Jean M.

Auel
EJLINA PJESMA DJECI ZEMIJE 2

17

Maligane, jesi li vidio Donejlu i Dondalara? doviknula je Ejla, kada

je ugledala mladia kako izlazi iz dijela dograenog uz njeno prebivalite. Sada
su tamo ivjela tri mladia, Donfilar, koji je dojao sa zapada, iz okoline Velikih
Voda, i Gartadal, ija je majka bila predvodnica njegove pilje. Ona je
doputovala s njim s dalekog jugoistoka, jer je ula za Dondalarovu vjetinu u
obradi kremena.
Poslije etiri godine, Matagan je bio najstariji Dondalarov egrt i postao
je toliko vjet da mu je pomagao obuavati mlade. Mogao se vratiti u Petu
pilju, ili u gotovo bilo koju drugu, kao iskusni majstor za obradu kremena, ali
sada je Devetu pilju smatrao svojim domom i radije je ostao i radio sa svojim
uiteljem.
Vidio sam ih kako idu prema oboru za konje. Mislim da sam uo da joj je
juer obeao da e je, ne bude li padala kia, danas voditi na jahanje. Sve je
bolja. Iako je jo mala i ne moe se sama popeti na Sivku niti sii s nje.
Ejla se u sebi osmjehnula, sjetivi se Dondalara na Trkau i Donejle kako
sjedi ispred njega prije nego je uope prohodala. Oboje su trenirali Sivku tako da
su stavili dijete ispred sebe i putali je da ruicama zagrli debeli kobilin vrat.
Kobila i dijete su zajedno rasle i Ejla je smatrala da je veza medu njima dvjema
isto onoliko jaka kao i veza izmeu Njiske i nje. Donejla je bila dobra sa svim
konjima, ukljuujui i pastuha. Na neki nain bolja ak i od majke, jer ga je
nauila usmjeravati pomou ulara, onako kako je to Dondalar radio. Ejla je i
dalje usmjeravala Njisku mijenjajui poloaj tijela i nije se ba najbolje osjeala
kada je jahala na Dondalarov nain.
Hoe li rei Dondalaru, kada se vrate, da u noas kasno doi. Moda
u doi tek ujutro. Jesi li uo da je jutros neki ovjek pao sa stijene u blizini
Prijelaza? upitala je Ejla.
Jesam. Neki posjetitelj? upita Matagan.
Susjed iz Novog doma. Nekada je ivio u Sedmoj pilji, a sada ivi na
Medvjeem brdu. Nije mi jasno zato bi se bilo tko poslije tolikih kia pokuao
popeti se na Visoku stijenu. Blato je klizilo niz neke od strmijih padina, sigurno
je i tamo gore bilo blata ree Ejla.
Ovo proljee je bilo ba vlano, pomisli ona. Potoci su bili nabujali jo od
one hladne zime koju je Martona predvidjela prije nekoliko godina.
Kako je tom ovjeku? upitao je Matagan. Dobro je znao kakve sve
mogu biti posljedice loe procjene.
Ozbiljno je ozlijeen. Slomljene kosti i tko zna to jo. Bojim se da e
Zelandona pokraj njega probdjeti no. Ostat u joj pomoi. Poslali su trkaa da
javi njegovoj obitelji. Trebali bi uskoro stii. Proleva zajedno s jo nekim

enama sprema obrok za njih. Sigurna sam da e biti dovoljno za tebe i djeake,
kao i za Dondalara i Donejlu dodala je dok se okretala kako bi se to prije
vratila.
Usput je uhvatila sebe kako razmilja o Donejli i ivotinjama. Kada je
morala nekamo otii, Vuk je ponekad ostajao s Donejlom, a ponekad je odlazio
s njom. Ako bi ila sa Zelandonom pomoi nekome u drugoj pilji, Vuk je
obino iao s njom, ali kada je morala prinositi rtve i prolaziti kroz kunje,
obino je ila sama. Nespavanje, odricanje od Uitaka, post-sve je to spadalo u
obuku. esto je boravila u malom sklonitu nazvanom Mala upljina Izvorove
Stijene, koje je bilo dosta udobno. Nalazilo se odmah pokraj Dubine Izvorovih
Stijena, ponekad nazivanog Dolina Dubina, dugake pilje koja je predstavljala
prvo sveto mjesto koje je vidjela kada je dola ivjeti sa Zelandoncima. Izvorova
Stijena nalazila se na oko kilometar i pol od Devete pilje. Do nje se stizalo
poslije dugog penjanja uz stijenu blagog nagiba. Dugaka oslikana pilja imala
je i druge nazive, koji su bili naroito vani za zajednicu zelandona, kao to su
Ulaz u Majinu Maternicu ili Majin Kanal Raanja. To je bilo najsvetije mjesto
na njihovom podruju. Dondalar nije uvijek bio sretan kada je morala otii, ali
mu nikada nije bilo teko da se brine o Donejli, a Ejli je bilo drago to polako
razvijaju tako bliski odnos. Mala je uz egrte ak poela uiti i kako se obrauje
kremen.
Ejla se vratila u stvarnost kada je primijetila dvije ene kako idu prema
njoj, Marona i njena roakinja. Kada bi je ugledala, Vilopa bi joj uvijek kimnula
i osmjehnula se, a Ejla bi joj uzvratila osmijeh, iako joj je Vilopin osmijeh
djelovao neiskreno. Marona ju je obino pozdravljala jedva primjetnim
kimanjem glave i Ejla je odgovarala na isti nain. A ako nikoga nije bilo u
blizini, ne bi ak ni to uradila, meutim, ovog puta joj se Marona osmjehnula,
natjeravi Ejlu da se ponovno zagleda u nju. To nikako nije bio ljubazan
osmijeh. Vie je sliio na ruganje, likovanje.
Otkad se Marona vratila u Devetu pilju. Ejla se stalno pitala zato je to
uinila. Mislila je da ju je Peta pilja dosta dobro primila. Ljudi su priali da je,
kada se tamo preselila, rekla da joj se vie svia u Petoj. I meni se vie svialo
kada je ona bila tamo, pomisli Ejla.
Nije joj smetalo to su Marona i Dondalar nekada bili par, nego to to
nitko nije bio toliko zloban i pakostan prema njoj kao Marona, jo od prvog
dana kada joj je dala da odjene muko donje rublje da bi joj se ljudi smijali. Ali
Ejla se hrabro suoila s podsmjehom i zadobila je potovanje Devete pilje. I
sada, posebno kada jae Njisku, esto namjerno nosi slinu odjeu, kao uostalom
i mnoge druge ene, to Maronu dovodi do bijesa.
Lake uske hlae i tunika bez rukava od mekane koe bili su vrlo udobni
kada je vrijeme bilo lijepo.
Ejla je ula od Mataganovih roaka koji su im doli u posjet da je Marona
naljutila neke ene visokog statusa u Petoj pilji, roakinje voe Kemordana ili
njegove druice, kad je nagovorila nekog mukarca da pobjegne s njom, a bio je
Obean jednoj od njih. Bila je vrlo privlana s onom svojom gotovo bijelom

kosom i tamno sivim oima, premda je Ejla primijetila da se bore nastale

mrtenjem, a mrtila se esto, sve dublje urezuju u njezino lice. Poput veine
njenih veza, ni ova nije dugo potrajala. Mukarac se posuo pepelom i priloio
zadovoljavajuu odtetu da bi ga primili natrag, ali je ona pala u nemilost.
Dok se pribliavala Zelandoninom prebivalitu, ova razmiljanja potisnule
su misli vezane za ozlijeenog ovjeka.
Kasnije te veeri, kada je izila iz donierinog boravita koje je ujedno bilo i
njen dom i bolnica, vidjela je Dondalara kako sjedi s Doharanom, Prolevom i
Martonom. Zavrili su s jelom i pijuckali aj, gledajui Donejlu i Prolevinu
ker, Sitonu. Donejla je bila sretno, zdravo i vrlo lijepo dijete, bar su svi to
govorili. Imala je divnu, vrlo svijetlu, meku, kovrdavu kosu i Dondalarove
izuzetno ive plave oi. Ejli je Donejla bila neto najljepe to je ikada vidjela,
ali je odrastajui u Plemenu nauila ne govoriti takve stvari o vlastitom djetetu
kako ne bi privukla nekakvu nesreu. Kada je pokuala objektivno sagledati
stvari, uvjerila je samu sebe da treba gajiti takve osjeaje prema svom djetetu,
ali joj je i dalje bilo jako teko povjerovati da je jedno tako izuzetno dijete ba
njezino.
Sitona, Donejlina bliska roakinja, roena svega nekoliko dana prije nje,
bila joj je drutvo u igri od samog poetka. Sitona je imala sive oi i tamno
plavu kosu. Ejla je smatrala da slii Martoni. Ve je pokazivala poneto od
dostojanstva i gracioznosti bive predvodnice i imala je njezin jasan, otvoren
pogled. Ejla je potom usredotoila svoju pozornost na Doharana i
Dondalarovu majku. Na Martoni su se poele primjeivati godine, kosa joj je
posijedjela, lice se izboralo, ali nije se tu radilo samo o fizikom izgledu.
Martona nije bila dobro i to je brinulo Ejlu. Razmotrila je sa Zelandonom njeno
stanje, kao i sve mogue lijekove i tretmane koji su im pali na pamet, ali obje su
znale da ne mogu sprijeiti da Martona jednog dana ode na drugi svijet. Mogle
su se samo nadati da e to odloiti. Iako je izgubila vlastitu majku, Ejla se
smatrala sretnom to je imala Izu, iscjeliteljicu Plemena, koja ju je podigla
zajedno s Krebom Mog-urom, mukarcem njezinog ognjita. Nezija Mamutovka
eljela ju je usvojiti i uvesti u Lavlje sklonite, iako je to ve uinio Mamut iz
Ognjita mamutovaca. Dondalarova majka se od poetka odnosila prema Ejli
kao majka, ona je bila njena majka Zelandonka. Ejla je bila bliska i sa
Zelandonom, ali ona joj je bila vie mentorica i prijateljica.
Vuk je, drei glavu poloenu na prednje ape, promatrao djevojice.
Primijetio je Ejlu kada je krenula prema njima, podigao glavu i zagledao se u
nju, nagnavi i sve ostale da to uine ako im se nije odmah pridruila. Ejla shvati
da se toliko izgubila u mislima da je zastala. Nastavila je ii prema njima.
Kako je? upitao je Doharan kada se pribliila.
Jo ne znamo. Stavile smo mu udlage na noge i ruku, ali ne znamo je li
unutra neto slomljeno. Jo die, ali se nije probudio. Njegova druica i majka su
sada s njim odgovorila je Ejla. Zelandona misli da mora ostati s njima, a ja
mislim da bi bilo dobro da joj netko odnese neto za jelo. Moda bi to potaknulo
njegovu obitelj da izae i neto pojede.

 Ja u joj odnijeti hranu i pokuati njih nagovoriti da dou ovamo rekla

je Proleva ustajui. Otila je do naslaganih posuda posjetitelja, uzela tanjur od
slonovae koji je bio odsjeen od velike kljove mamuta i uglaan pjeanikom, a
i odabrala je nekoliko komada mesa planinskog jareta ispeenog na ranju. Nisu
esto imali prilike tako se poastiti. Nekoliko lovaca iz Devete i okolnih pilja
otilo je u lov na kozoroga. Imali su sree. Dodala je malo lisnatog povra i
blago prokuhanih proljetnih stabljika ika i nekakvo korijenje, a onda je sve to
odnijela do ulaza Zelandoninog prebivalita i zagrebla po izloenom komadu
sirove koe pokraj teke kone zavjese navuene preko ulaza. Priekala je
trenutak i ula. Nedugo potom pojavila se s druicom i majkom ozlijeenog
ovjeka, dovela ih do glavnog ognjita, i dala im tanjure za posjetitelje.
Moram se vratiti rekla je Ejla, gledajui Dondalara. Je li ti Matagan
prenio poruku da u veeras vjerojatno doi kasno?
Da. Ja u staviti Donejlu na spavanje odgovorio je, ustao i podigao
dijete. Zagrlio je enu i dodirnuo njen obraz, dok ih je Ejla oboje grlila.
Danas sam jahala Sivku rekla je Donejla. Dondi me je izveo. On je
jahao Trkaa. I Njiska je bila s nama, ali nju nije imao tko jahati. Zato, mama, i
ti nisi pola?
O, da sam barem mogla, malena uzdahne Ejla, ponovno ih oboje
zagrlivi. Nadimak od milja koji je nadjenula djetetu bio je slian onom kojim je
dozivala ozlijeenog lavia kojeg je davno bila nala, njegovala i potom podigla.
Bila je to malo izmijenjena plemenska rije za dijete ili maliana.
Ali danas je jedan ovjek pao i ozlijedio se. Zelandona ga pokuava
izlijeiti, a ja joj pomaem.
Hoe li doi kada mu bude bolje? upitala je Donejla.
im mu bude bolje, idemo na jahanje ree Ejla. Ako mu bude bolje,
pomislila je, a onda se okrenula prema Dondalaru. Povedi i Vuka. Opazila
je kako druica ozlijeenog ovjeka zabrinuto pogledava ivotinju. Svi su znali
za vuka, a veina ga je i vidjela, makar iz daljine, ali nisu svi pokuali sjesti i
jesti blizu njega. ena je poprijeko gledala i Ejlu, pogotovo otkad je ula
nadimak kojim se obraala djetetu. ak i ovako izmijenjena, rije je zvuala
udno i nepoznato.
Kada je Dondalar otiao s Donejlom i Vukom, Ejla se vratila u
Zelandonino prebivalite. Ima li poboljanja kod Dakarala? upitala je.
Koliko mogu vidjeti, nema odgovorila je Ona Koja Je Prva. Bilo joj je
drago to su dvije ene izale pa moe otvoreno govoriti.
Ponekad ljudi jako dugo venu u ovom stanju. Ako nekome poe za
rukom da ih natjera uzeti malo vode i hrane onda poive due, a u protivnom
odu za nekoliko dana. U takvim sluajevima duh je izgleda zbunjen, elan nije
siguran eli li napustiti ovaj svijet dok tijelo jo die, ak i kada je ostatak tijela
nepopravljivo oteen. Ponekad se probude, ali se nisu u stanju pomaknuti, ili se
neki njihov dio ne eli pokrenuti, ili ne zacijeli kako treba. Povremeno, i to

poslije dugo vremena, neki se oporave od ovakvog pada, ali mnogo ee im to

ne poe za rukom.
Je li mu iz nosa i uiju istjecala tekuina? upita Ejla.
Od kada je ovdje nije. Ima ozljedu na glavi, ali izgleda da nije duboka,
svega nekoliko povrinskih ogrebotina. Meutim, polomio je brojne kosti i zato
mislim da ima unutranje povrede. Noas se neu odvajati od njega.
Ostat u s tobom. Dondalar je odveo Donejlu i Vuka. Druica ovog
ovjeka se ne osjea ugodno u blizini Vuka rekla je Ejla. Mislila sam da se
do sada veina ljudi ve navikla na njega.
Pretpostavljam da ona nije imala priliku naviknuti se na tvog vuka. Nije
odavde. Ime joj je Amelana. Dakaralova majka mi je ispriala njihovu priu.
Upoznao ju je tijekom svog Putovanja na jug, zdruio se tamo s njom i doveo je
ovamo. Nisam ak sigurna ni da se rodila na teritoriju Zelandonaca ili negdje u
blizini. Granice nisu uvijek jasno odreene. ini se da dobro govori jezik,
premda s onim junjakim naglaskom, slino Beladori, Kimeranovoj druici.
Kakva teta, dola je ak ovamo, a moe se dogoditi da izgubi svog
ovjeka. Ne znam to bih uinila da se odmah nakon mog dolaska ovamo neto
dogodilo Dondalaru... pa ak i sada rekla je Ejla i stresla se od te pomisli.
Ostala bi ovdje i postala zelandona, kao to si i sada. Sama si rekla da se
nema kamo vratiti. Sigurno se ne bi sama otputila natrag do Mamutovaca, to su
oni koji su te usvojili, je li tako? Ovdje nisi samo usvojena. Ovdje pripada. Ti si
Zelandonka ree ena.
Ejlu je donekle iznenadila estina kojom je Prva ovo izgovorila, ali jo je
vee bilo zadovoljstvo koje je osjetila. Sada je znala da ele da ostane s njima.
Ejla se vratila kui rano sljedeeg dana. Sunce je upravo izlazilo i ona
zastane na trenutak kako bi promatrala zaarenu loptu koja poinje proimati
nebo s druge strane Rijeke. Kia je prestala, ali su se niski oblaci na obzoru
nizali u pramenovima arko crvene i zlatne boje. Kada se svjetlost podigla iznad
stijenja, Ejla je zaklonila oi kako bi vidjela oblike stijena i usporedila mjesto
izlaska snanog zraenja s mjestom njegovog jueranjeg izlaska.
Uskoro e od nje traiti da godinu dana biljei izlaenja i zalaenja sunca i
mjeseca. Ostali iz zajednice zelandona su joj rekli kako im je najtee padalo
odricanje od sna, pogotovo kada treba promatrati mjesec koji se ponekad prvo
pojavi ili nestane u sred dana, a ponekad u sred noi. Sunce, dakako, uvijek
izlazi ujutro i zalazi uveer, premda su neki dani dui od drugih. Ono se kree
po obzora na predvidiv nain. Tijekom pola godine dani postaju sve dui i ono
svakog dana otputuje malo sjevernije, sve dok se, u sred ljeta, ne zaustavi na
nekoliko dana. Tada su dani najdui, i to je ljetna dugodnevnica. Zatim se
polako vraa i svakog dana zalazi malo junije. Dani postaju sve krai i u
jednom trenutku su dan i no iste duine. Tada Sunce zalazi gotovo na samom
zapadu, sve dok se u sred zime ponovno ne umiri na nekoliko dana, a to je
zimska kratkodnevnica.

Ejla je porazgovarala s Dakaralovom majkom i Amelanom, i malo bolje

se upoznala s mladom enom. Barem jedna stvar im je bila zajednika: obje su
bile strankinje koje su se zdruile sa Zelandoncima. Amelana je bila prilino
mlada, pomalo nepredvidiva i kapriciozna, shvatila je Ejla. A bila je i trudna, i
jo je patila od jutarnjih munina. Bilo joj je ao to ne moe neto vie uiniti
za Dakarala, Amelane radi, a i njega radi.
I Ejla i Zelandona su bdjele nad njim, kako zbog sebe tako i zbog njega.
Zanimalo ih je kako e se stvari razvijati, kako bi neto vie nauile o stanjima
slinima njegovom. Uspjele su mu dati malo vode, ali progutao ju je refleksno i
nekoliko puta se zagrcnuo kada su mu je lijevale u usta. Ma koliko da su se
trudile, nije se probudio. Vrijeme koje su provele zajedno, Zelandona je
iskoristila da podui Ejlu o metodama kojima se slue Zelandonci. Razgovarale
su o lijekovima i lijeenju, i izvele nekoliko obreda u nastojanju da prizovu
pomo Velike Majke Zemlje. Ejli su samo neki od njih bili poznati. Jo nisu
uvele cijelu zajednicu u obrede ozdravljenja, koji bi onda bili mnogo sloeniji i
slubeniji.
Razgovarale su i o skoranjem Putovanju na koje je starija ena eljela to
prije poi sa svojom pripravnicom. To dugo Putovanje potrajat e cijelo ljeto.
Bilo je nekoliko svetih mjesta na jugu i istoku za koja je Prva mislila da ih
trebaju posjetiti. Nee ii same. Ne samo da e s njima poi Dondalar, ve i
Vilamar, glavni trgovac, i dvojica njegovih pomagaa. Razmatrale su tko bi jo
trebao poi s njima i sjetile se Donokola. Nema sumnje da e biti uzbudljivo
poi na tako daleki put da bi se vidjela nova mjesta, ali Ejla je dobro znala da im
nee biti lako i bila je zahvalna to imaju konje. Oni e olakati put i njoj i
Prvoj. Osim toga, Zelandoni je odgovaralo da se doveze na motkama za vuu u
koje je upregnuta Njiska. To bi uvijek izazvalo uenje, a ona je voljela raditi
stvari koje skreu pozornost na Zelandonce i istiu znaaj poloaja Prve.
Stigavi u prebivalite. Ejla je htjela Dondalaru skuhati jutarnji aj, ali bila
je strano umorna. Probdjela je no kako bi se Zelandona mogla odmoriti.
Doniera ju je ujutro poslala kui da se ispava. Bilo je toliko rano da su jo svi
spavali, osim Vuka koji ju je doekao ispred ulaza. Osmjehnula se kad ga je
ugledala. Uvijek bi se iznova zaudila kada je shvatila da on zna da ona dolazi
ili odlazi.
Kada je ula, vidjela je da Donejla spava pokraj Dondalara. Njena mala
vrea za spavanje bila je prostrta pokraj njihove, ali voljela se uvui i k njima.
Kada Ejle nije bilo, to se dogaalo sve ee, ona bi dola k njemu. Ejla je
htjela premjestiti Donejlu na njezino mjesto za spavanje, ali se predomislila i
odluila ne uznemiravati ih. Ionako e uskoro ustati. Otila je do Donejline
vree za spavanje, prethodno uzevi rezervne koe za spavanje iz skladita, i
preuredila malu postelju za sebe. Kada se Dondalar probudio i vidio Ejlu kako
spava na Donejlinom mjestu, prvo se osmjehnuo, pa namrtio. Sigurno je bila
jako umorna kad nije dola k njemu, a njemu je silno nedostajala.
Dakaral je umro nekoliko dana kasnije, ne probudivi se. Ejla ga je vratila
u Sedmu pilju na vlaki. Njegova majka je eljela da se obredi obave tamo i da

bude ukopan u blizini, kako bi njegov elan na njemu poznatom podruju traio
put do drugog svijeta. Ejla, Dondalar, Zelandona i jo nekolicina iz Devete i
okolnih pilja, i svi ljudi iz Medvjeeg brda, sudjelovali su u obredu sahrane.
Kasnije je Amelana prila Zelandoni i Ejli i zamolila ih da porazgovaraju.
Netko mi je rekao kako uskoro planirate put na jug. Je li to tono?
upitala je Amelana.
Da potvrdila je Zelandona, upitavi se to mlada ena eli. Mislila je da
zna i ve je razmiljala kako da se postavi.
Biste li i mene povele sa sobom? Hou kui rekla je mlada ena, oiju
punih suza.
Ali ovo je tvoj dom zar ne? primijetila je Prva.
Ne elim ostati ovdje povikala je Amelana. Nisam znala da se
Dakaral elio preseliti u Novi dom i ivjeti na Medvjeem brdu. Ne svia mi
se. Tamo nema niega. Sve se tek mora napraviti ili sagradili, a ni nae
prebivalite jo nije gotovo. Nemaju ak ni zelandonu. Trudna sam i morala bih
pjeice ii do neke druge pilje i tamo roditi. Vie nemam ni Dakarala. Lijepo
sam mu rekla da se ne penje na Visoku stijenu.
Jesi li razgovarala s Dakaralovom majkom? Sigurna sam da moe ostati
u Sedmoj pilji.
Ne elim ostati u Sedmoj pilji. Ne znam tamonje ljude a, iako sam
Zelandonka, neki od njih nisu bili ba fini prema meni, jer dolazim s juga.
Mogla bi prijei u Drugu pilju. Beladora je s juga predloila je Prva.
S juga je, ali istonije, a ona je i voina druica. Zapravo je ne poznam.
Samo elim ii kui. elim tamo roditi svoje dijete. Nedostaje mi majka rekla
je Amelana i poela jecati.
Koliko si dugo trudna? upitala ju je Zelandona.
Prestala sam krvariti prije vie od tri mjeseca odgovori ona, mrcajui.
Ako si sigurna da eli ii, povest emo te pristane Zelandona.
Mlada ena joj se osmjehnula kroz suze. Hvala ti! Oh. hvala ti.
Zna li gdje se nalazi tvoja pilja?
Na sredinjoj uzvisini, malo istonije, blizu Junog mora.
Moda neemo ii ravno tamo. Moramo zastati na nekim mjestima du
puta.
Nemam nita protiv ree Amelana i bojaljivo doda Ali rado bih
stigla kui prije nego se dijete rodi.
Mislim da je to izvodivo rekla je Ona Koja Je Prva.
Kad je Amelana otila. Zelandona pone mrmljati sebi u bradu. Zgodan
stranac posjeti tvoju pilju i ti pomisli kako bi bilo ba romantino pobjei s
njim i osnovati dom na nekom drugom mjestu. Uope ne sumnjam da je
preklinjala majku, kao to je malo prije mene, da je pusti zdruiti se i otii
ivjeti s njim u njegovom domu. Ali kada stigne, otkrije da se ne razlikuje

mnogo od starog, samo to ovdje nikoga ne poznaje. A onda tvoj uzbudljivi

mukarac odlui pridruiti se skupini koja eli osnovati novu pilju. Od tebe
oekuju da bude oduevljena, kao to su i oni, to e imati svoj dom,
zaboravljajui da su samo preli na drugu stranu brda i da su meu ljudima koje
poznaju.
Amelana je potpuna strankinja, govori malo drukije i vjerojatno je
navikla biti maena. Ne poznaje dobro ovdanje obiaje i ne zna tono to se od
nje oekuje. Nije joj potrebno jo i dodatno uzbuenje oko izgradnje novog
doma, ona se upravo preselila u novi dom. Njoj je potrebno da se smjesti i
upozna nove ljude. Ali njen mukarac, koji je ve samim tim to je krenuo na
Put pokazao kako voli opasnosti, spreman je na novu pustolovinu stvaranje
nove pilje sa svojim, ali ne i njezinim, prijateljima i roacima.
Vjerojatno su oboje zaalili to su se tako na brzinu zdruili, moda su se
zbog meusobnih razlika, kako pretpostavljenih tako i stvarnih, poeli i
prepirati, a onda je ona otkrila da je trudna i da se nitko zbog toga ne uzbuuje.
Majka, tetke, sve njene sestre, roakinje i prijateljice ostale su kod kue, a ona je
otila od njih. Njen mukarac, ljubitelj rizika, odluuje se za novi izazov i umre.
Vjerojatno je bolje po sve da se vrati kui i izvue neku pouku iz ove
pustolovine. Ona se ovdje zaista ni za koga nije vezala.
Ni ja nisam imala nikoga kad sam dola primijeti Ejla.
Jesi, imala si Dondalara ree Zelandona.
Rekla si da je njen mukarac, ve samim tim to je krenuo na Put,
pokazao da voli opasnosti. Ja sam Dondalara upoznala na njegovom Putu. Zar
to ne znai da i on voli opasnosti?
Nije on bio taj koji voli opasnosti ve je to bio njegov brat. Poao je s
Tonolanom kako bi ga titio, jer mu je bila poznata njegova sklonost da ulijee u
opasne situacije. Ovdje ga nita nije zadravalo. Marona mu zaista nije imala to
ponuditi, osim povremenih Uitaka. Brata je volio vie od nje, i moda je elio
da se izvue iz veze koju je ona mnogo ozbiljnije shvaala nego on, ali nije joj
mogao otvoreno rei da joj zapravo nita nije obeao. Oduvijek je traio nekog
posebnog. Neko vrijeme je mislio da je to naao u meni, i priznajem da sam bila
u iskuenju, ali znala sam da ne bi uspjelo. Drago mi je to je u tebi, Ejla, naao
to to je traio rekla je krupna ena. Tvoja situacija, iako je naizgled slina,
nije ni nalik Amelaninoj.
Zelandona je zaista mudra, razmiljala je Ejla, a onda se upitala koliko e
to ljudi krenuti na Putovanje na jug koje je Prva predloila. Doniera, Dondalar,
ona i Donejla, dakako, tiho je izgovarala rijei za brojenje i dodirivala nogu
prstima, prebrojavajui ljude dok je izgovarala njihova imena. To je etvero.
Vilamar i njegova dva pomonika, sedmero. Rekao je da im eli predoiti svoje
iskustvo. Takoer je rekao kako e to vjerojatno biti njegov posljednji odlazak u
neku duu trgovaku misiju, jer se umorio od putovanja. Ejla mu je vjerovala na
rije, ali joj je palo na pamet da moda vie ne eli odlaziti na dui put, jer zna
da Martona nije najbolje i htio bi to vie vremena provesti s njom.

Tu je zatim i Amelana, to znai osmero. Ako poe i Donokol, bit e ih

devetero, osmero odraslih i jedno dijete. Ejla je predosjeala da e ih biti jo.
Kao da su joj itali misli, Kimeran i Beladora s petogodinjim blizancima
potraie Zelandonu. I oni su eljeli ii na jug i povesti djecu u posjet njezinom
narodu. Beladora je bila gotovo sigurna da Prva nee imati nita protiv da posjeti
njezinu pilju. Nalazila se u blizini jednog od najljepih i najstarijih svetih
mjesta u kraju. Ali oni nisu eljeli prevaliti cijeli put koji je doniera planirala.
Namjeravali su se s njima sresti negdje na putu.
Gdje elite da se naemo? upitala je Zelandona.
Moda u pilji Dondekamove sestre ree Beladora. Ona mu nije
prava sestra, ali on gleda na nju kao da je prava.
Ejla se osmjehnula prelijepoj eni tamne valovite kose i zaobljenog stasa,
koja je takoer govorila s naglaskom, premda ne tako neobinim kao to je bio
njezin. Osjeala je posebnu vezu s njom, jer je bila jo jedna strankinja koja se
zdruila sa Zelandoncem i dola ovamo ivjeti s njim. Ejla je znala priu o
Kimeranu i njegovoj mnogo starijoj sestri koja se po smrti njihove majke brinula
i o njemu i o svojoj djeci. I njezin mukarac je umro mlad. Kada su njezina djeca
i brat odrasli, ona je postala zelandona.
Ako pokuate ii ravno tamo, trebate znati da ete na putu do
Beladorinog naroda naii na planine govorio je Kimeran. Odlino mjesto za
lov na kozoroge i divokoze, ali je uspon na pojedinim mjestima dosta teak, ak
i ako slijedite rijeke. Mislio sam da najprije krenemo na jug, a onda na istok i da
tako zaobiemo te planine. Bilo bi lake i Doneranu i Dinedeli, a i nama koji
ih moramo povremeno nositi. Noge su im jo kratke. Kimeran se osmjehnuo
Nisu kao moje ili tvoje, Dondalare. Dondalar i visoki plavokosi mukarac
gajili su veliku naklonost jedan prema drugome.
Zar ete putovati sami? upitala je Zelandona. To ne bi bilo mudro,
ako vodite i djecu.
Mislili smo pitati Dontlekama i Levelu i njezinog sina bi li oni poli s
nama, ali smo se htjeli najprije dogovoriti s tobom, Zelandona ree Beladora.
Mislim da bi oni bili dobri suputnici izjavila je Prva. Da, srest emo
se s vama usput.
Ejla je ponovno nekoliko puta lupnula prstima po butini. To je ukupno
esnaest, ako i Donokol poe s njima. Ali zato e Amelana biti s nama samo na
odlasku, ne i na povratku, a s Kimeranom i ostalima srest emo se tek kasnije.
Hoemo li ii na Ljetni sabor? upitao je Dondalar.
Mislim da emo otii samo na nekoliko dana odgovori Zelandona.
Zamolit u etrnaestu i Petog da preuzmu moje dunosti. Sigurna sam da e se
njih dvoje pobrinuti da sve bude obavljeno kako treba, a i zanima me kako e
suraivati. Prije polaska na sabor poslat u trkaa Donokolu, da vidimo hoe li
i moe li i on poi s nama. Moda ima druge planove, konano, on je sada
zelandoni Devetnaeste pilje. Ne mogu mu vie zapovijedati... kao da sam ikada
i mogla, ak i kada je bio moj pripravnik.

Na dan kad je Deveta krenula na Ljetni sabor, osvanulo je sunano i lijepo

jutro. Nekoliko dana prije toga kia je padala bez prestanka, ali toga dana oblaci
su nestali i nebo je bilo kristalno isto, tako da se gorje u daljini sasvim jasno
vidjelo. Ove godine putovali su na jugozapad, a mjesto gdje se odravao Ljetni
sabor bilo je udaljenije nego obino, tako da im je trebalo vie vremena da
stignu.
A kada su konano stigli, Ejla je zapazila kako ima dosta ljudi iz zapadnijih
pilja koji joj nisu bili poznati. Oni su neto due zurili u nju i u njena tri konja i
vuka, a da ne spominjemo motke za vuu u koje su bili upregnuti konji i Prvu na
sjedalu. Mnogi su bili razoarani kada su uli da Prva i njena pripravnica i njene
neobine ivotinje nee dugo ostati. Ejla pomisli kako bi ona rado ostala i
upoznala barem neke od Zelandonaca koje do tada nije srela, ali se isto tako
radovala ljetnom Putovanju koje je Prva bila isplanirala.
Donokol je odluio pridruiti im se. On nikada nije bio na duoj donieraturi, djelomino i zato to u poetku zapravo nije planirao postati punopravni
zelandoni. On je samo elio slikati, a Prva nije na njega vrila pritisak. Kada je
vidio prelijepe bijele zidove nove svete pilje i poeo ozbiljno razmiljati o
zajednici zelandona, preselio se u Devetnaestu pilju koja je bila najblia tom
novom svetom mjestu. Njegova tamonja zelandona bila je previe stara i slaba
za dua Putovanja, iako joj je um ostao bistar do samoga kraja. Od tada je uo
nevjerojatne stvari o oslikanim piljama na jugu i nije elio propustiti ovu
prigodu da ih vidi. Druga mu se moda nee ukazati. Ejli je bilo drago. On je bio
dobrodoao od poetka, a mogao bi biti i dobro drutvo.
Na saboru su ostali samo etiri dana, ali su ih gotovo svi doli ispratiti.
Skupina putnika, koja je po veliini dostigla kakvu malu pilju, bila je prizor i
pol, kako zbog ivotinja tako i zbog opreme. Osim onih koji su planirali zajedno
ii na ovaj dugaki put, bilo je i drugih. Pridruilo im se i nekoliko ljudi iz pilja
na zapadu, koji nisu poznavali Ejlu. Oni su namjeravali kasnije nastaviti u
drugom smjeru. Bilo je i ljudi iz okolnih pilja, uglavnom iz Jedanaeste, a meu
njima se nala i Kareja, njihova predvodnica.
Prva je eljela putovati na jug du Rijeke sve do njenog utoka u Veliku
rijeku. Ondje e morati prijei Veliku rijeku, koja je dublja, ira i bra od Rijeke,
to govori i samo njeno ime. Mogli su otii do Prijelaza i, skaui s kamena na
kamen, prijei Rijeku, koja im je bila poznata na dijelu koji je bio iri i plii, a
mogli su je i pregaziti. Voda im je ponekad dopirala i do struka, ovisno o sezoni,
ali Veliku rijeku nikada ne bi uspjeli prijei na taj nain. Da bi rijeili taj
problem, Prva i Vilamar obratili su se Kareji i nekim pripadnicima Jedanaeste,
koja je bila poznata po izradi splavi kojima su prevozili putnike i njihovu
prtljagu niz Rijeku do ua, a zatim i preko ire Velike rijeke.
Najprije su se zaputili natrag prema Devetoj pilji. Poto se skupina, s
iznimkom Dojnele, sastojala samo od odraslih i konja, kretali su se mnogo bre
nego kada bi se cijela pilja nekamo zaputila. Veina putnika bila je mlada i

zdrava, a premda je Prva bila krupna ena... upravo zahvaljujui svom

upeatljivom stasu djelovala je zapovjedniki... bila je snana i skoro stalno je
hodala. Kada bi se umorila i shvatila da vie ne moe drati korak, mogla se
voziti na vlaki, to ni na koji nain nije umanjivalo njezin autoritet ili
dostojanstveno dranje. Uostalom, nitko osim nje nikada nije sjeo na sjedalo
privreno za motke za vuu u koje je bio upregnut Ejlin konj.
Te veeri, kada su se ulogorili. Prva i glavni trgovac otpoee pregovore s
Karejom, predvodnicom Jedanaeste pilje, i jo nekima koji su znali sluiti se
njihovim splavima i bili u stanju procijeniti koliko splavi e biti potrebno
putnicima u sljedeoj etapi Putovanja. Na kraju je jo preostalo da se dogovore o
pojedinostima razmjene dobara i usluga u zamjenu za koritenje splavi. To nije
bio privatni razgovor, i Zelandonci koje nisu poznavali ni oni iz Devete ni oni iz
Jedanaeste pilje, pokazali su veliko zanimanje. Nekoliko njih je ak pitalo bi li
se splavi mogle koristiti i za putovanje Velikom rijekom na zapad, do Velikih
voda Zapada. Dakako da bi mogli, barem u pojedinim sezonama; problem je bio
povratak.
Kareja iz Jedanaeste pilje traila je od Dondalara i Devete pilje
protuuslugu za upravljanje splavima. Vodila je pregovore s Prvom, ali je alila
to i Doharan nije prisutan. Nezahvalno je davati obeanja naslijepo, moda
nee biti voljni ispuniti ono to bi u budunosti mogli traiti od njih.
Mislim da nemam pravo obvezati se u ime Devete pilje izjavio je
Dondalar. Ja nisam voa. Moda Vilamar ili Zelandona mogu to uiniti.
Kareja je doekala pravi trenutak u pregovorima da u ime osobe iz svoje
pilje, zatrai odreenu uslugu od Dondalara. Ali moe se osobno obvezati.
Dondalare rekla je Kareja. Jedna mlada ena koju poznajem puno obeava
kao obraivaica kremena. Ako je uzme za egrta, smatrat u da je ova stvar
sreena.
Zelandona ga je promatrala, pitajui se kako e odgovoriti. Znala je da su
mnogi od njega traili da poduava mlade, ali je on bio vrlo izbirljiv. Ve je
imao trojicu egrta i nije mogao primiti sve koji su ga to traili. Ali ovo je bila
doniera-tura njegove druice i nitko mu ne bi mogao zamjeriti ako bi neim
doprinio da je uini lakom.
Djevojka? Sumnjam da ena moe postati dobar klesar kremena
prokomentirao je ovjek iz jedne od zapadnih pilja, koji je krenuo s njima s
Ljetnog sabora. Svojevremeno sam uio obraivati kremen. Za izradu dobrog
alata potrebni su i snaga i preciznost. Svima nam je poznato koliki ugled
Dondalar uiva kao klesar kremena, pa zato bi gubio vrijeme na neku
djevojku?
Ejlu je ovaj razgovor prilino zainteresirao. Uope se nije slagala s tim
mukarcem. Iz iskustva je znala da ene mogu obraivati kremen isto onako
dobro kao i mukarci, ali ako Dondalar uzme enu za egrta, gdje e ona
boraviti? Ne bi je mogao smjestiti zajedno s mladiima egrtima, posebno ne u
vrijeme mjesenog krvarenja. Iako Zelandonci nisu bili onako strogi kao Pleme

ije ene ne smiju u to vrijeme ni pogledati mukarca, svakoj eni potrebna je

privatnost. To je znailo da bi morala ivjeti s njima u njihovom prebivalitu, ili
bi morali smisliti neto drugo.
Dondalaru su oito iste misli prolazile kroz glavu. Nisam siguran bismo
li mogli primiti tu enu, Kareja rekao je.
eli li rei da ena ne moe nauiti obraivati kremen? upitala je
Kareja. ene stalno izrauju orue. ena sigurno nee trati do klesara svaki
puta kada slomi neki alat dok njime strue kou ili komada lovinu. Ona je ili
popravi ili sama napravi novu.
Kareja je djelovala smireno, ali Prva je znala da se jedva suzdrava da ne
plane. Od samog poetka htjela je skresati ovjeku i rei da pria gluposti, ali
nije to uinila, jer joj je izgledalo kao da se Dondalar slae s njim. Zelandona je
sa zanimanjem pratila razgovor.
Oh, znam ja da ene prave alate za vlastitu uporabu, strugalice i noeve,
ali moe li ena napraviti oruje za lov? Vrh koplja i strelice moraju letjeti
pravocrtno, jer u protivnom se promai ulov rekao je ovjek. Uope ne
krivim klesare kremena to ne eli uzimati enu u nauk.
Kareja je planula. Dondalare! Je li on u pravu? Vjeruje li i ti da ena ne
moe nauiti obraivati kremen kao i svaki mukarac?
To nema nikakve vez s tim ree Dondalar. Svakako da ene mogu
obraivati kremen. Doplaja nije nita loija od mene. Stalno smo se nadmetali,
dok sam bio mlai nikada joj to ne bih priznao, ali sada ne bih oklijevao rei da
je u nekim stvarima ak bolja od mene. Samo ne znam gdje bi se ta mlada ena
mogla smjestiti. Ne mogu je staviti s trojicom egrta koje ve imam. Oni su
mukarci, a eni je potrebna privatnost. Mogla bi ivjeti s nama, ali egrtu je
potrebno mjesto za alat, uzorke, a krhotine kremena su vrlo otre. Ejla se
iznervira ako mi se neki zakvai za odjeu i ja ga unesem u prebivalite. Ne eli
ih ni blizu Donejle, i ja je zbog toga ne mogu kriviti. Ako primim tu tvoju
mladu enu, morat emo dograditi prebivalite egrta, ili posebno prebivalite za
nju.
Kareja se istog trena smirila. Njegov argument da e mladoj eni iz
Jedanaeste biti potrebna privatnost, bio je sasvim na mjestu. Trebala je znati da
Dondalar ne dijeli besmisleno miljenje ovjeka sa zapada, jer je za druicu
izabrao Ejlu koja je bila i odlian lovac i Zelandonina pripravnica. Konano,
Dondalarova majka je bila predvodnica. Ali u pravu je, razmiljala je visoka
mrava ena.
Mislim da bi odvojeno prebivalite bilo bolje ree Kareja. Jedanaesta
pilja e ti pomoi sagraditi ga. Jo bolje, ako mi kae gdje eli da bude
podignuto, mi ga moemo sagraditi dok ste na Putu.
Stani malo! ree Dondalar, razrogaivi oi od iznenaenja, svjestan
da je Kareja u trenutku preuzela stvar u svoje ruke. Zelandona se neprimjetno
osmjehnula i pogledala Ejlu, koja je s mukom takoer potiskivala osmijeh.
Nisam pristao uzeti je. Uvijek testiram budue egrte, ak ni ne znam tko je ona.

 Poznaje je. To je Norava. Vidjela sam te kad si radio s njom prolog

ljeta rekla je Kareja.
Dondalar se opusti i razvue usta u osmijeh. Da, poznajem je. Mislim da
bi mogla postati odlian klesar kremena. Prole godine je u lovu na tura slomila
nekoliko vrhova. Upravo ih je bila popravljala kada sam naiao. Zastao sam na
trenutak da vidim kako radi, a ona me je zamolila za pomo. Pokazao sam joj
neke stvari, i ona je istog trena shvatila. Brzo ui i ima spretne prste. U redu,
Kareja, ako se pobrine za njezino prebivalite, uzet u Noravu za egrta.

19
Veina ljudi iz oblinjih pilja, koji nisu otili na ljetni sabor, doekala je
putnike u Devetoj pilji. Motrili su na njihov dolazak i kada bi ih ugledali slali
su trkae u susjedne pilje. ekao ih je pripremljen obrok. Lovci su uspjeli
uloviti megacerosa s barunastim plosnatim rogovima u koje je jo dotjecala krv.
Upravo taj dotok krvi omoguavao im je da svake godine narastu velianstveni i
golemi.
Kod odraslih mujaka duina rogova mogla je dostii i tri i pol metra, a
irina metar, pa i vie. Paroke koji su strili esto su odsijecali i upotrebljavali
za razne stvari. Na kraju bi im ostao veliki dosta udubljen dio, u obliku dlana, od
vrstog kerotina slinog kostima, koji je postao vrlo koristan vienamjenski alat.
Koristili su ga kao pladanj, a ako bi mu zaotrili rub mogao je posluiti kao
lopata za zahvaanje mekog materijala, na primjer pepela iz ognjita, ili snijega,
ili pijeska na obali rijeke. Oblikovan na poseban nain, mogao se koristiti kao
uinkovito veslo ili kormilo za upravljanje splavi. Golemi jelen osigurao je i
meso za doek gladnih putnika, kao i za pripadnike Devete pilje i njihove
susjede, a jo ga je i ostalo.
Sljedeeg su jutra svi koji e putovati s Prvom pokupili svoje stvari, uzeli
malo mesa megacerosa za Put i otili do gaza. Pregazili su Rijeku do drvenog
doka ispred sklonita poznatog kao Mjesto na rijeci, do Jedanaeste pilje
Zelandonaca. Zatekli su nekoliko splavi zavezanih za gat, izraene od malih
oguljenih stabala koja su bila povezana. Bile su to jednostavne drvene
konstrukcije koje su plutale na vodi. Neke od njih su upravo popravljali, a ostale
su bili spremne za uporabu. Jedna je bila u izgradnji. Balvani poredani na obali
pojasnili su putnicima kako su to radili. Najprije su poravnali deblje krajeve
malih debla na stranjoj strani, a tanje, gornje dijelove stabala spajali su u neku
vrstu pramca okrenutog naprijed.
Konji su do Jedanaeste pilje dovukli na vlakama najvei dio opreme
putnika, ali sada je sve to trebalo premjestiti na splavi i privezati. Sreom,
Zelandona je dobro znala da na put ne treba nositi mnogo stvari. Ponijeli su
samo ono to su mogli sami nositi. Jedini dodatni teret bile su motke i spojnice
za vlake. Jedino su se Ejla i Dondalar oslanjali na konje i motke za vuu, a
ostali su bili navikli sami nositi svoje stvari.
Utovarom stvari na splavi rukovodili su ljudi iz Jedanaeste pilje koji e i
upravljati njima dok budu plovili nizvodno. Jako je teko kormilariti ako splav
nije ravnomjerno optereena. Dondalar i Ejla pomogli su da se utovare dugake
motke za vuu na prvu splav na kojoj e ploviti Prva, Vilamar i Donakol. Tee
motke za vuu, one sa sjeditem, morale su biti natovarene na drugu splav koja
e plutati iza prve, i na kojoj e se voziti Amelana i dvojica mladih Vilamarovih
egrta, Tivonan i Palidar.

Ejla i Dondalar, s Donejlom dakako, jahat e du obale, tamo gdje obale

ima, ili e gaziti kroz vodu ili plivati, a po potrebi i odjahati dublje u kopno.
Kareja im je preporuila da dio rijeke bogat brzacima zaobiu u irokom luku.
Na tom potezu rijeka protjee izmeu visokih stijena i dosta je nezgodna. Rekla
je i neka svi koji misle da bi ih taj teak prolaz mogao uplaiti takoer krenu
utrtom stazom na kopnu. Prije nekoliko godina na tom su mjestu izgubili splav,
a nekoliko ljudi bilo je ozlijeeno. Sreom, nitko nije poginuo.
Dok su ekali, iz stjenovitog sklonita koje se nalazilo dosta visoko i bilo
prilino udaljeno od obale, sila je jedna ena i otila porazgovarati s Prvom.
eljela je da iscjeliteljica pregleda njezinu ker koju je jako bolio zub. Ejla je
zamolila Dondalara da pripazi na Donejlu i krenula s Prvom i tom enom
prema poviem sklonitu. Bilo je manje od sklonita Devete Spilje, kao
uostalom i veina sklonita. Ljudi koji su u njemu boravili uinili su ga
ugodnijim za ivot. ena ih je odvela u malo boravite ispod nadstrenice.
Mlada ena, koja je moda mogla nabrojiti esnaest godina, bacakala se i
prevrtala na vrei za spavanje, obilato se znojei. Jedan obraz joj je bio crven i
gadno oteen. Oigledno je imala stranu zubobolju.
Ve sam se sretala sa zuboboljom ree Ejla mladoj eni, sjetivi se kako
je pomogla Izi izvaditi Krebu zub. Bi li mi dopustila da pogledam?
Mlada ena sjedne, odmahne glavom i nerazgovjetno promrmlja. Ne.
Zatim je ustala, otila do Prve i dodirnuta akom obraz. Samo zaustavi bol.
Naa zelandona nam je dala neto protiv bolova prije nego to je otila,
ali sada je mnogo gore, i lijek joj vie puno ne pomae rekla je majka.
Ejla je promatrala Zelandonu. Krupna ena se namrtila i zavrtjela glavom.
Dat u joj neto vrlo jako da je uspava rekla je djevojinoj majci. A ostavit
u ti malo tog lijeka i za kasnije.
Hvala ti. Puno ti hvala zahvalila je majka.
Dok su se Ejla i Zelandona vraale do obale, Ejla se okrenula prema svojoj
mentorici i upitno se zagledala u nju. Ti zna zato je boli zub?
Zubi je mue od kada su poeli nicati. Ima ih previe, dvostruki niz
odgovorila je Prva, a kad je vidjela upitni izraz na Ejlinom licu, objasnila je Za
svako mjesto predvieno za jedan zub istovremeno se nadmeu dva zuba, i na
kraju oba nakrivo izrastu, pravei guvu. Kao sasvim malo dijete imala je
strane probleme s nicanjem zuba, a i kasnije kad su joj poeli rasti drugi zubi.
Poslije toga je neko vrijeme bila mirna i zubi je nisu boljeli nekoliko godina, a
onda su joj poeli rasti oni sasvim otraga i strane zubobolje su ponovno poele.
Zar se neke zube ne bi moglo izvaditi? upitala je Ejla.
Zelandona iz Jedanaeste je pokuala, ali toliko gusto su izrasli da niti
jedan nije mogla izvaditi. Prije nekoliko mjeseci je mlada ena i sama pokuala,
ali jedino je uspjela nekoliko polomiti. Od tada joj se zubobolja samo jo vie
pogorala. Mislim da je dolo do gnojenja i upale, ali nikome ne doputa
pogledati. Nisam sigurna da e joj usta ikada zacijeliti. Vjerojatno e od tih zuba

umrijeti. Moda bi joj trebali dati previe lijeka za bol i pustiti je neka mirno ode
na drugi svijet ree Prva. Ali o tome trebaju odluiti ona i njezina mati.
Ali tako je mlada i ini mi se da je jaka i zdrava ree Ejla.
Da, i alosno je to toliko pati, ali bojim se ako nikome ne dopusti da joj
pomogne da to nee prestati sve dok je Majka ne uzme rekla je Doniera.
Kada su se vratile do Rijeke, splavi su bile gotovo natovarene. estero
putnika namjeravalo se spustiti niz rijeku na dvije splavi koje e osim putnika
nositi i motke za vuu i opremu za njih. Ejla i Dondalar e svoje stvari nositi u
okvirima za lea i jahati. Vuk e se ve dobro i sam snai. Kareja im je rekla da
su namjeravali krenuti s tri splavi, ali trenutno nisu imali dovoljno ljudi koji bi
njima upravljali. Da ne bi slali po ljude i ekali da oni stignu, zakljuili su da e
i dvije splavi biti dovoljno. Nikada nisu kretali na tako dugaak put, koji moe
biti i opasan, s manje od dvije splavi.
Za kretanje uzvodno koristili su jednu ili dvije dugake motke kojima su se
odgurivali od dna rijeke, a nizvodno je to plutajue plovilo nosila struja. Kako
su namjeravali ii nizvodno, rijeka e im olakati posao. Kada konop kojim su
splavi vezane za dok bude odvezan, splavi e ponijeti struja. Motku su u tom
sluaju koristili uglavnom za upravljanje i izbjegavanje stijena koje stre iz
vode. Za upravljanje splavima koristili su jo neto: rog megacerosa s kojeg su
uklonjeni paroci i iji je sredinji dio bio oblikovan u kormilo i privren za
drku zabodenu u sredinji dio krme, kako bi se mogla okretati u lijevo ili u
desno radi promjene smjera. Imali su i dugaka vesla napravljena od sredinjih
dijelova rogova losa ili megacerosa privrenih za motke kojima su odguravali
splav ili manevrirali njome. Ali da bi se to nespretno plovilo odralo na kursu,
bili su potrebni velika vjetina i iskustvo, i obino je troje ljudi slono radilo na
tome.
Ejla je Njiski, Trkau i Sivki prebacila koe za jahanje preko lea, a mladoj
kobili stavila je i ular. Donejlu je za sada ipak stavila ispred sebe na Njisku. Bit
e dovoljno prigoda da Donejla jae sama kad ne budu morali ulaziti u rijeku i
izlaziti iz nje. im se prva splav odgurnula od doka, Ejla se osvrnula potraiti
Vuka i pozvala ga zvidukom. Dojurio je sav uzbuen. Znao je da se neto
dogaa. Ejla i Dondalar uvedoe konje u rijeku. Kada su stigli do najdubljeg
dijela, negdje na sredini, konji zaplivae, slijedei neko vrijeme splavi, a onda su
izali na suprotnu obalu.
Splavi su dosta brzo grabile prema jugu, a konji su uglavnom uspijevali
drati korak dok su plivali iza njih i dok su hodali po ravnome pokraj rijeke.
Kada je rijeka zala meu visoke stijene, vratili su se u rijeku i pustili konje da
plivaju u dubokoj, brzoj vodi. Druga splav je pomou vesla usporavala, kako bi
je konji mogli sustii. Kad su konano uspjeli, Senora, ena koja je upravljala
kormilom prve splavi, doviknula im je:
Odmah iza sljedee okuke, nalazi se niska obala. Tamo izaite na obalu i
zaobiite klanac. Poslije te okuke uletjet emo u brzake. Dosta je gadno i mislim
da nije sigurno ni za vas ni za konje ako ostanete u vodi.

