Denis Jurei Doktorat

GRAFIKI FAKULTET
mr. sc. Denis Jurei, dipl. ing.

Istraivanje vrstoe ambalae
od valovitog kartona u kondicioniranim
uvjetima

DOKTORSKI RAD

Zagreb, 2012.

GRAPHIC FACULTY

mr. sc. Denis Jurei, BSc. Graph. ing.

The research strength of the packaging
of corrugated cardboardin terms of
conditioned

DOCTORAL THESIS

Zagreb, 2012.

GRAFIKI FAKULTET

Denis Jurei

Istraivanje vrstoe ambalae od
valovitog kartona u kondicioniranim
uvjetima

DOKTORSKI RAD

Mentor: dr. sc. Darko Babi, redoviti profesor
Grafikog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu

Zagreb, 2012.
UDK:
Znanstveno podruje: tehnike znanosti
Znanstveno polje: grafika tehnologija
Institucija u kojoj je izraen rad: Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu
Voditelj rada: dr. sc. Darko Babi, prof.
Broj stranica rada: 109
Broj stranica dokumenata: I - XIX
Broj slika: 52
Broj tablica: 18
Jezik teksta: hrvatski
Jezik saetaka: hrvatski i engleski

lanovi povjerenstva za ocjenu doktorskog rada:

1. prof. dr. sc. Vilko iljak, Sveuilite u Zagrebu, Grafiki fakultet, predsjednik,
2. prof. dr. sc. Darko Babi, Sveuilite u Zagrebu, Grafiki fakultet, mentor,
3. doc. dr. sc. Zvonimir Sabati, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet organizacije i
informatike, vanjski lan,
4. prof. dr. sc. Klaudio Pap, Sveuilite u Zagrebu , Grafiki fakultet, zamjenski lan,
5. prof. dr. sc. Vinko Bari, Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, zamjenski
vanjski lan

Rad je pohranjen u knjinici Grafikog fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Getaldieva 2,
te u Nacionalnoj i sveuilinoj biblioteci u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice bb.

I

Zahvaljujem se svom mentoru dr. sc. Darku Babiu, redovitom
profesoru na strunim savjetima prilikom izrade ovog rada kao
i ostalim lanovima komisije.

II

Saetak
III
Kutije od valovitog kartona za pakiranje voa i povra susreu se na svom
distribucijskom putu od proizvoaa do potroaa s vrlo promjenljivim vremenskim uvjetima.
Distribucijski put podrazumjeva najee dulji boravak u razliitim hladnjaama pri prijevozu
i skladitenju te kratkotrajno izlaganje vanjskim atmosferskim uvjetima pri pretovaru. U
hladnjaama, radi ouvanja kvalitete i kvantitete voa i povra, vladaju definirani uvjeti
temperature i vlanosti dok u vanjskoj okolini oni variraju. Izloenost tim promjenama ima
nepovoljan utjecaj na mehanika svojstva valovitog kartona a posljedica je znaajno
smanjenje vijeka trajanja kutije.
Cilj ovog istraivanja je razviti model ambalae od valovitog kartona za predvianje
njene vrstoe na tlano optereenje, bazirano na kondicioniranim uvjetima relativne
vlanosti i temperature okoline. Kako je agrokulturnoj industriji primarna briga teina i
kvaliteta voa i povra dok je ambalaa nuan izdatak koja mora opstati u datim uvjetima uz
minimalan troak. Cilj je otkriti informacije kojima emo odrediti donju granicu kvalitete
kutije od valovitog kartona a kod koje postoji minimalna mogunost njenog loma.
Ispitivano je est kvaliteta peteroslojnog valovitog kartona sa razliitim
kompozicijama slojeva papira razliitih gramatura. Ispitivani su papiri od kojih je izraen
valoviti karton te kutije izraene od tog valovitog kartona. Ispitivana je gramatura, debljina,
otpornost na prskanje po Mullenu, otpornost horizontalne povrine valovitog kartona na
tlanu vrstou, otpornost vertikalne povrine valovitog kartona na tlanu vrstou, sadraj
vlage u valovitom kartonu, otpornost valovitog kartona na dinamiko probijanje, otprnost
kutije od valovitog kartona na tlanu vrstou, relativna vlanost zraka u hladnjai, relativna
vlanost zraka u okolini, temperatura hladnjae i temperatura okoline. Brojna mjerenja su
interpretirana regresijskom analizom.
Rezultati pokazuju velika odstupanja temperature i relativne vlanosti zraka hladnjae
i okoline. Prosjena razlika u temperaturi izmeu hladnjae i vanjske okoline iznosi 23,88C,
dok je prosjena razlika relativne vlanosti zraka u odnosu na okolinu 22,58%. Toplinska
DISERTACIJA Saetak
IV
okiranja kojima su bili izloeni uzorci kutija pokazuju velika odstupanja u tlanoj vrstoi.
Uzorcima 2K i 2K-E tlana vrstoa pala je za 40% i nakon samo dva dana dolo je do
uruavanja kupova na paleti. Ostali uzorci izdrali su ove drastine promjene. Mjeranja
pokazuju da pad tlane vrstoe kod svih uzraka prati istovremeno veliko poveanje sadraja
vlage.
Zakljuak. Ciklike promjene relativne vlanosti zraka uz zanemarivi utjecaj vremena
trajanja optereenja drastino smanjuju nominalnu tlanu vrstou kutija od valovitog
kartona. Skladitenje voa u hladnjai zahtjeva upotrebu visokokvalitetnih kartona
proizvedenih od visokokvalitetne nereciklirane sirovine.
Preporuke. Predlae se analiza mjerenja kontrole kvalitete papira za ravni i valoviti
sloj u samom proizvodnom procesu njegove izrade. Ovi podaci mogli bi se iskoristiti za
odreivanje utjecaja na graninu tlanu izdrljivost svakog sloja valovitog kartona kao i
graninu tlanu izdrljivost kutije. Predlae se i postavljanje barijere za vlagu na povrinu
valovitog kartona ali ta odluka trebala bi se bazirati na studiji o veliini i stupnju kruenja
vlage.

Summary
V
Boxes made from the corrugated board for packing the fruit and vegetables meet very
changeable weather conditions on their distribution way from the producer to the consumer.
Longer stay in different cold storage plants during the transport and storage as well as
the short exposition to the outer atmospheric conditions during the reloading is understood
under the distribution way. In the cold storage plants, for preserving the quality and the
quantity of the fruit and vegetable, there are defined conditions of temperature and humidity
while in the outer environment they vary. The exposition to these changes has an
unfavourable influence on the mechanical properties of the corrugated board and the
consequence is the considerably decrease of the boxes lifespan.
The aim of this investigation is to develop the model for prediction the box strength on
the compression load, based on the conditioned state of relative humidity and the temperature
in the environment. As the weight and the quality of fruit and vegetables is the primary care in
the agricultural industry, the packaging is necessary expense which must survive in the given
conditions with minimal costs. The aim is to find out the information which will determine
the lower boundary of the corrugated box quality and the minimal possibility of its
breakdown.
Six qualities of the double wall corrugated board with different composition of paper
layers of different grammage were investigated. The papers used for the production of the
corrugated board and the boxes produced from that corrugated board were investigated. The
grammage, the thickness, the burst resistance per Mullen, the resistance of the horizontal
surface of the corrugated board to compression strength, the resistance of the vertical surface
of the corrugated board to compression strength, the humidity content in the corrugated board,
the resistance of the corrugated board to dynamic penetration, the resistance of the corrugated
board to compression strength, relative humidity of the air in the cold storage plant, relative
humidity of the air in the environment, temperature of the cold storage plant and the
DISERTACIJA Summary
VI
temperature of the environment were tested. Numerous measurements were interpreted by the
regression analysis.
The results show great aberrations of temperature and relative humidity of the air in
the cold storage plant and in the environment. The average difference in temperature between
the cold storage plant and the outer surroundings was 23,88
o
C, while the average difference of
the relative humidity of the air in regard to the environment was 22,58%. The thermal shock
to which the box samples were exposed showed great aberrations in the compression strength.
The compression strength of the samples 2K and 2K-E was decreased for 40%, and after
only two days the stacks on the pallet imploded. The rest of the samples survived these drastic
changes. Measurements show that the decrease of the compression strength of all the samples
follows the simultaneous great humidity content increase.
Conclusion: The cyclic changes of the relative humidity in the air, with the negligible
influence of the time duration drastically decrease the nominal compression strength of the
corrugated boxes. The storage of the fruit in the cold storage plants demands the usage of the
high quality boards produced from the high quality non recycled raw material.
The analysis of the paper quality control measurements for the flat and wall layer is suggested
in its production process. These data could be used for determining the influences on the
boundary compression durability of each layer of the corrugated board as well as the
boundary compression durability of the boxes. The setting of the humidity barrier on the
surface of the corrugated board is also suggested. This decision however should be based on
the size and on the degree of the humidity circulation.
Sadraj
VII
SAETAK .............................................................................................................................. III
SUMMARY ............................................................................................................................ V
SADRAJ ........................................................................................................................... VII
1. UVOD I PREGLED PODRUJA ISTRAIVANJA ...................................................... 1
1.1. Faktori koji utjeu na vrstou ambalae od valovitog kartona .................................... 9
1.1.1. Sastavnice valovitog kartona ............................................................................. 10
1.1.2. Proizvodni proces izrade valovitog kartona ...................................................... 20
1.1.3. Reologija valovitog kartona ............................................................................... 27
1.2. vrstoa i lijebljenje ................................................................................................... 40
2. CILJ ISTRAIVANJA .................................................................................................... 41
3. METODOLOGIJA RADA .............................................................................................. 43
3.1. Plan i metode istraivanja ............................................................................................43
3.2. Oznaavanje uzoraka ................................................................................................... 48
3.3. Regresijska analiza ...................................................................................................... 51
4. REZULTATI I RASPRAVA ........................................................................................... 58
4.1. Rezultati ispitivanja za valoviti karton AS-0 ............................................................... 59
4.2. Rezultati ispitivanja za valoviti karton AS-1 .............................................................. 66
4.3. Rezultati ispitivanja za valoviti karton 3KSE .............................................................. 74
4.4. Rezultati ispitivanja za valoviti karton BTKE/2F ....................................................... 81
4.5. Rezultati ispitivanja za valoviti karton 2K-E ............................................................. 88
4.6. Rezultati ispitivanja za valoviti karton 2K ................................................................. 94
5. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 102
6. LITARATURA ................................................................................................................ 105
SKRAENI ZAKLJUAK ............................................................................................... VII
POPIS TABLICA I SLIKA .............................................................................................. IX
POPIS OBJAVLJENIH RADOVA ................................................................................ XIII
IVOTOPIS ...................................................................................................................... XIX
1
UVOD I PREGLED
PODRUJA ISTRAIVANJA

1

Rad Istraivanje vrstoe ambalae u kondicioniranim uvjetima obuhvaa parametre
koji utjeu na mehanosorpcijska svojstva valovitog kartona uslijed drastinih promjena
temperature i relativne vlanosti zraka. Na Grafikom fakultetu se obrauje ova tema kroz
znanstvene projekte, izuavanju na kolegijima te u neposrednoj suradnji s industrijom
ambalae. Otvorena su mnoga poglavlja koja su usmjerila ova istraivanja prema veliinama
odrivosti ambalae u ekstremnim situacijama. Razvijeni su modeli ambalae u
kondicioniranim uvjetima. Oni osiguravaju tone pretpostavke o tlanoj vrstoi kutija i daju
mogunost proizvoaima i korisnicima tih kutija da bolje procijene utjecaje promjena na
valovitom kartonu. Eksperiment na modelu bazira se na mjerenjima realnih ambalanih
uzoraka da bi se izbjegla skupa testiranja u proizvodnji. Dosadanja istraivanja
najistaknutijih autora tretiraju valoviti karton kao viskoelastian materijal koji se iri
adsorpcijom vlage [11]. Njegova najvanije mehaniko svojstvo je otpornost na tlanu
vrstou [25]. Faktori koji utjeu na vrstou kutija od valovitog kartona u hladnjaama su:
svojstva valovitog kartona, temperatura i vlaga u hladnjai, temperatura i vlaga u kutiji, te
adsorpcija i desorpcija vlage.
Svojstva valovitog kartona na koje se, na temelju vrstoe kutije na tlak, moe utjecati
tijekom procesa proizvodnje valovite ljepenke su njegova debljina, oblik i proces izrade vala,
temperatura i vlaga u kartonu. Maksimalna debljina valovitog kartona je funkcija visine vala i
debljine ravnog sloja. Tokom i nakon proizvodnje valovitog kartona debljina se moe smanjiti
tlakom. Utjecaj debljine na vrstou savijanja prikazana je jednadbama Whitsitt-a i
Markstrom-a [34]. Matematiki opisuju da je vrstoa savijanja proporcionalna kvadratu
debljine, dok Fellers i Carlsson [20] svojim analitikim relacijama ukazuju da je vrstoa
savijanja proporcionalna kubu debljine. Urbanik [42] je modelirao utjecaj oblika vala,
ukljuujui visinu vala, visinu do vrha, boni kut i faktor vala, na tlanu vrstou brida i
DISERTACIJA 1. Uvod i pregled podruja istraivanja

2
vrstou savijanja valovitog kartona. Na temelju Urbanik-ova modela, 10 ili 20% smanjenja
visine vala iz proizvodnje tokom formiranja vala uzrokuje smanjenje tlane vrstoe na brid
za oko 1-3%. To smanjenje debljine tokom proizvodnje poveava se koritenjem rebrastih
valjaka s manjim profilom vala ili veom zategnutou valovitog sloja. Batelka [10] je otkrio
da smanjenje debljine za 1.27 mm pod teinom smanjije tlanu vrstou na brid s 36.4 na
31.7 kN/m, to odgovara smanjenju od 13%. On nije dao poetnu debljinu ploe.
Njegovi uzorci su bili debljine 4 mm, pa 1.27 mm odgovara smanjenju debljine pod teinom
za 32% u odnosu na originalnu debljinu. Kroeschell [30] tvrdi, na temelju teoretske analize,
da gnjeenje ploe valovitog kartona utjee na tlanu vrstou brida tako da smanjuje debljinu
na razinu visine, to dovodi do potekoa kod savijanja. Meutim, Kroeschell [30] dri da je
utjecaj gnjeenja na tlanu vrstou brida varijabilan (tablica 1.). Prijanja Wennerblom-ova
[43] istraivanja nalaze da utjecaji poput svojstava ravnog i valovitog sloja, sastava kroba,
sadraja tvari kroba i brzina izrade vala ne utjee na vrstou povrinske adhezije krajnjeg
valovitog kartona.

Tablica 1. Utjecaj gnjeenja na test tlane vrstoe na brid (Kroeschell 1992.)
Istraivanja: Smanjenje u debljini (%) Smanjenje u tlanoj vrstoi na brid (%)
Batelka (1984.)
30 15
<10 neznatno
Eriksson (1979.)
40 5
100 30

Jedini faktor koji utjee na vrstou povrinske adhezije je koliina koritenog kroba.
Kroeschell [30] je takoer istraio da tlana vrstoa na brid valovite ljepenke ovisi o
povrinskoj adheziji do vrijednosti od 400N/m, iznad koje nema utjecaja na tlanu vrstou na
brid. On tvrdi da je povrinska adhezivna vrstoa od 400N/m samo pola vrstoe koja se
inae smatra minimumom. Batelka [10] je otkrio da, smanjenje u vrstoi adhezije izmeu
ravnog povrinskog sloja i srednjeg sloja od 1.83 do 0.83 kN, uzrokuje smanjenje u tlanoj
vrstoi na brid od 35.8 do 32.9 kN/m.
Schaepe [18] iznosi da je iznad 730 N/m utjecaj vrstoe adhezije na tlanu vrstou brida
valovitog kartona minimalan i nije statistiki bitan. Schaepe [38] iznosi da je vrstoa

3
adhezije od 876 N/m oznaena kao dobra, 730 N/m se smatra niskom vrstoom, a kod
povrinske vrstoe adhezije valovitog kartona ispod 438 N/mm postoji rizik od nastajanja
delaminacije. Urbanik [14] je razvio matematiki model za optimiziranje oblika vala s
obzirom na tlanu vrstou valovitog kartona na brid. Karakteristike vala Urbanik [42] je
definirao pomou simbola prikazanih na slici 1.

Slika 1. Karakterizacija oblika vala

Urbanik-ov model predvia da je tlana vrstoa na brid ovisna o faktoru vala, visini vala u
omjeru perioda i bonom kutu, gdje je vrstoa na geometriko savijanje (1) ovisna samo o
faktoru vala i bonom kutu. Urbanik-ov [42] model se primjenjuje kod dizajna novih parova
valjaka za izradu valovitog sloja i od male je koristi kod optimiziranja postojeeg valjka.

MD CD
BS BS EI = (1)
EI geometrijsko znaenje vrstoe na savijanje (Nm)


4
Whitsitt i Sprague [44] su izmjerili utjecaj izrade vala tako da su putali valoviti sloj kroz
jedan valoviti valjak bez da su lijepili sloj za ravni, i tada su mjerili vrstou na tlak na
kratkim rasponima u smjeru proizvodnje i poprenom smjeru. Takoer su usporeivali
vrstoe valovitog sloja nakon hladnog i toplog procesa proizvodnje vala i koristili su 4
razliita valjka za valoviti sloj. Valjci pod brojem 1, 10 i 19 su bili za polukemijski valoviti
sloj, s poetnom teinom od 127.4, 126.9 i 128.4 g/m
2
, dok je valjak pod brojem 114 bio za
reciklirani valoviti sloj poetne teine 137.7 g/m
2
. Whitsitt-ov i Sprague-ov graf vrstoe na
tlak na malim rasponima u smjeru proizvodnje pokazuje prosjeno smanjenje od 42% u
odnosu na vrstou valovitog sloja koji nije valovit, dok se znaajni gubici pojavljuju u vrhu
vala.
Temperatura tokom procesa proizvodnje valovitog sloja moe biti znatno smanjena
bez znaajnijih utjecaja na vrstou na tlak valovitog sloja. Tokom procesa proizvodnje
valovitog kartona, temperatura ima vanu ulogu u postavkama adheziva izmeu valovitog i
ravnog sloja kao i kod plastificiranja valovitog sloja kako bi se smanjila teta nastala prilikom
formiranja vala. Whitsitt [45] je razvio hladan proces izrade valovitog sloja koji formira
valove na sobnoj temperaturi. Dobiveni valoviti karton ima favorizirajua svojstva u
laboratorijskim testiranjima u odnosu na normalni valoviti karton. Tvrdi da je mogue
uspjeno od papira napraviti valoviti sloj u velikom temperaturnom rasponu od 20C u
njegovom sluaju, do 100C u konvencionalnoj izradi valova pomou jednog valjka. Nije
utvrdio sadraj vlage valovitog sloja koji je koristio, ali pretpostavlja se da je bio vei nego
kod konvencionalne izrade kako bi se kompenzirala nia temperatura. Pod normalnim
uvjetima kombinacija visoke temperature i niskog sadraja vlage bi dovoljno plastificirala
valoviti sloj prije procesa proizvodnje valova [20]. Wallace je istraio utjecaj tempterature
ravnog sloja, mjerene nakon predgrijaa, na vrstou brida i vrstou povrinske adhezije
valovitog kartona sa slojevima visoke gustoe [21]. Dokazao je da temperatura ravnog sloja
ima znaajan utjecaj na svojstva valovitog kartona, s najpovoljnijim svojstvima na 85-100C.
Sadraj vlage ravnog sloja izmjeren je u rasponu od 4-5%. Andersson i Berkyto uoili su
linearan trend izmeu vrstoe na vlak i vrstoe na pucanje i tempterature za raspon traka u
smjeru proizvodnje i poprenom smjeru za suhi strojno premazni kraft papir [2]. Njihova
mjerenja pokazuju da dolazi do smanjenja broja greaka na trakama s povienjem
temperature. Salmen i Back mjerili su utjecaj temperature i vlage prema modulu elastinosti
kraft papira [37]. Rezultati njihova istraivanja pokazuju da paralelna priroda slojeva za

5
razliite sadraje vlage sugerira rast temperature s poveanjem sadraja vlage, dok je u
apsolutnim uvjetima utjecaj tempterature konstantan. Wallace je prouavao utjecaj parenja
ravnog sloja, i valovitog sloja u odnosu na ravni sloj [21]. Parenje se provodilo kako bi se
poveao sadraj vlage, dok je predgrija radio na takav nain da sprijei rast temperature
ravnog i valovitog sloja. Dokazano je da parenje ravnog sloja poveava prosjenu tlanu
vrstou brida i vrstou povrinske adhezije za 2.2 i 5%, u odnosu na vrstou valovitog
kartona izraenog od neparenog ravnog sloja. Parenje valovitog sloja povealo je prosjenu
tlanu vrstou na brid i vrstou povrinske adhezije za 1.0% i 18%, u usporedbi s
vrstoom valovitog kartona iji valoviti sloj nije bio izloen parenju. Ti rezultati pokazuju da
dodatna vlaga smanjuje razinu oteenja ravnih slojeva i valovitog sloja tokom procesa
proizvodnje, proizvodei vri valoviti karton. Andersson i Berkyto potvrdili su da je utjecaj
vlage na svojstva kraft papira (na 20C) manje stalan od utjecaja temperature [2]. Kraft papir
na vrijednosti sadraja vlage od 10% prolazi odreenu promjenu. Utjecaj vlage bio je znatno
vei izmeu 8 i 12% nego izvan tog raspona. Salmen i Back [37] pokazuju sline trendove
mjerenja kao i Andersson i Berkyto [2]. Salmen i Back tvrde da svaka linija ima svoju zrcalnu
temperaturu prijelaza za sadraj vlage koji odgovara najveem negativnom padu. Oni su
izraunali utjecaj vlage na zrcalne prijelaze temperature za 3 glavne komponente papira;
celulozu, polucelulozu i lignin. Kaelble [24] tvrdi da je zrcalni prijelaz temperature celuloze
ovisan o kristalininosti celuloze kao i sadraju vlage. Zrcalan prijelaz tempreature lignina je
ovisan samo o sadraju vlage do otprilike 2%, jer je to maksimalan sadraj vlage lignina [23].
Uzorci papira s niskom kristalininosti pokazuju znaajne razlike u svojstvima vrstoe kada
ih se testira iznad i ispod njihove zrcalne prijelazne temperature [24].
Kutije od valovitog kartona imaju vanu ulogu kod skladitenja, transporta i prodaje
voa i povra. Cijena kutija u agrokulturnoj industriji nije zanemariva pa bilo kakva uteda na
pakiranju moe poveati profit te industrije. Zapakirano voe i povre moe provesti i do pola
godine u hladnjai na niskoj temperaturi i velikoj vlanosti. Skladitenje u hladnjaama
zahtjeva upotrebu visoko kvalitetnih kartona proizvedenih od visokokvalitetne sirovine sa
ravnim slojem te valovitim srednjim slojem ljepljenim vodootpornim ljepilom.
Spomenute prethodne studije i praktina iskustva u hladnjaama pokazuju da vlaga
ima dominantni utjecaj na vrstou valovitog kartona. U uvjetima velike vlanosti i niske
temperature, kod hladnjaa u kojima se uva voe i povre, valoviti karton adsorbira vlagu i
gubi na tlanoj vrstoi. Istraivani faktori ogranieni su na temperaturu i vlanost hladnjae.

