1.

Definicija,znaaj i zadatak urgentne medicine

Savremeni nain ivota,u kome razvoj industrije i saobradaja igraju znaajnu ulogu,stalno
dovode do porasta broja saobradajnih nesreda i drugih povreda. Zbog toga broj hinih sluajeva
koji trai neodlono medicinsku omod stalno raste.
Urgentna medicina se iskljuivo bavi hitnim stanjima,bolestima ili povredama koje ugroavaju
ivotne funkcije ljudskog organizma. Pripada svim medicinskim naukama, jer u svakoj
medicinskoj grani ima hitnih sluajeva. Koristi metode svih grana medicine, premda se najvie
oslanje na hirurgiju,obzirom na najviu zastupljenost hirurkih bolesti i povreda. Djelovanje
urgentne medicine djeluje od momenta nastanke hitne i po ivot opasne povrede do prijema
bolesnika u bolniku ustanovu, odnosno do prestanka ivotne ugroenosti.
Da bi se svakom povrijeenom ili oboljelom pruila pruila prava medicinska pomod u pravo
vrijeme, potrebno je slubu urgentne medicine dobro organizovati. Ovaj organizacijski dio
obuhvata za bolesnika i spasioca najbolji i najlaki nain organizovanja hitne slube, koja
obezbjeuje pomod u pravo vrijeme i na pravom mjestu.
2.Podjela urgentne medicine
Pruanje najranije pomodi povrijeenom ili oboljelom najede je u rukama laika,medicinski
neobrazovanih osoba,koje mogu biti donekle osposobljene na kursu prve pomodi. Urgentna
medicina se zbog toga dijeli na: prvu pomod i hitnu medicimsku pomod.
Prva pomod se prua na svakom mjestu dok se ne ukae mogudnost pruanja hitne medicinske
pomodi. Prva pomod se prua na mjestu gdje se nesreda dogodila. Treba je pruiti uvijek,ak i za
kratko vrijeme, a pogotovo na mjestima koja su udaljena od zdravdstvenih ustanova i kada na
hitnu medicinsku pomod treba ekati dugo. Ona se prua i onda ako je zdravstvena ustanova
blizu i to sve dotle dok medicinsko lice ne preuzme povrijeenog ili oboljelog. Prva pomod moe
biti u obliku samopomodi ili u obliku uzajamne pomodi. Samopomod je pomod povrijeenog
samom sebi ukoliko je u stanju. Uzajamna pomod je meusobna pomod vie povrijeenih od
kojih su neki manje ili gotovo nikao povrijeeni i u stanju su pruiti pomod vie povrienim.
Sutina prve pomod je brzo uspostavljanje ivotnih funkcija veoma jednostavnim metodama. Za
zdravstvene radnike pruanje prve pomodi na svakom mjestu i u svako vrijeme, bez obzira na
njihove radne obaveze, predstavlja dodatnu dunost.
Hitna medicinska pomod je medicinska opskrba povrijeenog ili oboljelog koju vri ljekar,
odmah poslije pruanja prve medicinske pomodi, ili ak nezavisno od nje, odmah poslije
nastanka hitnog stanja, u uslovima posebne medicinske ustanove prilagoene za pruanje hitne
medicinske pomodi, sa svom potrebnom opremom i materijalom. U ratnim uslovima hitna

medicinska pomod nosi naziv opte medicinske pomodi, ime se eli istadi injenica da pomod
prua ljekar opte prakse ili specijalista medicinske grane koja nije hirurka.
3.Okolnosti pod kojim se prua prva pomod
Uslovi pod kojim se prua prva pomod gotovo su uvijek nepodesni. Nesrede ne biraju mjesto
gdje de se dogoditi. Teke nesrede se gotovo u pravilu povezane sa tekim pristupom
povrijeenim. esto je potrebno izvlaiti povrijeene iz smrskanih automobila,ispod odrona
zemljita i sl. Nedostatak materijala i pomagala je takoe nepovoljna okolnost koja prati
nesredu. Spasioc je duan da od prirunih sredstava pravi sredstva za pruanje prve pomodi.
Nedostak pomagala ne smije biti opravdanje za proputanje pruanja prve pomodi ili za njeno
loe sprovoenje. Svi povrijeeni su uplaeni i zabrinuti za svoje stanje. Razliiti ljudi razliito
pokazuju taj strah i razliito doivljavaju svoju povredu. Stvaranje panike nepovoljno djeluje na
razvoj situacije i moe dovesti do daljeg povreivanja. Suzbijanjem straha i panike spasioci de
sebi obezbijediti uspijean rad.
4.Pristup povrijeenom
Pomod se prua na licu mjesta,tamo gdje se povrijeeni zatekao. Samo u izuzetnim
okolnostima,gdje boravak na mjestu nesrede znai izlaganje daljnjoj opasnosti,kako za
povrijeenog tako i za spasioca,dozvoljeno je povrijeenog izvudi u zaklon. Takva su mjesta:
otvoreni putevi,prijetnja od obruavanja lavine,vode i sl. Povrijeenom treba prilaziti s desne
strane,ako je to ikako moguda. U sluajevima kada je to nemoguda, sasvim je pogreno
povrijeenog okretati da bi mu se prilo s desne strane,prije nego to se otklone neposredne
ivotne opasnosti. Treba izbjegavati svlaenje povrijeenog bez potrebe. Ukoliko postoji
potreba za svlaenjem najprije se polazi od zdravih dijelova tijela. Kod izvlaenja povrijeenog
voditi rauna koji je najbolji nain izvlaenja s obzirom na njegove povrede.
5.Agonija
Sam naziv agonija znai zapravo predsmrtnu borbu,iako u vedini sluajeva nema nikave borbe ili
patnje jer mozak umirudeg ne dobiva dovoljno kisika ,pa nema mogudnosti svjesne rakcije. Kod
iznenadne smrti,u uslovima unesredenja,agonija moe biti veoma kratka. Meutim,nekada
moe biti dugotrajna,i trajati satima,ak i danima. Agonija je jedna od krajnjih faza umiranja.
Iskusan posmatra moe lako prepozanati agoniju. Oi su kod pacijenta mutne bez sjaja,upale
su,zjenice su uske. Lice je bilijedo,oroeno hladnim i ljepljivim znojem,vrak nosa,uiju,vrhovi
prstiju na rukama i nogama su pomodrili,dok su sami prsti izrazito hladni. Kod smrtnika prestaje
mimika i lice dobiva smiren izraz,lii na masku. Svijest je poremedena i nastupa
pospanost,smrtnik se ne orjentie i ne prepoznaje okolinu. Najvanije promjene pokazuje
smrtnik u disanju i radu srca. Disanje je as duboko as povrno sa prekidima. U agoniji pada
krvni pritisak i esto se ne moe mjeriti. Srce radi neujednaeno,tonovi su tihi i jedva ujni.

6.Klinika smrt
Konac agonije je smrt tj prestanak disanja i rada srca. Ova smrt se naziva klinikom smrdu,jer je
organizam kao cjelina u klinikom smislu mrtav,premda pojedina tkiva ostaju u ivotu jo
prilino dugo. Svako tkivo i svaki organ ima svoje ivotne rezrvoare i moe produiti ivot nakon
opte klinike smrti. Kada prestane disanje i rad srca delije razliitih organa vie ne primaju
hranjive sastojke,prije svega kiseonik. Njaosjetljivije na nedostatak kiseonika su delije mozga na
kojima ved nakon tri do est minuta nastaju teke promjene,koje se ne daju oporaviti. Poslije 36 minuta ni najbogatije dovoenje kisika ne moe povratiti u ivot otedene delije mozga. Ostala
su tkiva manje osjetljiva,to znai da ponovno uspostavljane rada srca moe vratiti u ivot sve
organe osim mozga. Klinika smrt traje najvie 6 minuta. U toku od 6 minuta,ako se ponovo
uspostavi srani rad,mogude je povrijeenog iz klinike smrti vratiti u ivot. Ako taj period
proe nastupa prava smrt. Klinika smrt u svakom sluaju ne predstavlja konanu smrt,jer
kliniki mrtav ovjek moe se vratiti u ivot mjerama oivljavanja,uspostavljanem sranog rada i
disanja.
7.Prava smrt
Znaci prave smrti se dijele u dvije grupe. Prvu grupu ine znaci kojim se konstatuje da je
prestalo umiranje,da je protekao period klinike smrti i da je nastupila prava smrt. U drugu
grupu spadaju dokazi da se radi o leu. Znaci iz prve grupe se smatraju nesigurnim znacima
smrti,jer je teko odrediti vrijeme nastanka prave smrti. Nepouzdani znaci smrti su prestanak
rada srca,prestanak disanja,koji su trajali due od 6 minuta,jako proirene zjenice koje se
skupljaju na svjetlost,mlitavost i deformacija one jabuice koja poslije pritiska
prstom,hladnoda,bljedilo,prestanak pulsa... Pouzdani znaci smrti su: zamudene ronjae,pojava
mrtvakih mrlja,mrtvaka ukoenost i raspad lea. Dva sata poslije prave smrti dolazi do
zamudivanja ronjaa. Poslije 24 sata oko arenice oka se moe vidjeti uta ili smea pruga koja
potie od sasuene ronjae. Ovo je pouzdan znak i jedan od najranijih znakova smrti.
Prestankom oticanja krvi dolazi do slivanja krvi prema sili tee. Time nasaju mrtvake mrlje na
donjim dijelovima tijela. Raspored mrtvakih mrlja zavisi od poloaja lea. Mrtvake mrlje se
ponekad vide ak i u agoniji,ali se pouzdano javljaju 20-45 minuta poslije nastupanja prave
smrti. Mrtvaka ukoenost je jedan od najsigurnijih znakova smrti. Zapoinje na miidima koji se
najvie upotrebljavaju,tako da ved nakon 30 minuta nastupa ukoenost miida srca i
dijafragme,2-4 sata nakon smrti razvija se ukoenos miida lica,vilica i vrata,zatim ukoenost
redom zahvata ostale miide. Raspad lea je znak da je sve zavreno. Zavisi od okolne
temperature i bre nastaje ako je temperatura via.