 A to je s vama i ljudima na splavi? Hoete li vi biti sigurni? doviknuo

je Dondalar.
Mi smo ovuda ve prolazili odgovori ena. Ima nas troje, jedan
koristi motku, drugi veslo, a ja kormilarim i ne bi trebalo biti problema.
Dondalar je pomou konopca privrenog za ular usmjerio Trkaa u
lijevo, kako bi lake izaao na obalu kada stignu do tog mjesta. Na uzdi je vodio
Sivku. Ejla ga je slijedila vrsto drei Donejlu. Vuk je plivao iza njih.
Amelana i dvojica Vilamarovih egrta, Tivonan i Palidar, bili su na drugoj
splavi, onoj koja im je bila blia. Amelana je izgleda bila zabrinuta, ali nije
pokazivala namjeru da napusti splav i pjeai. Dvojica mukaraca obigravali su
oko nje. Zgodna mlada ena uvijek je privlaila mlade mukarce, posebno ako je
trudna. Splav na kojoj su bili Zelandona. Donokol i Vilamar bila je predaleko
pa nisu mogli uti Dondalara, koji je zapravo za njih bio zabrinut. Ako je Prva
odluila ne silaziti sa splavi, onda vjerojatno misli da je sigurno.
Ljudi na splavima promatrali su konje kako izlaze iz rijeke. I sa ivotinja i s
ljudi cijedila se voda. Dok je promatrala konje s ljudima na leima kako se mue
da se popnu na obalu, Zelandona vie nije bila sigurna je li donijela dobru
odluku kad je odluila ostati na platformi od debala povezanih konim
remenjem, tetivama i konopcima. Odjednom je poeljela osjetiti vrsto tlo pod
nogama. Iako je ve ranije plovila uzvodno na splavi koju ljudi guraju pomou
motki, a i nizvodno po mirnijim vodama, do sada nikada nije odluila da do
Velike rijeke stigne preko bijele vode, ali nije smjela priznati da se boji, jer su
Donokol, a naroito Vilamar, bili krajnje oputeni. A onda su okuka na rijeci i
stijena koja se protezala du nje zaklonili posljednje mjesto gdje je mogla
pobjei iz uskovitlane vode. Zelandona se zagledala ispred sebe i potraila ruke
od konopca privrene za konopce kojima su balvani bili povezani. Pokazali su
joj ih kada se ukrcala na splav. Sjedila je na debelom konom jastuku. U kou je
bio utrljan loj da bi to manje proputala vodu, ali kada se vozite na splavi
neminovno je da se dobro smoite.
Rijeka ispred njih pretvorila se u razbjesnjelu masu zapjenuane bijele vode
koja se probijala izmeu balvana, prelijevala sa strane i zapljuskivala ih sprijeda.
Opazila je kako huk vode postaje sve jai dok ih je jaka struja nosila izmeu
stijena koje su se visoko uzdizale s obje strane brze rijeke. A onda su se nali u
sred vrtloga. Voda je zapljuskivala kamenje i obilazila gromade koje su velika
hladnoa, strani vjetrovi i uzburkana voda odvojili od stijena. Prednji dio splavi
uronio je u uskovitlanu, brzu, bijelu vodu, a Prva je zadrala dah, jer joj je
hladna voda zapljusnula lice.
Kad nije bilo oluja i kada pritoci nisu doprinosili poveanju koliine vode u
rijeci, nivo je uglavnom ostajao isti, ali su promjene u koritu rijeke i matici
mijenjale tok. Na mjestu prijelaza, gdje je rijeka bila ira i postajala plia, voda
se lagano mrekala i pjenila oko stijenja u sredini bujice, ali kada bi se kameni
zidovi sa strane primakli jedni drugima, a korito rijeke postalo strmije, ista
koliina vode zatvorena na uem prostoru pokuljala je mnogo silovitije. Ta sila
je ponijela sa sobom i splav od balvana. Zelandona je bila uplaena, ali i

uzbuena. Dok je gledala splavare iz Jedanaeste pilje kako vjeto upravljaju

plovilom koji je Rijeka velikom brzinom nosila prema donjem toku, sve se vie
divila njihovoj strunosti i umijeu. ovjek koji je baratao motkom odguravao
ih je od gromada koje su se pojavljivale u sred rijeke, i nije doputao da splav
naleti na litice koje su se uzdizale sa strane. Vesla je ponekad inio to isto, a
kada na vidiku nije bilo nikakvih prepreka pomagao je, zajedno sa enom koja je
vodila rauna o kormilu, u voenju nezgrapnog plovila kroz maticu. Morali su
raditi zajedno, a razmiljati svatko za sebe. Skrenuli su iza okuke i splav je
odjednom usporila, iako je rijeka istom brzinom tekla oko njih. Na ovom potezu
rijeke dno splavi je strugalo po glatkoj, vrstoj stijeni koja se strmo sputala tik
ispod povrine vode. Ovo e pri povratku biti najtei dio. Ponekad bi iznijeli
splav na obalu i zaobili taj dio. Kad su sili sa stijene, sjurili su niz mali
vodopad sa strane i zavrili na kaskadi usjeenoj u stijeni s lijeve strane.
Protustruja im nije dala da krenu dalje. Plutali su, ali nisu mogli nastaviti
nizvodno.
Ovo nam se ve jako dugo nije dogodilo, premda nije nita neuobiajeno
primijeti ena za kormilom. enora je kormilo drala iznad vode jo od kada
su zali za okuku. Moramo se odgurnuti od zida, ali ponekad to nije nimalo
lako. Nita lake nije ni otplivati odavde. Ako sada siete sa splavi, onda bi vas
mogla epati i povui u dubinu. Moramo se izvui iz ovog vrtloga. Uskoro e
stii i druga splav. Oni bi nam mogli pomoi, ali bi isto tako mogli naletjeti na
nas i zavriti u vrtlogu.
ovjek s motkom zaglavio je stopala u pukotine izmeu balvana kako se ne
bi klizao, i onda se odgurnuo motkom od stijene da pomakne splav. Onaj s
veslom takoer je pokuavao pomoi, iako su drke vesla bile krae i slabije.
Mogle su se saviti ili pui na spoju izmeu proirenog dijela roga jelena i drvene
drke.
Mislim da e vam biti potrebna jo koja motka ree Vilamar, zaputivi
se do ovjeka s motkom, nosei dugako tanko deblo iz jedne od Ejlinih motki
za vuu. Donokol ga je slijedio s drugim, iako su sada trojica pokuavala
odgurnuti splav od stijene, to nije ilo tako lako. Dobro su se namuili dok nisu
uspjeli izvui splav iz zamke vrtloga i vratiti ga u rijenu struju. Kada su
ponovno slobodno plutali, ovjek s motkom ih odvede do jedne izboene stijene.
I ovjek s veslom i ena za kormilom pomogli su mu zadrati splav na tom
mjestu.
ekat emo ovdje i vidjeti kako e proi druga splav rekao je ovjek.
Ovoga puta je mnogo gadnije nego inae.
Odlina ideja ree Vilamar. Na toj splavi imam dvojicu mladih
trgovaca koje ne bih htio izgubiti.
U tom trenutku se i druga splav pojavila iza okuke gdje ih je usporilo
stjenovito korito ispod same povrine vode, ali njih je struja odbacila malo dalje
od zida tako da su uspjeli izbjei vrtlog. im su vidjeli da je druga splav prola,
prva je ponovno krenula. Pred njima je bilo jo dosta uzburkane vode. Splav iza

njih je na jednom mjestu naletjela na stijenu koja je strila iz vode i poela se

vrtjeti, ali su se uspjeli izvui.
Zelandona se ponovno prihvatila ruki od uadi, jer je osjetila kako jedan
brzi val podie splav koja je zatim uronila u bujicu. Odmah nakon toga, Rijeka
se iznenada smirila, i na lijevoj obali pojavili su se lijepa mala pjeana plaa i
neka vrsta malenog doka. Splav se uputila prema njemu. Kada su se pribliili,
jedan od veslaa nabacio je omu na kraju ueta privrenog za splav oko
motke koja je u pliaku bila vrsto ukopana u tlo. Drugi vesla bacio je jo jedan
konopac i oni udruenim snagama privukoe splav do malog doka na obali.
Ovdje emo sii i priekati ostale. Uostalom, potreban mi je odmor ree
ovjek koji je upravljao motkom.
U pravu si, svima nam je potreban odmor sloila se Prva.
Druga splav se pojavila u trenutku kada su se iskrcali putnici s prve. Ljudi s
prve splavi pomogli su privezati drugu za mali dok. Putnici s nje takoer su vrlo
rado sili kako bi se odmorili. Malo kasnije, Ejla i Dondalar pojavie se iza
stijene. Vrtlog koji je usporio splavi omoguio je konjima da ih stignu.
Uzbueno pozdravie jedni druge, sretni to je sve dobro prolo.
ovjek iz Jedanaeste zapali vatru u jami koja je oito i ranije bila koritena.
Kamenje koje je Rijeka uglaala i zaoblila, kotrljajui ga uokolo, bilo je
sakupljeno i nagomilano u blizini potoka kako bi se osuilo. Suho kamenje se
bre grijalo kad su ga stavljali u vatru i nije bilo tako opasno. Vlaga zarobljena u
kamenju moe izazvati eksploziju kada se kamenje spusti u vatru. Zahvatili su
vodu iz Rijeke i natoili je u dvije posude za kuhanje. Kada je toplo kamenje
sputeno u vodu, ona je prokljuala i iz posude se podigao oblak pare. Dodatno
kamenje zagrijalo je vodu do temperature potrebne za kuhanje.
Vodenim putovima putovalo se mnogo bre, ali dok su na Rijeci nee moi
usput sakupljati hranu, i morat e se snalaziti s onim to su ponijeli sa sobom.
Objedovali su na brzinu kako bi se to prije vratili na splavi i okonali putovanje
prije sumraka.
to su se vie pribliavali uu Rijeke, to su bile brojnije pritoke koje su se
u nju ulijevale i doprinosile njezinoj veliini i estini, ali voda vie ni na jednom
mjestu nije bila onoliko uskovitlana kao kad su prolazili kroz brzace bijele vode.
Kretali su se du lijeve obale prema jugu sve dok nisu ugledali Veliku rijeku.
Kada se delta Rijeke kod ua proirila, splavari iz Jedanaeste pilje usmjerili su
splavi prema sredini vodenog toka i nastavili ploviti sredinom rijeke sve dok ih
struja nije odnijela u Veliku rijeku. Sukobljene struje dvije rijeke stvorile su
branu, greben od pijeska i ljunka, koji je, dok su ga prelazili, takoer mogao
ugrozili njihovu vonju. A onda su se odjednom nali u mnogo veoj rijeci s
jakim strujama koje su ih ponijele prema Velikim Vodama. Motka im sada nije
bila od neke koristi. ovjek koji ju je koristio uzeo je drugo veslo privezano uz
rub. Sada je zadatak dvojice mukaraca s veslima i enore, ene koja je
upravljala kormilom napravljenim od rogova megacerosa, bio da ih prevezu

preko rijeke. enora je povukla kormilo do kraja i usmjerila splav prema

suprotnoj obali, dok su se veslai trudili upravljati nezgrapnim plovilom. Druga
splav ih je slijedila.
Konji i vuk preplivali su rijeku gotovo u ravnoj crti. Nastavili su du obale,
drei na oku splav koja se koso pribliavala obali. Dok su jahali nizvodno,
Dondalar se s osmijehom na licu prisjeao amaca koje su koristili
aramudonci pokraj Velike Majke Rijeke. Tamo je ta dugaka i znaajna rijeka
ve prilino iroka i brza, ali amci koje koriste aramudonci kao da lete po
vodi. Manjim amcima moe, pomou dvostrukog vesla, upravljati samo jedan
ovjek. Dondalar je bio nauio koristiti takav amac, premda je uei doivio
jednu ili dvije nezgode. Veliki amci mogli su posluiti za prijevoz dobara i
ljudi, i njih je pokretalo vie veslaa koji su imali mnogo veu kontrolu.
Razmiljao je i o tome kako su izraivali te amci. Uzeli bi veliki balvan,
izdubili ga vruim ugljevljem i kamenim noevima, zatim bi zailjili oba kraja,
parili drvo i rastegnuti ga po irini. Da bi poveali amac dodavali su sa strane
bonu oplatu koju su privrivali drvenim klinovima i konim remenjem. Dok
su on i Tonolan ivjeli s njima, pomogao im je napraviti jedan takav amac.
Ejla, sjea li se amaca aramudonaca? upita je Dondalar. Rado bih
pokuao napraviti jedan takav amac, mali naravno, pa ga pokazati Jedanaestoj
pilji. Pokuao sam im objasniti kako izgledaju ti amci, ali nisam uspio. Ako
mi poe za rukom napraviti mali amac, sigurno e shvatiti.
Pomoi u ti ako eli rekla je. Mogli bismo napraviti i jedan od onih
okruglih zdjelastih amaca kakve rade Mamutovci, slian onome kojeg smo
napravili na Putovanju. Kad smo ga privrstili za Njiskine motke za vuu u
njega je moglo stati mnogo stvari, a naroito nam je dobro posluio dok smo
prelazili rijeke. A onda se namrtila Moda e ponekad biti potreban
Zelandoni.
Znam rekao je. Bit e mi drago ako mi bude mogla pomoi, ali ne
brini zbog toga. Mogu zamoliti egrte. amci-zdjele mogu biti jako korisni,
premda mislim da u ipak najprije pokuati napraviti jedan mali amac
aramudonaca. To e due potrajati, ali njime je lake upravljati. To e nas
natjerati da napravimo i noeve pomou kojih se takvi amci mogu graditi. Ako
se sviaju Jedanaestoj pilji, a mislim da hoe, mijenjat u amac za budue
koritenje njihovih splavi, a ako odlue napraviti jo amaca, moda e eljeti
uzeti i posebne noeve za dubljenje trupaca. Mogao bih nam osigurati jo mnoga
putovanja rijekom.
Ejla je razmiljala o nainu na koji je radio Dondalarov um, o tome kako
je uvijek razmiljao unaprijed, posebno kada je trebalo ostvariti neke pogodnosti
za budunost. Znala je da je jako savjestan kada se radi o njoj i Donejli, i da to
ima neke veze sa zelandonskim shvaanjem statusa. Njemu je on bio jako vaan
i u svakoj situaciji je dobro znao to mora uiniti kako bi ga sauvao. Njegova
majka, Martona, bila je ista takva, i oigledno je to nauio od nje. Ejla je
shvaala pojam statusa, jer je za pripadnike Plemena on moda imao ak i veu
vanost, ali za nju nije bio presudan. Iako je stjecala status meu razliitim

ljudima, uvijek je imala dojam da se njoj to dogaa posve prirodno, nikada se

nije morala posebno truditi kako bi ga stekla, a nije bila sigurna ni da bi znala
kako to mora uiniti.
Struja je odnijela splavi dobar komad puta nizvodno prije nego su se uspjeli
domoi suprotne obale. Sunce je u meuvremenu gotovo ve bilo zalo i svima
je laknulo kada su splavi stigle na suprotnu obalu.
Dok su podizali logorite, egrti trgovca Vilamara krenuli su s
Dondalarom i Vukom u lov. Imali su jo malo mesa megacerosa, ali im ono
nee dugo potrajati. eljeli su pribaviti svjee meso. Samo to su krenuli,
ugledali su usamljenog bizona. Meutim, on je prvi ugledao njih i dao se u
bijeg. Bio je prebrz za njih. Vuk je istjerao iz gnijezda dvije kamenjarke s
blistavim ljetnim perjem. Dondalar je jednu uspio oboriti kopljem izbaenim iz
bacaa. Tivonan je promaio, a Palidar nije uspio dovoljno brzo staviti koplje na
baca. Jedna kamenjarka nee nahraniti mnogo ljudi, ali ju je Dondalar
svejedno ponio. Uskoro e pasti mrak, i nije bilo vremena da potrae jo neto.
Odluie se vratiti. Ali onda je Dondalar zauo reanje i bre bolje se okrenuo.
Ugledao je Vuka koji je pokuavao zadrati mladog bizona. Bio je manji od
onog prvog kojeg su bili ranije vidjeli i najvjerojatnije je tek nedavno napustio
majino stado, elei lutati s ostalim mladim bizonima koji su se u ovo doba
godine okupljali u oputenija, manja stada.
Dondalarevo koplje se u tren oka nalo na bacau, a i Palidar je ovoga
puta bio spreman. Dok su mukarci zatvarali krug oko bizona. Tivonan je
takoer uspio ubaciti koplje na baca. Neiskusni mladi bizon usredotoio se na
vuka, jer ga se instinktivno bojao, i nije obraao mnogo pozornosti na dvonone
grabljivce na koje ga nisu upozorili ni instinkt ni ranija iskustva, tako da nije
imao nikakvih izgleda protiv njih trojice. Dondalar, najiskusniji baca koplja
meu njima, izbacio je koplje trenutak nakon to ga je stavio na baca. Drugoj
dvojici je za ciljanje trebalo neto vie vremena. Palidar je sljedei izbacio
lagano koplje pomou bacaa, a odmah poslije njega to isto uinio je i Tivonan.
Sva tri koplja pogodila su cilj i ivotinja je pala. Dvojica mladih trgovaca veselo
uskliknue, i svaki od njih uhvati po jedno prednje kopito bizona i ponu ga vui
prema logoritu. Sada e imati dovoljno mesa za nekoliko obroka za svih
etrnaest odraslih, kao i za Vuka, koji je svojim doprinosom u lovu na ivotinju
itekako zasluio dio.
Taj vuk ponekad ba zna biti od pomoi ree Palidar, osmjehnuvi se
Vuku ije je jedno uho bilo savijeno pod udnim kutom. Vuk se upravo po tom
uhu razlikovao od svih divljih pasa koji bi se zatekli na istom podruju, ali
Palidar je znao zato je njegovo uho takvo, i nije mu bilo do smijeha. On je bio
taj koji je naiao na mnogo krvi, gadno rastrganu enku, i truplo ivotinje koju je
Vuk uspio ubiti. Palidar ga je oderao, mislei da bi mogao iskoristiti krzno za
ukraavanje vreice ili tobolca, ali kad je otiao posjetiti prijatelja Tivonanu i
pokazati mu to je naao, Vuk je prepoznao vuji miris i napao mladia. ak se i

Ejla namuila da od Palidara odvue etverononog lovca. Na ruku joj je ilo to

to je Vuk jo bio slab od dobivenih ozljeda.
Deveta pilja nije nikada vidjela da je Vuk bilo koga napao i prilino su se
iznenadili. Sreom. Ejli nije promaknuo komad vujeg krzna zaiven na
Palidarov tobolac za koplja, i kada joj je ispriao odakle mu, sve joj je bilo
jasno. Zamolila ga je da joj da taj komadi krzna i predala ga Vuku. Ovaj ga je
grizao i trgao i mlatarao glavom drei ga u zubima dok ga nije potpuno unitio.
Bio je gotovo smijean dok je to radio, svima osim Palidaru kome je bilo drago
to se Ejla zatekla u blizini kada je naletio na Vuka. Odveo je Ejlu do mjesta
gdje je pronaao krzno. Bilo je mnogo dalje nego to je mislila. Iznenadila se
koliku je udaljenost Vuk prevalio onako ranjen da bi se dovukao do nje, ali bila
je zahvalna to je to uinio. Ispriala je Palidaru to misli da se dogodilo. Znala
je da je Vuk pronaao usamljenu vuicu i pretpostavljala je da su pokuali
prisvojiti dio teritorija za sebe, ali je lokalni opor oigledno bio prevelik i dobro
je vladao podrujem, a Vuk i njegova vuica bili su premladi. Vuku nije ilo u
prilog ni to to se nikada nije igrao s braom i sestrama iz legla i u borbi s
drugim vukovima mogao se osloniti jedino na instinkt.
Vukova majka tjerala se u pogreno vrijeme i alfa enka ju je istjerala iz
opora. Sluajno je srela postarijeg mujaka koji je napustio svoj opor, jer vie
nije mogao drati korak s njim. Nakratko je ivnuo kada je dobio mladu enku
samo za sebe, ali je umro prije isteka zime, ostavivi je da sama podie leglo.
Veini majki vuica u tome pomae cijeli opor. Kada ga je Ejla spasila. Vuk je
bio star tek mjesec dana i bio je posljednji preivjeli iz legla. Da su okolnosti
bile normalne, majka vuica bi otprilike u to vrijeme prvi put izvela svoje
mladune iz jazbine u kojoj su roeni. Umjesto navikavanja na opor vukova.
Vuk je stekao navike ljudskog opora Mamutovaca, a Ejla je bila njegova alfa
majka. On nije upoznao svoju vuju brau i sestre, nije odrastao s ostalom
mladunadi, njega je podigla Ejla i rastao je s djecom Iz Lavljeg logorita. Kako
opor vukova i obitelj ljudi imaju mnogo slinosti, navikao se na ivot s
ljudima.
Poslije te borbe. Vuk se nekako bio dovukao dovoljno blizu sklonita
Devete pilje i Ejla ga je uspjela pronai. Gotovo svi na Ljetnom saboru navijali
su da se oporavi. Prva je ak pomogla Ejli viati mu rane. Uho mu je bilo
gotovo otkinuto i premda ga je Ejla priila, zaraslo je armantno na krivo i
mnogi su smatrali da zahvaljujui tome djeluje pomalo razuzdano, slobodoumno
i privlano, to je ljude tjeralo da se osmjehnu kad ga vide. Taj incident joj je
pomogao shvatiti da se Vuk mora oporaviti, kako od fizikih rana tako i od onih
psihikih, koje su ga potakle da napadne mladia samo zato to je imao kou
vuka kojeg je on ubio i koja ga je podsjetila na borbu. Mladom psu to je bila
prva borba s vukovima. Postao je mnogo oprezniji otkad je postao svjestan da
miris koji je prepoznao pripada njegovoj vrsti.
Sveto mjesto koje je Prva eljela posjetiti bila je jedna oslikana pilja koja
se nalazila nekoliko dana hoda na jugoistok. A Jedanaesta pilja morala je izai

na kraj s istom brzom strujom pri povratku preko velikog vodenog toka koji su
upravo bili preli. Da bi se na drugoj strani nali blizu ua Rijeke koja e ih
odvesti kui, trebali su prijei neku udaljenost uzvodno po Velikoj rijeci. I jedni
i drugi zaputili su se prema odreenoj pilji koja se, kako je Ejli reeno, nalazila
blizu mjesta gdje se jedan mali potok ulijevao u Veliku rijeku. Manji vodeni tok
izvirao je u gorju na jugu, koje se opet nalazilo u blizini svetog mjesta koje je
Prva takoer predvidjela za obilazak. Sljedeeg jutra krenuli su na istok, natrag,
uzvodno du Velike rijeke.
Jedanaesta nije bila jedina pilja Zelandonaca koja je za plovidbu rijekama
na ovom podruju koristila splavi. Prije mnogo narataja neki potomci istih
predaka splavara koji su naselili Jedanaestu pilju odluili su osnovati novu
pilju na drugoj strani Velike rijeke, blizu mjesta odakle su obino kretali
natrag. esto su logorovali u tom podruju, a kada bi se vrijeme pogoralo
tragali su za piljama i sklonitima i istraivali ih dok su lovili ili sakupljali
hranu. Nakon nekog vremena, dobro su upoznali Veliku rijeku. Kasnije, iz
uobiajenih razloga njihov dom postao je prenatrpan, ili se netko nije slagao s
druicom njenog brata ili njegovim stricem mala skupina bi se odvojila i
osnovala novu pilju. I dalje je bilo mnogo vie nenastanjene zemlje nego ljudi
koji bi je popunili. Za ljude iz pilje iz koje su neki otili i osnovali novu bila je
velika pogodnost to su sada imala kamo otii i to su znali da ih tamo doekuju
prijatelji, hrana i mjesto za spavanje. Dvije blisko povezane pilje smislile su
kako e razmjenjivati usluge i dobra, i nova pilja je lijepo napredovala. Postali
su poznati kao Prva pilja Zelandonaca na teritoriji juno od Velike rijeke. to
je vremenom skraeno u Prva pilja Junih Zelandonaca.
Doniera se eljela s njima dogovoriti da ih na povratku prevezu preko
rijeke i da im nagovijesti da e jo jedna skupina, s kojom se ovi putnici
namjeravaju kasnije sresti, prijei Veliku rijeku. eljela je i popriati s njihovom
Zelandonom, koju je poznavala jo iz vremena prije nego je postala pripravnica.
Potom e se skupina razdvojiti. Splavari iz Jedanaeste pilje vratit e se preko
Velike rijeke, s istog mjesta odakle e putnici donier-ture krenuti uzvodno du
Male rijeke kako bi stigli do oslikane pilje.
Oni koji plove rijekama moraju ponekad nositi splav kako bi zaobili
prepreke ili izuzetno jake brzake ili vodopade ili velike pliake gdje splavi
struu po dnu. Upravo zato su imali privrena tanka poprena debla, kako bi
ih ljudi koji njima upravljaju mogli nositi. Ovog puta pomogli su im putnici pa
je bilo mnogo lake. Vesla, kormila i motke natovareni su na vlaku, zajedno sa
atorima za putovanja i ostalim stvarima pjeaka. Dok su ili uzvodno, svi su
nosili okvire za lea natovarene vlastitom opremom i pomagali u noenju splavi,
kako bi se barem malo oduili za uslugu. Nastavili su du lijeve obale uzvodno
prema istoku, s june strane rijeke koja je tekla na zapad. Kada su stigli do prve
od dvije okuke Velike Rijeke znali su da su blizu ua Rijeke. Kada su stigli do
donjeg kraja prve okuke, putnici nisu nastavili pratiti rijeku, jer bi se u tom
sluaju itekako nahodali, nego su ili poprijeko do donjeg dijela druge petlje
Velike Rijeke. Ili su stazom koja je nekada bila ivotinjski trag, ali su ljudi

esto ovuda prolazili pa su je vremenom proirili. Na jednom mjestu se ravala,

i jedan krak se odvajao na sjever du rijeke, a drug je vodio na istok kroz to
podruje. Odmah je bilo jasno da se ee koristio istoni krak.
Stigli su do donjeg kraja druge okuke. Nastavili su slijedili rijeku samo do
mjesta gdje je ponovno skretala na sjever. Staze koje su se ravale pri dnu ove
okuke, jedna prema istoku, a druga prema sjeveru, bile su podjednako utabane.
Sjeverni kraj druge okuke nalazio se nasuprot ua Rijeke i sjeverna staza je bila
koritena isto onoliko esto kao i druga. Idui kopnom na istok, ponovno su
stigli do Rijeke i nastavili stazom pokraj nje u pravcu jugoistoka. Ispred mjesta
gdje se Rijeka ulijevala u vei vodeni tok, razina Velike Rijeke bila je znatno
nia. Tamo su odluili podii logorite i provesti no.
Svi su ve pojeli veernji obrok i veina ih je sjedila oko vatre i oputala se
prije no to se povuku u atore i uvuku u vree za spavanje. Ejla je po drugi put
dojila Donejlu i sluala neke mlade ljude koji su priali o osnivanju nove pilje
jo dalje nizvodno, blizu mjesta gdje su splavi pristale kad su prvi put preli
Veliku Rijeku. Planirali su osigurati mjesta za spavanje i pripremati hranu
putnicima koji prelaze Veliku Rijeku kako bi nastavili prema jugu ili se zaputili
jo dalje nizvodno, na zapad. Ako se prethodno s njima dogovore oko razmjene,
umorni splavari i njihovi putnici imat e gdje prenoiti i nee morati podizati
logor. Ejla je polako shvaala kako su se ljudske zajednice irile i rasle i zato
ljudi ele osnovati novu pilju. Odjednom joj je sve to izgledalo posve razumno.
Utroili su jo jedan dan da stignu do naseobine Prve pilje Junih
Zelandonaca. Stigli su kasno poslijepodne i Ejla pomisli kako bi zaista bilo
mnogo zgodnije kada bi imali gdje prostrti vree za spavanje, kad ne bi morali
podizati atore, i kada bi ih ekala skuhana hrana. I ova pilja je, kao i sve ostale
pilje, tijekom tople sezone putovala i ila u lov, pa su sada zatekli manje ljudi u
prebivalitu, premda ih nije bilo ba malo u odnosu na njihov ukupan broj.
Ovdje nisu ostali samo oni koji nisu mogli putovati nego i oni koji su svoje
usluge stavili na raspolaganje ostalima. Putnike su nagovarali da ostanu jo
nekoliko dana s Junim Zelandoncima, jer su ve bili uli za vuka i konje
kojima je zapovijedala strankinja, i za Zelandonca koji se vratio s dugog
Putovanja. Iznenadili su se kad su saznali da je veina onoga to su oni smatrali
pretjerivanjem iva istina. A bili su i poaeni to se meu njima nalazi Prva
Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju. Svi Zelandonci, pa ak i oni koji
su je rijetko viali, priznavali su je za Prvu, ali je netko ipak spomenuo i jednu
enu koja je ivjela u blizini pilje jo junije odavde, koju su takoer svi
uvaavali i potovali. Prva se osmjehnula, jer to je bila ena koju je poznavala i
koju je eljela vidjeti.
Stanovnici June pilje najbolje su poznavali splavare iz Jedanaeste i
Glavnog Trgovca iz Devete pilje. Vilamar je na svojim putovanjima esto
svraao do njih. Dvije pilje Zelandonaca koje su gradile splavi, vozile ih po
rijekama i upravljale njima, znale su mnogobrojne prie koje su mogle ispriati
drugima. Bile su vrlo talentirane i voljne te svoje talente podijeliti s drugima, a
znale su mnoge vjetine koje su mogli pokazati jedni drugima, kao i svakome

tko je bio zainteresiran. Objasnili su im neke od tehnika koje su koristili pri

izgradnji splavi. Dondalar ih je krajnje pozorno sluao. Priao im je o amcima
aramudonaca, ali se nije uputao u pojedinosti, jer je odluio sam napraviti
jednog kako ne bi morao ponovno govoriti o njima. Uivao je veliki ugled kao
klesar kremena i kada su ga zamolili da im pokae neke od njegovih tehnika, on
je to rado uinio. A i objasnio im je kako se sjetio napraviti baca koplja, ija se
uporaba brzo irila, i uz Ejlinu pomo pokazao im je kako da uinkovitije
barataju tim orujem za lov. Ejla im je pokazala kako barata prakom. Vilamar
im je ispriao nekoliko doivljaja sa svojih trgovakih putovanja. Bio je dobar
pripovjeda i znao je zainteresirati publiku. Zelandona je iskoristila priliku da ih
uputi u neke od zelandonskih Povijesti i Legendi starih koje je ili recitirala ili
pjevala dojmljivim glasom. Jedne je veeri uspjela nagovoriti Ejlu da oponaa
ivotinje i poj ptica. Nakon to im je ispriala priu o Plemenu, Ejla ih je uputila
u osnove znakovnog jezika Plemena za sluaj da sretnu skupinu lovaca ili
putnika iz Plemena. Nije dugo prolo, a svi su vodili jednostavne razgovore, ne
dajui glasa od sebe. Kao da su zabave radi govorili nekim tajnim jezikom.
Donejla je bila divna djevojica koju su uglavnom svi rado zabavljali, a
kako je bila jedino dijete meu putnicima, panje joj nikada nije nedostajalo.
Kao ni Vuku, jer je doputao ljudima da ga dodirnu i poglade, ali prvenstveno
zbog naina na koji je odgovarao na zahtjeve onih koje je poznavao. Meutim,
svima je bilo jasno da najvie slua Ejlu, Dondalara i Donejlu, ljude je
zanimalo i kako njih troje upravljaju konjima. Starija kobila, Njiska, koja je
izgleda bila njenija i popustljivija, bez sumnje je bila najvjernija Ejli.
Dondalar je vrlo mudro kontrolirao vatrenijeg pastuha kojeg je zvao Trka, ali
najvie ih je iznenadilo kako je Donejla jahala i upravljala mladom kobilom
Sivkom, iako se jo nije mogla sama popeti na lea konja.
Dopustili su jahanje i nekim ljudima iz pilje i to najee na kobilama
koje su mirnije. Pastuh je ponekad znao namuiti nepoznate, naroito ako su bili
nervozni. Posebno su ljudi iz Jedanaeste pilje postali svjesni koliko konji mogu
biti korisni pri prenoenju dobara, ali su vidjeli i koliko posla ima oko ivotinja
ak i onda kada ih se ne koristi. Splavi nisu morali hraniti i pojiti, njima nije bio
potreban zaklon, nisu ih morali etkati niti su traili drugu brigu osim popravaka
i odravanja i povremenog prenoenja.
Putnici koji su krenuli na donier-turu i splavari iz Jedanaeste pilje prilino
su se zbliili i bilo im je ao to se moraju rastati. Zajedno su prebrodili nekoliko
gadnih trenutaka na vodi i zajedno su obavljali sve poslove dok su putovali
kopnom. Svatko od njih pronaao je svoju ulogu u podizanju logora, lovu i
sakupljanju hrane, i svi su sudjelovali u obavljanju dnevnih poslova.
Razmjenjivali su prie i vjetine i bili su svjesni da su sklopili posebnu vrstu
prijateljstva za koje su se nadali da e ga jednoga dana obnoviti. Kada su krenuli
na jug, Ejla je imala osjeaj da je izgubila nekoliko lanova obitelji.

20
Kad su nastavili put s upola manje ljudi, shvatili su da i to ima svojih
prednosti. Imali su manje stvari, to im je olakavalo putovanje. Imali su i manje
obaveza: vie nisu morali nositi splavi, trebalo je nahraniti manje usta, prikupiti
manju koliinu drveta i ostalog goriva za kuhanje, napuniti manje vrea za vodu,
a bio im je dovoljan i manji prostor za logorite, tako da su na raspolaganju
imali vei izbor. Iako su im nedostajali novosteeni prijatelji, putovali su mnogo
bre i u roku od nekoliko dana postali su efikasniji. Mala rijeka im je bila stalni
izvor vode, a pokraj nje protezala se utrta staza koju nije bilo teko slijediti, iako
je gotovo stalno ila uzbrdo.
Sklonite ljudi koji su ivjeli blizu sljedeeg svetog mjesta koje je Prva
eljela pokazati Ejli, nalazilo se nadomak Prve June pilje. Prva im je prstom
pokazala stijenu dok su prolazili pokraj nje.
To je ulaz u oslikanu pilju koju ti elim pokazati.
Zar ne moemo sada samo jednostavno ui? upitala je Ejla.
Nalazi se na teritoriju etvrte pilje Junih Zelandonaca, i oni smatraju
da imaju pravo koristiti je i pokazivati odgovorila je Prva. Oni e takoer
dodati i nove slike. Obino je tako. Ako Donokol osjeti potrebu da neto nacrta,
oni e to vjerojatno pozdraviti, ali bit e bolje da ih najprije obavijesti o svojim
eljama. Moda neki od njihovih osjea poriv da neto nacrta na istom mjestu.
To je malo vjerojatno, ali ako bi se pokazalo da je tako, to bi onda znailo da se
svijet duhova iz nekog razloga prua prema zelandonama.
Nastavila je objanjavati kako je uvijek dobro priznati teritorij koji neka
pilja smatra svojim. Oni nisu znali za privatno vlasnitvo, i nikome nije ak ni
palo na pamet da bi netko mogao posjedovati zemlju. Zemlja je bila
utjelovljenje Velike Majke, i ona ju je dala svoj svojoj djeci na koritenje. Ipak
su oni koji su nastanjivali odreen teritorij to podruje smatrali svojim domom.
Ostali su mogli putovati kamo god su eljeli i mogli su prolaziti kroz bilo koje
podruje, ak i ona udaljena. Jedini uvjet je bio da se obzirno i pristojno
ponaaju. Svi su mogli loviti ili pecati ili sakupljati hranu koja im je bila
potrebna, ali pristojnost je nalagala da se prije toga jave mjesnoj pilji. To se
posebno odnosilo na susjede, ali i na ljude u prolazu, jer se u protivnom moglo
dogoditi da poremete eventualne planove lokalnih stanovnika. Neizostavno bi
izbila svaa ako bi putnici namjernici zbog jedne ivotinje rastjerali stado ije
kretanje prati izvia iz okolne pilje koja planira veliki lov zbog popunjavanja
zaliha za predstojeu hladnu sezonu. Ako bi, pak, provjerili kakve planove ima
lokalna pilja, najvjerojatnije bi bili pozvani da im se pridrue u organiziranom
lovu i bilo bi im omogueno dio lovine zadrati za sebe.
Veina pilja imala je promatranice na kojima je uvijek netko straario,
uglavnom pazei na stada u prolazu, ali i na sve neobine aktivnosti na
njihovom podruju, a ljudi koji putuju u drutvu vuka i tri konja bili su itekako

neobini. Vie nego neobini, ako su jedan ili vie konja vukli nekakva
prijevozna sredstva i ako je na jednom sjedila krupna ena. Kada su posjetitelji
stigli nadomak doma etvrte Spilje Junih Zelandonaca, ve ih je ekala mala
skupina ljudi. Kada je krupna ena sila sa sjedala, pristupio im je mukarac
istetoviranog lica i predstavio se kao zelandoni etvrte pilje Junih
Zelandonaca. Prepoznao je tetovae na njenom licu i pozdravio je:
Pozdrav Onoj Koja Je Prva Meu Onima Koje Slue Veliku Majku
Zemlju rekao je, priavi joj ispruenih ruku na nain kojim su se iskazivali
iskrenost i prijateljstvo.
U ime Doni, Velike i Dobrotvorne Prve Majke Koja Se Brine O Svima
Nama, pozdravljam tebe, zelandoni iz etvrte pilje Junih Zelandonaca ree
Ona Koja Je Prva.
to vas dovodi ovako daleko na jug? upitao je.
Donier-tura moje pripravnice odgovorila je Prva.
Promatrao je visoku, privlanu enu koja im je prila s izuzetno lijepom
djevojicom. Zelandoni se osmjehnuo i priao eni ispruenih ruku, a onda je
primijetio vuka i nervozno se osvrnuo oko sebe.
Ejla, iz Devete pilje Zelandonaca... poela je Prva formalno
upoznavanje tijekom kojeg e navesti sva njezina vana imena i veze.
Dobro dola, Ejla Iz Devete pilje Zelandonaca ree on, premda se
udio njenim neobinim ivotinjskim imenima i vezama.
Ejla istupi ispruenih ruku. U ime Doni, Majke svih, pozdravljam tebe,
zelandoni etvrte pilje Junih Zelandonaca rekla je.
ovjek se jedva suzdravao da ne pokae koliko je iznenaen njenim
izgovorom. Oigledno je dola izdaleka. Rijetko se dogaalo da strankinja bude
prihvaena u zajednicu zelandona, a ova strankinja je bila ak pripravnica Prve!
Zahvaljujui njenoj sposobnosti uoavanja nijansi u gestama i izrazu lica,
Ejli nije promaklo njegovo iznenaenje, kao ni njegov pokuaj da ga sakrije. I
Prva je primijetila da je iznenaen i potisnula je osmijeh. Ovo e biti zanimljivo
Putovanje, pomislila je. Zahvaljujui konjima, vuku i pripravnici strankinji, ljudi
e dosta dugo priati o njihovom posjetu. Prva je potom odluila pruiti
zelandoniju jo neke obavijesti koje e razjasniti Ejlin status, a i predstaviti
ostale. Pozvala je rukom Dondalara kome nije promaklo ni reagiranje
zelandonija iz ove pilje, a ni odgovor Prve.
Dondalare, molim te pozdravi zelandonija etvrte pilje Junih
Zelandonaca. Zatim se okrenula njihovom zelandoniju. Ovo je Dondalar iz
Devete pilje Zelandonaca. Glavni Klesar Kremena Devete pilje Zelandonaca,
brat Doharana, voe Devete pilje, sin Martone, bive predvodnice Devete
pilje, roen u Ognjitu Dalanara, voe i osnivaa Lanzadonaca, ree ona, pa
nastavi mukarac Ejle iz Devete pilje Zelandonaca, pripravnice Prve, i majke
Donejle, Blagoslovljene od Doni.
Mukarci spojie vrsto ruke i pozdravie se na propisan nain. Ljudima
koji su ih doekali samo to se nije zavrtjelo u glavi od visokog statusa imena i

veza. Deveta pilja bila je rangirana vrlo visoko meu ostalim piljama, iako je
tolika formalnost rijetko koritena pri obinim susretima. Prva je stekla dojam
da ovaj zelandoni nee oklijevati da nakon njihova odlaska ispreda prie o ovom
susretu. Nije povela Ejlu na donier-turu samo da bi joj pokazala neka sveta
mjesta na teritoriju Zelandonaca, nego i da je predstavi mnogim piljama. Imala
je planove s Ejlom kojih nitko nije bio svjestan, pa ak ni Ejla. Sljedeeg je
pozvala Donokola.
Kada smo odluili poi na ovaj put, pomislila sam kako bismo trebali
povesti i mog biveg pripravnika. Nisam ga vodila u obilazak dok je bio samo
Donokol, moj pripravnik umjetnik. Sada ne samo da je nadareni slikar koji
oslikava jedno izuzetno sveto mjesto, ve je i inteligentan i uvaen zelandoni
rekla je Prva.
Tetovae na lijevoj strani lica ve su svima dale do znanja da vie nije
pripravnik. Tetovae zelandona uvijek su se nalazile na lijevoj strani lica, obino
na bonom dijelu ela ili obrazu, a ponekad su znale biti krajnje sloene. Voe
su imali tetovae s desne strane, a ostali vani ljudi, kao to je glavni trgovac,
nosili su uglavnom manje simbole posred ela.
Donokol prie i sam se predstavi. Ja sam zelandoni Devetnaeste pilje
Zelandonaca, i pozdravljam tebe, zelandoni etvrte pilje Zelandonaca koji ive
juno od Velike Rijeke rekao je i ispruio obje ruke.
Pozdrav tebi, zelandoni Devetnaeste pilje, i budi ovdje dobrodoao
glasio je odgovor.
Poslije njega je istupio Vilamar. Ja sam Vilamar Zelandonac, zdruen s
Martonom, bivom predvodnicom Devete pilje, majkom Dondalarevom.
Poznat sam kao glavni trgovac Devete pilje i doveo sam dvojicu svojih egrta,
Tivonana i Palidara.
Zelandon je poelio dobrodolicu i Glavnom Trgovcu. im je vidio
istetovirani simbol na sredini njegovog ela, znao je da taj ovjek zauzima vaan
poloaj, ali tek kada ga je bolje pogledao, shvatio je da je Vilamar trgovac.
Potom je izrazio dobrodolicu dvojici mladia, koji su mu uzvratili propisnim
pozdravom.
Zaustavljao sam se ovdje i ranije na svojim putovanjima i bio sam u
prilici vidjeti vae izuzetno sveto mjesto. Ali ovo je moje posljednje trgovako
putovanje. Najvjerojatnije ete od sada pa nadalje viati ovu dvojicu mladia.
Poznavao sam zelandonija koji je bio prije tebe. Je li on jo zelandoni? Vilamar
ga je zapravo obzirno pitao je li ovjek jo iv. Bivi zelandoni bio je Vilamarov
vrnjak, moda malo stariji, a ovaj novi bio je mlad.
Je. Otiao je na Ljetni sabor, ali nije mu bilo lako. Nije ba dobro. Kao i
ti, i on se odrie svog zvanja. Rekao je da e mu ovo najvjerojatnije biti
posljednji Ljetni sabor. Sljedee godine planira ostati ovdje i pomagati onima
koji ne mogu otii. ini mi se da si ti dobrog zdravlja, pa zato onda prenosi
svoje zvanje na ovu dvojicu mladia? upitao je mladi zelandoni.