6
Ostali faktori, kao npr. kako su kutije s proizvodima prevezene i naslagane, takoer utjeu na
svojstva valovitog kartona, ali su ti utjecaji van dosega ovog istraivanja.
Temperatura u hladnjaama za voe i povre, varira od 0-2C i oscilira s ciklusom
iskljuivanja/ukljuivanja sistema hlaenja te za vrijeme izmjene vanjskog zraka, na primjer
tokom punjenja i pranjenja. U hladnjai ona varira ovisno o koliini voa i povra koji se
uvaju, a obino ih se dri na oko 0C. Karton, kao higroskopan materijal, apsorbira ili
desorbira vlagu kako bi postigao ravnoteu s okolinom. Kako smanjujemo temperaturu,
sadraj vlage u kartonu se poveava obzirom na poveanje relativne vlanosti zraka. Zbog
toga temperatura ima indirektan utjecaj na njegova svojstva jer utjee na sadraj vlage [2].
Hlaenje takoer ukruuje valoviti karton [1].
Vlaga u hladnjai oscilira u sinkronizaciji s temperaturom. Sadraj vlage valovitog
kartona po standardnim uvjetima za testiranje je otprilike 7+/-1%, dok u agrokulturalnim
hladnjaama sadraj vlage moe dosei i do 20%. Utjecaj vlage na tlanu vrstou kutija
naslagane jedna na drugu (eng. Stacking Strength) predvia smanjenje vrstoe od 56% zbog
povienja vlage s 8 na 20%, u odnosu na vrstou pri 8% vlage [3]. Kawanishi-eva jednadba
(2) predvia smanjenje vrstoe za 62-73% za isto poveanje vlage u odnosu na vrstou na
8% [4].

1
2
2
1
01 . 3
01 . 3
10
10
MC
MC
MC
MC
BCS
BCS
= (2)

BCS
MC1
vrstoa obine razrezane kutije na tlak s referentnim sadrajem vlage (N)
BCS
MC2
vrstoa obine razrezane kutije na tlak s novim sadrajem vlage (N)
MC
1
referentni sadraj vlage (%)
MC
2
novi sadraj vlage (%)

Kawanishi je dobio dvije empirijske jednadbe (3) i (4) za modeliranje utjecaja vlage na
tlanu vrstou brida valovitog kartona [26].
Ta vrstoa vrlo je slina tlanoj vrstoi kutije.

UKB
MC
FC ECT 917 . 0
6 1
= (3)


7
UKB
MC
FC ECT 916 . 0
7 2
= (4)

ECT
1
vrijednost tlane vrstoe na brid nakon testa A i AB vala valovitog kartona
ECT
2
- vrijednost tlane vrstoe na brid nakon testa B vala valovitog kartona
FC
6
i FC
7
konstante
U radu Tlana vrstoa valovitog kartona u ovisnosti o vlanosti okoline (Babi, [8])
napominje nunost odabira kvalitetnih materijala te opisuje nelinearne trendove kod ovisnosti
vrstoe kutije o njenoj konstrukciji. Benson [12] tvrdi da vlano naprezanje mjerenih
uzoraka kraft kartona slijedi linearan trend u odnosu na sadraj vlage, do 13% vlage.
Maltenfort [33] tvrdi da su uzorci pod konstantnim istezanjem ili tlakom izloeni puzanju
(eng. Mechanosorptive Creep). To dovodi do deformacija koje mogu uzrokovati lom uzorka
nakon to se produi vrijeme testiranja vie nego to dozvoljavaju konstantni laboratorijski
testovi. Krivulja puzajuih deformacija u ovisnosti o vremenu tri kutije sloene jedne na
drugu ravnomjerno tlano optereene silom u iznosu 70% od nominalne tlane vrstoe BCT
(Slika 2.) podijeljena je u 3 podruja [8]. U prvom podruju u kratkom vremenskom intervalu
brzo raste poetna razina deformacija i stabilizira se na relativno konstantnu razinu
deformacija drugog podruja. Krivulja deformacija zavrava treim podrujem u kojem je
vidljivo naglo poveanje deformacija nakon ega slijedi lom kutije (kutija).


8
Slika 2. Krivulja puzajuih deformacija u ovisnosti o vremenu tri kutije sloene jedne na
drugu ravnomjerno tlano optereene silom u iznosu 70% od nominalne tlane vrstoe
(BCT) (Koning i Stern 1977.)

Postoji logaritamska veza izmeu razine optereenja tokom drugog podruja i vijeka trajanja
kutije:
A ili C val
prazna ili puna kutija
normalan ili vodootporan adheziv
jedna kutija ili 3 i vie kutije naslagane jedna na drugu
22.8C i 50% relativne vlage ili 26.7C i 90% relativne vlage
razni nivoi optereenja

038 . 1
4988
SCR
TtF = (5)

Koning i Stern [29] utvrdili su koeficijent determinacije (R
2
) 97.7% za njihovu regresijsku
funkciju izraz (5) koja najbolje odgovara rezultatima ispitivanja.

TtF vrijeme do loma ili vijek trajanja kutije (sati-t)
SCR razina drugog podruja optereenja (in/int)
Razina puzanja kartona pokazuje ovisnost o primjenjenom naprezanju i sadraju vlage
uzoraka i znaajno se poveava ciklikim promjenama sadraja vlage uzorka uz pomo
ciklikih promjena vlanosti zraka [9]. Poveanje razine apsorpcije i desorpcije vlage ne
pospjeuje razinu puzanja. Koritenje vodootpornog adheziva smanjuje razinu puzanja
uzoraka za testiranje tlane vrstoe brida valovitog kartona u okolini ciklike vlage [10].
Da bi se predvidio uravnoteeni sadraj vlage u valovitom kartonu potrebna su saznanja o
odgovarajuim izotermama sorpcije i uvjetima okoline. Veina objavljenih izoterma za karton
izmjerene su na sobnoj temperaturi od 20-25C. Eagleton i Marcondes objavljuju najkorisniju
kolekciju izotermi za valoviti karton [19]. Mjerenjem irokog raspona temperarure od 1-40C
uz relativnu vlanost zraka od 42-96%, dokazan je njen znaajan utjecaj, posebno oko 0C.


9

1.1. FAKTORI KOJI UTJEU NA VRSTOU AMBALAE
OD VALOVITOG KARTONA

Valoviti karton koji se koristi u proizvodnji kutija za pakiranje voa i povra obuhvaa
etiri komponente: ravni gornji sloj, donji ravni sloj, valoviti sloj i adheziv. Gornji, ravni ili
vanjski sloj (lice) prvi je od dva ravna sloja koji su dodani valovitom sloju kako bi ga
formirali u valoviti karton. Donji ili unutarnji ravni sloj (nalije) je zaljepljen za drugu stranu
valovitog sloja i time formira valoviti karton. Faktori koji utjeu na proces proizvodnje
valovitog kartona (Slika 3.) prikazuju utjecaje u hladnjaama koji u poetku imaju namjeru
utjecati na svojstva kutija od valovitog kartona. Tri najznaajnija utjecaja su konstrukcija
kutije, valoviti karton od kojeg je kutija napravljena i sadraj vlage valovitog kartona.
U optimiziranju svojstava kutije u ovom istraivanju, broj faktora koji su se uzeli u
obzir je smanjen s obzirom na utjecaj proizvoaa valovitog kartona.

Slika 3. Faktori utjecaja na vrstou valovitog kartona tijekom skladitenja u hladnjai
Faktori koji mogu utjecati na mehanika
svojstva kutije u komorama za hlaenje
Svojstva
valovitog
kartona
Sadraj vlage
kutije
Temperatura
hladnjae
Temperatura
kutije
Vrijeme
uvanja
Fermentacija
voa
Vlanost u
hladnjai
Brzina respiracije
voa
Optereenje
Cikliki
uvjeti
Vrsta
hladnjae
Konstrukcija
kutije

10

1.1.1 Sastavnice valovitog kartona

Valoviti karton jedan je od najee upotrebljavanih ambalanih materijala. Proizvodi
se od recikliranog papira i prirodnih materijala poput celuloze, a njegova osnovna namjena je
izrada ambalanih kutija.
Osnovna znaajka valovitog kartona je to, za razliku od ostalih kartona, sadri
periodino ovalovljen sloj papira, valoviti sloj, koji je naljepljen na barem jedan ravan sloj
papira. Specifina struktura ovog kartona daje mu bolju vrstou nego to bi ju slojevi imali
svaki posebno. Valoviti karton koji se koristi u proizvodnji obuhvaa etiri komponente: ravni
gornji sloj, donji ravni sloj, valoviti sloj i adheziv. Slika 4.Ravni sloj s lica (gornje strane)
prvi je od dva ravna sloja koji su dodani valovitom sloju kako bi formirali valoviti karton s
jednim licem, i drugi zadnji ravni sloj je zaljepljen za drugu stranu valovitog sloja i time
formira valoviti karton sa stranjim ravnim slojem (nalijem).
Slika 4. Sastavnice valovitog kartona

Vanjski i unutarnji sloj, tj. ravni slojevi valovitog kartona, izrauju se od sirovine koja
ima eljenu vrstou, a to su najee mekana i dugaka vlakna etinjaa. Takvi papiri
poznati su pod nazivom kraft, a dobivaju se kiselim postupkom proizvodnje papira. Prirodna
boja im je smea, ali imaju mogunost djelominog ili potpunog bijeljenja, ime im se
smanjuje vrstoa materijala za 5-10%.[2] Papiri za ravni sloj mogu sadravati manju ili veu
koliinu recikliranih vlakana iz otpadnog papira koji se mogu prepoznati po sitnim tamnim

11
mrljama koje su zaostali pigmenti boje. Poveanjem sadraja recikliranih vlakana u papiru
smanjuje mu se vrstoa. Optimalna vrstoa postie se koritenjem istog materijala za izradu
oba ravna sloja, vanjskog i unutarnjeg, kod troslojnog valovitog kartona.
Za dobivanje papira za valoviti sloj, najbolju kvalitetu pokazuju kratka tvrda vlakna
etinjaa koja se proizvode posebnom metodom kuhanja pulpe, a takav papir je poznat kao
polukemijski. [2] Ipak se valoviti sloj proizvodi prvenstveno iz recikliranih vlakanaca, s tim
da ne pokazuje znatna odstupanja u kvaliteti i vrstoi u odnosu na polukemijski.
Trea vrlo vana sastavnica valovitog kartona je sam adheziv, odnosno ljepilo, koje
povezuje slojeve papira. U industriji valovitog kartona glavni adheziv, natrijev silikat, gotovo
je u potpunosti zamijenjen krobom, i to najee kukuruznim krobom. [2] Meu najeim
razlozima deformacija valovitog kartona je pogreno nanoenje adheziva.
Valoviti karton je najmanje dvoslojan, a najee troslojan-jednovalan, kada je valoviti sloj
papira uljepljen izmeu dva ravna sloja papira. U sluajevima dodavanja slojeva nastaje
vieslojni valoviti karton.

Slika 5. Shematski prikaz dvoslojnog, troslojnog, peteroslojnog i sedmeroslojnog valovitog
kartona

12

Dvoslojni valoviti karton sastoji se od dva meusobno sljepljena sloja papira, od kojih je
jedan ravan, a drugi valoviti. Koristi se za omatanje proizvoda ili kod unutarnje amortizacije.
Dvoslojni valoviti karton ne koristi se kod proizvodnje kutija. Troslojni valoviti karton
sastavljen je od tri sloja, dva ravna i jedan valoviti u sredini. Koristi se za transportne kutije
razliitih dimenzija, jer je takva kutija vrsta i pogodna za zatitu proizvoda od transporta i
skladitenja. Vie od 90% svih kutija od valovitog kartona izraene su od ove vrste.
Peteroslojni valoviti karton graen je od pet slojeva meusobno sljepljenih papira, od kojih su
dva valovita i tri ravna, slika 5. Izrauje se iz A ili B vala u kombinaciji sa C valom. Pri tome
je bolja kombinacija B i C vala, i to takva da se B val nalazi s vanjske strane kutije, a C val s
unutarnje. Ova vrsta kartona koristi se isto kao i troslojni valoviti karton, ali za proizvode
vee mase i vanije namjene, prvenstveno kod pakiranja za izvoz. Kutija proizvedena od ove
vrste materijala ima bolje mehanike karakteristike u odnosu na kutiju od troslojnog valovitog
kartona. Sedmeroslojni valoviti karton, ima sedam slojeva papira, od kojih su tri valovita i
etiri ravna. Koriste se kad je potrebna izuzetna vrstoa u skladitenju i transportu. Osim
vrste valovitih kartona, razlikujemo i vrste valova koji se koriste u izradi valovitog kartona
zbog razliitih primjena i potrebnih svojstava.

Tablica 2. Vrste valova [3]
Profil vala Visina vala (mm) Broj valova/m
A 4.8 110
B 2.4 150
C 3.6 130
D 1.2 290
E 0.7 350
G i N 0.5 550

C val je najpopularniji profil vala i gotovo potpuno je zamijenio A val. Oko 15%
koliine valovitog sloja moe se utediti koritenjem C vala. Kutija s valovitim slojem A vala
ima najbolju tlanu vrstou. Ako usporedimo tu vrstou s C i B valom, C val ima 15%
manju tlanu vrstou, a B val 25% manju. No, B val ima najveu vrstou na gnjeenje, 50%
veu od A vala i 25% veu od C vala, i koristi se najvie za izradu kutija za voe i povre. [2]

13
E val ili mikroval je najtanji materijal u grupi materijala od valovitog kartona, ali ima najveu
gustou valova. Izuzetno je pogodan za kutije manjih dimenzija s velikom vrstoom i
otpornou na vanjske utjecaje. Primjenu nalazi i kod kutija koje koristi potroa ili koje se
negdje izlau, pa je vanjski sloj takve kutije esto viebojno otisnut.

Slika 6. Smjerovi vlakanaca u valovitom kartonu

Papir je viefazna smjesa koji se sastoji od vlage, vlakanaca, praznina i kemijskih
aditiva. [4] Osnovne komponente papira zapravo su meusobno isprepletena i vezana
vlakanca koja tvore kompleksnu mreu. Oznaavanje dimenzija ravnog sloja, valovitog sloja i
valovitog kartona bazira se na procesu proizvodnje papira i valovitog kartona. Zbog
kontinuiranog procesa proizvodnje papira, vlakanca (slika 6) su vie orijentirana u smjeru
proizvodnje papira nego u bilo kojem drugom smjeru.[1] Smjer proizvodnje papira i valovitog
kartona je isti smjer u kojem se kreu ta dva procesa proizvodnje. Tu orijentaciju nazivamo
smjer proizvodnje (MD). Ravninski smjer koji je okomit na smjer proizvodnje, a jednak je
irini stroja za proizvodnju, zove se okomiti smjer (CD). Trei smjer je smjer visine i ovisi o
faktoru vala, a ujedno je najmanja dimenzija valovitog kartona.
Za procjenu vrstoe valovitog kartona koristi se nekoliko testova, a to su test bridne vrstoe
kutije (ECT), test krutosti na savijanje u 3 i 4 toke savijanja, test gnjeenja i test vrstoe
linearne adhezije. Takoer se rade ispitivanja vrstoe ravnog i valovitog sloja na tlanu
vrstou u kratkim rasponima, te vlane vrstoe obzirom na svojstva ravnog i valovitog
sloja.

14
Postoji nekoliko vanih objavljenih istraivanja koja opisuju odnose izmeu sastavnica
valovitog kartona i vrstoe kutije. McKee je razvio dvije poluempirijske jednadbe koje
predviaju tlanu vrstou kutije iz svojstava valovitog kartona. Kod razvijanja tih dviju
jednadbi, uzorci su bili kondicionirani standardnim procesom, a testiranja provedena na
50% relativne vlanosti i 22,8C. Zbog tog se predvia da e vlaga uzoraka biti oko 7,5-
8,5%. Dimenzije ispitivanih uzoraka na tlanu vrstou brida valovitog kartona bile su 50 mm
duine i irine, uz ojaanje voskom, a vrstoa na savijanje mjerena je u 4 toke. [5]

( )
492 . 0
254 . 0
746 . 0
028 . 2 BP BS BS ECT BCS
MD CD
=

(6)

BCS tlana vrstoa kutije (N)
ECT test vrstoe brida kutije od valovitog kartona (N/m)
BD
MD
vrstoa savijanja valovitog kartona u smjeru proizvodnje (Nm)
BS
CD
- vrstoa savijanja valovitog kartona u okomitom smjeru (Nm)
BP opseg kutije (m)
C debljina valovitog kartona

492 . 0 508 . 0 746 . 0
874 . 5 BP C ECT BCS = (7)

McKee je koristio linearnu vezu kako bi pojednostavio jednadbu 6 u 7. Urbanik-ova i
Allerby-eva objavljena svojstva valovitog kartona pokazuju blisku vezu prikazanu pomou
jednadbe 8.

MD CD
BS BS C ECT =
2
1 . 66 (8)


15
Eksponenti kod McKee-evih izraza (6) i (7) sugeriraju kako e tlana vrstoa kutije biti
najosjetljivija na promjene bridne vrstoe valovitog kartona. Allerby je prilagodio konstante
i eksponente izraza (6) kako bi predvidio tlanu vrstou kutije od valovitog kartona C-vala
(izraz 9). Koristio je pravokutne uzorke za testiranje bridne vrstoe i vrstoe na savijanje u
3 toke. Uzorci koji su testirani na bridnu vrstou mogu davati vee rezultate, jer su rezultati
testiranja vrstoe na savijanje u 3 toke pokazali nie vrijednosti na smjer proizvodnje
valovitog kartona od testiranja vrstoe savijanja u 4 toke. [5]

( )
46 . 0
38 . 0
71 . 0
1000
13 . 0

=
BP
BS BS ECT BCS
MD CD
(9)

Kawanishi (1989.) je razvio empirijsku jednadbu za predvianje tlane vrstoe kutije za
kartone za omatanje i pravilno izrezane kartone (izraz 10). Kawanishi nije dao informacije to
predstavlja K, K', B ili C ravni sloj. Pretpostavka je da su kodovi i odgovarajui faktori za
ravni sloj uraunati prema razlikama u tipu pulpe.

10 . 1 0602 . 0 315 . 0 565 . 0
43 . 3 45 . 2 15 . 4 20 . 1
.
650 . 0
.
379 . 0 8
10 79 . 3 81 . 9

=
SW K
K B w L w
MC PR BT BP
C CC TF b b K BCS
(10)

K faktor ravnog sloja (3 za K sloj, 2.5 za K' sloj, 2 za B sloj, faktor za C sloj nije iznesen)
(dimenzije nisu date)
b
w,L
ukupna poetna masa ravnih slojeva (g/m
2
)
b
w,B
ukupna poetna masa valovitog kartona (g/m
2
)
TF faktor vala (1.59 m
valoviti sloj
/m
vk
za A-val, 1.36 m
valoviti sloj
/m
vk
za B-val, 1.27 m
valoviti
sloj
/m
vk
za E-val, 2.95 m
valoviti sloj
/m
vk
za AB-val)
CC prosjeni broj valova
C
K
debljina valovitog kartona (mm)
BP
K
opseg kutije (cm)

16
BT faktor tipa kutije (1 za pravilno izrezani tip kartona, 2 za karton za omatanje)
PR omjer tiska (1 ako nema tiska, 0.01 za solidan tisak)
MC
SW
boni sadraj vlage (%, nije data poetna vrijednost)

Kawanishijeva jednadba je provedena senzitivna analiza kalkuliranjem tlane vrstoe kutije
uz koritenje prosjene, visoke i niske vrijednosti kao informacije za unoenje u jednadbu.
Vrijednosti su uzete iz podataka koje je dao Kawanishi. Kawanishi nije dao nikakav podatak
kolike su varijacije u faktoru vala ili broju valova, iako bi kasnije to trebalo ostati konstantno
jer bi ovisilo o konstrukciji rebrastih valjaka za izradu valovitog sloja. Senzitivna analiza
pokazuje da je znaajan utjecaj na tlanu vrstou kutije najveim dijelom imao sadraj vlage
u bonim stranama kutije.[5] Sljedee dvije najvanije izlazne jedinice jednadbe su poetna
teina ravnog sloja i valovitog sloja. Od 7 ulaznih jedinica, koliko ih je istraeno, sve osim
sadraja vlage i debljine bili su parametri konstrukcije kutije. Parametri konstrukcije
generalno su utvreni krajnjim koritenjem kutije i iz tog razloga ti parametri su
nepromjenjivi. Sadraj vlage u valovitom kartonu ovisit e o uvjetima u okolini, a debljina je
prvenstveno ovisna o profilu vala rebrastih valjaka, no moe biti smanjena lomom valovitog
kartona tokom i nakon proizvodnje.
U cilju optimiziranja vrstoe i minimaliziranja tete valovitog kartona, na temelju senzitivne
analize Kawanishi-eve jednadbe, sadraj vlage valovitog kartona trebalo bi drati to niim.
Senzitivna analiza takoer sugerira da bi u ravnom sloju papirna vlakna trebala biti veih
proporcija, na troak valovitog sloja. [5]
Kellicut i Landt (1952.) izveli su jednadbu koja predvia tlanu vrstou kutije na temelju
parametara dizajna kutije i testa ukupne vrstoe na gnjeenje valovitog kartona (11). Taj
izraz oznaava da je tlana vrstoa kutije izravno proporcionalna vrstoi ravnog sloja na
gnjeenje. [5]

B
BP
A
RCT BCS
KL
L KL

=
3
2
4 (11)

BCS - tlana vrstoa kutije
RCT
L
test ukupne vrstoe ravnog sloja na gnjeenje
A konstanta vala

17
BP
KL
opseg kutije
B - konstanta kutije

Utjecaj svojstava ravnog i valovitog sloja na vrstou valovitog kartona predstavili su
Sprague i Whitsitt (1982.), Seth (1985.) i Markstrom (1999.) pomou slinih izraza (12, 13 i
14) za predvianje tlane vrstoe valovitog kartona iz tlane vrstoe ravnog i valovitog
sloja. Seth-ov izraz razlikuje se od ostalih po tome to se bridna vrstoa izraunava samo iz
tlane vrstoe ravnog i valovitog sloja bez odreene konstante koju su zahtjevali izrazi
Sprague-a, Whitsitt-a i Markstrom-a (12) i (14). Pomou tih konstanta kompenzirale su se
razlike izmeu metoda testiranja slojeva papira i valovitog kartona. Izraz (13) odnosi se na
akumuliranu unutarnju tlanu vrstou, a procjenjuje bridnu vrstou samo na temelju
svojstava ravnog i valovitog sloja. [5] Od tog testa oekuje se precijenjivanje bridne vrstoe.
To je vano jer e se tlana vrstoa ravnog i valovitog sloja smanjiti prilikom procesa
proizvodnje valovitog kartona. Stoga je bolje koristiti manji raspon testiranja kod mjerenja
bridne vrstoe, jer ako koristimo vei raspon testiranja, moemo oekivati smanjene
vrijednosti.

