustaljen nain izvedbe i voenja. Izvode se u tvrtkama s kontinuiranim poslovanjem, a susreemo ih i u neprofitnim organizacijama. Razlikujemo projektno usmjereno poslovanje (npr. investicije, odravanje, projektna prodaja, razvoj novih proizvoda...) i projektno usmjerene organizacije (graevinske tvrtke, projektantske tvrtke, investicijske banke...) 7. VELIKI PROJEKTI kriterij za definiranje velikog projekta je kriterij osnovnog raspoznavanja, koji odreuje veliinu projekta sa stajalita naruitelja projekta. Za velike tvrtke veliki projekt je projekt gradnje HE, dok za manju privatnu tvrtku veliki projekt moe biti otvaranje proizvodnje za novi proizvod to e biti od stratekog znaaja za tu malu tvrtku. Jednoznanost klasifikacije projekata po veliini nije poznata pa stoga slijedi podjela na: male projekte, srednje projekte, velike projekte, opsene projekte, multiprojekte, megaprojekte. Osnovna mjerila za svrstavanje projekata meu velike koja vrijede za sve projekte su: sloenost, trajanje, vrijednost projekta i rizik projekta. 8. PROGRAMI PROJEKATA je ciljno usmjeren kompleksan proces izvoenja pojedinanih logiki meusobno ovisnih projekata. Program ima svojeg zajednikog naruitelja, u pravilu jednoznano organiziran nain financiranja, vie investitora i vei broj izvoaa; njima se ostvaruje strategija i drugi razvojni i poslovni planovi. 9. PROJEKTI S NEPOSREDNIM EKONOMSKIM UINCIMA su projekti koji u eksploataciji objekata tj. rezultata, osiguravaju povrat uloenih sredstava i u daljnjem tijeku eksploatacije stvara prihode, ostvaruje dobit, dakle sredstva za daljni razvoj tvrtke

ivotni ciklus projekta s neposrednim ekonomskim uincima

Planirana izvedba projekta Nakon izvedbe projekta t nastupa objektni kraj projekta. Ekploatacijom se u vremenu t V postie vraanje uloenih sredstava. Tek prolaskom kroz T N1 ostvaruje dobit i time se nova sredstva dalje mogu uloiti u nove projekte. Eksploatacija projekta koja ide kroz vijeme TE zavrava u toki TKE kada se oekuje opadanje prihoda i dobiti, te tvrtka mora biti spremna na ukidanje projekta ili reorganizaciju.

PM1 skripta Unaprijed odreena strategija znai da je menadment projekta u ulaznoj projektnoj strategiji postavio rokove postizanja pojedinih kljunih toaka i eksploatacije unaprijed. Zakasnjela izvedba projekta (crvene crte) Ako se s projektom zakasnilo, trokovi se poveavaju, nije mogue oekivati vraanje uloenih sredstava u prvobitnom planiranom roku TN1. To se postie kasnije, ali je posljedica pomicanja vremena smanjena dobit, a nae kanjenje e konkurencija iskoristiti. Produljenje eksploatacije preko roka TKE nee biti mogue, to utjee na poslovne rezultate i likvidnost tvrtke. tetne posljedice su sljedee: proizvod na tritu je zastario, iako njegova prodaja nije ni poela, dodatna financijska sredstva umanjuju dobit, kalkulacija proizvoda se mijenja, vraanje uloenih sredstava se pomie za kasnije Projektni menadment u projektima s neposrednim ekonomskim uincima moe djelovati do: zavretka projekta, koji je vezan uz postizanje objektnih ciljeva vraanja uloenih sredstava dobivanja potrebnih sredstava za ulaganje u nove projekte kraja eksploatacije Praksa potvruje da su najbolja rjeenja kad projektni menadment djeluje to dulje, barem do vraanja uloenih sredstava i dobivanja novih potrebnih sredstava za sljedee projekte. 10. PROJEKTI S POSREDNIM EKONOMSKIM UINCIMA su projekti koji u eksploataciji objekata ne osiguravaju povrat uloenih sredstava ve omoguuju posredne ekonomske ili druge uinke, kao namjenske ciljeve za tvrtku.