 Jedno je kada si poslom vezan uglavnom za jedan teritorij, ali glavni

trgovac mora putovati i, da budem iskren, meni je dosta putovanja. elim vie
vremena provoditi sa svojom druicom i njenom obitelji. Pokazao je na
Dondalara i nastavio: Ovaj mladi nije roen u mom ognjitu, ali imam
osjeaj kao da je. ivio je u njemu od malih nogu. Neko vrijeme sam mislio da
nikada nee prestati rasti Vilamar se osmjehnuo visokom plavokosom
mukarcu. I njegovu druicu Ejlu smatram svojom. Martona, njegova majka,
ima nekoliko izuzetnih maliana od svojih sinova; ova mala ljepotica je jedna od
njih rekao je Vilamar, pokazavi na Donejlu. Martona ima i ker, koja je
dijete mog ognjita. Stasala je za zdruivanje. Martona e biti majka majke
djece, a ja se radujem to mi je ona druica. Vrijeme je da prestanem putovati.
Ejla je sa zanimanjem sluala Vilamarovo objanjenje. Nagaala je da on
eli vie vremena provoditi s Martonom, ali nije znala da je gajio tako jake
osjeaje prema djeci njegove druice i njihovoj djeci, i Folari, djetetu svog
ognjita. Tada je tek shvatila koliko mu sigurno nedostaje Tonolan, sin njegovog
ognjita, koji je umro na Putovanju na koje je bio krenuo s Dondalarom.
Prva je obavila i posljednje predstavljanje. S nama putuje i jedna mlada
ena. Ona se vraa u svoju pilju. Dom njenog mukarca nalazio se blizu naeg.
Upoznao ju je na Putovanju i doveo sa sobom, ali on sada hoda drugim svijetom.
Pao je s visoke stijene na koju se htio popeti. Ovo je Amelana od Junih
Zelandonaca ree Prva.
Pogledao je mladu enu i osmjehnuo se. Ba je slatka, pomislio je i
pretpostavio da je vjerojatno trudna, iako to jo nije bilo oigledno na prvi
pogled. Mogao je osjetiti te stvari. Prava teta to je tako mlada izgubila svog
mukarca. Ispruio je ruke prema njoj.
U ime Doni, dobrodola, Amelana od Junih Zelandonaca. Njoj nije
promaknuo osmijeh koji joj je uputio prilikom pozdravljanja. Pristojno mu je
uzvratila i ljupko se osmjehnula.
Imao je elju da joj nae neko mjesto da sjedne, ali znao je da najprije
mora predstaviti ljude iz svoje pilje koji nisu otili na ljetni sabor. Smatrao je
da to ne smije izostaviti, premda ih nije predstavio poimence.
Naa predvodnica nije ovdje. Na Ljetnom saboru je s ostalima rekao je.
To sam i pretpostavljala rekla je Prva. Gdje se ove godine odrava
va Ljetni sabor?
Tri do etiri dana hoda na jug, na uu tri rijeke javi se jedan od lovaca
koji je ostao pomagati onima koji nisu otili.
Mogu vas odvesti tamo, ili otii po nju. Znam da e joj biti krivo ako
propusti va posjet.
ao mi je, ne moemo toliko dugo ostati. Planirala sam vrlo opsenu
donier-turu za moju pripravnicu i zelandonija iz Devetnaeste pilje. Cilj mi je da
stignemo do kraja Sredinjeg gorja i odemo daleko na istok objasnila je
Zelandona Koja Je Prva. elimo posjetiti vau svetu pilju. Ona je jako vana,
ali na naem Putovanju ekaju nas jo mnoge. Moda na povratku... stani malo,

jesi li rekao na uu tri rijeke? Zar se tamo u blizini ne nalazi jedno vrlo vano
sveto mjesto, velika i bogato oslikana pilja?
Da, tako je ree lovac?
Onda mislim da emo se vidjeti s vaom predvodnicom. Ta pilja nam je
sljedea u planu ree Prva, razmiljajui o tome kako je ba zgodno to su
neke June pilje odluile ove godine odrati Ljetni sabor upravo na tom
mjestu. To e joj omoguiti da predstavi Ejli jo mnoge pilje, a i ostavit e
snaan dojam na njih kada se pojavi u pratnji vuka, konja i toliko vanih ljudi sa
sjeverne strane Velike Rijeke.
Moete nam se pridruiti pri jelu i nadam se da ete ovdje i prenoiti
rekao je zelandoni.
Da, da, hvala to ste nas pozvali. Dobro e nam okrepa poslije
cjelodnevnog putovanja. Gdje elite da podignemo logor? upitala je Prva.
Imamo prebivalite za posjetitelje, ali morat u najprije provjeriti u
kakvom je stanju. Kako nas je trenutno malo, nismo ga morali koristiti. Ne znam
je li sreeno.
Zimi, kada pilja, skupina ljudi koji ive zajedno i predstavljaju tipinu
proirenu obitelj, boravi u kamenom sklonitu koje smatra svojim domom, ona
se nastoji razbiti na manja domainstva i na taj nain se iri. Meutim, mali broj
ljudi koji preko ljeta ostane u njemu voli se drati zajedno. Ostale konstrukcije,
koje koriste kao prebivalita ili kao zaetke neega to e na kraju postati mjesta
za ivot, bile su prazne pa su mamile mala stvorenja kao to su mievi i
voluharice, dadevnjaci, abe i zmije, kao i razne vrste paukova i insekata.
Samo je vi nama pokaite. Siguran sam da je moemo oistiti i prilagoditi
naim potrebama ree Vilamar. Do sada smo svaku veer podizali atore.
Godit e nam promjena.
Trebao bih barem provjeriti ima li odgovarajueg ogrijeva za vatru
rekao je lokalni zelandoni i krenuo prema prebivalitu.
Putnici su ga slijedili. Kad su se smjestili, zaputili su se prema podruju
gdje su boravili oni koji nisu otili na Ljetni sabor. Posjetitelji su obino bili
dobrodoli, jer bi unijeli daak promjene. Uskraeni bi ostali samo oni koji su
bili previe bolesni ili imali prejake bolove i nisu mogli ustati s leaja. Kad bi
dola u neku pilju, Prva bi se uvijek potrudila obii one koji nisu bili dobro.
Obino ne bi mogla bogzna to za njih uiniti, ali veina ljudi je uivala u
panji. Povremeno se dogaalo i da pomogne. Najee se radilo o starijim
ljudima koji e uskoro hodati drugim svijetom, ili o teko bolesnima,
ozlijeenima ili pak o enama pri kraju teke trudnoe. Oni su bili ostavljeni, ali
ne i naputeni. Oni koji su ih voljeli, roaci ili prijatelji, uvijek bi se pobrinuli da
ih netko njeguje, a voe pilja su obino odredili lovce koji e ih na smjenu
snabdijevati hranom i obavljati poslove trkaa ako se ukae potreba za slanjem
poruka.
Pripremljen je zajedniki obrok. Posjetitelji su dali svoj prilog i pomogli da
se obrok spremi. Pribliavao se najdui dan u godini, i kada su svi pojeli, Prva je

predloila da, dok jo ima svjetla, ona, Ejla i zelandoni iz Devetnaeste, koga je
Ejla i dalje gotovo stalno oslovljavala kao Donokola, posjete one koji nisu
sudjelovali u obroku zato to su bolesni ili zbog nekih drugih fizikih smetnji
nisu mogli doi. Ejla je ostavila Donejlu s Dondalarom i krenula s njima, a
drutvo joj je pravio Vuk.
Nitko nije imao problema koji su iziskivali trenutno rjeavanje. Jedan
mladi je slomio nogu, i premda je Ejla smatrala da nije ba najbolje namjetena
bilo je prekasno da se bilo to uini. Gotovo je ve bila zacijelila, i mogao je
hodati, premda je gadno epao. Jedna ena imala je strane opekotine po rukama
i djelomino po licu. I njene rane su ve gotovo bile zarasle, ali ostali su joj
gadni oiljci zbog kojih nije otila na Ljetni sabor. Nije ak izala ni da
pozdraviti posjetitelje. O njoj e se netko morati pobrinuti na drugi nain,
pomislila je doniera. Ostali su uglavnom bili stariji ljudi, od kojih su neki patili
od bolova u koljenima, drugi od bolova u kukovima ili zglobovima, a trei lako
ostajali bez daha ili im se vrtjelo u glavi. Bilo je i onih kojima su vid ili sluh
toliko oslabili da nisu eljeli meu ljude, premda im je bilo jako drago to imaju
posjetitelje.
Ejla je neko vrijeme provela sa ovjekom koji je bio gotovo potpuno gluh, i
s ljudima koji su se brinuli o njemu. Pokazala im je nekoliko jednostavnih
znakova kojima se Pleme sluilo u govoru, kako bi im mogao rei to mu treba i
da razumije njihove odgovore. Potrajalo je dok nije shvatio to ona to pokuava
uiniti, ali kad je jednom uspio, vrlo brzo je uio. Zelandoni joj je kasnije rekao
kako je tada nakon dugo vremena vidio tog ovjeka da se osmjehuje.
Dok su izlazili iz nastambe podignute ispod nadstrenice sklonita. Vuk se
udaljio od Ejle i poeo njukati oko jednog ugla. A onda je zaula uplaeni krik
neke ene. Ostavila je ostale i istog trenutka otila vidjeti to nije u redu.
Skupljenu u kutu, pronala je enu koja je glavu i ramena prekrila mekom
koom srndaa. Bila je to ena s opekotinama koja se krila od posjetitelja. Vuk
je tiho cvilio i pokuavao joj prii. Ejla se spustila kraj njega na koljena,
priekala malo i tek se tada obratila uplaenoj eni.
Ovo je Vuk rekla je. Koristila je rije za ivotinju na jeziku
Mamutovaca, tako da je ena ula samo nekakav neobian zvuk. Povukla se jo
vie u kut i navukla kou preko glave. Nee ti nita. Ejla je prebacila ruku
preko Vuka. Nala sam ga kao sasvim malog, i odrastao je s djecom iz Lavljeg
logorita Mamutovaca.
ena je postala svjesna Ejlinog naglaska im je ula rije za Vuka i udne
rijei za narod koji je spomenula. Bila je znatieljna i protiv svoje volje. Ejli nije
promaklo da joj se disanje smirilo.
S njima je ivio djeak koga je usvojila voina druica nastavila je Ejla.
Neki ljudi bi za njega rekli da je prava nakaza, mjeavina Plemena, naroda
kojeg esto nazivaju Zbitoglavci, i onih koji izgledaju kao mi, ali Nezija je bila
brina ena. Dojila je svoje dijete, a kako je ena iz Plemena koja je rodila tog
djeaka umrla, Nezija je hranila i njega. Jednostavno nije mogla dopustiti da i on
ode na drugi svijet, ali Ridag je bio slab, i nije mogao govoriti kao mi.

 Ljudi iz Plemena uglavnom razgovaraju pokretima. Imaju oni i neke

rijei, ali ih nemaju ni izdaleka koliko mi, tako da nisu u stanju izgovoriti mnoge
od onih koje mi koristimo. Izgubila sam obitelj u potresu, ali imala sam sree da
me je Pleme pronalo. Odgojila me je jedna ena iz Plemena. Nauila sam
govoriti kao oni. Njihove rijei ne zvue kao nae, ali njih sam nauila
izgovarati jo kad sam bila mala. Zbog toga dok govorim zvuim drukije,
posebno neke od mojih rijei zvue drukije. Ma koliko se trudila, neke zvukove
i dalje ne mogu izgovoriti kako treba.
Iako je kut bio vrlo slabo osvijetljen, Ejla je primijetila da je ena otkrila
glavu i da oigledno pozorno slua njezinu priu. Vuk je i dalje tiho cvilio i
malo po malo joj se pribliavao.
Kada sam donijela Vuka u Lavlje logorite, najvie se zbliio sa
slabanim djeakom. Ne znam zato, ali Vuk voli malu djecu. Ne ali se ni kada
ga bockaju prstiima i vuku za dlaku. Kao da zna da mu ne misle nita loe i
trudi se da ih na svaki nain zatiti. Moe ti se uiniti udno to se jedan vuk
tako ponaa, ali oni se tako ponaaju prema svojoj mladunadi. Cijeli opor titi
mladunad, a Vuk se naroito zatitniki ponaao prema tom slabanom
djeaku.
Ejla se nagnula blie eni, a i Vuk je dopuzao malo blie.
Mislim da isto osjea i prema tebi. Mislim da zna da si bila ozlijeena, i
eli te zatititi. Vidi, pokuava doi do tebe, ali to radi krajnje obazrivo. Jesi li
si ve imala prilike dodirnuti ivog vuka? Krzno im je na nekim mjestima meko,
a na nekima grubo. Ako isprui ruku, pokazat u ti.
Ejla bez upozorenja posegne za eninom rukom i prije nego ju je ova
uspjela povui i spusti je na Vukovu glavu. Vuk potom poloi glavu na njezinu
nogu. Topao je, zar ne? Voli kad ga ekaju iza uha.
Ejla osjeti da je poela gladiti vuka po glavi, i povue svoju ruku. Napipala
je oiljke i krutu kou na mjestima gdje se zategnuta pri zacjeljivanju, ali
oigledno se mogla koristiti prstima.
Kako se to dogodilo? Kako si zaradila opekotine? upita Ejla.
Napunila sam koaru za kuhanje uarenim kamenjem, i dodala jo
nekoliko da voda prokljua, zatim sam je pokuala premjestiti. Raspala se i
kipua voda me je polila od glave do pete rekla je ena. Ispala sam ba
glupa. Znala sam da je ta koara ve stara. Trebala sam je baciti, ali htjela sam
samo skuhati aj, a ona mi je bila pri ruci.
Ejla kimne. Ponekad smo brzopleti. Ima li svog mukarca? Ili djecu?
Da, imam mukarca. I djecu, djeaka i djevojicu. Rekla sam mu da ih
odvede na Ljetni sabor. Nema razloga da oni ispataju zbog moje gluposti. Sama
sam kriva to vie ne mogu ii.
Zato vie ne moe ii? Moe hodati, zar ne? Nisi opekla noge ili
stopala.

 Ne elim da ljudi saaljivo gledaju oiljke na mom licu i rukama ljutito

ree ena i suze joj navru na oi. Povukla je ruku s Vukove glave i ponovno
navukla kou preko glave.
Ima pravo, neki e te promatrati sa saaljenjem, ali svima nama se
dogaaju nesree, a neki su roeni s gorim problemima nego to je tvoj. Mislim
da ne bi smjela dopustiti da te to sprijei da nastavi ivjeti. Lice ti ne izgleda
toliko strano, a oiljci e vremenom izblijedjeli i nee se vidjeti toliko. Oiljci
na tvojim rukama su gori, ali moe koristiti prste, zar ne?
Donekle. Ne kao nekada.
I to e se popraviti.
Otkud ti to sve zna? Tko si ti? upita ena.
Ja sam Ejla iz Devete pilje Zelandonaca odgovori Ejla, isprui ruke u
formalni pozdrav i pone recitirati imena i veze. Pripravnica One Koja Je Prva
Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju... Navela je sva svoja imena i
veze kao i obino, jer je smatrala da je vrlo vano da cijelo vrijeme govori.
Zatim je nastavila: Prijateljica konja, Njiske, Trkaa i Sivke, i etverononog
lovca, Vuka... njegovo ime na jeziku Mamutovaca znai samo vuk. Pozdravljam
te u ime Doni, Majke Svega.
Ti si pripravnica Prve? Njena prva pripravnica? upitala je ena, na
trenutak zaboravivi na pristojno ponaanje.
Njezina jedina pripravnica, premda je trenutno s nama i njen bivi
pripravnik. On je sada zelandoni Devetnaeste pilje ree Ejla. Doli smo
vidjeti vae sveto mjesto.
ena u trenutku shvati da e morati ispruiti ruke i prihvatiti ruke ove
mlade ene, kako bi se propisno predstavila pripravnici Prve, koja je oigledno
dosta putovala i dosta toga znala. To je bio jedan od razloga zato nije eljela ii
na Ljetni sabor. Svima koje bi srela morala bi ne samo pokazati lice, nego i
opeene ruke. Sagnula je glavu, razmiljajui bi li ih sakrila ispod srndaeve
koe i rekla da je nije u stanju propisno pozdraviti, ali pripravnica je ve bila
dodirnula njenu ruku i znala je da to nije tono. Konano je duboko uzdahnula,
odgurnula pokriva i ispruila ruke s gadnim opekotinama.
Ja sam Dulana iz etvrte pilje Junih Zelandonaca rekla je i nastavila
recitirati svoja imena i veze.
Ejla se usredotoila na enine ruke koje je drala u svojima. Bile su
ukoene, a koa na njima bila je zategnuta i neravna, i vjerojatno ju je jo
pomalo boljela, pomisli ona.
... u ime Doni, dobrodola, Ejla iz Devete pilje zelandonaca.
Bole li te ruke jo uvijek, Dulana? upitala je Ejla. Vjerojatno bi ti
pomogao aj od vrbine kore, u sluaju da te bole. Imam ga kod sebe ako ga
eli.
Mogu ga dobiti od naeg zelandonija, ali nisam znala treba li ga i dalje
piti.

 Ako jo ima bolove, onda nastavi. On takoer ublaava arenje i

crvenilo. Mogla bi napraviti rukavice od meke koe, moda zeje, ali bez prstiju.
Ako ti ne moe, moda bi ih mogao napraviti netko koga poznaje. Ljudi tada
najvjerojatnije vie ne bi primjeivali da su ti ake grube. Ima li malo finog
istog bijelog loja? Mogu ti napraviti kremu za ruke koja e ti omekati kou.
Dodala bih i malo pelinjeg voska, i ruinih latica da lijepo mirie. Imam kod
sebe i jedno i drugo. Moe je utrljati u ruke tijekom dana, i onda preko njih
navui rukavice. Ako tom kremom mae i lice, oiljci od opekotina e omekati
i bre izblijedjeti ree Ejla, razmiljajui to bi jo moglo pomoi toj eni.
Dulana je iznenada poela plakati.
to je bilo, Dulana? upita je Ejla. Jesam li rekla neto to te
uznemirilo?
Nisi. Ti si prva koja mi je rekla neto to mi je dalo nade jecala je
Dulana. Imala sam osjeaj da mi je ivot uniten, da se sve toliko promijenilo
da nikada vie nita nee biti isto, a ti govori o mojim opekotinama i oiljcima
kao da to nije nita, kao da ih nitko nee ak ni opaziti. A i rekla si mi toliko
toga to mi moe pomoi. Na zelandoni se trudi, ali on je tako mlad, i nije ba
jako nadaren za lijeenje. Mlada ena je zautjela i zagledala se u Ejlu.
Mislim da zna zato te je Prva izabrala za prvu pripravnicu, iako nisi roena
Zelandonka. Ona je Prva, a ti si Prva pripravnica. Trebam li te tako oslovljavati?
Ejla joj se tuno osmjehnula. Svjesna sam da u se jednoga dana
vjerojatno morati odrei svoga imena i da e me zvati zelandona Devete pilje,
ali nadam se da to nee biti tako skoro. Volim kad me zovu Ejla, to je moje ime,
ime koje mi je dala moja prava majka, to jest, Ejla je najblie tom imenu. Jedino
mi je to ime ostalo od nje.
Onda neka bude Ejla, a kako izgovara ime ovog vuka? Ponovno je
spustio glavu na njenu nogu, a njoj je to godilo.
Vuk ree Ejla.
Dulana pokua izgovoriti ime vuka, a Vuk je podigao glavu i zagleda se u
nju, svjestan napora koji je uloila.
Doi, izai da nas sve upozna ree Ejla. S nama je glavni trgovac i
on pria prelijepe prie o svojim putovanjima, a Prva ima divan glas i mogla bi
otpjevati neto iz Legendi Starih. To ne bi smjela propustiti.
Moda bih i mogla tiho ree Dulana. Bila je osamljena u svom
prebivalitu dok su svi ostali uivali u drutvu posjetitelja. Kada je ustala i
izala. Vuk se nije odvajao od nje. Svi iz pilje, a najvie njihov zelandoni, bili
su iznenaeni to je vide. A jo su se vie iznenadili kada su shvatili da se
etverononi lovac zatitniki ponaa prema njoj. Umjesto da sjedne pokraj Ejle,
ili ak Donejle, odluio je sjesti pokraj Dulane. Prva je pogledala svoju
pripravnicu i odobravajui joj kimnula tako da to nitko osim nje nije opazio.
Ujutro su se posjetitelji i jedan broj domaih ljudi pripremili za posjet
oblinjoj oslikanoj pilji. U tom podruju je bilo nekoliko kamenih sklonita, a

mnoga od njih bila su dom raznih pilja. Obino su dobivale imena po rijeima
za brojanje, premda bi se povremeno dvije ili tri, koje su bile jedna blizu druge,
udruile i formirale jednu pilju. Veina sklonita je sada bila prazna, jer su
ljudi otili na uobiajena ljetna putovanja. Malobrojni iz oblinjih pilja, koji
nisu otili na Ljetni sabor, doli su u sklonite u kojem je boravio zelandoni.
Svih osam odraslih koji su bili na donier-turi, plus petero koji su boravili u
etvrtoj pilji Junih Zelandonaca, nali su se u skupini koja je dola vidjeti to
sveto mjesto. S njima su bila i dvojica lovaca koji inae ive u oblinjem
kamenom sklonitu. Dulana se ponudila uvati Donejlu. Ejla je slutila da joj
nedostaju djeca. Donejla nije imala nita protiv da ostane s njom, a Vuk je bio
voljan da ostane s njima dvjema, tako da je Ejla pristala. Iako je mala znala
hodati, imala je samo etiri godine i Ejla ju je esto nosila. I Dondalar ju je
povremeno nosio, ali Ejla je toliko bila navikla nositi ker da je, kada su krenuli,
imala osjeaj da je neto zaboravila.
Stigli su do malog kamenog sklonita koje je Prva pokazala Ejli dok su
dolazili. Otvor je gledao na istok i odmah se vidjelo da su tu s vremena na
vrijeme ivjeli ljudi. Crni krug od ugljena oznaavao je nekadanje ognjite koje
je djelomino bilo okrueno kamenjem. Nedostajalo je samo nekoliko
kamenova. Dva velika komada vapnenake stijene, koji su se odvalili od zida ili
stropa, dovueni su kako bi se imalo na to sjesti. Poderani prekriva od koe
bio je baen na gomilu u blizini zida pokraj nekoliko velikih i tekih cjepanica
koje e im vjerojatno potrajati cijelu no ako vatra bude dovoljno velika i jaka
da ih zapali.
Ulaz u pilju nalazio se na sjevernom kraju sklonita ispod kratkog ispusta
koji su vremenske prilike ve propisno nagrizle, tako da su s njega poeli
otpadati pojedini dijelovi koji su se gomilali ispred ulaza to je vodio u kameni
zid.
Zelandoni je sa sobom ponio neto drva za potpalu, pribor za paljenje vatre
zajedno s nekoliko kamenih svjetiljki, i sad je sve to spustio u blizini jame za
vatru. A onda je poeo slagati buduu vatru. Kada je vidjela to on radi, Ejla je
iz kone vreice objeene o konu vrpcu koja joj je sluila kao opasa, izvadila
dva kamena. Jedan je bio vrsti komad kremena oblikovan u jako sjeivo, dok je
drugi bio veliine srebrnasto mesinganog oraha metalnog sjaja. Kremena otrica
je tako esto udarala po ovom kamenu da se izlizao i postao sjajan.
Bi li meni dopustio zapaliti vatru? upitala je Ejla.
Prilino sam dobar u tome. Brzo u ja to rekao je zelandoni dok je radio
usjek na komadu drveta u koji e uglaviti zailjeni vrh drvenog svrdla koje je
namjeravao vrtjeti izmeu dlanova.
Ona moe bre dobacio je Vilamar s osmijehom.
Izgleda da ste uvjereni u to ree mladi zelandoni u kome se probudila
elja za nadmetanjem. Ponosio se svojim umijeem brzog paljenja vatre. Bilo je
malo onih koji to su mogli obaviti bre od njega.
Dopusti joj da ti pokae ree Donokol.

 U redu pristane mladi, ustane i stane u stranu. Samo izvoli.

Ejla je sakupila na hrpu suho trijee za potpalu i nagnula se nad njim.
Udarila je kremenom po eljeznom piritu i mladom zelandoniju se na trenutak
uinilo da je vidio nekakvu svjetlost. Ejla udari ponovo. Ovog puta uspjela je
napraviti veliku iskru koja je pala na suhi, lako zapaljiv materijal iz kojega se
podigao pramiak dima. Odmah ga je poela raspirivati. U tren oka javio se mali
plamen na koji je stavila jo suhe potpale, a za njom male komade drveta. im
se vatra razgorjela, sjela je na pete. Mladi zelandoni je zurio u nju otvorenih
usta.
Uletjet e ti muha u usta ree glavni trgovac i osmjehne se.
Kako si to napravila? upitao ju je mladi zelandoni.
Uope nije teko kad ima vatreni kamen ree Ejla. Ako eli,
pokazat u ti prije nego odemo.
Prva je pustila nazone da se oporave od iznenaenja i tek tada je
progovorila: Vidim da si donio nekoliko svjetiljaka, trebali bismo ih upaliti.
Moe li se i ovdje nai koja?
Obino ih ima, ali to ovisi o tome tko je ovdje posljednji boravio
odgovori mladi dok je iz svog okvira za lea vadio tri plitke posudice izraene
od lokalnog vapnenca ali ne bih na to raunao.
Izvadio je i paketi fitilja umotanih u sirovu kou i prazan rog mladog tura
(s kojim je bilo mnogo lake baratati nego s golemim rogovima odraslih
ivotinja). Otvoreni kraj bio je prekriven s nekoliko slojeva nepropusnih crijeva
vezanih tetivom. Bio je napunjen smekalim lojem. Imao je i nekoliko baklji
napravljenih od lia, trave i ostale vegetacije vrsto uvezane oko tapa, dok je
jo bila dovoljno svjea da prione uz njega. Baklje su potom ostavljane da se
djelomino osue i na kraju su uronjene u zagrijanu borovu smolu.
Je li pilja velika? upitala je Amelana. Uvijek je u dubokim piljama
postala nervozna, posebno ako su bile i teko prohodne.
Nije odgovorio je lokalni zelandoni. Postoji samo jedna glavna
prostorija do koje vodi prolaz, jedna manja bona prostorija s lijeve strane i
pomoni prolaz s desne strane. Najsvetija mjesta se nalaze u glavnoj prostoriji.
Nalio je malo rastopljenog loja u sve tri kamene lampe, dodao fitilje od gljiva,
priekao da ponu upijati masnou i pribliio zapaljenu granicu. Zapalio je i
jednu baklju, a onda je na brzinu sve ostalo vratio u naprtnjau i stavio je na
lea. Visoko drei baklju, poveo ih je u pilju. Na zaelju je iao jedan od
lovaca i pazio da nitko ne zaostane. Bila je to velika skupina ljudi i da ovo nije
pilja u koju se relativno lako moglo ui, Prva nikada ne bi dopustila da svi
istovremeno uu.
Ejla je ila s Prvom na elu, a Dondalar odmah iza njih. Spustila je pogled
i ugledala slomljeni komad kremena na tlu, a nedaleko odatle jo jednu otricu
od kremena koja je izgleda bila cijela. Ostavila ih je gdje jesu. Nakon to su
savladali uzak prolaz na poetku, pilja se irila u oba smjera.

 S lijeve strane nalazi se jedan uski tunel ree mladi zelandoni. Desni
vodi do pomonog prolaza. Mi emo uglavnom ii ravno.
Drao je baklju visoko i Ejla se osvrnula. Vidjela je kako ljudi ispunjavaju
proirenje. Troje od njih dralo je lojanice. U potpunoj tami pilje, baklja i ti
plamici stvarali su mnogo vie svjetlosti nego to se inilo moguim, posebno
sada kad su se njene oi poele privikavati na tamu. Prolaz ispred njih je najprije
malo skretao u lijevo, a zatim opet u desno, ali put je uglavnom vodio ravno.
Poslije blagog proirenja, prolaz se suzio i zelandoni se zaustavio. Visoko je
podigao baklju i primaknuo je zidu s lijeve strane. Ejla ugleda tragove pandi.
Nekada su u ovoj pilji medvjedi provodili zime, ali ih ja nikada nisam
vidio ree mladi.
Odmah poslije tragova pandi koje im je pokazao, naili su na mjesto gdje
je sa zida ili stropa otpalo dosta velikog kamenja zbog kojeg su morali nastaviti
u koloni po jedan. S druge strane tog kamenja, zelandoni je ponovno podigao
baklju u lijevu stranu. Na zidu su se vidjeli prvi nedvosmisleni znaci da su ljudi
ve bili ovdje. Ovaj prostor ukraavale su petlje i spirale napravljene prstima.
Malo dalje prolaz se ponovno irio.
S lijeve strane nalazi se sporedna prostorija, ali tamo se nema to vidjeti,
osim crvenih i crnih toki na pojedinim mjestima rekao je zelandoni. Iako
tako ne izgledaju, one su jako znaajne, ali morate pripadati zajednici zelandona
da biste ih razumjeli. Nastavljamo ravno. Nastavio je ravno, a zatim lagano
potrao u desno i zaustavio se ispred ravnog dijela zida s tragovima oker crvenih
prstiju i est crnih otisaka prstiju. Crtei na sljedeem ravnom potezu zida bili su
sloeniji. Mladi je podigao baklju i ljudi su se okupili oko njega. Ugledali su
neto to ih je neodreeno podsjetilo na ljudske likove, ali su bile vie nalik
duhovima. Tu je bio i jedan tokicama naslikan jelen. Djelovao je zagonetno,
duhovno, boanski, i Ejla se stresla. Nije bila jedina. Svi su odjednom utihnuli.
Uope nije opazila da ljudi tiho razgovaraju, sve dok nisu utihnuli.
Na lijevom zidu nalazilo se malo ispupenje, mala izboina. Iza nje nalazila
se nia koja se irila u jo jedan gladak potez zida. Prvo je uoila dva
velianstvena megacerosa nacrtane crnom bojom, jednog preko drugoga. Onaj u
prvom planu bio je mujak s izrazito irokim rogovima. Imao je debeo, miiav
vrat bez kakvog ne bi mogao nositi takav teret. Glava mu je izgledala sitna u
usporedbi s tim monim vratom. Bez grbe na vratu, koja je vie izgledala kao
kakva crna kvrga vrsto isprepletenih ila i tetiva. Ejla je to znala, jer je imala
prilike komadati divovskog jelena. Bez te kvrge ne bi mogao nositi te teke
rogove na glavi. Megaceros iza njega takoer je imao snaan vrat, ali nije imao
rogove. Pomislila je da je to enka, ali vjerojatnije je to mujak koji je nakon
jesenjeg tjeranja odbacio rogove. Poslije sezone parenja nije vie bilo potrebe
diiti se velianstvenim rogovima kako bi privukao enke, a i morao je uvati
snagu kako bi preivio glacijalnu zimu koja e uskoro nastupiti.
Dosta dugo je promatrala ta dva megacerosa prije nego to je sasvim
neoekivano opazila mamuta. Nalazio se unutar trupa prvog divovskog jelena.
Nije to bio potpuni mamut, nego samo obris lea i glave, ali i to je bilo

dovoljno. Upitala se tko je od njih bio prvi nacrtan, mamut ili megacerosi. To ju
je natjeralo paljivije razgledati i ostatak zida. Iznad lea prvog megacerosa. A
ispred glave drugog, bili su crnim linijama iscrtani nepotpuni obrisi jo dvije
ivotinje. Bio je to boni prikaz glave i vrata planinske koze s dva roga povijena
unatrag i prikaz sprijeda rogova neke ivotinje sline planinskoj kozi, za koju je
pomislila da bi mogao biti kozorog ili je to moda bila divokoza.
Malo dalje naili su na dio zida s novim obrisima ivotinja naslikanih
crnom bojom. Bio je tu jo jedan megaceros s divovskim rogovima. Zatim dio
nekog manjeg jelena, divlja planinska koza i nagovjetaj konja uspravne grive
kao i dio lea, a onda jo jedna figura koja ju je iznenadila i uplaila. Bio je to
samo djelomino prikazan lik, donji dio tijela i noge sline ljudskima. U stranji
dio ulazile su tri crte, ili su moda izlazile iz njega. Jesu li to trebala biti koplja?
Ali zato je bilo potrebno staviti takvo to na zid? Pokuala se sjetiti je li ikada
naila na prikaz ivotinje iz ijeg tijela vire koplja? Donji dio lea nije bio ba
najloginije mjesto u koje bi lovac ciljao ako eli neto uloviti. Koplje u
stranjici, ili ak u donjem dijelu lea, rijetko kada je pogubno. Moda je trebalo
prikazati bol, bol u leima, koja je jednaka boli koju bi nanijelo koplje.
Odmahnula je glavom. Mogla je nagaati koliko eli, ali to je nee nimalo
pribliiti pravom razlogu.
to znae ove crte koje ulaze u tu tamo figuru? upitala je lokalnog
zelandona, pokazavi na crte koji je nedvosmisleno prikazivao ljudsko bie.
Svi to pitaju. Nitko ne zna. To su naslikali pradavni preci. Tada se
okrenuo prema Prvoj. Zna li ti neto o tome?
U Povijestima ili Legendama starih se to ne spominje, ali mogu vam rei
neto odgovorila je Prva. Znaenje bilo koje slike na bilo kojem svetom
mjestu rijetko kada je oigledno. I sami znate da, kada putujete u svijet duhova,
stvari uglavnom nisu onakve kakve vam izgledaju. Divlji mogu biti pitomi, a
najnjeniji najokrutniji. Nije nuno znati to ita od ovog ovdje znai. Dovoljno
je to znamo da je to bilo vano onima koji su to ovdje nacrtali. Da nije tako, ne
bi se tu ni nalazilo.
Ali ljudi uvijek pitaju. ele znati ree mladi. Nagaaju i zanima ih
jesu li u pravu, jesu li pogodili. Bilo bi mi drago kada bih im znao neto rei.
Upravo sam ti rekla to da im kae. Dosta o tome ree ena.
Iako je bila u iskuenju da postavi pitanje koje je mladi postavio Prvoj,
Ejli je sada bilo drago to to nije uinila. Prva je uvijek govorila da je svatko
moe pitati to god eli, ali Ejla je vidjela da njena mentorica itekako zna
omalovaiti onoga tko joj postavi odreena pitanja. ovjek bi se tada osjeao
kao posljednji glupan. Palo joj je na pamet da ona moda nije u stanju
odgovoriti na svako postavljeno pitanje, premda doputa ljudima da je pitaju sve
to poele. Ali kako je bila Prva, nije mogla jednostavno priznati da neto ne
zna. Ljudi to od nje nisu eljeli uti, a premda nije uvijek odgovorila na pitanje,
nikada nije lagala. Govorila je samo istinu.

Ni Ejla nije lagala. Djeca iz Plemena vrlo rano naue da im njihov nain
komunikacije gotovo onemoguava laganje. Kada je srela ljude sline sebi,
vidjela je kako im je teko izai na kraj s laima i dola je do zakljuka da je
lake govoriti istinu nego lagati. Moda je Prva zakljuila da e najlake izbjei
odgovaranje na pitanje na koje ne zna odgovor tako to e dovesti u pitanje
inteligenciju onoga tko je postavio pitanje. Ejla se okrenula u stranu i
osmjehnula, jer joj se uinilo da je otkrila neto vrlo vano o toj snanoj starijoj
eni.
I je. Prva je opazila da se Ejla okrenula u stranu i uhvatila je nagovjetaj
osmijeha koji je ova pokuala sakriti. Pretpostavila je da zna razlog i bilo joj je
drago to se Ejla okrenula u stranu. Nije joj smetalo da njena pripravnica
poneto naui i sama, ali najbolje je ne dizati oko toga galamu. Moda e
kucnuti as kad e se i ona morati sluiti slinim stvarima.
Ejla je svoju pozornost ponovno usredotoila na zid. Mladi zelandoni je
nastavio dalje i sada je podigao baklju kako bi osvijetlio par koza i nekoliko
toaka. Poslije njih su na red dole jo dvije koze, nekoliko toki i nekoliko
krivulja. Pojedine ivotinje, toke i crte bile su crvene, a pojedine crne. Upravo
su ulazili u malo predvorje s pet crnih i crvenih toaka te s nekoliko crvenih
toaka i crta u pozadini. Vratili su se iz nie i zavili iza ugla. Na zidu s druge
strane nalazila se jo jedna ovjekolika figura s crtama koje su ulazile u nju ili su
izlazile iz nje. Ukupno sedam crta protezalo se u svim smjerovima. Figura je
bila dosta grubo naslikana, jedva ste u njoj mogli prepoznati ljudsko bie, osim
to nije mogla biti nita drugo. Naznaene su bile dvije noge, dvije vrlo kratke
ruke i izobliena glava izvuena crnom bojom. eljela je pitati Prvu to
predstavlja, ali najvjerojatnije ni ona to nije znala, premda je mogla imati neke
pretpostavke. Moda bi kasnije mogle porazgovarati o tome.
U ovom dijelu nalazila su se i etiri crvena mamuta, nacrtani vrlo
pojednostavljeno. Neki od njih bili su samo nagovjeteni, ali i to je bilo dovoljno
da se zna o kojoj je ivotinji rije. Vidjeli su i kozje rogove i jo toaka.
Ako odemo do sredine prostorije, vidjet emo cijeli zid. Jo bolje emo
ga vidjeti ako oni s lojanicama ostanu blizu njega rekao je lokalni zelandoni.
Nastalo je komeanje dok svi nisu zauzeli poloaje iz kojih su mogli vidjeti
sve to se moglo vidjeti, i zagledali se u zid s crteima. U poetku se ulo
struganje nogu po tlu, proiavanje grla, mrmljanje i aputanje, ali ubrzo se sve
smirilo i ljudi su se usredotoili na kameni zid i poeli ga prouavati. Kad su
pogledom obuhvatili cijeli prizor, poeli su osjeati mistini naboj koji je ta gola
stijena zadobila. Ejli se na trenutak uinilo da su se figure pokrenule na
treperavoj svjetlosti plamenova i pramenova dima koji se dizao iz lojanica, te da
su zidovi prozirni, da kroz vrstu stijenu neodreeno nazire neko drugo mjesto.
Prola ju je jeza, zatim je nekoliko puta trepnula oima i zid je ponovno postao
zid.
Zelandoni ih je poveo van, usput im pokazujui toke i oznake na
zidovima. to su se vie udaljavali od oslikanog dijela pilje i pribliavali ulazu,
dnevna svjetlost, koja je prodirala unutra, omoguavala im je jasnije sagledati

pilju. Mogli su vidjeti kakvih su oblika zidovi i kamenje koje je palo na tlo.
Nakon izlaska iz pilje, svjetlost im se uinila izrazito jakom, poslije toliko
vremena provedenog u mraku. kiljili su i zatvarali oi, ekajui da se priviknu.
Ejla stoga nije odmah opazila Vuka.
Kad je konano postala svjesna njegove nazonosti trebalo joj je jo
nekoliko trenutaka da uoi koliko je nervozan. Zacvilio je nekoliko puta i
krenuo u smjeru nastanjenog sklonita, zatim se okrenuo, uputio prema njoj i
ponovno zacvilio prije nego se jo jedanput okrenuo i zaputio u suprotnom
smjeru.
Pogledala je Dondalara. Neto nije u redu rekla je.

21

Dondalar i Ejla potrae natrag prema pilji, slijedei Vuka. Kad su se

pribliili, ugledali su ispred sklonita, u polju gdje su pasli konji, izvjestan broj
ljudi. Kad su prili blie ugledali su prizor koji bi bio smijean da nije ulijevao
strah u kosti. Donejla je stajala ispred Sivke rairenih ruku kao da titi mladu
kobilu, okrenuta prema estorici ili sedmorici mukaraca naoruanih kopljima.
Iza njih su stajali Njiska i Trka i promatrali mukarce.
to to radite? povikala je Ejla, posegnuvi za prakom, jer kod sebe nije
imala baca koplja.
A to misli? Lovimo konje odgovori je jedan od njih. Primijetio je njen
udan naglasak i upitao Koga to zanima?
Ja sam Ejla iz Devete pilje Zelandonaca odgovorila je Ejla. I vi
neete loviti ove konje. Zar ne vidite da su to posebni konji?
to ih to ini posebnima? Meni izgledaju kao sasvim obini konji.
Otvori oi i pogledaj ree Dondalar. Koliko esto via konje koji
stoje mirno pokraj djeteta? to misli zato ovi konji ne bjee od tebe?
Moda su previe glupi.
A ja mislim da si ti moda previe glup da bi shvatio to vidi ree
Dondalar. Drski mladi, koji je izgleda govorio u ime svih, uspio ga je
razbjesniti.
Prodorno je nekoliko puta zviznuo. Lovci su gledali kako se Trka okree
prema visokom plavokosom mukarcu i polako kree prema njemu. Dondalar
stane ispred Trkaa i toboe uperi baca koplja u lovce.
Ejla je stala izmeu keri i mukaraca i dala je Vuku znak da joj prie, a
zatim mu uputi jo jedan koji je znaio: uvaj konje. Vuk je iskesio zube i
zareao na mukarce, natjeravi ih da zbiju redove i da se povuku za nekoliko
koraka. Ejla die Donejlu na Sivkina lea. Zatim uhvati Njiskinu uspravnu
grivu, prebaci nogu i u tren oka nae se na njenim leima. Svaki put kada je
napravila neto neoekivano, lovci su se iznenadili.
Kako si to uinila? upitao je mladi glasnogovornik.
Rekla sam vam da su to posebni konji i da ih ne treba loviti ree Ejla.
Jesi li ti zelandona?
Ona je pripravnica, obuava se za zelandonu ree Dondalar. Ona je
Prva pripravnica Zelandone Koja Je Prva Meu Onima Koji Slue Majku, i koja
samo to nije stigla.
Ona Koja Je Prva je ovdje?
Da, ovdje je odgovori Dondalar i zagleda se u mukarce. Svi odreda
bili su mladi, vjerojatno tek nedavno upueni u tajne mukosti i vjerojatno

zajedno stanuju u dalekoj nastambi na Ljetnom saboru koji se odrava u blizini

sljedee svete pilje koju planiraju posjetiti. Zar niste prilino daleko od
daleke nastambe Ljetnog sabora?
Kako zna? upita mladi. Ti nas ne poznaje.
To barem nije teko pogoditi. U tijeku su Ljetni sabori, svi ste vi u dobi
kada mladi mukarci odluuju napustiti majin logor i odsjedaju u dalekoj
nastambi da bi pokazali koliko su neovisni. Odluili ste krenuti u lov i moda
ak donijeti neto mesa. Ali niste ba imali sree, zar ne? A sada ste gladni.
Kako zna? Jesi li i ti zelandoni? upita mladi.
Samo nagaam ree Dondalar, a onda opazi kako pristie i Prva s
cijelom svitom.
Ona Koja Je Prva moe hodati vrlo brzo kada zakljui da treba, a im ih je
Vuk potraio znala je da se radi o nekakvoj nevolji. Prva je brzo procijenila
situaciju: mladii s kopljima, premladi da bi bili iskusni: vuk koji zatitniki
stoji ispred konja. Djevojica i mlada ena na leima konja bez uobiajene
opreme za jahanje i praka u Ejlinoj ruci; Dondalar sa uperenim bacaem
koplja stoji ispred pastuha. Je li Donejla poslala vuka po majku dok je
pokuavala zatititi konje od est sedam nazovi lovaca?
Ima li problema? upitala je doniera. Mladii su znali tko je ona, iako je
niti jedan od njih do sada nije vidio. Svi su uli kako ljudi opisuju Prvu, i znali
su protumaiti znaenje tetovaa na njenom licu, ogrlica i odjee koju je nosila.
Vie nema. Donejla je sprijeila ove ljude da love nae konje rekao je
Dondalar, jedva se suzdravajui od smijeha.
Hrabro dijete, nema to, pomislila je doniera kad je potvrena njena
procjena situacije. Jeste li vi iz Sedme pilje Junih Zelandonaca? upitala je
mladie. Sedma pilja im je bila sljedea stanica na putu. Ona je bila najvanija
pilja u ovom podruju.
Prema oznakama na njihovoj odjei mogla je zakljuiti kojoj pilji
pripadaju. U podruju gdje je ivjela znala je sve sheme i are na odjei i nakitu,
ali to su dalje putovali, bit e joj tee prepoznati ljude, premda e i dalje moi
nagaati.
Jesmo. Zelandono Koja Jesi Prva odgovorio je sasvim drukijim tonom
mladi koji je i ranije govorio u ime svih. Treba dobro paziti kada se nae u
drutvu zelandona, a posebno One Koja Je Prva.
Pristigao je i mladi zelandoni iz lokalne pilje, kao i veina onih koji su bili
s njim. Ostali su stajati uokolo i ekali da vide to e ta mona ena uiniti
mladiima koji su ugrozili posebne konje.
Prva se okrenula prema lovcima iz lokalne pilje. Izgleda da emo morati
nahraniti jo sedam gladnih usta. To e vrlo brzo desetkovati zalihe. Mislim da
emo morati ostati malo due, dok se ne organizira lov. Sreom, imat ete
pomo. S nama putuje i nekoliko iskusnih lovaca, a ako ih malo poduite, ak e
i ovi mladii biti u stanju dati svoj doprinos. Imajui u vidu okolnosti, uvjerena

sam da e biti raspoloeni pomoi na svaki nain rekla je i strogo se zagledala

u mladia koji je izgleda govorio u ime svih.
Svakako ree on. Lovom smo se bavili i onda kad ste naili.
Ali ne ba uspjeno dobaci netko od okupljenih, jedva ujno, a opet
dovoljno glasno da ga svi uju. Neki od mladia su pocrvenjeli, a neki skrenuli
pogled.
Da niste nedavno primijetili neko stado? upita Dondalar, uputivi
pitanje dvojici lovaca iz pilje. Jedna ivotinja nam nee biti dovoljna, morat
emo ih uloviti vie.
Nismo, ali ovo je sezona kada crveni jeleni ovuda prolaze, posebno
koute i lanad. Moemo poslati nekoga u izvianje, ali to obino potraje
nekoliko dana odgovori jedan od lovaca iz pilje.
Iz kojeg smjera e doi? upitao je Dondalar. Mogu danas popodne
odjahati na Trkau i pogledati. On putuje bre od bilo koga tko pjeai. Ako bilo
to pronaem, Ejla i ja se moemo vratiti i potjerati ivotinje ovamo. I Vuk
moe pomoi.
Ti to moe uiniti? izlane mladi.
Rekli smo vam da su to posebni konji odgovori Dondalar.
Meso jelena ostalo je preko noi raireno po konopcima zategnutim iznad
slabe vatre koja je dosta dimila. Dok ga je pakirala u posude za meso, Ejli je bilo
ao to nije bilo vie vremena da se meso osui, ali ve su bili ostali dva dana
due nego to je Prva planirala. Moda bi tijekom puta mogla nastaviti sa
suenjem pa ak i kad ve stignu u Sedmu pilju Junih Zelandonaca kod kojih
e ostati neko vrijeme.
Skupina koja je krenula na donier-turu ponovno se poveala, ovog puta za
sedmoricu mladia. U lovu su bili od velike pomoi, iako pomalo neobuzdani.
Znali su bacati koplja, ali ne i suraivati jedni s drugima i tjerati ivotinje jedni
prema drugima kako bi lov uinkovito priveli kraju. Bacai koplja koje su
koristili putnici koji ive sjeverno od Velike rijeke, ukljuujui i pripravnicu
Prve, ostavili su poprilian dojam na mladie, ali i na lokalne lovce, koji su uli
za to oruje, ali ga nisu vidjeli na djelu. Veina ih je ve napravila bacae koplja
i sada su vjebali gaanje.
Ejla je uspjela nagovoriti Dulanu da krene s njima i barem malo uiva u
Ljetnom saboru. Bila je usamljena bez svog mukarca i djece, i eljela ih je
vidjeti, premda je i dalje bila nervozna zbog oiljaka na licu i rukama. Dijelila je
mjesto za spavanje s Amelanom. Sprijateljile su se kada je Dulana pokazala
elju da brblja s njom o trudnoi i poroaju na temelju vlastitog iskustva.
Amelani nikada nije bilo ugodno priati o tome s Prvom ili s njenom
pripravnicom, iako je Ejla imala dijete. Mlada ena ih je ula kako one
razgovaraju o lijekovima, o procesu ozdravljenja i ostalim znanjima u tradiciji
zelandona, od ega najvei dio nije razumjela, i zbog toga se bojala tih uenih
ena.

Meutim, godila joj je panja kojom su je obasipali svi mladii, kako mladi
lovci tako i Vilamarovi egrti, iako su se trgovci povlaili uvijek kada je bila
okruena svim tim prilino uobraenim mladiima lovcima. Oni se nisu morali
nadmetati za njezinu pozornost. Znali su da e ti mladii provesti s njima samo
nekoliko dana, dok e njih dvojica biti s Amelanom do kraja puta.
Dok je Dondalar uz Donokolovu i Vilamarovu pomo privezivao vlaku
za Njisku, Ejla i doniera su promatrale Amelanu i mladie.
Podsjeaju me na leglo vuia izjavila je Ejla.
Kada si gledala vuie? upitala ju je Zelandona.
U mladosti, dok sam jo ivjela s Plemenom ree Ejla prije nego sam
poela loviti mesodere, imala sam obiaj promatrati ih, ponekad jako dugo,
cijelo jutro ili cijeli dan, ako sam mogla biti toliko odsutna. Promatrala sam
razne etveronone lovce, ne samo vukove. Tako sam i nauila neujno ih
slijediti. Mladunad me uvijek oduevljavala, ali posebno sam uivala
promatrajui vuie. Oni su se voljeli igrati, isto kao i ovi momci...
pretpostavljam da bih se prema njima trebala odnositi kao da su mladii, ali oni
se i dalje ponaaju kao djeaci. Pogledaj kako se hrvaju i guraju, trudei se
privui Amelaninu pozornost.
Koliko vidim, Tivonan i Palidar nisu s njima ree doniera. Izgleda da
shvaaju kako e imati dovoljno vremena u nastavku putovanja, nakon to se
kod sljedeeg svetog mjesta rastanemo od mladia.
Misli da e ti mladii otii kada stignemo do sljedee pilje? Ona je vrlo
privlana mlada ena ree Ejla.
Ali je trenutno njihova jedina publika. Kada s nama stignu u svoje
logorite i donesu meso jelena, nai e se u centru pozornosti prijatelja i roaka
koji e im se diviti. Svi e im postavljati pitanja i jedva ekati da uju prie o
njihovoj pustolovini. Nee imati vremena za Amelanu.
Zar se ona nee rastuiti ili uznemiriti zbog toga? upitala je Ejla.
Do tada e ve stei nove oboavatelje i nee svi biti djeaci. Privlanoj,
mladoj, trudnoj udovici nee nedostajati panje, kao ni tim mladim trgovcima.
Drago mi je to nijedan od njih nije poludio za Amelanom ree starija ena.
Ona ni jednom od njih ne bi bila dobra druica. ena udana za putnika mora
imati razvijene vlastite interese i ne smije od svog ovjeka oekivati da je
zabavlja.
Ejla pomisli da joj je drago to Dondalar nije trgovac i to se ne bavi
nekim drugim zanatom koji bi od njega zahtijevao da dosta vremena provodi na
putu. Ne bi se moglo rei da se ona nema ime baviti i da joj je on potreban da
joj ispuni vrijeme; stvar je u tome to bi previe brinula ako bi dugo ne bi bilo.
Povremeno je vodio egrte u potragu za novim izvorima kremena i esto je
ispitivao potencijalne izvore dok je bio u lovu. Meutim, ona je dobro znala
koliko je opasno ako putuje sam, i pitala se kako bi saznala ako bi se ozlijedio
ili mu se dogodilo neto jo gore. Morala bi ekati i ekati, ne znajui hoe li se

ikada vratiti. Bolje je kad se putuje u drutvu ili barem s jo nekim. Onda se
jedan moe vratiti i rei to se dogodilo.
Palo joj je na pamet da Vilamar moda nee odabrati samo jednog egrta da
bude novi glavni trgovac. Moda e izabrati obojicu i predloiti im da putuju
zajedno drutva radi, a i kako bi mogli pomagati jedan drugome. Dakako, i
druica trgovca moe putovati s njim, ali kad dou djeca, ona se moda vie
nee eljeti odvajati od ostalih ena. Bilo bi mnogo tee da sam, dok smo bili na
naem Putovanju, imala i dijete. Veina ena, kao Amelana, eli pomo i
drutvo majki i ostalih roaka i prijatelja. Ne krivim je to se eli vratiti kui.
Kada su jednom krenuli, putnici su lako uli u rutinu, a kako je lov u kojem
su bili prije polaska bio vrlo uspjean, nisu morali gubiti vrijeme na lov usput,
tako da su putovali neto bre nego obino. Meutim, troili su vrijeme na
skupljanje biljne hrane. Poto je sezona ve uvelike bila u toku, imali su za
sakupljanje veliki izbor i pravo izobilje povra (korijenja, stabljika i zelenih
listova) i voa.
Otprilike oko podneva onog dana kada su krenuli postalo je toplije i Ejli se
u nosnice uvukao predivan miris. Jagode! Sigurno idemo preko polja jagoda,
pomisli ona. Nije bila jedina koja je postala svjesna omiljenog voa, i svima je
bilo drago kada su se zaustavili da skuhaju aj i naberu nekoliko koarica
siunih, arko crvenih bobica. Donejli nije bila potrebna koarica, ona ih je
stavljala ravno u usta. Ejla joj se osmjehnula i pogledala Dondalara koji je brao
jagode pokraj nje.
Podsjea me na Lati. Nezija nikada nije slala svoju ker brati jagode za
obrok. Lati bi pojela sve to nabere i nikada nita nije donijela, ma koliko da ju
je majka korila.
Stvarno? upitao je Dondalar. Nisam to znao. Vjerojatno sam bio
previe zaokupljen Vimezom ili Talutom kad si razgovarala s Lati ili Nezijom.
Povremeno sam branila Lati. Rekla bih Neziji kako nije bilo dovoljno
jagoda za sve. To i nije bila la ako je Leti prola kroz njih, a brala ih je vrlo
brzo.
Ejla je zatim neko vrijeme brala jagode u tiini, ali spominjanje Lati
podsjetilo ju je na jo neke stvari.
Sjea li se koliko je Lati voljela konje? Pitam se je li uspjela pronai
nekog mladog konja kojega bi mogla dovesti kui? Ponekad mi nedostaju
Mamutovci. Hou li ikada vie vidjeti nekoga od njih?
I meni nedostaju izjavio je Dondalar. Otkad ga je Vimez obuavao,
Danug je postajao sve bolji klesar kremena.
Kada je nabrala dvije koarice jagoda. Ejla je poela zapaati i neke druge
biljke koje su rasle uokolo i mogle posluiti kao fini dodatak veernjem obroku.
Zamolila je Amelanu i Dulanu da joj pomognu nabrati ih. Ejlaje povela
Donejlu i zaputila se do rijeke koju su slijedili, kako bi tamo nabrala rogoz. U
ovo doba godine rizomi rogoza s novim korjeniima, kao i donji dijelovi

stabljika, bili su posebno soni. Klas pri vrhu vrvio je gustim zelenim
pupoljcima koji se mogu skuhati u vodi ili na pari, a potom savakati. Bilo je i
nekoliko vrsta lisnate zeleni. Ugledala je lako raspoznatljiv oblik kiselice i
osmjehnula se kada se sjetila njenog ljutkastog okusa. Jo se vie razveselila
pronaavi koprivu, koja je bila prava poslastica. Skuhat e je i dobiti ukusan
zeleni prilog.
Te veeri su svi uivali u obroku. U proljee je hrana bila vrlo jednolina;
moglo se nai tek nekoliko vrsta zeleni i po koji novi izdanak, pa su svi jedva
ekali ljeto kad je raznovrsnih biljaka bilo u izobilju. Ljudi su ponekad udjeli
za povrem i voem, jer je ono prualo osnovne hranjive tvari potrebne
njihovim tijelima, posebno nakon duge zime tijekom koje su uglavnom jeli
sueno meso, masti i korijenje. Za doruak su pojeli sinonje ostatke i popili
topli aj, pa odmah zatim krenuli dalje. Planirali su toga dana prijei vei dio
puta, kako bi rano sljedeeg dana stigli u logorite ovdanjeg Ljetnog sabora.
Drugog dana, ubrzo nakon polaska, putnici su naili na potekoe. Rijeka
koju su slijedili se izlila, obale su bile movarne i zarasle u vegetaciju tako da
nisu mogli pjeaiti sasvim blizu vode. Bila je sredina jutra i ve su se neko
vrijeme penjali uz brijeg pokraj nedaleke rijeke. Napokon su stigli do grebena,
odakle su pogledom obuhvatili ravnicu ispod njih. Visoka brda okruivala su
dugaku nizinu kojom je dominiralo uzvienje strmih obronaka koje je gledalo
na ue tri rijeke: najvea od njih tekla je krivudajui s istoka na zapad, tu je
zatim bila i velika pritoka s izvorom na sjeveroistoku, i mala koju su oni
slijedili. Ravno ispred njih, u polju izmeu dvije rijeke, nalazilo se mnotvo
ljetnih sklonita, prebivalita i atora. Stigli su do Logorita Ljetnog sabora
Zelandonaca koji su ivjeli juno od Velike rijeke, na teritoriju Sedme pilje.
Jedan od izvidnika utrao je u prebivalite zelandona. Da vidite to se
zaputilo ovamo! povikao je.
to? upita zelandoni iz Sedme pilje.
Ljudi, ali to nije sve.
Sve pilje su ovdje ree jedna zelandona.
Onda su sigurno posjetitelji ree Sedmi.
Oekujemo li ove godine posjetitelje? pitao je postariji zelandoni
etvrte pilje Junih Zelandonaca dok su svi redom ustajali i ili prema ulazu.
Ne, ali tako je to s posjetiteljima rekao je Sedmi.
Kad su izali, prva stvar koju su primijetile bila su tri konja koja su vukla
nekakve naprave, a na leima ak dva od ta tri konja sjedili su ljudi, na jednome
mukarac, a na drugome dijete. Ispred konja koji je vukao drukiju napravu ila
je ena. Kad su putnici prili malo blie, nejasno kretanje pokraj ene pretvorilo
se u vuka! Sedmi se tada poeo prisjeati pria ljudi koji su svratili do njih na
povratku s Putovanja na sjever. Oni su mu priali o strankinji i konjima, i o
vuku. Tada je sve povezao.