8.Kako se konstatuje smrt

Smrt uspostavlja po pravilu mrtvozornik, a to treba da bude ljekar. U bolnicama smrt usposavlja
odjeljnski ili deurni ljekar. U slubi urgentne medicine, takoe smrt uspostavlja ljekar iz hitne
medicinske pomodi. Meutim u nepristupanim mjestima dugog ekanja na odziv dugog
ekanja na odziv organizovane medicinske slube,esto de i ostali zdravstveni radnici biti u prilici
da odrede trenutak kada treba prestati sa oivljavanjem. U takivim sluajevima,bududi da su
granice izmeu ivota,klinike smrti,prave smrti veoma nesigurne,mjere oivljavanja treba
uporno nastavljati sve dok se ne pojave jasni i sigurni zanci smrti.
9.Prividna smrt
Kod nekih sluajeva povreivanja i bolesti,osnovne ivotne funkcije,disanje i krvotok,toliko su
oslabljene,da se jednostavnim sredstvima u uslovima urgentne medicine ne mogu opaziti. Pri
tome se obino javlaju spoljanji znaci koji se podudarju sa nesigurnom znacima
smrti:bljedilo,hladnoda,mlitavost miida...U takvim sluajevima govori se o prividnoj smrti.
Unesredeni je jo uvijek iv,njegove ivotne funkcije su veoma slabe,ali se on mjerama
oivljavanja jo uvijek moe vratiti u ivot. Najveda je greka prividnu smrt proglasiti pravom
smrti i prestai s mjerama oivljavanja.
10.Zastoj rada srca,uzroci,dijagnoza,postupak
Prestanak rada srca zani prestanak krvnog otoka,prestanak prenoenja kisika i hranjivih
materija do organa i tkiva. Zbog toga najvie strada mozak. Srce moe prestati da radi zbog
veoma razliitih uzroka.Stanja koja najede dovode do prestanka rada srca su: infarkt
srca,zaepljenje jedne od pludnih arterija,suenje uda aorte,srana mana,razne vrste
trovanja,ok,poivrede grudnog koa,trbuha,glave...Dijagnoza prestanka rada srca se postavlja
na osnovu pulsa i nestanka sranih tonova,po naglo nastaloj sivobijeloj boji
unesredenika,blijedim sluzokoama,jakim irenjem zjenica,prestanku disanja i pojavi besvjesnog
stanja.Kod zastoja srca ispod pacijenta se hitno uklanjaju svi meki predmeti,podie se vrat
rukom postavljenom ispod njega i glava zabaci da se sprijei zapadanje jezika. Podiu se noge i u
tom poloaju dri se 5-15 sekundi kako bi se omogudilo vradanje venske krvi u srce.Istovremeno
sa podizanjem nogu spasilac desnom pesnicom snano udara unesredenog u desnom predjelu
prsne kosti.Ovi udarci moraju biti ritmini kao bi se potaknuo rad srca.Ukoliko pacijentovo
stanje ne odgovara pozitivno na prve udarce prelazi se na vjetaku masau srca.
Za uspijeh podsticanja srca na njegov rad osnovno je da se ne gubi dragocjeno vrijeme.
Vjetaka masaa srca se zasniva na injenici da je srce postavljeno u srednjogruu,izmeu
kime i prsne kosti. Pritisak na donji dio prsne kosti prenosi se na srce,ime se mehaniki prima
krv u velike krvne ile. Cilj srane masae je podraajem potaknuti srce na rad, a pritiskom
puniti velike krvne ile dok se srce nalazi u zastoju. Time se ishranjuje organ koji je najosjetljiviji

na nedostatak kisika-mozak. Vjetaka srana masaa se mora zapoeti najvie 6 minuta nakon
sranog zastoja.
11.Tehnika indirektne masae srca
Indirektna masaa se sprovodi istovremeno sa vjetakim disanjem. Upuhavanjem vazduha u
pluda daje se kiseonik krvi koja ga odnosi organu najosjetljivijem na nedostatak kisikamozgu.Vjetako disanje se zaustavlja u trenutku kada se vri pritisak radi srane masae,a
srana masaa se obustavlja na kratko kad se vri upuhavanje vazduha u pluda. Na jedno
upuhavanje vazduha u pluda treba nastaviti 5-6 pritisaka na grudnu kost,pa ponoviti radnju
upuhavanja. Najbolje je da se bolesnik postavi na tvrdu podlogu radi srane masae. Dijlovi
dojede koji steu se raskopaju ili skinu. Dlan jedne ruke se stavi na donju tredinu grudne kosti.
Pritisak se izvodi samo gonjim dijelom dlana. Druga ruka se stavlja na nadlanicu radi
pojaavanja pritiska. Kod odraslih unesredenih radi to boljeg pumpanja krvi u velike krvna ile
masau treba vriti ne samo pritiskom ved naslanjanjem cijelog svog tijela. Ukoliko je grudni ko
dubok,bavast potiskivanje grudne kosti treba biti dublje. Ritam masae 60-70 pritisaka u
minuti.
12.Greke i opasnosti od srane masae
Najeda grka srane masae je njena primjena bez potrebe. Kod pretjerano jakog pritiska na
rebra i prsnu kost moe dodi do preloma,mogu nastati i povrede jetre. Bududi da je masaa
spasonosna mjera koja izvlai povrijeenog iz klinike smrti, povredu rebara treba uzeti kao
manje zlo koje moe zadesiti unesredenog. Ipak masaa srca treba biti izvedena sa mjerom.
Najbolja orjentacija je pipanje pulsa na vratu.
13.Prekid disanja-uzroci,dijagnoza,urgentni postupci
Poremedaj disanja moe nastati usljed otedenja centra za disanje,otedenja miida za
disanje,smanjenje povrine pluda neophodne za disanje,otedenjem prolaznosti disajnih puteva.
Poremedaj disanja nastaje i ako krv nije u stanju da prenosi kisonik,nedostatak vazduha tj malo
kiseonika u vazduhu je takoe poremedaj disanja,jer iako su svi organi zdravi tijelo ne dobiva
dovoljno kisika. Poremedaj disanja iz bilo kojeg uzroka nazivamo zaguenjem. Kod
povrijeenog,kojem prijeti zaguenje,na licu se vidi uznemirenost i strah. Lice je
nabreklo,pomodrili,oi su izbuljene,zjenice proirene,krvne ile na vratu napete. Pomodrjelost
se vidi i na prstima, a nekad i na itavom tijelu. Disanje je isprekidano,s
naporom,nepravilno,ubrzano. Otkucaji srca postaju sve bri i nepravilniji. Na kraju disanje
potpuno prestaje,nastupa nesvjestica,nekad se pojavljuju grevi i na kraju prestaje rad
srca,obino 3-10 minuta poslije prestanka disanja.

14.Vjetako disanje usta na nos

Vjetako disanje usta na nos prislanjaem spasioevih usta na nos povrijeenog i upuhavanje
vazduha u pluda, najbolja je metoda za povrijeenog i najlaka za spasioca. Poto je spasioc
ustanovio da su dini putevi slobodni ili poto ih je oistio,spasioc ako je to mogude stane ili
klekne uz desnu stranu povrijeenog. Lijevu ruku stavi mu na elo i time dri glavu zabaenom
prema nazad. Desnom rukom dri donju vilicu u podignutom poloaju,tako da su obije vilice
stisnute, a palcem desne ruke dri usne zatvorenim. Duboko udahne prisloni svoje usne na obje
nozdrve povrijeenog,snano upue vazduh u dine puteve unesredenog,zatim se odmakne i
pusti da elastinost grudnog koa izbaci vazduh napolje. Prilikom upuhavanja vazduha vidi se
irenje grudnog koa.Ritam upuhavanja vazduha treba da bude 12-20 u minuti s tim da u
poetku treba biti bri.
15.Vjetako disanje usta na usta
Tehnika upuhavanja vazduha u usta povrijeenog ista je kao i kod tehnike usta na nos. Ova
metoda zaostaje za metodom upuhavanja usta na nos i tea je za spasioca. U sluajevima kada
je nos zaepljen spasioc pribjegava ovoj metodi. Poloaj unesredenog i spasioca su isti,glava
povrijeenog takoe je zabaena natrag. Kod ovog oblika vjetakog disanja,desna spasioeva
ruka je stavljena ispod vrata,da bi time odrao zabaenu galavu,a lijeva je stavljena na elo. Kod
male djece,zbog malog lica,malih usana i nosnih otvora,vjetako disanje ovog tipa se izvodi
tako to spasioc svoja usta stavlja na nos i na usta djeteta.
16.Krvarenje-definicija,uzroci,podjele
Krvarenje je istjecanje krvi iz povrijeenih ili boledu otedenih krvnih sudova. Jako krvarenje
moe ivotno ugroziti povrijeenog. Ukupna koliina krvi odrasle osobe iznosi 7-10% tjelesne
teine,to znadi 5 litara kod odraslog ovjeka. Simptomi usljed gubitka krvi zavise od: koliine
gubitka krvi,brzine i opteg stanja povrijeenog.
Prema uzroku krvarenja se dijele na patoloka i traumatska. Traumatska krvarenja nastaju
povredom krvnih sudova u sklopu neke ozljede,dok su patoloka krvarenja posljedica razvoja
bolesti na nekom organu,koji biva zahvaden i oteden krvni sud iz kojeg poinje krvarenje. Po
mjestu gdje se krvarenje deava i gdje krv istie, krvarenje moe biti unutranje ili vanjsko.
Vanjska krvarenja su sva istjecanja krvi iz povrijeene ili otedene koe ili sluzokoe,pa krv izlazi
napolje direktno ili preko otvora. Takva su krvarenja iz rane,otvorenih preloma...Unutranja
krvarenja su daleko opasnija,jer su manje primjetljiva. Nastaju povredom nekog unutranjeg
organa i izlijevanjem krvi u velike tjelesne upljine. Krv e ne vidi,ved povrijeeni samo ima
simptome koji ukazuju na unutranje krvarenje.

