Maria Montessori

Biografija
-

Roena 1870. godine pokraj Ancone

Stekla srednje tehniko obrazovanje
Studirala medicinu, prva ena u povijesti Italije
Radila u psihijatrijskoj klinici s djecom s tekoama, zalagala se za veu brigu o
njima tj. za voenje pedagoke brige razvila je poseban pribor i naine
poduavanja djece s posebnim potrebama koja su nakon nekog vremena
pokazala napredak
Njen rad obuhvaa znanje iz dviju disciplina: medicine i pedagogije
Stekla je i titulu profesorice pedagoke antropologije
1906. godine u sklopu programa izgradnje siromane radnike etvrti u Rimu,
Montessori organizira prve kole i vrtie te poinje provoditi svoju metodu s
djecom urednog razvoja
1907. otvorena je prva Djeja kua namijenjena odgoju i naobrazbi djece u
dobi od 3 do 6 god.
Intenzvno se bavila obrazovanjem odgojiteljica
Stekla brojna priznanja za svoj rad
Metoda znanstvene pedagogije primjenjena na edukaciju djeteta i djeju kuu
(drugi naziv Otkrie djeteta) knjiga M. Montessori u kojoj ona detaljno opisuje
Montessori metodu
1929. utemeljuje AMI prvu Montessori udrugu, cilj udruge je osigurati visoku
kvalitetu odgoja i naobrazbe te irenje Montessori naela
Po izbijanju II. svjetskog rata odlazi u Indiju, gdje je bila u britanskom
zarobljenitvu, nakon povratka ivi u Nizozemskoj
Umrla je 1952. godine, a rad nastavlja njen sin Mario, a Montessori pokret
nastavlja rasti

Temeljna naela Montessotri pedagogije:

UPIJAJUI UM
-

Djetetov um nesvjesno upija informacije iz okoline i vrlo brzo ui o njoj, takva

sposobnost svojstvena je djeci do este godine
Od prve do tree godine prvo razdoblje upijajueg uma; svjesno uenje se ne
pojavljuje, npr. dijete usvaja govor bez napora i doslovno ga upija, a na isti nain
usvaja kulturne i drutvene norme
Od tree do este godine drugo razdoblje upijajueg uma; uz djetetov upijajui
um poinje se razvijati i svijest i to paralelno sa stjecanjem znanja i usvajanjem
jezika, tada se poinje javljati i djetetova olja pomou koje ono kontrolira svoje
radnje, odbija, djeluje. Postavlja mnotvo pitanja koja su varijacije kako i
zato; njegov um pokazuje svjesnu elju za znanjem

RAZDOBLJA POSEBNE OSJETLJIVOSTI

-

Dijete prolazi kroz razdoblja u kojima neto istrauje, neprestano ponavlja neku
aktivnost uz snaan unutranji osjeaj zadovoljstva
Montessori je zapazila da se kod djece javljaju razdoblja posebne osjetljivosti te
je njihovu snagu iskoristila u odgoju i naobrazbi djece rane dobi
Radi se o posebnoj osjetljivosti koja traje dok se ne postigne odreena
karakteristika, svaka karakteristika razvija se na temelju odreenog impulsa koji
je prisutan u odreenom vremenskom razdoblju

Razdoblja posebne osjetljivosti su:

Osjetljivost
Osjetljivost
Osjetljivost
Osjetljivost
Osjetljivost
Osjetljivost

za
za
za
za
za
za

red
jezik
spretnost u kretanju
drutveno ponaanje
male predmete
uenje putem osjetila

Osjetljivost za red
-

Javlja se tijekom prve godine ivota

Dijete jako uznemiruje ako mu se promijeni rutina, preuredi soba ili ako se
preseli
Poklapa se s razdobljem kada dijete pone uviati da moe manipulirati
predmetima, ali da bi to uinio oekuje da e predmete pronai uvijek na istom
mjestu

Osjetljivost za jezik
-

Razdoblje koje poinje od roenja, djeca sluaju glasove, gledaju govorne

organe, cijelo vrijeme upija
Do este godine usvaja rjenik, reenine strukture i naglasak, a tijekom cijelog
ivota nastavlja usvajati sloenije reenine strukture i poveavati rjenik
Montessori smatra da je u tom razdoblju bvano da roditelji puno i pravilno
razgovaraju s djecom

Osjetljivost za spretnost u kretanju

-

Kad dijete nai hodati ima potrebu stalno se usavravati, prilikom etnje s
djetetom treba hodati njegovim ritmom, zaustavljati se kad eli i nastavljati
kada je spremno

Osjetljivost za drutveno ponaanje

-

U dobi od dvije i pol ili tri godine dijete postaje svjesno da je dio skupine te se
javlja elja za pripadanjem
Poinje zanimanje za drugu djecu; svoje ponaanje oblikuju prema ponaanju
odraslih i djeca postupno usvajaju drutvene norme skupine

Osjetljivost za male predmete

-

U dobi od godine dana kada dijete postane pokretljivije privlae ga mali

predmeti popu kukaca, kamenja i trave, dio djetetova nastojanja da shvati svijet
je potreba za usmjeravanjem pozornosti na detalje
Osjetljivost za uenje putem osjeta