ECT
est1
(N) bridna vrstoa bazirana na svojstvima ravnog i valovitog sloja iz izraza (12)
FC
1
, FC
2
odgovarajua konstante

( )
2 1 1
FC TFCS CS CS FC ECT
M CD DBL CD SFL CD est
+ + + =

(12)

M CD DBL CD SFL CD
TFSSCS SSCS SSCS AIECS

+ + = (13)

( )
2 2
FC TFCS CS CS k ECT
M CD DBL CD SFL CD est
+ + + =

(14)

CS
CD-SFL
tlana vrstoa gornjeg ravnog sloja u okomitom smjeru (N/m)
CS
CD-DBL
tlana vrstoa donjeg ravnog sloja u okomitom smjeru (N/m)
CS
CD-M
tlana vrstoa valovitog sloja u okomitom smjeru (N/m)
AIECS - akumulirana unutarnja tlana vrstoa (N/m)
SSCS
CD-SFL
mali raspon tlane vrstoe gornjeg ravnog sloja u okomitom smjeru (N/m)

18
SSCS
CD-DBL
mali raspon tlane vrstoe donjeg ravnog sloja u okomitom smjeru (N/m)
SSCS
CD-M
mali raspon tlane vrstoe valovitog sloja u okomitom smjeru (N/m)
ECT
est2
(N) predviena bridna vrstoa bazirana na svojstvima ravnog i valovitog sloja izraz
(14)
k koeficijent metode testiranja

Tablica 3. Koeficijenti metoda testiranja prema izrazu (13), Markstrom
Metoda testiranja Koeficijent - k
Kruni test gnjeenja 1.28 + 0.08
Linearan test gnjeenja (Concora) 0.97 + 0.04
Tlani test malog raspona 0.71 + 0.03

Allerby je otkrio da izraz (13) precjenjuje bridnu vrstou vie od 40%. Oni su tvrdili da
razlika izmeu stvarne i predviene bridne vrstoe raste jer se poveanjem veliine uzoraka
za test bridne vrstoe poveava i broj slabih dijelova gdje se moe poeti razvijati oteenje
[5]. Takoer su tvrdili da iz procesa proizvodnje valovitog kartona izlazi koncentracija
vibracija zbog kojih moe doi do preranih oteenja. Allerby je dao linearnu jednadbu za
odnose meu vrijednostima akumulirane unutarnje i mjerene bridne vrstoe valovitog
kartona C-vala, s veliinom uzoraka 47 i koeficijentom korelacije (R
2
) od 86% izraz (15)

74 . 0 61 . 0 + = AIECS AIECS
Adj
(15)

AIECS
Adj
- akumulirana unutarnja bridna vrstoa (N/m)

Seth-ova usporedba AIECS i testa bridne vrstoe ECT proizvela je etiri linearne radnje s
koeficijentom korelacije (R
2
) u rasponu od 94.2 do 97.8%. Seth je otkrio da je bridna vrstoa
odgovara akumuliranoj bridnoj vrstoi izmeu 69.6% i 78.8%. Postoje brojni razlozi za
razliku, ukljuujui oteenja tijekom procesa stvaranja valova i postupka ispitivanja.
Whitsitt (1988.) predstavio je izraz (16) koja ukazuje da je vrstoa savijanja valovitog
kartona proporcionalna modulu elastinosti ravnog sloja.


19
2
2
B L L
W
C C E
BS

= (16)

BS
W
vrstoa savijanja C
L
debljina ravnog sloja
E
L
modul elastinosti ravnog sloja C
B
debljina valovitog kartona
Markstrom je predstavio jednostavnu jednadbu (17) za predvianje vrstoe savijanja, koja
ukazuje da je vrstoa na savijanje direktno proporcionalna vrstoi na razvlaenje svakog
sloja.

2
5 . 0
B L
C TS BS = (17)

BS vrstoa savijanja valovitog kartona (Nm)
TS
L
vrstoa na razvlaenje sloja (N/m)

Fellers i Carlsson (1983.) predstavili su izraz (18) za vrstou na savijanje homogenih traka.
Izrazi (17) i (18) ukazuju da debljina valovitog kartona i svojstva rastezljivosti odreuju
vrstou na razvlaenje valovitog kartona.

12
3
HS HS
HS
C E
BS

= (18)

BS
HS
vrstoa savijanja homogenih traka (Nm)
E
HS
modul elastinosti homogenih traka (N/m
2
)
C
HS
debljina homogenih traka (m)

Slino su predstavili Calvin (1988.), Fellers (1983.) i Markstrom (1999.), ukazujui da, kod
malih naprezanja, vrstoa na savijanje jednako ovisi o tlaku i vrstoi istezanja ravnog sloja.
Iako kod veih naprezanja, vrstoa na savijanje i krajnja vrstoa savijanja ovise o tlanoj
vrstoi i vrstoi ravnog sloja na konkavnim povrinama. Pretpostavljajui da se, pod
pritiskom tlaka, povrina kutije savija prema van, vrstoa na tlano savijanje gornjeg ravnog
sloja u smjeru poprenom od smjera nastajanja valovitog kartona, bi bila najvanije svojstvo
to se tie tlane vrstoe kutije. [5]

20

1.1.2. Proizvodni proces izrade valovitog kartona

Valoviti karton se sastoji od jednog ili vie valovitih slojeva papira koji su uljepljeni
izmeu ravnih slojeva. Proces izrade valovitog kartona s jednim valovitim slojem prikazan je
na slici 7.

Slika 7. Proizvodnja troslojnog valovitog kartona

Proizvodni proces moemo podijeliti u dva dijela; mokri i suhi. U prvom dijelu,
izmeu rebrastih valjaka ravni papir postaje valoviti i lijepi se na ravni sloj. U suhom dijelu
proizvodnje, pomou zagrijavanja, sui se valoviti karton. Problem u proizvodnji valovitog
kartona je razlika u vlanosti pojedinih slojeva. Tada moe doi do pojave izvijanja kartona ili
moenja ravnih slojeva izmeu valovitih. Taj fenomen naziva se vitoperenje ili valovljenje
kartona. [3]


21

Tokom proizvodnog procesa izrade kutije od valovite ljepenke postoji problem od
pucanja kutije zbog irenja unutarnjeg sloja nakon perforacije. Kako bi se karton pravilno
savio, moraju se definirati kartonska ljebljenja pa se definiraju linije savijanja. Time se
omoguuje ljepljenje kutije na ispravan nain i skrauje se vrijeme koje je za to potrebno na
minimum. ljebljenjem se stvara trajna deformacija lokalno se smanjuje krutost pa se
karton lake savija du linije ljebljenja.
Takva lokalna deformacija moe uzrokovati poveanje napetosti i rezultirati pucanjem
kartona. Slika 8. prikazuje dio nesloene kutije na kojoj je vidljiva pukotina unutarnjeg sloja.

Slika 8. Otvoreni prirez kutije od valovitog kartona nakon ljebljenja i perforiranja, gdje se
pojavljuju pukotine zbog irenja unutarnjeg sloja. Efekt loma kartona najee se uoava
okomito na smjer valovljenja. MD smjer predstavlja smjer proizvodnje, a CD okomiti smjer

Takoer se moe pojaviti i pucanje vanjskog sloja kutije, no to nije uzrokovano
irenjem zbog savijanja. Arci ljepenke se savijaju tako da se minimalizira prostor za
skladietenje pa se najee upotrebljavaju savijanja od 180. Pri slaganju kupova araka na
vertikalnu hrpu (formiranje kupova) takva savijanja mogu izazvati pucanje vanjskog sloja.
Oba sluaja nisu poeljna jer smanjuju krutost materijala. Obzirom kako vlanost i
temperatura variraju tokom godinjih doba, praksa pokazuje da je utjecaj mehanikih
svojstava papira i pucanje zbog irenja ee u hladnim mjesecima. [1]


22

Mehanika svojstva papira vana su za strukturalno modeliranje slojeva u valovitom
kartonu. Papir se u osnovi sastoji od celuloznih vakanaca, ali se u njega dodaju i nevlaknaste
sirovine radi ostarivanje dodatnih svojstava. Toan sastav ovisi o vrsti papira koji se
proizvodi. Drvne pulpe podijeljene su po nainu proizvodnje, te po vrstama drveta koje su u
proizvodnji upotrebljene. Ta dva faktora odreuju kemijski sastav, strukturu i stanje
vlakanaca u pulpi koji pak odreuju svojstva papira kao budueg proizvoda.
Drva pulpa je najvaniji izvor vlakanaca. Tu razlikujemo dvije skupine: sirovine proizvedene
od mekog i tvrdog drveta, koje se razlikuju po svojoj strukturi (duini vlakanaca). Vlakanca
mekog drveta su u prosjeku duga 3 - 5 mm i debljine 20 80 m, dok se kod tvrdog drveta
njihova duina kree od 1 - 2 mm, i debljine manje od 20 m. Iako su oblikom vrlo slina,
potrebno je napomenuti da vlakanca mekog drveta daju snagu i provode tekuinu, a vlakanca
tvrdog drveta dobijaju snagu od mekih vlakanaca, no imaju druge sustave koji provode
tekuinu, tzv. kapilare.


23

Slika 9. Struktura drvenog vlakanca

Zid vlakanca prikazanog na slici 9 sastoji se od 4 sloja: sloj P primarni sloj, S1 sekundarni
prvi sloj, S2 sekundarni drugi sloj, koji je najee i najdublji, te S3 sekundarni trei sloj.
Rupa u sredini zida naziva se lumenom, a odruje koje okruuje vlakno naziva se srednjom
lamelom. U S2 sloju se fibrili ovijaju spiralno oko osi vlakna, a izgledom podsjeaju na male
pletenice graene u osnovi od molekula celuloze.

24

Slika 10. SEM (skenirani mikroskopski prikaz) prikaz pukotina kartona/papira

Veze vlakanaca u papiru proizlaze zbog tendencije molekula celuloze da se
meusobno veu u suhom stanju. Tako postoje dvije vrste veza veze unutar i veze izmeu
vlakanaca. Vezanje unutar vlakanaca uzrokovano je kemijskim vezama (poput vodikovih
veza), meumolekularnim Van der Waalsovim silama kao i meusobnim ispreplitanjem
molekula. Kada su dva vlakna meusobno jako blizu dolazi do intermolekularne veze te se
takvo vezivanje naziva meusobnim vezivanjem vlakanaca.
Mehaniko ispreplitanje i sile povrinske napetosti fibrila manifestiaju se privanim
silama meu vlakancima. Vodikova veza vrsta je intermolekularne sile koja se stvara izmeu
elektrinih naboja suprotnog polariteta. Iako je vodikova veza jaa nego veina
intermolekularnih veza, ona je ipak mnogostruko slabija u odnosu na ionske i kovalentne
veze, a vodikove veze izmeu vlakanaca identine su vodikovim vezama unutar vlakanaca.
Svaka glukozna skupina u njihovom sastavu tako moe oformiti tri vodikove veze koje
omoguuju vezivanje molekula vode unutar celulozne molekule vlakanca.


25

Slika 11. Vodikova veza unutar vlakanca u suhom i mokrom stanju

U mokrom ili vlanom stanju mogue je stvaranje veeg broja vodikovih veza izmeu
fibrila nego to je mogue u suhom stanju (slika 11.), to ini mokar papir fleksibilnijim.
Upravo to je razlog zato je papir osjetljiv na vlagu, relativnu vlanost zraka i temperaturu.
Zbog kontinuirane prirode proizvodnje papira vlakanca su veinom orijentirana u smjeru
proizvodnje, tzv. tok vlakanaca, nego u ostalim smjerovima. Kod arka papira moemo
razlikovati tri osi simetrije definirane na slici 12.

Slika 12. Smjerovi toka vlakanaca; MD-smjer proizvodnje, CD smjer okomit na smjer
proizvodnje, te ZD smjer debljine/visine

26
Papir kao neizotropni materijal pokazuje razliita svojstva na mehaniko optereenje u
razliitim smjerovima. Slika 13. pokazuje tipinu krivulju naprezanja i deformacija u ravnini
MD CD, pri emu materijal u MD smjeru pokazuje veu krutost i lomnu vrstou, ak i do
4 puta veu krutost nego u CD smjeru.
Papir kao higroskopan materijal uslijed promjene relativne vlanosti zraka i
temperature mijenja mehanika svojstva kao to je krutost. Koliina vlage u papiru ovisi o
trenutnim klimatskim uvjetima, ali i o prijanjim stanjima materijala.
Slika 13. prikazuje trend uoljiv prilikom porasta relativne vlage zraka i temperature.
Porast relativne vlage zraka i temperature rezultira manjom mehanikom otpornou na vlak i
tlak, te je stoga vano kontolirati klimatske uvjete kako bi zadrali potrebna mehanika
svojstva materijala.

Slika 13. Slika prikazuje tipinu krivulju naprezanja i deformacija u ravnini MD CD, pri
emu
f
oznaava toku loma. Strelice i isprekidane krivulje pokazuju trend krivulje pri
poveanju vlanosti ili temperature.


27

Slika 14. Krivulje optereenja i pomaka u uzdunom i poprenom smjeru vlakanaca

Blizu ishodita, krivulje pokazuju nelinarnost, kao to je prikazano na slici 14. Tijekom
inicijalne faze testa na vlak, sva vlakna nisu napeta. S vremenom se sila rasporeuje na sva
vlakna, pa se optereenje rasporeuje po manje-vie linearnoj funkciji. Kako bi se izbjegao
opisani efekt, poeljno je preopteretiti uzorak prije ispitivanja, da se sila podjednako
rasporedi.


28

1.1.3. Reologija valovitog kartona

Valoviti karton koji ima gotovo najveu relativnu vrstou (vrstoa u odnosu na
teinu) meu materijalima, uz nisku cijenu i stopostotnu obnovljivost bio bi idealan materijal
da nema jednu manu - izrazitu osjetljivost prema vodi.
Sadraj vlage kartona koji je u ravnotei s okolnim zrakom ovisi o relativnoj vlanosti
tog zraka, sastavu kartona (razliita vlakna razliito apsorbiraju vlagu iz zraka), te nainu na
koji je postignuto ravnoteno stanje, tj. primanjem ili otputanjem vlage.
Relativna vlanost zraka izravno utjee na koliinu vlage u papiru koja se poveava s
poveanjem temperature. Sama relativna vlanost se ne mora nuno dovoditi u vezu s
koncentracijom vode u zraku. Temperatura je takoer bitan faktor kada govorimo o vlaenju
papira u razliitim uvjetima. Drugi bitni faktori su tlak vodene pare i tlak zasienja, to jest tlak
pri kojem zrak sadri 100% vodene pare .
Relativna vlanost r predstavlja omjer vlage koja se stvarno nalazi u 1 m
3
zraka i
maksimalne koliine koji bi isti volumen zraka pri istoj temperaturi i tlaku mogao primiti.
Raste s padom temperature maksimalno do 100%, nakon ega daljnjim padom temperature
dolazi do kondenzacije (pretvaranja vlage, odnosno vodene pare u vodu).
Pri potpunoj zasienosti zraka (r = 100%) temperature 23C, sadraj vlage u papiru je
najee izmeu 25-30%. Pri konstantnoj relativnoj vlanosti sadraj vlage je prilino
neosjetljiv na promjene temperature, osim u vrlo vlanim klimatskim uvjetima gdje je
potrebna temperaturna promjena vea od 10C, prije nego to se sadraj vlage u papiru
znaajno promjeni. Sadraj vlage ovisi o svojstvima pulpe od koje je proizveden papir. Za istu
relativnu vlanost, papiri proizvedeni od mehanike pulpe (drvenjaa) esto sadre vie vlage
nego papiri proizvedeni od kemijske pulpe (sulfitna i sulfatna celuloza).
Stoga, relativna vlanost se definira kao omjer tlaka vodene pare u zraku u odnosu na tlak
zasienja pare. Klimatski sustav nikad nije u termodinamikoj ravontei. Neka odreena vrsta
papira istog sastava moe pokazivati razliitu higroekspanziju zbog razliitog tretiranja
vlakanaca u prolosti, kada su bila traumatizirana razliitom uvjetima prerade te nekoliko puta
reciklirana. Tlak zasienja se pojavljuje u kapilarama vlakanaca koje sadre tekuinu, te se u
njima izjednauje brzina isparavanja i kondenziranja. Kako se kinetika energija poveava sa
temperaturom, tlak zasienja pare se poveava.

29
Drvena vlakanca su higroskopna, trenutno apsorbiraju vodu. Stoga se sadraj vlage u
papiru definira kao omjer apsorbirane vode i mase suhog papira. Kada je u ravnotei s
okolinim zrakom, sadraj vlage papira ovisi o relativnoj vlanosti zraka i ravnotenoj
temperaturi. Sadraj vlage papira smanjuje se poveanjem temperature ili smanjivanjem
relativne vlanosti. Postoji odreena razlika u sadraju vlage zbog razliite dinamike
apsorpcije i desorpcije fenomen histereze.
Slika 15. Dijagram histereze papira [1]

Histerezom podrazumijevamo razliku u sadraju vlage u papiru, koja nastaje pri istoj
relativnoj vlanosti zraka, kada do ravnotenog stanja s okoliem papir dolazi iz vee
relativne vlanosti mehanizmom desorpcije, u odnosu na dolazak u ravnoteno stanje
apsorpcijom iz nie relativne vlanosti, slika 15.
Histereza je razlika puteva deformacije papira pri uvjetima vlaenja i suenja (apsorpcija i
desorpcija vlage). Kao pojava se povezuje s higroskopnom prirodom vlakanaca.

30
Toplinska energija u funkciji desorpcije je potrebna da bi se uklonila voda iz vlakana. S
druge strane, toplina apsorpcije oslobaa se kada vlakna upijaju vodu.
Sadraj vlage je vei pri otputanju vlage. Dakle, karton nakon to upije odreenu koliinu
vlage pri poveanju relativne vlanosti nakon aklimatiziranja na nie vrijednosti relativne
vlanosti zraka, ne otpusti istu koliinu vlage koju je apsorbirao. Kod standardnih postupaka
ispitivanja, preporuka je da se za postizanje ravnotenog stanja upija vlaga iz atmosfere.
TAPPI, FEFCO i ostali standardi odredili su standardnu klimu za veinu testiranja: 50% 2%
relativne vlanosti zraka i temperatura 23 1C.
Ovisnost primanja vlage o vrsti sirovine (celuloze) za izradu papira pri odreenoj relativnoj
vlanosti prikazuje dijagram na slici 16. [3]

Slika 16. Ovisnost vlage u papiru o relativnoj vlanosti zraka na primjeru razliitih vrsta
papira


31
Faktori koji su istraivani u ovom poglavlju ogranieni su na temperaturu i vlanost
hladnjae. Za temperaturu u hladnjaama oekuje se da varira 0-2C i oscilira s ciklusom
iskljuivanja/ukljuivanja sistema hlaenja i za vrijeme izmjene vanjskog zraka, na primjer
tokom punjenja i pranjenja. Za vlagu u hladnjai takoer se oekuje da oscilira u
sinkronizaciji s temperaturom.
Temperature u hladnjaama variraju, a obino ih se dri na oko 0C. Papir, kao higroskopan
materijal, upija ili otputa vlagu kako bi postigao ravnoteu s okolinom. Smanjenjem
temperature, sadraj vlage u papiru se poveava na konstantnoj relativnoj vlanosti. Zbog
toga temperatura ima indirektan utjecaj na svojstva papira jer utjee na sadraj vlage.
Hlaenje takoer poveava krutost valovitog kartona, prema istraivanjima Andersson,
Berkyto, Salmen i Back. [1] Iako, poveavanje krutosti papira i valovitog kartona zbog
temperature je neznaajno u usporedbi s poveanjem sadraja vlage uzrokovano visokom
vlagom na koju nailazimo u hortikulturalnim hladnjaama.
Sadraj vlage valovitog kartona na standardnim uvjetima za testiranje je otprilike 8.1%, dok u
hortikulturalnim hladnjaama sadraj vlage moe dosei i 20%. Utjecaj vlage na tlanu
vrstou kutije od vrha do dna modelirali su Kellicutt i Landt 1951. (19), Maltenfort 1988. i
Kawanishi 1989. (20) i (21). Kellicutt-ova i Landt-ova jednadba predvia smanjenje vrstoe
od 56% zbog povienja vlage s 8 na 20%, u odnosu na vrstou pri 8% vlage. Kawanishi-eve
jednadbe predviaju smanjenje vrstoe za 62-73% za isto poveanje vlage u odnosu na
vrstou na 8%. [2]

1
2
2
1
01 . 3
01 . 3
10
10
MC
MC
MC
MC
BCS
BCS
= (19)

BCS
MC1
tlana vrstoa kutije s referentnim sadrajem vlage (N)
BCS
MC2
tlana vrstoa kutijes novim sadrajem vlage (N)
MC
1
referentni sadraj vlage (%)
MC
2
novi sadraj vlage (%)

32

UKB
MC
FC BCS 898 . 0
4
= (20)

UKB
MC
FC BCS 923 . 0
5
=

(21)

MC
UKB
sadraj vlage (%)
FC
4
i FC
5
konstante

Kawanishi je dobio dvije empirijske jednadbe koje tvore model za utjecaj vlage na bridnu
vrstou valovitog kartona (22) i (23). Kawanishi-eva procjene utjecaja vlage na bridnu
vrstou valovitog kartona vrlo su slina procjenjivanju utjecaja vlage na tlanu vrstou
kutije.

UKB
MC
FC ECT 917 . 0
6 1
= (22)

UKB
MC
FC ECT 916 . 0
7 2
= (23)

ECT
1
vrijednost bridne vrstoe nakon testa A i AB vala valovitog kartona (kgf/cm)
ECT
2
- vrijednost bridne vrstoe nakon testa B vala valovitog kartona (kgf/cm)
FC
6
i FC
7
konstante, vrijednosti nisu poznate (dimenzije nisu poznate)

Benson 1971. mjerio je svojstva istezanja na 3 uzorka kraft papira koji su sadravali
od 3-17% vlage. Benson je tvrdio da su maksimalan napor istezanja i moduli elastinosti
slijedili linearan trend, u odnosu na sadraj vlage, do 13% vlage. To je jedini objavljeni
podatak koji spominje linearan trend preko bilo kojeg dijela u rasponu sadraja vlage. Benson
je takoer mjerio sline odnose izmeu modula elastinosti i sadraja vlage. [2]
Standardni laboratorijski testovi obino mjere vrstou papira na vlak i tlak, a svojstva
valovitog kartona i tlana vrstoa kutije vre se pod stalnim optereenjem u roku od par
sekundi. Iako, papir, valoviti karton i kutije se ponaaju razliito u uvjetima konstantnog
optereenja ili kada se primjeni tlano optereenje koje je nie od standardnih laboratorijskih
testiranja.

33
Ambalaa od valovitog kartona izloena je puzanju, gdje se uzorak pod konstantim
istezanjem ili tlakom, koje je manje nego maksimalno istezanje izmjereno u standardnim
laboratorijskim testiranjima na tlak, deformira u smjeru istezanja. Ta deformacija moe
dovesti do pucanja uzorka nakon to produimo vrijeme testiranja vie nego je to dozvoljeno
kod konstantnih laboratorijskih testova na vlak. Slika 16. prikazuje kako je vrijeme do
deformacije kutije ovisno o njezinom optereenju. Na primjer, za kutiju s optereenjem koje
odgovara 70% njegove maksimalne vrstoe, kako je izmjereno standardnim laboratorijskim
testiranjima, oekuje se deformacije ve nakon jednog dana, dok se kutija s optereenjem od
54% maksimalne vrstoe deformira nakon otprilike 100 dana.

Slika 17. Test vremenske deformacije kutija od valovitog kartona pod optereenjem proveden
u razliitim atmosferskim uvjetima. Isprekidana linija predstavlja ekstrapolaciju trenda
smanjenja tlane vrstoe prema Maltenfortu. [32]

Maltenfort nije detaljno objasnio kako su pripremljeni uzorci koji su dali informacije za sliku
17., iako se samo moe kvantitativno koristiti za predvianje utjecaja optereenja na vrijeme
deformacije. Vaan zakljuak proizlazi iz ove slike, a to je da bi poveanje vrstoe valovitog
kartona trebalo odgoditi vrijeme deformacije pod konstantnim tlanim optereenjem.

