OSNOVE NOVINARSTVA Stjepan Malovi

Profesija novinar
Profesionalni standardi izvjetavanja
Mediji komunikacijska sredstva, kao to su novine, asopisi, radio ili TV postaje. Ta sredstva
posreduju izmeu oglaivaa, novinara, djelatnika za odnose sa javnou i drugih komunikatora i
njihove poruke.
Novinarstvo - struka kojom se prikupljaju, piu, ureuju i objavljuju informacije, kako za novine,
tako i druge tiskovine, radio i televiziju.
asovni se mediji esto definiraju i kao masovna komunikacija. Mi!ael "#nzi$ daje sljedeu
definiciju!
"#od masovnom komunikacijom razumiju se svi komunikacijski oblici kod kojih se informacije
prenose javno putem tehnikih distribucijskih sredstava $medijima% indirektno $dakle, uz
prostornu ili vremensku ili prostorno&vremensku udaljenost izmeu partnera u komunikaciji% i
jednostrano $dakle, bez promjene uloga izmeu onoga koji daje izjavu i onoga koji je prima%
disperzivnoj publici $za razliku od nazone publike.'
%a&es 'atson i Anne (ill smatraju kako je masovna komunikacija pojam koji ukljuuje!
"institucionalizirane oblike javnih poruka, njihovu proizvodnju i diseminaciju, koja ima iroko
podruje djelovanja, a ukljuuje i zamjetnu koliinu rada potrebnog za njihovu izradu te koji se
prenosi slo(enim medijatorima, kao to su novine, film, snimanje na razliite nosae poruka te
fotografiju.'
)enis M*#ail misli kako masovni mediji moraju zadovoljit sljedeih sedam uvjeta!
). formalnu organizaciju
*. usmjerenost na mnogobrojnu publiku
+. javnost i otvorenost svima
,. publika! primatelji su heterogeni ljudi koji (ive u razliitim uvjetima i na razliitim mjestima
-. mogu istodobno doprijeti do velikog broja ljudi koji su na velikim udaljenostima od mjesta
emitiranja poruke
.. odnos izmeu komunikatora i publike uspostavljaju osobe koje su poznate samo o svojoj ulozi
komunikatora
/. primatelji masovnih komunikacija su pojedinci ujedinjeni u masu, koja ima zajednike
interese i sline oblike ponaanja
0.
Mediji nu(no ograniavaju broj informacija koje alju svojim primateljima. 1ovinari prikazuju samo
dio stvarnosti, nastojei dati upravo ono to jest, prema profesionalnim standardima, najva(nije, a to je
ipak uvijek interpretacija dogaaja.
Mediji prema mnogim teroretiarima imaju ulogu gatekeeprea, uvara vrata koja otvaraju samo nekim
informacijama. 2ance 3. 4ennett, ameriki teroretiar, smatra kako je uloga gatekeepera presudna za
politiki sustav 567&a. Gatekeeperi otvaraju vrata u dva smjera! ljude putaju van i unutra. 8
amarikom sustavu, ka(e 4ennet, vrata se esto otvaraju kako bi pustila vijesti koje politiki insideri
alju brojnoj publici vani, ali rijetko se otvaraju brojnim glasvoima koji izvana (ele poruiti
malobrjnima koji su unutra.
)
%a&es Reston, dugogodinji voditelj dopisnitva 1e9 :ork Timesa, istie tri bitne osobine novinara
izvjestitelja!
1. prvo, iskreno uvjerenje kako je obaveza novinara izvijestiti to je mogue tonije
2. drugo, potovati tekoe posla i va(nost iznesenih tema za ljude
3. tree je prepoznavanje dubljeg znaenja vijesti
6kronima ";<:6=><7' ? ;et <f :our 6sses and >nock <n 7oors ? afera 3atergate, novinari
3ashington #osta.
nogi novinari postali su ugledne javne osobe, utjecajni lanovi drutva, opinion makeri ili osobe
ije se miljenje uva(ava i koje utjee na donosenje odluka u razanim podrujeima javnog, politikog,
kulturnog i sportskog (ivota. 8obiajen je naziv &edio$raija , za osobe koje imaju va(nu ulogu u
medijima te koje stjeu snagu i mo djelovanjem u medijima.
@mamo li na umu iznimnu snagu masovnih medija, tada je posve logino zakljuiti kako su novinari
veoma utjecajni ljudi.