 Ako ne grijeim ree visok, bradati smeokosi mukarac, dovoljno

glasno da ga uju i svi ostali iz zajednice zelandona u posjet nam dolazi Prva
Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju i njena pripravnica. Zatim se
obrati pripravniku koji je stajao u blizini. Dovedi sve voe koje uspije
pronai.
Mladi odjuri.
Ona bi trebala biti krupna ena, zar ne? Vrlo upeatljiva, koliko sam
shvatila. Kako je jedna krupna ena uspjela stii ak ovamo? upita jedna
prilino debela zelandona.
Vidjet emo odvrati Sedmi. Kako se najsvetije mjesto u ovom podruju
nalazilo u blizini Sedme pilje, zelandonija iz Sedme pilje su obino, premda
ne i uvijek, priznavali za vou lokalnih zelandona.
Ljudi su se poeli okupljati, a polako su pristizali i voe raznih pilja.
Predvodnica Sedme pilje prie zelandoniju iz Sedme. Netko je rekao da
nam Prva dolazi u posjetu.
Mislim da je tako odgovorio je zelandoni. Sjea li se posjetitelja od
prije nekoliko godina? Onih koji su doli s krajnjeg juga?
Da, sjeam se. Kada si ih ve spomenuo, mislim da se sjeam kako su
rekli da u jednoj od sjevernih pilja ivi strankinja koja zna sa ivotinjama, a
naroito s konjima odgovori ena. Ona i zelandoni imali su sline tetovae, ali
na suprotnim stranama ela.
Rekli su mi da je ona pripravnica Prve. Vidjeli su je tek pred polazak.
Njezin mukarac je Zelandonac. Sreli su se tijekom njegovog petogodinjeg
Putovanja. Kada je krenuo kui, poveo je nju. I on ima vlast nad konjima, kao i
njeno dijete, a imaju i vuka. Sve mi se ini da nam upravo oni dolaze objasnio
je zelandoni.
Pretpostavljam da je i Prva s njima.
Imaju vrlo dobre promatrae, pomislila je Prva kad su se zaustavili pred
prilino velikom nastambom za koju je pretpostavila da pripada zelandonama.
Napravili su im sjajan doek. Ejla je dala znak Njiski da stane. Prva je ustala tek
kad je bila sigurna da nee biti nikakvog potezanja u posljednji tren, i onda je, za
tako krupnu enu, krajnje spretno i graciozno sila sa svoje vlake.
Zato ona moe putovati tako daleko, pomislila je zaobljena zelandona.
Cijela zajednica zelandona, svi voe i posjetitelji razmijenili su propisne
pozdrave i predstavili se jedni drugima. Voama pilja iz koji su potjecali oni
mladi lovci bilo je drago to ih vide. Njihova daleka nastamba bila je prazna i
ve nekoliko dana nitko ih nije vidio. Njihove obitelji su poele brinuti i traile
su da poalju ljude u potragu za njima. Sada kad su stigli s posjetiteljima, svima
je bilo jasno da mogu oekivati neku priu, ali pria je mogla ekati.
Dulana! uzviknuo je netko.
Majko! Tu si! istodobno su povikala dva sretna glasia.

Postarija zelandona iz etvrte June pilje podigla je pogled, iznenaena

to vidi mladu enu. Nakon to se opekla, Dulana je bila oajna i nije mogla
samu sebe natjerati ak ni da izae iz sklonita, a sada je ovdje, na Ljetnom
saboru. Morat e se raspitati i saznati to ju je natjeralo da promijeni miljenje.
Istog trena poeli su praviti planove za slavlje, gozbu i Majinu proslavu u
ast posjetitelja i Prve, a kad su saznali da ovi ele posjetiti njihovo sveto
mjesto, zelandon iz Sedme odmah se dao na posao. Veina obreda koji se
odravaju tijekom Ljetnih sabora bila je obavljena, osim Zdruivanja, i ljudi su
poeli raditi planove za odlazak, ali su nakon dolaska posjetitelja odluili ostati
malo due.
Moda emo morati organizirati lov i sakupljaki izlet rekla je
predvodnica Sedme.
Prije nego smo krenuli, lovci, meu kojima su bili i vai mladii, uspjeli
su presresti krdo crvenih jelena u prolazu rekla je Prva. Ubili su nekoliko
ivotinja i najvei dio smo donijeli sa sobom.
Samo smo im izvadili utrobu ree Vilamar. Morat ete ih to prije
oderati i skuhati ili osuiti
Koliko jelena ste donijeli? upitala je predvodnica Sedme pilje.
Po jednog za svakog vaeg mladog lovca odgovorio je Vilamar.
Sedam! Kako ste uspjeli toliko donijeti? Gdje su? upitao je neki
mukarac.
Hoe li im pokazati, Ejla? upitao ju je Vilamar.
S velikim zadovoljstvom odvratila je Ejla.
Oni koji su stajali u blizini zapazili su njen udni naglasak i pretpostavili su
da je to strankinja o kojoj su sluali. Mnogi od njih krenuli su za njom i
Dondalarom do mjesta gdje su konji strpljivo ekali. Iza Trkaa i Sivke
protezale su se nove motke za vuu na koje kao da je bila natovarena velika
koliina lia rogoza. im ga je Ejla poela skidati, svima postade jasno da se
ispod lia nalazi nekoliko crvenih jelena razliitih veliina i starosti, kako srna
tako i mladunadi. Rogoz ih je titio uglavnom od insekata.
Vai mladii pokazali su veliko oduevljenje za lov izjavio je
Dondalar. Suzdrao se i nije dodao kako nisu pokazali i probirljivost. Sve su
ove ivotinje oni ubili. Trebali bi napraviti veliku gozbu.
I rogoz moemo iskoristiti predloio je netko od promatraa.
Slobodno se posluite rekla je Ejla. Na mjestu gdje smo se odvojili od
rijeke rogoz raste u izobilju, zajedno s jo nekim ukusnim biljkama.
Pretpostavljam da ste do sada obrstili sve biljke koje rastu u blizini
logorita rekla je Ona Koja Je Prva. Uslijedilo je potvrdno kimanje glavama i
usmeno potvrivanje.
Ako su neki od vas voljni jahati na motkama za vuu, moemo vas
odvesti do tog mjesta na rijeci, i potom vratiti i vas i sve to naberete
predloila je Ejla.

Nekoliko mladih se pogledalo i bre-bolje prijavilo. Zatim su otili po

tapove za kopanje i noeve, mreaste torbe za noenje i koare. Na obinim
vlakama moglo se smjestiti dvoje ili troje ljudi u poluleeem poloaju, a na
vlaki napravljenoj specijalno za Prvu, dvoje odraslih moglo je sjediti jedno
pokraj drugog, pa ak i troje ako su jako mravi.
Dondalar, Ejla i Donejla jahali su na leima Trkaa, Njiske i Sivke, a
konji su vukli jo estoro ljudi na motkama za vuu. Vuk ih je slijedio. Kada su
stigli do mjesta gdje su se putnici bili odvojili od rijeke, zaustavili su konje i
mladi sioe, vrlo zadovoljni sami sobom to su se usudili ii na ovu neobinu
vonju. Potom su se razdvojili i otili u potragu za hranom. Ejla je otkvaila
motke za vuu kako bi se konji malo odmorili i slobodno pasli dok ostali
sakupljaju plodove i biljke. Vuk je njukao uokolo, a onda je otrao u umu.
slijedei neki miris.
U Logorite su se vratili sredinom poslije podneva. Dok njih nije bilo,
veliki broj ruku je brzo obradio crvene jelene i veliki dio mesa se ve kuhao.
Upravo su poinjali pretvarati krzno u kou koja se moe nositi ili posluiti za
izradu mnogih korisnih proizvoda.
Gozba i proslava otegli su se duboko u no, ali Ejla je bila umorna i im su
se dogovorili oko posjete svetom mjestu, iskoristila je priliku da se pristojno
udalji i s Donejlom i Vukom povue u njihov ator za putovanja. Dondalar je
sreo nekog klesara kremena i zapodjenuo s njim razgovor o kvaliteti kremena s
razliitih mjesta. U podruju gdje su se trenutno nalazili pronaeni su neki od
najboljih primjeraka kamena u cijeloj regiji.
Rekao je Ejli da e im se uskoro pridruiti, ali kad je stigao u ator i Ejla i
Donejla ve su vrsto spavale, zajedno s jo nekima koji su s njima dijelili
ator. Prva je tu no provela u prebivalitu zelandona. I Ejla je bila pozvana
noiti s njima, i premda je znala da bi njena Zelandona voljela da se ona vie
drui s lokalnim donierama, Ejla je eljela biti sa svojom obitelji. Prva nije
navaljivala. Amelana se posljednja vratila, iako joj je Ejla rekla da ne pije dok je
trudna, bila je propisno nacvrckana. Otila je ravno na spavanje, nadajui se da
Ejla nee nita primijetiti.
Amelanu su probudili rano ujutro i pitali je eli li posjetiti sveto mjesto, ali
ona je to odbila, rekavi da je prethodnog dana pretjerala i da bi se trebala
odmarati. I Ejla i Prva znale su da je mamurna. Ejla je bila u iskuenju da je
pusti neka se malo mui, ali saalila se na njeno neroeno dijete i napravila joj
malo onog svog naroitog lijeka koji je spravljala Talutu, voi Lavljeg logorita
Mamutovaca, protiv glavobolje i uzburkanog eluca, estih posljedica
pretjeranog uivanja u piu. Mlada ena ga je popila, ali i dalje nije pokazivala
ni najmanju elju da napusti vreu za spavanje.
Ni Donejla nije eljela ii s njima. Poslije iskustva s ljudima koji su htjeli
poubijati njezine konje, brinula je da bi netko drugi mogao pokuati to isto, pa je
eljela ostati i uvati ih. Ejla joj je pokuala objasniti kako sada ve svi u

logoritu znaju da su to posebni konji, ali Donejla je rekla kako se boji da bi

mogao naii netko tko o njima nita ne zna. Ejla nije mogla porei da je njena
ker nedavno pravilno postupila, a Dulana je bila sretna to moe priuvati
Ejlino dijete, pogotovo to je i njezina ker bila priblino istih godina. I tako joj
je Ejla dopustila da ostane.
Svi oni koji su eljeli vidjeti oslikanu pilju krenue. Meu njima su bili
Ona Koja Je Prva, njen prvi pripravnik Donokal, koji je sada bio zelandoni
Devetnaeste pilje, njena sadanja pripravnica Ejla, i Dondalar. Vilamar je
takoer poao s njima, ali su zato njegovi egrti ostali kako bi se pozabavili
nekim zanimljivijim stvarima. Osim njih, sveto mjesto je poeljelo ponovno
vidjeti i nekoliko zelandona, koje su dole na Ljetni sabor, i to kada su ule kako
e im vodi biti Sedmi, koji je to mjesto poznavao bolje nego bilo tko.
U ovom kraju je bilo deset pilja i svaka od njih imala je svoju oslikanu
pilju, sveto mjesto koje je upotpunjavalo onu najvaniju u blizini Sedme pilje,
ali u mnogima od njih su se, u usporedbi s onima iz glavne pilje, nalazile samo
vrlo jednostavne slike i urezani crtei. etvrta pilja Junih Zelandonaca, koju
su upravo bili posjetili, imala je jednu od boljih pilja. Skupina je krenula
stazom koja se koso uspinjala strmim brdom koje su ugledali istovremeno kada i
dolinu.
Ovo brdo zovemo Brdo Kos objanjavao je Sedmi. Ponekad i Brdo
Kosa Ribolovca. Uvijek netko upita zato, ali ja to ne znam. Povremeno sam
ovdje gore viao ponekog gavrana ili vranu, ali ne znam ima li to neke veze. Ni
Sedmi prije mene nije znao odgovor na to pitanje.
Razlozi zbog kojih je neto dobilo neki naziv esto se izgube u dubinama
sjeanja ree Prva. Krupna ena je ostala bez daha i dahtala je cijelo vrijeme
dok se uspinjala, ali je uporno nastavljala. Put koji je tekao cik-cak malo je
olakao uspon, ali je zato produio penjanje.
Konano su stigli do otvora u vapnenakom brdu koji se nalazio dosta
iznad dna doline. Ulaz nije bio nita posebno i da staza nije vodila do njega,
teko da bi ga opazili. Otvor je bio dovoljno visok i nisu se morali saginjati, a i
dovoljno irok da je dvoje ili troje moglo usporedno ui. Ispred otvora je rastao
veliki grm koji ga je skrivao. Ako niste znali gdje trebate traiti, dobro biste se
namuili traei ga. Jedan od pripravnika maknuo je malu gomilu kamenia
koji su se otkotrljali s kamenite padine iznad i zaustavili tono ispred ulaza. Ejla
im je pokazala kako brzo pali vatru, i obeala Sedmom da e ga nauiti kako se
to radi. Zatim su zapalili svjetiljke i baklje.
Zelandoni iz Sedme June pilje poveo ih je u pilju. Za njim su uli Prva,
Donokol, Ejla, Dondalar i Vilamar. Poslije njih su ule lokalne Zelandone i
njihove pripravnice. Ukupno ih je bilo dvanaestero. Na ulaz se nastavljao prolaz
koji je vodio lijevo i desno od njega. Skrenuli su desno. Vrlo brzo, prolaz se
proirio i ravao u dva tunela. Uli su u prostoriju u ijem se sreditu nalazila
kamena prepreka. S jedne strane oko nje je vodio uski prolaz, a s druge iri.

 I jednim i drugim putom stii emo na isto mjesto, do gomile kamenja u

stranjem dijelu odakle se moemo samo vratiti istim putom, ali tamo ima nekih
zanimljivih stvari koje bi trebalo vidjeti rekao je Sedmi.
Krenuli su uskim desnim krakom i odmah naletjeli na neke male crvene
toke na desnom zidu, a malo dalje su zastali gledajui konja naslikanog na
desnom zidu, i jo toaka, a blizu njih lava s udesnim uspravnim repom kraja
povijena unatrag, Ejla se upitala da nije osoba koja je to naslikala vidjela lava sa
slomljenim repom koji je neobino zarastao. Dobro je znala da slomljene kosti
ponekad znaju zarasti vrlo udno. Poslije jo nekoliko napravljenih koraka du
uskog prolaza, dole su figure naslikane na desnom zidu koju je Sedmi nazvao
jelen. Crte je Ejlu podsjetio na enku megacerosa i sjetila se da su vidjeli
divovskog jelena naslikanog u svetoj pilji u blizini etvrte June pilje.
Nasuprot njemu, na lijevom zidu nalazile su se dvije velike crvene toke. Jo
crvenih toaka bilo je nacrtano na zidu iza jelena, a malo dalje, na zakrivljenom
stropu, naili su i na nekoliko redova velikih toaka.
Ejlu je jako zanimalo to predstavljaju te toke, ali nije eljela postavljati
pitanja. Konano se ipak odluila raspitati.
Zna li to predstavljaju ove toke?
Visok mukarac guste smee brade osmjehnuo se privlanoj pripravnici.
Posebno su ga privlaile njene pomalo strane crte lica.
One ne moraju svima znaiti isto, ali kada sam u pravom raspoloenju,
meni one izgledaju kao staze koje vode na drugi svijet, a to je jo vanije,
predstavljaju put natrag.
Kimnula je kada je ula njegov odgovor i osmjehnula se. Sviala mu se jo
vie kada se osmjehivala.
Nastavili su obilaziti prepreku u sredini kroz uski prolaz koji se na kraju
proirio. Ili su u lijevo dok nisu krenuli natrag prema mjestu odakle su poli,
kroz jednu mnogo veu prostoriju koju su oigledno koristili medvjedi,
vjerojatno za zimski san. Na vapnenakim zidovima vidjeli su se tragovi
njihovih pandi. Kada su se pribliili otvoru kroz koji su uli u pilju. Sedmi je
nastavio ravno naprijed u smjeru kojim bi ili da su po ulasku skrenuli ulijevo.
Neko su vrijeme napredovali dugakim tunelom drei se zida s desne
strane. Tek kad su stigli do otvora koji je vodio u desno, ugledali su nove
oznake. Na niskom zaobljenom stropu prolaza nalazila su se etiri otiska ruke,
ali tako da su otisci ruke bili bez boje, koja je bila svugdje uokolo njih. Tu su se
zatim nalazile i tri crvene toke i neke crne oznake. Nasuprot otvoru nalazio se
niz od jedanaest velikih crnih toaka i dva otiska ruku. Takvi otisci nastali su na
taj nain da se ruke poloe na zid i prostor oko njih poprska crvenom bojom.
Kad se ruka makne, na zidu ostaje njena kontura okruena crveno-utom
zemljom.
Sedmi je skrenuo u desno, kroz otvor nadsvoenog prolaza. pilja se
nalazila visoko iznad dna doline koji je rijeka plavila, i unutra je bilo dosta suho,
no to je bila vapnenaka stijena koja je po prirodi porozna. Voda zasiena

kalcijevim karbonatom stalno je protjecala kroz nju. Ponekad bi tijekom

milenija, kap po kap, nastali ogromni stalagmitski stupovi koji kao da su
izrastali iz poda vapnenake pilje, ispod stalaktitskih ledenica iste veliine ali
drukijeg oblika, koje su visjele sa stropa. Ponekad bi voda sakupljena u
vapnencu dovoljno smekala povrinu zidova, tako da su za ostavljanje tragova
mogli posluiti i prsti. Na poveoj povrini smekalog kamena nastala je s desne
strane mala prostorija, koja kao da je pozivala posjetitelje neka je obiljee.
itavi dijelovi zidova bili su prekriveni vijugavim tragovima prstiju, koji su
najveim dijelom predstavljali nesuvisle vrljotine, premda se u jednom dijelu
nalazio i djelomini crte megacerosa s lako prepoznatljivim golemim plosnatim
rogom i sitnom glavom. Bilo je tu i drugih znakova i toaka naslikanih crvenom
ili crnom bojom, tamo gdje je povrina bila dovoljno tvrda, ali Ejla je imala
osjeaj da je, osim prikaza megacerosa, cijela prostorija ispunjena oznakama bez
ikakvog reda i smisla. Ali polako je uila da nitko ne zna objasniti znaenje bilo
ega to se moe nai u nekoj oslikanoj pilji, osim osobe koja je to naslikala, a
moda ak ni ona. Ako neto od onoga to je naslikano na zidu pilje izazove u
vama neki osjeaj, onda je ono to ste osjetili pravo objanjenje. Ono moe
ovisiti o stanju vaeg uma, koje je promjenjivo, ili o vaoj osjetljivosti. Ejla je
razmiljala o onome to je Sedmi rekao kada ga je upitala zna li to znae nizovi
velikih toaka. Bez imalo oklijevanja joj je rekao to te toke njemu znae.
pilje su bile sveta mjesta, i Ejla je bila sve sklonija miljenju da se tu radi o
osobnoj, pojedinanoj svetosti. Moda je to ono to je trebala nauiti na ovom
putovanju.
Kad su izali iz male prostorije. Sedmi je preao na lijevu stranu glavnog
prolaza koji je vodio do nje. Tunel je na tom mjestu skretao u lijevo i neko
vrijeme su ili du lijevog zida. A onda je Sedmi podigao uljanicu. Osvijetlila je
dugaki potez sa ivotinjama naslikanim crnom bojom, od kojih su mnoge bile
iscrtane jedna preko druge. U poetku je vidjela mamute, bilo ih je mnogo, a
onda je ugledala konje, bizona i turove. Jedan od mamuta bio je prekriven crnim
znakovima. Sedmi nije rekao nita o tom zidnom panelu, samo se pred njim
zadrao dovoljno dugo kako bi svima pruio priliku da vide ono to su eljeli
vidjeti. Kada je opazio kako je veina ljudi poela gubiti zanimanje za taj zid
(osim Donokola koji bi tu vjerojatno ostao mnogo due kako bi prouavao
crtee), Sedmi je nastavio dalje. Sljedea stvar koju im je pokazao bio je vijenac
na kojem su bili naslikani bizon i mamuti.
Dok su polako napredovali kroz pilju, Sedmi im je ukazao na jo nekoliko
oznaka i ivotinja, ali je sljedee mjesto gdje se je zaustavio bilo zaista izuzetno.
Na jednom velikom potezu zida bila su naslikana dva crna konja spojena leima,
a unutranjost njihovih obrisa bila je ispunjena velikim crnim tokama. I oko
konja je bilo dosta toaka i otisaka ruku, ali najneobinija je bila glava konja
koji je gledao u desno. Izuzetno mala glava bila je naslikana unutar prirodnog
obrisa na stijeni, koji je podsjeao na glavu konja i koji je uokvirio naslikanu
glavu. Sam oblik stijene rekao je umjetniku da upravo tu treba biti naslikan konj.
Svi posjetitelji bili su zadivljeni. Prva, koja je ve imala prigodu vidjeti tog

konja, osmjehnula se Sedmom. Oboje su znali to slijedi i bilo im je drago to su

ljudi reagirali upravo onako kako su oekivali da e reagirati.
Zna li tko je ovo naslikao? upitao je Donokol.
Predak, ali ne neki jako davni. Dopusti mi da ti pokaem neke stvari koje
moda nisi odmah zapazio rekao je Sedmi, priavi blie tom dijelu zida.
Podigao je ruku iznad lea konja koji je bio okrenut u lijevo i savinuo
palac. Kada ju je stavio pokraj crvenog obrisa, postalo je jasno da nije rije o
negativnom otisku, ve o savijenom palcu. Poto im je pokazao na jednom
primjeru, lako su uoili jo nekoliko savijenih paleva du lea konja koji je
gledao ulijevo.
Zato je to tako naslikano? upitao je mladi pripravnik.
Morat e pitati zelandonija koji je to naslikao odgovorio je Sedmi.
Rekao si da je to naslikao neki predak.
Jesam potvrdi zelandoni.
Ali taj predak sada hoda drugim svijetom.
Da.
Kako da ga onda pitam?
Sedmi se samo osmjehnuo mladiu koji se namrtio i uznemirio. Neki od
promatraa su se nasmijali, a mladi pripravnik je istog trena pocrvenio.
Ne mogu ga pitati, zar ne?
Moda e ti se ukazati prigoda kada naui hodati drugim svijetom ree
Prva. Ima zelandona koji mogu. Ali to je vrlo opasno i ne odluuju se svi na
to.
Ne bih rekao da je sve na tom potezu zida naslikala ista osoba rekao je
Donokol. Konje vjerojatno je, i ruke, i veinu toaka, ali mislim da su neke
od njih dodane kasnije, kao i palevi. Takoer mi se ini da sam iznad tog konja
vidio crvenu ribu, ali nije ba najjasnije.
Moda si u pravu rekao je Sedmi. Odlino zapaanje.
On je umjetnik uskoi Vilamar.
Ejla je primijetila da Vilamar rijetko iznosi svoje miljenje i pitala se nije li
to nauio na putovanjima. Vjerojatno je na svojim mnogobrojnim putovanjima,
na kojima je sreo veliki broj novih ljudi, shvatio kako nije mudro razmetati se
vlastitim miljenjem.
Sedmi im je pokazao jo mnogo oznaka i slika, meu kojima i jednu
ovjekoliku priliku s crtama koje su ili ulazile u tijelo ili izlazile iz njega, slino
onima koje su vidjeli na svetom mjestu etvrte June pilje, ali neobine konje
vie nita nije moglo nadmaiti, osim nekih formacija mnogo starijih od svih
slika. Jednu prostoriju u pilji krasili su veliki vapnenaki diskovi koji su nastali
prirodnim putem kao i sama pilja, i nisu bili ni na koji nain dirani niti
ukraavani. Oni su, sami po sebi, bili ukrasi raeni Majinom rukom.

Kad su se vratili s razgledavanja svetog mjesta. Prva je jedva ekala

nastavak puta, ali je osjeala da mora ostati jo malo i odigrati svoju ulogu Prve
Meu Onima Koji Slue Veliku Majku, posebno zbog zelandona. Nisu esto
imali prigodu provesti s njom neko vrijeme. Za pojedine skupine koje su ivjele
na podruju Zelandonaca. Prva je bila gotovo mitsko stvorenje, netko koga su
priznavali, ali rijetko viali. Ako emo pravo, i nisu je morali viati. Bili su
itekako sposobni ivjeti i bez nje, ali uglavnom im je bilo vrlo drago to je vide i
obino su bili vrlo uzbueni. Ne bi se moglo rei da su je poistovjeivali s
Majkom niti da su smatrali da je ona inkarnacija Majke, ali je zasigurno bila
Njena predstavnica, a zahvaljujui svom pozamanom obujmu, ostavljala je
poprilian dojam na druge. Itekako joj je ilo u prilog to to je imala pripravnicu
koja je znala sa ivotinjama. Neizostavno je morala jo malo ostati.
Sedmi je za vrijeme veere potraio posjetitelje. Donio je tanjur s hranom i
sjeo pokraj Prve. Osmjehnuo se i tiho joj se obratio. Nije to bilo zavjereniko
doaptavanje, ali Ejla je bila sigurna da ga ne bi ula da nije sjedila s druge
strane Prve.
Razgovarali smo o tome da kasnije odrimo poseban obred u svetoj pilji,
pa se pitamo jeste li ti i tvoja pripravnica raspoloene da nam se pridruite?
upitao je.
Prva mu se ohrabrujue osmjehnula. Ovo bi moglo biti zanimljivo i
opravdalo bi njezinu odluku da ostane malo due, pomislila je.
Ejla, bi li te zanimao taj posebni obred?
Ako je to ono to eli, rado u vam se pridruiti odgovorila je Ejla.
to e s Donejlom, moe li je Dondalar uvati? upita Prva.
Sigurna sam da moe odgovori Ejla ije se oduevljenje smanjilo kad je
shvatila da Dondalar nije pozvan. Ona tu nita nije mogla, jer on nije pripadao
zajednici zelandona.
Doi u po vas kasnije rekao je Sedmi. Toplo se obucite. Nou
zahladi.
Kad se sve smirilo i veina ljudi otila na spavanje ili nastavila razgovarati,
piti, plesati, kockati se ili raditi neto drugo po svom izboru, zelandoni iz Sedme
June pilje vratio se u njihovo logorite. Dondalar je pokraj vatre ekao s
Ejlom i Zelandonom. Nije mu ba bilo drago to Ejla izlazi nou zato da bi
sudjelovala u nekom tajnom obredu, ali nita nije rekao. Napokon, obuavala se
za zelandonu. A u to su spadali i tajni obredi s drugim zelandonama.
Sedmi je donio nekoliko baklji i zapalio ih na maloj vatri koja je jo gorjela
u ognjitu. Kada su krenuli, stao je na elo male kolone koju su sainjavale Prva
i Ejla. Obje su nosile baklje. Dondalar ih je promatrao kako se penju stazom
koja je vodila do svete pilje. ak je bio u iskuenju krenuti za njima, ali obeao
je da e paziti na Donejlu.
Vuk je oigledno bio sklon uiniti to isto, ali se vratio u logorite nedugo
nakon to su krenuli. Otiao je u ator i onjuio dijete, zatim je iziao, pogledao
u smjeru u kojem je Ejla otila, a onda je priao Dondalaru i sjeo pokraj njega.

Nedugo potom spustio je glavu na prednje ape, i dalje gledajui u smjeru kamo
je otila. Dondalar spusti ruku na glavu ivotinje i prijee dlanom nekoliko
puta preko njegovih ramena i natrag, gladei ga.
I tebe je napustila, zar ne? Vuk je tiho zacvilio.

22
Sedmi je poveo dvije ene stazom koja je vodila do svete pilje. Du staze
bilo je pobodeno nekoliko baklji radi lakeg kretanja i Ejla se iznenada sjetila
kako je jednom prilikom slijedila lojanice i baklje u zavojitoj pilji na
Plemenskom saboru i na kraju naletjela na mog-ure. Dobro je znala da nije
trebalo biti tamo i zaustavila se na vrijeme. Uspjela se sakriti iza jednog
golemog stalagmita, ali Kreb je znao da je ona tu.
Ovog puta bila je pozvana sudjelovati u okupljanju.
Do svete pilje trebalo je jo dosta hodati i svi su teko disali kad su stigli
do nje. Prva je govorila sebi da je dobro postupila kad je odluila sada krenuti na
ovaj put, jer za nekoliko godina vie nee biti u stanju. Ejla je bila svjesna njenih
potekoa i namjerno je usporila kako bi joj barem malo olakala uspon. Znale
su da su ve blizu tek kada su ugledale plamen vatre ispred sebe, a ubrzo su
vidjele i nekoliko ljudi koji su stajali ili sjedili oko vatre.
Okupljeni su ih oduevljeno pozdravili. Stajali su i razgovarali dok su
ekali da pristigne jo nekolicina. Uskoro se pojavila jo jedna trolana skupina.
S njima je bio i Donokol. Bio je posjetiti logorite jedne druge pilje iji je
zelandoni takoer volio slikati. Kad su ostali i njih pozdravili, Sedmi se obratio
svima.
Izuzetno smo sretni to je meu nama Prva Meu Onima Koji Slue
Veliku Majku. Mislim da nikada do sada nije bila ni na jednom od naih Ljetnih
sabora, tako da e se njezin boravak ovdje dugo pamtiti. S njom su takoer njena
sadanja pripravnica, kao i zelandoni koji je bio njen pripravnik, i drago nam je
to i njima moemo poeljeti dobrodolicu.
Uslijedile su rijei i znakovi dobrodolice, a onda je Sedmi nastavio: Bit
e najbolje da se svi udobno smjestimo oko vatre. Donijeli smo dovoljno
podmetaa za sve. Svatko tko to eli moe kuati poseban aj koji mi je dala
zelandona s krajnjeg juga. Ona ivi u podnoju vrlo visokih planina koje
oznaavaju granicu podruja Zelandonaca. Godinama je uvala jednu vrlo svetu
pilju i esto ju je obnavljala. Sve svete pilje su maternice Velike Majke, ali u
nekima od njih je njezina nazonost snano naglaena. To nam govori da se
nalaze vrlo blizu Nje. I ova pilja je jedna od tih. Mislim da je Majci ba po volji
zelandona koja se brine o njoj i da je zato poeljela ostati u njezinoj blizini.
Ejla je opazila da Donokol s panjom slua rijei Sedmog, i palo joj je na
um da moda pokuava nauiti kako e udovoljiti Majci da bi ostala u blizini
Bijele upljine. On to nikada nije na glas rekao, ali je znala da je smatra svojom
posebnom piljom. I ona ju je smatrala njegovom posebnom piljom.
Netko je ve ranije spustio kamenje za kuhanje u vatru i upravo ga je vadio
pomou drvenih klijeta, i sputao u vrsto ispletenu posudu s vodom. Sedmi je
potom ispraznio konu vreicu u vodu koja se puila. Miris se nadaleko proirio

i Ejla je pokuala prepoznati sastojke. Bila je to nekakva mjeavina. Pojedini

sastojci su joj se uinili poznati, a ostale kao da nikada nije srela. Najjai od svih
bio je miris mente koja je moda dodana kako bi prikrila miris nekog drugog
sastojka ili da potisne neugodni miris ili okus. Ostavili su aj da neko vrijeme
odstoji, a onda je Sedmi napunio dvije zdjelice od kojih je jedna je bila znatno
vea od druge.
Ovo je vrlo jako pie rekao je. Jednom sam ga pio, i mislim da u
ubudue dobro paziti da ne pretjeram glede koliine. Ono vas moe odvesti
blizu svijeta duhova i mislim da bi svatko od vas mogao kuati, samo morate
voditi rauna da ne pretjerate. Jedna od mojih pripravnica ponudila se popiti vie
od ostalih kako bi ula do kraja i bila na kanal.
Vea zdjelica je kruila uokolo i svatko je otpio po jedan mali gutljaj. Kad
je stigla do Prve, ona je prvo pomirisala napitak, a onda je takoer otpila mali
gutljaj i nekoliko trenutaka ga kotrljala po ustima, pokuavajui prepoznati
sastojke. Zatim je otpila malo vei gutljaj i pruila zdjelicu Ejli. Ejla je
netremice promatrala Prvu, i postupila je isto kao i ona. Napitak je zaista bio
vrlo jak. Zavrtjelo joj se ve i od samog mirisa. Gutljaj koji je otpila ispunio joj
je usta snanim okusom za koji nije mogla rei da je neugodan, ali nikada ne bi
poeljela ovaj aj piti svakog dana. Umalo se nije onesvijestila i od tog malog
gutljaja. Bilo joj je ao to ne moe prepoznati sve sastojke.
Kada su svi kuali aj, zagledali su se u pripravnicu Sedmog koja je popila
cijelu zdjelicu. Nedugo potom je ustala i nesigurnim se korakom zaputila prema
ulazu u svetu pilju. Sedmi je odmah bio ustao i ponudio joj svoju ruku kao
oslonac. Ostale nazone Zelandone uoe za njima u svetu pilju. Nekoliko njih
nosilo je zapaljene baklje. Propustili su Prvu, Ejlu i Donokola. Iako su bili
dosta daleko od ulaza, pripravnica se zaputila ravno prema mjestu gdje su se
nalazili naslikani konji s velikim tokama. Nekolicina ljudi s bakljama prili su
zidu kako bi osvijetlili crte.
Ejla je i dalje osjeala posljedice onog gutljaja i pitala se to li osjea
pripravnica koja je popila mnogo vie od nje. Mlada ena otila je do zida i
poloila obje ruke na njega, zatim se jo vie primaknula i prislonila obraz na
grubi kamen, kao da pokuava ui u njega. A onda je zaplakala. Njezin
zelandoni ju je zagrlio, pokuavajui je smiriti. Prva je napravila nekoliko
koraka prema njoj i zapjevala Majinu Pjesmu.
,,Iz mrkle tmine, iz kaosa vremena
Kovitlac rodi Majku i bila si je dovoljna
Tad shvati da je ivot neto dragocjeno
Tamno nitavilo je Majku rastuilo.
,,Sama bijae Majka mila. Jedina je ona bila.
Svi su je sluali, a Ejla je osjetila kako napetost u njenim ramenima, koje
do tada nije ni bila svjesna, polako poputa. Mlada pripravnica je prestala

plakati, a ostali su polako hvatali melodiju i poeli pjevati. Najvie ih se

pridruilo kad je dola do dijela koji govori o raanju djece zemlje iz Majine
utrobe.
,,Svako dijete joj drukije, i veliko i malo
Neko je hodalo il letjelo, plivalo il puzalo
Ali svaki oblik je savren, svaki duh cjelovit
Svako od njih je stvorenje koje moe se ponovit.
,,Majka ih je raala, s njima Zemlju ispunila.
,,Sve te ptice, ribe i ivotinje
Nee je vie ostaviti da tuguje
ivjet e uz mjesto gdje su se rodili
I irenju Majke Zemlje e pomoi.
,,Uz Nju e ostati, oni nisu mogli pobjei.
Pripravnica je kraj pjesme doekala sjedei na tlu ispred oslikanog polja na
zidu. Jo nekoliko ih je sjedilo na tlu. Vidjelo se da su prilino oamueni.
Prva se vratila do Ejle, a ubrzo im se pridruio i Sedmi. Tiho je rekao: Ne
mogu vjerovati kako je tvoje pjevanje smirilo sve nazone. Zatim je,
pokazujui na one koji su sjedili, dodao Mislim da su ovi popili vie od jednog
gutljaja. Neki od njih e vjerojatno neko vrijeme ostati ovdje. Mislim da bih
trebao ostati dok svi ne budu spremni za povratak, ali vi ne morate.
Ostat emo jo neko vrijeme ree Ona Koja je Prva, vidjevi da su jo
neki posjedali.
Donijet u podmetae ree Sedmi.
Ejla je jedva doekala da se vrati s podmetaima. Mislim da aj sve jae
djeluje izjavila je.
Rekla bih da si u pravu sloila se Prva. Ima li jo toga aja? upitala
je Sedmog. Htjela bih ga malo prouiti kada se vratimo kui.
Dat u vam malo da ponesete rekao je.
Kada je sjela na podmeta, Ejla se ponovno zagledala u oslikani zid. Imala
je dojam da je gotovo proziran, da kroz njega moe vidjeti na drugu stranu.
Proimao ju je osjeaj da tamo ima jo ivotinja spremnih da ive u ovom
svijetu, koje ele izai. Nastavila je gledati. Osjeala je kako je taj svijet s druge
strane zida sve vie privlai, a onda kao da se nala u njemu ili bolje rei, visoko
iznad njega. U poetku joj nije izgledao puno drukiji od njenog svijeta. Bilo je
tu rijeka koje su protjecale kroz travnate stepe i prerije i izmeu visokih stijena,
drvea u zatienim podrujima i uma na obalama rijeke. Uokolo su tumarale
razne ivotinje. Mamuti, nosorozi, megacerosi, bizoni, turovi i konji, dok su siga
antilope vie voljele travnata prostranstva, a crveni jeleni i ostale vrste manjih

jelena radije su boravili u blizini stabala koja su im pruala zatitu, dok su los i
muflon bili odlino adaptirani na hladnou. Bilo je tu i raznih drugih ivotinja i
ptica, kao i grabeljivaca: od golemih piljskih lavova do najmanjih lasica. Nije
ju brinulo to to ih je vidjela, nego to je znala da su tamo, iako su postojale i
izvjesne razlike. Sve je bilo na neki udan nain obrnuto. Bizoni, konji i jeleni
nisu izbjegavali lavove, nego su ih zanemarivali. Jasno je vidjela cijeli predjel,
ali kada je pogledala u nebo ugledala je istovremeno i mjesec i sunce, a onda se
mjesec premjestio ispred sunca i potamnio ga. Tada je osjetila kako joj netko
trese rame.
Izgleda da si zaspala rekla je Prva.
Moda i jesam, ali kao da sam bila na nekom drugom mjestu
odgovorila je Ejla. Vidjela sam da je Sunce potamnilo.
Moda i jesi, ali vrijeme je za polazak. Baklje se gase.
Kad su izali iz pilje, nekolicina ljudi je ve stajala oko vatre i grijala se.
Zelandoni je svakome pruio zdjelicu s toplom tekuinom.
Ovo je obian jutarnji napitak rekao je osmjehujui se. Ovo je za
mene bilo novo i vrlo jako iskustvo dodao je.
I za mene izjavila je Ejla. Kako je pripravnica koja je popila punu
zdjelicu?
U njezinom sluaju djelovanje napitka jo nije popustilo, uinak je
dugotrajniji. Ne isputamo je iz vida.
Dvije ene su se vratile u logorite. Iako je bilo rano jutro. Dondalar je bio
budan. Ejla se pitala je li uope otiao spavati. Kada je ugledao Ejlu i Prvu,
osmjehnuo se s olakanjem.
Nisam mislio da ete ostati cijelu no.
Nisam ni ja ree Ejla.
Idem do nastambe zelandona, a ti se danas sigurno eli malo odmoriti,
Ejla ree Prva.
Ba bih i mogla, ali najprije bih neto pojela. Gladna sam.
Prola su jo tri dana prije nego su oni koji su s Ejlom krenuli na njenu
donier-turu napustili ljetni sabor Junih Zelandonaca. Za to vrijeme Amelana je
prola kroz malu krizu. Vrlo armantan, neto stariji mukarac oigledno
visokog statusa, navaljivao je na nju da ostane i postane njegova druica. Bila je
u iskuenju da pristane. Rekla je Prvoj kako mora razgovarati s njom, a moda i
s Ejlom. Kada su se sve tri nale, poela je nabrajati razloge zbog kojih bi
trebala ostati i zdrui se s ovjekom koji ju je oigledno silno elio. Ulagivala se
i osmjehivala, kao da je smatrala da treba traiti doputenje i kao da je
pokuavala ishoditi njihov pristanak. Prva je itekako bila svjesna svega to se
dogaalo i prethodno se malo raspitala.
Amelana, ti si odrasla ena koja je ve bila zdruena i na nesreu postala
udovica. Uskoro e postati majka i morat e se brinuti o novom ivotu koji

raste u tebi. Sama odlui. Nije ti potrebno ni moje niti iije doputenje
zapoela je Prva. Ali kako si htjela sa mnom razgovarati, pretpostavljam da
eli da ti dam neki savjet.
Ovaj, da, pretpostavljam da elim rekla je Amelana. Izgleda da se
iznenadila to je sve tako glatko prolo. Mislila je da e se morati umiljavati i
ulagivati Zelandoni da pristane na to novo zdruivanje koje joj je predloeno.
Kao prvo, jesi li upoznala ljude iz njegove pilje, ili bilo kojeg roaka?
upitala je Prva.
Na neki nain. Podijelila sam nekoliko obroka s nekolicinom roaka, ali
bilo je toliko gozbi i proslava i uglavnom nismo morali jesti s njegovom piljom
odgovorila je Amelana.
Sjea li se to si rekla kada si od nas traila da te povedemo na ovo
Putovanje? Rekla si kako se eli vratiti kui kako bi bila s majkom i obitelji kad
se rodi dijete. I jo neto: nisi bila sretna kada se Zakaral s prijateljima i
roacima preselio i osnovao novu pilju. Uvjerena sam kako je na to utjecala i
injenica da ih nisi dobro poznavala. Oni su svi bili vrlo uzbueni to e poeti
ivot na nekom novom mjestu, a ti si ve bila ostavila za sobom sve to si
poznavala i ve si bila na novom mjestu. eljela si se skrasiti i da oko tebe budu
ljudi koji e biti uzbueni zbog tvojeg djeteta. Je li tako? upitala je Prva.
Da, ali on je stariji. Ima dom i ne namjerava osnovati novu pilju. Pitala
sam ga izjavila je Amelana.
Prva se osmjehnula. Barem si ga to pitala. On je armantan i privlaan
mukarac, ali je stariji, i jesi li se upitala zato upravo sada eli novu druicu?
Jesi li ga pitala ima li ve druicu? Ili je li ju je ikada imao?
Ne ba. Rekao je da je ekao pravu enu odvrati Amelana, mrtei se.
Pravu enu koja e pomagati njegovoj prvoj eni da se stara o petero
njezine djece?
Prvoj eni? Petero djece? Amelanino mrtenje se jo vie pojaalo.
Nije spominjao petero djece.
Jesi li ga pitala?
Nisam, ali zato mi to nije rekao?
Zato to ti nije morao rei, Amelana. Ti ga nisi pitala. Druica mu je
rekla neka nae jo jednu enu da joj pomae. Ovdje svi znaju da on u svom
ognjitu ve ima jednu enu i petero njene djece. Kako je ona prva, njoj e
pripasti status i njena e biti glavna. U svakom sluaju, ona je ta koja donosi
status u taj dogovor. On samo dobro izgleda i armantan je. Sutra odlazimo. Ako
se odlui zdruiti s njim, nitko odavde te nee vratiti kui u pilju tvoje majke.
Ne ostajem ja ovdje ljutito ree Amelana. Zato me je elio prevariti?
Zato mi nije rekao?
Privlana si ena. Amelana, ali si vrlo mlada i voli da ti se poklanja
panja. Njemu je potrebna druga ena, po mogunosti mlada i lijepa, a kad mi
odemo nitko se nee zauzeti za nju. To je ono to bi on htio i zato mu ti savreno

odgovara. ena koju e nai vjerojatno e biti starija, i moda nee biti jako
privlana. Moda e imati i djecu, a ako mu se posrei, moda nae enu koja
nije mogla imati djecu, i koja e biti sretna da nae armantnog mukarca s
obitelji, voljnog da je prihvati i uini je lanom te obitelji. Kladim se da se prva
ena nada da e nai upravo takvu, a ne lijepu mladu enu koja e otii s prvim
koji joj ponudi neto bolje. Sigurna sam da bi ti to uinila, ak i po cijenu
statusa.
Amelana je bila zaprepatena otvorenou Prve i poela je plakati. Zar
sam zaista toliko loa?
Nisam rekla da si zla, Amelana. Rekla sam da si mlada i kao veina
privlanih mladih ena, posebno onih visokog statusa, navikla si da bude po
tvome. Ali sada eka dijete. Morat e nauiti potrebe djeteta stavljati ispred
svojih elja.
Ne elim biti loa majka poela je zapomagati Amelana. Ali to ako
ne budem znala kako biti dobra majka?
Bit e rekla je Ejla, koja je tada prvi puta progovorila naroito kada
stigne kui i bude pokraj majke. Ona e ti pomoi. ak i da nema majku,
zavoljet e djetece, kao to to biva sa svim majkama. Velika Majka je ene
stvorila takvima, barem veinu ena, a i mnoge mukarce. Ti zna voljeti,
Amelana. Bit e dobra majka.
Prva se osmjehnula. Idi sada i spremi se za put, Amelana rekla je
mnogo blae. Kreemo rano u jutro.
***
Sljedeeg dana putnici su se zaputili du jedne od tri rijeke koje su se
ulijevale jedna u drugu u blizini Sedme pilje Junih Zelandonaca. Preli su je
na plitkom gazu koje se nalazilo u logoritu i u poetku su se drali njezinog
krivudavog toka. Da ne bi gubili vrijeme na mnogobrojne okuke vodenog puta,
odluili su se zaputiti preko polja, vie na istok nego na jug. Ejli je ovdje sve
bilo novo. I Donejli, dakako, ali ona je bila jo tako mala i vjerojatno se, kada
odraste, nee sjeati da je ovuda ve jednom prola. I Dondalaru je ovaj predio
bio nepoznat, iako je znao da je ovdje bio s Vilamarom i majkom i s ostalom
Martoninom djecom. Donokol nije esto putovao, tako da je i njemu sve bilo
novo, a Amelana se niega nije sjeala, iako je dolazei iz svoje June pilje
prola kroz ovo podruje. U to vrijeme jednostavno nije obraala pozornost na
takve stvari. Na pameti joj je bio samo uzbudljivi novi mukarac, koji se nije
mogao odvojiti od nje, i sanjarenje o novom domu.
Prva je u nekoliko navrata bila u ovom kraju, ali to je bilo dosta davno,
tako da je imala samo nejasnu predodbu o tome gdje se nalaze. Ali zato je
glavni trgovac dobro poznavao ovo podruje. Dovodio je ve ovamo svoja dva
pomonika, jer e i oni morati isto tako dobro upoznati teren. Vilamar je tragao
za odreenim orijentirima koji e mu biti od pomoi.

