DIRICHLETOV PRINCIP I RAMSEYEV TEOREM

()

21. listopada 2011.

1 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
-jedan od najjednostavnijih kombinatornih principa

()

21. listopada 2011.

2 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
-jedan od najjednostavnijih kombinatornih principa -naziva se jo s princip pretinaca, princip kutija ili princip golubinjaka

()

21. listopada 2011.

2 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
-jedan od najjednostavnijih kombinatornih principa -naziva se jo s princip pretinaca, princip kutija ili princip golubinjaka Dirichletov princip - slaba forma Ako n + 1 predmet proizvoljno rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadr zi barem 2 predmeta.

()

21. listopada 2011.

2 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
-jedan od najjednostavnijih kombinatornih principa -naziva se jo s princip pretinaca, princip kutija ili princip golubinjaka Dirichletov princip - slaba forma Ako n + 1 predmet proizvoljno rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadr zi barem 2 predmeta. -dokaz gotovo nepotreban, ide kontradikcijom: pretpostavimo da svaka kutija sadr zi najvi se jedan predmet. Tada bi bilo najvi se n predmeta.

()

21. listopada 2011.

2 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
-jedan od najjednostavnijih kombinatornih principa -naziva se jo s princip pretinaca, princip kutija ili princip golubinjaka Dirichletov princip - slaba forma Ako n + 1 predmet proizvoljno rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadr zi barem 2 predmeta. -dokaz gotovo nepotreban, ide kontradikcijom: pretpostavimo da svaka kutija sadr zi najvi se jedan predmet. Tada bi bilo najvi se n predmeta. -drugi na cin iskaza slabe forme Dirichletovog principa: Dirichletov princip-slaba forma Neka je S neprazan skup kardinalnosti n + 1. Pretpostavimo da smo rastavili S u k disjunktnih podskupova A1 , . . . , Ak , k n. Tada postoji skup Ai za koji je |Ai | 2.

()

21. listopada 2011.

2 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
-jedan od najjednostavnijih kombinatornih principa -naziva se jo s princip pretinaca, princip kutija ili princip golubinjaka Dirichletov princip - slaba forma Ako n + 1 predmet proizvoljno rasporedimo u n kutija (pretinaca), tada barem jedna kutija sadr zi barem 2 predmeta. -dokaz gotovo nepotreban, ide kontradikcijom: pretpostavimo da svaka kutija sadr zi najvi se jedan predmet. Tada bi bilo najvi se n predmeta. -drugi na cin iskaza slabe forme Dirichletovog principa: Dirichletov princip-slaba forma Neka je S neprazan skup kardinalnosti n + 1. Pretpostavimo da smo rastavili S u k disjunktnih podskupova A1 , . . . , Ak , k n. Tada postoji skup Ai za koji je |Ai | 2.

()

21. listopada 2011.

2 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Teorem 1 Neka su S i T kona cni skupovi takvi da |S | > |T |, a f : S T neko preslikavanje. Tada f nije injekcija, tj. postoje x , x S , x = x tako da je f (x ) = f (x ).

()

21. listopada 2011.

3 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Teorem 1 Neka su S i T kona cni skupovi takvi da |S | > |T |, a f : S T neko preslikavanje. Tada f nije injekcija, tj. postoje x , x S , x = x tako da je f (x ) = f (x ).

Teorem 2 Neka su S i T kona cni skupovi takvi da |S | = |T | = n, a f : S T neko preslikavanje. Tada je f injekcija ako i samo ako je f surjekcija.

()

21. listopada 2011.

3 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Teorem 1 Neka su S i T kona cni skupovi takvi da |S | > |T |, a f : S T neko preslikavanje. Tada f nije injekcija, tj. postoje x , x S , x = x tako da je f (x ) = f (x ).

Teorem 2 Neka su S i T kona cni skupovi takvi da |S | = |T | = n, a f : S T neko preslikavanje. Tada je f injekcija ako i samo ako je f surjekcija.

()

21. listopada 2011.

3 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Primjer 1 Medu 13 ljudi uvijek postoje dvoje rodenih u istom mjesecu.

()

21. listopada 2011.

4 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Primjer 1 Medu 13 ljudi uvijek postoje dvoje rodenih u istom mjesecu. Dokaz: Direktnom primjenom Teorema 1. S =skup ljudi |S | = 13, T =skup mjeseci |T | = 12. f : S T svakom od 13 ljudi pridru zuje mjesec rodenja. O cito f nije injekcija pa postoje najmanje 2 ljudi rodenih u istom mjesecu.