5uvremeno novinarstvo temelji se na sljedeim profesionalnim standardima! istinito, tono, poteno,
nepristrano i uravnote(eno izvjetavanje.
Istina
@stinitost vijesti je temeljna kategorija. Veina novinarskih ubenika uope ne definira istinitost, jer se
o njoj ne raspravlja. Vijest je istinita ili nije vijest.
Misso#ri +ro#p , ka(e kako postoje tri tradicionalno najbolje zatite od tu(bi! istina, ast i poteno
komentiranje i kritika. 6 istina je "najbolja obrana protiv tu(bi'.
Potenje
#otenje u izvjetavanju, piu autori issouri group, znai da ete pokutai doi do svakog mogueg
gledita na dogaaj o kojem izvjetavate. Aijetko kada je to samo jedno, esto su to dva ili vie
gledita. #otenje znai kako ete svakom tko je spomenut ili napadnut u izvjetaju omoguiti da
odgovori i iznese svoje stajalite. #otenjeznai, iznad svega, da ete uiniti sve kako nebiste bili pod
utjecajem svojih predrasuda i preduvjerenja dok izvjetavate ili ureujete.
1ovinarstvo je postiglo napredak podutjecajem novinarskih udruga koje su isticale novo
naelo, koje je postalo standard procjene kvalitete novina! potenje u izvjetavanju, temeljeno
na injenicama, a stajalita i miljenja zadr(ana su na specijaliziranim stranicam, editorials,
8gledni ameriki dnevni list The 3ashington #ost ovako je definirao potenje!
1ijedan izvjetaj nije poten ako izostavlja va(ne injenice za razumijevanje dogaaja. 7akle,
potenje ukljuuje cjelovitost.
1ijedan izvjetaj nije poten ako sadr(ava u biti neva(ne informacije na tetu va(nih injenica.
7akle, potenje ukljuuje primjerneost $relevatnost%.
1ijedan izvjetaj nije poten ako namjerno ili nenamjerno navodi ili ak zavodi itatelja na
pogrean zakljua. 7akle, potenje ukljuuje iskrenost prema itetelju.
*
1ijedan izvjetaj nije toan ako novinar skriva svoja opredjeljenja ili emocije iza pejorativnih
rijei kao to su "odbijanje','unato svemu', "moramo priznati', "nesagledive posljedice'.
7akle, potenje ukljuuje jasnou izraza umjesto fraziranja.
To-nost
Tonost je najva(nije obilje(je svake vijesti, bilo velike ili male, duge ili kratke. 5vaka pojedinost
mora biti tona. 5vako ime mora biti tono napisano, svaki citat mora biti onakav kakav je izreen, svi
brojevi koji se spominju moraju imati toan zbroj na kraju teksta.
Mi!ael "#nzi$ nabraja pravila za tono opisivanje zbilje $koja je objavio 3. .a Ro!e u 0. izdanju
svojeg uebenika 8vod u praktino novinarstvo%!
). 5ve iznesene injenice moraju biti tone.
*. 1esigurni podaci moraju ostati vidljivi.
+. 8 tonost je ubrajaju i potpunosti i uravnote(enost.
,. 6utor ne smije iznositi svoje miljenje.
-. @zbjegavati floskule $mogue nenamjerno miljene%.
.. 6ko je izra(avanje miljenja predmet izvjetavanje, to treba oznaiti.
/. 4ez ukrasnih, nadopunjujui injenica $neopravdane tendencije%.
/ravnote0enost
7efinicija uravnote(enog izvjetavanja nedvosmisleno zahtjeva od novinara prikazivanje svih strana u
sukobu ili dogaaju o kojem piu.
8 teoriji medija pojavio se pojam "uravnote(eno programiranje', a uveo ga je )B.*. godine u
ameriku TV praksu takozvani Pil$in+tonov izvjeaj kojim se reguliraju tri kriterija za uravnote(eno
ureivanje programa. Aavnote(a se posti(e, prema #ilkingtonu, kada ureivaka politika posveuje
puno pozornost najirim moguim temama i osobama, bez obzira na njihovu va(nost. #rogram ne
smije dati vie prostora jednom tipu popularnih emisija na tetu drugim, kvalitetnim, ali ne toliko
popularnim.