17.Zaustavljane krvarenja-hematostaza
Zaustavljanje krvarenja se vri na mjestu povreivanja,odnosno onog trenutka kada spasioc
doe u kontakt sa povrijeenim ili oboljelim. Izvodi se prirunim sredstvima i zadatak je da se
sprijei daljnji gubitak krvi,ime se povrijeeni titi od iskrvarenja i oka. Krvarenje zaustavljeno
u urgentnoj medicini je privremeno zaustavljeno krvarenje. Postoji vie naina kako se moe
zaustaviti krvarenje. Svi naini zaustavljanje krvarenja se mogu upotrijebiti kod svake rane.
Posebne vrste rana i posebni oblici krvarenja zahtijevaju posebnu vrstu zaustavljanja krvarenja.
U momentu kada se spasioc suoi sa krvarenjam veoma je teko odluiti koju metodu da koristi,
te je zbog toga neophodno poznavati sve metode. Ako krvarenje nije obimno i nalazi se na
ekstremitetu prva pomod u zaustavljanju krvarenja moe biti promjena poloaja ruke ili noge.
Ako je povreda veda promjena poloaja ekstremiteta nede zaustaviti krvarenje. U tom sluaju
krvarenje de se najbre zaustaviti pritiskom debelog komada sterilne gaze na ranu. Kompresivni
zavoj je najbolji oblik zaustavljanja krvarenja u urgentnoj medicini. Iskustva su pokazala da se
gotovo svako krvarenje moe zaustaviti kompresivnim zavojem. Na mjestu krvarenja stavlja se
nekoliko slojeva gaze ili vate,u nedostatku gaze stavlja se isto ispeglano platno. Bitno je da
materijal bude stavljen u obliku jastuida i da ne zaustavlja predio cijelog ekstremita nego samo
prekriva ranu. Preko gaze,u slugaju potrebe,mogu se staviti i manje isti predmeti. Potom se
turama zavoja vrsto fiksira jastuid ime se zaustavlja krvarenje. Ezmarhova poveska je nekada
bila veoma popularan nain zaustavljanja krvarenja,ali danas se izbjegava gdje god je to
mogude.
18.Krvarenje iz uha i nosa
Krvarenje iz uha obino nije obimno. Njegov uzrok je najede prelom lobanjskog dna,ali moe
nastati i povredom vanjskog slunog kanala ili prsnuda bubne opne. Ispiranje ili pranje uha iz
koga krvari je strogo zabranjeno,jer postoji mogudnost unoenja infekcije. Stavljanje gaze ili
vate u urgentnoj medicini takoe nije doputeno. Tu radnju smije izvoditi samo ljekar. Pruanje
pomodi se sastoji u stavljanju sterilne gaze na uho,preko gaze se stvi zavoj i hitno preveze u
medicinsku ustanovu.
Najedi uzrok krvarenja iz nosa su proirenje krvnih sudova na sluznici nosa ili povrede. Ovo
krvarenje moe nastati i kod bolesti nosa,ali kod nekih tekih oboljneja organizma(leukemija).
Gotovo nikad ne vode iskrvarenju. Bolesnik sa krvarenjem iz nosa treba da sjedi sa glavom
nagnutom prema naprijed i bradom sputenom na prsa. Palcem i kaiprstom mu se vrsto
stegnu nosnice i u takvom poloaju se prevozi u zdravstvenu ustanovu. Pacijent ne smije puhati
na nos,ispiranje nosa takoe nije dozvoljeno.

19.Iskaljavanje krvi i povradanje krvi

Koliina krvi u ispljuvku moe biti veoma razliita. Mogu biti manje koliine krvi pomijeane sa
ispljuvkom kada krv lii na konide.Ove koliine upuduju na neko oboljne pluda ili dunika.
Koliina iskaljane krvi moe biti i jako velika.Uzroci su razliiti.Povrede pluda,tuberkuloza,rak
pluda. Iskaljana krv je uvijek svjee crvena ,nekada pomijeana sa ispljuvkom,esto pjenuava.
Bolesnik koji iskaljava krv zahtijeva hitan prevoz u zdravstvenu ustanovu.Do odlaska u bolnicu i
u toku transporta bolesnik treba da mirno lei sa uzdignutim uzglavljem. Ne treba da uzima
hranu i pije tekudinu.
Krv koja dolazi iz eluca povradanjem je crna,lii na talog od kafe. Najedi uzrok ovog krvarenja
je ulkus dvanaesnika ili eluca,mada se ovi simptomi mogu javiti i kod niza drugih oboljenja.
esto je povradanje krvi pradeno pojavom krvi u stolici.Povradanje krvi zna biti veoma obilno i
teko,tako da brzo dovodi do iskrvarenja i oka te smrti. Bolesnik se smijeta da lei bez
uzglavlja,glava mu je na istoj razini kao i tijelo.Zabranjuje mu se jelo i pide. Bolesnik se hitno
prebacuje u medicinsku ustanovu.
20.Krv u stolici i mokradi
Veliki broj bolesti moe dati simptom krvi u stolici:dizenterija,rak debelog crijeva,bolesti jetre.
Kada je krvarenje u gornjim dijelovima probavnog sistema stolica je crna,katranasta,tipinog
zadaha na raspadnutu krv. Kod krvarenja iz donjih dijelova probavnog sistema stolica je obine
boje i oblika a izgleda kao poprskana krvlju,svjee crvene boje. Bolesnik u sluaju pojave krvi u
stolici mora biti odmah otpremljen ljekaru,najede specijalisti hirurgu. Treba da lei mirno sa
niskim uzglavljem bez naprezanja i uzimanja jela i pida.
Ako se poslije povrede vidi samo malo krvarenje na vanjskom dijelu mokradne cijevi,obino se
radi o njenom pucanju i ovjek ne moe mokriti. U ostalim sluajevima krv je pomijeana sa
mokradom. Razliite bolesti mogu dovesti do pojave krvi u
mokradi:upale,povrede,kamenci...Kod pojave krvi u mokradi urgentna medicina ne moe nita
uiniti osim hitno transportovati pacijenata u zdravstvenu ustanovu.
21.ok-uzroci oka
ok je iznenadno teko stanje organizma gdje su sve ivotne funkcije svedene na najmanju
mogudu mjeru, a razvija se kao odgovor organizma na teku povredu ili teko oboljenje. ok
zahtijeva paljivu i intenzivnu pomod,te hitan transport u zdravstvenu ustanovu. ok moe
nastati usljed slabosti srca tj kada srce kao pumpa nije u stanju da popuni krvne sudove pod
dovoljnim pritiskom da bi obezbijedilo krvni otok. Ovaj se ok naziva kardiogeni ok. ok moe
nastati usljed gubitka krvi za kratko vrijeme npr kod povrede velikog krvnog suda sa jakim
krvarenjem. Ovaj ok se naziva hemoragini ok. Krvarenje infekcija i jaki bolovi zajedno dovode