Krajolik se iz dana u dan neprimjetno mijenjao. Postajao je strmiji i

neravniji. Bilo je sve vie vapnenakih vrtaa okruenih grmljem, pa ak i
itavim manjim umama, a bilo je sve manje travnatih prostranstava. Iako su se
penjali sve vie, postajalo je sve toplije, premda je ljeto bilo na izmaku.
Vegetacija se takoer mijenjala to su vie odmicali na jug. Sve su rjee viali
smreke, jele i borove, a sve ee listopadne arie, i drvee sitnog lia, vrbe i
breze, kao i voke i drvee sa kotunjavim plodovima, a povremeno i javore i
hrastove krupnih listova. ak se i trava promijenila, bilo je manje rai, a vie
peninih vrsta kao to su emer i pir, premda su esta bila i mjeovita polja na
kojima je bilo mnogih zeljastih biljaka.
Tijekom puta su lovili raznu visoku i nisku divlja na koju bi naili i
skupljali povre kojeg je u ovo doba godine bilo u izobilju, ali kako nisu
razmiljali o skladitenju za buduu upotrebu, njihove potrebe nisu bile velike.
Svi su oni bili zdrave odrasle osobe, osim Donejle koja je jo bila dijete, i bili
su u stanju skupljati hranu i brinuti se sami o sebi. Krupna ena nije ila u lov
niti u sakupljake misije, ali je kao Prva, doprinosila zajednici na svoj nain. Sve
je vie hodala, ali kada bi se umorila, sjela bi na vlaku i nije ih usporavala. U
poetku ju je vukla uglavnom Njiska, ali su Ejla i Dondalar obuavali i druga
dva konja da vuku veliku vlaku. Iako su se sporo kretali kako bi konji usput
mogli pasti, posebno ujutro i uveer, dobro su napredovali. Kako im je i vrijeme
ilo na ruku, imali su dojam da su na ugodnom izletu.
Nekoliko dana putovali su uglavnom na jugoistok, a onda je Vilamar
jednog jutra krenuo na istok. U nastavku putovanja povremeno bi ak skrenuo i
malo na sjever, gotovo kao da slijedi neki trag. Preli su jedan greben i s druge
strane zaista naili na utrtu stazu koja jedva da je bila dovoljno iroka za rairene
krakove vlake na kojoj se vozila Prva.
Moda bi bilo bolje da sie, Zelandona rekao je Vilamar. Sada smo
ve blizu.
Da, mislim da u sii sloila se. Ako se dobro sjeam, staza se
naprijed jo vie suava.
Iza sljedeeg zavoja nalazi se proirenje. Moe tamo ostaviti motke za
vuu, Ejla predloio je Vilamar. Mislim da je dalje staza preuska za njih.
Motke za vuu nisu za strme staze. To smo ve imali prilike ustanoviti
ree ona, pogledavi Dondalara.
Kada su stigli do spomenutog proirenja, pomogli su donieri sii, i odvezali
njezino prijevozno sredstvo. Zatim su, s Vilamarom na elu, nastavili penjati
utrtom stazom. Ejla, Dondalar, Donejla i njihove ivotinje ili su na kraju.
Presjekli su nekoliko zavoja na stazi i savladali strmi uspon. Iznenada su se nali
na relativno irokoj travnatoj izboini. Kroz dim iz nekoliko vatri u dnu nazreli
su vei broj dosta trajnih sklonita podignutih od drveta i koe, sa slamnatim
krovovima. Ispred nastambi stajala je poprilina gomila ljudi okrenuta prema
posjetiteljima koji su se pribliavali, ali Ejla nije bila sigurna da se vesele

njihovom dolasku. Imala je dojam da su zauzeli obrambeni stav, jer se nitko nije
smijeio, a neki su ak drali koplja, premda ih ni u koga nisu uperili.
Ejla je ve imala prilike vidjeti takav doek i neprimjetno je dala znak
Vuku neka ostane u blizini. ula je tiho reanje koje je dopiralo iz njegovog grla
kad je zatitniki stao ispred nje. Pogledala je Dondalara koji se pomaknuo
ispred Donejle i nije joj dao da ga zaobie, iako se ona trudila kako bi vidjela
to se dogaa. I konji su se pomalo nervozno propinjali, nauljenih uiju.
Dondalar je vre stegnuo ulare Trkaa i Sivke i pogledao Ejlu koja je spustila
ruku na Njiskin vrat.
Vilamare! pozvao ga je neki glas. Jesi li to ti?
Farnadale! Svakako da sam ja, i jo neki, uglavnom iz Devete pilje.
Mislio sam da nas oekujete. Zar Kimeran i Dondekam jo nisu stigli?
Nisu odgovorio je Famadal. Zar su trebali?
Zaista dolaze? uzbueno je upitao enski glas.
Mislili smo da e ve biti ovdje. Nije ni udo da ste iznenaeni to nas
vidite ree Vilamar.
Nisam iznenaen to tebe vidim ree Farnadal podrugljivo.
Mislim da slijedi nekoliko predstavljanja prihvati Vilamar. Poet u
od Prve Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju.
Farnadal je zinuo u udu, ali se brzo pribrao i istupio. Kada ju je malo bolje
pogledao, odmah ju je prepoznao, kako po opem opisu tako i po tetovaama.
Ve je imao prilike susresti je, ali je od tada prolo dosta vremena i oboje su se
od tada promijenili.
Dobrodola u ime Doni, Zelandono Prva rekao je, ispruio obje ruke i
nastavio s formalnim pozdravljanjem. Predstavljeni su i ostali putnici.
Dondalar i Ejla doli su na red posljednji.
Ovo je Dondalar iz Devete pilje Zelandonaca, Glavni Klesar
kremena... Poeo je glavni trgovac i u nastavku predstavio Ejlu.
Ovo je Ejla iz Devete pilje Zelandonaca, donedavno pripadnica Lavljeg
logorita Mamutovaca... rekao je Vilamar. Promatrao je kako se Farnadalov
izraz lica mijenja dok je nabrajao njezina imena i veze. Najizrazitije se
promijenio na kraju, kada ga je pozdravila svojim udnim nainom govora.
Mnogo toga uspio je zakljuiti o njoj na osnovu predstavljanja. Najprije to
da je strankinja, to je bilo oigledno im je progovorila, da je po vlastitom
izboru usvojena kao prava Zelandonka, a ne da je samo zdruena sa
Zelandoncem, to je samo po sebi bilo neobino. Zatim da pripada zajednici
zelandona i da je postala pripravnica Prve. I premda je mukarac drao ulare dva
konja, njoj su pripisivane zasluge za sve ivotinje. Bilo je oigledno da je trei
konj i vuk sluaju iako nisu vezani. Njemu je izgledalo kao da je ona ve
zelandona, a ne samo pripravnica Prve.
A onda se sjetio trupe putujuih Pripovjedaa od prije godinu dana, koji su
priali neke nove i nevjerojatne prie o konjima koji nose ljude i o vuku koji

voli enu. Tada mu nije ni palo na pamet da bi u njima moglo biti i trunka istine.
A sada su tu. Nije vidio da konji nose ljude, ali se poeo pitati koliko ima istine
u tim priama.
Visoka ena, koja je Ejli djelovala poznato, istupi i upita Vilamara: Jesi li
malo prije rekao da si oekivao kako e ovdje nai Dondekama i Kimerana?
Odavno ih nisi vidjela, zar ne Kamora? upita je Vilamar.
Roaci smo pone Kamora objanjavati Farnadalu. Kimeran mi je
ujak, ali bio je mnogo mlai od sestre, koja je moja majka. Kada se majka moje
majke pridruila duhovima drugog svijeta, majka ga je podigla kao da joj je sin,
zajedno s Dondekamom i sa mnom. Kada je i mukarac s kojim je bila
zdruena preao na drugi svijet, postala je zelandona. To joj je u obitelji, i njezin
djed je bio zelandoni. Pitam se hoda li jo ovim svijetom?
Hoda, i premda su mu godine usporile korak, i dalje je zelandoni Sedme
pilje. Tvoja majka je sada duhovni voa Druge ree Vilamar.
Ona koja je bila Zelandona Druge pilje prije nje, ona koja me je nauila
izraivati slike, sada hoda drugim svetom dodao je Donokol. To je za mene
bio tuan dan, ali tvoja majka je dobra doniera.
Zato si mislio da e ovdje nai Kimerana i Dondekama? upitao je
Farnadal.
Trebali su odluili krenuti odmah poslije nas i ii ravno ovamo. Mi smo
su usput zaustavljali objasnila je Zelandona Koja Je Prva. Vodim na donierturu Ejlu i Donokola, to jest zelandona iz Devetnaeste. Dok je bio moj
pripravnik nismo bili na nekoj veoj turi, a nuno je da posjeti neka sveta
mjesta. Odavde smo trebali zajedno nastaviti i posjetiti jednu od najvanijih
oslikanih pilja. Nalazi se u jugoistonom dijelu teritorija Zelandonaca. Na
kraju emo posjetiti roake Kimeranove druice Beladore. Ona je Dornadonka.
Njezin narod ivi na dugakom poluotoku koje ulazi u Juno more, juno od
istonog teritorija Zelandonaca.
Kimeran je kao mladi krenuo sa sestrom-majkom na njezinu donier-turu
do sjevernog kraja teritorija Dornadonaca. Susreo je Beladoru, zdruio se s
njom i poveo je sa sobom. Njihova pria je slina Amelaninoj ree Prva,
pokazavi na lijepu mladu enu u njihovoj skupini samo to se pria ove mlade
ene nesretno zavrila. Njezin mukarac sada hoda drugim svijetom i ona se eli
vratiti svom narodu. Nedostaje joj majka. Nosi novi ivot i eljela bi da majka
bude pokraj nje kad se dijete rodi.
To je razumljivo primijeti Kamora, suosjeajno se osmjehnuvi
Amelani. Bez obzira na to koliko ljudi bili ljubazni, ena kada raa uvijek eli
da majka bude pokraj nje, naroito prvi puta.
Ejla i Prva na brzinu razmijenie poglede. Kamori vjerojatno nedostaje
njezin narod. ak i kada ena ne moe odoljeti posjetitelju s nekog drugog
mjesta i poe s njim, oigledno da nije lako ivjeti sa strancima koji su roaci
mukarca. Iako su s istog podruja, vjeruju uglavnom u iste stvari i imaju sline

obiaje, svaka pilja je posebna i pridolica nikada ne moe stei neki vii
status.
Ejla je shvatila da njezin poloaj nije isti kao poloaj tih mladih ena. Iako
su je nekada zvali Ejla Mamutovka, ona se meu njima vie osjeala kao
strankinja nego to se osjea meu Zelandoncima. Pleme je napustila s nadom
da e pronai narod slian sebi, ali nije znala gdje ga treba potraiti. Nekoliko
godina je ivjela sama u ugodnoj dolini, dok nije srela Dondalara kad ga je
ranio lav. Osim njega, Mamutovci su bili prvi od njenog roda koje je srela otkad
je, kao dijete od pet godina, izgubila obitelj. Odgojilo ju je Pleme. Pleme nije
bilo samo narod druge pilje ili narod s drugog teritorija ili sa razliitom bojom
kose, oiju ili koe, ili narod koji je govorio drugim jezikom. Ljudi iz Plemena
bili su potpuno drukiji. Koristili su drukiji nain sporazumijevanja, njihov
nain razmiljanja, nain na koji su radili njihovi mozgovi, bio je krajnje
neobian. ak su imali i drukiji oblik glave, a i tijela su im se donekle
razlikovala.
Oni su bez ikakve sumnje bili narod i postojale su mnoge slinosti izmeu
njih i onih koje su nazivali Drugi. Lovili su ivotinje u svojoj blizini i skupljali
hranu koja je rasla. Oblikovali su alat od kamena i pomou njega izraivali
odjeu, posude i sklonita. Bilo im je stalo do drugih i vodili su rauna jedni o
drugima, i premda su, kada su je pronali, shvatili da je Ejla dijete Drugih, ipak
su je prihvatili. Ali razlikovali su se na nain koji nije uspjela potpuno shvatiti,
iako je odrasla meu njima.
Ejla je imala razumijevanja za mlade ene koje su ivjele daleko od svojih
obitelji, jer je znala koliko su im one nedostajale, ali nije i suosjeala s njima.
One su barem ivjele meu ljudima koji su bili isti kao one. Bila je zahvalna to
je pronala svoju vrstu, a posebno je bila zahvalna to je meu njima pronala
ovjeka kojem je bilo stalo do nje. Nije znala rijeima opisati koliko joj je bilo
stalo do Dondalara. Nije se ni nadala da e dobili nekog takvog. On nije samo
govorio da je voli, nego se i odnosio prema njoj s ljubavlju. Bio je ljubazan i
velikoduan, oboavao je njezinu ker. Da nije njega, ne bi mogla biti
pripravnica niti ui u zajednicu zelandona. On ju je podravao, brinuo se o
Donejli kada nije bila kod kue, iako je znala da bi mu bilo drae da je ona s
njim, a priinjavao joj je i nevjerojatnu radost kad su dijelili uitke. Bezuvjetno i
potpuno mu je vjerovala i nije mogla povjerovati koliko je sretna.
Kamora pogleda Zelandonu Koja Je Prva. Misli li da se neto dogodilo
Kimeranu i Dondekamu? upitala je i zabrinuto se namrtila. Mogla im se
dogoditi neka nesrea.
Da, mogla se, Kamora, a moglo ih je i neto zadrati pa da ne krenu po
planu. Ili se u njihovoj pilji moglo dogoditi neto to ih je natjeralo da se
predomisle i odustanu od puta. U tom sluaju ne bi nam mogli javiti. Ako
Farnadal nema nita protiv, priekat emo ovdje nekoliko dana... Pogledala ga
je, a on se osmjehnuo i kimnuo ...prije nego nastavimo nae Putovanje, kako
bismo im omoguili da nas sustignu.

 Moda bismo mogli uiniti i neto vie od toga rekao je Dondalar.

Konji mogu putovati mnogo bre od ljudi. Moemo ih potraiti du puta kojim
su trebali doi. Mogli bismo ih nai ako nisu predaleko. U svakom sluaju,
moemo pokuati.
To je odlian plan, Dondalare sloi se Ejla.
Znai li to da vas zaista nose na leima, onako kako su to rekli
pripovjedai? upita Farnadal.
Jesu li pripovjedai nedavno bili ovdje? upitala je Ejla.
Bili su prije otprilike godinu dana. Mislio sam da je netko izmislio
nekoliko izuzetnih novih pria. Nisam znao da su istinite.
U jutro emo krenuti u potragu izjavio je Dondalar. Sada je ve
prekasno.
Svi koji su to bili u stanju okupili su se u podnoju padine koja je vodila do
ispusta na kojem su ivjeli. Ejla i Dondalar su na sva tri konja privezali koe za
jahanje i koare s opremom za logorovanje i zalihama, a pastuhu i mladoj kobili
stavili su ulare. Zatim je Dondalar podigao Donejlu Sivki na lea.
Zar i ta djevojica moe upravljati konjem? pitao se Farnadal. I to sasvim
sama? Tako je malena, a konj je velika, snana ivotinja. Zar se konji ne bi
trebali bojati vuka? Uvijek do sada kad sam vidio da se vuk pribliio konjima,
ovi su se uplaili i pobjegli, a ako bi pomislili da ih hoe napasti pokuali su ga
zgaziti. Kakvu jaku magiju posjeduje ta ena? Na trenutak je osjetio kako ga
proima strah, a onda se smirio. Djelovala je kao sasvim obina ena,
razgovarala je s ostalim enama, pomagala u poslu, brinula se o djeci. Vrlo je
privlana, posebno kad se smijei, i da nije tog naglaska, nikada ne biste pomisli
da je po bilo emu izuzetna ili neobina. A kad tamo, upravo se vinula na tu
mrku kobilu.
Kad su krenuli ispratio ih je pogledom. Na elu je jahao mukarac, dijete u
sredini, a ena na kraju kolone. Mukarac je bio previe krupan za tog nabitog
konja, koga je zvao Trka. Kada je sjeo na tamno-smeeg pastuha, noge su mu
se gotovo vukle po tlu. Prvi puta vidi konja takve boje. Kad su ivotinje krenule
brzim kasom, mukarac se zavalio unatrag, podigao koljena i nogama obuhvatio
pastuha. Djevojica se nagnula naprijed i gotovo polegla po vratu smee-sive
mlade kobile, a noice su joj strile u stranu. Sivkasto smea boja njene kobile
takoer je bila neobina, premda je tijekom putovanja na sjever ve imao prilike
vidjeti konje te boje. Neki su tu boju nazivali posebnim imenom, ali Ejla je za
nju govorila jednostavno siva, to znai da je kobila dobila ime po boji.
Nedugo nakon to su krenuli, brzi kas pretvorio se u galop. Kada nisu bili
optereeni motkama za vuu, a naroito u jutro, konji su voljeli protegnuti noge.
Ejla je polegla po Njiskinom vratu, to je za konja bio znak da pojuri koliko ga
noge nose. Vuk je poskoio i dao se u trk. I Dondalar se nagnuo naprijed,
savijenih koljena priljubljenih uz ivotinju. Donejla je jednom rukom zgrabila
Sivkinu grivu, obraz je poloila na vrat konja, zakiljila i zagledala se ispred
sebe, dok je drugom rukom obuhvatila vrat ivotinje koliko je najvie mogla.

Galop i vjetar koji im je puhao u lice predstavljali su veliku radost za jahae, pa

su dopustili konjima da se istre i nauivaju.
Kada su se natrali. Ejla se malo uspravila. Donejla se primakla blie
osnovi Sivkinog vrata, a Dondalar se djelomino uspravio i pustio noge da mu
vise. Sada su svi bili oputeniji i nastavili su lakim galopom. Ejla je dala Vuku
znak i rekla trai. Znao je da to znai da treba traiti ljude.
U to vrijeme na svijetu je bilo malo ljudi. Daleko brojniji od njih bili su
milijuni drugih stvorenja, od onih vrlo velikih do jako malih. Zbog toga su se
ljudi drali jedni drugih. Njuei vjetar, Vuk je prepoznao veliki broj razliitih
ivotinja u raznim fazama ivota i smrti. Rijetko kad bi mu vjetar donio miris
ljudi, ali kada bi se to dogodilo, znao je da su to ljudi. I ostali su se dali u
potragu. Promatrali su predio ne bi li ugledali kakav znak da su ovuda nedavno
proli ljudi. Nisu se nadali da bi druga skupina putnika mogla biti tako blizu
odredita, jer bi u tom sluaju, da su se nali u kakvoj nevolji, sigurno poslali
trkaa.
Oko podneva su zastali da neto pojedu i puste konje na pau. Nastavivi
put, mnogo vie su obraali pozornost na krajolik oko njih. Slijedili su nekakav
nazovi trag: povremene odsjaje na drveu i granice grmlja savijene na odreeni
nain. Ponekad je to bila mala gomila kamenja koja je s od prednje prema
stranjoj strani bila sve tanja, a rijetko kada oznake na stijeni napravljene
crveno-oker bojom. Tragali su do zalaska sunca, a onda su se ulogorili. atore za
putovanja podigli su u blizini potoka koji je u blizini izvirao.
Ejla je izvadila malo kolaa za putovanja, napravljenog od suenih bobica,
otopljenog sala i suenog mesa izmrvljenog u sitne komadie pomou tuka.
Razlomila ga je i spustila u vrelu vodu, dodavi u juhu jo malo suenog mesa.
Dondalar i Donejla su otili proetati po prilino ravnoj oblinjoj livadi i dijete
se vratilo nosei gomilu luka koji su pronali uglavnom po mirisu. Potok je na
poetku sezone plavio tu ravnicu i dok se ona polako isuivala bila je pogodna
za rast odreenih biljaka. Mogla bi je sljedeeg jutra obii i sakupiti jo luka i
to jo uspijem nai, pomislila je Ejla.
Sutradan su krenuli poslije doruka, nakon to su dokrajili sino skuhanu
juhu u kojoj se nalo i neko korijenje i zelenje koje je Ejla pronala tijekom
brzog obilaska tog terena.
Ni drugog dana nisu bili sretnije ruke. Nisu pronali nikakav znak koji bi
ukazivao na to da su ovuda nedavno proli ljudi. Ejla je vidjela tragove mnogih
ivotinja i poela ih je pokazivati Donejli. Ukazivala joj je na sitnice
karakteristine za kretanja raznih stvorenja. Kada su treeg dana u podne zastali
kako bi pojeli objed, i Dondalar i Ejla su ve bili pomalo zabrinuti. Dobro su
znali koliko su Kimeran i Dondekam eljeli vidjeti Kamoru i da Beladora jedva
eka vidjeti svoju obitelj.
Moda nisu ni poli na put? Moda je iskrsnulo neto to ih je prisililo
otkazati ili odloiti planirano putovanje, ili im se neto putem dogodilo.

 Mogli bismo se vratiti do Velike rijeke i Prve pilje Junih Zelandonaca i

raspitati se jesu li uope preli rijeku predloi Ejla.
Ti i Donejla ne morate na taj dalek put. Mogu ja poi, a vi se vratite i
obavijestite ostale. Ako se ne vratimo za nekoliko dana, poet e brinuti rekao
je Dondalar.
Vjerojatno si u pravu prihvati Ejla ali nastavimo ih traiti, barem do
sutra. Onda moemo odluiti.
Kasno su se ulogorili i izbjegli razgovor o odluci za koju su znali da je
moraju donijeti. Ujutro se osjeala vlaga u zraku i vidjeli su oblake na sjeveru. U
rano jutro vjetar je bio hirovit, puhao je iz svih smjerova. A onda je poeo puhati
samo sa sjevera, povremeno vrlo jako, pa su i ljudi i konji postali nervozni. Ejla
je uvijek nosila dodatnu odjeu u sluaju da se vrijeme promijeni ili ako ostanu
budni do duboko u no. Gleeri koji su se protezali od krajnjeg sjevera i stizali
na samo nekoliko kilometara odavde, podsjeali su na golemu palainku
polegnutu po zaobljenom vrhu zemlje i predstavljali zidove leda debele kao
planine. Tijekom najtoplijih dana ljeta noi su obino bile svjee, a i danju se
vrijeme znalo iznenada promijeniti. Sjeverni vjetar donio je zahlaenje i
podsjetio ih da ak i ljeti zima vlada zemljom.
Ali sjeverac je donio jo neto. U guvi nastaloj oko raspremanja logorita i
pripremanja hrane, nitko nije zapazio promjenu u Vukovom dranju. Privukao je
Ejlinu pozornost tek kada je zareao. Visoko podignutog nosa gotovo se
naginjao u smjeru vjetra. Neto je namirisao. Svaki puta kada su naputali
logorite davala mu je znak neka traga za ljudima. Vukovo vrlo razvijeno
osjetilo mirisa neto je uhvatilo, nekakav slab miris koji je donio vjetar.
Pogledaj, majko! Pogledaj Vuka! rekla je Donejla. I ona je opazila
promjenu u njegovom ponaanju.
Neto je osjetio sloio se Dondalar. Pourimo s pakiranjem.
Ubacili su stvari u koare malo neurednije nego obino i privezati ih za
konje zajedno s koama za jahanje, stavili ulare Trkau i Sivki, ugasili vatru i
uzjahali.
Pronai ih, Vue rekla je Ejla. Pokai nam kojim putom trebamo ii.
Zapovijed je propratila plemenskim znakovima.
Vuk se zaputio na sjever, ali malo vie na istok nego to su do tada
putovali. Ako je namirisao skupinu s kojom su se trebali susresti, onda je ona
skrenula s mjestimino obiljeene staze, ili se iz zbog neeg drugog zaputila u
gorje na istoku. Kad je poeo grabiti dugim koracima karakteristinim za
njegovu vrstu, Vuk je imao na umu samo jedan cilj. Slijedili su ga konji s
Njiskom na elu. Putovali su cijelo jutro, nisu se ak zaustavili ni u uobiajeno
vrijeme da neto pojedu.
Ejli se uinilo da je osjetila miris paljevine, a odmah potom joj je i
Dondalar doviknuo Ejla, vidi li dim ispred nas?
Zaista je ugledala tanki trag dima koji se podizao u daljini i potjerala
Njisku u kas. Drala je Sivkin povodac i okrenula se kako bi provjerila je li

njena ljubljena ker Donejla spremna na to. Djevojica se sva uzbuena

osmjehnula majci, to je znailo da je itekako spremna. Donejla je voljela sama
jahati svog konja. ak i kada su njena majka ili Dondalar traili da radi
sigurnosti jai ispred jednog od njih, na njihovim konjima, ako je staza bila
neravna ili da bi se mogla odmoriti i da se ne mora vrsto drati, dijete se
opiralo, premda je rijetko od toga imalo koristi.
Kada su ugledali logorite i ljude u njemu, usporili su i nastavili se
pribliavati. Nisu bili sigurni tko je pred njima. Moda je jo netko putovao
ovuda i ako bi na konjima uletjeli u logorite stranaca, to bi sve dovelo u
nepriliku.

23

A onda je Ejla ugledala plavokosog mukarca Dondalarove visine. I on

nju.
Kimerane! Traili smo vas! Tako mi je drago to smo vas nali rekla je
Ejla s olakanjem u glasu.
Ejla! povikao je Kimeran. Jesi li to zaista ti?
Kako ste nas nali? upitao je Dondekam. Kako ste znali gdje traiti?
Vuk vas je pronaao. Ima odlian nos objasni Ejla.
Mislili smo da emo vas, kad stignemo tamo, zatei u Kamorinoj pilji,
ali oni su bili iznenaeni naim dolaskom rekao je Dondalar. Svi su se
zabrinuli, naroito tvoja sestra, Dondekame. Zato sam predloio da se vratimo
putom kojim sam mislio da ete doi, i to na konjima, jer su oni mnogo bri od
ljudi.
Ali kad su se djeca razboljela, skrenuli smo sa staze kako bismo nali
mjesto za dobro logorite rekla je Levela.
Djeca su bolesna? upitala je Ejla.
Da, kao i Beladora izjavi Kimeran. Moda bi bilo bolje da ne
prilazite. Najprije se razboljela Dinedela. Bila je vrua, tresla se, a poslije nje
se razbolio Levelin sin Donlevan, a onda Beladora. Mislio sam da e bolest
preskoiti Donerana, ali nekako u isto vrijeme kada se Dinedela osula po
cijelom tijelu, i njega je poela tresti groznica.
Nismo znali kako bismo im pomogli, pa smo ih pustili da se odmaraju,
davali smo im piti dosta vode i pokuavali ublaiti groznicu vlanim oblogama
izvijesti ih Levela.
Dobro ste postupili rekla je Ejla. Vidjela sam neto slino. Na
Ljetnom saboru Mamutovaca, kada sam dosta vremena provodila s Mamutom.
Jedno Logorite je stiglo s nekoliko bolesnika, uglavnom su to bila djeca.
Mamut ih je natjerao da ostanu na samom rubu Logorita Sabora i postavio
nekoliko Mamutovaca da uvaju strau kako im nitko ne bi prilazio. Bojali su se
da se veina ljudi na Ljetnom saboru ne razboli.
U tom sluaju, nikako ne putaj Donejlu da se igra s djecom
savjetovala je Levela a i ti bi nas se trebala kloniti.
Jesu li jo uvijek vrui i imaju li groznicu? upitala je Ejla.
Nisu vie onako jako, ali su prekriveni crvenim tokama.
Pogledat u ih, ali ako nemaju groznicu, moda je ve sve u redu.
Mamutovci smatraju da je to djeja bolest i kau da je bolje ako je preboli kao
mali. Djeca se lake oporavljaju. Odraslima je tee.

 To vrijedi i za Beladoru. Mislim da je njoj bolest tee pala nego djeci

rekao je Kimeran. Jo je slaba.
Mamut mi je rekao da je groznica jaa i tee prolazi i da crvenim mrljama
treba vie vremena da nestanu ako se razboli odrastao ovjek ree Ejla.
Povedi me da vidim Beladoru i djecu.
Njihov ator imao je dva vrha, glavna motka pridravala je onaj vii, a kroz
rupu u blizini tog vrha izvijao se tanki pramen dima. Manja motka pridravala je
produetak atora, koji im je pruao dodatni prostor. Ulaz je bio dosta nizak i
Ejla se morala sagnuti. Beladora je leala na vrei za spavanje u proirenom
dijelu, a troje djece umorno je sjedilo na svojim vreama za spavanje. S druge
strane bila su jo tri mjesta za spavanje, dva spojena i jedno zasebno. Kimeran je
uao nakon Ejle. Mogao je stajati uspravno samo kod motke u glavnom dijelu,
inae se po atoru kretao pognut. Ejla je eljela najprije pregledati djecu.
Najmlaem, Levelinom sinu Donlevanu, izgleda da je groznica prola, premda
je jo bio trom i prekriven crvenim peatima koji su ga oigledno svrbjeli.
Osmjehnuo se kada je ugledao Ejlu. Gdje je Donejla? upitao je. ena
se sjetila da se je mala voljela igrati s njim. Mogao je izbrojiti tri godine, a ona
etiri, ali ju je sustizao po visini. Voljela se igrati da mu je mama, a ponekad i
druica, i zapovijedati mu. Njih dvoje su bili roaci. Njegova majka Levela bila
je Prolevina sestra, a Proleva je bila zdruena s Dondalarovim bratom,
Doharanom. Tako bliskim roacima nisu doputali zdruivanje.
Vani je rekla je Ejla dok je stavljala podlakticu na njegovo elo. Nije
bilo neprirodno toplo i nije je gledao staklastim pogledom znakovitim za
groznicu. Mislim da ti je bolje, jesam li u pravu? Nisi vie vru.
Hou se igrati s Donejlom.
Ne jo, moda uskoro rekla je Ejla.
Potom je pregledala Dinedelu. Izgleda da se i ona oporavljala, iako su
njezine crvene toke jo bile veoma ivopisne. I ja se elim igrati s Donejlom
rekla je djevojica. Blizanci su mogli izbrojiti pet godina. Kimeran i
Dondalar su si bili jako slini obojica su bili visoki i plavokosi iako nisu
bili u rodu. Donejla i Dinedela takoer su bile plavokose i imale su plave oi,
samo to je Donejla imala iste ive, izrazito plave Dondalarove oi.
Doneran, Dinedelin brat blizanac, imao je dosta tamnu smeu kosu, i
zeleno-smee oi, kao njegova majka, ali vjerojatno e biti visok na Kimerana.
Kad je Ejla poloila podlakticu na njegovo elo, osjetila je da je jo vru i
vidjela je da su mu oi sjajne od groznice. Po njegovom tijelu izbijale su brojne
crvene toke koje nisu bile ba jasno izraene.
Dat u ti neto od ega e ti uskoro biti bolje rekla je Ejla djeaku.
Hoe li sada popiti malo vode? Mislim da bi onda trebao lei.
Dobro sloio se djeak i slabano joj se osmjehnuo. Dohvatila je vreu
s vodom i napunila zdjelicu koju je nala pokraj njegove vree za spavanje.
Pomogla mu je drati zdjelicu dok je pio. Nije mu morala dva puta rei da legne.
Na kraju je otila do Beladore. Kako se osjea? upitala je Ejla.

 Znam i za bolje odgovorila je ena. Pogled joj je i dalje bio staklast, i

govorila je kroz nos. Jako mi je drago to si ovdje, ali kako ste nas pronali?
Kada vas nismo nali u Kamorinoj pilji, pomislili smo da vas je neto
zadralo. Dondalar je predloio da vas potraimo na konjima. Bri su od ljudi.
Zapravo vas je Vuk nanjuio, i doveo nas ovamo objasnila je Ejla.
Tek sada shvaam koliko vae ivotinje mogu biti korisne ree
Beladora. Nadam se da nee dobiti ovu bolest. Uasna je, a sada me je poelo
i sve svrbjeti. Hoe li ove crvene mrlje nestati?
Trebale bi uskoro izblijedjeti odgovori Ejla premda moe proi jo
neko vrijeme prije negoli potpuno nestanu. Pripravit u neto protiv svrbei i
groznice.
Do tada su se i ostali nagurali u ator, Dondalar i Kimeran stajali su pokraj
one vie motke, a ostali oko njih.
Kako to da su se Beladora i djeca razboljeti, a mi ostali nismo? upitala
je Levela. Barem jo nismo.
Ako niste do sada, vjerojatno ni neete odgovori Ejla.
Zabrinula sam se da moda netko tko je bio ljubomoran to idemo na put
nahukao zle duhove na nas rekla je Beladora.
Ne znam. Jesi li bilo koga naljutila?
Ako i jesam, nisam namjerno. Bila sam uzbuena to u vidjeti obitelj i
svoju pilju. Kad sam odlazila s Kimeranom, nisam bila sigurna hou li ih ikada
vie vidjeti. Moda je izgledalo kao da se hvalim rekla je Beladora.
Je li itko iz Prve pilje Junih Zelandonaca spomenuo da je prije vas jo
netko bio kod njih u posjeti? Je li je netko bio bolestan dok ste bili kod njih?
upitala je Ejla Kimerana.
Prije nas su rijeku preli jo neki ljudi, zapravo vie skupina, i mislim da
je njihov zelandoni njegovao nekoga tko je bio bolestan ree Kimeran. Ali
nisam pitao.
Ako je i bilo zlih duhova, oni moda nisu bili usmjereni prema tebi,
Beladora. premda ima bolesti od kojih se ovjek razboli i kada ih nitko ne
prizove. One se jednostavno prenose ree Ejla. Ova groznica s crvenim
tokama mogla bi biti jedna od tih bolesti. Ako je preboli dok si mlad, obino
se vie ne vraa kad odraste. Barem mi je tako rekao jedan Mamutovac.
Pretpostavljam da ste je svi vi ve preboljeli u djetinjstvu, jer da niste, i vi biste
se sada razboljeti.
ini mi se da je jedne godine na ljetnom saboru puno nas bilo bolesno
prisjetio se Dondekam. Sve su nas strpali u jedan ator, a kad nam je bilo
bolje, epurili smo se uokolo svi vani, jer su nas obasipali panjom. Za nas je to
bila igra. ini mi se da smo imali i te toke. Sjea li se toga itko od vas?
Ja sam vjerojatno bila premalena da bih se toga sjeala ree Levela.

 A ja sam bio ba toliko stariji da nisam obraao panju na mlau djecu, ni

na zdravu, niti na bolesnu dodao je Dondalar. Ako se tada nisam razbolio,
onda mora da sam to preleao kao sasvim mali, jer se ne sjeam. A ti Kimerane?
Mislim da se sjeam tako neeg, ali samo zato to mi je sestra bila u
zajednici zelandona ree visoki ovjek. Na Ljetnim saborima se uvijek toliko
toga dogaa, a djeca iz iste pilje nastoje vrijeme provesti zajedno. Ponekad ak
ni ne opaze to ostali rade. A ti, Ejla? Jesi li ti imala tu bolest uz koju idu
groznica i crvene pjege?
Sjeam se da sam u djetinjstvu povremeno bila bolesna i da sam imala
groznicu, ali ne sjeam se da sam ikada imala crvene pjege. Ali nisam se
razboljela kad sam s Mamutom otila u Logorite Mamutovaca, u kojem je bilo
oboljelih, da nauim neto o toj bolesti i kako se ona lijei. Kad smo ve kod
toga, idem van potraiti neto od ega e se osjeati bolje, Beladora. Neke trave
imam kod sebe, ali biljke koje su mi potrebne rastu gotovo svuda, pa bi mi bilo
drae nai svjee.
Svi su napustili ator osim Kimerana koji je ostao njegovati Beladoru i
djecu.
Majko, mogu li ostati s njima? upitala je Donejla, pokazujui na drugu
djecu.
Oni se sada ne mogu igrati, Donejla rekla joj je majka. Moraju se
odmarati, a bilo bi mi drago ako bi mi ti pomogla nai neke biljke od kojih e im
biti bolje.
to trai? upitala je Levela kada su izale. Mogu li ti ja pomoi?
Zna li kako izgleda hajduka trava? A treba mi i vrbina kora, ali nju
znam gdje mogu nai. Vidjela sam nekoliko prije nego smo stigli ovamo.
Je li hajduka trava ona biljka finih listova i siunih bijelih cvjetova koji
rastu u svenjevima? Malo slii mrkvi, ali ima jai miris. Miris je jedan od
naina da ih razlikuje, zar ne? upita Levela.
Odlian opis ree Ejla. A podbelj?
Veliki okrugli debeli zeleni listovi, bijeli i mekani s donje strane.
I tu biljku zna. Odlino. Idemo ih nai.
Dondalar i Dondekam stajali su pokraj ognjita ispred atora i
razgovarali, a Donejla je trkarala oko njih i sluala.
Beladora i Doneran jo imaju blagu groznicu. Idemo potraiti neke
biljke koje e spustiti temperaturu. I neto protiv svrbei. Povest u Donejlu i
Vuka dobaci im je Ejla.
Upravo smo razgovarali o tome da bismo trebali sakupiti jo drva rekao
je Dondalar. A ja sam htio potraiti neka stabla za motke za vlaku. ak i kada
se Beladora i djeca oporave, vjerojatno im nee biti do dugog pjeaenja. Ionako
bismo trebali to prije krenuti natrag do Kamorine pilje, jer e se inae
zabrinuti i za nas.
Misli li da e se Beladora htjeti voziti na vlaki? upitala je Ejla.

 Svi smo vidjeli Prvu kako se vozi na njima. Izgleda da joj se svia.
Mislim da ljudi manje zaziru od toga otkad su nju vidjeli ree Levela. Zato
je ne bismo pitali?
Ionako moram po koaru za skupljanje sloila se Ejla.
I ja u uzeti svoju, a moramo obavijestiti Kimerana i Beladoru kamo
idemo ree Levela. Rei u Donlevanu da emo mu donijeti neto od ega
e mu biti bolje.
Sada mu je bolje pa e i on htjeti ii s vama, pogotovo kad sazna da
Donejla ide s vama rekao je Dondekam.
Znam da e htjeti sloila se i Levela ali mislim da je prerano. to ti
misli, Ejla?
Kada bih bolje poznavala ove predjele i kad bih znala kuda idemo moda
bi i mogao, ali ovako ga se ne usuujem povesti.
Tako u mu i rei odgovori Levela.
Ja u povesti Beladoru ree Ejla. Njiska je navikla vui motke.
Prolo je nekoliko dana od kada su pronali nestale obitelji, ali se Beladora
jo nije potpuno oporavila. Ejla se bojala da bi mogla zaraditi neke kronine
tegobe koje bi joj oteale nastavak Putovanja, ako je prerano izloi naporu.
Nije dodala da Trka nije pravi konj za njenu vlaku, jer je njime tee
upravljati. ak je i Dondalar, koji se s njim odlino snalazio, ponekad imao
problema kad bi pastuh postao razdraljiv. Sivka je bila mlada, a Donejla jo
mlaa to se tie sposobnosti. A budui da e Njiska iza sebe vui vlaku. Ejli e
biti dosta teko drati povodac i jo pomagati keri upravljali konjem. Nije bila
sigurna bi li i za Sivku trebali napraviti motke za vuu.
Veliki ator u kojem su logorovali ostali putnici dok su neki od njih bili
bolesni, bio je skrpan od manjih atora za putovanja i dodatnih koa, i trea
vlaka mogla bi ponijeti motke za atore i ostale stvari koje su napravili kad su se
zaustavili, a koje bi inae ostavili. Djeci je bilo mnogo bolje, ali su se i dalje
lako zamarala. Na motkama za vuu moi e se odmoriti tijekom putovanja i
nee se morati zbog njih zaustavljati. Ejla i Dondalar su se eljeli vratiti to je
prije mogue. Bili su uvjereni da se oni koji su ih ekali ve pitaju gdje su.
No prije planiranog polaska obavili su sve to se trebalo obaviti kako bi
ujutro to prije krenuli. Ejla, Dondalar, Donejla i Vuk koristili su vlastiti ator
za putovanja. Ujutro su na brzinu pojeli sinonje ostatke, spakirali sve na vlake,
ukljuujui i okvire za lea u kojima su obino nosili najosnovnije stvari,
zaklon, dodatnu odjeu i hranu. Iako su odrasli bili navikli to nositi, otkrili su da
je mnogo lake hodati bez tekog tereta. Krenuli su dosta rano i uspjeli
odmaknuti vie nego to su mislili, ali je ipak veina ljudi predveer bila
umorna.
Dok su ispijali posljednje gutljaje veernjeg aja, Kimeran i Dondekam
predloili su da se zaustave kako bi mogli poi u lov. Nisu eljeli doi kod

Kamorinih roaka praznih ruku. Ejla je bila zabrinuta. Vrijeme ih je do tada

dobro sluilo. Kia je malo padala samo one noi kada su Ejla i Dondalar
pronali ostale putnike. Poslije toga se razvedrilo, ali Ejla nije znala koliko dugo
e jo tako ostati. Dondalar je znao da ima dobar nos za vrijeme i obino
predosjeti kiu.
Nije mogla rei da je miris taj koji nagovjetava kiu, nego je to prije neki
poseban okus u zraku, a esto i vlaga. U kasnijim vremenima, neki e ozon koji
se prije kie javlja u atmosferi nazivati svjei zrak, a oni koji su u stanju osjetiti
ga smatraju da ima metalni okus. Ejla nije imala naziv za to i bilo joj je teko
drugima objasniti na to misli, ali znala je za njega. Ni ovog puta nije joj
promakao taj nagovjetaj kie koja e uskoro pasti. Trenutno joj uope nije bilo
do gacanja po blatu i pljusku.
Ejla se probudila prije nego je svanulo. Ustala je, jer je morala otii do
none koare, ali je na kraju ipak izala van. U ognjitu ispred atora jo je tinjao
ar, osiguravajui dovoljno svjetlosti da vidi doi do oblinjeg grma. Zrak je bio
prohladan i svje, a dok se vraala prema atoru primijetila je da se crnilo noi
poelo povlaiti i da polako rudi zora. Promatrala je kako zasiena tamnocrvena
boja plavi istono nebo i kako se na njoj sve jasnije pojavljuje arenilo tamno
grimiznih oblaka, praeno svjetlou koja je crveno nebo uinila vatrenijim i
rasprila oblake u skupine titrave boje.
Sigurna sam da e uskoro kia rekla je Dondalaru kada se vratila u
ator bit e to velika oluja. Znam da ne ele doi praznih ruku, ali ako odmah
krenemo mogli bismo stii prije kie. Ne elim da Beladora pokisne i promrzne
sada kad se poela oporavljati i nimalo mi se ne bi svialo da nam se sve smoi i
zablati ako to moemo izbjei.
I ostali su se rano probudili, planirajui krenuti odmah nakon izlaska sunca.
Svi su mogli vidjeti tamne oblake na obzoru i Ejla je bila sigurna da e uskoro
lijevati kao iz kabla.
Ejla kae da se sprema velika oluja rekao je Dondalar drugoj dvojici
mukaraca kada su spomenuli lov. Ona misli da bi bilo bolje ostaviti lov za
kasnije, kad stignemo tamo.
I ja vidim oblake u daljini ree Kimeran ali to ne znai da e i ovdje
padati kia. Dosta su daleko.
Ejla ima dobar nos za kiu rekao je Dondalar. Uvjerio sam se u to.
Nije nam nuno suiti odjeu i blatnu obuu.
Te ljude smo vidjeli samo prigodom Zdruivanja izjavio je
Dondekam. Ne elim ih moliti za gostoprimstvo ako nemam nita ponuditi
zauzvrat.
Proveli smo tamo samo pola dana prije nego to smo krenuli u potragu za
vama, ali opazio sam da nikada nisu vidjeli baca koplja. Mogli bismo ih
pozvati s nama u lov i pokazati im kako e ga koristiti. To bi moda bio bolji dar
nego da im samo donesemo meso predloio je Dondalar.

 Pretpostavljam... zar zaista misli da e kia tako brzo poeti? upitao je

Kimeran.
Kada se radi o kii, onda vjerujem Ejlinom nosu. Rijetko kada pogrijei.
Ve nekoliko dana ponavlja da sve mirii na kiu i misli da e udariti velika
oluja. I to takva da ne bismo voljeli da nas uhvati na otvorenom. ak predlae
da se ne zaustavljamo ni radi spremanja podnevnog obroka. Imamo vodu i
kolae za putovanja, to e nam biti dovoljno. Trebali bismo to prije stii.
Beladora se poela oporavljati i sigurno ne eli da pokisne do gole koe.
A onda mu je neto palo na pamet. Stii emo bre budemo li jahali.
Previe nas je za tri konja primijeti Kimeran.
Neki se mogu voziti na motkama za vuu, a svakog konja moe uzjahati
po dvoje. Jesi li ikada pomiljao sjesti na konja? Mogao bi sjesti iza Donejle.
Moda bi netko drugi trebao sjesti na konja. Ja imam dugake noge i
mogu brzo trati ree Kimeran.
Ne moe bre od konja ree Dondalar. Beladora i njezina djeca
mogu se voziti na motkama za vuu. Bit e to neudobna vonja, ali nee im biti
prvi put. Opremu s Trkaevih motki za vuu moemo prebaciti na Sivkine.
Levela i Donlevan mogu jahati sa mnom na Trkau. Ostajete ti i Dondekam.
On bi se mogao smjestiti na motke za vuu, ili moe jahati iza mene na Trkau,
a Levela i njezin malian mogu se smjestiti na motke za vuu. A ti moe jahati
s Ejlom ili Donejlom. Imajui u vidu tvoje dugake noge, bilo bi bolje da jae
s Donejlom, jer ona sjedi sasvim naprijed, blizu Sivkinog vrata. Misli li da bi
se mogao pridravati nogama dok sjedi na kobili? Moe se drati i za konopce
motki za vuu. Tko god bude jahao sa mnom moe se drati za mene. Neemo
moi dugo tako jahati, jer e se konji umoriti, ali mogli bismo mnogo bre
prevaliti dobar dio puta ako ih pustimo da neko vrijeme tre.
Oigledno si razmiljao o tome primijeti Dondekam.
Poeo sam razmiljati kad me je Ejla upoznala sa svojim bojaznima
odgovorio je Dondalar. to ti misli o tome, Levela?
Ne elim pokisnuli ako ba ne moram. Ako Ejla kae da e padati kia, ja
joj vjerujem. Vozit u se na motkama za vuu s Donvelanom kao Beladora, bez
obzira to e biti trenje, samo da to prije stignemo.
Dok se grijala voda za aj, teret na vlakama bio je preraspodijeljen, a Ejla i
Dondalar rasporedie ljude. Vuk ih je promatrao iz prikrajka, blago nakrivljene
glave kao da se pita to se to dogaa. Savijeno uho jo je vie isticalo njegovu
znatielju. Ejla je to vidjela i osmjehnula se. U poetku su ili polako, a onda
Dondalar i Ejla razmijenie poglede i Dondalar dovikne ostalima:
vrsto se drite.
Ejla se nagnula naprijed i zapovjedila svom konju neka potri. Njiska je
najprije krenula brzim kasom, a onda se dala u galop. Postigla je sasvim solidnu
brzinu, imajui u vidu da je vukla vlaku. Ostala dva konja slijedila su je. Vuk je
trao usporedno s njima. Dondekam i Kimeran bili su ushieni i zastajao im je
dah od uzbuenja, a oni koji su se vrsto drali za motke za vuu, koje su

poskakivale po neravnom tlu, bili su malo i uplaeni. Ejla je paljivo motrila na

svog konja, i im je opazila da se Njiska poela naprezati, odmah je usporila.
To je bilo ba uzbudljivo rekla je Beladora.
Bilo je zabavno! uglas povikae blizanci. Moemo li opet? upitala
je Dinedela.
Da, moemo li opet? ponovio je Doneran.
Jurit emo opet, ali Njiska se sada mora malo odmoriti ree Ejla. Bila je
zadovoljna udaljenou koju su preli u tom kratkom vremenu, ali ekao ih je
jo dugi put. Nastavili su polako. Kad je osjetila da se njezin konj dovoljno
odmorio. Ejla je poviknula: Idemo ponovo!
Kada su se konji dali u trk, jahai su se vrsto uhvatili, jer su sada znali to
ih eka. One koji su se prvog puta uplaili, sada vie nije bilo toliko strah, ali su
i dalje bili uzbueni to se kreu bre nego to je itko od njih mogao trati, ak i
oni s najduim nogama.
Divlji konji, ukroeni, ali ne i pripitomljeni, bili su vrlo jaki i vrsti.
Njihova kopita nije trebalo tititi od kamenitog tla, bili su u stanju nositi ili vui
iznenaujue teak teret i bili su neoekivano izdrljivi. Iako su voljeli trati,
nisu mogli dugo juriti kad bi nosili dodatni teret, pa je Ejla pomno motrila na
prve znake umora kod konja! Nakon to ih je ponovno usporila, a onda im i po
trei put dala znak neka pojure, izgledalo je kao da konji poinju uivati u tome.
Isto kao i Vuk. Njemu je to izgledalo kao nekakva igra. Pokuavao je predvidjeti
kada e ponovno pojuriti kako bi ih pretekao.
Kasno poslijepodne Ejli i Dondalaru se uinilo da im je krajolik kroz koji
prolaze poznat, premda nisu bili sasvim sigurni. Nisu eljeli promaiti stazu koja
e ih odvesti do pilje Kamorinog naroda. Vilamar je poznavao ovo podruje i
doveo ih je onamo, ali on sada nije bio tu. Kad su se kretali sporije, svi su
opazili kako se vrijeme mijenja. Zrak je bio vlaan, a vjetar je postajao sve jai.
A onda se zaula grmljavina i nedaleko od njih sijevnula je munja popraena
udarom groma. Ejla se poela tresti, ali ne samo od iznenadnog naleta vlanog
zraka. Grmljavina ju je previe podsjeala na potres, a potrese je mrzila vie od
svega.
Zamalo su promaili stazu, ali su sreom Vilamar i jo nekolicina ve
danima bili na strai. Dondalaru je itekako laknulo kada je ugledao poznati lik
kako im mae. Glavni trgovac je ugledao konje kada su jo bili dosta daleko i
poslao je jednog od ljudi da javi pilji da se konji vraaju. Kako nije vidio da
itko hoda pokraj konja. Vilamar se prestraio da nikoga nisu nali, ali kada su
prili blie, ugledao je vie od jedne glave iznad lea konja, i shvatio da vie
njih jae zajedno. A onda je ugledao i motke za vuu i ljude na njima.
Ljudi iz pilje urili su niz stazu. Kada je Kamora ugledala brata i ujaka,
nije znala kome bi prvom pritrala. Rijeili su njezinu nedoumicu tako to su
obojica otrali do nje i zajedno je zagrlili.
Pourite, poinje kia pourivao ih je Vilamar.