5lijepo potovanje ravnote(e lako novinare i ureivake politike mo(e dovesti u paradoksalne
situacije. $primjer! rat, ekoloke katastrofe, politikaC%
Nepristranost
1epristranost je jedan od osnovnih preduvjeta shvaanja modernog novinarstva. 1ovinar se u
izvjetavanju ne bi smio svrstati na bilo koju stranu. @zvjetaj treba prikazati dogaaj onakvim kakav
se dogodio, bez obzira na sklonosti novinara, koji dakako, svoja stajalita mo(e objaviti u komentaru.
112 reept legendarnu nepristranost 44D&a istra(ivao je i poznati britanski teroretiar medija
P!ilip S!lesin+er, 1epristanost 5chlesinger definira kao sredninji element posredovanja vijesti na
44D&ju. #od pojmom nepristranosti mogu se svrstati pojmovi kao to su uravnote(enost, objektivnost,
odogovrnost, potenje, naklonost C
1o i 5chlesinger se susreo s problemom. 1epristranost znai da je vijest vrijednosno
neutralna. <n "vrijednosnu neutralnost' naziva mitom, koji je teko ostvariv, jer su djelatnici
+
44D&a ukorijenjeni u britansko drutveno ureenje pa su tako, htjeli ili ne, prenositelji
odreenog drutvenog shvaanja.
/lo+a $o&#ni$atora
#ojam komunikatora ukljuuje skupinu ljudi koja recipijentu prosljeuje informacije, miljenja,
zabavne sadr(aje, promibene i druge poruke. #ojam se zapravo odnosi na sve osobe koje sudjeluju u
komuniciranju poruke, ne samo novinare.
Eovjeanstvo se posljednjih nekoliko desetljea *F. stoljea suoilo s $o&#ni$aijs$o&
e$splozijo&. o(da je najbolji prikaz komunikacijske eksplozije dao 3rederi$ 'illia&s )B0*.
godine. <n je razvitak komunikacijskih sredstava prikazao na zamiljenoj uri od *, sata.
>omunikacijska eksplozija poinje tek u *+.-+ izumom parnog tiska. <stalo se zbivalo u minutama,
sekundama i djeliima sekundi. 6 sve to vijeme ovjek je ostao isti , barem se njegov kapacitet za
prihvat informacija nije bitno mijenjao.
(arold .ass4ll postavio je svoj model u kojem je definirao linearni proces kojem treba odgovoriti na
pet osnovnih pitanja!
). T$o5 $komunikator%
*. "a0e to5 $poruka%
+. Na $oje& $anal#5 $mediji%
,. "o&#5 $publika%
-. S $oji& #spje!o&5 $efekt%
(ie6ert7 /n+#rait i 1o!n razlikuju etiri stupnja komunikacije!
). Intrapersonalna $o&#ni$aija! kad ovjek razgovara sam sa sobom. To je proces
razmiljanja prije nego to ponemo govoriti o neemu.
*. Interpersonalna $o&#ni$aija! mo(e biti dijadna $* osobe%, trijadna $+ osobe% ili vie osoba
komunicira meusobno. Gto su emocionalne i fizike veze vre, to je komunikacija dublja.
+. S$#pna $o&#ni$aija! kada sudjelujemo na poslovnom sastanku, koncertu ili slino. 1eki su
sudionici aktivniji od drugih. Tu je ukljuena i poslovna komunikacija.
,. Masovna $o&#ni$aija! pojavljuje se $o&#ni$ator $uvijek vie od jedne osobe%, koji
&asovne &edije koristi kako bi komunicirao s vrlo brojnom publikom.
1avedeni autori su sainili model masovnog komuniciranja koji su nazvali H84, a koji se popularno
mo(e opisati kao kamen koji bacimo usred bazena, koji zatim stvara koncentrine krugove koji se od
ruba bazena odbijaju natrag na sredite. >rugovi prenose sadr(aj koji mo(e biti zabava, vijesti,
komentari itd. #rvi sredinji koncentrini krug prema tom modelu su komunikatori. 5lijede kodirani
jezici, gatekeeprei, masovni mediji, regulatori, filtri, publika i zadnji koncentrini krug koji se odbija i
vraa prema sreditu jesu efekti.
H84 je komunikatore definirao kao konglomerat ili skupinu pojedinaca od kojih svaki ima specifinu
ulogu. <dlike komunikatora, prema njima, jesu kompetitivnost, veliina i slo(enost,
,
industrijaliziranost, specijalizacija i reprezentacija pojedinih oblika komuniciranja. 8 svakom od
masovnih medija komunikatori su specifini i imaju svoju organizaciju koja odgovara upravo tom
mediju.
1la$ i 1r8ant razlikuju tri vrste medija!