ivotni ciklus projekta s posrednim ekonomskim uincima

PM1 skripta Projekti s posrednim ekonomskim uinkom u eksploataciji ne osiguravaju povrat uloenih sredstava. U vremenu t0 pokrivamo trokove projekta Sp. Postignutim objektnim ciljevima (objektni kraj projekta) zapoinje eksploatacija koja ne osigurava povrat sredstava, nego postignute oekivane uinke. Nakon vremena t postiu se oekivani uinci postupno do eksploatacije TKU. U tom vremenu organiziramo kontrolu uinaka sve dok se oni ne postignu. Za kraj projekta odreuje se postizanje objektnih ciljeva. Projektni menadment u projektima s posrednim ekonomskim uincima djeluje do: postizanja svih potrebnih projektnih rezultata u toki TN0 do neke toke u trajanju kontrole uinaka, dok ne utvrdimo da vie nema bojazni da nee biti ostvareni planirani uinci do zavretka trajanja kontrole uinaka ili kraja postizanja planiranih uinaka u toki TN2 11. PROJEKTI GRADNJE ZA TRITE rije je o projektima gradnje stambenih, poslovnih i drugih prostora kao nekretnina, koje izvode investitori vlastitim sredstvima ili sredstvima dobivenih kroz kredite, te ih onda prodaju fizikim i pravnim osobama. Razlikujemo: Idealna izvedba projekta gradnje za trite prodaja nekretnina poinje ve pripremom projektne dokumentacije, a zavrava kad su objekti sagraeni i predani kupcima. Prodaja je zavrena postignuem prvog objektnog konanog cilja projekta. Pesimistina izvedba projekta za trite s prodajom se poinje tek onda kad su postignuti svi objektni ciljevi. Nastoji se da prodaja zapone odmah nakon dobivanja svih dozvola za gradnju i nastavi u onoj fazi gradnje kada se mogu zapoeti potpisivati ugovori o kupnji. Realno mogua izvedba projekta za trite poetak prodaje prostora tijekom gradnje objekta u skladu sa zakonskim propisima. U tom sluaju odmah zapoinje ostvarivanje prihoda i dobiti, kojima se moe pokriti dio trokova gradnje i marketinga. .

Projektni menadment 1

3.1 RAST I RAZVOJ PODUZEA

ivotni ciklus tvrtke obuhvaaju sljedee evolucijske faze: Osnivanje tvrtke Pokretanje rasta (dobit mala, mora ulagati dalje u projekte daljeg razvoja) Zreli rast (dobri poslovni rezultati, u skladu sa strategijom. Menadment i dalje ulae u razvoj i daljnji rast. Ako ne uspijeva zadrati zreli rast, tvrtka ulazi u fazu smanjenja rasta. U ovoj fazi neprestano se sprjeavaju strateke krize. To su oscilacije koje tvrtka moe savladati) Smanjenje rasta (postupno slabljenje uinkovitosti zaposlenih, organizacije, ne ulae u nove projekte, porast trokova. Pritom znaajnu ulogu ima strategija, koja u fazi zrelog rasta mora biti oblikovana i provedena tako da poduzee ne pone nazadovati Kulminacija rasta ako menadment nije uspio sprijeiti smanjenje rasta, on kulminira, poduzimaju se sanacijske i razvojne mjere. Ako menadment uspije, moemo govoriti o daljnjem rastu Degeneracija rasta ako tvrtka nije izala iz kulminacije, rast prelazi u degeneraciju to moe dovesti do njene likvidacije

Pokazatelji rasta: Projekti rasta: Ostvareni prihod Uvoenje novih proizvoda, Dobit Osvajanje trita, Financijska sredstva koja moemo Poveanje kapaciteta ulagati u razvoj Ostvarena dobit po zaposlenom Trini udjel i sl.