do oka,a ovaj oblik oka naziva se traumatski ok.Kod trovanja organizma nastaje septini ok.
ok se javlja kod trovanja razliitim materijama,lijekovima ili sredstvima koja se koriste u
domadinstvu za idenje. Uzroka oka ima vie,a esto se javlja i kombinacija pojedinih uzroka.
22.Klinika slika oka
Stanje oka se moe podijeliti u dvije faze. Prvu,u kojoj se organizam jo brani i titi od tetnih
dejstava, i drugu u kojoj nastupa potpuno zatajenje vanih ivotnih funkcija. U poetku je
pacijent obino nemiran,uzbuen,iako potpuno svjestan i orjentisan. Unesredeni je blijed, puls
je jedva pipljiv,tvrd. Krvni pritisak je obino normalan,ak moe biti i povien. Pacijent je
hladan,tui se na hladnodu,oznojen je a zno je hladan,disanje je plitko,koliina mokrade je mala.
Nelijeen,ili ako su uzroci suvie jaki ok postepeno prelazi u drugu fazu. Pacijent je
miran,tup,nezaintersovan,iako potpuno svjestan. Koa je blijedosiva ili zelenkastosive boje,na
vrhu nosa i prstima plaviasta,hladna,oznojena ili vlana. Puls je veoma ubrzan,mekan,jedva
pipljiv ili se nikako ne pipana ruci,krvni pritisak snien,mokrenje je prestalo,disanje je
mirno,plitko i povrno.
23.Tretman oka u okviru prve pomodi
Osnovne mjere kod svakog oblika oka su zaustavljanje krvarenja i uklanjanje bolova,bilo
lijekovima bilo imobilizacijom. Ukoliko se radi o prelomu kostiju mora se to hitnije provesti
dobra imobilizacija,jer ona smiruje bolove,smanjuje mogudnost krvarenja i infekcije. Kod velikih
gubitaka tenosti ili krvi pribjegava se autotransfuziji. to je mogude prije,pacijentu u stanju
oka treba dati plazmu u venu u koliinama 2 do 3 doze,zavisno od teine stanja i krvarenja. U
nedostatku plazme mora se dati fizioloka otopina ili glukoza,najvie do dvije doze. Davanje
plazme ili fiziolokih otopina zavisi od blizine zdravstvene ustanove u kojoj de povrijeeni ili
oboljeli biti preveen. Ukoliko je ta ustanova jako blizu,ne moraju se davati plazma i rastvori, ali
se ne smije propustiti zaustavljanje krvarenja i imobilizacija. Meutim kod dugog ekanja na
prevoz,kod jako dugog prevoza i u svim sluajevima gdje treba dugo vremena do zdravstvene
ustanove,obim davanja plazme treba biti vedi.
24.Anafilaktiki ok
Je preosjetljivost organizma koje izaziva parenteralno unoenje stranih supstanci u
organizam,naroito proteina. Ona se karakterie burnom reakcijom koja se naziva anafilaktiki
ok. Anaflaksa u ovjeka javlja se najede poslije aplikacije seuma,antibiotika (penicilin),uboda
pele. Anafilaktiki ok nastupa nekoliko sekundi do 30 min poslije injekcije antibiotika. Znaci
oka su unutarnje krvarenje,edem,sluzav sekret iz nosa,kaalj,znojenje,uplaenost. Reakcija
nastaje zato to se pri reakciju antigena i antitijela iz bazalnih leukocita oslobaaju histamini i
druge medijatorske supstance. One djeluju na krvne sudove i glatke miide. Histamini uzrokuju
spazam glatkih miida i vazodilataciju.

Antihistaminici se upotrebljavaju u prevenciji i terapiji anafilaktikog oka. Lokalna anafilaksa

javlja se u 10% ljudi,koji je stjeu u ranom ivotu. Kod nje se javlja preosjetljivost prema raznim
supstancama u okolini,u respiratornom sistemu (kudna praina) ,intestinalnom traktu (uzimanje
hrane kao to je mlijeko,riba,jagode). Alergije tj. antigen se vee na antitijelo koje je
imounoglobulin E,koji je vezan za mastocite u koi,konjuktivi,sluznici bronha,crijeva i dovodi do
oslobaanja medijatorskih supstanci koje izazivaju alergije (kihanje,kaalj).
25.Besvjesno stanje-koma i sinkopa
Ma koliko izgledala na prvi pogled jasna granica izmeu stanja pune svijesti i besvjesnog
stanja,esto moe dodi do zabune. Pod svijedu se podrazumijeva svijest o samom sebi,jasna
orijentacija u vremenu,prostoru i prema drugim linostima. Tu spada i sposobnost da se stupa u
razgovor i da se razumije ta drugi govore.Poremedaji svijesti se mogu podijeliti u tri grupe:
1)gubitak svijesti nastao zbog nagle smetnje krvnog protoka kroz mozak.Ovaj gubitak svijesti se
naziva sinkopa; 2)gubitak svijesti zbog procesa i bolesti unutar glave i mozga (krvarenje,tumor);
3)besvjesno stanje nastalo trovanjem organizma,bilo procesima ranjavanja,bilo otrovima
uneenim izvana. Pomod u urgentnoj medicini je gotovo istovjetna kod svih besvjesnih stanja.
Sinkopa-je nesvjestica ili prolazni gubitak svijesti, iji je najedi uzrok hipoksija CNS-a, a nastaje
zbog slabog priticanja krvi kroz mozak. Za nju je karakteristino da nastaje poslije psihikog
uzbuenja ili udarca. Poinje obino dok pacijent stoji ili sjedi, a brzo prestaje kad doe u
horizontalan poloaj. Iznenadni bol,pogled na krv,injekcija moe izazvati nesvjesticu. Javlja se i
kod pada krvnog pritiska, gubitka krvi, jakog povradanja i proliva. Sinkopa se moe javiti bez
ikakvih simptoma, a moe imati i simptome kao to su munina,slabost,bljedilo...Pacijent se
mora smjestiti u leedi poloaj sa licem okrenutim prema gore. Noge se podignu iznad nivoa
srca i dre tako 10-15 sekundi, a potom se polako sputaju. Ukoliko se svijest ne vrada treba
istegnuti vrat,zabaciti glavu,podidi vilicu da se sprijei zapadanje jezika,kao i kod vjetakog
disanja. Pacijent se moe naglo pljusnuti manjom koliinom vode ili mu se moe dati jak miris
da pomirie. Kada onesvijeteni doe sebi,njegovo ustajanje mora biti postepeno. Ne smije
ustati prije nego proe pola sata.
26.Cereberalna koma
Ovaj oblik besvjesnog stanja najede se javlja kod povreda mozga. Nastaje meutim i kod
tumaora mozga,modane kapi,krvarenja u mozgu... Ima vie stepena poremedaja svijesti kod
ovog oblika besvjesnog stanja, a onaj najdublji se zove koma. Kod ovog oblika besvjesnog stanja
najeda nesreda je zapadanje jezika u drijelo i pojaano luenje sline u duniku i dunicama.
Bududi da su pacijenti u stanju poremedene svijesti,povradene mase udisanjem dospijevaju u
dunik. Udisanje povradene mase i zapadanje jezika usljed mlitavosti miida vilice su najedi
uzroci smrtnosti pacijenta. Povrijeenog ili bolesnog sa poremedajem svijesti treba to hitnije

transportirati u zdravstvenu ustanovu, ali ne prije nego se obezbijedi normalno disanje,sprijei

zapadanje jezika i udisanje povradenih masa. Pacijentu treba omoguditi da normalno die i da
na taj nain prebrodi opasnost od uguenja. Mjere su:dranje vilice u propisanom poloaju,dok
unesredeni doe u stanje potpune svijesti,idenje gornjih disajnih puteva od stranog
sadraja,krvi,sluzi,povradenih masa,okrenuti glavu na stranu ukoliko povrijeeni povrada.
Ukoliko poremedaj svijesti traje due i nakon idenja disajnih puteva i podizanja vilice,pacijent
se stavlja u poloaj na stranu,koji omogudava izlazak stranih sadraja iz poetnih dijelova
disajnig puta i spreava zapadanje jezika.
27.Hipoglikemika koma
Koma zbog samnjenje koliine edera u krvi naziva se hipoglikemika koma. Moe nastati kod
nekih oboljenja,ali u principu posljedica je davanja inzulina bolesnicima sa edernom bolesti.
Inzulin daje med.osoblje ili bolesnik sam sebi.Inzulin smanjuje koliinu edera u krvi i ako se da
vie nego to je potrebno onda se de nivo edera u krvi jako smanjiti to dovodi do poremedaja
svijesti. Hipoglikemika koma nastaje ako se inzulin predozira,ali i ako se daje pricom za
injekciju kojom se ne moe tano dozirati ovaj lijek. Moe nastati kod bolesnika koji primaju
inzulin, ali se nepovoljno hrane ili je utroak energije velik. Simptomi kome poinju sa
muninom,naglim bljedilom,znojenjem,jakim osjedajem gladi,osjedajem
straha,uznemirenodu,razdraljivodu. Ubrzio poslije toga nastupaju grevi i koma. Bolesnik
moe nastupiti smrtno u ovom stanju. Bolesnici od ederne bolesti moraju znati simptome
smanjene koliine edera u krvi i pri prvim zancima trebaju uzimati manje koliine edera.
Inzulin treba davati posebnim tj inzulinskim pricama. U uslovima urgentne medicine pacijentu
koji jo nije zapao u stanje kome treba dati edera,pod uslovom da je spasilac siguran da se radi
o hipoglikemikoj komi. Ako je koma ved nastupila treba voditi rauna o zapadanju jezika i
naglom guenju. Poloaj besvjesnog bolesnika je kao kod cerebralne kome.
28.Dijabetika koma
Dijabetika koma nastupa kod ederne bolesti i rezultat je velikog povedanja edera u krvi koji
ne moe da se normalno metabolie jer guteraa proizvodi malo ili nimalo inzulina. Prvi znaci
poetka razvoja dijabetike kome su umor,mlitavost,esta munina,povradanje bolovi u trbuhu i
po itavom tijelu,e,pretjerano mokrenje,kod bolesnika koji inae ima edernu bolest.Bolesnik
teko die,jezik je suh,kasnije nastupa pospanost i koma.U slubi urgentne medicine vrlo se
malo moe uiniti kod dijabetike kome. Najpoeljnije je to prije prepoznati prekomatozno
stanje i bolesnika to prije uputiti u stacioniranu ustanovu.