). Masovni &ediji! novine, asopisi, knjige, radio, film i televizija.
*. Oso6ni &ediji! temeljeni na tehnologiji koja stvara i prenosi poruke. Ia razliku od masovnih
medija, korisnik je onaj tko njima upravlja.
+. Tele$o&#ni$aijs$i &ediji! bit telekomunikacijski medija je u povezivanju pojedinaca
meusobno ili s drugim informacijskim izvorima.
)r#tvena #lo+a &edija
o medija je nedvojbeno velika. #oznata su stajalita kako su mediji etvrta vlast. 1eki su pak
medije nazvali sedmom silom.
9etri teorije o tis$# postavili su ameriki znatvenici J. 5iebert, T. #eterson i 3. 5chramm. ediji su,
prema njima, ili autoritarni ili slobodarski. 6ko su autoritarni, tada je njihova uloga podupirati vlast.
6ko su slobodoljubivi, tada trebaju slu(iti pojedincu, uglavnom branei ga od vlasti, dr(ave. Eetri
teorije, ili bolje reeno , etiri sustava tiska jesu! autoritarni, komunistiki, libertijanski sustav i
drutvena odgovornost.
9etri s# te&eljne f#n$ije &asovni! &edija7 prema 4lacku i 4rKantu! informacija, zabava,
uvjeravanje i transmisija kulture.
o uvjeravanja imaju svi mediji a ona se oituje u velikom broju reklamnih poruka.
Transmijsija, prijenos kulture je najrairenija, ali i najmanje razumljiva funkcija masovnih
medija.
P#6li$a
asovna komunikacija usmjerena je na publiku koja je brojna, ali heterogena, i iji su pripadnici
anonimni smatra Dharles A. 3right.
Aazlikujemo i publiku kao konzumente medijskih sadr(aja $audience&as&public% te publiku kao
potroaa $audience&as&client%. #rva kategorija su oni koji masovne medije konzumiraju kako
bi se informirali, zabavili i slino. 7ruga pak kategorija postaje sve brojnija razvitkom medija
i dominatnom ulogom oglasa, pa oni mediji konzumiraju kako bi zadovoljili svoje potroake
porebe.
)enis M*#ail postavio je, na primjeru TV&a, model fragmentirane publike, prema kojem
razlikujemo!
). /nitarni7 jedinstveni &odel koji jo predstavlja publiku openito, bez nekih podjela.
*. Pl#ralisti-$i &odel, koji predstavlja ogranienu unutrarnju diverzifikaciju.
-
+. Model jez+re i periferije $jedinstveno u raznolikosti% koji poveanjem broja kanala
omoguuje i dodatne i konkurentske alternative izvan glavnog programskog okvira.
,. 3ra+&entirani &odel koji obilje(ava velika fragmentiranost i dezintegracija sredinjeg
programa. ;ledatelji konzumiraju brojne programe bez pravila, a u tom je modelu povezana
publika sporadina.
cLuail smatra da danas najveim dijelom dominira publika "krajnje&rubnog modela'. Aazlozi za to
prvenstveno le(e u gotovo opem prihvaanju mainstream sadr(aja, kao i u prednosti medisjkih
organizacija koje razumiju funkcioniranje masovnih medija, dodajui navike publike.
/tjeaj &edija na pojedine
#ojavile su se neke opepoznate i generalizirane hipoteze o utjecaju medija na pojedince!
ediji lake stvaraju nova gledita, a te(e mijenjaju postojea.
8tjecaj medija vei je meu "neopredjeljenima', naroito tijekom izbora.
8tjecaj e biti znatno vei ako svi ili barem veina medija prikazuju dogaaj na isti nain
$konzistentnost%.
8tjecaj medija e biti vei ako se koncentriraju na dio pojave ili dogaaja $intenzitet%.
8tjecaj medija e biti vei ako se poruka, stajalita i slike esto pojavljuju $frekventnost%.
Inanost o medijima razvila je metode kojima utvruje utjecaj medija na pojedince. <dreena su tri
glavna podruja utjecaja! promjena spoznaja i shvaanjaM promjena stajalita i vrednotaM promjena
ponaanja.
N #romjena spoznaja i shvaanja je u samoj biti komunikacijskog procesa, koji poinje
pridobivanjem pozornosti publike, nastavlja se stvaranjem spoznaje te konano i optimalno nastaje
novo shvaanje.