Osjetljivost za uenje putem osjeta

-

Od trenutka roenja dijete prima informacije putem pet osjetila; najprije vidom i
sluhom, a razvijanjem pokreta vaan postaje dodir, potom osjet okusa kada
dijete sve stavlja u usta
im dijete postane sposobno kretati se vano je pruiti mu dovoljno slobode za
osjetilno istraivanje; ukoliko roditelj ili odgojitelj konstantno djetetu govori
Ne, koi se prirodno djetetovo uenje

KRETANJE
-

M. Montessori smatra da duhovni razvoj mora biti povezan s kretanjem i ovisiti o

njemu, dakle polazi od motorike cijelog tijela

Kretanje i tjelesne aktivnosti ine sastavni dio odgoja i naobrazbe

Znaajnu ulogu pri kretanju imaju osjetila, pomou njih dijete zapaa detalje te
se na taj nain pribliava cjelovitosti

PRIPREMLJENA OKOLINA
-

Okolina koja je primjerena potrebama djeteta i koja nudi sve to djetetu treba za
optimalan rast i razvoj
Ureenje Montessori djejih kua poiva na pedagoko-psiholokim naelima
koji se temelje na potreba djece, a ne odraslih
Sve prostorije su namjetene po mjeri djeteta i opremljene priborom koji potie
cjeloviti razvoj
Okolina pripravljena za dijete je znak slobode i odgojno sredstvo
Djetetu se prua mogunost da se igra ili radi na nain koji mu je najudobniji, pa
dijete slobodno moe birati mjesto rada te se moe neometano kretati soba
dnevnog boravka mora omoguiti tu slobodu, onemoguavanje kretanja
sprjeava dijete u uenju
Prirodna okolina mora biti harmonina, jedinstvena cjelina, dobto ureena
prema temeljnim pedagokim naelima, a ne zbirka velike koliine razliitih
stvari
Djeja kua okolina koja prua zatitu, a koja je istovremeno otvorena prema
van

POLARIZACIJA POZORNOSTI
-

Sva djeca sposobna su za duboku i apsolutnu koncentraciju Montessori to

naziva polarizacijom pozornosti
Udubljenou u rad, djetetovo ja suzdrava se od svih vanjskih stimulansa
Snana usredotoenost praena intrizinom motivacijom rezultira mijenjanjem
djeteta, ono postaje mirnije, staloenije, bistrije i lake se izraava

NORMALIZACIJA
-

Fizika pojava koja nastaje kad se dijete po slobodnom izboru bavi nekom
aktivnou tijekom koje dolazi do usmjeravanja panje, odnosno do Montessori
fenomena psihika pojava do koje dolazi u pripremljenoj okolini uz odgojitelja
(izvana smirenog ponaanja, iznutra maksimalno aktivan)
Da bi dolo do koncentracije okolina mora sadravati poticaje koji e izazvati
pozornost; kada se predmeti svrhovito koriste dolazi do duhovnog reda, a ako
je koritenje precizno i do usklaivanja pokreta
Dijete koje je usredotoeno postaje disciplinirano i zadovoljno; oslobaa se
njegova djelatnost, ispravljaju se pogreke u radu; ima osjeaj drutvenog
pomaganja i razumijevanja za druge pokazuje sve znakove normalizacije

SLOBODA I DISCIPLINA
-

Svako dijete razlikuje se od druge djece, ima svoj vlastiti tempo i ritam uenja
Djetetu treba omoguiti slobodu izbora jer samo ono zna to mu je potrebno za
vjebu i za njegov duhovni razvoj
Veliki izbor materijala koji je uvijek na raspoloaganju i pripremljena okolina
nuni preduvjeti da bi djeca stekla pozitivno iskustvo preko onog za to su se
sama odluila
Odgojitelj treba indirektno staviti na raspolaganje materijale za samostalan rad

Oputena i mirna atmosfera djeci omoguava mogunosti bolje koncentracije i

meusobnog poticanja
Samo ako se dijete osjea sigurno i ako zna da mu je doputeno napraviti greku
i na temelju toga pronai pravi put do rjeenja moi e iskoristiti ansu koju mu
prua slobodan izbor

MOLIM TE POMOZI MI DA TO UINIM SAM

-

Kljuna odrednica montessori odgoja

Dijete svjesno tei tome da se odvoji od odraslih, da se osamostali i razvije u
slobodnu linost odgoj pomae djetetu u osamostaljivanju
Najvaniji kriterij montessori pedagoga je da zna pruiti pomo za samopomo,
te da uvaavajui osobnost djeteta ponudi metodu kojom e doi do izraaja
spontana energija djeteta koja vodi k osamostaljenju i koja se moe realizirati
Djetetu se ne smije pruiti direktna pomo, djetetu se najvie pomae ako mu se
omogui stjecanje iskustva; osmiljena pedagoka pomo smije biti samo
indirektna pomo za samopomo
Ako se djetetu prui malo slobode, njegova volja za samopotvrivanjem odmah
dolazi do izraaja
ZAKLJUAK
Montessori pedagogija djeluje na naelima slobode i odgovornosti
Uz pripremljenu okolinu vana je uloga odgajatelja , tj. njegov odgojni model
Jedan od Montessori standarda jest integracija djece s posebnim obrazovnim
potrebama
Pribori su od posebno izabranih, prirodnih materijala vrhunske izrade i kvalitete
U RH 2005. godine u Zagrebu je poeo s radom prvi Struno razvojni centar
Montessori za edukaciju odgojitelja u suradnji dvaju montessotri vrtia