34

Slika 18. Dijagram puzanja

Koning i Stern (1977.) predstavili su grafiku ilustraciju procesa puzanja valovitog kartona.
Dijagram na slici 18. podijeljen je u tri karakteristina dijela, odnosno proces puzanja u tri
stadija:

I-poetni stadij
U prvom stadiju krivulja ne poinje iz ishodita dijagrama budui da je deformacija nastala
istog trenutka kad je ispitni uzorak optereen. Prvi stadij karakterizira u poetku poveana i
promjenljiva brzina puzanja /t (nelinearan odnos).

II-stadij puzanja
Naziva se stadijem (priblino) konstantnog gradijenta (brzine) puzanja. Naime u torn stadiju
je dijagram priblino pravac s koeficijentom smjera /t - brzinom puzanja. Nagib tog
"pravca" govori o otpornosti materijala prema puzanju. to je strmiji sklonost puzanju je vea.
Ukoliko je paralelan s osi apscisa (/t =0 !) onda je materijal potpuno otporan na puzanje.
Drugi stadij vremenski traje puno dulje nego prvi stadij i trei stadij.

III-stadij puzanja

35
Zavrni je stadij gdje se brzina puzanja poveava i vie ne postoji linearna ovisnost izmeu
istezanja i vremena. Zavrni stadij zavrava sa lomom uzorka.

Nakon brojnih istraivanih konfiguracija, visok koeficijent odnosa upuuje na robusnost
izraza za predvianje vremena loma kutije. Mana ovog pristupa, koji zahtjeva praenje od
samo 30 dana od prvog podruja je ta da je za cijelo mjerenje potrebno otprilike 72 dana,
dozvoljavajui da se prvo podruje zavri u 42 dana. [2]

038 . 1
4988
SCR
TtF = (24)

TtF vrijeme do pucanja (sati-t)
SCR razina drugog podruja optereenja (in/int)

Puzanje papira ovisno je o primjenjenom naprezanju i sadraju vlage uzoraka
(Habeger i Coffin 2000.). Brzina puzanja se poveava ili smanjuje s promjenom sadraja
vlage u papiru, to se prikazuje izokronim krivuljama. Najvee je puzanje pri visokom
sadraju vlage u papiru, a uzrokovano je prodiranjem vode u papir, to rezultira
omekavanjem papira. Koliina i kompozicija hemiceluloze i lignina u vlakancima odreuje
brzinu puzanja papira. Na slici 19. je prikazano poveanje deformacija kao posljedica
poveanja relativne vlanosti zraka.


36
Slika 19. Utjecaj poveanja relativne vlanosti zraka na deformacije puzanja valovitog
kartona


37

Zanimljivo opaanje o utjecaju vlage u papiru je da brzina puzanja postaje posebno
visoka ako relativna vlanost zraka varira. Ciklikom promjenom relativne vlanosti zraka,
brzina puzanja postaje znaajno vea nego pri bilo kojoj razini konstantne vrijednosti
relativne vlanosti unutar ciklusa. Ova pojava zove se ubrzano puzanje. Porast relativne
deformacije po ciklusu promjene relativne vlanosti je konstantan i nezavisan o brzini
promjene relativne vlanosti. Za porast relativne deformacije obzirom na prethodna
razmatranja kljuna je razlika izmeu poetne i krajnje vrijednosti relativne vlanosti zraka u
jednom ciklusu. Ukoliko u jednom ciklusu poveamo relativnu vlanost od 30%-90% za
posljedicu emo imati veu relativnu deformaciju nego za jedan ciklus promjene 50%-90%.
Na primjeru podataka sa slike 20. demonstrirano je kako ciklike izmjene apsorpcije i
desorpcije vlage pospjeuju proces tlanog puzanja valovitog kartona.

Slika 20. Dijagram tlanog puzanja pri konstantnim ciklikim promjenama relativne vlanosti

38

Tlano puzanje, (slika 20.) osobito tlano puzanje uzrokovano krunim izmjenama
relativne vlanosti u zraku smatra se glavnim uzrokom lomova (uruavanja, kolapsa) kutija
koje ulazi u nadlenost (ingerenciju) inenjera i proizvoaa valovitog kartona (jer oni
upotrebom razliitih kartona, vrsta valova i openito konstrukcijom kutije mogu utjecati na
tlanu vrstou kutije, pa samim time i na vijek trajanja kutije).
Naravno, izvan njihove kompetencije su lomovi kutija kao rezultat npr. nesavjesnog
postupanja s ambalaom transportnih radnika (nepravilno slaganje, bacanje kutija, oteenja
nepravilnim rukovanjem transportnim vozilima).

Slika 21. Dijagram tlanog puzanja valovitog kartona pri ciklikoj izmjeni relativne vlanosti

39

Dijagram na slici 21. prikazuje odnos relativne deformacije kao funkcije vremena t u
ovisnosti o konstantnoj visokoj relativnoj vlanosti od 90% (donja krivulja) i pri ciklikim
promjenama relativne vlanosti od 35% do 90% (gornja izlomljena krivulja).
Vidljivo je kako deformacija progresivno napreduje kako se broj ciklusa poveava.
Byrd (1986.) je iznio da su Setterholm i Benson (1977.) otkrili kako koritenje vodootpornog
adheziva smanjuje razinu deformacija puzanja uzoraka valovitog kartona ispitivanih na bridnu
tlanu vrstou u okolini promjenljive relativne vlanosti zraka i temperature.

40

1. 2. vrstoa i lijebljenje

Razvoj tehnologije lijebljenja sa malom visinom valova (mikrovalovi) te sustavi za
oplemenjivanje unutranje i vanjske stijenke (slika 22.) valovitog kartona, snano e utjecati
na njegovu upotrebu u budunosti. Pogotovo e utjecati na njegove potroae zbog novog
proizvodnog podruja poznatog kao potroako pakiranje. Velika vrstoa tankog valovitog
kartona u usporedbi s malom potronjom osnovnog materijala ini povoljnu alternativu
standardnom kartonu.

Slika 22. Kutije od valovitog kartona sa vodonepropusnom oblogom

2

CILJEVI ISTRAIVANJA I
HIPOTEZE

41

Cilj ovoga istraivanja je razviti model za predvianje vrstoe kutije na tlano
optereenje bazirano na kondicioniranim uvjetima relativne vlanosti i temperature okoline.
Kutije od valovitog kartona koje se koriste u distribuciji voa i povra susreu se na svom
distribucijskom putu od proizvoaa do potroaa s vrlo promjenljivim vremenskim uvjetima.
Distribucijski put podrazumjeva najee dulji boravak u razliitim hladnjaama pri prijevozu
i skladitenju te kratkotrajno izlaganje vanjskim atmosferskim uvjetima pri pretovaru. U
hladnjaama, radi ouvanja kvalitete i kvantitete voa i povra vladaju niske temperature i
visoka relativna vlanost to ima izarzito nepovoljan utjecaj na mehanika svojstva valovitog
kartona. U tim uvjetima, zbog higroskopnosti celuloznih vlakanaca, pojaava se njegovo
reoloko svojstvo koje za posljedicu ima znaajno smanjenje vijeka trajanja kutije.
Cjelokupnim procesom manipulacije s ambalaom od valovitog kartona unaprijeuje
se te se predlae novi nain istraivanja kako bi se postigli povezani ciljevi smanjenja
promjenljivosti i poveanja tlane vrstoe kutije. Skalditenje voa i povrau hladnjaama te
transportni uvjeti odreuju jedno od najzahtjevnijih okruenja za ambalau od valovitog
kartona. Zahtjevi za ambalau naveli su industriju voa da koriste valovite kartone visoke
djelotvornosti s relativno tekim Kraft kartonima, proizvedenih od iste celuloze i spojeni
vodootpornim ljepilima. Koritenje valovitog kartona namee nuan i izrazit troak industriji
voa.
Ispravnim odabirom izmjerenih podataka i dobivenih informacija ustanovljena su
poboljanja u proizvodnji kutija. Ona se postiu kroz usavreno znanje onih faktora koji imaju
najvei utjecaj na tlanu vrstou kutije te je pruanje takvog znanja krajnji cilj ovog
istraivanja.

DISERTACIJA 2.Ciljevi istraivanja i hipoteze

42

vrstoa ambalae kao osnovica istraivanja je dinamini sustav obzirom na vrijeme u
kojem se pakirane namirnice nalaze. Istraivanje je ogranieno s nekoliko praktinih uvjeta.
Omoguen je pristup u jedinicu za proizvodnju valovitog kartona u Beliu d.d. koji proizvodi
kutije iz rola valovitog kartona. Ne ukljuuje se eksperiment u jedinicama za proizvodnju
celuloze i papira. Istraivanje je ogranieno odlukom da se koriste jabuke kao jedina vrsta
voa koja se pakira u ispitivane uzorke kutija. Izbor ispitivane kutije bio je temeljen na
koliini koja je proizvedena u Belie d.d. te jedinici za precizno izrezivanje (tancanje) utora
za oblikovanje kutija. Konstrukcija kutije nije se uzimala u obzir u ovom istraivanju.

Hipoteza rada 1: ciklike promjene relativne vlanosti zraka uz zanemarivi utjecaj
vremena trajanja optereenja drastino samanjuju nominalnu tlanu vrstou kutija od
valovitog kartona

Hipoteza rada 2: poboljane tehnike ispitivanja omoguuju da se osnovna teina kutije
minimizira i da se smanji kavliteta kutije do one donje granice koja moe izdrati definirani
distribucijski put a podlona je drastinim promjena vlanosti zraka i temperature okoline. Ta
donja granica kvalitete kutije mora biti tono odreena kako bi se smanjila mogunost loma

Razvojem i adekvatnim unosom informacija u odreenu bazu smanjili bi varijacije u
izdrljivosti kutije. To bi omoguilo smanjenje razlike izmeu prosjene izdrljivosti i
potrebne izdrljivosti kutije a da pri tom kutija zadri prihvatljivo malu mogunost loma.
U radu se predlou novi modeli za opisivanje stupnja deformacije valovitog kartona
kao i stupnja predvidivosti njegove tlane izdrljivosti. On pokazuje viskoelastina svjstva i
iri se adsorpcijom vlage. Kako bi razumjeli pojavu utjecaja vlage i temperature na valoviti
karton potrebno je usmjeriti odreeni trud k shvaanju ciklikih promjena na njegova
svojstva.
Znanstvenim pristupom provest e se eksperimentalni plan s izvedenim realnim
metodama koje e biti primjenjene u realnoj ambalanoj industriji. Na temelju kvantificiranih
podataka dobivena mjerenja vlanosti i vrstoe dobiva se novi uvid u planiranje upotrebe i
poboljanja ambalae od valovitog kartona. Rezultati e se interpretirati regresijskom
analizom.
3
METODOLOGIJA RADA

43
3.1. Plan i metode istraivanja

Za potrebe istraivanja izraeni su uzorci peteroslojnog valovitog kartona. Uzorci su
izraeni od ratliitih ravnih i valovitih slojeva papira i njihovih razliitih gramatura. Za izradu
ravnih slojeva koriteni su papiri: renc, smei testliner, bijeli testliner i kraftliner dok su za
izradu valovitih slojeva koriteni welensthof i semi-chemichal papiri. Uzorci valovitog
kartona izraeni su u poduzeu Belie d.d. Izraeno je est potpuno razliitih uzoraka sa
kombinacijama ravnih i valovitih slojeva s pripadajuom gramaturom za svaki sloj papira.
Vrste papira i gramature s njihovim ulaznim vrijednostima detaljno je opisan u tablicama od 4
do 9. Od dobivenih uzoraka valovitog kartona izraene su transportne kutije za voe i povre.
Kutije su izraene na automatskom stroju za tancanje Bobst te na automatskom stroju za
formiranje kutija lijepljenjem Teco 2. Za potrebe istraivanja osiguran je dio prostora u
hladnjai u skladino distributivnom centru Konzuma. Uzorci kutija slagani su na palete
standardne veliine od 800 x 1200 mm. U bazi palete bilo je osam kutija a po visini deset. U
svim kutijama kao sadraj su se koristile jabuke. Svaka kutija zajedno sa sadrajem imala je
istu teinu od deset kilograma. Tijekom ispitivanja uzorci kutija se vade iz hladnjae, gdje su
kondicionirani uvjeti vlage i temperature i izlau se vanjskim (dnevnim) klimatskim uvjetima.
Jedan ciklus podrazumijeva boravak kutija u komori za hladnjae unutar 24 h pri konstantno
niskoj temperaturi od 2-4C i visokoj relativnoj vlanosti zraka od 75-85%. Nakon toga slijedi
kratkotrajno izlaganje od 15 minuta u promjenljivim vanjskim uvjetima, uglavnom relativno
visoke ljetne temperature i relativno niske vlanosti zraka uz prisustvo snanog sunevog
zraenja. Time se simulira stvarna situacija pri distribuciji. Posljedica tih promjena je
apsorpcija i desorpcija vlage iz zraka kojim valoviti karton svakim ciklusom postaje sve
slabiji. Mehanosorpcijske deformacije koje nastaju u valovitom kartonu posljedica su tlanog
puzanja (creep) kutija.

DISERTACIJA 3. Metodoligija rada

44
Tablica 4. Uzorci valovitog kartona AS-0
Oznaka kvalitete AS-0

Karakteristike sastavnica
peteroslojnog valovitog kartona
Slojevi (unosi) papira Vrsta papira
Gramatura
papira
vanjski ravni sloj
vanjski valoviti sloj
srednji ravni sloj
unutarnji valoviti sloj
unutarnji ravni sloj
bijeli kraftliner
SC fluting
SC fluting
SC fluting
kraftliner
135 g/m
2
175 g/m
2

175 g/m
2
175 g/m
2

175 g/m
2
dimenzije kutije za voe i povre 500 x 300 x 170 mm
gramatura [g/m
2
] 1038
debljina [mm] 6.58
BST [kPa] 1757
ECT [kN/m] 15.37
sadraj vlage [%] 7.1
FCT [kPa] 277
PET [J] 10.10

Tablica 5. Uzorci valovitog kartona AS-1
Oznaka kvalitete AS-1

Gramatura
papira
vanjski ravni sloj
srednji ravni sloj
bijeli kraftliner
SC fluting

testliner
SC fluting

kraftliner
135 g/m
2
150 g/m
2

125 g/m
2
150 g/m
2

186 g/m
2
gramatura val. kartona [g/m
2
] 916
debljina [mm] 6.53
BST [kPa] 1608
ECT [kN/m] 13.73
FCT [kPa] 232
PET [J] 9.20

45

Tablica 6. Uzorci valovitog kartona 3KSE
Oznaka kvalitete 3KSE

Gramatura
papira
vanjski ravni sloj
srednji ravni sloj
liner 0
medium
liner 0
medium

liner 0
175 g/m
2
150 g/m
2

175 g/m
2
150 g/m
2

175 g/m
2
gramatura [g/m
2
] 924
debljina [mm] 6.43
BST [kPa] 1722
ECT [kN/m] 11.07
FCT [kPa] 126
PET [J] 9.6

Tablica 7. Uzorci valovitog kartona BTKE/2F
Oznaka kvalitete
BTKE/2F

Gramatura
papira
vanjski ravni sloj
srednji ravni sloj
bijeli testliner
SC fluting

testliner
SC fluting

liner 0
140 g/m
2
150 g/m
2

130 g/m
2
150 g/m
2

175 g/m
2
Dimenzije kutije za voe i povre 500 x 300 x 170 mm
gramatura [g/m
2
] 865
debljina [mm] 6.27
BST [kPa] 1258
ECT [kN/m] 9.94
FCT [kPa] 129
PET [J] 8.8

46

Tablica 8. Uzorci valovitog kartona 2K-E
Oznaka kvalitete 2K-E

Gramatura
papira
vanjski ravni sloj
srednji ravni sloj
Liner 0
medium

renc
medium

liner 0
140 g/m
2
100 g/m
2

110 g/m
2
150 g/m
2

175 g/m
2
gramatura [g/m
2
] 741
debljina [mm] 6.33
BST [kPa] 1375
ECT [kN/m] 9.6
FCT [kPa] 168
PET [J] 8.2

Tablica 9. Uzorci valovitog kartona 2K
Oznaka kvalitete 2K

Gramatura
papira
vanjski ravni sloj
srednji ravni sloj
liner 0
medium
renc
medium
liner 0
140 g/m
2
100 g/m
2

110 g/m
2
100 g/m
2

140 g/m
2
gramatura [g/m
2
] 672
debljina [mm] 6.35
BST [kPa] 1363
ECT [kN/m] 8.95
FCT [kPa] 182
PET [J] 7.25

47

U istraivanju su se koristile slijedee metode ispitivanja:

1. Odreivanje povrinske mase (gramature) papira
Norma: HRN H. N8 225; ISO 536

2. Odreivanje debljine papira i valovitog kartona
Norma: DIN 53105; ISO 534

3. Odreivanje sadraja vlage u valovitom kartonu
Norma: HRN H. N8 206; DIN 53103; ISO 287

4. Odreivanje otpornosti prskanja valovitog kartona po Mullenu (BST)

5. Odreivanje otpornosti na dinamiko probijanje valovitog kartona (PT)

6. Odreivanje otpornosti brida valovitog kartona (ECT)
Norma: FEFCO No 8; DIN 53149; ISO 3037

7. Odreivanje otpornosti povrine valovitog kartona (FCT)
Norma: FEFCO No 9; DIN 53150; ISO 3038

8. Odreivanje otpornosti kutije na tlanu vrstou (BCT)
Norma: ISO 12048

48

3.2. Oznaavanja uzoraka
U istraivanju su koriteni papiri za ravni sloj: renc, smei testliner, bijeli testliner,
bijeli kraftliner a za valovite slojeve welensthof i semi-chemichal papiri. Ovakvi nazivi papira
su uobiajeni u industriji ambalae na podruju Republike Hrvatske i ne postoje druga
rijeenja. Postoji potreba za novim nainom oznaavanja da se standardizira postojee stanje.
Kutije od valovitog kartona za voe i povre svrstavaju se u transportnu i komercijalnu
ambalau pa je nivo kvalitete vaan s oba aspekta. Vrsta i gramatura slojeva papira od koje se
izrauje valoviti karton a potom kutija u potpunosti odreuju njenu kvalitetu jer se njihovim
brojnim kombinacijama mogu dobiti kutije veoma razliitih karakteristika. Oznake materijala
iz tablice 10 su trine oznake jednog proizvoaa i ne opisuju materijal u potpunosti. Svaki
proizvoa u Republici Hrvatskoj ima drugaije oznake. Tako se, na primjer, valoviti karton
koji jedna tvornica proizvodi pod oznakom 2T-b na tritu pojavljuje i s oznakama 2K-b,
1919B, 2K-3, 2PK-b, T 21 B od nekih drugih proizvoaa. Za potpuni opis kvalitete
valovitog kartona, predlae se da se pored oznaka vrste papira i valova, navede i gramatura
papira na slijedei nain:

T = testliner
R = reciklirani fluting
B = b-val
4 = 140 g/m
2
1 = 112 g/m
2

Iz primjera se vidi da se u ovom sluaju radi o troslojnom valovitom kartonu iji su ravni
slojevi izraeni od testlinera 140 gr/m
2
, dok je srednji valoviti sloj reciklirani fluting, 112
gr/m
2
s profilom b vala. Do sada niti jedan proizvoa valovitog kartona u svojim iframa nije
imao oznaku gramature. Obzirom da su unosi papira uvijek kreu u rasponu od 100gr/m
2
do
200gr/m
2
dovoljno je upisati jednoznamenkasti broj od 0 do 9 koji e oznaavati gramaturu
kao iz navedenog primjera. Time bi proizvoa ali i potroa kutija od valovitog kartona imao
potpunu informaciju o kakvoj se kvaliteti materjala radi.

49

Tablica 10. Osnovne kombinacije papira za izradu valovitog kartona
Oznake materijala Kombinacije papira
-B

T-E

T-c

T -b

2T-c

BT-c

BK-c

KT-c

ETT-c

2K-c


50

Oznake materijala Kombinacije papira
T2-b/c

K2-b/c

2T-b/c

ETK-b/c

E2T-b/c

E2K-b/c

BT-b/c

BK-b/c

M2-b/c

2-b/c

T-b/c


51

3. 3. Regresijska analiza

Zbog ogromnog broj podataka i eksperimentalnih mjerenja pri istraivanju, koristit e se
model viestruke regresijske analize. Ovaj model najtonije opisuje (daje najizglaeniju
krivulju) meuzavisnosti varijabli koje su istraivane u radu.
Metoda regresijske analize je algebarski model kojim se analitiki odreuje statistika
povezanost jedne numerike varijable s dvije ili vie drugih numerikih varijabli. Regresijski
model je u pravilu jednadba koja sadri varijable i parametre: e X X X X f Y
k
+ = ) , ,..., , , , (
3 2 1

U gornjem modelu Y je zavisna varijabla ili regresand (dependent variable) i predstavlja
pojavu ije se promjene pokuavaju objasniti nezavisnim varijablama (explanatory variables)
X
1
, X
2
,, X
n
. Varijabla e je sluajna varijabla (random variable) koja modelu daje karakter
stohastinosti, te predstavlja nepoznata odstupanja.
Ako pretpostavimo da se linearna regresijska veza izmeu regresand varijable Y i odabranog
skupa regresorskih varijabli eli utvrditi na osnovu n opaanja (mjerenja), tada se vektorska
jednadba moe napisati u obliku sustava od n jednadbi:

n nk k n n n
i ik k i i i
k k
k k
e x x x y
e x x x y
e x x x y
e x x x y
+ + + + + =
+ + + + + =
+ + + + + =
+ + + + + =

L
M
L
M
L
L
2 2 1 1 0
2 2 1 1 0
2 2 22 2 21 1 0 2
1 1 12 2 11 1 0 1

Odnosno, zapisano u matrinom obliku:
e X y + = gdje je:
=
n
i
k
i
kn n n
ik i i
k
k
n
i
e
e
e
e
e
X X X
X X X
X X X
X X X
X
y
y
y
y
y
M
M
M
M
M
M
L
M
M
M
M
M
K
M
M
M
M
M
M
M
L
L
M
M
M
2
1
1
0
2 1
2 1
2 22 21
1 12 11
2
1

1
1
1
1


52

U gornjem izrazu y je vektor stupac opaenih vrijednosti zavisne varijable, X je
matrica vrijednosti nezavisnih varijabli sa n redaka i k+1 stupaca, je vektor stupac
nepoznatih parametara, dok vektor e predstavlja n - dimenzionalni sluajni vektor. Znaenje
sluajne varijable je dvojako: s jedne strane ona predstavlja greke u mjerenju varijabli y, a s
druge strane utjecaj izostavljenih varijabli na zavisnu varijablu. Dakle, ako su utjecaji
varijabli koje nismo ukljuili u model mali, a greke pri mjerenju male i sluajne moemo
pretpostaviti da je varijabla e sluajnog karaktera i da u prosjeku ne utjee na zavisnu
varijablu. Pri tome je ozbiljniji problem kada nisu precizno izmjerene nezavisne varijable, za
razliku od sluaja kada su neprecizno izmjerene zavisne varijable, zato to pogreke u
mjerenju nezavisnih varijabli uzrokuju pristrane ocjene parametara metodom najmanjih
kvadrata.