 Motke za vuu moemo ostaviti ovdje rekla je Ejla, pa svi zajedno

pourie stazom.
Putnici su ostali due negoli je bilo predvieno, djelomino kako bi
omoguili Kamori da bude sa svojima, i da bi njen mukarac i djeca upoznali
roake. Njihova pilja bila je dosta usamljena, i premda su odlazili na Ljetne
sabore, u blizini nisu imali susjede. Dondekam i Levela razmiljali su bi li
ostali s Dondekamovom sestrom, pa da ih putnici pokupe pri povratku. Ona je
izgleda eznula za drutvom i vijestima o ljudima koje je poznavala. Kimoran i
Beladora vrsto su bili odluili krenuti kad i Prva. Beladorin narod ivio je na
kraju planiranog Putovanja.
Prva se nadala da e krenuti za nekoliko dana, ali je Donejla dobila
boginje kad su ve zapoeli pripreme za polazak, pa su morali ostati jo neko
vrijeme. Troje zelandona meu putnicima dijelilo je lijekove i upute pilji iji su
bili gosti. Objanjavali su im kako trebaju njegovati one koji se zaraze, i
upozoravali ih da e se vjerojatno i oni razboljeti, ali da bolest obino nije jako
ozbiljna. Dok su Ejla i Dondalar tragali za ostalima, lokalna zelandona
upoznala se s Prvom i Donokolom i sada je itekako cijenila njihovo znanje.
Ljudi iz Devete pilje govorili su krajnje oputeno o svojim iskustvima o
toj bolesti, kako ljudi ne bi postali nervozni kada shvate da se i oni mogu
razboljeti. Iako se Donejla poela oporavljati, Zelandona je odluila odgoditi
putovanje sve dok ljudi iz pilje ne ponu pokazivati simptome bolesti. Njih
troje su im tada objasnili kako treba njegovati oboljele i preporuili im trave i
obloge od kojih e bolesnicima biti bolje. Mnogi iz pilje su se razboljeli, ali ne
svi, pa je Prva dola do zakljuka da su barem neki od njih ve preleali boginje.
Zelandona i Vilamar znali su da i u tom podruju ima nekoliko svetih
mjesta i razgovarali su o njima s Farnadalom i njihovom Donierom. Prva je
znala za njih, ali ih nije vidjela, a Vilamar ih je vidio prije dosta godina. Ta
mjesta bila su u vezi s najveom oslikanom piljom u blizini Sedme pilje
Junih Zelandonaca, isto kao i ona u blizini etvrte June pilje. To su bila
sveta mjesta, ali ako je suditi po opisu, tamo se nije imalo bog zna to vidjeti,
osim nekoliko grubih crtea na kamenim zidovima.
Ve su toliko kasnili da je Prva odluila preskoiti ta mjesta na ovoj donierturi kako bi im ostalo dovoljno vremena da vide neka druga. Mnogo vanije je
bilo da vide najvee sveto mjesto nedaleko Amelanine pilje. A jo su morali
posjetiti i susjede Dornadonce i Beladorinu pilju.
Produeni boravak omoguio je Devetoj pilji bolje upoznavanje ljudi iz
Kamorine pilje, a Dondalar je dobio priliku prikazati im baca koplja i onima
koji su bili voljni nauiti pokazao je kako e ga napraviti. Dok su ekali,
Dondakam i Levela esto su posjeivali Kamoru i njezine roake, tako da su
bili spremni krenuti s putnicima kad je napokon osvanuo dan polaska. Tijekom
ovog produenog posjeta, dvije pilje su se sprijateljile i ak su razgovarale o
buduem uzvratnom posjetu.

Bez obzira na sve to prijateljstvo, posjetitelji su jedva ekali kada e

krenuti, a ljudima iz pilje je laknulo kad su gosti konano otili. Nisu bili
navikli na posjetitelje, za razliku od Devete pilje koja se nalazila u sred gusto
naseljenog podruja. To je bio jedan od razloga zato je Kamori i dalje
nedostajala obitelj i prijatelji. vrsto je bila odluila da pilja ode u taj uzvratni
posjet i da, ako moe, nagovori svog mukarca da tamo ostanu.
Kad su ponovno krenuli na put, putnicima je trebalo nekoliko dana da se
vrate u koloteinu putovanja. Sastav nove skupine putnika dosta se razlikovao
od onog na poetku, u prvom redu zato to su sada bili brojniji i to je bilo vie
djece koja su ih usporavala. Dok je bila samo Donejla koja je jahala Sivku,
napredovali su dosta brzo, ali s jo dvoje maliana dovoljno starih da sami
hodaju i jednim jo mlaim, koji je htio pjeaiti kad je vidio da druga djecu
hodaju, njihovo napredovanje se znatno usporilo. Ejla je na kraju predloila da
se troje djece smjesti na motke koje e vui Sivka, a da Donejla jai na mladoj
kobili. Tako su mogli putovati bre.
to je ljeto vie odmicalo, a oni nastavljali na jug, dani su postajali sve
topliji. Vrijeme je uglavnom bilo ugodno, osim kad bi povremeno naila kakva
oluja s kiom ili udarila sparina. Na putovanjima ili dok su radili po toplom
vremenu, mukarci su esto nosili samo tkaninu oko prepona i ponekad neku
vrstu prsluka. Nezaobilazne su bile i ukrasne perle koje su ujedno sluile za
odreivanje pripadnosti. ene su obino bile u irokim, udobnim, haljinama bez
rukava s prorezima sa strane, koji su im omoguavali lake hodanje,
napravljenim od meke jelenje koe ili ispletenim od vlakana, koje su oblaile
preko glave i vezivale u struku. Ali to je vrijeme postajalo toplije ak je i ta
lagana odjea postajala suvina i oni su se sve vie razgoliavali. I mukarci i
ene ponekad su nosili samo kone trake oko prepona ili kratke suknjice s
resama i perlice. Postupno izlaganje suncu bila je najbolja zatita, i premda oni
to nisu znali, to je najzdraviji nain da se doe do nekih vrlo vanih vitamina.
Zelandona je sve vie hodala i Ejli se inilo da Prva polako mravi. Imala je
malih problema pokuavajui drati korak s ostalima, ali je uvijek ustrajavala u
odluci da se na neko novo mjesto doveze na vlaki. Ljudi bi se uzbudili kada su
vidjeli da je vue konj, a ona je smatrala da to doprinosi tajanstvenosti
zelandona kao i poloaju Prve Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju.
Ruta koju su osmislili Zelandona i Vilamar, vodila ih je na jug kroz
otvorene ume i prerije, du zapadne strane drevnih planina koje je vrijeme
utabalo i poravnalo i povrh kojih vulkani stvaraju nove planine. Na kraju su
skrenuli na istok, kruei oko podnoja sredinjeg gorja, i nastavili putovati na
istok izmeu junog kraja gorja i sjeverne obale Junog mora. Na putu su esto
viali divlja, ptice i razne vrste ivotinja koje su se ponekad kretale u krdima,
dok su ljude susretali samo u naseobinama koje su posjetili.
Kad nisu bili u posjetu nekoj pilji ili na Ljetnom saboru, Ejla se rado
druila s Levelom, Beladorom i Amelanom. Zajedno su obavljale razne poslove
sa svojom djecom. Amelanin trbui se poeo primjeivati, ali zato vie nije

imala jutarnje munine, a i hodanje joj je godilo. Njezino dobro zdravlje i

vidljivi znaci materinstva sve vie su privlaili Vilamarove pomonike,
Tivonana i Palidara. Ali u svakoj pilji, na Ljetnom saboru ili nekom svetom
mjestu na njihovoj donier-turi, bilo je mnogo mladia koji su je isto tako
smatrali privlanom. A ona je uivala u njihovoj panji.
Kako je Ejla esto bila sa Zelandonom, i mlade ene su nauile poneto od
onoga emu je Zelandona poduavala svoju pripravnicu. Sluale su i ponekad se
ukljuivale u razgovor o raznim stvarima lijeenju, prepoznavanju biljaka,
nainima brojenja, znaenju boja i brojeva, priama i pjesmama iz Povijesti i
Legendi Starih. Donieri izgleda nije smetalo da svoju mudrost prenosi i njima.
Znala je da u trenucima krize nije loe imati u blizini vie ljudi koji znaju to im
valja initi.
Dok su putovali na istok, esto su nailazili na rijeke koje su se slijevale niz
masiv i ulijevale u Juno more. Kako niti jedna od njih nije bila iroka, navikli
su ih prelaziti, a onda su naili na jednu koja je presijecala veliku dolinu i tekla
od sjevera prema jugu. Skrenuli su i slijedili je na sjever dok nisu stigli do
pritoke koja se u nju ulijevala iz pravca sjeveroistoka. Potom su nastavili
slijediti nju.
Uskoro je skupina putnika naila je na veoma ugodnu rijetku umu na obali
polukrunog jezera. Iako je bilo rano poslijepodne, prekinuli su putovanje i
podigli logorite u travi izmeu grmlja i oblinjeg gaja. Djeca su prije veernjeg
obroka otkrila veliki potez borovnica. Otila su ih brati u namjeri da ih podijele
sa starijima, ali vie su jela nego to su brala. ene su ugledale rogoz i trsku uz
rub vode, a lovci su pronali svjee tragove papaka.
Kad su zapalili vatru i opustili se uz zdjelicu aja. Vilamar je rekao: Jako
smo blizu domu onih koji ive najblie najvanijoj Svetoj pilji svih
Zelandonaca. Velika smo skupina i ne moemo se pojaviti praznih ruku i
zatraiti gostoprimstvo. Moramo donijeti neto to odgovara naem broju.
Ako je suditi po ovim otiscima, ini mi se da je ovdje nedavno zastalo
krdo turova ili bizona rekao je Kimeran.
Moda redovito dolaze ovamo na pojilo. Ako se zadrimo neko vrijeme,
mogli bismo u lov na njih ree Donokol.
Ili bi ih ja mogao potraiti na Trkau predloio je Dondalar.
Veina je gotovo ostala bez koplja ree Dondekam. Ja sam jo jedno
slomio u prethodnom lovu, i drku i vrh.
Na ovom podruju bi trebalo biti dobrog kremena procijenio je
Dondalar. Ako ga uspijem pronai, napravit u nove vrhove.
Putujui ovamo vidio sam stabla ravna kao strijela, mlaa od onog tamo.
Od takvog bismo mogli napraviti dobre drke za koplja ree Palidar. Nije
daleko odavde.
Od veih stabala mogli bismo napraviti nove motke za vuu na kojima
bismo odvukli meso do pilje koju elimo posjetiti predloio je Dondalar.

 U ovo doba godine nekoliko mladih bikova osiguralo bi nam svjee meso
i meso za suenje, loj za kolaie za putovanja i gorivo za lojanice, kao i kou ili
dvije dodala je Ejla. Od tih koa mogli bismo napraviti novu obuu. Nemam
nita protiv da uglavnom idem bosa, ali ponekad bih rado zatitila stopala, a
moja obua se prilino pohabala.
Pogledajte samo te rogoze i trsku javila se i Beladora. Moe i od njih
isplesti obuu, a moemo napraviti i nove prostirke za spavanje, koare,
podmetae i mnoge druge stvari koje su nam potrebne.
ak i darove za pilju koju elimo posjetiti sloila se i Lavela.
Nadam se da se neemo predugo zadrati. Moj dom je sada ve jako blizu
i postajem nestrpljiva ree Amelana. Jedva ekam vidjeti majku.
Sigurna sam da se ne eli vratiti praznih ruku ree Prva. Zar ne bi
htjela donijeti majci poneki dar i moda malo mesa za pilju?
U pravu si! Trebala bih tako uiniti da ne ispadne kako dolazim kui kao
prosjakinja sloila se Amelana.
Dobro zna da nisi prosjakinja ak i ako nita ne donese, ali zar ne bi
bilo lijepo da im neto da kada doe? upita Levela.

24
Svi su se sloili kako je dolo vrijeme da se nekoliko dana posvete lovu,
skupljanju hrane i obnavljanju zaliha i opreme koja je poela pokazivati znakove
habanja. Svi su bili uzbueni to su pronali mjesto gdje svega ima u izobilju.
elim ubrati ove bobice. Potpuno su zrele ree Levela.
Svakako, ali najprije moram napraviti koaricu koju u moi objesiti oko
vrata kako bi mi obje ruke bile slobodne za branje rekla je Ejla. Moram ih
dosta nabrati i osuiti za kolaie za putovanja, a to znai da u morati isplesti i
jednu ili dvije prostirke na kojima u ih suiti.
Bi li i meni napravila koaricu? upitala je Zelandona. Brati bobice,
barem to mogu.
I ja bih rado brala. Bi li bi i meni napravila koaricu? upita Amelana.
Pokai mi kako ih radi rekla je Beladora. Odlina ti je ideja da ih
beremo s obje ruke. Do sada sam uvijek u jednoj ruci nosila koaru.
Svima u vam pokazati, ak i djeci. I ona mogu pomoi odgovorila je
Ejla. Idemo po trsku i rogoz.
I po korijenje za veeru dodala je Beladora.
ene su provele cijelo poslijepodne na blatnoj obali jezera, upajui i
vadei visoku trsku iji su pernati vrhovi nadmaivali u visini ak i Dondalara i
Kimerana, i neto nie a s glavama punim jestivog peluda. Svjei donji
dijelovi stabljika obje biljke takoer su se mogli jesti, bilo sirovi bilo skuhani,
kao i mali gomolji koji rastu iz rogoza. Osueno staro ilavo korijenje moglo se
zdrobiti u brano od kojeg se radi neka vrsta kruha, posebno dobrog ako se
brano pomijea s bogatim utim peludom aa. Ali isto tako vani bili su i
nejestivi dijelovi.
Od mekih, upljih stabljika visoke trske mogle su se isplesti koare ili meke
gipke prostirke na kojima je ljeti udobnije spavati nego na krznenim vreama za
spavanje, kao i prostirke na koje se stavljaju krzna kada je hladno. Lie rogoza
takoer se koristi u razne svrhe. Na primjer, za izradu posteljine i podmetaa za
kleanje ili sjedenje. Od njega se pletu i koare, a mogu se napraviti i pregrade
za sklonita, vodootporni pokrivai za prebivalita kao i kini ogrtai i pokrivala
za glave. Od osuene vrste stabljike rogoza dobivaju se odlina svrdla za
paljenje vatre. Smei vrhovi aa daju punjenje za leajeve, podmetae ili
jastuke, i mogu posluiti kao kresivo ili upijai za dojenad, a koriste ga i ene
svakog mjeseca. Na obali jezera raslo je u izobilju i mnogo biljaka koje su
davale razne plodove i proizvode.
Ostatak popodneva ene su provele u pletenju koarica za bobice koje su
namjeravale nabrati.
Mukarci su poslijepodne proveli u razgovoru o lovu i sakupljanju
izdanaka mladog drvea od kojih e praviti strelice-koplja za bacae, kako bi

nadoknadili one koje su izgubili ili slomili. Dondalar je na Trkau odjahao

kako bi slijediti tragove i pokuao pronai krdo. Usput je tragao i za ilama
kremena. Bio je siguran da ih na ovom podruju mora biti. Ejla ga je vidjela
kako odlazi. Pogodila je da ide u potragu za krdom i na trenutak je poeljela
krenuti s njim, ali nije htjela prekinuti izradu koarica.
Iako se Dondalar jo nije bio vratio, prekinuli su posao zbog veere i
priali jedni drugima o svojim planovima. Svi su se smijali i razgovarali, kad je
Dondalar ujahao u logorite oito raspoloen.
Pronaao sam povee krdo bizona, a naao sam i kremen dobre kvalitete
za nova koplja.
Sjahao je i iz koara prebaenih preko Trkaevih lea izvadio nekoliko
poveih komada kamena. Svi su se okupili oko njega dok je skidao koare, kou
za jahanje i ular. Potom je okrenuo pastuha u smjeru prema jezeru i pljesnuo ga
po slabinama. Smei konj je uao u jezero i popio malo vode, zatim je izaao i
poeo se valjati po pjeanoj plai, ljudi su ga gledali i hihotali se. Bilo je
zabavno gledati konja kako mlatara nogama po zraku, oigledno uivajui u
odlinom ekanju koje je sam sebi priutio.
Dondalar se pridruio ostalima kod vatre, a Ejla mu je dala posudu s
hranom u kojoj je bilo natopljenog suenog mesa, donjih dijelova stabljika i
korijenja rogoza, te propupalih vrhova skuhanih u mesnoj juhi.
Osmjehnuo se Ejli. Vidio sam i jato crvenih tetrijeba. To je ona ptica za
koju sam ti rekao da je slina kamenjarki, samo to zimi ne pobijeli. Ako ih
uspijemo uloviti, mogli bismo pera iskoristiti za koplja.
Ejla mu je uzvratila osmijeh. A ja bih mogla zgotoviti Krebovo omiljeno
jelo.
eli li sutra ujutro poi u lov na njih? upitao je Dondalar.
Da... zausti Ejla i snudi se. No namjeravale smo brati bobice.
Samo ti idi u lov na tetrijebe ree Zelandona. Ima nas dovoljno za
branje bobica.
Zavri s jelom, Dondalare. U onom suhom koritu potoka vidjela sam
lijepo okruglo kamenje za moju praku. Idem po njega prije nego se smrkne
ree Ejla, razmiljajui. Trebala bih ponijeti i baca koplja. Imam jo nekoliko
koplja.
Sljedeeg jutra, umjesto uobiajene odjee, odjenula je hlae od mekane
jelenje koe, sline zimskom rublju kakvo su nosili djeaci, zatim je stavila
obuu sastavljenu od vrstog konog donjeg dijela povezanog s mekim gornjim
koji se obavijao oko lanaka. Odjenula je prsluk od istog materijala kao i hlae,
s uzicama sprijeda, koje je vrsto vezala da bi joj koliko toliko pridravale
grudi. Zatim je na brzinu uplela kosu u pletenicu da joj ne smeta, i objesila
praku oko vrata. Tobolac za baca koplja i koplja privrstila je za lea, oko
struka je vezala konu traku o koju je objesila korice s dobrim noem, vreicu s

kamenjem koje je sakupila, jo jednu vreicu s priborom i osobnom zdjelicom, i

na kraju, za svaki sluaj, vreicu s lijekovima.
Bila je pomalo uzbuena i odjenula se na brzinu. Nije ni bila svjesna koliko
se zaeljela lova. Uzela je kou za jahanje, izala iz atora, i zvidukom pozvala
Njisku. Vuka je dozvala drukijim zvidukom i potom otila do mjesta gdje su
pasli konji. Sivka je imala ular s dugakim konopom zavezanim za koli
uboden u zemlju, jer je znala odlutati. Znala je da Njiska nee otii daleko od
mlade kobile. Prebacila je kou za jahanje preko zagasito ute kobile te
uhvativi Trkaev i Sivkin povodac vinula se na kobilina lea i otila do keri
koja je sjedila pokraj Levele.
Donejla, pridri Sivku. Moda e htjeti ii za nama ree Ejla dok je
dodavala povodac djevojici. Neemo dugo. Kad se okrenula i podigla
pogled, ugledala je Vuka koji je jurio prema njoj. Tu si! rekla je.
Dok je Ejla grlila ker, Dondalar je gurnuo u usta posljednji zalogaj
rogozovog korijena. Oi su mu zasjale kada je pogledao svoju uzbuenu enu,
spremnu krenuti na jahanje i u lov. Ba lijepo izgleda, pomislio je. Otiao je do
velike vree s vodom i napunio dvije manje koje e ponijeti sa sobom, zatim je
ulio malo vode u svoju zdjelicu i popio. Odnio je malo vode i Ejli i dao joj
vreicu s vodom, a zdjelicu vratio u vreicu. Pozdravili su se s ljudima oko vatre
i uzjahali.
Nadam se da e nai kamenjarke ree Beladora ili tetrijebe.
Sretan lov rekao je Vilamar.
Dok su gledali za njima, svi su razmiljali o paru koji je upravo odjahao i
prebirati po osjeajima koje su imali prema njima. Vilamar je na Dondalara i
njegovu druicu gledao kao na Martoninu djecu te stoga i svoju, i proimala ga
je roditeljska ljubav. Prva je gajila posebna osjeaje prema Dondalaru, jer ga je
nekada voljela, a na neki nain ga je voljela i sada, ali kao prijatelja, moda ak i
kao sina. Cijenila je mnogobrojne Ejline sposobnosti, voljela ju je kao
prijateljicu i bilo joj je drago to ima kolegicu koju je smatrala sebi ravnom.
Takoer joj je bilo drago to je Dondalar pronaao enu koja zasluuje njegovu
ljubav. Beladora i Levela su takoer zavoljele Ejlu kao dobru prijateljicu,
premda su joj u poetku pomalo i zavidjele. Dondalar ih je obje nekada
privlaio, ali kako su sada imale svoje mukarce i djecu koju su voljele, nije im
vie bio onako neodoljiv kao nekada, nego su ga cijenile kao brinog prijatelja.
Donokol i dva mlada trgovca, pa ak i Kimeran i Dondekam cijenili su
Dondalarevu vjetinu, naroito kada je rije o klesanju kremena i baratanju
bacaem koplja, i prilino su mu zavidjeti. Njegova druica bila je privlana i
jako spretna u mnogo stvari, a ipak mu je bila silno odana ak i za vrijeme
Majinih proslava. Uvijek je birala samo njega.
Amelana se i dalje bojala Ejle i bilo joj je teko o njoj razmilja kao o
obinoj eni koja bi joj mogla biti prijateljica, ali joj se neizmjerno divila i
prieljkivala da bude kao ona.

I mlada ena je smatrala da je Dondalar jako privlaan, i povremeno ga je

pokuavala zavesti, ali on to kao da nije primjeivao. Svi ostali mukarci koje je
Amelana srela na ovom putovanju, ako nita drugo barem su je zadivljeno
odmjerili, a najvie to je od njega uspjela dobiti bio je prijateljski, premda
odsutan osmijeh, i nikako joj nije bilo jasno zato.
Dondalar je, dakako, bio svjestan da je zanima. U mlaim danima su ga
mnoge ene s kojima je podijelio Prve obrede kasnije pokuale ponovno
zainteresirati za sebe, iako su znale da sljedeu godinu dana nije smio odravati
bilo kakvu vezu s njima. Tada je nauio kako se obeshrabruje zainteresirana
ena.
Njih dvoje su jahali, a Vuk ih je slijedio. Dondalar ih je vodio na zapad
dok nije zaao u podruje koje mu se inilo poznatim. Zaustavio je konja i
pokazao joj gdje je pronaao kremen, zatim se osvrnuo uokolo i zaputio u
suprotnom smjeru. Stigli su do movarnog zemljita, poteza da gdje su rasli
paprat i vrijes, omiljena hrana crvenih tetrijeba, kao i visoka trava proarana
grmljem i kupinama, nedaleko zapadne obale polukrunog jezera. Ejla se
osmjehnula. Krajolik je podsjeao na tundru koja je bila stanite kamenjarki, to
znai da je juna varijanta ove ptice sasvim lako mogla ivjeti u ovom podruju.
Ostavili su konje u blizini nekoliko grmova lijeski koji su se irili od velikog
sredinjeg drveta.
Bila je svjesna da je Vuk opazio neto ispred njih. Bio je na oprezu,
usredotoen i tiho je cvilio. Samo naprijed, Vue. Pronai ih rekla je Ejla.
im je odjurio, Ejla je skinula praku koja joj je visjela oko vrata i iz vreice
izvadila dva kamena. Jedan je stavila u praku i spojila krajeve. Nije morala
dugo ekati. Vuk je istjerao pet crvenih tetrijeba koji su mahnito zalepetali
krilima. Te ptice su inae ivjele na tlu, ali su mogle jako brzo uzletjeti i potom
dugo lebdjeti u zraku. Podsjeale su na kamuflirane debeljukaste pilie, jer im
je perje bilo smee crno s bijelim pjegama. Ejla je zavitlala kamen onog trenutka
kada je ugledala prvu pticu, a drugi je poletio prije nego to je prva ptica pala na
tlo.
Zaula je zviduk i vidjela kako se Dondalarovo koplje zabolo u treu. Da
su njih dvoje putovali sami, kao na njihovom Putovanju, tri ptice bi im bile
sasvim dovoljne, ali putnika je, raunajui i etvero djece, bilo ukupno esnaest.
Svi su uvijek eljeli kuati ptice koje bi Ejla spremila, i premda su bile pristojne
veliine, tri ptice bi teko mogle nahraniti esnaestoro ljudi. Bilo joj je ao to
nije bila sezona kada nose jaja, jer ih je voljela napuniti jajima i zajedno s njima
ispei. Gnijezda su obino bila ulegnua u zemlji obloena travom ili liem, ali
u ovo doba godine jaja se nisu mogla nai.
Ejla ponovno zazvidi Vuku. Vratio se trkom. Vidjelo se da se dobro
zabavio progonei ptice. Moda bi mogao nai jo koju rekla je i zagleda se
u etverononog lovca. Vue, pronai ptice!
Vuk ponovno odjuri u polje trave. Ejla je krenula za njim, a Dondalar za
njom. Nedugo potom uzletio je jo jedan tetrijeb, i premda je bio dosta daleko,
Dondalar je izbacio koplje pomou bacaa i uspio ga pogoditi. Dok je

Dondalar traio pticu koju je sruio, uzletjela su etiri mujaka. Mujake je

krasilo crno i smee perje s bijelim tokama na repu i krilima i uto-crveni
kljunovi i kreste. Ejla je oborila jo dvije ptice kamenjem iz prake. Rijetko kad
bi promaila. Dondalar nije vidio kada su ptice prhnule u zrak, ali ih je uo i
zakasnio je s namjetanjem koplja na baca. Ipak je uspio raniti jednu. uo ju je
kako je zakrijetala.
To bi trebalo biti dovoljno rekla je Ejla. ak i ako ovu zadnju
prepustimo Vuku.
Uz Vukovu pomo, uspjeli su pronai i pokupiti svih sedam ptica.
Posljednja je imala slomljeno krilo i jo je bila iva. Ejla joj je zavrnula vrat,
izvadila iz nje malo koplje i potom dala Vuku znak da je moe uzeti. Vuk ju je
uhvatio zubima i odnio u polje. Ostale tetrijebe vezali su vrstim vlatima trave
za noge, po dva zajedno, i vratili se do mjesta gdje su pasli konji.
Kada su se vratili u logorite, lovci su upravo tesali drke za koplja i
razgovarali o tome da bi trebali pronai nekog bizona. Dondalar im je pomogao
napraviti dovoljan broj koplja. Kada napravi vrhove od kremena, privrstit e ih
za motke i ukrasiti crvenim perima tetrijeba, kojima e ih Ejla snabdjeti. U
meuvremenu, Ejla je uzela lopatu izraenu od plosnatog dijela losovog roga,
koju su svi koristili za vaenje pepela iz ognjita i za razne druge svari. Ali ta
iroka ravna lopata nije bila pogodna za kopanje rupa. Za to je koristila neku
vrstu ila, glomazni zailjeni komad kremena zavezan za kraj drvene drke koji
se mogao koristiti za razbijanje tla. Izmrvljene komade zemlje bacali su
lopatom. Pronala je mjesto po strani, u blizini pjeskovite plae i u pjeskovitom
tlu iskopala prilino duboku rupu. Zatim je u blizini zapalila vatru i spustila u
nju nekoliko poveih komada kamena kako bi se zagrijali. Dok se kamenje
grijalo, Ejla je erupala tetrijebe.
Veina odraslih dola je pomoi. Velika, jaka pera odnesena su onima koji
su izraivali koplja. Ostalo perje Ejla je odluila zadrati. Beladora je ispraznila
jednu od svojih vrea za alat i ponudila je Ejli za perje. Svi su pomogli u
vaenju utrobe iz est tetrijeba i njihovom ienju. Jestive iznutrice kao to su
srca, eludac i jetra, Ejla je umotala u svjee sijeno s polja i vratila u ptice,
nakon ega je i same ptice umotala u sijeno.
Kamenje se do tada ve zagrijalo. Vadili su ga iz vatre pomou klijeta od
savijenog drveta i oblagali njime dno i strane jame. Zatim su ga prekrili zemljom
izvaenom iz rupe, preko koje su stavili zelenu travu i lie, u ijem prikupljanju
su sudjelovala i djeca. Ptice su stavljene na zelen i prekrivene povrem donjim
dijelovima stabljika trske i krobnim korijenjem (koje su pronale ostale ene)
umotanim u jestive listove. Sve su jo dodatno pokrili zelenom travom i liem,
jo jednim slojem zemlje i vruim kamenjem. Posljednji sloj zemlje zatvarao je
rupu. Ostavit e ih da se kuhaju do veernjeg obroka.
Ejla je potom otila vidjeti kako napreduje izrada koplja. Kad je stigla, neki
su ve pravili zupaste ureze na krajevima drki naspram kuke sa stranje strane
bacaa koplja, dok su drugi lijepili pera pomou zagrijane borove smole. Perje
su vezali tankim ilama koje su donijeli sa sobom. Donokol je mrvio drveni

ugljen u toplu vodu koju je potom prelio preko komada zagrijane smole i
nastojao ih sjediniti mijeanjem. Na kraju je uronio tap u gustu crnu tekuinu i
njime iscrtao are, abelane, na nekoliko drki. Svatko je imao svoj osobni abelan
koji je oznaavao ime te osobe, kao i ime duha ivota. Bio je to osobni simbol
koji je zelandona davala djetetu odmah po roenju. To nije bilo pisanje ve
simbolika uporaba znakova.
Dondalar je napravio koplja i za Ejlu i za sebe. Dao joj je njena kako bi ih
obiljeila svojim abelanom. Prebrojila ih je: bilo ih je dva puta deset, dvadeset.
Na svakoj drci napravila je etiri crte jednu pokraj druge. To je bio njen osobni
simbol. Kako nije roena kao Zelandonka, sama je izabrala svoj abelan.
Odluila se za oznaku koja je podsjeala na oiljke koje je imala na nozi, a koje
joj je kao maloj nanio piljski lav. Na temelju njih Kreb je zakljuio da je njen
totem piljski lav.
Pomou tih oznaka kasnije su utvrivali koji je lovac ubio koju ivotinju,
to je bilo vano radi priznavanja zasluga i raspodjele mesa. Osoba koja ubije
ivotinju nije uzimala sve meso, ali je mogla prva birati koje dijelove eli
zadrati. Takoer je mogla oekivati zahvalnost zato to je osigurala meso za
one koji su dobili dio njenog ulova, to je znalo biti mnogo vanije od samog
mesa. Ulovljena ivotinja nosila je lovcu pohvalu, priznanje, a oni koji su dobili
meso bili su od tada u obvezi prema njemu. Najbolji lovci esto su najvei dio
mesa dijelili zbog stjecanja ugleda, to je ponekad tjeralo u oaj njihove druice,
ali to se od njih oekivalo i one tu nita nisu mogle.
Koplja su bila gotova. Dondalar je za vrhove utroio gotovo sav kremen
koji je naao i sva najbolja pera privezana su za drke koplja kako bi ravno
letjela. Bilo je vrijeme da kuaju jelo koje je Ejla pripremila. Nekoliko putnika
nabralo je mnogo borovnica koje su se uglavnom suile na ispletenim
prostirkama. Od preostalih je napravljen umak u vrstoj novoj posudi ispletenoj
od listova i stabljika rogoza koji je rastao u bari blizu jezera. Za kuhanje je
koriteno kamenje zagrijano u vatri. Samo voe bilo je dovoljno slatko, ali esto
su radi okusa dodavani cvjetovi, lie i kora raznih biljaka. Ejla je ovoga puta
pronala meduniku iji su siuni cvjetii napravili kremastu pjenu i dali umaku
slatkasti miris meda, i jo je dodala jako aromatine plave cvjetove blagovnja,
koji su takoer bili dobri protiv kalja, te lie i grimizne cvjetove bergamota.
Zbog postizanja gustoe dodano je otopljeno salo.
Svi su pohvalili obrok, za koji je samo malo nedostajalo pa da se pretvori u
gozbu. Meso tetrijeba bilo je drukije, imalo je za njih novi okus, i predstavljalo
je dobrodolu promjenu nakon suenog mesa koje su tako esto jeli. ak je i
ilavo meso starih mujaka omekalo, jer su ptice skuhali u rupi iskopanoj u tlu.
Trava u koju su bile umotane dala im je poseban okus, a zahvaljujui umaku od
voa, Ejlino je jelo bilo pikantno.
Ljudi su bili jako uzbueni zbog lova planiranog za sutranji dan.
Dondalar i Vilamar su s ostalima zapoeli razgovor o tome, ali nisu mogli
odluiti koju taktiku bi primijenili sve dok tono ne vide gdje se bizoni nalaze.
Morat e ih najprije pronai. Kako je jo bio dan, Dondalar je u trenutku

nadahnua odluio ponovno krenuti njihovim tragom i pokuati pronai krdo.

Nije znao koliko daleko su mogli otii. Ejla i Donejla su pole s njim na
konjima, kako bi se ivotinje malo istrale. Uspjeli su pronai bizone, ali ne ba
na istom mjestu. Dondalaru je bilo drago to je odluio ponovno krenuti u
potragu za njima, jer je sada mogao odvesti lovce do njih.
Ujutro je zrak uvijek bio pomalo prohladan, ak i u sred ljeta. Kada je Ejla
izala iz atora, zrak je bio svje i vlaan. Magla je obavijala tlo, a i iznad jezera
je visio sloj magle. Beladora i Levela ve su bile budne i raspirivale vatru. I
njihova djeca su ve bila ustala, a s njima je bila i Donejla. Ejla je nije ula
kada je ustala. To dijete je, kada je htjelo, znalo biti vrlo tiho. im je primijetila
majku, odmah je dotrala do nje.
Konano si ustala, mama rekla je, kada ju je Ejla podigla i zagrlila. Ejla
je sumnjala da je njena ker dugo bila budna, ali je dobro znala da djeca nemaju
isti osjeaj za vrijeme kao odrasli.
Kad je pustila vodu, Ejla se odluila okupati i malo zaplivati u jezeru prije
nego to se vrati u ator. Nedugo zatim pojavila se odjevena u odjeu za lov.
Njeno motanje po atoru probudilo je Dondalara koji je ostao leati na vrei za
spavanje i promatrao je. Prole noi se obilno zadovoljio. Gornji dio bez rukava
nije jako grijao, ali lovci se nisu voljeli pretjerano toplo odijevati, jer su znali da
e temperatura kasnije porasti. Kad su jutra bila hladna, drali su se vatre i pili
topli aj. Zagrijali bi se im su krenuli. I hladno meso tetrijeba imalo je odlian
okus. U to su se uvjerili kad su za doruak pojeli ostatke sinonje veere. Sivka
je ponovno ostala s Donejlom, ali dijete nije bilo zadovoljno.
Majko, zar ne mogu s vama, molim te! Zna da mogu jahati Sivku
preklinjala je djevojica.
Ne moe, Donejla. Bilo bi previe opasno za tebe. Mogu se dogoditi
razne neoekivane stvari, i ponekad mora brzo maknuti konja s puta. Jo nisi
nauila loviti rekla je Ejla.
Ali kada u nauiti? upitala je s puno enje.
Ejla se sjetila vremena kada je ona jedva ekala kada e nauiti umijee
lova, iako je to enama iz Plemena bilo zabranjeno. Morala je sama potajno
uiti, krijui se od svih. Evo to emo uiniti rekla je zamolit u Dondija
da ti napravi mali baca koplja kako bi mogla poeti s vjebama.
Zaista e to uiniti, majko? Obeava?
Obeavam!
Dondalar i Ejla nisu uzjahali ve su poveli konje kako bi ih ostali lake
slijedili. Golemog starog bizona, visokog gotovo dva metra, s divovskim
rogovima i tamno smeim krznom, pronaao je nedaleko od mjesta gdje ih je
proli puta vidio. Bilo je to krdo srednje veliine, ali njima nije bilo potrebno
cijelo krdo ve samo nekoliko ivotinja.
Neko vrijeme su razgovarali o tome kako bi bilo najbolje krenuti na bizone
i na kraju su odluili paljivo zaobii stado da ne uznemire ivotinje te provjeriti

teren u blizini. Nije bilo pogodnih slijepih kanjona u koje bi ih mogli stjerati, ali
su zato na jednom mjestu naili na suho korito rijeke prilino visokih obala.
Ovo bi moglo posluiti rekao je Dondalar. Moemo zapaliti vatru na
donjem kraju, ali ne prije nego joj se priblie. To znai da emo prethodno
morati sve pripremiti i zapaliti je pomou baklje. Kada to obavimo, potjerat
emo ih ovuda.
Zar zaista misli da e to upaliti? Kako emo ih pokrenuti?
To moemo uiniti pomou konja i Vuka odgovorio je Dondalar.
im ulete u usko korito rijeke, netko e na drugom kraju zapaliti vatru, kako bi
ih usporio. Ostali e ekati na izdignutim obalama s obje strane, moda e biti
najbolje da legnete na tlo. Kada se nau ispred vas, skoite na noge i koristite
bacae koplja. Trebali bismo svi krenuti u potragu za drveem kojim emo
preprijeiti suho korito. Zatim moramo pronai kresivo i ostali materijal koji
dobro gori i moe rasplamsati vatru.
Sve si ve smislio primijeti Tivonan.
Razmiljao sam o tome, i s Kimeranom i Dondekamom razmotrio neke
mogunosti. Dok smo Ejla i ja putovali s konjima i Vukom, izdvajali smo jednu
ili dvije ivotinje iz stada. Oni su navikli pomagati nam u lovu.
Tako sam nauila koristiti baca koplja dok jaem rekla je Ejla.
Jednom smo ak ulovili i mamuta.
Meni to zvui kao dobar plan izjavio je Vilamar.
I meni, ali ja nisam dobar lovac priznao je Donokol. Prije polaska na
ovu donier-turu nisam esto lovio.
Moda ranije nisi esto iao u lov, ali sada si sasvim dobar lovac rekao
je Palidar.
Ostali su se s time sloili.
Ponimo skupljati suhu travu i drva za vatru predloi Vilamar.
Ejla i Dondalar poli su s ostalima u potragu za drvima i ostalim
zapaljivim materijalom kojim su preprijeili suho korito rijeke i sve pripremili
za paljenje vatre. Potom su uzjahali konje, pozvali Vuka i krenuli kako bi
zaobili stado. Vilamar je zapovjedio svojim pomonicima da na oba kraja
korita zapale vatru kada im on da znak.
im se vatra rasplamsa, zauzmite poloaje za izbacivanje koplja iz
bacaa uputio ih je Vilamar. Dva mladia kimnue u znak pristanka, a ostali
pronaoe pogodna mjesta za ekanje.
ekali su.
Svaki lovac bio je u svom vlastitom prostoru tiine i oslukivao na svoj
nain. Dvojica mladia bili su uzbueni, jedva su ekali da lov pone i napinjali
su ui kako bi uli Ejlu i Dondalara koji su opkoljavali krdo. Donokol se
duboko zamislio. Odavno je otkrio da je u tom stanju najbudniji i najsvjesniji
svega to se oko njega dogaa. uo je Ejlu i Dondalara kako u daljini viu, ali
je istovremeno uo i pjesmu vodomara, sve sporijeg tempa i silaznih kadenci.

Oima je potraio izvor zvuka i na trenutak ugledao trbui ptice. Bio je

treperavo plave i kestenjasto naranaste boje. Kasnije je uo reski zov vrane.
Kimeran je odlutao u mislima do Druge pilje Zelandonaca. Nadao se da
su svi dobro... ali ne i previe dobro. Ne bi ba elio da im bude jako dobro i bez
njega. To bi onda znailo da nije uspjean voa. Dondekam je razmiljao o
sestri, Kamoli. Bilo bi mu drago da ivi malo blie. Levela, njegova druica,
rekla je sino neto u tom smislu.
Topot kopita koji im se pribliavao sve ih je vratio u stvarnost. Dva
mladia na suprotnim krajevima razvuene gomile granja zagledae se u
Vilamara. Drao je podignutu ruku, ali je gledao u drugom smjeru, spremajui
se dati znak. Oba pomonika su u jednoj ruci drali po komad kremena, a u
drugoj eljezni pirit i ekali znak pa da udare jedan o drugi. Obojica su se nadala
da se nee spetljati. Svi su se ve bili navikli na taj nain paljenja vatre, ali se
moglo dogoditi da u prevelikom uzbuenju ne uspiju od prve. Ostali su drali
spremne bacae koplja.
Kada je stado krenulo niz suho korito, jedna prepredena stara krava
pokuala je skrenuti u stranu, ali je Vuk to predvidio. Zaletio se prema njoj,
zastraujue iskesio zube i zareao na golemog bizona. Odluila je ipak krenuti
suhim koritom gdje nije bilo reee prepreke.
U tom trenutku Vilamar je dao znak. Palidar je prvi kresnuo i njegova iskra
je zapalila drvo. Sagnuo se kako bi je puhanjem raspirio. Tivonan nije uspio od
prve, ali je i on uskoro zapalio vatru koja je grabila prema sredini korita. Kada
su se dvije vatre sjedinile, zapalili su i vee komade suhog drva. im su bili
sigurni da se vatra nee ugasiti, pojurili su na uzvisinu.
Ostali lovci su bili spremni. Vatra je ve natjerala bizone da uspore.
Zbunjeno su mukali. Nisu eljeli uletjeti u vatru, ali su ih oni iza njih gurali
prema njoj.
Koplja su poletjela!
Zrak su ispunila drvena koplja s otrim vrhovima od kremena. Lovci su
svaki za sebe odabrali po jednu ivotinju i kroz dim i prainu paljivo motrili na
nju. I drugim kopljem uglavnom su gaali istu ivotinju kao i prvim. Lovili su
cijelog ljeta, otkad su krenuli na put, i dosta su napredovali. Dondalar je uoio
bika s velikom grbom na leima, prekrivenog upavim krznom, i s dugakim,
otrim rogovima. Prvo koplje ga je sruilo, a drugo prikovalo za tlo. Brzo je
ubacio novo koplje i naciljao jednu kravu, ali ju je samo ranio.
Ejlino prvo koplje pronalo je mladog bika koji jo nije bio sasvim
odrastao. Gledala ga je kako pada, a onda je vidjela kako Dondalarovo koplje
pogaa kravu. Zateturala je, ali nije pala. Izbacila je novo koplje prema ranjenoj
ivotinji i vidjela kako posre. ivotinje na elu stada poele su se probijati kroz
zid od vatre. Ostale su nagrnule za njima, ostavljajui za sobom palu subrau.
Bilo je gotovo.
Nisu mogli povjerovati da se sve tako brzo odigralo. Lovci su otili
provjeriti ulov. Devet bizona koji su krvarili preprijeilo je korito potoka. Kada

su provjerili oznake na kopljima, pokazalo se da su Vilamar, Palidar, Tivonan,

Donokol, Kimeran i Dondekam ubili po jednu ivotinju. Dondalar i Ejla su
zajedno ubili tri.
Nisam oekivao da emo biti ovako uspjeni rekao je Donokol,
provjeravajui oznake na koplju kako bi bio siguran da je to njegova ivotinja.
Moda smo se trebali dogovoriti prije lova. Ovo je previe dobro ispalo.
Istina, nije nam potrebno ovoliko sloio se Vilamar ali to znai da
emo moi vie podijeliti. Nee propasti. Bilo mu je drago kada je mogao
neto donijeti u neku novu pilju.
Ali kako emo ih odvui do tamo? Tri konja nisu u stanju na motkama za
vuu vui devet golemih bizona pitao je Palidar. Mladievo koplje pogodilo je
golemog bika i on nije znao kako bi pomaknuo ni tog jednog, a kamoli svih
devet.
Mislim da e netko morati otii do sljedee pilje i dovesti ljude da nam
pomognu. Mislim da nee imati nita protiv. ak nee morati ni u lov rekao je
Dondalar. Razmiljao je isto kao Palidar, ali je imao vie iskustva s ovako
velikim ivotinjama i znao je kako je sve lake kad je vie ruku.
Ima pravo sloio se i Dondekam ali morat emo premjestiti
logorite ovamo kako bismo mogli raskomadati meso. Nije se ba veselio
premjetanju.
To bi moglo uznemiriti Beladoru. Upravo plete nekoliko stvari odjednom
i nee ih htjeti premjetati ree Kimeran. Premda bi mogla doi ovamo i
pomoi oko deranja koa i komadanja mesa.
Moemo ih ovdje oderati i rasjei u velike komade koje emo u nekoliko
navrata prebaciti u logorite, gdje emo dio mesa odmah poeti suiti ree
Ejla.
Dio svjeeg mesa moemo odnijeti do sljedee pilje i zamoliti ih da nam
pomognu prebaciti i ostatak.
Dobar plan sloio se Vilamar. Od rogova u napraviti zdjelice.
A ja u zadrati kopita i od njih skuhati ljepilo kojim u lijepiti vrhove za
drke koplja rekao je Dondalar. Katran nije lo, ali se od kopita i kostiju
dobiva bolje ljepilo.
Od eludaca moemo napraviti nove vree za vodu, a crijeva iskoristiti za
uvanje loja dodala je Ejla.
Levela ponekad u oienim crijevima uva isjeckano meso ree
Dondekam. Od njih se mogu napraviti i nepromoive navlake za eire i
obuu.
Ejla je iznenada shvatila koliko su blizu svog odredita. Uskoro e
isporuiti Amelanu njezinoj pilji i obii jedno vrlo staro sveto mjesto koje je
Prva eljela obavezno pokazati Ejli. Nije bilo daleko. Nakon toga e im biti
potrebno jo samo nekoliko dana do Beladorinog naroda, barem Vilamar tako

tvrdi. Zatim e krenuti istim putem natrag i vratiti se kui. Za povratak e im

potrebno isto ovoliko vremena koliko im je trebalo da stignu ovamo. Ejla je
osvrnula uokolo i shvatila da ih je Majka snabdjela svime to im je bilo potrebno
za povratno Putovanje. Imali su ime zamijeniti dotrajalu opremu, oruje i
odjeu. Vie nego dovoljno mesa koje mogu osuiti i od njega napraviti
dovoljno kolaa za put, kolaa koji su bili glavna hrana kada je trebalo bez
zaustavljanja prevaliti veliku udaljenost. Izraivali su ih od zdrobljenog
osuenog mesa, loja i suhih bobica. Takoer su osuili korijenje i stabljike
odreenih biljaka, kao i najrasprostranjenije vrste gljiva koje su svi dobro
poznavali.
Bila sam ve ovdje! Znam ovo mjesto! uzviknula je Amelana. Silno se
uzbudila to se pred njenim oima jedno za drugim smjenjuju poznata mjesta.
Osmijeh joj nije silazio s lica. Vie joj nije ni padalo na pamet zastati radi
odmora. Uope joj nije bilo vano to je trudna, jedva je ekala da stigne kui.
Mala skupina putnika pribliila se dobro obiljeenoj stazi koja je krivudala
oko otre rijene okuke. U ravnici koju je rijeka nekada plavila, malo izdignuto
iznad brze vode, nastalo je prostrano polje ujednaene trave koje se naglo
zavravalo u podnoju strme stijene. Ba lijepo mjesto za ispau konja, pomislila
je Ejla.
iroka staza koso je presijecala padinu stijene zaobilazei grmlje i nisko
drvee, ije korijenje su ponegdje koristili kao stube. Konjima nije bilo nimalo
lako, a jo su vukli i motke, ali Ejla se sjetila kako se Njiska sigurno penjala
prema onoj pilji u dolini u kojoj ju je pronala.
Staza se izravnala, vjerojatno i uz malu pomo ljudi, pomislila je Ejla, kada
su putnici stigli do ispusta sa sklonitima u oigledno gusto nastanjenom
podruju.
Mnogobrojni ljudi prekinue posao i zagledae se u neobinu povorku koja
je napredovala prema njima, a sastojala se od ljudi i iznenaujue poslunih
konja. Njiska je imala ular koji joj je Dondalar napravio. Ejla ga je rado
koristila kad je oekivala da e se nai u nepoznatim situacijama koje bi mogle
uznemiriti konja. Pokraj Njiske vodila je i Sivku i obje su vukle vlake. Njiska je
vukla Prvu, a na Sivkinoj vlaki nalazila se velika koliina bizonovog mesa. S
Ejlom su jo bili Vilamar, njegovi pomonici i Amelana.
Kada se mlada ena, koja je oigledno bila trudna, odvojila od posjetitelja,
to je svratilo pozornost.
Majko! Majko! To sam ja! vikala je ona dok je trala prema jednoj eni
zavidnih proporcija.
Amelana? Amelana, jesi li to ti? to e ti ovdje? upitala je ena.
Dola sam kui, majko i tako mi je drago to te vidim povikala je
Amelana. Zagrlila je enu, ali joj trbuh nije doputao prii sasvim blizu. I ena
je nju zagrlila, a onda ju je uhvatila za ramena i odgurnula od sebe. Zagledala se
u ker za koju je mislila da je nikada vie nee vidjeti.

 Trudna si! Gdje je tvoj mukarac? Zato si se vratila? Da nisi uinila

neto loe? nizala je pitanja njezina mati. Nije joj bilo jasno zato bi trudna
ena krenula na tako dalek put. Znala je da je to daleko, ali nije imala predodbu
koliko. Dobro je znala koliko je njena ki nepromiljena i samo se nadala da nije
prekrila neka drutvena pravila ili tabue zbog ega bi je poslali nazad.
Nisam, dakako da nisam uinila nita loe. Da jesam, Prva Meu Onima
Koji Slue Veliku Majku ne bi me dovela kui. Moj mukarac sada hoda drugim
svijetom. Ve sam bila trudna kada je otiao i jedina mi je elja bila da se vratim
kui i rodim dijete ovdje, blizu tebe rekla je Amelana.
Prva je ovdje? Prva te je dovela kui? raspitivala se ena. Okrenula se
kako bi pogledala posjetitelje. Jedna ena upravo je silazila s nekakvih motki
koje je vukao konj. Bila je krupna, krupnija ak i od nje, a po tetovai na lijevoj
strani ela vidjelo se da je ta ena zelandona. ena se zaputila prema njoj,
krajnje dostojanstveno i autoritativno. Kada je izbliza vidjela njezinu tetovau,
kao i are na njenoj odjei, ploicu na grudima i ostale ogrlice koje je nosila,
Amelaninoj majci je postalo jasno da je ta ena zaista Prva.
Predstavi me majci, Amelana rekla je Prva.
Majko, molim te pozdravi Prvu Meu Onima Koji Slue Veliku Majku
Zemlju poela je Amelana. Zelandono, ovo je Siralana iz Tree pilje
Zelandonaca koji uvaju najstarije Sveto Mjesto, druica Demorina, voe Tree
pilje Zelandonaca koji uvaju najstarije Sveto Mjesto, majka Amelane i
Aliana. Osjeala je izvjesno zadovoljstvo to moe pokazati majci i ostalim
nazonima kako dobro poznaje priznatu predvodnicu zelandona.
Dobrodola. Prva Meu Onima Koji Slue Veliku Majku pozdravila je
Siralana ispruivi obje ruke i krenuvi prema njoj. Svojim dolaskom si nam
ukazala veliku ast.
Prva je prihvatila obje njene ruke i uzvratila: U ime Velike Majke
Zemlje, pozdravljam tebe Siralana iz Tree pilje Zelandonaca koji uvaju
najstarije Sveto Mjesto.
Nisi valjda prevalila ovako dugaak put samo da bi moju ker vratila
kui? nije mogla ne pitati Siralana.
Vodim svoju pripravnicu na donier-turu. To je ona ena s konjima. Doli
smo vidjeti vae najstarije Sveto Mjesto. ak i mi znamo za njega, iako ivimo
daleko na sjeveru.