PM1 skripta Pokazatelji razvoja: Razina znanja i osposobljenosti Sposoban kadar Organiziranost Informatiziranost Inventivnost Poduzetnitvo Visoka organizacijska kultura Projekti razvoja: Kadrovi Reinenjering Izgradnja IS motivacija

Strategije se dakle provode pokazateljima rasta i razvoja te godinjim planovima.

3.1.1 POSLOVNE I STRATEKE KRIZE

Poduzea prelaze u kulminaciju i degeneraciju svog rasta zbog poslovnih i stratekih kriza. Poslovna kriza nastaje zbog padanja rasta, to dovodi do degeneracije rasta, ako to menadment ne sprijei. Poslovna kriza je posljedica nepravilnih stratekih i drugih odluka menadmenta. Uzrok pojavi poslovnih kriza uvijek je strateka kriza, koja u pravilu nastupa mnogi prije kad tvrtka ue u fazu smanjenja rasta Strateka kriza je kriza koja nema trenutano neposrednog utjecaja na poslovanje ili mogue pojave poslovne krize, ali ima posljedice u budunosti. Krizni menadment mora biti osnova za uspjeno rjeavanje kriznog stanja, to je poseban oblik organiziranja i upravljanja, koji primjenjuje posebne mjere i izlazi iz nje.

3.2 POKRETANJE STRATEGIJA I PROJEKATA

Pokretanje strategije je proces pretvorbe strategije u projekt, uz istodobnu pripremu pokretanja projekta, s time da se strateke odluke prenesu u pripremu pokretanja projekta i njegovo izvoenje do unaprijed odreene toke u izvoenju projekta, uz istodobno ukljuivanje mjera u vezi utjecaja promjena. Pritom se odluke u vezi s promjenama svaki put odmah prihvaaju i uvaavaju pri pripremi pokretanja projekta i izvoenja do onog trenutka kad jo moemo promijeniti plan projekta. To nazivamo projektno pokretanje strategija. Vano je integrirano i uzajamno djelovanje stratekog i projektnog menadmenta.

11

PM1 skripta

3.2.3 POKRETAKI ELABORAT

Pokretaki elaborat je temeljit opis projekta uz stupanj konkretizacije kad najvii menadment naloi projektnom menadmentu da ga sa strunim suradnicima izradi. Pokretai elaborat okvirno moe sadravati sljedee elemente: radni nalog projekta, ulaznu strategiju projekta, elaborat sadraja s ekonomikom projekta, namjenske i objektne ciljeve, planove projekta, ciljnu analizu projekta, analizu rizika projekta, projektnu organizaciju, plan kontrole i ostale podatke.

3.4.1 NAELO USKLAIVANJA PROJEKATA SA STRATEGIJOM

Objektni i namjenski konani ciljevi projekta moraju biti usklaeni s ciljevima stratekog razvojnog programa, to znai da moraju biti unutar piramide stratekih ciljeva programa. Tako govorimo o tri usklaivaka ciklusa koja moraju biti osigurana da bi se postiglo nesmetano prilagoavanje strategije novim odnosima i promjenama, to mora pratiti i izvedba projekta:: 1. usklaivanje stratekih ciljeva programa sa ciljevima okoline to zapravo znai kontrolu ostvarivanja strategije sa stanovita neprestanog prilagoavanja trinom i konkurentnom okruenju ili odazivanje na promjene. Izvodi se revidiranjem stratekih razvojnih programa i stratekih projektnih planova, te je za to odgovoran strateki kontroling 2. usklaivanje ciljeva projekata sa stratekim ciljevima razvojnog programa to znai kontrolu postizanja projektnih rezultata i ciljeva s trenutano aktualnim stratekim razvojnim programom. Osigurava se kontrolom izvoenja projekta od strane projektog i stratekog kontrolinga 3. usklaivanje svih aktivnosti projekta sa ciljevima projekta to je zapravo osnovni zadatak projektnog menadmenta.