()

21. listopada 2011.

4 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Primjer 2 Pet razli citih pari rukavica nalaze se u jednom pretincu. Izvla cimo nasumce po jednu rukavicu i ne vra camo ih nazad. Koliko je najmanje izvla cenja potrebno da bismo bili sigurni da imamo obje rukavice istog para?

()

21. listopada 2011.

5 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Primjer 2 Pet razli citih pari rukavica nalaze se u jednom pretincu. Izvla cimo nasumce po jednu rukavicu i ne vra camo ih nazad. Koliko je najmanje izvla cenja potrebno da bismo bili sigurni da imamo obje rukavice istog para? Rje senje: S =skup rukavica koje smo izvukli, T =skup parova rukavica, f : S T pridru zuje svakoj rukavici njen par. Da bismo primijenili Teorem 1, mora vrijediti |S | > |T | = 5. Odgovor je |S | = 6.

()

21. listopada 2011.

5 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
Poop cenje Dirichletovog principa: ako je n(r 1) + 1 predmeta razmje steno u n kutija, tada ce barem u jednoj kutiji biti baren r predmeta.

()

21. listopada 2011.

6 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
Poop cenje Dirichletovog principa: ako je n(r 1) + 1 predmeta razmje steno u n kutija, tada ce barem u jednoj kutiji biti baren r predmeta. Dirichletov princip - jaka forma Ako je m predmeta razmje steno u n kutija, onda barem jedna kutija sadr zi barem m1 + 1 predmet. n

()

21. listopada 2011.

6 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP
Poop cenje Dirichletovog principa: ako je n(r 1) + 1 predmeta razmje steno u n kutija, tada ce barem u jednoj kutiji biti baren r predmeta. Dirichletov princip - jaka forma Ako je m predmeta razmje steno u n kutija, onda barem jedna kutija sadr zi barem m1 + 1 predmet. n -komentar x - pod od x x - strop od x 1.5 = 1 1.5 = 2 2 = 2 = 2

()

21. listopada 2011.

6 / 16

UVOD
Dokaz jake forme Dirichletovog principa: Najve ci vi sekratnik od n < m se nade tako da se n mno zi sa 1, 2, 3, . . . sve dok se ne m1 . dode do m 1, a ostatak odbaci. Taj je jednak n m1 m1 Kada bi bilo to cno n m 1 < m predmeta, stavili bi njih u n n kutiju, ali kako imamo m predmeta, moramo imati vi se od toga barem u jednoj kutiji.

()

21. listopada 2011.

7 / 16

UVOD
Dokaz jake forme Dirichletovog principa: Najve ci vi sekratnik od n < m se nade tako da se n mno zi sa 1, 2, 3, . . . sve dok se ne m1 . dode do m 1, a ostatak odbaci. Taj je jednak n m1 m1 Kada bi bilo to cno n m 1 < m predmeta, stavili bi njih u n n kutiju, ali kako imamo m predmeta, moramo imati vi se od toga barem u jednoj kutiji. Teorem 3 Neka su S i T kona cni skupovi, |S | = m, |T | = n, f : S T . Tada postoji y T tako da je m1 |f 1 {y }| + 1. n

()

21. listopada 2011.

7 / 16

UVOD
Dokaz jake forme Dirichletovog principa: Najve ci vi sekratnik od n < m se nade tako da se n mno zi sa 1, 2, 3, . . . sve dok se ne m1 . dode do m 1, a ostatak odbaci. Taj je jednak n m1 m1 Kada bi bilo to cno n m 1 < m predmeta, stavili bi njih u n n kutiju, ali kako imamo m predmeta, moramo imati vi se od toga barem u jednoj kutiji. Teorem 3 Neka su S i T kona cni skupovi, |S | = m, |T | = n, f : S T . Tada postoji y T tako da je m1 |f 1 {y }| + 1. n

Primjer 3 Medu 44 covjeka barem je 4 rodeno u istom mjesecu.

()

21. listopada 2011.

7 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Dirichletov princip - op ca forma Neka je n N i r1 , r2 , . . . , rn N. Ako je r1 + r2 + . . . + rn n + 1 predmeta razmje steno u n kutija K1 , K2 , . . . , Kn , onda barem jedna kutija Ki sadr zi najmanje ri predmeta, tj. ili K1 sadr zi najmanje r1 predmeta ili K2 sadr zi najmanje r2 predmeta...ili Kn sadr zi najmanje rn predmeta.

