SVEUILITE U SPLITU, FAKULTET GRAEVINARSTVA, ARHITEKTURE I GEODEZIJE UNIVERSITY OF SPLIT, FACULTY OF CIVIL ENGINEERING, ARCHITECTURE AND GEODESY

OIB: 83615500218 MB: 3149463 Matice hrvatske 15; 21000 Split - Hrvatska; fax: +385 (0)21 465 117; tel: +385 (0)21 303 333 iro raun: 2330003-1100098382, kod Splitske banke d.d.

HIDROLOGIJA HIDROMETRIJA

PROGRAM 4

Terenska nastava iz hidrometrije je odrana 20.11.2012 na izvoru rijeke Jadro. Pri tome je mjeren protok na sporednom kanalu te su zabiljeene sljedee vrijednosti: PISANI POPRENI PROFIL
broj 1 2 3 4 5 6 7 8 stac (m) 0 0.58 1.16 2 2.66 3.36 3.76 4.26
Tablica 1.

D (m) 0 0.28 0.2 0.33 0.34 0.32 0.29 0

BRZINSKE VERTIKALE
br. brz. vertikale 1 2 3 4 5 6 dub. toke (m) 0.08 0.19 0.12 0.09 0.22 0.08 0.16 0.26 0.09 0.24 0.21 brzina (m/s) 0.19 0.48 0.57 0.85 1.2 0.77 1.1 1.18 0.63 0.9 0.61

stac (m) 0.58 1.16 2 2.66 3.36 3.76

Tablica 2.

Prema snimljenim vrijednostima, a prema zadatku potrebno je odrediti traene vrijednosti protoka prema analitikoj, grafo-analitikoj i metodi izotaha. Rezultate dobivene prema zadanim metodama potrebno je usporediti te utvrditi relatativnu pogreku.

RJEENJE: Protok vode predstavlja koliinu vode koja protjee kroz popreni presjek vodotoka u jedinici vremena. Protok vode je jedan od najosnovnijih i najvanijih hidrulikih i hidrolokih elemenata vodnog toka. Na osnovu njega, odreuju se i ostali parametri vodotoka. On slui kao osnovna i najzaajnija informacija za sve radove na i u vezi s vodotokom. Poznavanje protoka vode neophodan je prduslov za vrenje projektantskih i izvedbenih radova na vodotoku ili u vezi s njim, bez obzira da li se r adi izriito o hidrotehnikim objektima za ije se pravilno djelovanje koristi odreena koliina vode. U ovom programu, obraene su metode mjerenja protoka koje se baziraju na ispitivanju polja brzina. Bit ovih metoda sastoji se u odreivanju volumena tijela vode koji odgovara trenutnom protoku vode kroz popreni presjek. Veliina navedenog volumena definira se mjerenjima srednjih lokalnih brzina u nizu toaka poprenog presjeka. Prije svega, potrebno je odrediti srednju profilnu brzinu i to koritenjem programa AutoCad. Prije svega, potrebno je nacrtati svaku od zadanih brzinskih vertikala te izraunati povrinu dobivenog grafa. Nakon toga, tu povrinu je potrebno podijeliti sa ukupnom dubinom, to u konanici daje srednju profilnu brzinu.

U tablici u nastavku prikazane su srednje brzine po brzinskim vertikalama:

Redni br. Stacionaa (m) Dubina (m) Redni br. Toke Dubina Toke (m) v (m/s) vsr. (m/s)

0,58

0,28 0,28

1 2

0,08 0,19

0,190 0,480

0,313 0,313

II

1,16

0,2

0,12

0,570

0,570

III

0,33

1 2

0,09 0,22

0,850 1,200

0,919 0,919

IV

2,66

0,34

1 2 3

0,08 0,16 0,26

0,770 1,100 1,180

0,923 0,923 0,923

3,36

0,32

1 2 1

0,09 0,24 0,21

0,630 0,900 0,610

0,672 0,672 0,610

VI

3,76

0,29

Nakon odreivanja srednje profilne brzine, potrebno je pristupiti izraunu protoka. U ovom radu su koritene tri metode: 1. ANALITIKA METODA 2. GRAFO-ANALITIKA METODA 3. METODA IZOTAHA

1. ANALITIKA METODA Kod praktinog prorauna prvo je potrebno izraunati srednju brzinu izmeu dvije brzinske vertikale:

U sljedeem koraku se prorauna parcijalni protok Q koji se odnosi na odsjeak poprenog profila izmeu brzinskih vertikala i-1, i. On je definiran umnokom odgovarajue parcijalne povrine i srednje brzine izmeu brzinskih vertikala. Izraz glasi:

Qi vi ' Ai
Sumiranjem protoka odsjeaka dobija se volumen tijela vode ili protok vode u porenom presjeku:

Proraun je prikazan tablino:

Redni br. I II III IV V VI VII Ai [m 2] vi ' [m/s] DQi [m 3/s]

0,081 0,139 0,223 0,221 0,231 0,122 0,073

0,209 0,442 0,745 0,921 0,798 0,641 0,407

0,017 0,061 0,166 0,204 0,184 0,078 0,029

0,740

Povrine prikazane u tablici se odnose na povrine koje se nalaze izmeu 2 susjedna profila, te ih potrebno izraunati iz grafova prikazanih u nastavku. Dobiveni protok po analitikoj metodi Q= 0.740 m3/s.

1 0,9 0,8 0,7

0,919

0,923

0,672 0,570 0,610

v [m/s]

0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0 0 0,5 0 0,313

0 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 STACIONAA [m]

PRIKAZ SREDNJIH PROFILNIH BRZINA PO STACIONAI

STACIONAA [m] 0 0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,2 0,28 0,33 0,34 0,32 0,29 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 0 4,5

h [m]

0,25 0,3 0,35 0,4

PRIKAZ UKUPNIH DUBINA PO STACIONAI 2. GRAFO-ANALITIKA METODA U ovom je sluaju potrebno izraunati elementarne protoke na svakoj vertikali na kojoj je mjerena dubina. Formule za proraun su prikazane u nastavku.

Redni br. I II III IV V VI VII

hj [m]

vj [m/s]

qj [m /s]

qj + qj-1 [m /s]

DBj [m]

DQi [m /s]

0,28 0,20 0,33 0,34 0,32 0,29 0,00

0,313 0,570 0,919 0,923 0,672 0,610 0

0,088 0,114 0,303 0,314 0,215 0,177 0,000

0,088 0,202 0,417 0,617 0,529 0,392 0,177

0,58 0,58 0,84 0,66 0,70 0,40 0,50

0,025 0,058 0,175 0,204 0,185 0,078 0,044

Q DBj predstavlja razmak brzinskih vertikala. Protok Q izraunat po grafo-amalitikoj metodi Q=0.770 m3/s. 3. METODA IZOTAHA

0,770

Ova metoda se temelji na izradi planova izotaha na povrini poprenog presjeka. Izotahe su linije jednakih brzina. Na vertikalama u ijim se tokama mjere brzine upisuju se vrijednosti izmjerenih brzina. Potrebno je ucrtati izotahe (preporua se 6-8 izotaha). Odabire se 6-8 vrijednosti brzine, te se do poloaja tih brzina na brzinskim vertikalama dolazi metodama interpolacije i ekstrapolacije. Kod odreivanja izotaha na poprenom profilu, subjektivni faktor igra dosta veliku ulogu, te se zbog te injenice metoda koristi rjee.

Formule za proraun su u nastavku:

Redni br. I II III IV V VI VII

vi [m/s]

Avi [m ]

vi+1 -vi [m/s]

0,5 x (Avi+1+Avi)[m ]

DQi [m /s]

0,000 0,150 0,300 0,500 0,700 0,900 1,250

1,0977 0,9627 0,8387 0,6807 0,4999 0,3144 0,0902

0,150 0,150 0,200 0,200 0,200 0,350 0,350

1,0302 0,9007 0,7597 0,5903 0,40715 0,2023 0,0451

0,15453 0,135105 0,15194 0,11806 0,08143 0,070805 0,015785

Q Protok po metodi izotaha Q=0.728 m3/s. USPOREDBA REZULTATA

Q [m3/s] ANALITIKA METODA GRAFOANALITIKA METODA METODA IZOTAHA Qsr 0,739667167 0,7704983 0,727655 0,745940156 Relativna greka ANALITIKA METODA GRAFOANALITIKA METODA METODA IZOTAHA -0,84 3,29 -2,45

0,728

STUDENTI SE UPUUJU NA SEPARAT HIDROMETRIJA, IZDAN OD STRANE GRAEVINSKOG FAKULTETA U BEOGRADU. AUTORI: DR. SLAVOLJUB JOVANOVI, DR. OGNJEN BONACCI I MR. MIHAILO ANELI. SEPARAT JE MOGUE DOBITI U KNJINICI.