Zbog odreivanja novih ciljeva, moe se dogoditi da svi projekti ne omoguuju postizanje nove strategije. Daljnje izvoenje projekta postaje upitno, pa su mogua sljedea rjeenja: zaustaviti izvoenje projekata P1 i P2 projekte P1 i P2 preusmjeriti dodatnim aktivnostima i novim ciljevima tako da se postigne izvedba novim objektnim i namjenskim ciljevima dodatnim projektima rjetit projekte P1 i P2 (najbolja opcija)

12

PM1 skripta

4.1 PROJEKTNI SUSTAV

Projektni sustav obuhvaa projekt i sve poslovne sustave koji su ukljueni u faze odreivanja ulazne projektne strategije ili druge projektne narudbe; pripremu pokretanja projekta; pokretanje izvoenja; izvoenje; voenje; okonanje; i preuzimanje projekta do osiguravanja njegove eksploatacije, bez obzira je li rije o projektu rasta i razvoja organizacije ili o projektima multiprojektnog poslovanja projektno usmjerenih organizacija. Projektni sustavi obzirom na projekte u multiprojektnom poslovanju jesu: projektni sustav naruitelja projekta koji izvodi projekt za vlastite potrebe, te trai ponude, a onda s odabranim izvoaem ili vie njih potpisuje ugovor projektni sustav izvoaa naruenog projekta - bez obzira preuzima li izvoa samo voenje projekta ili ga i izvodi. Oba se sustava poslovno povezuju od faze ponude do zavretka projekta i jamstava. Projektni sustav za projekte vlastitog razvoja ine: 1. GLAVNI SUSTAV (GS) potvruje ulaznu strategiju projekta, naruuje pripremu pokretanja projekta i njegovo izvoenje, prihvaa strateke i projektne odluke vezane uz ulaznu strategiju projekta. Nastupa openito u ulozi naruitelja projeta, sponzora projekta ili investitora. ini ga: najvii menadment tvrtke, menadment projekta i menadment projektnog portfelja. 2. SUSTAVI IZVOENJA (SI) obuhvaaju pojedine aktivnosti, faze projekta ili podprojekte, a mogu biti vanjski i unutarnji. Moe biti neposredni unutarnji sustav izvoenja i sustav preuzimanja projekta. 3. SUSTAV VOENJA PROJEKTA (SVP) koji vodi, nadzire izvoenje projekta, ini projektni menadment u odreenim organizacijskim oblicima.

4.1.1 MODELI ORGANIZIRANJA VLASTITOG RAZVOJA

1. Unutarnje (vlastito) voenje projekta

PROJEKATA

ZA

POTREBE

13

PM1 skripta Glavni sustav GS je potvrdio pokretaki elaborat i izdao radni nalog P1, imenovao sustav voenja projekta SVP koji izrauje detaljan plan projekta i plan kontrole te postavlja cjelokupnu organizaciju P2 za voenje projekta. Unutarnji sustavi izvoenja USI izvode svoje podprojekte P2X, a vanjski izvoai VSI svoje podprojekte P2Y. Sustav voenja projekta mora za unutarnje izvoae osigurati sve informacije i dokumentaciju potrebnu za izvoenje projekta. Sustav voenja projekta sa vanjskim izvoaima sklapa ugovore za svaku pojedinanu narudbu ili ima s njima stalne ugovore. 2. Vanjsko voenje projekta