()

21. listopada 2011.

8 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Dirichletov princip - op ca forma Neka je n N i r1 , r2 , . . . , rn N. Ako je r1 + r2 + . . . + rn n + 1 predmeta razmje steno u n kutija K1 , K2 , . . . , Kn , onda barem jedna kutija Ki sadr zi najmanje ri predmeta, tj. ili K1 sadr zi najmanje r1 predmeta ili K2 sadr zi najmanje r2 predmeta...ili Kn sadr zi najmanje rn predmeta. Dokaz: kontradikcijom -kada bi svaka kutija Ki sadr zavala manje od ri predmeta, tada bi ukupan broj predmeta bio najvi se (r1 1) + (r2 1) + . . . + (rn 1) = r1 + . . . + rn n sto ne mo ze biti.

()

21. listopada 2011.

8 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Teorem 4 Neka vrijedi r , n, a1 , . . . , an N . Ako je aritmeti cka sredina barem jedan od brojeva a1 , . . . , an r . a1 + . . . an > r 1, onda je n

()

21. listopada 2011.

9 / 16

DIRICHLETOV PRINCIP

Teorem 4 Neka vrijedi r , n, a1 , . . . , an N . Ako je aritmeti cka sredina barem jedan od brojeva a1 , . . . , an r . Dokaz: Uzmimo n(r 1) + 1 predmeta i rasporedimo ih u n kutija K1 , . . . , Kn . Za i = 1, . . . , n neka je ai broj predmeta u kutiji Ki . Tada je prosjek a1 + . . . an n(r 1) + 1 1 = =r 1+ . n n n Kako je prosjek ve ci od r 1, barem jedan clan mora biti ve ci od r 1, a kako je ai N , slijedi ai r . a1 + . . . an > r 1, onda je n

()

21. listopada 2011.

9 / 16

RAMSEYEV TEOREM
1930. engleski matemati car F.P. Ramsey dokazao je teorem takav da je Dirichletov princip samo jedan njegov specijalan slu caj. Tipi can problem is Ramseyeve teorije Zadan je k N. Koliko brojna skupina ljudi je potrebna da bi se sigurno moglo re ci da u toj skupini postoji ili k -torka ljudi koji se svi medusobno poznaju ili k -torka ljudi od kojih se nikoja dva covjeka medusobno ne poznaju?

()

21. listopada 2011.

10 / 16

RAMSEYEV TEOREM
1930. engleski matemati car F.P. Ramsey dokazao je teorem takav da je Dirichletov princip samo jedan njegov specijalan slu caj. Tipi can problem is Ramseyeve teorije Zadan je k N. Koliko brojna skupina ljudi je potrebna da bi se sigurno moglo re ci da u toj skupini postoji ili k -torka ljudi koji se svi medusobno poznaju ili k -torka ljudi od kojih se nikoja dva covjeka medusobno ne poznaju? Ramseyev teorem tvrdi da postoji borj rk tako da svaka skupina od barem rk ljudi ima gornje svojstvo. Teorem ne daje rk eksplicitno. Danas se i ne zna rk , osim za neke specijalne k .

()

21. listopada 2011.

10 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Teorem U skupini od 6 ljudi postoje ili tri medusobna poznanika ili postoji trojka ljudi od kojih se nikoja dvojica ne poznaju.

()

21. listopada 2011.

11 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Teorem U skupini od 6 ljudi postoje ili tri medusobna poznanika ili postoji trojka ljudi od kojih se nikoja dvojica ne poznaju. Dokaz: - ozna cimo ljude brojevima od 1-6. - obzirom na covjeka ozna cenog sa 1, ostala podijelimo u dvije skupine: P =poznanici od 1, N =nepoznanici od 1. P N = {2, 3, 4, 5, 6}. Tih 5 osoba rasporedeno je u 2 skupine pa po Dirichletovom principu (jaka forma) 51 + 1 = 3 ljudi. barem jedna skupina sadr zi 2 Ako P sadr zi 3 covjeka, onda su oni medusobni neznanci ili medu njima postoji par poznanika. Ako postoji par poznanika, njih dvoje zajedno sa osobom 1 daju trojku poznanika. Ako N sadr zi troje ljudi, onda su oni ili poznanici ili medu njima postoji par neznanaca. No, u tom slu caju njih dvoje sa osobom 1 daju 3 neznanca.
() 21. listopada 2011. 11 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Gra cki iskaz prethodnog teorema Sest to caka u ravnini medusobno su spojene du zinama. Svaka du zina je obojena jednom od dviju boja: crvenom ili plavom. Tada medu svim trokutima odredenim sa tim spojnicama postoji jednobojni trokut.