25

Siralana se sumnjiavo zagledala u visoku enu koja je drala uad za koju

su bili privezani konji, a to Prvoj nije promaklo.
Ako nema nita protiv, moemo vas kasnije upoznati predloi Prva.
ujem da je tvoj mukarac voa ove pilje.
Da, tako je potvrdila je Siralana. Demorin je ovdanji voa.
Takoer smo doli zamoliti za pomo od koje moete imati itekakve
koristi ree Ona Koja Je Prva.
Jedan mukarac prie eni. Evo mog mukarca ree Siralana.
Demorine, voo Tree pilje Zelandonaca koji uvaju najstarije Sveto
Mjesto, molim te poeli dobrodolicu Prvoj Meu Onima Koji Slue Veliku
Majku.
Zelandono Prva, naoj pilji je drago to moe poeljeti dobrodolicu
tebi i tvojim prijateljima rekao je.
Dopusti mi predstaviti naeg Glavnog Trgovca. Vilamare, molim te
pozdravi Demorina, vou Tree pilje Zelandonaca koji uvaju najstarije Sveto
Mjesto.
Pozdravljam tebe, Demorine zapoeo je Vilamar, ispruivi obje ruke, i
potom nastavio sa slubenim predstavljanjem. Na kraju je objasnio: Prije
dolaska ovamo, zastali smo nakratko radi lova, jer smo morali popuniti zalihe i
da bismo vam donijeli dar. Vidio je da su voa i nekoliko nazonih
odobravajue kimnuli glavama. Tako neto bi i oni uinili. Izgleda da smo se
nepristojno obogatili. Pronali smo stado bizona i nai lovci su imali
nevjerojatnu sreu. Nakon zavretka lova izbrojili smo devet ubijenih bizona, a
cijela naa skupina broji samo esnaest glava, ukljuujui i etvero djece. U
svakom sluaju, to je za nas previe mesa. ak ni uz pomo konja ne moemo
toliko prevesti, a ne elimo rasipati Majine darove. Ako bi mogao poslati
nekoliko ljudi koji bi pomogli prebaciti meso ovamo, bilo bi nam drago
podijeliti ga s vama. Jedan dio smo donijeli, a ostatak uvaju nai ljudi.
Dakako da emo vam pomoi i bit e nam drago podijeliti s vama vae
bogatstvo odgovorio je Demorin, a onda se malo bolje zagledao u Vilamara i
vidio tetovau posred njegovog ela. Glavni Trgove, mislim da si ve bio kod
nas.
Vilamar se osmjehnuo. Nisam bio u tvojoj pilji, ali bio sam ve u ovom
podruju. Prva vodi svoju pripravnicu, enu koja upravlja konjima, na donierturu. Ona je zdruena sa sinom moje druice. On je ostao u naem logoritu i
uva meso zajedno s mojim pomonicima, dvojicom mladih trgovaca koji e
nastaviti mojim stopama, i jo s nekima. Mislim da je Amelana imala sree to

smo planirali doi ovamo prije nego nas je pitala da poe s nama. Jedva je
ekala da se vrati kui i rodi dijete ovdje gdje je njezina majka.
Drago nam je to je ponovno s nama. Njezina mati je bila vrlo tuna kada
je otila, ali je ona vrsto odluila poi s mladiem koji je doao u posjet i nismo
je mogli sprijeiti. ao mi je to njezin mukarac sada hoda drugim svijetom. To
je sigurno teko palo njegovoj majci i obitelji, ali mi nije ao to vidim
Amelanu. Mislio sam da je nikada vie neu vidjeti rekao je Demorin.
Moda sljedei puta nee jedva ekati da ode od kue.
Mislim da si u pravu sloio se Vilamar i osmjehnuo se.
Pretpostavljam da ete nastaviti do Prve pilje na sastanak s ostalim
zelandonama rekao je voa.
Nisam uo ni za kakav sastanak odgovori Vilamar.
Mislio sam da je Prva zato dola.
Ja o tome nita ne znam, ali ja ne znam sve to Prva zna. Obojica su se
okrenuli i pogledali krupnu enu.
Jesi li znala za sastanak zelandona? upitao ju je Vilamar.
Nema sumnje da se veselim to u tome nazoiti ree ona, zagonetno se
osmjehnuvi.
Vilamar samo odmahne glavom. Moe li itko shvatiti jednu zelandonu?
Demorine, moe li pozvati nekoliko svojih ljudi da nam pomognu
istovariti meso koje smo donijeli, i da se zatim vrate s nama po ostatak, da bi vas
i ostali putnici mogli posjetiti?
Dok je pomagala Zelandom istovariti njezine osobne stvari. Ejla upita:
Jesi li znala da se u blizini odrava susret zelandona?
Nisam bila sigurna, ali susreti se odravaju svakih nekoliko godina i
pretpostavila sam da bi se ove godine mogao odrati jedan u ovom podruju.
Nisam nita spomenula, jer nisam eljela probuditi nadu u sluaju da sam
pogrijeila ili promaila vrijeme.
Izgleda da si bila u pravu.
Amelanina majka je nervozna zbog konja, zato te jo nisam predstavila
objasnila je Prva.
Ako je nervozna zbog konja, to li e tek misliti o Vuku? Slubeno
predstavljanje moemo odgoditi za kasnije. Oslobodit u Njisku tvojih motki za
vuu i vratiti se s njom i Sivkom. Moemo napraviti nove motke za vuu kojima
emo meso prevesti ovamo. Jo ga ima mnogo. Zaboravila sam koliko je bizon
velik. Moda bismo dio mesa mogli odnijeti na skup zelandona.
To je odlina zamisao. Ja mogu putovati na svojim motkama za vuu
koje e vui Njiska, a Dondalarov Trka i Donejlina Sivka mogu ponijeti
meso na njihovima predloi Zelandona.
Ejla se u sebi osmjehnula. Prva se voljela pojaviti sa stilom. Uvijek kada bi
negdje stigla na svojoj vlaki koju vue konj, izazivala je prilinu uzbunu.
Izgleda da su svi mislili da se radi o nekakvoj magiji. Zato ih je to toliko

udilo? Zato ljudi nisu mogli shvatiti da se mogu sprijateljiti s konjima? Vidjeli
su Dondalara i nju kako jau, pa ak i Donejlu. Nema tu nikakve magije.
Potrebni su samo odlunost, malo truda i strpljenja, ali ne i magija.
Kada je Ejla skoila Njiski na lea, to je kod ljudi izazvalo jo vee
iznenaenje. Dolazei ovamo, nije jahala ve je vodila konje. Poto su ostali
posjetitelji, dolazei ovamo ili pjeice, Ejla je odluila pridruiti im se. Tivonan
i Palidar e se s pomagaima iz pilje vratiti pjeice, ali Ejla, ako bude jahala,
moe stii mnogo prije njih i poeti raditi novu vlaku.
Gdje su ostali? upita Dondalar Ejlu kad je stigla u logorite.
Dolaze. Ja sam pourila da napravim jo jednu vlaku za Njisku, kako bi i
ona mogla pomoi u prevoenju mesa. Oni sebe nazivaju Zelandonci koji uvaju
najstarije Sveto Mjesto. Amelana je iz Tree pilje, ali mi idemo u Prvu pilju.
Tamo se odrava sabor zelandona i Prva je to znala! To jest, nagaala je da bi to
moglo biti upravo sada. Teko mi je povjerovati to ta ena sve zna. Gdje je
Donejla?
Beladora i Levela uvaju i nju i svoju djecu. Meso je privuklo sve
mesodere iz ovog podruja, i one koji hodaju i one koji lete, pa smo mislili da
ne bi bilo loe djecu drati u atoru kako ih leinari ne bi vidjeli. Svi imamo
pune ruke posla oko tog sretnog ulova rekao je Dondalar.
Upravo u tom trenutku, privuen mirisom mesa, pojavio se opor hijena i
ustremio na jednog bizona. Ejla je bez razmiljanja skinula praku koja joj je
visjela oko vrata, izvadila nekoliko kamena iz vreice i uvjebanim pokretom
zavitlala kamen prema ivotinji na elu. Za prvim je odmah uslijedio i drugi
kamen. Voa je pao u trenutku kada se druga hijena oglasila svojim ogavnim
smijehom. Predvodnici opora hijena bile su enke i sve su imale pseudo-muke
organe i uglavnom su bile krupnije od mujaka. opor hijena je zastao i poeo
izbezumljeno juriti amo-tamo, mlatei glavama, reei i zavijajui zbog gubitka
voe, na onaj svoj poseban nain, kao da se smiju. ena je stavila koplje u baca
i krenula prema neodlunom oporu.
Dondalar skoi pred nju. to to radi?
elim otjerati taj prljavi opor hijena odgovorila je. Lice joj je
izraavalo odvratnost, a glas prezir.
Znam da mrzi hijene, ali ne mora ubiti ba svaku koju ugleda. One su
ivotinje kao i sve druge i imaju svoje mjesto meu Majinom djecom. Ako
vou odvuemo odavde, ostale e najvjerojatnije krenuti za njom.
Ejla je stala i zagledala se u njega, osjeajui kako napetost poputa. U
pravu si, Dondalare. I one su samo ivotinje.
Dondalar i Ejla uhvatie svaki po jednu stranju nogu predvodnice opora
i poee je vui, drei spremne bacae. Primijetila je da je hijena jo dojila, ali
je znala da hijene esto i po godinu dana doje mladunad, dok gotovo sasvim ne
odrastu. Mladi su se od odraslih hijena razlikovali samo po boji krzna, bili su
tamniji. opor je njukao, frktao, smijao se i slijedio ih. Hijena koju je pogodila

drugim kamenom, gadno je epala. Bacili su ivotinju daleko od logorita. U

povratku su opazili kako su za njima krenuli i neki drugi mesoderi.
Odlino! ree Ejla. Moda e to odvratiti barem neke od njih. Idem
oprati ruke. Te ivotinje ba gadno smrde.
Ejlini prijatelji i roaci Zelandonci uglavnom su u njoj vidjeli obinu enu i
majku, i nisu ak ni primjeivali njen naglasak, ali kada bi, naizgled bez
razmiljanja, uetala u opor gladnih hijena i iz prake kamenom ubila vou,
kao to je to upravo uinila, oni bi odjednom postali svjesni koliko se razlikuje
od njih. Ona nije bila roena Zelandonka i odrasla je u sasvim drugaijim
uvjetima nego oni. Tek bi tada poeli primjeivati i njezin naglasak.
Moramo posjei neka manja stabla za novu vlaku. Zelandona je
predloila da napravimo nove. Mislim da ne eli da se njene zamrljaju krvlju.
Jasno ti je da ih ona smatra svojima rekla je Ejla.
I jesu njezine. Nikome drugome ne bi ni palo na pamet da ih koristi
ree Dondalar.
Morali su u dva navrata prenositi meso iz uspjenog lova. Dio ljudi iz
oblinje pilje vukao je bizone za rogove, a dio ih je gurao. U vrijeme kada su
putnici spakirali logor, sunce je ve bilo na silaznom putu prema obzoru i bojilo
nebo raznim nijansama naranaste i crvene. Uzeli su meso koje su sauvali za
sebe i uputili se prema pilji. Ejla i Dondalar su se malo zadrali, jer su ih
jaui lako mogli sustii. Odluili su jo jednom obii logorite i provjeriti da
netko nije zaboravio neto vano. Bilo je oigledno da su ljudi donedavno tu
boravili. Idui od jednog do drugog atora utabali su staze koje su sada vodile do
malih komada na kojima je trava bila polegla i poutjela. Drveni ugljen ostavio
je crne tragove na mjestima gdje su bila ognjita. Uokolo su leali razbacani
komadii kremena i slomljeni vrhovi, kao i nekoliko gomila kostiju i ljuski od
povra, ali one e se brzo raspasti i vratiti u zemlju. Teko je bilo zapaziti bilo
kakvu promjenu u nepreglednim nizovima rogoza i trske, iako su posjekli veliku
koliinu, a poutjelu travu i crne jame ognjita uskoro e pokriti nova trava, dok
su stabla koja su posjekli napravila mjesta za nicanje novih, ljudi su bezbrino
ivjeli na zemlji.
Ejla i Dondalar su provjerili vree za vodu i ugasili e. Prije nego su
krenuli. Ejla je osjetila potrebu i zaobila neka stabla. Da su u sred zime i
okovani snijegom, Ejla ne bi oklijevala olakati se u nonu koaru, bez obzira na
to ima li nekoga u blizini, ali uvijek kada je to bilo mogue vie je voljela to
obaviti u privatnosti, naroito kada je morala sputati hlae, a ne samo zadignuti
iroku haljinu. Odvezala je vrpcu u struku i unula, ali kada je ustala kako bi
navukla hlae, ugledala je etvoricu nepoznatih mukaraca kako zure u nju. Bila
je iznenaena, ali jo vie uvrijeena. ak i da su sluajno naletjeli na nju, nisu
se trebali zaustaviti i zuriti u nju. To je bilo vrlo nepristojno. A onda je poela
zapaati pojedinosti: odjea im je bila prljava, brade prilino neuredne, kosa
dugaka i zamrena. Najupadljiviji od svega bili su njihovi raskalaeni izrazi

lica. Ovo posljednje ju je razbjesnilo, iako su oni oekivali da se uplai. Moda

je i trebala.
Kakvo je to ponaanje? Zar vas nisu uili da okrenete glavu kada ena
mora pustiti vodu? rekla je i prezrivo ih odmjerila dok je vezivala pojas.
Njezina podcjenjivaka primjedba iznenadila je mukarce. Kao prvo, nije
se uplaila, a kao drugo, naglasak joj je bio ba udan. Na temelju toga su
izvukli neke zakljuke.
Jedan od njih je pogledao ostale i podrugljivo se osmjehnuo: Strankinja,
vjerojatno u posjetu. Teko da ih ima mnogo u blizini.
ak i da ih ima, ne vidim niti jednog ree drugi i krene prema njoj,
cerei se.
Ejla se u tom trenutku sjetila bande razbojnika koja je maltretirala ene, za
koju su uli od Lozadunaca koje su posjetili na Dondalarovom Putovanju kui.
Skinula je praku i zavukla ruku u vreicu da uzme kamen, zatim je glasnim
zvidukom pozvala Vuka, i s jo dva zviduka konje.
Njeno zvidanje prepalo je mukarce, a kamenje je uinilo i neto vie od
toga. Mukarac koji je iao prema njoj zacvilio je od bola kada ga je kamen
udario u butinu. Drugi kamen pogodio je njegovog sudruga u ruku. I ovaj je
slino reagirao. Obojica su se uhvatili za bolna mjesta.
Za ime Majinog Podzemnog svijeta, kako je to izvela? upitao je ljutito
prvi. Pogledao je ostale i rekao: Ne dajte joj pobjei. elim joj pokloniti neto
zauzvrat.
Ejla je u meuvremenu skinula baca, namjestila koplje i uperila ga u
prvog mukarca. S druge strane umarka dopro je neiji glas.
Budi sretan to te nije gaala u glavu, inae bi ve hodao drugim
svijetom. Malo prije je takvim jednim kamenom ubila hijenu.
Mukarci se okrenue i ugledae visokog, plavokosog mukarca koji je u
jednoj ruci drao koplje, a u drugoj udnu napravu kakvu je imala i ena,
uperenu u njih. Govorio je zelandonski, ali s naglaskom, premda ne istim kao
ena. Imali su dojam da dolazi izdaleka.
Gubimo se odavde ree trei ovjek i pone trati.
Zaustavi ga Vue zapovjedila je Ejla.
Veliki vuk, kojeg do tada nisu opazili, istog trena pojuri za ovjekom.
Zgrabio ga je zubima za nogu i oborio. Ostao je reei stajati nad njim.
eli li jo netko pobjei? upitao je Dondalar. Odmjerio je svu
etvoricu od glave do pete. Imam osjeaj da ste izazvali mnogo nevolja u
ovom kraju. Mislim da bismo vas trebali odvesti do najblie pilje i pitati njih
za miljenje.
Dok je Vuk motrio na njih, Dondalar je pokupio koplja i noeve koje su
imali. Nisu bili navikli raditi ono to im nije po volji, ali kada su se oduprli, Ejla
je ponovno nahukala Vuka na njih. Ni jedan od njih nije bio voljan suprotstaviti
se zvijeri koja je reala. Kad su krenuli, Vuk ih je potjerao kao stoku, hvatajui

ih zubima za pete ako bi zastali, i stalno reei. Nisu imali kamo. S jedne strane
jahala je Ejla na zagasito utoj kobili, a s druge Dondalar na svom tamnosmeem pastuhu.
Putem su dvojica odluili potrati, svaki u suprotnim smjeru. Dondalarovo
koplje prozujalo je pokraj samog uha ovjeka koji im je izgleda bio voa.
Ukopao se u mjestu. Ejlino je probilo iroku odjeu drugog, izbacilo ga iz
ravnotee i oborilo na tlo.
Trebali bismo ovu dvojicu vezati zajedno, a moda i drugu dvojicu
predloio je Dondalar. Sve mi se ini da se ne ele suoiti s ljudima koji ive
u blizini.
Vratili su se kasnije nego to su oekivali. Kada su stigli do kamenog
sklonita gdje je pilja ivjela, na zapadnom nebu su ve blijedjeli grimiz i
tamno crvenilo sunca.
Oni su to uinili povikala je jedna ena kada je ugledala vezane
mukarce. Oni su me silovali i ubili mog mukarca kada ih je pokuao
zaustaviti. Zatim su uzeli hranu i vree za spavanje i ostavili me. Krenula sam
pjeice kui i usput izgubila dijete koju sam nosila.
Kako ste vi naletjeli na njih? upitao je Demorin Dondalara i Ejlu.
Prije nego smo krenuli, Ejla se udaljila od logorita, jer se trebala
pomokriti. uo sam je kako zviducima doziva Vuka i konje i otiao sam vidjeti
to se dogodilo. Naao sam je kako se suprotstavlja ovoj etvorici. Dvojica su
trljala modrice koje im je napravilo kamenje iz njene prake, a ona je drala
spreman baca usmjeren u njih ispriao je Dondalar.
Samo modrice? Ubila je hijenu tim svojim kamenjem komentirao je
Tivonan.
Nisam ih htjela ubiti, nego samo zaustaviti objasni Ejla.
Na Putovanju kui, naili smo na neke mladie koji su maltretirali ljude s
druge strane gleera, u pravcu zapada. Silovali su jednu mladu enu prije Prvih
Obreda. Zar ovi mukarci maltretiraju i ovdanje ljude? upitao je Dondalar.
Radili su oni i mnogo gore stvari, a i nisu vie tako mladi. To traje ve
godinama. Kradu, siluju ene, ubijaju, ali nitko ih nije mogao nai rekla je
Siralana.
I to emo sada s njima? upita Demorin.
Odvedite ih na sastanak zelandona predloila je Prva.
Odlina zamisao sloio se Vilamar.
Ali najprije ih malo bolje veite. Ve su putem ovamo pokuali pobjei.
Uzela sam im koplja i noeve koje sam uspjela nai, ali moda mi je neki
promaknuo. Netko bi ih trebao uvati preko noi. Vuk moe pomoi ree Ejla.
U pravu ste. Opasni su to ljudi ree Demorin, vraajui se prema
sklonitu. Zelandone neka odlue to e s njima, ali moraju biti zaustavljeni po
svaku cijenu.

 Sjea li se Ataroe, Dondalare? upita Ejla, dok su hodali pokraj voe

pilje.
Nikada je neu zaboraviti, Gotovo te ubila. Da nije bilo Vuka, ona bi to i
uinila. Bila je opaka, ak bih rekao zla. Veina ljudi je pristojna. Voljni su
pomoi drugima, naroito kad su u nevolji, ali izgleda da uvijek ima i onih koji
uzimaju sve to ele, povrijede ljude i ni za to ne mare rekao je Dondalar.
Mislim da Balderan uiva u ranjavanju ljudi ree Demorin.
Tako se znai zove komentirao je Dondalar.
Oduvijek je imao gadnu narav nastavio je Demorin.
Jo kao mali iskaljivao se na slabijima od sebe, a kako to uvijek biva,
nisu mu nedostajali sljedbenici koji su radili sve to im se kae.
Zato se neki ljudi dre takvih? upitala je Ejla.
Tko to zna? odgovorio je Dondalar. Moda ih se boje, pa misle da
nee postati njihove rtve ako budu uz njih. Ili nemaju neki naroiti status pa se
osjeaju vani kad drugima utjeruju strah u kosti.
Morat emo odrediti ljude koji e budno motriti na njih rekao je
Demorin. I uvati ih na smjenu, kako ne bismo zaspali.
A trebali bismo ih i ponovno pretraiti. Neki od njih moda imaju
skrivene noeve kojima mogu presjei uad, pa ak i napasti ljude dodala je
Ejla. Preuzimam na sebe jednu smjenu straarenja, a kao to ve rekoh, i Vuk
moe pomoi. Odlian je uvar. Ponekad imam dojam da spava uvijek s jednim
otvorenim okom.
Pretraivanje je pokazalo da je svaki od njih imao barem po jedan skriveni
no za koje su tvrdili kako im slue samo za jelo. Demorin im je namjeravao
preko noi odvezati ruke kako bi se mogli udobnije namjestiti za spavanje, ali
predomislio se kad su pronali te noeve. Budno su motrili na njih dok su jeli.
Ejla im je oduzela noeve za jelo im su zavrili. Balderan joj nije htio
predati svoj, ali bio je dovoljan jedan poziv Vuku, nakon ega se ivotinja
stvorila kod njegovih nogu i prijetei zareala, a ovjek je predao no. Kad mu
se Ejla pribliila, vidjela je da kipi od bijesa. Jedva se suzdravao. Tijekom
najveeg dijela svog ivota radio je to je htio. Nekanjeno je uzimao sve to bi
poelio, ak i ivote drugih ljudi. Sada je bio sputan i prisiljen raditi ono to mu
nije bilo po volji, a to mu se nimalo nije svialo.
Posjetitelji i najvei dio Tree pilje Zelandonaca Koji uvaju Najstarije
Sveto Mjesto zaputili su se stazom uzvodno pokraj rijeke koja je krivudala
derui sebi put kroz vapnenake stijene pa je stvoren duboki klanac koji je
obuzdavao rijeku. Ejla je zapazila kako se ljudi iz lokalne pilje pogledavaju i
osmjehuju kao da imaju neku zajedniku tajnu ili iekuju nekakvo zabavno
iznenaenje. Zali su za jednu otru okuku i zapanjeni posjetitelji ugledae,
visoko iznad svojih glava, kameni luk, prirodni most preko rijeke. Oni koji ga do
sada nisu vidjeli zastali su i u udu zurili u to to je stvorila Velika Majka

Zemlja. Nikada nisu vidjeli nita slino. Nitko nije vidio nita slino. Bio je
jedinstven.
Ima li ime? upitala je Ejla.
Ima mnoga imena odgovorio je Demorin. Neki su mu dali ime po
Majci, ili po duhovima s drugog svijeta. Neki misle da je pomalo slian mamutu.
Mi ga zovemo jednostavno Luk ili Most.
Prije nekih etiri stotine tisua godina, podzemni potok probio se kroz
vapnenac, izdubivi stijenu i usput stvorivi pilje i prolaze. Tijekom vremena,
razina rijeke je pala, tlo se uzdiglo, a kanal kroz kameni zid postao je prirodni
luk. Sadanja rijeka protjecala je kroz nekadanju prepreku koja je sada bila
most preko rijeke, premda je bio toliko visok da se rijetko koristio. Visoki
kameni luk koji je premostio rijeku izazivao je strahopotovanje. Nigdje drugdje
nije postojalo nita slino. Vrh luka bio je otprilike u istoj ravnini s vrhom
najbliih visokih stijena. Tijekom kine sezone, kad rijeka nabuja, okolne
vapnenake prepreke ponekad ometaju protjecanje vode i izazivaju poplave, ali
je rijeka, koja je nekada stvarala pilje i probijala put kroz vapnenac, uglavnom
bila tiha i mirna.
Polje izmeu kamenog sklonita Prve pilje Zelandonaca uvara i rijeke
imalo je kruni oblik, jer ga je sa svih strana okruivao duboki klanac. Prije
mnogo eona predstavljalo je ispupeni dio polukrunog zavoja biveg korita
rijeke, gdje se ugnijezdila livada na kojoj su izrasle razne vrste trava, aromatino
grmlje i biljke iji su jestivi zeleni listovi podsjeali na stopala pataka i gusaka
koje su ljeti plivale po rijeci. Biljka guskino stopalo imala je obilje sitnog crnog
sjemenja koje se moglo zdrobiti, a zatim skuhati i jesti.
Stranji dio polja se uzdizao i prelazio u padinu na kojoj je otro kamenje
bilo pomijeano s dovoljno zemlje da se prehrani korijenje borova koji vole
studen te patuljastih breza i smreka. Tamno, zimzeleno drvee i grmlje koje je
raslo na padinama i usjecima stijene iznad polja bilo je u velikoj suprotnosti u
odnosu na bijeli vapnenac. Bilo je tu i uzvisina i terasa na kojima su se ljudi
mogli okupiti kada je netko elio neto rei cijeloj skupini.
Prva pilja Zelandonaca uvara Najstarijeg Svetog Mjesta ivjela je ispod
jednog vapnenakog ispusta na terasi iznad plavljene ravnice. Zelandone su se
okupile na polju ispod, gdje su namjeravale odrati sastanak.
Pojava posjetitelja te lanova Tree pilje uvara Najstarijeg Svetog Mjesta
izazvala je prilinu ivost. Zelandone su podigle neku vrstu paviljona, nalik
atoru, koji je imao krov i samo bone zidove. Krov ih je titio od sunca, a boni
zidovi od vjetra koji je puhao niz klanac. Jedna od pripravnica je primijetila
povorku koja se pribliavala te uletjela unutra, prekinuvi sastanak. Dvoje
vodeih zelandona se na trenutak naljutilo, a onda su se okrenuli, pogledali o
emu to pripravnica govori i osjetili kako ih zahvaa strah koji su pokuali
prikriti.
Na elu kolone jahala je Ejla na Njiski. Prva joj je rekla neka jae ravno do
atora za sastanke, to je ona i uinila. Prebacila je nogu, skliznula na tlo i otila

pomoi Prvoj da sie s vlake. Prva nije koraala ni brzo ni polako, nego
autoritativno. Dvoje junjakih predvodnika odmah je prepoznalo tetovae na
njezinom licu, odjeu i ogrlice, ali i dalje nisu mogli povjerovati da je Prva
Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju dola na njihov sabor. Tako su je
rijetko viali da je za njih bila gotovo mitska figura. Toboe su priznavali njeno
postojanje, ali su u zajednici zelandona sebe smatrali meu najviima po rangu i
izabrali su Prvu izmeu sebe. To to se pojavila meu njima ve je samo po sebi
bilo nevjerojatno, ali jo je veu nevjericu izazvao nain na koji je dola. Nikada
do sada nisu vidjele nekoga tko ima vlast nad konjima. Sigurno je izuzetno
mona.
Posluno su prili, pozdravili je ispruenih ruku i poeljeli joj dobrodolicu.
Uzvratila im je pozdrav i predstavila neke od svojih suputnika: Ejlu i
Donokola, Vilamara i Dondalara, a zatim i ostale putnike. Za kraj je ostavila
Vilamarove pomonike i djecu. Demorin je pozdravio dva najvanija lana
njihove zajednice zelandona, mukarca koji je bio zelandoni njihove pilje, i
enu koja je bila zelandona Prve pilje uvara Svetog Mjesta. Ejla je rekla
Donejli neka dri Vuka podalje, da ga ne vide, ali ga je, nakon obavljenog
propisnog upoznavanja, zajedno s keri izvela pred Zelandone. Primijetila je na
njihovim licima novi val nevjerice i straha. Poslije kraeg uvjeravanja s njene
strane, pristali su biti predstavljeni Vuku, poslije ega je njihov strah malo
splasnuo, ali je nevjerica ostala. Do tada su ljudi iz Prve pilje sili u polje s
mjesta na stijeni gdje su ivjeli, a Ejli je bilo drago to je upoznavanje odgoeno
za kasnije.
etvorica mukaraca koje su doveli zelandonama da one odlue to e s
njima ostala su otraga, s ljudima iz Tree pilje uvara dok nisu obavljene sve
formalnosti upoznavanja, ali ih je sada Demorin doveo naprijed. Priao je svom
zelandoniju.
Zna one ljude koji su nam zadavali onoliko muka, one koji su krali,
silovali ene i ubijali ljude? upitao je.
Da odgovori mukarac. Danas smo razgovarali o njima.
Imamo ih rekao je Demorin i dao znak ljudima odreenim da paze na
zlikovce. Izveli su ih pred zelandonija. S njima je dola i ena koja ih je optuila
da su ubili njenog mukarca, a nju silovali. Ovaj se zove Balderan. On im je
voa.
Cijela zajednica zelandona gledala je vezane mukarce. Opazili su da su
vrlo neuredni, ali zelandona Prve pilje ih nije eljela osuditi samo na temelju
njihovog izgleda.
Kako znate da su to ba oni? upitala je.
Znam, jer sam ja ta koju su silovali nakon to su mi ubili mukarca
odgovorila je ena.
A ti si?
Ja sam Aremina iz Tree pilje Zelandonaca uvara najstarijeg Svetog
Mjesta odgovori ona.

 Govori istinu potvrdi zelandoni Tree pilje uvara. U to vrijeme

bila je trudna i izgubila je dijete. Potom se okrenuo prema Demorinu.
Razgovarali smo o njima i pokuavali smo napraviti plan kako da ih pohvatamo.
Kako je vama to uspjelo?
Uhvatila ih je pripravnica Prve odgovorio je Demorin. Pokuali su je
napasti, ali nisu znali tko je ona.
Tko je ona, osim to je pripravnica Prve? upitala je zelandona Prve
pilje uvara.
Demorin se okrenuo prema Vilamaru. Ti im objasni.
Nisam bio nazoan i mogu samo prenijeti ono to je meni reeno, ali
vjerujem da je sve istina. Znam da Ejla izuzetno vjeto barata i prakom i
bacaem koplja kojeg je izmislio njezin mukarac Dondalar. Ona je ta koja
vlada vukom i konjima, premda to mogu i njen mukarac i njezino dijete. Kada
su je ti ljudi pokuali napasti, nanijela im je modrice kamenjem, premda je u
stanju, kada to eli, i ubiti prakom. Onda je doao Dondalar s ve spremnim
bacaem koplja. Kada je jedan od njih pokuao pobjei, poslala je vuka da ga
zaustavi. Vidio sam ih kako surauju u lovu. Ti ljudi nisu imali nikakvih
izgleda.
Svi posjetitelji koriste taj baca koplja... Dondalar je obeao da e nam
pokazati kako se to radi... u lovu su imali mnogo sree nastavio je Demorin.
Svatko od njih oborio je po jednog bizona. Ukupno su ih ubili devet. To je
mnogo mesa, bizoni su velike ivotinje. Zato vam donosimo gomilu mesa, za
tvoju Prvu pilju i za sastanak zelandona. A to se tie ovih ljudi, kad smo ih
uhvatili nismo znali to bismo s njima. Aremina je smatrala da ih treba ubiti, jer
su ubili njezinog mukarca. Moda je u pravu. Ali nismo znali tko bi to trebao
obaviti, niti kako. Svi mi znamo kako se ubijaju ivotinje koje nam je Velika
Majka dala da bismo preivjeli, ali Majka ne oprata ubijanje ljudi. Nisam znao
bismo li ih mi trebali ubiti. To bi moglo donijeti nesreu naoj pilji, isto kao to
bi nam moglo donijeti nesreu i ako to ne uinimo kako treba. Smatrali smo da
Zelandone trebaju odluiti, pa smo ih doveli ovamo.
Smatram da su mudro postupili prihvati Prva Meu Onima Koji Slue.
Prava je srea to ste se sada okupili upravo tako da svi zajedno moete
porazgovarati o tome i donijeti odluku.
Stavlja im na znanje da nema namjeru preuzeti vodstvo samo zato to je
Prva, pomisli Ejla, ali i da e je jako zanimati da vidi to e oni uiniti.
Iskreno se nadam da e ostati i i biti ljubazna da nam da savjet ree
zelandona Prve pilje uvara Svetog Mjesta.
Hvala, bilo bi mi drago. Suoili smo se s tekim problemom. Ovdje smo
zato to sam povela svoju pripravnicu na donier-turu. Nadam se da e nas netko
moi provesti kroz vae Sveto Mjesto. Vidjela sam ga samo jednom, ali ga
nikada nisam zaboravila. Ne samo da je najstarije, nego je i nevjerojatno lijepo.
Mislim i na pilju i na slike na njenim zidovima. One slave Veliku Majku
izgovorila je Prva uvjerljivo.

 Svakako. Na Svetom Mjestu imamo uvara koji e vas vrlo rado povesti
u obilazak ree ena ali poimo prvo pogledati te ljude.
Dok su uhvaenu etvoricu izvodili pred Zelandone, oni su se na sve naine
pokuavali oduprijeti, ali tu je bio Vuk koji je reanjem i hvatanjem za listove
nogu vraao Balderana im bi ovaj pokuao skrenuti puta. Svima je bilo jasno da
Balderan kipi od bijesa. Naroito je mrzio stranca i strankinju koji su znali
nadzirati konje i vuka, a samim tim i njega. Po prvi put u ivotu se bojao, a
najvie od svega plaio se Vuka. Imao je elju ubiti tu ivotinju, ali je i Vuk isto
tako elio ubiti njega. etverononi lovac je znao, onako kako to ivotinje ija
su ula profinjenija od ljudskih znaju, da taj ovjek nije kao ostali. Roen je s
previe ili premalo neega to ga je inilo drukijim i Vuk je osjeao da taj
ovjek ne bi oklijevao ozlijediti one koje je on volio.
Na polju ispred stijene ve su se bile okupile obje pilje i sve okolne
Zelandone, tako da je izvoenje mukaraca izazvalo prilinu uznemirenost.
Nekolicina je prepoznala Balderana i neki od njih poeli su ga glasno optuivati.
To je taj! povikala je jedna ena. On me je silovao! Svi oni su me
silovali.
Ukrali su mi meso koje sam rairila da se sui.
Odveo je moju ker i drao je skoro cijeli mjesec. Neznam to su joj
radili, ali nikada vie nije bila ona stara i sljedee zime je umrla. to se mene
tie, on ju je ubio.
Zatim je istupio jedan sredovjeni mukarac. Ja vam mogu priati o
njemu. Roen je u mojoj pilji prije nego sam se preselio.
Rado bih ula to ovaj ovjek ima rei rekla je Prva.
I ja dodao je zelandoni Tree pilje uvara.
Baldarana je rodila ena koja nije imala svog mukarca i u poetku je
svima bilo drago to je rodila zdravog i pravog sina, sina koji e jednog dana
moi pomagati pilji, ali njega nitko nije mogao obuzdavati. Bio je snaan
djeak, ali je tu snagu koristio samo zato da uzima ono to eli i kad poeli.
Majka ga je u poetku branila i opravdavala. Kako nije imala svog mukarca,
nadala se da e se njen snani sin, koji je ubrzo postao jako dobar lovac, jer je
volio ubijati, brinuti o njoj kada ostari, ali je na kraju shvatila da njemu nije stalo
ni do nje niti ni do bilo koga drugoga poeo je priu ovjek.
Kada je uao u mladenako doba, ve su svi iz pilje bili ljuti na njega i
bojali su ga se. Prevrio je mjeru kada je uzeo neka koplja ovjeku koji ih je
napravio za sebe. Kad se ovjek pobunio i pokuao ih dobiti natrag, Balderan ga
je tako gadno premlatio, da zamalo nije umro. Mislim da se nikada nije potpuno
oporavio. Tada su se svi udruili i rekli mu da mora otii. Svi mukarci i veina
ena su se naoruali i otjerali ga. Dvojica prijatelja poli su s njim. Bili su to
mladii koji su mu se divili zato to je uzimao ono to je htio i nije morao
stjecati stvari radom. Jedan od njih vratio se prije kraja ljeta i preklinjao da mu
dopuste povratak, ali Balderanu nikada nije bio problem stei nekolicinu novih
sljedbenika. Otiao bi na Ljetni sabor, smjestio se u kakvu daleku nastambu i

izazivao ostale mladie da ine nesmotrene i opasne stvari kako bi dokazali

svoju mukost. Uvijek je maltretirao one koji su djelovali kao slabii i plaljivci,
a kad bi krenuo dalje, uvijek je imao nekoliko novih sljedbenika koje je oarao
svojim umijeem za stvaranje nevolja. Maltretirali bi neke nove pilje dok se
one konano ne bi udruile i pole u potragu za njima. Tada bi Balderan i
njegovi prijatelji nastavili dalje, i pronali nove pilje od kojih su krali hranu,
odjeu, alat, oruje, a ubrzo i ene koje su mogli silovati.
Dok je ovjek ovo priao, Balderan se podrugljivo cerio. Nije mario to
drugi govore o njemu. Ionako je sve bila istina, ali nikada do sada nije bio
uhvaen, i sada mu se ovo nije nimalo svialo. Ejla ga je cijelo vrijeme paljivo
promatrala. Zamijeivala je da je vie nego ljutit, da se boji i da ih sve redom
mrzi, i bila je sigurna da je i Vuk to osjetio. Bila je svjesna da e ga Vuk ubiti
ako pokua ozlijediti nju, Donejlu, Dondalara ili bilo koga od ljudi koji su
putovali s njima. Dobro je znala da bi ga Vuk ubio samo ako mu da znak, i da e
mu ostali najvjerojatnije biti zahvalni na tome. Ali nije eljela da Vuk rjeava
njihove probleme i da ostane zapamen kao ubojica. Prie su esto narastale do
nevienih razmjera. Svi su znali da vukovi ubijaju. eljela je da ljudi priaju
kako joj je Vuk pomogao uhvatiti tog ovjeka, da ga je uvao, ali da ga nije
ubio.
Ljudi su sami morali rijeiti to s Balderanom i ba ju je zanimalo da vidi to
e uiniti.
Balderanovi sudrugovi nisu bili ljuti. Oni su bili samo uplaeni. Dobro su
znali kakve su sve gnusobe radili i da ima dovoljno onih koji to takoer znaju.
ovjek pokraj Balderana razmiljao je o tekoj situaciji u kojoj se naao. Uvijek
mu je izgledalo da je lako slijediti Balderana, uzimati to im se prohtjelo i plaiti
ljude. I on se ponekad plaio Balderana, ali osjeao se vanim kada je vidio
koliko ga se drugi boje. Ako su ljudi koji bi poli u lov na njih bili odluni i ako
bi Balderan osjetio da je doao trenutak da krenu dalje, oni bi to i uinili. Bili su
uvjereni da ih nikada nee uhvatiti, jer su bili brzi i spretni, ali to je promijenila
ta strankinja vjeta u baratanju orujem, koja je znala i sa ivotinjama.
Nije bilo nikakve sumnje da je ta strankinja zelandona te da nisu trebali
krenuti na Onu Koja Slui Majci. Ali kako su to mogli znati? ak nema ni
tetovau. Rekli su da je pripravnica, ali pripravnica Prve? Nije ni znao da Prva
stvarno postoji. Mislio je da je to samo pria, kao to su one iz Legendi starih. A
sada je najmonija zelandona na zemlji bila ovdje sa svojom pripravnicom koja
na gotovo magian nain vlada ivotinjama. ak je i njega uspjela uhvatiti. to
li e uiniti s njim?
Kao da mu uje misli, jedna od zelandona upita: I to emo sada s njima?
Za sada ih moramo hraniti, nai mjesto gdje emo ih drati i ljude koji e
ih uvati dok ne donesemo odluku rekla je Prva i okrenula se prema eni koja
je bila zelandona Prve pilje uvara drevne Svete pilje. Trebali biste
razdijeliti to meso bizona osmjehnula se, dajui joj do znanja da je vlast
prenijela na nju, kao da je znala da je ona Prva u ovom podruju, iako joj to
nitko nije rekao.

ena je prozvala nekoliko imena i prenijela odgovornost na voe dviju

pilja, prepustivi njima odluku kako e meso biti podijeljeno, premda je
odredila i nekolicinu Zelandonaca da nadziru deranje i komadanje ivotinja.
Meso za veernji obrok poeli su sjei odmah, jer su neke ivotinje ve bile
oderane.
Balderana i njegove ljude poveli su prema stijeni.
im su ih predali u ruke lokalnih Zelandonaca, Ejla je zvidukom pozvala
Vuka i otila s njim pomoi Dondalaru da oslobodi konje motki za vuu.
Vidjela je jedan lijepi travnjak podalje od ljudi, ali je ipak odluila pitati postoji
li neki razlog zbog kojeg ne bi smjela tamo pustiti konje. Kada se radilo o
teritoriju neke druge pilje nikada nije trebalo donositi svoje vlastite
pretpostavke. Najprije je pitala Demorina, vou Amelanine pilje.
Ove godine nismo ovdje odrali Ljetni sabor i vjerojatno zato trava nije
izgaena, ali ako eli biti sigurna pitaj zelandonu Prvu odgovorio joj je.
Zelandonu Prvu? ponovi Ejla. Misli li na Prvu pilje uvara?
Da, ali ne zovemo je zato zelandona Prva, nego zato to je ona naa
Prva ree on. Puka je sluajnost to je ona zelandona upravo te pilje. To
me je podsjetilo da bih joj trebao rei i da sam poslao trkaa koji e obavijestiti
jo neke pilje da je Balderan uhvaen. Oni su se napatili s njim mnogo vie od
ostalih. Moglo bi doi jo ljudi.
Ejla se namrtila i upitala koliko pilja e uiniti to isto. Moda bi trebala
potraiti neko odvojeno mjesto ili moda podii ogradu kao na Ljetnim
saborima. Odluila je kako e poslije razgovora sa zelandonom Prvom o tome
porazgovarati i s Dondalarom. Ejla i Dondalar su s ostalim putnicima odluili
potraiti neko dobro mjesto za logorite, kao to je to inila veina pilja kada bi
prije ostalih stigli na Ljetni sabor. Prva se sloila s Ejlom, koja je nasluivala da
bi moglo doi mnogo vie ljudi nego to su oekivali.
Te veeri su, iako su obitelji ili skupine koje inae jedu zajedno pripremale
odvojene obroke, uglavnom svi sjedili zajedno, tako da se obrok gotovo
pretvorio u gozbu. Balderan i njegove pristalice dobili su hranu i ruke su im bile
odvezane kako bi mogli jesti. Tiho su razgovarali dok su jeli. uvalo ih je
nekoliko mukaraca kojima nije bilo lako ostati na oprezu kada se nita nije
dogaalo osim to su ona etvorica jeli. Nono nebo je tijekom obroka sve vie
tamnjelo, a prijateljski nastrojeni stranci pokuavali su upoznati jedni druge.
Ejla i Dondalar su ostavili Vuka s Donejlom i krenuli u etnju prema
boravitu zelandona. Prva je takoer otila tamo porazgovarati o posebnom
obilasku Svete pilje s Ejlom, Donokolom i jo nekima, i o jo jednom, neto
kraem obilasku, s ostalim posjetiteljima osim djece.
Par je otprilike znao gdje dre ljude koje su uhvatili, ali u mraku nisu
opazili da ovi krajnje pozorno motre na njih. Balderan je promatrao visokog
mukarca pripravnice i dok su im se pribliavali, Balderan ree svojim ljudima:
Moramo se izvui odavde. Ako to ne uinimo, nai dani su odbrojeni.

 Ali kako? upitao je jedan od njegovih ljudi.

Moramo maknuti enu koja vlada nad vukom rekao je Balderan.
Taj vuk nam nee dopustiti da joj se pribliimo.
Samo kad je u blizini. Nije uvijek s njom. Ponekad ostaje s djevojicom
odgovori Balderan.
A to emo s tim mukarcem koji je uvijek s njom? Taj posjetitelj s kojim
je dola. Golem je.
Upoznao sam ljude kao to je on, visok i miiav, ali previe miran i blag.
Jeste li ga ikada vidjeli da se naljutio? Mislim da je on jedan od onih njenih
divova koji se strano boje da bi mogli nekoga ozlijediti pa izbjegavaju ak i
svae. Budemo li dovoljno brzi, mogli bismo je epati prije nego shvati to se
dogaa. Potom emo zaprijetiti da emo je ubiti ako samo mrdne. Mislim da
nee riskirati da ona bude ozlijeena. Dok razmisli o tome, bit e kasno. Mi
emo ve otii, i to s njom.
ime e joj zaprijetiti? Oduzeli su nam sve noeve.
Balderan se osmjehnuo i poeo olabavljivati uzicu kojom je bila povezana
njegova koulja. Ovime rekao je, izvlaei uzicu iz rupica. Obavit u joj je
oko vrata.
A to ako tvoj plan propadne? upita drugi ovjek.
Nee nam biti nita gore nego to je sada. Nemamo to izgubiti.
Sljedeeg dana stigla je jo jedna pilja iz ovog kraja, a do veeri jo dvije.
Prva je dola do Ejle ujutro sljedeeg dana. Dondalar je izaao kako bi njih
dvije mogle u miru porazgovarati.
Moramo smisliti to emo s onim ljudima.
Zato mi? upita Ejla. Mi ne ivimo ovdje.
Ali ti si ga uhvatila. Umijeana si, htjela to ili ne. A po mome je to i naa
dunost. Osim toga, moramo porazgovarati s domainima o tvom obilasku
njihovog Svetog Mjesta. pilja e te iznenaditi. Vidjela sam je jednom i sigurna
sam da u ponovno ui u nju. Ima nekoliko tekih mjesta, ali druga prigoda mi
se nee ukazati i ne elim to propustiti rekla je Prva.
Uspjela je zainteresirati Ejlu i potaknuti njezinu znatielju. Od tolikog
hodanja na ovom Putovanju zdravlje Prve se izgleda poboljalo, ali je i dalje
imala problema i bila joj je potrebna pomo kad se nala na nekom
nepristupanom terenu. A i dalje je bila dosta krupna. Nosila je svoju teinu
graciozno i samouvjereno i ona je na vie naina doprinosila njenom poloaju,
ali joj je ipak mogla oteati kretanje u skuenim prostorima s neravnim tlom.
U pravu si, Zelandona, ali ja ne elim biti ta koja e rjeavati njihovu
sudbinu. Mislim da nije na meni da to uinim izjavila je Ejla.
Ni ne mora. Svi znamo to treba uiniti. Balderan mora biti ubijen. Ako
ne bude, nastavit e ubijati druge. Pitanje je tko e to obaviti i kako. Veini ljudi
je teko nekoga namjerno ubiti. I to je u redu. Nije u redu da ljudi ubijaju ljude.

Znamo da je pokvaren iznutra, jer on to ne zna i zbog toga mi je drago to dolazi

toliko pilja. U tome moraju sve sudjelovati. Ne mislim da ga svi oni trebaju
ubiti, ali svi moraju ponijeti dio odgovornosti. I svi moraju shvatiti da je u ovom
sluaju to jedino pravo rjeenje. Ne treba ubijati iz bijesa ili osvete. Postoje
drugi naini da se s tim stvarima izae na kraj. Ali kada je on u pitanju, ne
postoji drugi nain rekla je Prva. Samo se pitam koji je najbolji nain da se
to uini.
Obje su neko vrijeme utjele, a onda Ejla ree Postoje biljke...
Ja sam htjela rei gljive prekine je Prva. Mogu dobiti obrok zainjen
nekim gljivama.
Mogu posumnjati to kanimo, pa ih ne pojesti. Svi znaju da postoje
otrovne gljive. Lako ih je uoiti i izbjei rekla je Ejla.
To je tono, i premda s Balderanom nije sve kako treba, on nije glup. Na
koje biljke si mislila?
Znam da u blizini rastu dvije takve biljke, jer sam ih vidjela. Jedna je
vodeni pastrnak. Raste u vodi.
To se moe jesti, naroito korijen, dok je mlad i mekan.
Tako je, ali postoji jo jedna jako slina biljka koja je vrlo otrovna ree
Ejla. Za nju znam rije na jeziku Mamutovaca. Ne znam kako je vi zovete, ali
mogu prepoznati biljku.
Znam na koju misli. To je otrovna kukuta ree Prva.
To je na naziv za nju. I ona raste u vodi. Moemo skuhati isti obrok za
cijelo Logorite, svi ostali dobit e vodeni pastrnak, a Balderan i njegovi ljudi
dobit e kukutu. Na trenutak je zautjela pa rekla. Moemo im posluiti i
gljive, jestive gljive. Moda e pomisliti da su otrovne i nee ih pojesti, a na
korjenasto povre nee obratiti pozornost, jer e misliti da ga svi jedu.
To je i meni palo na pamet, ali moda netko moe smisliti neto bolje
ree Ejla.
ena je ponovno zastala kako bi razmislila i onda kimnula: Dobro,
imamo plan. Uvijek je dobro imati plan, pripremiti ga unaprijed, ako je to
mogue ree Zelandona Koja Je Prva.
Kad su izale, ispred atora nije bilo nikoga. Ostali iz njihove skupine
putnika otili su vidjeti to se dogaa na improviziranom Ljetnom saboru, i
ponuditi pomo oko kuhanja i drugih stvari koje je trebalo obaviti. Razlika je
bila samo u tome to ovo nije bilo sretno okupljanje roaka, prijatelja i susjeda.
Oni su se okupili kako bi donijeli presudu za ozbiljne zloine. Ljudi su jo
pristizali i popunjavali polje ispod stijene.
Najvee iznenaenje doivjeli su kasno poslijepodne. Ejla i Prva nalazile su
se u nastambi zelandona kada je Donejla utrala i prekinula sastanak.
Majko, majko. Kimeran mi je rekao da doem i da ti kaem.
to da mi kae Donejla? upitala je Ejla strogim glasom.
Stigla je Beladorina obitelj. A s njima je i neka udna osoba.