N Inastvenici se uglavnom sla(u da je utjecaj medija tetan na drutvene vrednote i stjalita
pojedinaca. <sna(ivanje postojeih uvjerenja i band9agon efekt su va(ni u ovom podruju djelovanja
medija na pojedince.
N #romjene ponaanja pod utjecajem medija privlai mnogobrojne medijske istra(ivae, naroito one
koji se bave utjecajem televizije na ponaanje djece, izazivanje agresije, antisocijalne poremeaje i
slino.
Medijs$a ind#strija
6merika definicija industrije masovnih medija specifina i sadr(ava sedam osnovnih djelatnosti!
tisak, radio, televizija, magazini i periodika, filmovi, knjige te nosai zvuka i videozapisa.
edijska industrija ima tri temeljne funkcije, dr(i 5hirleK 4iagi! biznis ili bolje reeno ostvarivanje
dobiti, primjena komunikacijskih tehnologija i tree, ona je sna(na politika, drutvena i kulturna
institucija. 5tr. /,. ? /..
.
Prava i od+ovornosti
#rava novinara i graana koja su meusobno povezana, a ponekad i sukobljena kada se radio o
informiranju javnosti!
#ravo da znaju
#ravo na zatitu vlastitog ugleda
#ravo na privatnost
#ravo na pristup
#ravo na poteno suenje
#ravo na zatitu izvora informiranja
#ravo na zatitu intelektualnog vlasnitva
#ravo na slobodnu trgovinu i izbor pri kupnji
6merikanci su definirali i to je odgovornost medija, i to u dokumentu #ovjerenstva za slobodu tiska
)B,/. godine.
<dgovornost masovnih medija odreuje se u pet toaka, koje mediji moraju potovati (ele li biti
odgovorni drutvu a ostati slobodni!
). <sigurati istinit, sa(et i razuman pregled dnevnih dogaaja u kontekstu koji ima neko znaenje
*. <sigurati forum za razmjenu komentara i kritike
+. <sigurati sredstva za uzajamno predstavljanje miljenja i stajalita razliitih drutveni skupina
i iznijeti reprezentativnu sliku drutvenih skupina
,. Aazviti metode predstavljanja i objanjavanja drutvenih ciljeva i vrednota
-. <sigurati nain da se svakom lanu drutva omogui puna i svakodnevna informacija,
miljenje i osjeaj.
2enz#ra i a#toenz#ra
Denzura je sprjeavanja da se objave informacije, a temelji se na zakonu.
6utocenzura je kad novinar sam, zbog straha ili pritiska, odlui ne pisati o nekom dogaaju ili
objaviti neku informaciju.
<pscenost je veoma prisutna u nekim masovnim medijima, pa zakonodavci reguliraju to se
mo(e objaviti , tko mo(e gledati neto i kada.
Eti$a novinarstva
6utori issouri ;roup proglsili su sljedeih sedam smrtnih grijeha za novinarsku etiku!
). #lagijat
*. #odmiivanje
+. 5ukob interesa
,. Iadr(avanje informacija
-. #rijevara
.. #ovreda privatnosti
/. 5udjelovanje u vijestima
/
N ;ordana Vilovi je analizitajui etike prijepore u tjednicima ;lobus i 1acional, istra(ivala
sljedee kategorije! neistinito izvjetavanje, anonimni izvori, prikazivanje samo jedne strane,
naruavanje temeljnih pravo ovjeka, naruavanje prava manjiskih drutvenih skupina, propagandni
tekstovi, lo ukus i opscenost, nepodudarnost teksta i naslova.
Sve poinje dogaajem
Izvjetavanje o do+a:aji&a
Va(nost dogaaja odreuje kako e se vijest objaviti, hoe li to biti udarna vijest za naslovne stranice
novina i prve minute radijskih i televizijskih vijesti, tzv. 4reaking ne9s, ili e se odbaciti kao neva(na
i nepotrebna. 8rednici su oni koji odluuju hoe li se vijest objaviti i kako. 6li novinari, izvjestitelji su
ti koji pronalaze vijest.
Na &jest# do+a:aja
N Pro&etna nesrea
<zbiljnost nesree procjenuje se prema broju mrtvih i ozljeenih, njihovoj va(nosti, blizini i
okolnostima nesree.
ogui izvori! prometna policija, sudac istra(itelj, bolnice i hitna pomo. #ogrebna poduzea,
mrtvozornik. <prez, ne procjenujte tko je skrivio nesreu i pa(ljivo objavljujte izjave
oevidaca.