U analizi modela polazi se od odreenih pretpostavki:
- Veza izmeu zavisne varijable i odabranog skupa nezavisnih varijabli mora biti linearna.
Model predoen jednadbom naziva se jednadba populacije, a njezina procjena predoena je
jednadbom iz uzorka.
- Varijable x
i
i = 1,2,,k nisu sluajne varijable
- Matrica X je punog ranga, odnosno pretpostavlja se da su varijable x
i
i = 1,2,,k
meusobno nezavisni vektori, odnosno da vrijedi r[X] = k + 1. Drugim rijeima rang matrice
X jednak je broju parametara u modelu.
- Sluajne varijable e
i
i = 1, 2,, n imaju normalnu distribuciju s konstantnom varijancom i
oekivanjem jednakim nuli, odnosno vrijedi:

Ocjenjivanje parametara modela

Zadatak regresijske analize je pronai procjene nepoznatih parametara (vektora ) i nepoznate
varijance sluajnih varijabli e
i
. U najveem broju sluajeva za ocjenjivanje parametara koristi
se metoda najmanjih kvadrata (OLS Ordinary Least Square Method). Cilj metode najmanjih
kvadrata je minimizirati zbroj kvadrata odstupanja sluajnih varijabli na temelju uzorka,
odnosno u vektorskoj notaciji: min(e
T
e)
pri tome je e = y X , slijedi: min((y X )
T
(y X )).

53

Obzirom da su u toki u kojoj funkcija dosee minimum njene prve parcijalne derivacije
jednake nuli, tada se minimizacija funkcije svodi na rjeavanje sustava jednadbi:
k , 0,1,2,.... j 0
) (
= =
j
T
e e

0 ) ( X
T
= X y

Nakon sreivanja:
= X y
T T
X X
( ) y X =

T
1
T
X X

X = y , te y predstavlja ortogonalnu projekciju vektora y na k dimenzionalni prostor

odreen regresorskim varijablama.
Ako su ispunjene prije navedene pretpostavke o modelu tada metoda najmanjih kvadrata daje
najbolje nepristrane procjene parametara.

Intepretacija parametara

Ocijenjeni parametar
j
j = 0,1,2,,k odnosno regresijski koeficijent uz j-tu regresorsku

varijablu je parcijalna derivacija
j
x y / .
Parametar
j
se interpretira kao promjena oekivane vrijednosti zavisne varijable za jedinini

porast nezavisne varijable x
j
uz pretpostavku da su ostale regresorske k-1 regresorske
varijable nepromijenjene. Parametar
0
je ocijenjena vrijednost zavisne varijable kada su

vrijednosti svih nezavisnih varijabli jednake nuli (pretpostavka ceteris paribus). Konstantni
lan
0
je ocijenjena vrijednost zavisne varijable kada su vrijednosti svih nezavisnih varijabli

jednake nuli. Obzirom da esto nema suvislu interpretaciju moe se eliminirati ako se ulazne
varijable u modelu transformiraju u standardizirane varijable, odnosno prikau kao odstupanja
od njihovog prosjeka, podijeljenih standardnom devijacijom.

54
Standardizirani regresijski koeficijenti za razliku od nestandardiziranih omoguuju usporedbu
relativne vanosti pojednih nezavisnih varijabli u modelu.
Drugim rijeima, procijenjeni parametri regresije
j
nisu meusobno usporedivi kada su

nezavisne varijable x
j
izraene u razliitim jedinicama mjere. Kako bi se postigla meusobna
usporedivost parcijalni regresijski koeficijenti
j
se standardiziraju prema izrazu:

y
xk
k k
b
=

.

U tom sluaju standardizirani regresijski koeficijent uz j-tu regresorsku varijablu pokazuje za
koliko e se standardnih devijacija promijeniti varijabla y ako se varijabla x
j
promijeni za
jednu standardnu devijaciju, uz pretpostavku da se ostale varijable nee promijeniti.

Ocijenjivanje reprezantativnosti modela

Nakon to se izraunaju ocjene parametara osnovnog skupa potrebno je testirati hipoteze o
statistikoj znaajnosti odabranih regresorskih varijabli.
U testiranju znaajnosti pojedinih regresorskih koeficijenata uz j-tu regresorsku varijablu,
postavljaju se slijedee hipoteze:

0 ... :
0
= =
j
H
0 ... :
1
=
j
H

Kod postupka testiranja procjene standardnih greaka (standard errors) procjenitelja odreene
su izrazom:

jj j
S Se = ) ( ,

odnosno ako se test veliina definira kao:


55
) (
j
j j
Se

moe se pokazati da izraz ima Studentovu distribuciju s n (k + 1) stupnjeva slobode.
esto se postupak testiranja znaajnosti parametara provodi pomou jednosmjernih testova
ispitujui znaajnost i samih predznaka ocijenjenih regresijskih koeficijenata koji ovise o
smjeru povezanosti odreene regresorske varijable s regresand varijablom.
Uzimajui u obzir gore navedeno do intervalne procjene se dolazi na slijedei nain:

{ }

= + < < 1 ) (
) (
Pr
2 / 2 / j j j j j
Se t Se t
gdje je:
t
/2
- kritina vrijednost Studentove distribucije ispod povrine /2
1 - razina pouzdanosti ili povjerenja (confidence level)

Osim testiranja znaajnosti pojedinanih koeficijenata viestruke regresije moe se testirati i
regresijski model kao cjelina.
Da bi testirali regresijski model kao cjelinu, postavljamo hipotezu o ne(postojanju) linearne
veze izmeu promatranih varijabli, te je potrebno izvriti analizu varijance (ANOVA
Analysis of Variance).
Jednadba analize varijance podrazumijeva da su ukupne varijacije zavisne varijable (Total
Sum of Squares - ST) podijeljene na dvije komponente:
- dio koji se moe pripisati regresiji (Regression Sum of Squares - SP), odnosno
protumaeni dio i
- dio koji se moe pripisati sluajnim utjecajima (Residual Sum of Squares - SR)
odnosno neprotumaeni dio:
-
( ) ( ) ( )

= = =
+ =
n
i
i i
n
i
i
n
i
i
y y y y y y
1
2
1
2
1
2

ili u simbolikom zapisu: ST = SP + SR

Zbrojevi kvadrata odstupanja, stupnjevi slobode i druge informacije predouju se standardno
u tablici analize varijance.

56
Ako su pretpostavke modela ispunjene tada je omjer izmeu sredine kvadrata regresije i
sredine kvadrata reziduala distribuiran pomou F-distribucije s k stupnjeva slobode u brojniku
i n-(k-1) stupnjeva slobode u nazivniku.

U svrhu testiranja modela kao cjeline, postavljaju se slijedee hipoteze:

0 ... ... :
2 1 0 0
= = = = = =
j
H
0 ... :
1

j
H
Test veliina je F-omjer iz tablice ANOVA.

Ako se dobije velika vrijednost empirijskog F-omjera moe se prihvatiti hipoteza da je
regresijski model statistiki znaajan.
Rezidualni zbroj kvadrata odstupanja podijeljen s n-(k-1) stupnjeva slobode je nepristrana
procjena varijance regresije:

( )
) 1 (
) 1 (
1
2
2
+

=
+
=

=
k n
y y
k n
SR
n
i
i i
)

Pozitivni drugi korijen iz procijenjene varijance predstavlja procjenu standardne devijacije
regresije (standard error of the estimate) te predstavlja apsolutnu mjeru reprezentativnosti
viestruke regresije i moe se protumaiti kao prosjeno odstupanje empirijskih od
regresijskih ili oekivanih vrijednosti zavisne varijable:

) 1 ( +
=
k n
SR
)

Ako se standardna greka regresije izrazi relativno, odnosno podijeli s aritmetikom sredinom
zavisne varijable dobit e se koeficijent varijacije regresije:

% 100
= =
y
V

)


57

U postupku testiranja regresijskog modela kao cjeline koristi se i slijedei izraz:

( )
1
1
2
2

=
k n
R
k
R
F

gdje R
2
predstavlja koeficijent determinacije i oznaava udio protumaenog dijela zbroja
kvadrata ukupnih odstupanja zavisne varijable od prosjeka:

ST
SP
R =
2

Taj pokazatelj spada u relativne mjere reprezentativnosti regresije i moe poprimiti vrijednosti
na segmentu [0,1], a promatrani je model reprezentativniji to je koeficijent determinacije
blii jedinici.

4
REZULTATI I RASPRAVA
58

Mjerenja tlane vrstoe, vlanosti, temperature te vremenska trajanja pojedinih
eksperimenata dali su novu i drugaiju interpretaciju od uobiajenih tvrdnji. Prema planu
eksperimenta, mjerenja su izvedene za svaki uzorak za N izraenih primjera. Za pojedine
uzorke kutija N je vei od 50. Posebna je panja uzimanja uzoraka s rubova i dna paleta. Za
svaku grupu uzoraka posebno su mjerene statistike veliine srednje vrijednosti i standardne
devijacije. U tablicama od 11 do 17 date su grupno izvedene srednje veliine za: gramaturu,
debljinu, vlanost i temperaturu komore i okoline, mehanike karakteristike valovitog kartona
te tlanu vrstou kutije. Postavljene su analitike relacije, interpretirane regresijskim
modelima.
Relativna vlanost zraka bila je u granicama od 72 do 82.5%. Stanje zraka izvan
komore na otvorenom prostoru u periodu ispitivanja bilo je izrazito promjenljivo. Uglavnom
oekivane niske vrijednosti relativne vlanosti zraka za ljetni period od 35.1 do 56.5% uz
velika odstupanja temperature koja se kretala od 17.1C do 33.1C.

Tablica 11. Parametri stanja zraka komore za hlaenje i okoline
Broj dana 1. dan 2. dan 3. dan. 4. dan 5. dan
Relativna vlanost komore r
k
[%] 72.1 82.5 77.5 72.5 72
Temperatura komore t
k
[C] 4.1 3.0 2.9 5.1 3.4
Vanjska temperatura zraka t [C] 20.5 28.1 17.1 32.1 33.1
Vanjska relativna vlanost zraka r [%] 56.5 35.1 93.0 40.1 39.0
Temperaturna razlika T [C] 16.4 32.1 14.2 27 29.7
Razlika relativne vlanosti zraka r [%] 15.6 47.4 -15.5 32.4 33

Izmjereni podaci pokazuju izloenost ambalae od valovitog kartona vrlo
promjenljivim klimatskim uvjetima
DISERTACIJA 4. Rezultati i rasprava
59

4.1. Rezultati ispitivanja za valoviti karton AS-0

Tablica 12. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete AS-0

Kvaliteta AS-0
Broj dana/vrsta
ispitivanja
Ulazni
podaci
1. dan 2. dan 3. dan 4. dan 5. dan
gramatura [g/m
2
] 1038 1079 1122 1132 1135 1145
debljina [mm] 6.58 6.62 6.7 6.70 6.73 6.75
BST [kPa] 1757 1623 1603 1488 1598 1542
ECT [kN/m] 15.37 13.93 11.28 12.69 10.47 7.66
sadraj vlage [%] 7.1 10.50 10.96 15.11 15.70 15.15
FCT [kPa] 277 272 196 133 154 143
PET [J] 10.10 10.30 10.00 10.00 10.10 10.10
BCT [kg] 580 440 470 340 250 280

Peteroslojni valoviti karton kvalitete AS-0 najvee gramature, te nominalno prema
svojim sastavnicama (tablica 4.) najkvalitetniji i najskuplji valoviti karton od ispitivanih
pokazuje porast gramature i debljine usporedo s poveanjem sadraja vlage. Sadraj vlage u
valovitom kartonu povean je ak 113%. Ravnoteni sadraj vlage za razliite temperature i
relativne vlanosti zraka u valovitom kartonu AS-0 prikazan je na slici 24., a brzina upijanja
vlage na slici 25. Ovim se dokazuje da je kod valovitog kartona dolo do znatnog upijanja
vlage u komori za hlaenje, te su se kao posljedica toga pojavile u odreenoj mjeri
higroekspanzivne deformacije. Na temelju izmjerenih vrijednosti i podataka pokazuje se
znatno smanjenje svih mehanikih svojstava u relativno kratkom vremenskom periodu
ispitivanja. Iznimka je dinamika ilavost valovitog kartona PET koja je zadrala poetnu
vrijednost. BST je smanjen za oko 12%, FCT za skoro 50%. Najvanije mehaniko svojstvo
valovitog kartona koje umnogome odreuje tlanu vrstou ambalae ECT smanjen je za
samo 7 dana za 50%. Time se potvruje da je kod valovitog kartona dolo do pojave ubrzanih
mehanosorpcijskih deformacija zbog sinergije razliitih faktora kao to su sadraj vlage u
valovitom kartonu, broj toplinskih okova (broj kratkotrajnih izlaganja ambalae vanjskim
atmosferskim uvjetima), omjer optereenja i nominalne tlane vrstoe (BCT) i u neto
manjoj mjeri vrijeme trajanja optereenja. Opisani rezultati po danima prikazani su u tablici
12.
60

Tlana vrstoa BCT ambalae od valovitog kartona smanjena je za gotovo 52% ime
se potvruje da je ECT valovitog kartona najbolji procjenitelj tlane vrstoe takve ambalae.
Na temelju vrijednosti koje su dobivene mjerenjem vidljivo je kako znatno smanjenje
mehanikih svojstava valovitog kartona prati istovremeno veliko poveanje sadraja vlage. Iz
tog razloga iznimno je bitno utvrditi higroskopnost ispitivanih valovitih kartona, odnosno
sposobnost i brzinu upijanja vlage iz zraka koji ga okruuje. Stoga e modelima regresijske
analize kreiranje izotermi upijanja vlage za sve ispitivane kvalitete valovitog kartona.
Odreene su relacije za ravnotene uvjete sadraja vlage u valovitom kartonu te
izvedena meuzavisnost o relativnoj vlanosti i temperaturi zraka koji ga okruuje. Sadraj
vlage definiran je kao omjer mase apsorbirane vlage i mase suhog ili vlanog valovitog
kartona. Model ima iroku primjenu u prehrambenoj industriji pri analizi adsorpcije i
desorpcije vlage razliitih prehrambenih proizvoda, osobito voa i povra. Model je mogue
primijeniti i na papir, odnosno valoviti karton koji onda u svom osnovnom obliku glasi:

( ) ( ) r k c r k r k
r k c m
m
+

=
1 1
0
(25)
gdje je:
m ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona pri adsorpciji ili desorpciji vlage iz zraka
(u % ili g vlage/100g suhog ili vlanog valovitog kartona)
r relativna vlanost zraka (u %)
m
0
sadraj vlage pri zasienju monosloja (u %); c, k - Guggenheimovi koeficijenti

U modificiranom modelu koeficijente m
0
, c, k moemo definirati kao funkcije temperature i
zraka:
T
c
e c T c
2
1
) ( = ,
T
k
e k T k
2
1
) ( = ,
T
m
e m T m
2
1 0
) ( = (26)

Ovako definiran model predstavlja ravnoteni sadraj vlage u valovitom kartonu kao
funkciju dvije varijable, relativne vlanosti i temperature zraka ) , ( T r f m =
sa 6
bezdimenzionalnih koeficijenata m
1
, m
2
, c
1
, c
2
, k
1
i k
2
koji ovise o svojstvima valovitog
61
kartona. Vrijednosti koeficijenata dobivenih regresijskom analizom kao i pripadajui izrazi
regresijskih funkcija nalaze se u prilogu.
Na temelju mjerenja uzoraka valovitog kartona u razliitim modelima varijabli i
relativne vlanosti odreene su veliine izoterme upijanja vlage koje su prikazane na slici 23.
Numerike vrijednosti imaju meusobno odstupanje pa je odlueno da se izrauna
njihova optimalna krivulja regresivnom metodom.

Slika 23. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-0 pri temperaturama 3C,
10C i 23C

62

Brzina reakcije valovitog kartona na promjenu relativne vlanosti zraka koji ga
okruuje, odnosno brzina upijanja moe se odrediti postavljanjem diferencijalne jednadbe
promjene sadraja vlage u jedinici vremena koja glasi:
( ) m m b
t
m
=
(27)
t
m
- parcijalni diferencijalni prirast vlage po diferencijalnom prirastu vremena

Slika 24. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete AS-0 u ovisnosti o temperaturi
i relativnoj vlanosti zraka

Ako su atmosferski uvjeti konstantni rjeenje diferencijalne jednadbe glasi:
( )
( )
t b
e a
m m
m m

0
(28)
odnosno u transformiranom obliku
63
( )
t b
e a m m m m

=
0
(29)
m
0
prosjeni poetni sadraj vlage u valovitom kartonu
m prosjeni trenutni sadraj vlage u valovitom kartonu
m prosjeni ravnoteni sadraj vlage u valovitom kartonu

a (s
-1
, h
-1
) - konstanta
b (s
-1
, h
-1
) - konstanta
Nakon uvrtavanja izmjerenih vrijednosti dobivamo izraz za brzinu upijanja vlage iz zraka
valovitog kartona kvalitete AS-0:

t
e m

=
021 . 0
6 . 8 7 . 15 , (30)

gdje vrijednost eksponenta -0.021 u izrazu (30) predstavlja higroekspanzivni koeficijent
valovitog kartona AS-0.

Slika 25. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-0

64
Na slici 26. prikazane su toke koje predstavljaju izmjerene vrijednosti tlane vrstoe i
sadraja vlage svih uzoraka valovitog kartona kvalitete AS-0, te njihova aproksimacija
regresijskim pravcem izraz (30).

Slika 26. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton AS-0

m BCT = 962 . 32 588 . 785 , (31)
gdje je:
BCT tlana vrstoa (kg)
m sadraj vlage (%)

Izrazom (31) utvruje se prosjeno smanjenje tlane vrstoe za 32 kg za prosjean
porast sadraja vlage u valovitom kartonu za 1%.
Zakljuuje se kako je regresijskom metodom potvrena jaka negativna veza izmeu sadraja
vlage u valovitom kartonu i tlane vrstoe (koeficijent korelacije r = -0.957) uz blagu
nelinearnost, te relativno malu disperziju rezultata.
65

Obzirom na odreenu nelinearnost rezultata regresijskom metodom dobivena je
eksponencijalna funkcija procjene izraz (32).

m
e BCT

=
0847 . 0
34 . 1037 (32)

Izraz (32) s grafikim prikazom na slici 27., bolje procjenjuje rezultate ispitivanja od
prethodne, a to potvruje i koeficijent determinacije r
2
. Eksponent u izrazu -0.0847 pokazuje
osjetljivost ove kvalitete valovitog kartona na promjenu mehanikih svojstava obzirom na
porast vlage, te ga se moe interpretirati kao svojevrstan koeficijent mehanosorpcije valovitog
kartona.

Slika 27. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton AS-0 eksponencijalni
oblik

66

4.2. Rezultati ispitivanja za valoviti karton AS-1

Tablica 13. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete AS-1

Kvaliteta AS-1
Broj dana/vrsta
ispitivanja
Ulazni
podaci
gramatura [g/m
2
] 916 955 975 1008 1020 1037
debljina [mm] 6.53 6.60 6.58 6.68 6.72 6.72
BST [kPa] 1608 1570 1484 1339 1401 1370
ECT [kN/m] 13.73 11.45 8.5 7.89 6.99 5.69
sadraj vlage [%] 5.6 11.08 11.85 13.13 11.29 14.54
FCT [kPa] 232 200 150 110 99 98
PET [J] 9.20 9.70 9.65 9.35 9.20 8.80
BCT [kg] 500 400 240 230 190 200

Peteroslojni valoviti karton kvalitete AS-1 je nie ukupne gramature od prethodnog
AS-0 za 122 g/m
2
ili za 12%. Razlog je u tome to su u ovom uzorku sva tri srednja sloja nie
gramature. Sastavnice ovog valovitog kartona su slijedee: vanjski bijeli sloj je kraftliner 135
g/m
2
, vanjski valoviti sloj je SC fluting 150 g/m
2
, srednji ravni sloj je testliner 125 g/m
2
,
unutarnji valoviti sloj je SC fluting 150 g/m
2
i unutarnji ravni sloj je kraftliner 186 g/m
2

(tablica 5.). Gramatura valovitog kartona AS-1 raste s poveanjem vlage i to za 12% nakon
petodnevnog drastinog izlaganja poveanoj temperaturi i relativnoj vlanosti okolnog zraka.
Debljina uzorka AS-1 takoer raste s porastom vlage i to za 3%. Istovremeno sadraj
vlage je porastao za 160% to ukazuje na veliku upojnost ispitivanog uzorka koju je primio u
komori za hlaenje. Kao posljedica unutar strukture valovitog kartona javljaju se
higrekspanzivne deformacije koje umanjuju i sve ostale mehanike karekteristike. Otpornost
na prskanje (BST) pokazuje nelinearno smanjenje od 1608 kN/m prvog dana do 1370 kN/m
estog dana i iznosi 14%. Na ovu otpornost najve utjeu ravni slojevi valovitog kartona.
Najvei pad vrijednosti dogodio se nakon drugog dana, i to za 7% od ukupno 14%, to iznosi
50% smanjenja otpornosti na prskanje. Tako drastino smanjenje je u korelaciji s porastom
vlage koja se sa 5,6% prvog dana povisila na 11,8% drugi dan, to iznosi vie od 100%
porasta. U preostalim danima ispitivanja vrijednosti otpornosti na prskanje imale su
67
manjeznaajan pad te su se kretala od 7 do 14%. Opisani rezultati po danima prikazani su u
tablici 13.
Otpornost brida valovitog karona na pritisak (ECT), pada sa poetnih 13,73 kN/m
prvog dana za vie od 50%. Nakon estog dana izmjerena vrijednost ECT-a iznosi 5,69 kN/m.
Najvei pad vrijednosti ECT-a dogodio se nakon drugog dana i to za 40%. ECT je podatak
koji najbolje opisuje sastav valovitog kartona. U preostala tri dana vrijednosti ECT-a su se
smanjila za 33%.
Udio vlage u valovitom kartonu AS-1 pokazuje znaajan rast u prva dva dana. Dok je
poetna vlaga 5,6%, nakon drugog dana ona raste vie od 100% i iznosi 11.8%. U slijedeim
danima pokazuje oscilacije, jer raste sa 11,08% na 13,13% a onda se sputa na 11,29% da bi
zadnji dan porasla na 14,54%. Na slici 28. prikazane su izoterme upijanja vlage u valoviti
karton, a na slici 29. ravnoteni sadraj vlage za razliite temperature i relativne vlanosti
zraka. Brzina upijanja vlage iz zraka valovitog kartona kvalitete AS-1 prikazana je na slici 8.