29.Hepatina i uremina koma

Teko otedenje jetrinih delija kod trovanja,akutne ute atrofije jetre,ciroze jetre su uzroci
nastanka hepatine kome. Najizrazitiji simptom je utica,iako rijetko postoje i sluajevi
hepatike kome bez utice. Koma poinje povienom tempreturom,povradanjem,naglim
pogoranjem opteg stanja,pojavom krvarenja,nemirom. Razvoj komatoznog stanja je obino
dosta spor.Iz usta se uje karakteristian zadah.Prognoza je u vedini sluajeva dosta loa. U
uslovima prve pomodi,osim prevencije uguenja,ne moe se nita uiniti.
Uremina koma je zavrna faza jednog ireg trovanja organizma raznovrsnim produktima koji se
normalno izluuju preko bubrega. To stanje se naziva uremija. Uremija nastaje kada bubrezi iz
bilo kog razloga ne mogu izluiti raspadne produkte metabolizma. U zavrnoj fazi uremije
pacijent daje sliku tekog bolesnika. Lei pasivno u krevetu nezainteresovan i apatian.Odbija
hranu,osjeda svrbe koe,obino je pospan,mrav i blijed. Jezik je suh obloen smeim
naslagama. Sluzokoa usta je crvena. Pacijent povrada. Nelijeeni bolesnik pada u duboku
komu,sa dubokim i ubrzanim disanjem na usta. Za pruanje prve pomodi vrijedi sve ono to je
reeno i kod drugih metabolikih koma. U uslovima slube urgentne medicine ne moe se
mnogo uiniti kod uremike kome,osim hitnog transporta u bolnicu uz spreavanje zaguivanja.
30.Osobine i vrste rana
Rana je silom prouzrokovan prekid bilo koje tjelesne povrine,unutranje ili spoljanje. Rane
obuhvataju sve povrede koe i sluzokoe,sa krvarenjem,od najjednostavnijih ogrebotina do
dubokih rana koje prodiru u tjelesne upljine i unutranje organe. Rane se dijele prema nainu
nastanka i njihovom obliku. Razliite rane se razliito odnose prema glavnoj komplikacijiinfekciji. Vrste rana su: oguljotine (oguljen najpovrniji dio koe), posjekotine (nasraju dejstvom
otrog predmeta), razderotine (nastaju dejstvom tupog predmeta sa deranjem tkiva), nagnjne
rane (nastaju gnjeenjm tkiva), ubodne rane (dejstvom otrih i iljatih predmeta), ujedne rane
(ujed ivotinja), strijelne rane (rane od vatrenog oruja). Njapodlonije infekciji su
nagnjene,ubodne,ugrizne i razderne rane. One ostavljaju i najruniji oiljak. Rane mogu biti i
penetralne i nepenetralne. Penetralna rana znai probod u tjelesnu upljinu sa mogudnodu
otedenja unutranjeg krvotoka,otedenjem unutranjih organa. Infekcija kod ovih rana je
esta,krvarenje i ok takoe,lijeenje je dugotrajno i smrtnost veda. Nepenetralne rane su u
principu lake i boljeg izgleda za zaljeenje, sa manjim komplikacijama,one ne prodiru u
unutranje upljine.
31.Komplikacija rana
Krvarenje i infekcija osnovne su komplikacije svake rane. Krvarenje nastaje neposredno poslije
povrede i ono se naziva primarnim krvarenjem. Ako krvarenje nastane kasnije iz ved zbrinute
rane zbog infekcije ili zbog nepaljivig rukovanja sa ranom, ono se naziva sekundarnim. Pravilno

zbrinjavanje rane na nivou urgentne medicine dobrim dijelom de sprijeiti nastajanje infekcije
kod svih vrsta rana. Duboke rane pradene su nagnjeenjem tkiva sa mnogo epova i
zaprljanja,rane sa krvnim podlivima sklone su infekciji,ujed ivotinja takoe. Vedina komplikacija
se moe sprijeiti pravilnim postupanjem prema rani u urgentnoj medicini. Zadatak spasioca je
zaustaviti krvarenje,previjanje rane,prevoz ranjenog do hirurga, kome rana mora dospjeti u
ruke prvih 6 sati nakon ranjavanja. To je najede inkubaciono vrijeme za infekciju.
32.Opta pravila zbrinjavanja rane
Kod pruanja pomodi mjesto gdje se nalazi rana treba osloboditi odjede skidanjem.Ranu nije
dozvoljeno ispirati vodom jer to znai unoenje infekcije. Takoe rana se ne smije posipati
dezinfekcionim sredstvom,prakom ili mazati mastima. Na ranu se stavlja samo prvi zavoj. U
nedostatku sterilnog materijala koji je priblian pojmu sterilnosti. Na ranu se ne stavlja vata jer
se lijepi.Potrebno je i zaustaviti krvarenje. Strana tijela ne smiju se vaditi iz rane ni pod kojim
uslovom. Nekada strano tijelo zaepi krvni sud i njegovo vaenje moe biti pradeno jakim
krvarenjem. Pokuaj vaenja stranih tijela,ma koliko jednostavno izgledalo, znai mogudnost
nanoenja tekoh povreda,infekcija. Vaenje stranih tijela pripada hirurgu.Male rane i sitne
posjkotine predstavlaju izuzetak to se tie zbrinjavanja. Njih treba dobro oprati mlakom vodom
i sapunom, bez diranja prstima. Za vrijeme prevoza povrijeenog ranu je potrebno kontrolisati.
33.Previjanje rane
Kod pruanja prve pomodi i u hitnoj medicinskoj pomodi,previjanje rane se najbolje izvodi sa
prvim zavojem. Prvi zavoj se nalazi u ormaridima i kutijama za prvu pomod. Zapakovan je u
nepropustljivom omotu,sterilan je,a satoji se iz jastuida i dvije glave,od kojih je jedna dua a
druga krada. Krada glava slui za bolje privrdivanje. Jastuid se stavlja na ranu, a potom
uvrduje trakom zavoja. Treba sauvati njegovu sterilnost za vrijeme previjanja. Jastuid mora
prekriti cijelu ranu.Postoje tri veliine prvog zavoja i treba odabrati odgovarajudu. U kutijama i
ormaridima za prvu pomod nalazi se i sterilna upakovana hidrofolna tkanina-gaza,veliina 1x1m.
Moe se koristiti u nedostatku pravog zavoja. Za previjanje malih rana koriste se gaze
nalijepljene na ljepljivu traku. Za vrijeme previjanja rane postoji mogudnost njenog zagaivanja
neistim rukama ili odjedom. Stoga prija previjanja treba ruke dobro oprati sapunom i toplom
vodom. Stavljanje zavoja i previjanje treba dobro uvjebati.
34.Prelomi kostiju-definicija,vrste preloma i simptomatologija
Prelomom se naziva prekid kosti usljed mehanike sile. Nisu rijetki lomovi vie kosti
istovremeno.Lijeenja preloma zapoinje u uslovima urgentne medicine imobilizacijom
prelomljenog dijela,ime se odstranjuje bol,otklanja opasnost krvarenja i pomicanja
prelomljenih dijelova kostiju,uvaju rezervne snage organizma. Prelomi se dijele na otvorene i
zatvorene. Ukoliko pokrov nije oteden govorimo o zatvorenom prelomu,ako je koa ili

sluzokoa otedena i na njoj postoji rana,prelom se smatra otvorenim. Najveda opasnost od

otvorenog preloma je infekcija prelomljene kosti. Nestrunom pomodi neposredno poslije
nesrede,zatvoreni prelom moe postati otvorenim,ime se direktno nanosi teta unesredenom.
Ponekad se prilikom nastanka preloma uje jasan zvuk pucanja prelomljene kosti. U vedini
sluajeva unesredenik osjeti da je kost popustila. Kod otvorenih preloma dolazi do krvarenja na
mjestu preloma, kod zatvorenih krv se nakuplja oko prelomljene kosti i gubitak krvi moe biti
velika ak 1,5 litar kod preloma natkoljenice. Svaki prelom je praden jakom boli na mjestu
povrede, a nekad i na itavom ekstremitetu. Na prelomljenom mjestu skelet gubi svoju
stabilnost,bolesnik ne moe upotrebljavati taj dio tijela,dolazi do vidljive deformacija noge ili
ruke na mjestu preloma. Pokuaj kretanja izaziva jake bolove.
35.Komplikacije preloma
Prelomi,naroito dugih kostiju i prelomi vie kostiju, dovode do razvoja oka sa svim njegovim
simptomima. Povrijeeni se uvijek smatra kandidatom za ok. Komplikacija preloma jeste i
stvaranje od zatvorenog preloma, u toku prevoza i imobilizacija, otvorenog preloma.Spasioci na
svim nivoima trebaju biti toliko uvjebani da se ova komplikacija po svaku cijenu izbjegne.
Otvoreni prelomi pruaju mogudnost zapaljenja kosti, pa je potrebno previjanje rane sterilnim
materijalom. Otar iver kosti kod loeg postupanja moe otetiti krvni sud ili nerv. To ima za
posljedice krvarenje ili oduzetost dijela tijela. Sve komplikacije se mogu izbjedi pravilnom
mjerom pomodi u pravo vrijeme i na pravom mjestu.
36.Principi imobilizacije
Osnovni zadatak imobilizacije je uiniti nogu ili ruku nepokretnom,smanjiti time bolove
povrijeenom, smanjiti mogudnost krvarenja do kojih moe dodi ako se pokrede neimobiliziran
ekstremitet,kao to su moguca otedenja krvnig sudova i ivaca. Ekstremitet se imobilie na
mjestu gdje se nesreda dogodila. Jedini izuzetak je ako mjesto nesrede predstavlja ugroenost za
povrijeenog ili spasioca. Imobilizaciju treba izvriti to prije. Prije svega potrebno je pripremiti
sredstvo za imobilizaciju,bilo priuvno,bilo standardno,odnosno imati jasnu predstavu o nainu
imobilizacije u svakom konkretnom sluaju. Poslije toga se ekstremitet podie. Prelomljeni
ekstremitet moraju podizati dvije osobe, podizanje ekstremiteta od strane samo jedne osobe
moe dovesti do njegovog pomijeranja. Imobiliu se uvijek dva susjedna zgloba, a od ovog
pravila odskae samo prelom runog zgloba. Svako sredstvo za imobilozaciju,standardno ili
improvizovano mora biti obloeno vatom ili nekom tkaninom,da ne naulja povrijeenog.
Posebno moraju biti obezbijeena mjesta vedeg pritiska.