()

21. listopada 2011.

12 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Gra cki iskaz prethodnog teorema Sest to caka u ravnini medusobno su spojene du zinama. Svaka du zina je obojena jednom od dviju boja: crvenom ili plavom. Tada medu svim trokutima odredenim sa tim spojnicama postoji jednobojni trokut.

Ovo je najbolji mogu ci rezultat jer se na 5 vrhova ne mora uvijek mo ci dobiti jednobojni trokut.

()

21. listopada 2011.

12 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Pitanje: Koliko vrhova grafa trebamo da nakon proizvoljnog spajanja svih vrhova sa svim ostalima mo zemo biti sigurni da imamo cisti cetverokut? Lema 1 U skupini od desetero ljudi postoji ili trojka medusobnih neznanaca ili cetvorka medusobnih poznanika.

()

21. listopada 2011.

13 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Pitanje: Koliko vrhova grafa trebamo da nakon proizvoljnog spajanja svih vrhova sa svim ostalima mo zemo biti sigurni da imamo cisti cetverokut? Lema 1 U skupini od desetero ljudi postoji ili trojka medusobnih neznanaca ili cetvorka medusobnih poznanika.

Dokaz: Opet numeriramo ljude s 1, 2, . . . , 10. S obzirom na osobu 1, ostalih 9 mo zemo razvrstati u 2 skupa: P =poznanici osobe 1, N =neznanci osobe 1 Ako je |N | 4, onda u N postoje ili 4 medusobna poznanika ili postoji par neznanaca. Ako postoji par neznanaca u N , onda dodaju ci osobu 1 dobivamo trojku neznanaca. Ako i |N | 3, onda je |P | 6. Prema prethodnom teoremu postoji cista trojka. Ako su u toj trojci sami neznanci, gotovi smo! Ako se radi o 3 poznanika, dodamo osobu 1 i imamo 4 poznanika.
() 21. listopada 2011. 13 / 16

RAMSEYEV TEOREM

Ako napravimo zamjenu: POZNANIK NEZNANAC u Lemi 1, dobivamo: Lema 2 U skupini od desetero ljudi postoji ili trojka medusobnih poznanika ili cetvorka medusobnih neznanaca.

()

21. listopada 2011.

14 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Teorem U skupini od 20 ljudi uvijek postoji cista cetvorka, tj. ili cetvorka medusobnih poznanika ili cetvorka medusobnih neznanaca.

()

21. listopada 2011.

15 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Teorem U skupini od 20 ljudi uvijek postoji cista cetvorka, tj. ili cetvorka medusobnih poznanika ili cetvorka medusobnih neznanaca.

Dokaz: Ozna cimo ljude s 1, 2, . . . , 20. S obzirom na osobu 1, ostalih 19 razvrstamo u 2 skupa: P =poznanici osobe 1, N =neznanci osobe 1 m1 Jedan od njih sadr zi barem + 1 = 10 elemenata. n Ako je |P | 10, onda prema Lemi 2 u skupu P postoji ili trojka znanaca ili cetvorka neznanaca. Ako sadr zi cetvorku neznanaca, gotovi smo. Ako sadr zi trojku znanaca, dodamo im osobu 1 i dobijemo 4 znanca. Sli cno postupamo ako je |N | 10 koriste ci se Lemom 1.
() 21. listopada 2011. 15 / 16

RAMSEYEV TEOREM
Neka su p , q N, p , q 2. N (p , q ; 2) - najmanji broj ljudi takav da medu njima postoji ili p medusobnih poznanika ili q medusobnih neznanaca. Ramseyev teorem Za svake r , m N i sve prirodne brojeve r1 , . . . , rm r postoji najmanji prirodni broj N = (r1 , . . . , rm ; r ) tako velik da ako imamo skup od n elemenata, n N , i ako u tom skupu razvrstamo sve r -podskupove u m klasa K1 , . . . , Km , tada postoji ili r1 elemenata ciji su svi r -podskupovi u klasi K1 ili r2 elemenata ciji su svi r -podskupovi u klasi K2 . . . ili rm elemenata ciji su svi r -podskupovi u klasi Km . Slu caj r = 1 je Dirichletov pricip.

()

21. listopada 2011.

16 / 16