Slika 28. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-1 pri 3C, 10C i 23C

68
Ove promjene vrijednosti sadraja vlage unutar valovitog kartona mogu se objasniti sa
promjenama stanja zraka u komori za hlaenje te u okolnom prostoru. Nakon treeg dana u
komori za hlaenje dolo je do znaajnijeg porasta temperature sa 2,9C na 5,1C, to iznisi
oko 57%. Takoer je dolo i do znaajnijeg porasta vanjske temperature zraka sa 17,1C na
32,1C, to iznosi oko 47% porasta. Zakljuuje se da je vanjska temperatura zraka direktno
utjecala na porast temperature komore zbog ciklusa ukljuivanja i iskljuivanja sistema za
hlaenje te izmjenom vanjskog zraka za vrijeme punjenja i pranjenja komore.
Otpornost horizontalne povrine valovitog kartona na tlano optereenje (FCT)
najvie ovisi o krutosti valova a slui za procjenu sposobnosti amortizacije udaraca. Izmjerene
vrijednosti padale su sa 232 kPa prvog dana do 98 kPa zadnjeg dana ispitivanja, dakle
otpornost se smanjila za 57%. Specifino je to je najvei pad zabiljeen tek na kraju etvrtog
dana ispitivanja u iznosu od 53%. Nakon toga vrijednosti su se neznatno smanjivale za oko
9%. Zakljuuje se da velike temperaturne razlike koje su se dogodile nakon drugog i treeg
dana kao i razlike u relativnoj vlanosti zraka nisu utjecale na FCT kao na ostale mehanike
karakteristike. To znai da bi kutije izraene od ove kvalitete valovitog kartona mogle izdati
znaajne vanjske udarce i dobro ih amortizirati.
Slijedei pokazatelj vrstoe valovitog kartona AS-1 je otpornost na dinamiko
probijanje (PT). Ovaj pokazatelj je u direktnoj vezi sa njegovim ravnim slojevima. to su ona
bolja potrebna je vea energija za probijanje valovitog kartona. Rezultati su pokazali da je
otpornost na probijanje vrlo visoko jer su vrijednosti pale za samo 5% nakon est ciklusa
ispitivanja. Sa poetne vrijednosti od 9,20 J vrijednosti su pale na 8,80J. Zanimljivo je da je
nakon drugog dana otpornost na probijanje ak i porasla za 5%, da bi u slijedeim danima
vrijednosti padale u iznosima za 1% nakon drugog dana, za 4% nakon treeg, za 2% nakon
etvrtog dana te za 5% zadnjeg dana.
Otpornost kutija prema vertikalnom pritisku (BCT) je direktni pokazatelj vrstoe
kutije. Na slikama 30. i 31. prikazani su linearni i eksponencijalni regresijski modeli koji
procjenuju tlanu vrstou o sadraju vlage. Kutije izraene od valovitog kartona kvalitete
AS-1 pokazuju da je njihova vrstoa, nakon estodnevnog ispitivanja pala za 60%. Nakon
treeg dana vrijednost je pala za 52%, to je 87% od ukupne vrijednosti. U ostalim danima
otpornost kutija prema vertikalnom pritisku imaju manje znaajan pad u iznosu od 13%. Kao
izravan pokazatelj vrstoe, zakljuuje se da je BCT u jakoj korelaciji s promjenama
temperature i relativne vlanosti zraka. Kako je relativna vlanost zraka drastino porasla
69
izmeu drugog i treeg dana, sa 35,1% na 93% to je 167% poveanje, dok se u komori
zahlaenje ona smanjila za 9%, vlaga je izraziti krivac za drastian pad vrijednosti BCT-a.

Slika 29. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete AS-1 u ovisnosti o temperaturi

70

t
e m

=
03955 . 0
94 . 8 54 . 14 , (33)
valovitog kartona AS-1.

Slika 30. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-1

71

Na slici 31. prikazane su toke koje predstavljaju izmjerene vrijednosti tlane vrstoe i
sadraja vlage svih uzoraka valovitog kartona kvalitete AS-1, te njihova aproksimacija
regresijskim pravcem izraz (34).

Slika 31. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton AS-1 linearni model

Valoviti karton kvalitete AS-1 pokazuje manju otpornost na utjecaj vlage za razliku od
valovitog kartona kvalitete AS-0. Regresijski pravac je strmiji, prema izrazu (34) za 1%
porasta sadraja vlage tlana vrstoa smanjuje se ak 37 kg to je u relativnom smislu jo
znaajniji pad uzme li se u obzir manja poetna tlana vrstoa ambalae od ove vrste
valovitog kartona.

m BCT = 000 . 37 513 . 721 (34)

72

Disperzija rezultata ispitivanja vea je nego u prethodnom sluaju, te je izraenija
nelinearnost modela. Time je potvrena opravdanost odreivanja eksponencijalne funkcije
procjene.

Koeficijent mehanosorpcije iznosi -0.101 i vei je za oko 20% od koeficijenta mehanosorpcije
valovitog kartona kvalitete AS-0 (-0.084).

Slika 32. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton AS-1 eksponencijalni
oblik funkcije procjene

73

Slika 32. je grafiki prikaz izraza (35)

m
e BCT

=
101 . 0
09 . 907 (35)

Primjeuje se dobra otpornost ove vrste valovitog kartona u podruju sadraja vlage do 11%,
no nakon to vlaga prijee tu granicu u valovitom kartonu dolazi do naglog pada vrijednosti
vrstoe.

74
4.3. Rezultati ispitivanja za valoviti karton 3KSE

Tablica 14. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete 3KSE

Kvaliteta 3KSE
Broj dana/vrsta
ispitivanja
Ulazni
podaci
gramatura [g/m
2
] 924 970 998 977 1025 1045
debljina [mm] 6.43 6.52 6.55 6.58 6.6 6.54
BST [kPa] 1722 1794 1882 1888 1897 1915
ECT [kN/m] 11.07 10.11 7.72 8.75 5.91 5.21
sadraj vlage [%] 5.6 11.77 11.57 14.6 13.06 14.41
FCT [kPa] 126 121 105 100 75 85
PET [J] 9.6 9.4 9.1 9.0 8.35 8.3
BCT [kg] 400 340 300 220 210 190

Peteroslojni valoviti karton kvalitete 3KSE je neto vie ukupne gramature od
prethodnog AS-1 za 8g/m
2
ili za 1%. Ovaj uzorak valovitog kartona sastavljen je od identina
3 ravna sloja i to od linera 0,175g/m
2
. Valoviti slojevi, vanjski i unutarnji su od istog materila
i iste gramature, wellenstof medium 150g/m
2
(tablica 6.). Gramatura i debljina ovog valovitog
kartona raste s poveanjem vlage. Gramatura je porasla za 13% sa poetnih 924 g/m
2
na
1045g/m
2
, dok je debljina porasla za 2%, sa 6,43 mm na 6,54 mm. Sadraj vlage u valovitom
kartonu porastao je sa 5,6% nakon prvog dana na 14,41% nakon estog dana to ini porast
vrijednosti od 157%. Ispitivani uzorak ima veliku upojnost koju je primio u komori za
hlaenje.
Otpornost na prskanje (BST) pokazuje porast od 1722 kN/m prvog dana do 1915
kN/m estog dana i iznosi 11%. Vrijednosti osciliraju iz dana u dan, pa tako nakon tri dana
otpornost raste za 3,5% a nakon toga pada za 6% da bi zadnji dan ispitivanja ponovo porasla
za 14%. Zakljuuje se da promjene temperaturne i relativne vlanosti zraka najmanje utjeu
na otpornost na prskanje po Mullenu. Ovakvi rezultati pokazuju da ujednaene gramature tri
ravna sloja i iste kvalitete papira mogu znatno utjecati na vrstou kutije.
Otpornost brida valovitog karona na pritisak (ECT), pada sa poetnih 11,07 kN/m
prvog dana za vie od 50%. Nakon estog dana izmjerena vrijednost ECT-a iznosi 5,21 kN/m.
75
Najvei pad vrijednosti ECT-a dogodio se nakon drugog dana i to za 30%. U preostala tri
dana vrijednosti ECT-a su se smanjila za 32%. Opisani rezultati po danima prikazani su u
tablici 14.
Udio vlage u valovitom kartonu 3KSE pokazuje znaajan rast u prva dva dana. Dok je
poetna vlaga 5,6%, nakon drugog dana ona raste vie od 100% i iznosi 11.77%. Brzina
upijanja vlage iz zraka valovitog kartona kvalitete 3KSE prikazana je na slici 35.

Slika 33. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 3KSE pri 3C, 10C i 23C

76

Slika 34. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete 3KSE u ovisnosti o temperaturi

U slijedeim danima pokazuje oscilacije, jer pada na 11,57% da bi slijedei dan
narasla na 14,6%, opet pala na 13,06 i zaustavila se na 14,41%. Ove oscilacije uzrokovane se
promjenama stanja zraka u komori za hlaenje i u okolnom zraku. Temperature u komori za
hlaenje oscilirale su u rasponu od poetnih 4,1C do 3,4C, dok su temperature okolnog
zraka takoer oscilirale u rasponu od 16,4C do 29,7C to je porast od 47%. Vanjska
temperatura zraka direktno je utjecala na porast temperature komore zbog ciklusa ukljuivanja
i iskljuivanja sistema za hlaenje te izmjene vanjskog zraka za vrijeme punjenja i pranjenja
komore.
Otpornost horizontalne povrine valovitog kartona na tlano optereenje (FCT) je
dobar procjenitelj sposobnosti amortizacije udaraca a najvie ovisi o krutosti valova.
Izmjerene vrijednosti padale su sa 126 kPa prvog dana do 85 kPa zadnjeg dana ispitivanja,
dakle otpornost se smanjila za 33%. Specifino je to je najvei pad zabiljeen tek na kraju
petog dana ispitivanja u iznosu od 40%. Nakon toga vrijednost otpornosti povrine valovitog
77
kartona na pritisak (FCT) je u zadnjem danu ak porasla za 14% i iznoslila je 85 kPa.
Zakljuuje se da razlike u temperaturi i relativnoj vlanosti zraka imaju manji utjecaj na
otpornost povrine valovitog kartona nego na ostala mehanika svosjstva. Razlog moe biti u
kombinaciji unosa ujednaenih gramatura ravnih slojeva. Naime, tri ravna sloja ovog uzoraka
imaju istu gramaturu od 175 g/m
2
i istu kvalitetu papira, liner 0. Takoer i dva valovita sloja
imaju istu gramaturu od 150 g/m
2
i istu kvalitetu unosa, medium. Vrijednosti nam ukazuju da
kutije izraene od ove kvalitete valovitog kartona mogu izdati znaajne vanjske udarce te ih
mogu dobro amortizirati.
Otpornost na dinamiko probijanje (PT) je pokazatelj koji je u direktnoj vezi sa
njegovim ravnim slojevima. Ako su ravni slojevi valovitog kartona kvalitetni, potrebna je
vea energija za njeogovo probijanje. Rezultati pokazuju dobru otpornost na probijanje jer su
pali za 13% nakon est ciklusa ispitivanja. Poetna vrijednost od 9,60 J pala je na 8,30 J.
Zanimljivo je da je nakon treeg dana otpornost na probijanje pala za 5%, da bi u slijedeim
danima vrijednosti padale u iznosima za 1% nakon etvrtog dana, za 7% nakon petog da bi
zadnji dan bila za svega 0,5% nia od prethodnog.
Tlana vrstoa (BCT) kutije od valovitog kartona smanjena je za 52%. Nakon treeg
dana tlana vrstoa kutija je pala 25% to je otprilike 50% od ukupnog smanjenja. U ostala
tri dana tlana vrstoa se spustila za dodatnih 25% i zaustavila se na 190 kg. Tlana vrstoa
je izravan pokazatelj vrstoe kutije. Kako je nakon treeg dana relativna vlanost zraka
okoline naglo porasla na 93%, stvorila se velika razlika izmeu nje i relativne vlanosti
komore za hlaenje. U komori je bilo 77,5% vlanosti pa je nastala razlika od -15,5%. Upravo
su te velike razlike u vlazi ali i temperaturi djelovale na dobivene vrijednosti tlane vrstoe
kutije. Zakljuuje se da je tlana vrstoa kutije (BCT) u jakoj korelaciji s promjenama
temperature i relativne vlanosti zraka koja je izraziti krivac za njen drastian pad vrijednosti.

78

t
e m

=
0482 . 0
9 6 . 14 (36)

valovitog kartona 3KSE.

Slika 35. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 3KSE

79

Slika 36. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 3KSE linearni model

m BCT = 134 . 23 783 . 546 (37)

Valoviti karton kvalitete 3KSE pokazuje relativno veliku otpornost na utjecaj vlage za razliku
od valovitih kartona kvalitete AS-0 i AS-1. Regresijski pravac ima manji nagib, prema izrazu
(37) za 1% porasta sadraja vlage tlana vrstoa smanjuje se 23 kg. Iako manje poetne
tlane vrstoe, odnosno ukupno slabijih mehanikih svojstava zbog jeftinijih sastavnica te
manje gramature ovaj valoviti karton pokazao je iznimnu ilavost u tekim i promjenljivim
uvjetima relativne vlanosti zraka i temperature. Disperzija rezultata kao i nelinearnost jo su
vee nego kod prethodno diskutiranog valovitog kartona kvalitete AS-1. Eksponencijalni
oblik funkcije procjene izraz (38) uz koeficijent determinacije r
2
= 0.974 daje prihvatljivu
aproksimaciju rezultata ispitivanja. Za razliku od prethodnih valovitih kartona rezultati su
neobino disperzirani.
80

Koeficijent mehanosorpcije najbolji je dosad i iznosi samo -0.0707.

Slika 37. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 3KSE eksponencijalni
oblik

m
e BCT

=
0707 . 0
883 . 615 (38)

81

4.4. Rezultati ispitivanja za valoviti karton BTKE/2F

Tablica 15. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete BTKE/2F

Kvaliteta BTKE/2F
Broj dana/vrsta
ispitivanja
Ulazni
podaci
gramatura [g/m
2
] 865 892 917 943 928 965
debljina [mm] 6.27 6.42 6.48 6.36 6.43 6.43
BST [kPa] 1258 1206 1246 1249 1201 1160
ECT [kN/m] 9.94 8.68 5.54 7.19 6.23 3.89
sadraj vlage [%] 5.8 10.51 11.49 13.74 15.24 14.27
FCT [kPa] 129 117 88 65 73 81
PET [J] 8.8 8 7.7 8 7.6 6.85
BCT [kg] 370 280 220 190 180 120

Valoviti karton kvalitete BTKE/2F je peteroslojni uzorak srednje gramature u iznosu
od 865 g/m
2
. Njegove sastavnice su: bijeli testliner kao vanjski ravni sloj od 140 g/m
2
, sc
fluting kao vanjski valoviti sloj od 150 g/m
2
, testliner 130 g/m
2
kao srednji ravni sloj, sc
fluting 150 g/m
2
kao unutarnji valoviti sloj i liner 0 kao unutarnji ravni sloj gramature 175
g/m
2
(tablica 7.). Ovaj uzorak je laki od prethodnih i to za 17% od uzorka AS-0, te za
priblino 6% od uzoraka AS-1 i 3KSE. Na osnovu izmjerenih vrijednosti i podataka uoava
se znatno smanjenje svih mehanikih karakteristika. Sve vrijednosti su drastino smanjene to
ukazuje na velike higroekspanzivne deformacije u valovitom kartonu.
Gramatura i debljina su se poveale, kao i kod prijanjih uzoraka, s poveanjem vlage.
Gramatura valovitog kartona BTKE/2F je porasla za 11,6%, od poetnih 916g/m
2
prvog dana
na 1037 g/m
2
zadnjeg dana ispitivanja. Porastom vlage poveana je i debljina za oko 3%.
Maksimalna debljina valovitog kartona je funkcija visine vala i debljine ravnih slojeva.
Ukoliko debljina znatno poraste uslijed poveanja vlage mogu nastati problemi u procesu
lijebljenja kutija.
82
Otpornost na prskanje (BST) pokazuje pad vrijednosti od 1258 kN/m prvog dana do
1160 kN/m estog dana i iznosi 8%. Vrijednosti osciliraju iz dana u dan, pa tako nakon
drugog dana otpornost pada za 4% dok slijedea dva dana raste za 3%. Zadnja dva dana
ispitivanja ponovo pada za 4% odnosno 7%. Ove oscilacije mogu se povezati sa velikom
upojnou vlage ali i sa vrlo razliitim unosima papira ija kombinacija izaziva ovakve
promjene. Kod njega su sva tri ravna sloja razliita prema gramaturi i kvaliteti. Zakljuuje se
da promjene temperaturne i relativne vlanosti zraka imaju znatan utjecaj na otpornost na
prskanje po Mullenu.
Najvanije mehaniko svojstvo valovitog kartona koje umnogome odreuje tlanu
vrstou ambalae ECT smanjen je u 7 dana za 60%. Time se potvruje da je kod valovitog
kartona dolo do pojave ubrzanih mehanosorpcijskih deformacija zbog sinergije razliitih
faktora kao to su sadraj vlage u valovitom kartonu, broj toplinskih okova, i trajanje
optereenja u kupu. Opisani rezultati po danima prikazani su u tablici 15.
Sadraj vlage u valovitom kartonu porastao je za 160%. Uzorak ima tendenciju velike
upojnosti vlage (slika 38.) koju je primio u komori za hlaenje i uslijed te higroekspanzivnosti
umanjuju se svi ostali parametri vrstoe. Udio vlage (brzina upijanja) u valovitom kartonu
BTKE/2F pokazuje znaajan rast u prva dva dana, slika 40.. Dok je poetna vlaga 5,8%,
nakon drugog dana ona raste 100% i iznosi 10.51%. Ravnoteni sadraj vlage valovitog
kartona kvalitete BTKE/2F prikazan je na slici 39.
83

Slika 38. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete BTKE/2F pri temperaturama
3C, 10C i 23C

84

Slika 39. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete BTKE-2F u ovisnosti o
temperaturi i relativnoj vlanosti zraka

t
e m

=
0288 . 0
44 . 9 24 . 15
(39)

valovitog kartona BTKE/2F.
85

Slika 40. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete BTKE/2F

86

Slika 41. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton BTKE-2F linearni
model

m BCT = 972 . 24 727 . 522 (40)

Na slici 41. prikazani su rezultati ispitivanja tlane vrstoe valovitog kartona kvalitete 3KSE
obzirom na utjecaj vlage, te regresijski pravac izraz (40).
Za porast od 1% sadraja vlage tlana vrstoa smanjuje se skoro 25 kg, to je u relativnom
smislu znatno obzirom na skromiju vrstou ovog valovitog kartona. Koeficijent
mehanosorpcije iznosi -0.0939 i tek je neto vei od koeficijenta mehanosorpcije najskupljeg i
najjaeg valovitog kartona kvalitete AS-0.
I linearni i eksponencijalni oblik funkcije procjene relativno dobro aproksimiraju rezultate
ispitivanja uz visoke vrijednosti koeficijenata determinacije.

87

Slika 42. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton BTKE-2F
eksponencijalni oblik

m
e BCT

=
0939 . 0
01 . 660 (41)

88

4.5. Rezultati ispitivanja za valoviti karton 2K-E

Tablica 16. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete 2K-E

Kvaliteta 2K-E
Broj dana/vrsta
ispitivanja
Ulazni
podaci
gramatura [g/m
2
] 741 784 789
Lom uzoraka
debljina [mm] 6.33 6.35 6.37
BST [kPa] 1375 1221 1150
ECT [kN/m] 9.6 7.94 6.25
sadraj vlage [%] 5.3 9.88 10.35
FCT [kPa] 168 148 100
PET [J] 8.2 7.65 7.8
BCT [kg] 340 240 150

Peteroslojni valoviti karton kvalitete 2K-E je neto vie ukupne gramature od
prethodnog BTKE-2F za 9 g/m
2
ili za 1%. Ovaj uzorak valovitog kartona sastavljen je od
identina 3 ravna sloja i to od linera 0,175g/m
2
. Valoviti slojevi, vanjski i unutarnji su od
istog materila i iste gramature, wellenstof medium 150 g/m
2
(tablica 8.). Gramatura i debljina
ovog valovitog kartona raste s poveanjem vlage. Gramatura je porasla za 6% sa poetnih 741
g/m
2
na 789 g/m
2
, dok je debljina porasla za 0,2%, sa 6,33 mm na 6,37 mm. Sadraj vlage u
valovitom kartonu porastao je sa 5,3% nakon prvog dana na 10,35% nakon treeg dana to
ini porast vrijednosti od 100%. Ispitivani uzorak ima veliku upojnost koju je primio u
komori za hlaenje.
Otpornost na prskanje (BST) pokazuje pad od 1375 kN/m prvog dana do 1150 kN/m
treeg dana i iznosi 4%. Vrijednosti osciliraju iz dana u dan, pa tako nakon tri dana otpornost
drastino pada sa 340 na 150 kg pa dolazi do loma i uruavanja kupova. Zakljuuje se da
promjene temperaturne i relativne vlanosti zraka najmanje utjeu na otpornost na prskanje po
Mullenu. Ovakvi rezultati pokazuju da razliite gramature tri ravna sloja i iste kvalitete papira
drastino utjeu na vrstou kutije. Opisani rezultati po danima prikazani su u tablici 16.
89

Slika 43. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K-E pri temperaturama 3C,
10C i 23C
90

Slika 44. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete 2K-E u ovisnosti o
91

t
e m

=
0236 . 0
6 . 10 9 . 15 (42)

valovitog kartona 2K-E.

Slika 45. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K-E

92

Slika 46. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K-E linearni model

m BCT = 116 . 32 388 . 571 (43)

Valoviti karton kvalitete 2K-E nije doekao kraj ispitivanja u tekim i promjenljivim
uvjetima relativne vlanosti zraka i temperature. Niske poetne tlane vrstoe, visoke
higroskopnosti i higroekspanzivnosti, te visokog koeficijenta mehanosorpcije od ak -0.121
krajem treeg dana ispitivanja dolo je do loma kutije. Posljedica je bila uruavanje svih
kutija sloenih na paleti.
Prema izrazu (43) zakljuuje se da za 1% prosjenog porasta sadraja vlage dolazi do
prosjenog smanjenja tlane vrstoe za 32 kg. Ako se u uzme u obzir tlana vrstoa prije
ispitivanja koja iznosi 340 kg, znai da u relativnom smislu valoviti karton kvalitete 2K-E za
porast vlage od samo 1% gubi prosjeno 10% poetne tlane vrstoe. Time se potvruje
kako ovu kvalitetu valovitog kartona treba apsolutno izbjegavati za transport voa i povra,
odnosno u uvjetima visoke i promjenljive relativne vlanosti zraka.
93
Slike 46. i 47. prikazuju linearni i eksponencijalni regresijski model procjene rezultata
ispitivanja, gdje eksponencijalni oblik oekivano daje bolju aproksimaciju.

Slika 47. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K-E eksponencijalni
oblik

m
e BCT

=
121 . 0
529 . 656 (44)

94

4.6. Rezultati ispitivanja za valoviti karton 2K

Tablica 17. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete 2K

Kvaliteta 2K
Broj dana/vrsta
ispitivanja
Ulazni
podaci
gramatura [g/m
2
] 672 693 731
Lom uzoraka
debljina [mm] 6.35 6.39 6.48
BST [kPa] 1363 1406 1185
ECT [kN/m] 8.95 7.64 4.47
sadraj vlage [%] 5.0 11.68 14.54
FCT [kPa] 182 156 89
PET [J] 7.25 7.4 6.2
BCT [kg] 280 170 120

Peteroslojni valoviti karton kvalitete 2K je neto vie ukupne gramature od
prethodnog 2K-E za 7 g/m
2
ili za 1%. Ovaj uzorak valovitog kartona sastavljen je od
identina 3 ravna sloja i to od linera 0,175g/m
2
. Valoviti slojevi, vanjski i unutarnji su od
istog materila i iste gramature, wellenstof medium 150gr/m
2
(tablica 9.). Gramatura i debljina
ovog valovitog kartona raste s poveanjem vlage. Gramatura je porasla za 14% sa poetnih
672 g/m
2
na 731g/m
2
, dok je debljina porasla za 2%, sa 6,45 mm na 6,48 mm. Sadraj vlage u
valovitom kartonu porastao je sa 5,0% nakon prvog dana na 14,54% nakon treeg dana to
ini porast vrijednosti od 157%. Ispitivani uzorak ima veliku upojnost koju je primio u
komori za hlaenje.
Otpornost na prskanje (BST) pokazuje pad od 1363 kN/m prvog dana do 1185 kN/m
treeg dana i iznosi 2%. Vrijednosti osciliraju iz dana u dan, pa tako nakon tri dana otpornost
drastino pada sa 280 na 120 kg pa dolazi do loma i uruavanja kupova. Zakljuuje se da
promjene temperaturne i relativne vlanosti zraka najmanje utjeu na otpornost na prskanje po
Mullenu. Ovakvi rezultati pokazuju da ujednaene gramature tri ravna sloja i iste kvalitete
papira mogu drastino utjeu na vrstou kutije. Opisani rezultati po danima prikazani su u
tablici 17.