37.Sredstva za imobilizaciju
Sredstva za imobilizaciju se dijele na priruna i standardne. Uobiajeno je da se u uslovima prve
pomodi upotrebljavaju priruna sredstva, a u uslovima hitne medicinske pomodi standardna
sredstva za imobilizaciju.Kao priruno sredstvo za imobilizaciju mogu se upotrebljavati svi
materijeli, na jednostavan i brz nain obraeni i prilagoeni za imobilizaciju.
Daice,motke,grane drveta,sloene novine,debe i u najgorem sluaju zdrava noga uz bolesnu
moe posluiti za imobilizaciju. Standardna sredstva za imobilizaciju su Kramerove,Tomasove i
pneumatske utege. Najrasprostranjenije sredstvo su Kramerove ine. Lake su,lako se savijaju i
prilagoavaju razliitoj veliini i obliku ruku ili nogu. Tomasova ina se imobilizaciju preloma
natkoljenice. Postoje Tomasove ine razliitih duina,te ine za lijevu i desnu stranu. ina se
sastoji iz obrua obloenog mekim mateijalom i dvije ipke koje se produuju do duine noge i
meusobno sastaju. Pneumatska utega je praktino i dobro sredstvo za imobilizaciju skonog
zgloba,potkoljenice,runog zgloba,podlaktice.Sastoji se od najlonske vrede sa dva zida. Udlage
se napuu poto se stavi na ekstremitet.
38.Opekotine
Opekotine nastaju dejstvom poviene temperature na povrinu tijela. Moe ih prouzrokovati
suha toplota,vrela tenost,vreli predmeti. Komplikacije sa kojima se susredemo odmah prilikom
prve pomodi su ok i infekcija. Kod opekotina su dava momenta od presudne vanosti i
to:dubina i veliina opekotine. Klasifikacija prema dubini opekotina je na:
epidermalne,dermalne i subdermalne. Povrina opeenog dijela tijela takoe je veoma vana za
ishod a odreuje se pravilom devetaka.
Glava 1%9%, prednja strana trupa 2x9%,stranja strana trupa 2x9%,jedan gornji ekstremitet
1x9%,jedan dornji ekstremitet 1x9%,ostatak od 1 do 2% uzima se za predio gentalija i
perineuma. Opekotine do 15% su lake,do 30% teke,40% veoma teke, 50% su smrtonosne.
Terapija: prva pomod prekriti suhom sterilnom gazom, ne otvarati postojede mjehuride, ne
skidati odjedu,imobilisati povrijeeni ekstremitet. U domu zdravlja dati AB zatitu,analgetike.
Definitivni hipervolumenski tretman: na hirurkom odjelu priprema se hirurka obrada,centri za
opekotine 20-40 % povrine-borba protiv oka,primarna obrada. Opekotine 40-50%
hemotransplantat. Opeene treba spasiti tako da i sam spasilac ne nastrada. Ako je
povrijeenom zapaljena odjeda,spasilac ga treba sprijeiti da tri ili da se valja po podu. Njemu
se omota mokar araf ili debe oko tijela. Opekotinu,naroito manju treba odmah staviti pod
vodu. Sa opeenog ne treba skidati odjedu,povrijeeni treba da legne, opeene dijelove ne
treba istit niti ispirati,ne smije se staviti mast ili praak,samo se stvalaj ista gaza. Opeeni
treba da stigne u ruke hirurga u roku od 6 sati,moe mu se dati ohlaenog aja,limunade,vode

da pije. Male opeline se mogu lijeiti kod kude,tako to se odmah stave pod hladnu vodu,zatim
opere mlakom vodom i sapunom,i premaze 2% rastvorom asepsola.
39.Sunanica i toplotni udar
Kod direktnog dejstva sunevih zraka na nezatidenu glavu moe nastati ozbiljno oboljenesunanica. Najede nastaje ljeti,dugim boravkom na suncu,sunanjem,pri vonji bicikla ili
amca. Sunanica moe biti i smrtonosna kod osjetljivih ljudi,naroito djece. Bolesnik ima jaku
glavobolju,vrtoglavicu,smetenost,nemir, a u teim sluajevima omamljenost i nesvjesticu.
Tjelesna temperatura je poviena. Ljudi koji prebole sunanicu mogu imati trajne posljedice.
Bolesnika treba prenijeti u hladovito mjesto,u sijenku ili staviti ga da lei sa neto podignutim
uzglavljem. Na glavu se stavlja hladan oblog ili kesica sa ledom. Ukoliko je bolesnok pri svijesti
treba mu dati hladno pide u to vedim koliinama.
Toplotni udar nastaje kod poviene temperature okoline i prezasidenosti vazduha vodenom
parom.Prekomijerno znojenje i gubitak soli,uz istovremenu nemogudnost hlaenja tijela zbog
pretople odjede ili prezasidenosti vazduha vodenom parom su glavni uzroci nastanka toplotnog
udara. Toplotni udar moe poeti naglo. Unesredeni se srui,obino se prije toga ali na
zamor,slabost i e. Lice je crveno do tamnocrveno,disanje povrno i ubrzano. Puls ubrzan i
slabo punjen. Bolesnik je oznojen i topao. Temperatura je nekada jako visoka. Pacijent osjeda
veliku slabost,trepernje,mrak pred oima. Konano nastupa nesvjestica. Kod pruanja prve
pomodi unesredenog je najbolje prebaciti u prostoriju,svudi mu svu odjedu i omoguditi hlaenje
tijela. U tu svrhu unesredeni se polijeva hladnom vodom. Ukoliko je disanje prestalo daje se
vjetako disanje.
40.Smrzotine i ozebline
Hladnoda najvie ugroava isturene dijelove organizma, noge prste na nogama i rukama,ui,nos.
I kod smrzotina su bitna dva elementa kao i kod opekotina: veliina smrznute povrine i dubina
otedenja tkiva. Smrzotine su rijetko velike po povrini,zahvataju samo pojedine isturene
dijelove,najvie jedno ili oba stopala. Razlikovanje dubine smrznutog tkiva mogude je jedino
poslije zagrijavanja i izlazi iz okvira urgentne medicine.Kod pruanja pomodi smrznuti dijelovi
tijela se moraju zagrijavati postepeno i polako. Povrijeeni se prenosi u umjereno zagrijanu
prostoriju,daju mu se napici. Smrznute dijelove tijela je najbolje staviti u hladnu vodu,nekoliko
stepeni topliju od vanjske temperature u kojoj je nastupilo smrzavanje. Tu vodu treba zatim
postepeno zagrijavati do sobne temperature. Kada se tijelo ugrije oprezno se osui,bez trljanja
koje moe dovesti do otedenja koe. Smrzotine se zatim previjaju sterilonom gazom,bez
skidanja mjehurida koe,bez stavljanja masti. Ako nastupi otok smrznuti ekstremitet se podie
visoko. Za transport smrznuti ekstremitet je najbolje imobilizirati.