Glavni sustav je odluio da e projekt predati vanjskom izvoau, koji e prema narudbi i zakljuenom ugovoru voditi projekt i uz to e osigurati njegovo izvoenje vlastitim unutarnjim sustavom izvoenja, vanjskim sustavom izvoenja ili ak sustavima izvoenja naruitelja (podizvoaa). Projekt P1 je ideja ili pokretaki elaborat koji e biti osnova za prikupljanje ponuda i zakljuivanje ugovora sa vanjskim izvoaem VSVP (vanjski sustav voenja projekta), koji nastupa i kao voditelj i kao izvoa. U praksi je malo vjerojatno da se takvi poslovi sklapaju. 3. Najvii menadment je sustav voenja projekta

Glavni sustav je uz ulogu menadmenta projekta jo i projektni menader. Taj se model primjenjuje u manjim tvrtkama, gdje je direktor ujedno i voditelj projekta, a moe se primjenivati i u veim tvrtkama u sluaju iznimno znaajnog i povjerljivog projekta, ali rjee pri organiziranju projekata. Ugovori se u ovom modelu organiziranja projekta zakljuuju izmeu poduzea i vanjskih izvoaa.

14

PM1 skripta

4.1.2 MODELI ORGANIZIRANJA PROJEKATA U PROJEKTNO USMJERENIM TVRTKAMA ZA MULTIPROJEKTNO POSLOVANJE

1. Unutarnje (vlastito) voenje projekta

Sustav naruitelja SN naruuje projekt P0 od projektno usmjerene tvrtke izvoaa. S glavnim sustavom te tvrtke GS je zakljuio ugovor za izvedbu projekta P0, pripremio projekt P1 i imenovao unutarnji sustav voenja projekta USVP. Unutarnji sustav voenja projekta prema planu projekta P2 u izvoenje ukljuuje unutarnje izvoae USI za provedbu podprojekta P2x i ugovorene vanjske podizvoae VSI za izvoenje podprojekta P2y. 2. Vanjsko voenje projekta

Sustav naruitelja naruuje projekt P0 od projektno usmjerene tvrtke, koja taj projekt tumai kao P1. Glavni sustav te tvrtke je imenovao unutarnji sustav voenja projekta, npr. voditelja

15

PM1 skripta projekta, koji je pripremio projekt P1, u obliku pokretakog elaborata kao i projekt P2. Izvedba projekta P2 i projekta P3 predani su jednom vanjskom izvoau ili vie njih VSVP (vanjski sustav voenja projekta). Ta vanjska tvrtka u projekt P3 ukljuuje svoje unutarnje izvoae za izvoenje podprojekta P3x i vanjske podizvoae za podprojekte P3y. Tvrtka koja je potpisala ugovor sa sustavom naruitelja (SN) je tvrtka s osnovnom djelatnou voenja projekata.. 3. Najvii menadment je sustav voenja projekta

Glavni sustav projektno usmjerene tvrtke je ujedno i u ulozi glavnog sustava GS i sustava voenja projekta SVP. Takva se organizacija projekta primjenjuje u manjim tvrtkama, gdje je direktor ujedno i voditelj komercijalnih projekata. U organiziranju projekta potrebni su ugovori izmeu sustava naruitelja i tvrtke kao vanjskog izvoaa, te ugovori izmeu te tvrtke s tvrtkama koja nastupaju kao vanjski proizvoai/kooperanti.

4.2 PROJEKTNI SUSTAV I POSTOJEA O ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

16

PM1 skripta

Glavni sustav GS je najvii menadment, unutarnji sustavi izvoenja USI su organizacijske jedinice, kao i funkcijski regulativni sustav FRS. Na etvrtoj su razini izvoake organizacijske jedinice koje nastupaju kao unutarnji sustav izvoenja USI, koje su podreene svome menadmentu na treoj razini, a taj dalje menadmentu na drugoj razini. Funkcijski regulativni sustav osigurava zapoinjanje radova iz plana projekta od strane sustava voenja projekta SVP do unutarnjih izvoaa, te je sastavni dio organizacijskih jedinica na treoj i etvrtoj razini. Temeljem navedenog, jasno je da se projektni sustav za odreeni projekt protee kroz cijelu organizacijsku strukturu tvrtke.

17