95

Slika 48. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K pri temperaturama 3C,
10C i 23C
96

Slika 49. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete 2K u ovisnosti o temperaturi i
relativnoj vlanosti zraka

97

t
e m

=
0353 . 0
7 . 11 7 . 16
(45)

valovitog kartona 2K.

Slika 50. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K

98

Slika 51. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K linearni model

m BCT = 381 . 16 432 . 364 (46)

Valoviti karton kvalitete 2K kao ni prethodni valoviti karton kvalitete 2KE nije izdrao
ispitivanje, odnosno simulaciju distribucijskog puta.
Od ispitivanih, ova vrsta valovitog kartona pokazala je najveu higroekspanzivnost, te su tako
ve trei dan ispitivanja vrijednosti sadraja vlage premaivale 14%.
U relativnom smislu obzirom na koliinu upijene vlage valoviti karton kvalitete 2 K nije
pokazao tako drastian pad tlane vrstoe, to dokazuje i niska vrijednost koeficijenta
mehanosorpcije -0.0786. No uzimajui u obzir nisku poetnu tlanu vrstou i izrazitu
higroekspanzivnost ovu vrstu valovitog kartona treba izbjegavati kao materijal za izradu
transportnih kutija pri distribuciji agrokultura.

99

Slika 52. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K eksponencijalni
oblik

m
e BCT

=
0786 . 0
338 . 419 (47)

100

U tablici 18 . daje se pregled rezultata ispitivanja tlane vrstoe i sadraja vlage svih est
opisanih kvaliteta valovitog kartona po danima.

Tablica 18. Pregled rezultata ispitivanja za svih est kvaliteta valovitog kartona

1. dan
Razlike u parametrima stanja zraka u komori za hlaenje i na otvorenom prostoru
t = +16.4C, r = -15.6%
(t = 4.1C, r = 72.1%) (t = 20.5C, r = 56.5%)
Promjena tlane vrstoe nakon 1. dana BCT (kg)
AS0 AS-1 3KSE BTKE/2f 2K-E 2K
24.138%
(580440)
20%
(500400)
15%
(400340)
24.33%
(370280)
29.41%
(340240)
39.28%
(280170)
Promjena sadraja vlage nakon 1. dana m (%)
+47.89%
(7.110.5%)
+97.86%
(5.611.08%)
+110.17%
(5.611.77%)
+81.2%
(5.810.51%)
+86.42%
(5.39.88%)
+133.6%
(511.68%)

2. dan
t = +25.1C, r = -47.4%
(t = 3.0C, r = 82.5%)(t = 28.1C, r = 35.1%)
AS-0 AS-1 3KSE BTKE/2f 2K-E 2K
+6.8%
(440470)
-40%
(400240)
-13.33%
(340300)
-21.43%
(280220)
-37.5%
(240150)
(170lom)
+4.38%
10.510.96%
+6.95%
11.0811.85%
-1.7%
11.7711.57%
+8.47%
10.5111.49%
+4.76%
9.8810.35%
+24.49%
11.6814.54%

101

3. dan
t = 14.2C, r = +15.5%
(t = 2.9C, r = 77.5%)(t = 17.1C, r = 93.0%)
-27.7%
(470340)
-4.16%
(240230)
-26.6%
(300220)
-21.43%
(220190)
(150lom)
+37.8%
10.9615.1%
+10.8%
11.8513.13%
+26.19%
11.5714.6%
+19.58%
11.4913.74%

4. dan
t = 27.0C, r = 32.4%
(t = 5.1C, r = 72.5%)(t = 32.1C, r = 40.1%)
-26.47%
(340250)
-17.39%
(230190)
-4.54%
(220210)
-10.52%
(190170)

+3.9%
15.11%15.7%
+1.22%
13.13%13.29%
-10.55%
14.6%13.06%
+10.92%
13.74%15.24%

5. dan
t = 29.7C, r = 33.0%
(t = 3.4C, r =72.0%)(t = 33.1C, r = 39.0%)
+12%
(250280)
+5.26%
(190200)
-9.52%
(210190)
-29.42%
(170120)

-3.5%
15.715.15%
+9.4%
13.2914.54%
+10.34%
13.0614.41%
-6.36%
15.2414.27%

5

ZAKLJUAK

102

Znanstveni doprinos u radu su metode i modeli za odreivanje vrstoe kutije na
tlano optereenje bazirano na kondicioniranim uvjetima relativne vlanosti i temperature
okoline. Rezultati su prikazani kroz brojna mjerenja interpretirana regresivnom analizom.
Napisane su originalne analitike funkcije koje pokazuju i meusobno usporeuju razliite
eksperimentalne uvjete i materijale. Time je uveden novi nain pristupa studiji o vrstoi
valovitog kartona i ambalae openito.
Istraivanje je ogranieno na proizvodnju kutija od peteroslojnog valovitog kartona,
oblik kutije tipa holandez i na uvjete u hladnjai za voe i povre. Kutija je proizvedena od
razliitih testnih uzoraka ravnih i valovitih slojeva te razliitih unosa gramatura. Valoviti
slojevi su formirani u C i B profile valova za unutarnje i vanjske stijenke dok su ravni slojevi
izraeni od dva sloja papira od kojih niti jedan nije izbijeljen osim vanjskog sloja vanjske
stijenke. Tisak vanjskog sloja unutarnje stijenke bio je minimalan, oko 10% povrine dok je
vanjski sloj vanjske stijenke bio otisnut na preko 50% povrine.
Simuliranjem distribucijskog puta od proizvoaa do potroaa s vrlo promjenljivim
vremenskim uvjetima razvijeni su modeli koji osiguravaju tone pretpostavke kojima su
postignuta poboljanja. Ta poboljanja osiguravaju vii stupanj automatizacije koji je
postignut unapreenjem procesa proizvodnje i poveanjem preciznosti tehnike ispitivanja
valovitog kartona. Unapreenje proizvodnje ambalae ostvareno je poveanjem njene
prosjene izdrljivosti, na nain da se neke tehnoloke operacije izvedu naknadno. Tu se
prvenstveno misli na oplemenjivanje valovitog kartona lakovima i zatitnim sredstvima protiv
higroskopnosti ali ne u liniji osnovne proizvodnje, ve poslije kada je ploa valovitog kartona
otisnuta i odtancana. Do sada se lakiranje i oplemenjivanje kao zatite od vlage u
eksploataciji kutije odvijalo u procesu tiska. Glavni prodori vlage u valovitom kartonu upravo
se dogaaju na lijebljenim i perforiranim mjestima koji su linearni i tokasti. Ovi
eksperimenti su izraeni kao podloga u znanstvenom projektu gdje su postavljene preporuke o
promjeni sljedivosti proizvodnih operacija.
DISERTACIJA Zakljuak

103
Uvoenje u realnu proizvodnju iziskuje drugaije redoslijede operacija koji e u
izvjesnoj mjeri poveati trokove proizvodnje. Smanjenjem varijacije u izdrljivosti kutije
omogueno je smanjenje razlike izmeu njene prosjene i potrebne izdrljivosti a da je pri
tom zadrana prihvatljivo mala mogunost loma.
Nova rjeenja koja su predloena u radnji verificirana su u realnoj proizvodnji.
Eksperimentiranjem je dokazana poveana preciznost ispitivanja valovitog kartona. Dokazana
je nunost minimiziranja osnovne teine kutije i smanjivost kvalitete do one donje granice
koja zadovoljava potrebe agrokulturne industrije.
Definirani su parametri koji odreuju donju granicu kvalitete kutije od valovitog
kartona kod koje postoji minimalna mogunost njenog loma. Skladitenje voa u rashlaenoj
hladnjai zahtjeva upotrebu kartona proizvedenih od visokokvalitetne (nereciklirane) sirovine
sa ravnim slojevima i valovitim srednjim slojem ljepljenim vodootpornim ljepilima. Faktori
koji utjeu na tlanu izdrljivost kutija od valovitog kartona u hladnjaama ukljuujui
temperaturu i vlagu u hladnjai, su i ciklike promjene do kojih dolazi prilikom manipulacije
paletizirane robe koja se mora distribuirati s jednog na drugo mjesto. Distribucijski put
podrazumjeva dulji boravak u hladnjai pri skladitenju te kratkotrajno izlaganje
atmosferskim uvjetima pri pretovaru. Promjena koliine vlage uzrokovana je visokom
relativnom vlanou zraka i niskom temperaturom u hladnjai, koje u njoj vladaju zbog
ouvanja kvalitete i kvantitete voa i povra.
Nepoznanice koje su prisutne pri odreivanju utjecaja ciklike promjene koliine
vlage na kompresijske i vlane sile valovitog kartona fokusirane su na cikliki fenomen
tlanog puzanja materijala. Zbog histereze valovitog kartona koji upija i otputa vlagu u zrak,
jedan dio apsorbirane vlage ostaje u njemu. Ponavljanjem tog procesa upijanja i otputanja
vlage dolazi do efekta akumulacije vlage u kartonu to rezultira kolapsom ili uruavanjem
kutija. Tlano puzanje je glavni ali ne i jedini uzrok lomova i uruavanja kutija na paletama
koje se nalaze u hladnjaama. Do uruavanja dolazi i zbog nepravilnog slaganja kutija u
kupove te zbog oteenja nepravilnim rukovanjem transportnim sredstvima.
Mjerenjem vlage i temperature u hladnjai te u njenoj vanjskoj okolini, prosjeni
dnevni profili pokazali su znatne varijacije i naklonjenost poveanju relativne vlanosti zraka
za vrijeme ispitivanja. Vlaga u hladnjai varirala je od 72% do 82,5% dok je u vanjskoj
okolini varirala od 35,1% do 93%, to je stvorilo prosjenu razliku u relativnoj vlanosti zraka
u iznosu od 22,58%. Visoka relativna vlanost zraka smanjuje nivo gubitka vlanosti u vou
DISERTACIJA Zakljuak

104
ali takoer smanjuje i vrstou valovitog kartona putem veeg unosa vlage. Visoka vlanost
od oko 100% predstavlja veliki rizik i za voe i za kutije. Kod prvog izaziva truljenje i pojavu
plijesni a kod drugog veliki pad vrstoe i vrlo zahtjevnu okolinu za dobivanje prihvatljivih
svojstava kutija od valovitog kartona.
Prosjene dnevne temperature u hladnjai pokazju manja odstupanja u rasponu od
2,9C do 5,1C dok je u vanjskoj okolini ona varirala od 17,1C do 33,1C. Prosjena razlika
u temperaturi izmeu hladnjae i vanjske okoline iznosi 23,88C. Interval toplinskog
okiranja kutija na paletama, zajedno s upakiranim sadrajem, u trajanju od 15 minuta
potvrdio se optimalnim jer je time simuliran distribucijski put i vrijeme manipulacije
potrebno pri pretovaru iz hladnjae u prijevozno sredstvo. Na temelju izmjerenih podataka
kod svih est kvaliteta vidljivo je znatno smanjenje mehanikih svojstava valovitog kartona
praeno velikim poveanjem sadraja vlage.
Iz rezultata u radu predlae se mjerenja kontrole kvalitete papira za ravni i valoviti sloj
u samom proizvodnom procesu njegove izrade. Takvi podaci se koriste za odreivanje
utjecaja na graninu tlanu izdrljivost svakog sloja valovitog kartona kao i graninu tlanu
izdrljivost kutije. Jednostavan nain poboljanja karakteristika valovitog kartona, s
namjerom poboljanja tlane izdrljivosti bio bi reduciranje upijanja vlage. Posebna
pozornost mora biti usmjerena na osiguranje optimalne vlanosti oko skladitenog voa.
Niska vlanost ubrzava suenje a visoka truljenje kod voa a drastini pad vrstoe kod kutija.
Trokovi vezani uz promjene koje utjeu na reduciranje vlage u valovitom kartonu, moraju
odgovarati utedama postignutim reduciranjem njegove teine. Isto tako, promjene na
valovitom kartonu ne bi smjele znatnije utjecati na proces recikliranja, jer bi se tada poveali
tokovi odlaganja.
Za industrijsko unapreenje predlae se i postavljanje barijere za vlagu na povrinu
valovitog kartona. Logino bi bilo obloiti donju stranu kutije iznutra, obzirom da bi samo
voe putalo najvie vlage u paleti i oko palate. Odluka o postavljanju obloge s vanjske strane
kutije trebala bi se bazirati na studiji o veliini i stupnju kruenja vlage. Utjecaj vlage i
temperature na svojstva izdrljivosti valovitog kartona samo je dio informacija potreban za
precizno odreivanje karakteristika kutija od valovitog kartona. Bilo bi potrebno istraiti i
informacije o protoku zraka, kontinuiranom mjerenju temperature, vlanosti zraka i koliine
vlage u papiru unutar hladnjae.

6
LITERATURA
105

1. Allerby, I. M., Laing, G. N., and Cardwell, R. D. (1985). Compressive strength -
from components to corrugated container. Appita Conference Notes Unpublished, 1-11.
2. Andersson, O. and Berkyto, E. (1951a). Some factors affecting the stress-strain
characteristics of paper. I. Influence of temperature. Svensk Papperstidning. 54, 437-40.
3. Andersson, O. and Berkyto, E. (1951b). Some factors affecting the stress-strain
characteristics of paper. II. Influence of relative humidity. Svensk Papperstidning. 54, 441-4.
4. Babi, Darko; Kropar-Vanina, Vesna; Jurei, Denis., Odnos izmeu nosivosti
i smjera vlakanaca kod kartonskih kutija // DAAAM International Scientific Book 2005 /
Katalini, Branko (ur.). Vienna : DAAAM International Vienna, 2005. Str. 017-024.
5. Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis; Pasanec Preproti, Suzana., The
construction of corrugated boxes as a key parameter of their strength // Proceeding of the 11th
International Design Conference and Workshop (Design 2010): Design graphics with
security elements; Vol. 4 / iljak, Vilko; Mili, Diana (ur.). Zagreb: University of Zagreb,
Faculty of Graphic Arts, 2010. 1957-1962 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni
rad, znanstveni).
6. Babi, Darko; Jurei, Denis; Laji, Branka., Utjecaj veliine valova na vrstou
vertikalne i horizontalne povrine valovitog kartona // Annals of DAAAM for 2006 &
Proceedings / Katalini, Branko (ur.)., Vienna: DAAAM International Vienna, 2006. 019-020
(poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
DISERTACIJA Literatura
106

7. Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis., vrstoa konstrukcije transportne
kutije za voe i povre // MATRIB 2006: 11. Savjetovanje o materijalima, tehnologijama,
trenju i troenju: zbornik saetaka = abstracts book / Grilec, Kreimir (ur.). Zagreb: Hrvatsko
drutvo za materijale i tribologiju, 2006. 388-397 (poster,meunarodna recenzija, objavljeni
rad, znanstveni).
8. Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis., Relation between the Resistance to
Perforation and Flat Pressure Force in Dependence on the Relative Humidity of the
Corrugated Board // 10. Savjetovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i troenju:
zbornik radova / Grilec, Kreimir (ur.). Zagreb : Croatian Society for Materials and
Tribology, 2005. 1-5 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
9. Bandyopadhyay, A., Radhakrishnan, H., Ramarao, B. V., and Chatterjee, S. G.
(2000). Moisture sorption response of paper subjected to ramp humidity changes: modeling
and experiments. Industrial and Engineering Chemistry Research. 39, (1), 219-226.
10. Batelka, J. J. (1994). The effect of boxplant operations on corrugated board edge
crush test. Tappi Journal. 77, (4), 193-198.
11. Bell, L. N. and Labuza, T. P. (2000). Moisture sorption, practical aspects of
isotherm measurement and use, American association of cereal chemists, USA, Pages. 25-27,
50-51.
12. Benson, R. E. (1971). Effects of relative humidity and temperature on tensile
stress-strain properties of Kraft linerboard. Tappi Journal. 54, (5), 699-3.
13. Byrd, V. L. (1986). Adhesives influence on edgewise compression creep in a
cyclic relative-humidity environment. Tappi Journal. 69, (10), 98-100.
14. Chalmers, I. R. (1998). The effect of humidity on packaging grade paper elastic
modulus. Appita Journal. 51, (1), 25-28.
15. Chalmers, I. (1999). Creep Effects on Paper, Board and Containers, ed. R.,
PAPRO New Zealand, Rotorua, Pages. 237-245.

107

16. Chalmers, I. R. (2000). A comparison between static and cyclic humidity
compression creep performance of linerboard. Proceedings, 4th International Symposium,
Moisture and Creep Effects on Paper, Board and Containers, ed. Serra-Tosio, Jean-Marie and
Vullierme, Isabelle, Ecole Francaise de Papeterie et des Industries Graphiques, Domaine
Universitaire, Grenoble, France, Pages. 44-53.
17. Back, E. L. and Salmen, N. L. (1981). Glass transitions of main wood components
and some implications for pulping processes. Int. Symp. Wood Pulping Chem. 5, 47-51.
18. Coffin, D. W. and Habeger, C. C. (2000). Accelerated Creep Mechanics: Part I.
Proceedings of the 4th International Symposium on Moisture and Creep Effects on Paper,
Board and Containers, ed. Serra-Tosio, Jean-Marie and Vullierme Isabelle, Ecole Francaise
de Papeterie et des Industries Graphiques, Domaine Universitaire, France, Pages. 107-120.
19. Eagleton, D. G. and Marcondes, J. A. (1994). Moisture-sorption isotherms for
paper-based components of transport packaging for fresh produce. Tappi Journal. 77, (7), 75-
81.
20. Fellers, C. (1983). Edgewise Compression Strength of Paper. Handbook of
Physical and Mechanical Testing of Paper and Paperboard, ed. Mark, Richard E., Marcel
Dekker, Inc, New York, Pages. 349-383.
21. Fellers, C. and Carlsson, L. A. (1983). Bending Stiffness, with Special Reference
to Paperboard. Handbook of Physical and Mechanical Testing of Paper and Paperboard, ed.
Mark, R. E., Marcel Dekker, Inc, New York, Pages. 323-347.
22. Golubovi A. (1993). Svojstva i ispitivanje papira
23. Haraldsson, T., Fellers, C., and Sremark, C. (1997). Creep properties of paper -
principles of evaluation. Proceedings 3rd International Symposium, Moisture and References
Page R.5
24. Jurei, Denis; Joki, Tigran; Miljkovi, Petar; Kajganovi, Jelena; Pasanec
Preproti, Suzana., Primjena GuggenheimAndersonDe Boer (GAB) modela u analizi
reolokih svojstava valobitog kartona // 14. meunarodno savjetovanje tiskarstva, dizajna i
grafikih komunikacija Bla Baromi: zbornik radova / Mikota, Miroslav (ur.). Zagreb:
Garfiki fakultet, 2010. 220-227 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).

108

25. Jurei, D.; Babi, D. &Laji, B., Vani faktori kvalitete valovitog kartona //
Annals of DAAAM 2008 & Proceedings / B Katalini (ur.). Be: DAAAM International,
Vienna, 2008. 0689-0690 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
26. Kawanishi, K. (1989). Estimation of the compression strength of corrugated
fibreboard boxes and its application to box design using a personal computer. Packaging
Technology and Science. 2, 29-39.
27. Kellicutt, K. Q. and Landt, E. F. (1951). Basic design data for the use of
fiberboard in shipping containers. Forest Products Laboratory report No. D1911 - original
not sighted.
28. Kellicutt, K. Q. and Landt, E. F. (1952). Development of design data for
corrugated fiberboard shipping containers. Tappi Journal. 35, 398-402.
29. Koning, J. W. Jr. and Stern, R. K. (1977). Long-term creep in corrugated
fiberboard containers. Tappi Journal. 60, (12), 128-131.
30. Kroeschell, W. O. (1992). The edge crush test. Tappi Journal. June, 79-82.
31. Laji, Branka; Babi, Darko; Jurei, Denis., Ispitivanje vrstoe transportne
kutije od valovitog kartona u ovisnosti o materijalu i konstrukciji // Proceedings of
International conference on Computer Aided Design and Manufacturing CADAM 2006 /
Obsiger, Boris (ur.). Rijeka: Zigo Rijeka, 2006. 55-57 (predavanje, meunarodna recenzija,
objavljeni rad, znanstveni).
32. Maltenfort, G. G. (1988a ). Compression test estimation. Corrugated Shipping
Containers An Engineering Approach, Jelmar Publishing Co., Inc., Plainview N.Y., Pages 70-
94.
33. Maltenfort, G. G. (1988b). Long term stacking. Corrugated Shipping Containers,
An Engineering Approach, Jelmar Publishing Co., Inc., Plainview N.Y., Pages 71, 72 and
114.
34. Markstrm, H. (1999). Testing Methods and Instruments for Corrugated Boards,
Lorentzen and Wettre, Sweden, Pages 10, 14, 32, 33, 38 and 43.
35. McKee, R. C., Gander, J. W., and Wachuta, J. R. (1963). Compression Strength
Formula for Corrugated Boxes. Paperboard Packaging. 48, (8), 144-159.

109

36. Niskanen K. (1998). Paper Physics
37. Salmen, N. L. and Back, E. L. (1980). Moisture-dependent thermal softening of
paper, evaluated by its elastic modulus. Tappi Journal. 63, (6), 117-120.
38. Schaepe, M. (2000). The influence of pin adhesion strength on edge crush and box
compression strength. Corrugating International. 2, (2), 35-39.
39. Sprague, C. H. and Whitsitt, W. J. (1982). Medium Fracture and Strength
Losses in Fluting. Tappi Journal . 65, (10), 133-134.
40. Taylor, B. (1999). The interaction of paper moisture and temperature and its
effects on corrugated board quality. Corrugating International . 1, (2), 39-50.
41. Uesaka, T., Ishizawa, T., Kodaka, I. et al., (1987). Japan Tappi 41(4):335.
42. Urbanik, T. J. (2001). Effect of corrugated flute shape on fibreboard edgewise
crush strength and bending stiffness. Journal of Pulp and Paper Science. 27, (10), 330-335.
43. Wennerblom, A.B., Tappi Journal 75(4):97 (1994).
44. Whitsitt, W. J. and Sprague, C. H. (1987). Compressive strength retention during
fluting of medium - Strength losses in fluting. Tappi Journal. 70, (2), 91-96.
45. Whitsitt, W. J. (1988). Papermaking factors affecting box properties. Tappi
Journal. 71, (12), 163-167.