41.Povrede izazvane elektrinom strujom i udarom groma

Elektrina struja moe izazvati povredu pa ak i smrt i to na dva naina: tehnikom elektrinom
strujom i prirodnom elektrinom strujom. Za dejstvo elektrine struje na ljudsko tijelo
odluujuda ja koliina struje koja prolazi kroz tijelo. Tkiva organizma su odlian provodnik za
struju, pa se kroz tijelo uspostavlja strujno kolo. Otedenje zavisi od napona struje,duine
djelovanja,naina dodira,vlanosti tijela,obude odjede. Struja izaziva greve i nemogude je
ispustiti vezu sa strujnim kolom. Dejstvo elektrine struje prvenstveno je usmjereno na mozak i
srce. Koa je prvi organ koji dolazi u dodir sa elektrinim provodnikom. El.energija se pretvara u
toplotnu i tako nastaju opekotine na koi. Njihova karakteristika je da su male po povrini ali
duboke po nivoima otedenja. Povrede gromom su takoe povrede elektrinom strujom
visokog napona. Struja kod poverde gromom ide vedim dijelom po povrin koe, ostavljajudi
karakteristinu aru u obliku granice paprati,crvenoljubiaste boje.
Kod spaavanja iz kola struje spasioc ne smije nikada dovesti vlasti ivot u pitanje,to je lako
mogude ako se spaavanje zapone prije nego to se iskljui struja ili povrijeeni ukloni sa
strujnog kola. Ako nije mogude iskljuiti struju spasioc mora da stoji na nekom izolatoru, ice
struje mora ukoloniti izolatorom nikako svojom rukom. Mokri predmeti,odjeda i oboda dobro
provode struju. Ako povrijeeni ne die ili ima zastoj rada srca onda se pristupa kao kod svakog
prestanka disanja sa vjetakim disanjem i sranom masaom. Ove mjere treba provoditi to
due.
42.Povrede hemijskim sredstvima
Ove povrede mogu nastati u industrijama koje rade sa kiselinama i bazama, ali mogu nastati i u
domadinstvu prilikom idenja. Hemijska sredstva djeluju dvojako: u dodiru sa koom izazivaju
njeno otedenje,promjene sline opekotinama, a unesene u organizam, sluajno ili u cilju
samoubistva, teka trovanja ili otedenja organa. Kiseline na koi uzrokuju suhu opeklinu, koja
je razliite boje zavisno od upotrijebljene kiseline. Kod pruanja pomodi kiseline ili baze treba
to prije otkloniti sa tijela. Ukoliko se nalaze u kapima na koi ukloniti ih upijajudom vatom, ne
razmazivati. Zatim se kiseline ili baze spiraju mlazom vode. Kod dejstva keseline moe se staviti
oblog od sode bikarbone, kod dejstva baze oblog od iscijeenog limuna. Ovi oblozi stoje najvie
10 min, pa se opekotina ispere vodom. Unoenjem kiselina il baza na usta nastaju simptom
otedenja probavnog trakta zbog otedenja sluzokoe. Kod pruanja prve pomodi nastoji se to
prije neutralisati ili razblaiti uneseno sredstvo, ime se spreava njegovo dalje djelovanje na
tkivo. U tu svrhu kod trovanja kiselinom daje se mlijeko,jer djeluje blago alkalno,kod trovanja
bazama daje se limunov sok. U nedostatku navedenog mogu se koristiti i velike koliine vode.
Otrovanom se ne smije izazvati povradanje kao kod drugih trovanja, jer ako tvar ponovo proe
kroz jednjak i usta oteduje sluzokou. Hemijske povrede oka najede nastaju u industriji i
graevinarstvu. U ovom sluaju treba reagovati brzo. Jedna osoba razmie kapke, jer ih

povrijeeni nesvjesno zatvara, i ne da ih otvoriti. Spasioc nastoji mlazom iste vode ili fizioloke
otpoine ukloniti hemijski spoj iz oka. Poslije ispiranja povrijeenom obino biva lake,stavlja se
sterilan zavoj i upuduje u zdravstvenu ustanovu.
43.Povrede atomskim orujem
Osobine atomskog udara su udruene povrede. U sreditu eksplozije formira se pritsak to
stvara udarni talas vazduha koji se golemom snagom iri na sve strane. Dejstvom udarnog talasa
direktno na organizam ili preko ruenja objekata, nastupaju povrede koje su osobina
mehanikih povreda. U sreditu eksplozije stvara se visoka temperatura. Toplotni talas se iri na
sve strane stvarajudi stvarajudi opekotine na tijelu i poare. Dejstvo radioaktivnog zraenja je
iskljuiva karakteristika dejstva atomske bombe. Naroito stradaju delije krvi,lijezde sa
unutranjim luenjem i polne lijezde. Simptomi ne nastaju odmah. Bre nastaju to je
povrijeeni primio vie zraenja. Kod ozraenih bez pridruenih povreda esto nastupi primarna
reakcija u toku 24 sata. Simptomi radioaktivne bolesti se dijele na opte i simptome pojedinih
organa. Opti su nelagodno osjedanje,slab apetit,neutoljiva e, munina,povradanje
proliv,krvarenje na tjelesne otvore,temperatura.
Mjeram line zatite mogude je smanjiti dejstvo atomske bombe,i tu se ubraja koritenje
zaklona,postupak u momentu eksplozije i nakon eksplozije. Najsigurnija lina zatita je
postavljanje prepreka izmeu mjesta dejstva i pojedinca u zoni atomskog udara. Postupak
nakon eksplozije obuhvata sve vidove pomodi. Dejstvo atomske bombe znai ne samo veliki
broj povrijeenih na jednom mjestu, nego i unitavanje svih medicinskih ustanova,materijala i
ljudi. Pruanje pomodi je veoma oteano. Kod ovog oblika povrede, povrijeeni su prije svega
usmjereni na pruanje samopomodi i uzajamnu pomod,do stizanja spasilakih ekipa. Opekotine i
mehanike povrede na standardni nain, a bolest zraenja pojavljuje se kasnije. Na rane koje su
prekrivene radioaktivim esticama stavlja se prvi zavoj, te zapoinj dekontaminizacija-uklanjanje
radioaktivnih estica. Ozraenoma se daje velika koliina rastvora u venu,infuzija plazme,velika
koliina antibiotika da se sprijei infekcija.
44.Trovanje-definicija,simptomi i prevencija
Trovanja su bolesti izazvane otrovima tj tvarima koje su s obzirom na svoje prisusto i koliinu
strane ljudskom organizmu. Unesene u tijelo na bilo koji nain djeluju na poremedaj normalnog
rada organ i nekada dovode do potpunog unitenja pojedinih tkiva. Trovanja mogu biti:
sluajna,kriminalna ili samoubistva. Upotrebom pravilnih mjera zatite na radu,spreavanje
dodira male djece sa lijekovima i otrovnim supstancama u domadinstvu,nadzor nad otrovnim
materijam u laboratorijam i slino, mogu pomodi u prevenciji trovanja. Zdravstveno
prosvjedivanje,lijeenje i razrjeavanje problemna kod ljudi koji su u stanju tjeskobe i skloni
samoubistvu takoe djeluje preventivno. Opti znaci trovanja su manje vie isti kod svakog

otrovanog. Kod trovanja lijekovima disanje je usporeno,a ubrzano kod trovanja plinovima.
Krajnji stadij poremedaja disanja je prestanak disanja. Zjenice zavisno od otrova mogu
pokazivati razliitu irinu, ali jako iroke zjenice su kod svakog trovanja znak skorog kraja.
Povradanje je simptom kod svih akutnih trovanja i jedan od najkarakteristinijih znakovaObino
je veoma jako. Proljev i bolovi u trbuhu su rijetki, ali izraeni kod trovanja hranom. San i
pospanost se javljaju kod lijekova za spavanje. Trovanje prati opta slabost,ubrzan puls.kod
nekih vrsta trovanja poviena tjelesna temperatura.
45.Urgentni postupci kod trovanja
Pomod bilo u prvoj pomodi ili u hitnoj med.pomodi sastoji se u tome da se nastoji to prije
izbaciti otrov iz organizma iz tijela otrovanog,prije nego to on dostije u krv i paznese se
poitavom tijelu. Treba nastojati da se otrov izbaci onim putem na koji je uao iz tijela. Najedi
putevi ulaska otrova su disajni,probavni trekt, a otrove koji su uli na kou treba to prije
odstraniti sa koe. Ako je otrov uao u organizam putem disajnih organa pomau iznoenje na
svje vazduh,vjetako disanje,davanje kiseonika, idenje disajnih puteva. Prilikom iznoenja
zatrovanog iz prostorije sa otrovnim gasom,spasilac ne smije dovesti vlastiti ivot u pitanje.
Otrov sa koe se odstranjuje sa dosta sapuna i vode, najbolje mlakom vodom. Ako je otrov
uneen probavnim putem treba to je mogude prije izvriti pranjenje eluca. Ukoliko zatrovani
povrada ne trba ga spreavati, ako ne povrada treba izazvati povradanje stavljanjem prsta,drke
od kaike u grlo. U slubi hitne pomodi zatrovanom se eludac ubaci sonda i ispere se eludac.
Neutralisati otrov znai uiniti ga nedjelotvornim,nesposobnim da prouzrokuje tetu. Svaki
otrov ima svoj protu-otrov, ali preporuljivo je da ga daje jedino lijenik.
46.Trovanje gljivama i trovanje hranom
Trovanje gljivama nastaje kada gljive beru i uivaju ljudi koji ne poznaju koje su otrovne,a koje
jestive. Najopasnija su trovanja gljivama koja se javljaju vie sati nakon uzimanja gljiva.
Simptomi zavise od vrste gljiva, ali uglavnom su slini onima kod trovanja hranom.
Trovanje hranom najede se javlja za vrijeme toplih ljetnjih mjeseci,zbog greke u
konzerviranju.pripremanju i uvanju hrane. Javljaju se teka povradanja,bolovi u stomaku,jaki
proljevi,glavobolja,bolovi u miidima,slabost,poviena temperatura. U toku hitne pomodi ispire
se eludac.
47.Trovanje ugljen monoksidom
Najede trovanje gasovima je trovanje ugljinim monoksidom. Ovo trovanje nastaje u industriji
pri arenju koksa,ali i u domadinstvu gdje god postoji nedovoljno sagorijevanje uglja, ispuni
plinovi automobila mogu dovesti do ovog trovanja. Poslije jake glavobolje nastja

vrtoglavica,jaka slabost. Noge i ruke kao da postaju oduzete, a zatim nastupa besvjesno stanje.
Povrijeeni ima jaku ruiastu boju koe. Pomod je ista kao i kod ostalih trovanja.
48.Trovanje alkoholom
Prekomijerno i naglo uzimanje alkohola, naroito kod nenaviknutih osoba moe izazvati
trovanje. Alkohol djeluje uspavljujude,ali u malim dozama izaziva uzbuenje,karakteristinu
alkoholnu veselost, poznato pod imenom pijanstvo. Trovanje alkoholom izaziva poremedaj
svijesti,povradanje,ubrzan slab puls,uguenje. esto nastaju povrede posebno glave. Pomod se
prua kao i kod ostalih trovanja.
49.Trovanje lijekovima-salacitna kiselina
Aspirin uzet u velikim koliinama u cilju samoubistva izaziva znojenje,um u
uima,razdraivost,pospanost,smetnje vida,duboko ubrzano disanje,grenje i besvjesno
stanje.Javljaju se krvava povredotina i krvav proljev. Kod pruanja prve pomodi treba isprati
eludac i dati vede koliine tekudine na usta.
50.Strana tijela u nosu i uhu
Strano tijelo dospije u nos najede kod djece, koja esto guraju strana tijela u nozdrve. U
poetku nema nikakvih znakova osim kihanja,pojaanog curenja iz nosa a kasnije se moe razviti
i gnojna infekcije. Ni pod kojim uslovima se strano tijelo ne smije vaditi u urgentnoj medicini.
Jedino se moe,ispuhivanjem vazduha iz nozdrve,pokuati izvaditi strano tijelo. Zaepiti zdrvu
nozdrvu i postiti da povrijeeni ispuhne strano tijelo. U protivnom pacijent se upuduje ljekaru.
Strana tijela u uhu nisu rijetka pojava bilo da spontano tamo dospiju ili ih dijete ubaci. Moe
dodi do povrede slunog kanala i bubne opne. Pacijent obino ima osjedaj prisustva stranog
tijela u uhu. Pokuaj vaenja stranog tijela iz uha su u urgentnoj medicini osueni na propast i
dovode do komplikacija. Pacijenta treba uputiti ljekaru. Kada se radi o ivom stranom tijelu u
uho se moe uliti voda i insekt obino ispliva.
51.Opstrukcija vazdunih puteva stranim tijelima i prva pomod
Najedi uzroci su nepanja,naroito kod djece. Djeca se igraju malim sjajnim
predmetima,stavljaju ih u usta i tako ih mogu udahnuti. Odrasli dre u ustima razne predmete
koje za vrijeme rada koje mogu udahnuti.U samom momentu udisanja nastaje jak
kaalj,guenje ,krvarenje,kratkitrajni gubitak svijesti,pomodrjelost. Prva mjera pomodi treba da
bude , ako se radi o dejtetu, da se dijete podigne za noge i pusti da mu glava visi naopake.
Ukoliko se istovremeno lupka po leima moe se desiti da strano tijelo ispadne.Ostale mjere
pomodi zavise od stanja pacijenta. Vjetako disanje,hitan transport u bolnicu. Povrijeeni se

transportuje u polusjededem poloaju. Za vrijeme transporta mogu biti neophodne mjere

oivljavanja.
52.Strana tijela u probavnom traktu
Njaedi ulazak stranih tijela je kroz prirodni otvor i njihovo gutanje. Moe biti sluajno,kod
osoba koje dre predmete u ustima, a esto je javlja kod djece. Strano tijelo se moe zaustaviti
u jednjaku,ili na nekom drugom dijelu probavne cijevi. Moe prodi itav probavni put i izadi
prirodnim putem. Zaostajanje stranog tijela u pojedinim dijelovima probavne cijevi zavise od
osobitosti stranog tijela i osobina puta koje prolazi. Strano tijelo moe probiti probavnu cijev na
nekom mjestu, pa nastaju teki simptomi zbog razvoja infekcije na potrbunici, moe dodi do
zaepljenja probavne cijevi. U zavrni dio debelog crijeva strano tijelo moe dospjeti obratnim
putem,preko mara kod ljudi koji guraju u mar razne predmete. Simptomi su veoma razliditi i
dijele se na: simptome ulaska stranog tijela (neprijatan osjedaj u jednjaku i elucu),osjedaj
prisustva stranog tijela (gubitak apetita),simptome zaepljenosti probavne cijevi
(povradanje,izostanak stolice), simptome komplikacija (bol,ok). U urgentnoj medicini se ne
moe nita uiniti kod stranih tijela u probavnoj cijevi,nije doputeno njihovo vaenje ili
povradanje,jer se strano tijelo nede povratiti.
53.Sindrom akutnog abdomena
Pojam akutnog trbuha obuhvata oboljenja unutar trbuha koja zahtijevaju neodlonu hirurku
intervenciju. Uzroci akutnog trbuha su monogobrojni: upala potrbunice, zastoj stolice i
vjetrova, upala crvuljka na slijepom crijevu,pucanje une kese,upala guterae,upala crvuljka.
Za akutni trbuh karakteristina je snana bol. Pacijent povrada,obino nema stolice i prestanu
vjetrovi. Trbuh je tvrd,napet,bolno osjetljiv ili naduvan. Puls ubrzan,tjelesna temperatura
poviena,jezik suh,lice ispijeno,oi duboko usaene,oni kapci tamni. Bol u trbuhu se ne smije
smirivati sredstvima protiv bolova. Bolesni se hitno transportuje u bolnicu u leedem poloaju
sa nogama lako savijenim u koljenima. U venu se daje plazma ili otopina.
54.une kolike
une kolike prouzrokuje kamenje u unom mjehuru ili unim vodovima,zapaljenja unih
organa i grevita stanja unih puteva. Tipian napad najede uslijedi nakon obilnog obroka.
edi je kod ena nego kod mukaraca. Bolesnik osjeda estoke bolove ispod desnog rebarnog
luka,esto je i povradanje. Trbuh je osjetljiv ispod desnog rebarnog luka. Hitna medicinska
pomod na elu sa lijenikom odluuje koji se napad moe smiriti injekcijama, a zbog kojeg
bolesnika treba poslati u bolnicu.

55.Bubrene kolike
Buberna kolika je napad jakih bolova od strane bubrega. Njaedi uzroci su: kamenenci u
mokradnim kanalima,krvni ugruci,sasvim sitno kamenje, upale. Nekada se i ne nae uzrok.
Bolovi ponu iznenada u predjelu bubrega i idu prema dole, u monje kod mukaraca,u velike
usne kod ena. Bol je estok nekada praden povradanjem a nekada zastojem mokrenja.
Lijeenje se sastoji u uklanjanju boli. Bolesnik treba da se smiri. Bolesniku sa daje dosta vode da
pije, a ljekar hitne pomodi rjeava situaciju.
56.Organizacija urgentne medicine
Najvedi problem koji se susrede kod urgentne medicine jeste njena organizacija i funkcionisanje.
Poseban problem predstavlja stav stanovnitva o nunosti angaovanja hitne pomodi. Potrebno
je formirati svijest stanovnitva o slubi hitne pomodi,tako da se ona poziva samo onda kada je
neophodno. Posebnu kunju za urgebtnu medicinu predstavlja veliki broj povrijeenih u
kraatkom razdoblju. Lanac dejstva u sistemu urgentne medicine zapoinje nekim nesretnim
sluajem ili naglom boledu.Oevidac treba odmah pruiti hitnu pomod,koliko je to u njegovoj
modi, i treba odmah obavjestiti najblii dentar urgntne medicine. Prijemom poziva u urgentnu
ustanovu zapoinje odgovor od ove slube koji se sastoji u slanju sanitarni kola na mjesto
udesa. Do dolaska sanitarnih kola prua se prva pomod.Za obavjetavanje sanitarne stanice za
hitnu pomod u nedostatku direktne veze,moe se koristiti policija.
57.Oprema za prvu pomod
Tu spadaju: kutija za prvu pomod,kutija za prvu pomod u sredstvima javnog transporta i ormarid
za prvu pomod,kovezi za reanimaciju. Kutije su standardne veliine,napravljene od metala ili
plastike,obiljeene jasnim znakom crvenog kria i natpisom prva pomod. Sadre: 2 vrdice
pojedinanih ljepljivih trka,4 zavoja raznih veliina,4 prva zavoja u dvije veliine,1 omot sterilne
gaze,omot vate,2 rasteziva zavoja za privrdivanje udlaga,4 trougle marame,nekoliko igala
sigurnica,jedne makaze,ilet za rezanje avova. Raspored materijala mora biti pregledan. I druga
kutija je bijele boje sa oznakom crvenog kria, veliine prilagoene za autobuse i eljzniki
saobradaj,tramvaje.Po osnovnom sastavu ove kutije sadre sve isto kao i obina kutija za prvu
pomod, samo to je koliina prilagoena vedem broju povrijeenih. Koveg za reanimaciju nije
zakonski obavezan, ali je veoma dobar i koristan.Sadri balon i masku,kesu sa kisikom,klijeta za
otvaranje usta i sl.