Skraeni zakljuak

VIII

Znanstveni doprinos u radu su metode i modeli za odreivanje vrstoe kutije na
tlano optereenje bazirano na kondicioniranim uvjetima relativne vlanosti i temperature
okoline. Rezultati su prikazani kroz brojna mjerenja interpretirana regresivnom analizom.
Istraivanje je ogranieno na proizvodnju kutija od peteroslojnog valovitog kartona, oblik
kutije tipa holandez i na uvjete u hladnjai za voe i povre. Faktori koji utjeu na tlanu
izdrljivost kutija od valovitog kartona u hladnjaama ukljuujui temperaturu i vlagu u
hladnjai, su i ciklike promjene do kojih dolazi prilikom manipulacije paletizirane robe koja
se mora distribuirati s jednog na drugo mjesto. Distribucijski put podrazumjeva dulji boravak
u hladnjai pri skladitenju te kratkotrajno izlaganje atmosferskim uvjetima pri pretovaru.
Nepoznanice koje su prisutne pri odreivanju utjecaja ciklike promjene koliine vlage na
kompresijske i vlane sile valovitog kartona fokusirane su na cikliki fenomen tlanog
puzanja materijala.
Simuliranjem distribucijskog puta od proizvoaa do potroaa s vrlo promjenljivim
vremenskim uvjetima razvijeni su modeli koji osiguravaju tone pretpostavke kojima su
postignuta poboljanja. Ta poboljanja ostvarena su poveanjem prosjene izdrljivosti kutije,
na nain da se neke tehnoloke operacije izvedu naknadno. Tu se prvenstveno misli na
oplemenjivanje valovitog kartona lakovima i zatitnim sredstvima protiv higroskopnosti ali ne
u liniji osnovne proizvodnje, ve poslije kada je ploa valovitog kartona otisnuta i odtancana.
Glavni prodori vlage u valovitom kartonu upravo se dogaaju na lijebljenim i perforiranim
mjestima koji su linearni i tokasti.
Definirani su parametri koji odreuju donju granicu kvalitete kutije od valovitog
kartona kod koje postoji minimalna mogunost njenog loma. Iz rezultata u radu predlae se
mjerenja kontrole kvalitete papira za ravni i valoviti sloj u samom proizvodnom procesu
njegove izrade. Takvi podaci se koriste za odreivanje utjecaja na graninu tlanu izdrljivost
svakog sloja valovitog kartona kao i graninu tlanu izdrljivost kutije. Utjecaj vlage i
temperature na svojstva izdrljivosti valovitog kartona samo je dio informacija potreban za
precizno odreivanje karakteristika kutija od valovitog kartona. Bilo bi potrebno istraiti i
informacije o protoku zraka, kontinuiranom mjerenju temperature, vlanosti zraka i koliine
vlage u papiru unutar hladnjae.

Popis tablica i slika
IX

1. Tablica 1. Utjecaj gnjeenja na test tlane vrstoe na brid (Kroeschell 1992.)
2. Slika 1. Karakterizacija oblika vala
3. Slika 2. Krivulja puzajuih deformacija u ovisnosti o vremenu tri kutije sloene jedne na
drugu ravnomjerno tlano optereene silom u iznosu 70% od nominalne tlane vrstoe
(BCT) (Koning i Stern 1977.)
4. Slika 3. Faktori utjecaja na vrstou valovitog kartona tijekom skladitenja u hladnjai
5. Slika 4. Sastavnice valovitog kartona
6. Slika 5. Shematski prikaz dvoslojnog, troslojnog, peteroslojnog i sedmeroslojnog valovitog
kartona
7. Tablica 2. Vrste valova
8. Slika 6. Smjerovi vlakanaca u valovitom kartonu
9. Tablica 3. Koeficijenti metoda testiranja prema izrazu (13), Markstrom
10. Slika 7. Proizvodnja troslojnog valovitog kartona
11. Slika 8. Otvoreni prirez kutije od valovitog kartona nakon ljebljenja i perforiranja, gdje
se pojavljuje pucanje zbog irenja unutarnjeg sloja. Efekt pucanja se najee uoava
okomito na smjer valovljenja. MD smjer predstavlja smjer proizvodnje, a CD okomiti smjer
12. Slika 9. Struktura drvenog vlakanca
13. Slika 10. SEM (skenirani mikroskopski prikaz) prikaz pukotina kartona/papira
14. Slika 11. Vodikova veza unutar vlakanca u suhom i mokrom stanju
15. Slika 12. Smjerovi toka vlakanaca; MD-smjer proizvodnje, CD smjer okomit na smjer
proizvodnje, te ZD smjer debljine/visine
DISERTACIJ A Popis tablica i slika
X
16. Slika 13. Slika prikazuje tipinu krivulju naprezanja i deformacija u ravnini MD CD, pri
emu
f
oznaava toku loma. Strelice i isprekidane krivulje pokazuju trend krivulje pri
poveanju vlanosti ili temperature.
17. Slika 14. Krivulje optereenja i pomaka u uzdunom i poprenom smjeru vlakanaca
18. Slika 15. Dijagram histereze papira
19. Slika 16. Ovisnost vlage u papiru o relativnoj vlanosti zraka na primjeru razliitih vrsta
papira
20. Slika 17. Test vremenske deformacije kutija od valovitog kartona pod optereenjem
proveden u razliitim atmosferama. Isprekidana linija predstavlja ekstrapolaciju trenda
smanjenja tlane vrstoe prema Maltenfortu. [2]
21. Slika 18. Dijagram puzanja
22. Slika 19. Utjecaj poveanja relativne vlanosti zraka na deformacije puzanja materijala
23. Slika 20. Dijagram tlanog puzanja pri konstantnim ciklikim promjenama relativne
vlanosti
24. Slika 21. Dijagram tlanog puzanja valovitog kartona pri ciklikoj izmjeni relativne
vlanosti
25. Slika 22. Kutije od valovitog kartona sa vodonepropusnom oblogom
26. Tablica 4. Uzorci valovitog kartona AS-0
27. Tablica 5. Uzorci valovitog kartona AS-1
28. Tablica 6. Uzorci valovitog kartona 3KSE
29. Tablica 7. Uzorci valovitog kartona BTKE/2F
30. Tablica 8. Uzorci valovitog kartona 2K-E
31. Tablica 9. Uzorci valovitog kartona 2K
32. Tablica 10. Osnovne kombinacije papira za izradu valovitog kartona
33. Tablica 11. Parametri stanja zraka komore za hlaenje i okoline
34. Tablica 12. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete AS-0
35. Slika 23. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-0 pri temperaturama
3C, 10C i 23C
36. Slika 24. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete AS-0 u ovisnosti o
37. Slika 25. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-0
38. Slika 26. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton AS-0
XI
40. Tablica 13. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete AS-1
41. Slika 28. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-1 pri 3C, 10C i 23C
42. Slika 29. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete AS-1 u ovisnosti o
43. Slika 30. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete AS-1
44. Slika 31. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton AS-1 linearni model
eksponencijalni oblik funkcije procjene
46. Tablica 14. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete 3KSE
47. Slika 33. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 3KSE pri 3C, 10C i 23C
48. Slika 34. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete 3KSE u ovisnosti o
49. Slika 35. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 3KSE
50. Tablica 15. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete BTKE/2F
51. Slika 36. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 3KSE linearni model
52. Slika 37. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 3KSE
53. Slika 38. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete BTKE/2F pri temperaturama
3C, 10C i 23C
54. Slika 39. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete BTKE-2F u ovisnosti o
55. Slika 40. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete BTKE/2F
56. Slika 41. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton BTKE-2F linearni
model
57. Slika 42. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton BTKE-2F
58. Tablica 16. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete 2K-E
59. Slika 43. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K-E pri temperaturama
3C, 10C i 23C
XII
60. Slika 44. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete 2K-E u ovisnosti o
61. Slika 45. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K-E
62. Slika 46. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K-E linearni
model
63. Slika 47. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K-E
64. Tablica 17. Rezultati ispitivanja za valoviti karton kvalitete 2K
65. Slika 48. Izoterme upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K pri temperaturama 3C,
10C i 23C
66. Slika 49. Ravnoteni sadraj vlage valovitog kartona kvalitete 2K u ovisnosti o
67. Slika 50. Brzina upijanja vlage valovitog kartona kvalitete 2K
68. Slika 51. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K linearni model
69. Slika 52. Ovisnost tlane vrstoe o sadraju vlage za valoviti karton 2K eksponencijalni
oblik
70. Tablica 18. Pregled rezultata ispitivanja za svih est kvaliteta valovitog kartona

Popis objavljenih radova
XIII

Poglavlja u knjizi

1. Babi, Darko; Jurei, Denis; Toma, Ante., Interakcije u doradnom procesu kao
rezultat plastificiranja digitalno otisnutih araka // DAAAM International Scientific Book
2006 / Katalini, Branko (ur.). Vienna: DAAAM International Vienna, 2006. Str. 1-8.
2. Jurei, Denis; Babi, Darko; Kropar-Vanina, Vesna., Ambalaa kao nositelj
informacije // DAAAM International Scientific Book 2006 / Katalini, Branko (ur.). Vienna:
DAAAM International Vienna, 2006. Str. 305-312.
3. Babi, Darko; Kropar-Vanina, Vesna; Jurei, Denis., Odnos izmeu nosivosti i
smjera vlakanaca kod kartonskih kutija // DAAAM International Scientific Book 2005 /
Katalini, Branko (ur.). Vienna : DAAAM International Vienna, 2005. Str. 017-024.
4. Milkovi, Marin; Babi, Darko; Jurei Denis., Ispitivanje vrstoe mekouvezane
knjige // Tiskarstvo 03 / Lovreek, Mladen (ur.). Zagreb: FS d.o.o. i Grafiki fakultet, 2003.

Kongresno priopenje (saeci) u ostalim asopisima

1. Jurei, Denis; Babi, Darko; Vanina-Kropar, Vesna., Ranking of the Visual
Information on Graphic Design of Packaging which mostly Motivate the Purchasing of
the Packet Product // Annals of DAAAM for 2006 & Proceedings of the The 17th
International DAAAM Symposium Intelligent Manufacturing & Automation: Focus on
Mechatronics and Robotics / Katalini, Branko (ur.). Vienna: DAAAM International Vienna,
2006. 189-190 (poster, meunarodna recenzija, saetak, znanstveni).
2. Babi, Darko; Jurei, Denis; Toma, Ante., Interakcije u doradnom procesu kao
rezultat plastificiranja digitalno otisnutih araka // Annals of DAAAM for 2005 &
DISERTACIJA Popis objavljenih radova
XIV
Proceedings of the The 16th International DAAAM Symposium Intelligent
Manufacturing & Automation: Focus on Young Researchers and Scientist / Katalini, Branko
(ur.). Vienna: DAAAM International Vienna, 2005. 15-15 (poster, meunarodna recenzija,
saetak).

Radovi u postupku objavljivanja

1. Babi, Darko; Jurei, Denis; Laji, Branka., vrstoa holandez kutije u ovisnosti
o materijalu. // MED06, Book of abstracts. (2007.) (prihvaen za objavljivanje).

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s meunar.rec.

1. Pasanec Preproti, Suzana; Laji, Branka; Jurei, Denis., PERFECT BINDING
TECHNIQUE AFFECTS THE PAPERBACK ADHESIVE BINDING STRENGTH //
15th International Conference on printing, Design and Graphic Communications Bla
Baromi 2011. Proceedings / Mikota, M. (ur.). Zagreb: Hrvatsko drutvo grafiara, Hrvatska /
Croatian Society of Graphic Artists, Croatia, 2011. 428-436 (poster, meunarodna recenzija,
2. Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis; Pasanec Preproti, Suzana., The
construction of corrugated boxes as a key parameter of their strength // Proceeding of the
11th International Design Conference and Workshop (Design 2010): Design graphics with
security elements; Vol. 4 / iljak, Vilko; Mili, Diana (ur.). Zagreb: University of Zagreb,
Faculty of Graphic Arts, 2010. 1957-1962 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni
rad, znanstveni).
Preproti, Suzana., Primjena GuggenheimAndersoDe Boer (GAB) modela u analizi
grafikih komunikacija Bla Baromi: zbornik radova / Mikota, Miroslav (ur.). Zagreb:
Garfiki fakultet, 2010. 220-227 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
4. Miljkovi, Petar; Jurei, Denis; Babi, Darko., Uses of Resource Links for to
Metadata Flow in Automatic Workflow // 11 th International design conference DESIGN
2010. / iljak, Vilko; Mili, Diana (ur.). - Zagreb: Faculty of Graphic Arts, University of
Zagreb, 2010. 1917.-1922. (ISBN: 978-953-7738-03-7). Dubrovnik-Hrvatska, 2010.
(predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
XV
5. Pasanec Preproti, Suzana; Jurei, Denis; Babi, Darko; Laji, Branka., Important
factors of paperback books quality of adhesion strength in adhesive binding // Annals of
DAAAM for 2010 & Proceedings of the 21st International DAAAM Symposium "Intelligent
Manufacturing & Automation: Focus on Interdisciplinary Solutions" / Katalini, Branko (ur.).
Vienna: DAAAM International, Vienna, 2010. 0953-0954 (poster, meunarodna recenzija,
6. Jurei, D.; Babi, D. &Laji, B., vani faktori kvalitete valovitog kartona //
Annals of DAAAM 2008 & Proceedings / B Katalini (ur.). Be: DAAAM International,
Vienna, 2008. 0689-0690 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
7. Babi, Darko; Jurei, Denis; Laji, Branka., Utjecaj veliine valova na vrstou
vertikalne i horizontalne povrine valovitog kartona // Annals of DAAAM for 2006 &
Proceedings / Katalini, Branko (ur.)., Vienna: DAAAM International Vienna, 2006. 019-020
(poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
8. Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis., vrstoa konstrukcije transportne
kutije za voe i povre // MATRIB 2006: 11. Savjetovanje o materijalima, tehnologijama,
trenju i troenju: zbornik saetaka = abstracts book / Grilec, Kreimir (ur.). Zagreb: Hrvatsko
drutvo za materijale i tribologiju, 2006. 388-397 (poster,meunarodna recenzija, objavljeni
rad, znanstveni).
9. Laji, Branka; Babi, Darko; Jurei, Denis., Ispitivanje vrstoe transportne
kutije od valovitog kartona u ovisnosti o materijalu i konstrukciji // Proceedings of
International conference on Computer Aided Design and Manufacturing CADAM 2006 /
Obsiger, Boris (ur.). Rijeka: Zigo Rijeka, 2006. 55-57 (predavanje, meunarodna recenzija,
10. Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis., Relation between the Resistance to
Perforation and Flat Pressure Force in Dependence on the Relative Humidity of the
Corrugated Board // 10. Savjetovanje o materijalima, tehnologijama, trenju i troenju:
zbornik radova / Grilec, Kreimir (ur.). Zagreb : Croatian Society for Materials and
Tribology, 2005. 1-5 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
11. Jurei, Denis; Babi, Darko; Kropar-Vanina, Vesna., Evaluation of
information visual elements on the graphic design of packaging // Annals of DAAAM for
2005 & Proceedings / Katalini, Branko (ur.). Vienna: DAAAM Internaional Vienna, 2005.
175-176 (predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
XVI
12. Jurei, Denis; Babi, Darko; Laji, Branka., Evaluation of the Colour Influence
as te Information Carrier on the Surface of the Board Packaging // CADAM 2005 =
Selected Papers / Obsiger, Boris (ur.). Rijeka: Zigo, 2005. 63-70 (predavanje, meunarodna
recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
13. Jurei, Denis; Babi, Darko; Sabati, Zvonimir., Presentation of the Image Information
on Graphic Design of Packaging // Zbornik radova 9. meunarodnog savjetovanja
tiskarstva, dizajna i grafikih komunikacija Bla Baromi = Proceedings / Bolana, Zdenka ;
Mikota, Miroslav (ur.). Zagreb; Senj; Ljubljana: Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu;
Ogranak Matice hrvatske Senj; Intitut za celulozo in papir, 2005. 251-258
(poster,meunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).
14. Babi, Darko; Kropar-Vanina, Vesna; Jurei, Denis., Bearing Capacity of
Board Box and Grain Direction // Annals of DAAAM for 2004 & Proceedings of the 15th
International DAAAM Symposium / Katalini, Branko (ur.). Be : DAAAM International,
2004. 17-18 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).
15. Babi, Darko; imunkovi, Branko; Jurei, Denis., Uvjeti kod otiskivanja
folijom u knjigovetvu // Zbornik radova 7. znanstveno strunog simpozija hrvatskih
grafiara "Bla Baromi" / Bolana, Zdenka (ur.). Zagreb; Senj: Grafiki fakultet Sveuilita
u Zagrebu; Matica hrvatska, 2003. 127-133 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad,
znanstveni).

Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom

1. Kropar-Vanina, Vesna; Jamnicki, Sonja; Jurei, Denis., Otpornost dnevnih
tiskovina na otiranje // 10. meunarodno savjetovanje tiskarstva dizajna i grafikih
komunikacija, Bla Baromi 2006., ZBORNIK RADOVA / Bolana, Zdenka; Mikota, Miroslav
(ur.). ZAGREB: Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, 2006. 233-237 (poster,
meunarodna recenzija, objavljeni rad, struni).
2. Jurei, Denis; Kropar-Vanina, Vesna; Jamnicki, Sonja., Projektiranje i
konstruiranje vrea za pakiranje sipkih roba // 9th international confernce on printing,
design and graphic communications / Bolana, Zdenka; Mikota Miroslav (ur.). Zagreb:
Faculty of Graphic Arts, University of Zagreb, 2005. 264-268 (poster, meunarodna
recenzija, objavljeni rad, struni).
3. Babi, Darko; Jurei, Denis; Popovi, Sinia., Heavy Duty pakovanje kao
mogunost supstitucije drvene, metalne i plastine ambalae // Zbornik radova 8.
XVII
savjetovanja dizajna i grafikih komunikacija Bla Baromi / Bolana, Zdenka; Mikota,
Miroslav (ur.). Zagreb; Senj: Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu; Ogranak Matice
hrvatske Senj, 2004. 229-234 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad, struni).
4. Mikota, Miroslav; Momilovi, Ana; Jurei, Denis., Uloga fotografske ilustracije
u promociji ekologije na www-u // 6. simpozij grafiara / Zjaki, Igor (ur.). Zagreb: M-
print, 2002. 23-27 (predavanje, domaa recenzija, objavljeni rad, struni).
5. Mikota, Miroslav; Momilovi, Ana; Jurei, Denis., Uloga fotografske ilustracije
u promociji ekologije na www-u // Zbornik radova 6. znanstveno-strunog simpozija
hrvatskih grafiara / Zjaki, Igor (ur.). Senj: Grafiki fakultet Sveuilita u Zagrebu, Matica
hrvatska - Senj, 2002. 30-34 (predavanje, domaa recenzija, objavljeni rad, struni).

Saeci u zbornicima skupova

1. Laji, Branka; Jurei, Denis; Pasanec Preproti, Suzana., Zatita ambalae
ljekova od krivotvorenja //(predavanje, saetak, struni).
2. Pasanec Preproti, Suzana; Babi, Darko; Laji, Branka; Jurei, Denis.,
Distribucija vrstoe knjinog bloka u ovisnosti o poloaju lista papira // Zbornik radova
sa Znanstvenog strunog skupa Tiskarstvo 2010: digitalni sustavi u tiskarstvu / iljak, Vilko
(ur.). Zagreb: FS; FotoSoft (predavanje, meunarodna recenzija, saetak, struni).
3. Jurei, Denis; Babi, Darko; Laji, Branka; Pasanec Preproti, Suzana., Trendovi
zatite ambalaom u suvremenom pakiranju i distribuciji proizvoda // Zbornik radova sa
Znanstvenog strunog skupa Tiskarstvo 2010: digitalni sustavi u tiskarstvu / iljak, Vilko
(ur.). Zagreb: FS; FotoSoft, 2010. (predavanje, meunarodna recenzija, saetak, struni).
4. Toma, Ante; Babi, Darko; Jurei, Denis., The Forming of the Standardisation
in the Printing Process // Annals of DAAAM for 2003 & Proceedings of the 14.th
International DAAAM Symposium Inteligent Manufacturing & Automation: Focus on
Reconstruction and Development / Katalini, Branko (ur.). Vienna: DAAAM International
Vienna, 2003. 467-468 (poster, saetak, znanstveni).
XVIII
Neobjavljena sudjelovanja na skupovima

1. Babi, Darko; Jurei, Denis., Planiranje upravljanje i kontrola doradne
proizvodnje raunalom //(predavanje, domaa recenzija, neobjavljeni rad, struni).

Znanstveni radovi u drugim asopisima

1. Babi, Darko; Miljkovi Petar; Jurei, Denis., Process and Structure of JDF
Protocol in Production of Hard cover Books. // Annual ... of the Croatian Academy of
Engineering. 1 (2009.); 151-158 (lanak, znanstveni).

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s meunarodnom recenzijom

Preproti, Suzana., Primjena GuggenheimAndersoDe Boer (GAB) modela u analizi
grafikih komunikacija Bla Baromi: zbornik radova / Miroslav Mikota, Miroslav (ur.).
Zagreb: Garfiki fakultet, 2010. 220-227 (poster, meunarodna recenzija, objavljeni rad,
znanstveni).
2. Miljkovi, Petar; Jurei, Denis; Babi, Darko., Uses of Resource Links for to
Metadata Flow in Automatic Workflow // 11 th International design conference DESIGN
2010. / iljak, Vilko ; Mili, Diana (ur.). - Zagreb : Faculty of Graphic Arts, University of
Zagreb, 2010. 1917.-1922. (ISBN: 978-953-7738-03-7).Dubrovnik-Hrvatska, 2010.
(predavanje, meunarodna recenzija, objavljeni rad, znanstveni).

ivotopis

Ime i prezime: Denis Jurei
Roen: 27. srpnja 1966 god. u Zapreiu
Narodnost: Hrvat

Obrazovanje: 1992. god. diplomirao, Grafiki fakultet, Zagreb
mentor: dr. sc. Darko Babi, docent
tema: Istraivanje unutranjeg transporta u proizvodnji valovitog
kartona

2004. god. magistrirao, Fakultet organizacije i informatike,
Varadin, Poslijediplomski studij-informacijske znanosti
smjer: multimedijski sustavi
mentor: dr. sc. Zvonimir Sabati, docent
komentor: dr. sc. Darko Babi, izv. prof.
tema: Evaluacija elemenata vizualne informacije na grafikoj
opremi ambalae

2006. god. obranio javnu tezu doktorske disertacije i u postupku je
obrane rada pod naslovom: Istarivanje vrstoe ambalae od valovitog
kartona u kondicioniranim uvjetima
mentor: dr. sc. Darko Babi, izv. prof.

Radno mjesto: od 1993 god. - Grafiki fakultet u Zagrebu
asistent na katedri za ambalau, knjigovetvo i projektiranje

Podruje rada: grafika tehnologija, grafika dorada, ambalaa i projektiranje

Denis Jurei Doktorat

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Denis Jurei Doktorat

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GRAFIKI FAKULTET

mr. sc. Denis Jurei, dipl. ing.

X = y , te y predstavlja ortogonalnu projekciju vektora y na k dimenzionalni prostor

j = 0,1,2,,k odnosno regresijski koeficijent uz j-tu regresorsku

se interpretira kao promjena oekivane vrijednosti zavisne varijable za jedinini

je ocijenjena vrijednost zavisne varijable kada su

je ocijenjena vrijednost zavisne varijable kada su vrijednosti svih nezavisnih varijabli

nisu meusobno usporedivi kada su

se standardiziraju prema izrazu:

- parcijalni diferencijalni prirast vlage po diferencijalnom prirastu vremena

m prosjeni ravnoteni sadraj vlage u valovitom kartonu

You might also like