 Beladorina porodica? Oni ak nisu ni Zelandonci, oni su Dornadonci.

ive daleko odavde, kako su mogli stii ovamo za samo jedan dan? upitala je
Ejla. Okrenula se prema ostalima Moram ii.
I ja u s tobom rekla je Prva. Ispriavamo se.
Ne ive oni tako daleko komentirala je Zelandona Prva, ispraajui ih.
esto nam dolaze u posjet. Barem svakih nekoliko godina. Koliko su
Zelandonci toliko su i Dornadonci, ali sumnjam da su doli zbog trkaa koje
smo poslali. Vjerojatno su planirali posjetiti nas. Sigurno su bili iznenaeni to
vide svoju roakinju, kao to se i ona iznenadila kad je ugledala njih.
Kimeran ih je ekao ispred atora i uo je rijei Zelandone Prve. To nije
sasvim tono rekao je. Otili su na Ljetni sabor Dornardonaca, a onda su
odluili posjetiti i va Ljetni sabor. Kasnije su namjeravali doi ovamo. Bili su u
Logoritu sabora kada je stigao trka i od njega su saznali da smo ovdje. Saznali
su i za Balderana, dakako. Jeste li znali da je zadao nevolje i nekim piljama
Dornadonaca? Postoji li netko kome nije naudio?
Uskoro emo tim povodom odrati sastanak rekla je Zelandona.
Moramo ubrzo donijeti nekakvu odluku. A onda je dodala, kao da se tek tada
toga sjetila: Zar je s njima neka udna osoba?
Da, ali priekajte da je vidite svojim oima.
Ejla i Prva predstavljene su Beladorinim roacima na krajnje sluben nain,
poslije ega ih je Prva pitala jesu li ve podigli logor.
Nismo, tek smo stigli odgovorila je ena za koju su upravo saznali da je
Beladorina majka. Dinedora. Shvatili bi to i da im nije bila predstavljena, jer je
bila samo starija i neto oblija verzija ene koju su ve poznavali.
Ima mjesta pokraj naeg logorita rekla je Prva. Bilo bi dobro da ga
zauzmete prije nego to uini netko drugi.
Kada su stigli do logorita, uslijedila su nova upoznavanja i malo poetne
rezerviranosti u odnosu na ivotinje, a onda je Dinedora ugledala djeaka koji
se lako mogao njoj roditi. Upitno je pogledala ker. Beladora uhvati za ruku
sina, a onda i ruku plavokose i plavooke keri.
Doite upoznati baku ree ona.
Ima dvoje roenih zajedno? Oboje su tvoji? I oboje su zdravi? upitala
je.
Beladora je kimnula.
Pa to je divno ree ona.
Ovo je Doneran predstavi ga mlada majka, podigavi ruku pet godina
starog djeaka tamnosmee kose i smee-zelenih oiju, kao to su bile i majine.
Bit e visok, kao Kimeran rekla je Dinedora.
A ovo je Dinedela ree Beladora. podigavi ruku svjetlokose keri.
Ima Kimeranov ten, i prava je ljepotica ree ena. Zar su stidljivi? Bi
li me htjeli zagrliti?

 Pozdravite baku. Doli smo Izdaleka da je upoznate ree Beladora,

gurkajui ih prema njoj. ena se spustila na koljena i rairila ruke. Oi su joj se
napunile suzama i zasjale. Djeca su je pomalo nevoljko i povrno zagrlila. U
svaku ruku uzela je po jedno dijete, dok joj se suza kotrljala niz obraz.
Nisam znala da imam unuke. Tako je to kada ivite daleko ree
Dinedora. Koliko ostajete ovdje?
To jo ne znamo ree Beladora.
Morate ostati due od nekoliko dana. Stigli ste ak dovde, vratite se s
nama i ostanite jednu godinu ree ena.
O tome emo morati razmisliti rekla je Beladora. Kimeran je voa
nae pilje. Teko da e moi izbivati godinu dana.
Kad je vidjela suze u majinim oima, dodala je: Ali razmislit emo o
tome.
Ejla je promatrala i ostale koji su poeli podizati logorite. Primijetila je
ovjeka koji je nosio nekoga na ramenima. Sagnuo se i pomogao toj osobi sii.
U prvom trenutku pomislila je da je to neko dijete, a onda se zagledala malo
bolje. Bio je to malen ovjek, sav nekako udan. Imao je previe kratke ruke i
noge. Kucnula je prstom Prvu i pokazala bradom u njegovom pravcu.
Krupna ena se okrenula i paljivo zagledala u njega. Sada joj je bilo jasno
zato joj je Ejla skrenula panju na njega. Do sada nije vidjela nijednog, ali je
ula za sline male ljude. Nije udo to je Beladorinoj majci laknulo kada je
shvatila da su djeca njene keri normalna, iako su roena zajedno. Taj ovjek se
nije trebao roditi. Isto kao to imamo patuljasto drvee zakrljalog rasta, mislim
da je taj ovjek patuljak rekla je Prva.
Rado bih ga upoznala kako bih nauila neto vie o njemu, ali ne elim
praviti od toga priredbu. To bi bilo isto kao kada netko zuri, a ja mislim da je
njemu dosta ljudi koji zure u njega rekla je Ejla.

26
Ejla je vrlo rano ustala, uzela koarice za skupljanje plodova i koaresamare za Njisku. Rekla je Dondalaru da ide u potragu za nekom zeleni i
korijenjem za veeranju gozbu, ali djelovala je nekako odsutno i imao je dojam
da se osjea nelagodno.
eli li da poem s tobom? upitao je.
Ne! odgovorila je otro i bez razmiljanja, a onda je bre-bolje pokuala
ublaiti ispad. Nadala sam se da e pripaziti Donejlu. Beladora vodi djecu
do majke da malo budu s njom. S njima e poi i Dondekam i Levela, a povest
e i Donlevana. Svi su oni povezani. Ne znam to Kimeran namjerava raditi, ali
mislim da e im se i on kasnije pridruiti. Donejla se osjea kao lan obitelji,
iako im je samo prijateljica, a ako ostane sama nee se imati s kim igrati i mislit
e da su je zaboravili. Moda biste ovog jutra ti i Trka mogli otii s njom i
Sivkom na jahanje.
Odlina zamisao. Ve dugo nismo jahali. Konjima e goditi malo vjebe.
Ejla mu se osmjehnula i oeala obraz o njegov, ali je i dalje bila
namrtena. Kao da je nesretna. Uzjahala je Njisku i zvidukom pozvala Vuka.
Jahala je obalom rijeke i razgledavala raslinje. Znala je da biljke koje trai rastu
u blizini mjesta gdje su logorovali, ali se nadala da nee morati jahati tako
daleko. Projahala je pokraj mjesta gdje je boravila Trea pilja; bilo je pusto.
Svi su bili na saboru koji je spontano nastao kod Prve pilje. Pitala se kako je
Amelana i hoe li roditi prije nego li krenu natrag. Trebala bi roditi ovih dana,
razmiljala je Ejla i iskreno se nadala da e dijete biti normalno, zdravo i sretno.
Nala je to to je traila tek nadomak njihovog biveg logorita. Rukavac
rijeke koji je tvorio gotovo polukruno jezero bio je povoljno stanite i za
vodeni pastrnak i za vodenu kukutu. Zaustavila je konja i bre-bolje skliznula s
njega. Vuk je izgleda bio sretan to, za promjenu, ima Ejlu samo za sebe i poeo
je ivahno poskakivati, ali Ejla nije bila raspoloena za igru. Ostavio ju je na
miru i poeo istraivati zanimljive mirise koji su dopirali iz malih rupa i
humaka.
Kod sebe je imala dobar otar no i tap za kopanje i prvo je nabrala
nekoliko gomila vodenog pastrnka. Zatim je novim alatom, koji je napravila
upravo za ovu svrhu, iskopala nekoliko korijena i cijelih biljaka vodene kukute.
Uvezala ih je dugakim vlatima trave i spustila u koaricu koju je takoer
napravila posebno za tu biljku. Ostavila ju je na tlu dok je stavljala pastrnak u
koare-bisage prebaene preko Njiskinih lea. Posebnu koaricu stavila je iznad
ostalih.
Pozvala je zvidukom Vuka i zaputila se uzvodno, jedva ekajui da se
vrati. Kad je stigla do mjesta gdje je voda u rijeci bila ista i svjea, zaustavila se
kako bi napunila vreu za vodu.

Nala se u blizini nekoliko borova i primijetila da kroz sloj iglica oko

stabala izviruju nekakve gomilice. Uklonila je iglice i pronala grozd ruiastih
gljiva skriven ispod njih. Nastavila je potragu i sakupila lijepu hrpu borovih
gljiva. To su bile jestive gljive, bijele i vrste, koje su imale ljutkasti miris i
okus, ali nisu svi znali za njih. Treu koaricu za skupljanje napunila je
gljivama. Potom je uzjahala Njisku, zvidukom pozvala Vuka i odjahala natrag.
Jedan dio puta kobila je prela galopom. Kada je stigla, ljudi su bili u sred
priprema za jutarnji obrok. Otila je ravno u nastambu zelandona i unijela dvije
koarice. Unutra je zatekla samo dvije zelandone, obje Prve.
Jesi li pronala to to si traila? upitala je Ona Koja Je Prva.
Jesam odgovori Ejla. Donijela sam i malo jestivih borovih gljiva
neobinog okusa, koje jako volim rekla je, a onda im pokazala koaricu s
vodenom kukutom, i rekla Ovo nikada nisam kuala.
Odlino, nadam se da nikada ni nee komentirala je krupna ena.
U Njiskinim bisagama nalazi se gomila vodenog pastrnka. Pazila sam da
ih ne pomijeam.
Dat u ga onima koje pripremaju hranu rekla je via i mravija
zelandona Prva. Zna biti bljutav ako nije dobro skuhan. Nekoliko trenutaka
je prouavala Ejlu. Ne osjea se ugodno zbog ovoga, zar ne?
Ne, ne osjeam se. Nikada do sada nisam namjerno ubrala neto za to
sam znala da je tetno i da e to dobiti netko da bi ga ubilo odgovorila je Ejla.
Jasno ti je da e samo nastaviti izazivati nevolje ako mu dopustimo
ivjeti.
Jasno mi je, ali se svejedno zbog toga ne osjeam nita ugodnije.
I ne mora se osjeati ugodno rekla je njezina Prva. Pomae svome
narodu i preuzima na sebe odgovornost. Ovim inom ti se zapravo rtvuje.
Zelandone se ponekad moraju rtvovati.
Pobrinut u se da je dobiju oni koji je trebaju pojesti rekla je zelandona
Prva. To je rtva koju ja moram uiniti. Ovo je moj narod i on ga je dugo
zlostavljao.
to emo s ostalima? upita Prva.
Jedan od njih, Gahajnar, stalno se raspituje na koji nain se moe iskupiti
i ponavlja da mu je strano ao odvrati zelandona Prva. Ne znam pokuava li
samo izbjei kaznu koja mu slijedi ili to iskreno misli. Pustit u Majku neka
odlui. Ako ne pojede korijen i preivi, pustit u ga. Ako ga Balderan ne pojede
i preivi, predat u ga onima koje je na ovaj ili onaj nain zlostavljao. Ve sam
razgovarala s nekima od njih i mogu vam rei da jedva ekaju da ga vide kako
plaa za sve to je uinio. Neki su izgubili lana obitelji, a neki su preivjeli
njegovo maltretiranje. Bude li potrebno, izruit u ga njima, ali bilo bi mi drae
ako nam uspije ovaj nain.

Kada je zelandona Prva otila uzeti koaricu s kukutom, opazila je nekakvo

kretanje ispod posude. Brzo je podigla koaricu i stavila je na stranu. Ispod nje
nalazila se zmija, vrlo neobina zmija.
Pogledajte ovo!
Ejla i Prva pogledae i obje su iznenaeno udahnule zrak. Zmija je bila
mala, vjerojatno sasvim mlada, i imala je crvene pruge du cijelog tijela koje su
ukazivale na to da nije otrovnica. U prednjem dijelu, blizu glave, pruge su se
ravale. Zmija je imala dvije glave! Palacala je s oba jezika, kuajui zrak, a
onda je poela puziti. Meutim, njezino kretanje bilo je pomalo smueno, kao da
se nije mogla odluiti.
Brzo, donesi neto u to emo je uhvatiti prije nego pobjegne rekla je
Prva.
Ejla je pronala malu posudu koja nije proputala vodu. Mogu li uzeti
ovo? upitala je zelanadonu Prvu.
Da, u redu je.
Zmija se pokrenula kada joj je Ejla prila, ali je ona prevrnula koaricu i
poklopila je njome. Zmija je pokuavala uvui rep dok ga je Ejla vrsto
pritiskala kako se ne bi provukla ispod ruba.
A to emo sada? upitala je zelandona Prva.
Ima li neto plosnato to mogu podvui ispod? upitala je Ejla.
Ne znam. Moda ravnu lopaticu. Moe li ona posluiti? Ova, na primjer?
Podigla je lopaticu koju su koristili za vaenje pepela iz ognjita.
Da, savrena je ree Ejla. Uzela je lopaticu i podvukla ravni dio ispod
posudice, zajedno ih podigla i preokrenula.
Ima li ova posuda poklopac? Treba mi i malo upredenog vlakna da ga
priveem.
Zelandona Prva uspjela je pronai malu plitku posudu. Ejla je spustila
posudu sa zmijom, podigla lopaticu, poklopila je plitkom posudom i zavezala ih
zajedno. Tri ene zaputie se nakon toga na jutarnji obrok.
Planirale su da sabor pone kad Sunce bude u zenitu, ali ljudi su se poeli
okupljati mnogo ranije. Svi su eljeli pronai to bolja mjesta za sjedenje i
stajanje, odakle e moi dobro vidjeti i uti. Iako su svi znali da je ovaj sabor
sazvan zbog ozbiljne stvari, osjealo se sveano raspoloenje potaknuto
uglavnom neplaniranim okupljanjem. Osim toga, ljudima je bilo drago to je
opaki izaziva nevolja konano uhvaen.
Kad se Sunce nalo u zenitu, na mjestu Okupljanja vie nije bilo slobodnog
mjesta. Zelandona Prva otvorila je sabor i na poetku pozdravila Prvu Meu
Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju te ostale posjetitelje. Objasnila je da
Prva prati svoju pripravnicu, i svog biveg pripravnika, koji je sada zelandoni,
na njihovoj donier-turi, i da je dola vidjeti Najstarije Sveto Mjesto. Spomenula
je i da su pripravnica Prve i njen mukarac uhvatili Balderana i trojicu njegovih

ljudi, kada su pripravnicu pokuali napasti. Ove rijei su izazvale tiho mrmljanje
meu okupljenima.
To je glavni razlog zbog kojeg smo sazvali ovaj sabor. Balderan je
mnogima od vas nanio bol i tijekom godina je mnoge povrijedio. Sada je u
naim rukama i moramo odluiti to emo s njim. Svi ovdje nazoni moraju biti
suglasni s kaznom koju emo mu izrei ree zelandona Prva.
Ubijte ga rekao je netko iz publike glasnim apatom koji su uli svi,
ukljuujui i Zelandone.
Ona Koja Je Prva odgovori: To je moda primjerena kazna, ali postavlja
se pitanje tko e je provesti i kako? Moe biti vrlo nezgodno po sve nas ako se
to ne obavi kako treba rekla je krupna ena. Majka je strogo zabranila da
ljudi ubijaju jedni druge, osim u izuzetnim okolnostima. Sigurna sam da nitko
od nas ne eli postati isti kao on, a to nam se moe dogoditi ako ovaj problem ne
rijeimo kako treba.
Kako ga je uhvatila? upita netko.
To treba nju pitati odgovori Prva i okrene se prema Ejli.
Ejla je u ovakvim situacijama uvijek postala nervozna, ali ipak je duboko
udahnula i pokuala odgovoriti. Ve jako dugo sam lovac, a prvo oruje koje
sam nauila koristiti bila je praka zapoela je. Njezin naglasak iznenadio je
sve one koji je do tada nisu uli govoriti. Rijetko kada se dogaalo da stranac
bude primljen u zajednicu zelandona. Prije nego je nastavila morala je priekati
da se ljudi stiaju.
Shvatili ste da nisam roena kao Zelandonka, ree ona s osmijehom.
Njen komentar je izazvao tiho hihotanje meu nazonima.
Odrasla sam daleko na istoku. Dondalara sam srela dok je bio na svom
Putovanju. Ljudi su se polako smirivali i spremali uti dobru priu.
Balderan i njegovi ljudi naletjeli su na mene kada sam iza nekog drvea
potraila malo privatnosti. Kada sam ustala kako bih navukla hlae, vidjela sam
ih kako zure u mene. Naljutilo me je to su toliko nepristojni, i rekla sam im to.
Ali to nije nita vrijedilo.
Meu ljudima se zaulo se sporadino smijuckanje.
Praku obino nosim oko vrata, jer mi je tako najzgodnije. Balderan je
krenuo prema meni, ali kad sam poela pripremati praku mislim da uope nije
bio svjestan da se radi o oruju.
Odmotala je praku dok je to govorila, zavukla aku u vreicu i izvadila
dva kamena koja je nala u suhom koritu potoka u blizini prethodnog logorita.
Spojila je krajeve prake i spustila kamen u depi na konoj traci koji se
napravio od este uporabe. Ve je bila odabrala lovinu: zeca u smeem ljetnom
kaputu koji je sjedio na stijeni pokraj svoje rupe. U posljednjem trenutku
ugledala je i par divljih pataka, koji je uzletio iz svojih gnijezda u blizini rijeke.
Brzo i sigurno izbacila je jedan, a odmah za njim i drugi kamen.
Ljudi su iznenaeno uzvikivali.

 Vidi ti ovo?!
Skinula je patku s neba!
Ubila je i zeca!
Uspjela ih je uvjerili u svoju vjetinu.
Nisam htjela ubiti Balderana ree Ejla.
Ali je mogla umijeao se Donokol, izazvavi novi amor.
Samo sam ga htjela zaustaviti i zato sam ga gaala u bedro. Sigurna sam
da ima gadnu modricu koju vam moe pokazati. Drugog ovjeka pogodila sam u
ruku. Pozvala je zvidukom Vuka i ovaj se istog trena odazvao. I to je meu
okupljenima izazvalo mnotvo komentara. Balderan i ostali nisu odmah
opazili Vuka. Ovaj vuk je moj prijatelj i uinit e sve to zatraim od njega.
Kada je trei mukarac pokuao pobjei, rekla sam Vuku neka ga zaustavi. Nije
ga napao niti pokuao ubiti, samo ga ja uhvatio zubima za nogu i sruio. U tom
trenutku se pojavio Dondalar s bacaem koplja. Dok smo dovodili te ljude
ovamo, Balderan je pokuao pobjei. Dondalar ga je gaao kopljem pomou
bacaa. Za dlaku je promailo Balderanovo uho i on je stao rekla je Ejla.
Samo da znate. Dondalar vrlo tono gaa bacaem.
Ponovno je uslijedilo hihotanje.
Rekao sam vam, nisu imali izgleda ponovi Vilamar Demorinu koji je
stajao pokraj njega. Na smjenu su uvali Balderana i ostale, koji su takoer uli
sve to je bilo izreeno.
Kada sam vidjela kako su se ti ljudi ponijeli prema meni, pomislila sam
da sigurno uivaju izazivati nevolje. Zato smo ih, protiv njihove volje, poveli sa
sobom. Tek kada smo stigli u Treu pilju shvatili smo koliko su zapravo
nevolja izazvali tijekom godina rekla je Ejla.
Napravila je stanku i spustila pogled. Oigledno je imala jo neto rei.
Ja sam iscjeliteljica, mnogim enama sam pomogla kad su raale.
Sreom, veina djece se rodi savreno zdrava, ali neka Majina djeca kada se
rode nisu kako treba. Vidjela sam i takvu djecu. Takva djeca obino ne preive,
ako je problem ozbiljan. Majka ih uzme natrag, jer ih samo Ona moe popraviti,
ali neka od njih ostanu na ivotu. Unato ozbiljnih problema koje imaju, ona
preive i mnogo pruaju svom narodu. Mene je podigao ovjek koji je veliki
Mog-ur, tu rije ljudi iz Plemena koriste za Zelandone. Mogao je koristiti samo
jednu ruku i epao je. Takav se rodio i imao je samo jedno oko, a ona slaba ruka
bila mu je jo vie ozlijeena kada ga je piljski medvjed odabrao i postao
njegov totem. Bio je vrlo mudar i sluio je svome narodu. Svi su ga potovali.
Nedaleko nae pilje ivi djeak ija je ruka od roenja deformirana. Njegova
majka se bojala da nikada nee moi loviti i da moda nikada nee postati pravi
mukarac, ali nauio je zdravom rukom koristiti baca koplja, postao odlian
lovac i zadobio potovanje svih. Sada ima divnu mladu druicu.
Kada se dijete rodi mrtvo ili napusti ovaj svijet i ubrzo po roenju ode na
drugi, to je zato to osoba koja na roenju nije kako treba moe biti popravljena
jedino ako se vrati Majci, i Majka je upravo zbog toga odmah uzima. Iako je to

mnogo lake rei nego uiniti, za takvom djecom ne treba aliti. Majka ih je
uzela natrag da ih popravi.
Ejla zavue ruku u naprtnjau koja joj je visjela preko ramena i izvadi malu
posudu s poklopcem. Otvorila ju je i izvadila iz nje dvoglavu zmiju. Zauli su se
uzvici zaprepatenja.
Ponekad je odmah pri roenju jasno da neto nije kako treba. Jezici
zapalacae iz usta obje glave dok je pokazivala to malo stvorenje. Ova zmija
moe biti popravljena jedino ako se vrati majci. Ponekad treba ba to uiniti.
Ponekad se rodi netko tko nije kako treba, premda se to na prvi pogled ne vidi.
Takva djeca naizgled djeluju normalno, ali iznutra nisu kako treba. I ona, kao i
ova mala zmija, mogu biti popravljena jedino ako se vrate Majci. Samo ih Ona
moe popraviti.
Ejlinu priu bili su sluali i Balderan i njegovi ljudi. Moramo to prije
uhvatiti priliku i zbrisati odavde apne Balderan. Nije imao ni najmanju elju
da bude vraen Majci. Prvi put u ivotu iskusio je strah koje je tako esto
drugima utjerivao u kosti.
Mislim da je to bio pravi nain da se kae neto o onome to mora biti
uinjeno rekla je Zelandona Prva dok se s Prvom, Ejlom i Donokolom
vraala u paviljon zelandona. Vuk je mirno slijedio Ejlu koja mu je dala znak.
eljela je da ljudi znaju da iako je uinkovit etverononi lovac, za razliku od
Baldarana, on nije bezduni ubojica. To e ljudima pomoi da ponu
razmiljati o tome da vrate Balderana Majci da ga popravi i da ako odlue to
uiniti, lake e prihvatiti donesenu odluku. Kako si se toga sjetila?
Ne znam ree Ejla ali kada sam vidjela mladog patuljka koji je doao
s Beladorinim narodom, shvatila sam da ne postoji lijek koji bi mu pomogao
porasti, barem ja ne znam za njega. A ta mala zmija me je natjerala da shvatim
kako neke stvari jedino Majka moe srediti, ako ne na ovom svijetu, onda
moda na onom drugom.
Jesi li upoznala tog mladog ovjeka? upitala je zelandona Prva.
Nisam jo.
Nisam ni ja rekla je Prva.
Uinimo to sada.
Tri ene i mukarac zaputili su se prema logoru Dornadonaca. Zastali su
kod logorita Devete pilje kako bi pokupili Dondalara, Donejlu i Vilamara,
jedine koje su tamo zatekli. Beladora i Kimeran su s djecom ve bili u logoritu
Dornadonaca. Ejla se pitala hoe li ih Beladorina majka uspjeti nagovoriti da se
s njom vrate i ostanu godinu dana. Nije ju mogla kriviti to pokuava, i to eli
upoznati unuke, ali Kimeran je bio voa Druge pilje. Prijatelji su se pozdravili
dodirivanjem obraza, a onda je uslijedio niz formalnih upoznavanja s
Beladorinom majkom, predvodnicom pilje, i jo s nekima. Potom je istupio
onaj mladi.
elio sam te upoznati rekao je Ejli. Svialo mi se ono to si rekla o
zmiji i nekim ljudima koje poznaje.

 Drago mi je to si me doao upoznati rekla je Ejla, sagnula se i

prihvatila obje njegove male, udno oblikovane ake u svoje. I ruke i noge su
mu bile previe kratke, a glava gotovo prevelika. Ja sam Ejla iz Devete pilje
Zelandonaca, zdruena s Dondalarom, Glavnim klesarom kremena Devete
pilje Zelandonaca, i Majka Donejle, blagoslovljene od Doni, takoer sam i
pripravnica Prve Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju. Ranije sam
pripadala Lavljem Logoritu Mamutovaca koji ive daleko na istoku. Usvojio
me je Mamut kao ker Mamutovog ognjita, odabrao me je Duh piljskog Lava,
titi me piljski Medvjed, prijateljica sam konja Njiske, Trkaa i Sivke i
etverononog lovca. Vuka.
Ja sam Romitolo iz este pilje Dornadonaca rekao je na
zelandonskom s blagim naglaskom. Dobro je govorio oba jezika. Pozdravljam
tebe Ejla iz Devete pilje Zelandonaca. Ima mnogo neobinih veza. Moda bi
mi ih jednom mogla objasniti rekao je. Ali prvo ti elim postaviti jedno
pitanje.
Samo izvoli rekla je, zapazivi da on ne osjea potrebu za recitiranjem
svih svojih imena i veza. Uostalom, jedinstven je, pomisli ona. Djelovao je
mlado, a opet bezvremeno.
to e uiniti s malom zmijom? upitao je Romitolo. Hoe li je
vratiti Majci?
Ne. Mislim da e je Majka uzeti kada bude spremna za nju.
Ti ima konje i vuka, bi li meni dala tu malu zmiju? Ja u se brinuti o
njoj.
Ejla je trenutak razmiljala, a onda ree: Nisam znala to bih s njom, ali
to je dobra zamisao, ako tvoja predvodnica nema nita protiv. Neki ljudi se boje
zmija, ak i onih koje nisu otrovne. Morat e nauiti ime je treba hraniti i
moda ti mogu pomoi oko toga. Zavukla je ruku u naprtnjau i izvadila
pletenu posudicu poklopljenu drugom i zavezanu upredenom travom, pa je
pruila Romitolu. Vuk se eao o njenu nogu i tiho je cvilio. eli li upoznati
Vuka? Nee te ozlijediti. Kao mali je zavolio djeaka koji je imao nekih
problema. Mislim da ga podsjea na njega.
Gdje je sada taj djeak? upitao je Romitolo.
Ridag je bio jako slab. Sada hoda drugim svijetom odgovori Ejla.
Sve sam slabiji, mislim da u i ja uskoro hodati drugim svijetom ree
Romitolo. Od sada u o tome razmiljati kao o povratku Majci.
Nije porekla njegovu tvrdnju. Vjerojatno je poznavao sebe i svoje tijelo
bolje od bilo koga drugog. Ja sam ena od lijekova i pomagala sam Ridagu
kada mu je bilo teko. Moe li mi rei gdje se loe osjea? Moda bih ti mogla
pomoi.
Imamo dobrog iscjelitelja i vjerojatno je uinio sve to se moe uiniti.
Kad imam bolove, on mi daje lijek koji ih ublai. Mislim da u, kada doe
vrijeme, biti spreman vratiti se Velikoj Majci rekao je Romitolo i promijenio
temu. Kako mogu upoznati tvog vuka? to trebam uiniti.

 Samo mu dopusti da te onjui i moda da ti lizne ruku. Ako hoe, moe

ga pogladiti i osjetiti pod prstima njegovo krzno. Vrlo je njean, kada ja to od
njega zatraim. Oboava malu djecu rekla je Ejla i dodala: Jesi li vidio
motke za vuu na kojima se vozi Ona Koja Je Prva? eli li se voziti na njima i
da te uokolo vue konj, rado u te odvesti kamo god poeli.
Ili ako ti treba netko da te nosi dodao je Dondalar. znaj da imam
snana ramena i da sam na njima ve nosio ljude.
Zahvaljujem vam na ponudama, ali moram vam rei da me odlaenje u
posjete zamara. Nekada sam to volio. Sada mi teko pada ak i kada me netko
nosi. Malo je nedostajalo da ne poem na ovo Putovanje, ali da sam ostao u
naoj pilji, ne bi mi imao tko pomoi, a bez tue pomoi vie ne mogu. Premda
volim kada ljudi dou meni u posjet.
Zna li koliko godina moe izbrojiti? upita Ona Koja Je Prva.
Oko etrnaest. Dospio sam u muevno doba prije dva ljeta, ali od tada je
sve gore.
Prva je kimnula. Kada djeak dospije u muevno doba, njegovo tijelo eli
rasti.
A moje ne zna kako treba pravilno rasti ree Romitolo.
Ali zato zna razmiljati, a time se mnogi ne mogu pohvaliti rekla je
Prva. Nadam se da e poivjeti jo mnogo godina. Ima mnogo toga to
moe ponuditi.
Kasnije tog poslijepodneva, tri ene iz zajednice zelandona nale su se u
logoritu putnika. Na prostoru za okupljanja vladala je prevelika guva. Sabor
oblinjih zelandona prerastao je u neplanirani Ljetni sabor i oni koji su spremali
obroke prisvojili su natkriveni paviljon. U tom trenutku u logoritu nije bilo
nikog drugog i Ejlin ator je iskoriten za voenje razgovora. ak i sada su tiho
razgovarale.
Hoemo li im posluiti kukutu veeras, ili emo ekati do sutra naveer?
upitala je Prva.
Ne vidim zato bismo ekale. Zavrimo s tim to prije odgovorila joj je
Zelandona Prva Pastrnjak treba skuhati dok je svje, premda moe malo i
izdrati. Imam pomonicu, nije prava pomonica za zalendonu, ali mi puno
pomae. Zamolit u je da skuha korijenje kukute.
Rei e joj to je to i za koga je? upitala je Prva.
Svakako. Bilo bi opasno po nju kada ne bi znala to tono kuha i zato.
elite li da ja neto uinim? upitala je Ejla.
Ti si svoje obavila ree Prva. Ubrala si biljke.
Onda idem potraiti Dondalara. Cijeli dan ga nisam vidjela ree Ejla.
Kada emo posjetiti Sveto Mjesto?
Bolje je priekati nekoliko dana, dok proe sve ovo s Balderanom
odgovorila je zelandona Prva.

Balderan i njegovi ljudi pomno su motrili na Ejlu, Dondalara i Vuka, ali

ne otvoreno. Poelo se smrkavati i pribliavalo se vrijeme veernjeg obroka.
Nije slubeno bio proglaen gozbom, ali bit e to zajedniki obrok i svi su neim
doprinijeli u pripremi. Zahvaljujui tome, imali su dojam da se sprema velika
proslava.
Ejla i Dondalar nisu tono znali gdje dre zatvorenike, jer se to mijenjalo
ovisno o tome tko ih je uvao. Bili su zaokupljeni razgovorom i odjednom su
naletjeli na Balderana i njegove ljude.
Balderan se na brzinu osvrnuo uokolo i opazio da Vuk nije s njima. Ljudi
zadueni da ih uvaju takoer nisu obraali mnogo pozornosti.
Uinimo to sada! rekao je Balderan. Iznenada je skoio, zgrabio Ejlu i
omotao joj konatu uzicu oko vrata. Ne prilazi ili ona umire! povikao je
Balderan dok je zatezao uzicu. Ejla se borila za zrak.
Ostali mukarci su se naoruali kamenjem. Zamahivali su kao da e ga
baciti, moda udariti Ejlu ili svakoga tko krene na njih. Balderan je ekao taj
trenutak.
U glavi je planirao kako e se to odvijati, i sada kad se doepao Ejle,
neizmjerno je uivao. Ubit e je. Moda ne odmah, ali e sigurno uivati u tome.
Bio je uvjeren da zna kako e golemi njeni div reagirati.
Meutim. Balderan nije znao da je Dondalar njegovao taj spokoj i
suzdrano ponaanje zbog potrebe da uvijek vlada sobom. Dopustio je svom
temperamentu da u nekoliko navrata ovlada njime i znao je to je sve u stanju
uiniti.
Dondalarova prva misao bila je kako se netko uope usuuje nauditi Ejli!
Ovoga puta nije to bio temperament, nego reakcija.
Prije nego to je bilo tko od njih uope pomislio da se pokrene, Dondalar
se u dva dugaka koraka naao iza Balderana. Nagnuo se naprijed i zgrabio oba
njegova zglavka i umalo mu slomivi ruke, natjerao Balderana da je pusti. Zatim
mu je jednu ruku pustio, okrenuo ga i udario ga akom u lice. Spremao se udariti
po drugi puta, ali se ovjek oamueno presavio dok mu se krv iz slomljenog
nosa slijevala niz lice.
Balderan je sasvim pogreno procijenio Dondalara. On ne samo da je bio
krupan, nego je bio i snaan i imao je odline reflekse. Bio je to ovjek koji je
morao obuzdavati vatrenog pastuha. Trka nije bio pripitomljeni konj ve samo
dresiran. Dondalar je ivio s njim od dana kada se odrijebio i poduavao ga je,
ali Trka je i dalje imao sve prirodne instinkte izrazito snanog i ponekad
muiavog divljeg pastuha. Trebalo je dosta snage za upravljanje njime i to ga je
dralo u formi.
Balderan je konu vrpcu kojom je prvobitno vezivao koulju, bio presavio
na pola i ona je i dalje mlitavo visjela oko Ejlinog vrata. Ostavila joj je crvene
tragove koji su se jasno vidjeli ak i na priguenoj svjetlost i mnogih ognjita
koja su bila prilino udaljena odatle. Ljudi su sa zakanjenjem trali prema
njima. Sve se dogodilo strano brzo. Nekoliko zelandona, ukljuujui i Prvu,

otilo je pomoi Ejli. Ona je, meutim, pokuavala smiriti Vuka, a Dondalar se
nije htio odvojiti od nje.
Ljudi s kojima je Zelandona Prva razgovarala o tome to uiniti s
Balderanom, okupili su se oko njega dok je jo leao na tlu. Aremina, ena koju
su silovali i ijeg mukarca su ubili, sasvim neoekivano ga je udarila nogom.
Potom ga je iznenada udarila i ena koja je izgubila ker koju su Balderan i
njegovi drali u zatoenitvu i maltretirali. Zatim ga je mukarac koga su strano
prebili nakon su ga najprije prisilili gledati kako mu siluju druicu i njezinu
mladu ker, udario akom u lice i ponovno mu slomio nos. Balderanovi ljudi su
pokuali pobjei, ali bili su okrueni sa svih strana, a jedan od njih je primio
udarac u lice.
Vie nitko nije mogao zaustaviti ljutitu gomilu. Svi koji su bili rtve
Balderana i njegovih ljudi odluili su vratiti istom mjerom. Gomila se pretvorila
u rulju. To se dogodilo tako brzo da u prvi tren nitko nije znao kako to
zaustaviti, a onda su se Zelandone umijeale i pokuale ih zaustaviti. Meu
njima je bila i Ejla.
Vikala je: Prestanite! Prestanite! Ponaate se isto kao Balderan. Ali
ljudi se nisu mogli zaustaviti. Na povrinu su izbile sve njihove frustracije,
nesposobnosti, ponienja i nemoi.
Kada su se smirili i osvrnuli oko sebe, sva etvorica su obliveni krvlju
leali isprueni na tlu. Ejla se nagnula nad Balderana. On i jo dvojica njegovih
ljudi bili su mrtvi. Trojica mrtvih, a etvrti je bio jedva iv. To je bio onaj koji je
pitao kako se moe iskupiti. Vuk je ostao s Ejlom i tiho reei budno pratio sve
to se dogaa. Bila je svjesna da on ne zna to mu valja initi i zato je sjela na
tlo i zagrlila ga oko vrata.
Prva doe do nje. Nisam to tako zamiljala rekla je. Trebala sam
shvatiti koliko je prikrivenog bijesa u ljudima.
Balderan ga je sam navukao na sebe ree Zelandona Prva. Da nije
napao Ejlu, Dondalar ga ne bi udario. A kada se naao na tlu, ljudi koje je
povrijedio nisu se mogli suzdrati. Shvatili su da nije nepobjediv.
Pretpostavljam da vie nema potrebe za kukutom. Pobrinut u se da bude
uklonjena.
Svi su i dalje bili napeti i previe uzbueni. Mnogima je dugo trebalo da
shvate to se dogodilo. Kod onih koji su sudjelovali u linu smjenjivali su se
proturjeni osjeaji; neki su se stidjeli zbog ono to su uinili, drugi su osjetili
olakanje, neki su bili tuni, neki uzbueni, a neki ak oduevljeni to je
Balderanu vraeno na njegov nain.
Levela je zadrala Donejlu kada je Vuk istrao iz atora, iako je htjela
poi za njim. Ejla se vratila umazana Balderanovom krvlju, to je uznemirilo
njezinu ker. Morala je uvjeriti Donejlu da to nije njezina krv ve krv mrtvog
ovjeka.

Sljedeeg jutra Dondalar je otiao do dvije Prve Zelandone kako bi im

rekao da Ejla eli ostati u atoru i odmoriti se. Grlo ju je jo boljelo od pokuaja
davljenja. Sve lokalne Zelandone raspravljale su o tome kako da pomognu
ljudima. Pokuavale su odluiti trebaju li sazvati novi sabor ili pustiti ljude da
sami dou do njih.
Dok se vraao, Dondalar je bio svjestan da ga ljudi gledaju, ali nije se na
to obazirao. Nije uo ni komentare. Ljudi su se divili njegovoj snazi i brzini,
besprijekornoj reakciji. A ene su mu se jednostavno samo divile. Koja ne bi
poeljela takvog mukarca? Tako zgodnog i tako spremnog stati u obranu svoje
druice. Bilo bi mu svejedno i da je uo to su govorili. Jedino je elio vratiti se
svojoj Ejli i uvjeriti se da je dobro i da je s njom sve u redu.
Nakon izvjesnog vremena sve prie su se svele samo na Balderanov napad
na Ejlu i Dondalarevu brzu reakciju. Lin u kojem su nasmrt prebili trojicu
mukaraca, a sasvim mogue i etvrtog, iako se Gahajnar jo drao, bio je
zaboravljen. Zelandone moraju odluiti kako se rijeiti tijela. Bili su u dvojbi.
Nisu im eljeli odati bilo kakvu poast niti odrati obred, ali eljeli su da se
njihove due vrate Majci. Na kraju su odnijeli tijela u planinu i ostavili ih na
prijevoju brda, na milost i nemilost svim vrstama strvinara.
Posjetitelji iz oblinjih pilja proveli su jo nekoliko dana ulogoreni na
polju. Kada je uzbuenje splasnulo, poeli su se osipati i vraati svojem
uobiajenom nainu ivota. Moi e priati brojne prie o posjetiteljima, o Onoj
Koja Je Prva i njezinoj pripravnici koju sluaju vuk i konji, i koja je dozvala
dvoglavu zmiju i pomogla im rijeiti se Balderana, ali e se verzije dogaaja o
tome to se dogodilo Balderanu i njegovoj bandi vjerojatno razlikovati ovisno o
tome kakvu ulogu je u tome odigrao pripovjeda.
U Ejlu se uvukao nemir i jedva je ekala da krenu dalje. Zakljuila je da je
vrijeme da dovri suenje bizonovog mesa, jer e tako barem imati to raditi.
Razapela je uad preko tapova i zapalila vatre koje su se puile izmeu i oko
njih. Svjee meso privlailo je muice koje su voljele u njemu polagati jaja zbog
kojih bi se meso moglo kvariti. Dim ih je drao podalje od mesa i usput davao
mesu poseban miris i okus. Potom je dijelove bizona isjekla na tanke jednake
komade. Ubrzo joj se pridruila i Levela, a onda i Dondekam i Dondalar. I
Donejla je eljela pomoi, pa joj je Ejla pokazala kako treba rezati meso i
dodijelila joj dio uadi gdje e mala stavljati svoje komade mesa da se sue.
Negdje oko podneva u logorite su, vidno uzbueni, stigli Vilamar i njegova dva
pomonika.
Neto smo razmiljali. Kad krenemo odavde, mogli bismo nastaviti du
velike rijeke prema jugu, sve dok ne stignemo do Junog mora predloio je
Vilamar. Bila bi prava teta da ga ne vidimo kad smo ve stigli dovde, a i uli
smo da u ovo vrijeme trguju koljkama. Reeno mi je da imaju mnogo onih
malih i okruglih, kao i lijepih dugakih, ak i neke posebne koljke kapice i
obalske pueve. Neke bismo mogli zadrati, a druge mijenjali s Petom piljom.

 to mi njima moemo ponuditi u zamjenu za koljke? upitao je

Dondalar.
Ba sam htio s tobom porazgovarati o tome. Moe li nai malo dobrog
kremena i napraviti nekoliko otrica i vrhova koje bismo razmijenili za koljke?
Moemo im ponuditi i malo tog mesa koje sui, Ejla? rekao je Vilamar.
Kako zna da je ovo pogodno vrijeme za trgovinu i kako si saznao za te
koljke? upitala je Levela.
Upravo je stigao neki ovjek sa sjevera. Morate ga upoznati. I on je
trgovac, i ima neke nevjerojatne rezbarije od slonovae odgovorio je.
Poznavala sam ovjeka koji je rezbario slonovau izjavi Ejla s
izvjesnom enjom. Dondalar istog trena nauli ui. I on je znao tog rezbara
slonovae. Bio je izvanredan i talentiran umjetnik i zbog njega je zamalo
izgubio Ejlu. Svaki put kada bi se toga sjetio, stisnulo bi ga u grlu.
Rado bih upoznao tog ovjeka i pogledao njegove rezbarije, a i da vidim
Juno more. Siguran sam da moemo nai neto za zamjenu. to bismo jo
mogli ponuditi?
Gotovo sve to je dobro napravljeno ili korisno, posebno ako je neobino
odvrati Vilamar.
Kao to su Ejline koarice dosjetila se Levela.
Moje koarice? pomalo iznenaeno upita Ejla. To su samo obine
koarice, ak nisu ni ukraene.
Upravo se o tome i radi. One izgledaju kao obine koarice dok ih malo
paljivije ne pogleda rekla je Levela. Odlino su napravljene, uope ne
proputaju, ujednaene su i rad je vrlo neobian. One koje su raene da ne
proputaju vodu dugo ostaju takve, a ak i one koje nisu, pokazale su se jako
dobre. Svatko tko se razumije u koare prije e uzeti tvoju nego neku ukraenu
koja nije dobro napravljena. ak su i tvoje koare za bacanje predobre da bi bile
baene.
Ejla je pocrvenjela od sve te hvale. Izraujem ih onako kako su me
nauili. Nisam mislila da su posebne.
Dondalar se osmjehnuo. Sjeam se kad smo prvi put otili ivjeti s
Mamutovcima. U tijeku je bila proslava na kojoj su ljudi razmjenjivali darove.
Tuli i Nezija su se ponudile da ti daju neke stvari koje bi mogla dijeliti kao
darove, a ti si im rekla da ima mnogo darova koje si izraivala kada nisi imala
raditi to drugo, i traila si da se vratimo u tvoju dolinu po njih. I tako smo otili
i donijeli ih. Tuli je posebno bila iznenaena kada je vidjela kako su lijepi i
dobro izraeni. A Talutu se jako sviala tunika od bizonove koe. Ti izrauje
divne stvari, Ejla.
Sada je ve bila crvena poput paprike i nije znala to bi rekla.
Ako ne misli tako, pogledaj Donejlu rekao je Dondalar, osmjehnuvi
se.

 Nisam samo ja zasluna za to. Donejla ima u sebi i mnogo od tebe

ree Ejla.
Nema nikakve sumnje da je Majka tvoj duh pomijeala s Ejlinim ree
Levela. Dokaz za to su ti Donejline oi. Iste su boje kao i tvoje, a ta nijansa
plave nije ba esta.
Znai, svi se slaete. Na povratku idemo do Junog mora umijeao se
Vilamar. Bilo bi dobro da napravi nekoliko koara, Ejla. Moe ih mijenjati i
za sol, ne samo za koljke.
Kada emo upoznati ovjeka s rezbarijama? upitao je Dondekam.
Ako je pogodan trenutak da prekinete posao radi podnevnog obroka,
moete ga poznati odmah odgovorio je Vilamar.
Dondalar je podigao Donejlu i svi zajedno pooe s Vilamarom do
natkrivenog paviljona zelandona. Demorin je razgovarao sa strancem, a
Amelana mu se osmjehivala, svjesna da je trudnoa ini krajnje privlanom. I on
se njoj smijeio. Bio je prilino visok i dobro graen. Imao je smeu kosu i
plave oi i privlano ugodno lice. Ejla je imala dojam da joj je neto na njemu
poznato.
Doveo sam i ostale iz nae putujue skupine rekao je Vilamar i poeo ih
predstavljati. Kada je krenuo s Dondalar iz Devete pilje Zelandonaca,
ovjek se zbunio kada je vidio da Dondalar sputa Donejlu kako bi mogao
pruiti obje ruke.
A ovo je njegova druica, Ejla iz Devete pilje Zelandonaca, prethodno
pripadnica Lavljeg Logorita Mamutovaca, Kerka Mamutovog Ognjita...
Vas ja znam rekao je ovjek. Ili znam za vas. Ja sam Konardi od
Losadunaca i prije nekoliko godina oboje neko vrijeme ivjeti s Losaduncima.
Jesmo, ivjeli smo s Ladunijevom piljom na povratku s Putovanja ree
Dondalar, vidno uzbuen. Svi koji krenu na Putovanje neizbjeno upoznaju
mnogo ljudi, ali ih rijetko kada ponovno sretnu, ak je prava rijetkost sresti
nekoga tko zna nekoga koga su nekada upoznali.
Svi smo kasnije sluali vama na Ljetnom saboru. Koliko se sjeam,
ostavili snaan dojam s konjima i vukom ree Konardi.
Da, konji su u naem logoritu, a Vuk lovi ree Ejla.
A ova mala ljepotica sigurno je dodatak obitelji. Slina ti je ree
Konardi visokom plavokosom mukarcu ivih plavih oiju. Zvuao je kao da
govori zelandonski s blagim pomakom u konstrukciji i neto drukijim
naglaskom. Ejla se, prisjetila da su njihovi jezici jako bliski. On je zapravo
govorio zelandonski pomijean s losadunskim, svojim materinjim jezikom.
Vilamar je rekao da si donio rezbarije rekao je Dondalar.
Da, evo primjeraka.
Razvezao je vreicu koja mu je visjela s trake oko struka, otvorio je i
prosuo iz nje nekoliko figurica od slonovae u nekoritenu zdjelicu. Ejla uzme

jednu. Predstavljala je mamuta u kojeg su bile urezane neke dodatne crte. Nije
joj bilo jasno to predstavljaju, pa je pitala.
Ne znam odgovorio je. Uvijek ih tako izrauju. Ove nisu izradili
drevni, ali su uraene onako kako su drevni radili, naroito mladi koji ue sada
da tako rade.
Ejla je zatim uzela jednu dugaku, vitku figuricu. Kada ju je pogledala
malo bolje, vidjela je da je to ptica, ptica slina guski koja leti kroz zrak. Bila je
tako jednostavna, pa ipak puna ivota. Sljedea koju je uzela vjerojatno je
predstavljala lava koji stoji na stranjim nogama, barem su glava, gornji dio
tijela i prednje ape sliili majima, ali su noge bile ljudske. U dnu izduenog
trbuha make, koja je stajala uspravno, bio je jasno naznaen razvueni trokut s
vrhom okrenutim prema dolje i oigledno je predstavljao stidni trokut,
nepogreivi znak da je to enka, iako nije imala grudi sline enama ljudi, ta
figura je predstavljala enu-lava.
Posljednja figurica je sasvim sigurno predstavljala enu, iako nije imala
glavu. Na mjestu gdje se trebalo nalaziti glava bila je izdubljena rupa kroz koju
je provuen konop. Grudi su bile goleme i prilino visoko postavljene. Ruke su
se zavravale akom s naznaenim prstima. Kukovi su bili iroki, a guzovi
veliki, razdvajala ih je jasno urezana linija koja se protezala sve do prednjeg
dijela gdje se zavravala vrlo naglaenim prikazom vulve. enski organ bio je
gotovo preokrenut.
Mislim da je ovo izradila ena koja je upravo rodila ree Ejla. ene se
ponekad upravo tako osjeaju, kao da su raspolovljene.
Moda si u pravu, Ejla. Grudi su zaista prikazane kao da su pune mlijeka
rekla je Prva.
Nudi ih za razmjenu? upita Vilamar.
Ne, moje su. Nosim ih za sreu, ali ako elite jednu ili vie, moete
naruiti da se naprave ree Konardi.
Da sam na tvom mjestu, nabavio bih nekoliko i ponio ih kad krenem
trgovati. Siguran sam da bi imale dobru prou rekao je Vilamar. Jesi li ti
glavni trgovac, Konardi? Zapazio je da ovjek nema tetovau trgovca.
Volim putovati i pomalo trgujem, ali nisam trgovac odgovorio je
Konardi. Svi trguju, ali nemamo takvo zanimanje.
Ako voli putovati, moe postati trgovac ree Vilamar. Upravo uim
svoje egrte kako se postaje trgovac. Ovo bi mogla biti moja posljednja duga
trgovaka misija. U dobi sam kada putovanja vie nisu tako privlana. Spreman
sam se skrasiti kod kue, s mojom druicom i njenom djecom i unucima, kao to
je ova mala ljepotica. Pokazao je na Donejlu. Neki trgovci vode druice i
obitelji sa sobom, ali moja druica je bila predvodnica Devete pilje, i nije
mogla toliko putovati. Zato joj uvijek s puta donesem neto posebno. Upravo
zbog toga sam te pitao jesu li te figurice za razmjenu. Ali ve u nai neto kada
stignemo do Junog mora. Tamo emo mijenjati neke nae stvari za koljke. Bi
li htio putovati s nama?

 Kada kreete upita Konardi.

Uskoro, ali ne prije nego vidimo Najstarije Sveto Mjesto odgovorio je
Vilamar.
Morate to vidjeti. Divna pilja, izuzetne slike, ali ja vidio nekoliko puta.
Idem prvi, kaem im da vi dolazite ree Konardi.

27
Ulaz u pilju bio je prilino velik, ali ne i simetrian, i bio je vie irok
nego visok. Desna strana bila je via, dok se u lijevom donjem dijelu nalazio
ispust koji je pruao djelominu zatitu od kie i povremenih lavina ljunka koji
bi se kotrljao niz stijenu. ljunak koji je padao sa stijene iznad ulaza u pilju,
skupljao se na ispustu i presipao preko njega, stvarajui u krajnjem lijevom kutu
ulaza u pilju kupolastu padinu od oblutaka, koja se nastavljala niz stijenu.
Zahvaljujui tom prostranom otvoru, svjetlost je prodirala dosta duboko u
pilju. Ejla je pomislila kako bi tu bilo ba lijepo ivjeti, ali pilja oigledno nije
bila koritena u tu svrhu. U njoj gotovo da nije bilo nijedne stvari koju ljudi
koriste da bi im ivot bio udobniji, osim male vatre u jednom uglu ispod ispusta,
ispred sklonita za spavanje. Kada su se pribliili, iz sklonita izae Zelandona
kako bi ih pozdravila.
U ime Velike Majke Zemlje, dobrodola na Njeno Najstarije Sveto
Mjesto, ti Prva Meu Onima Koji Joj Slue rekla je ispruivi obje ruke.
Pozdravljam tebe, uvarice Najstarijeg Svetog Mjesta odgovorila je
Prva.
Sljedei je bio Donokol. Ja sam zelandoni Devetnaeste pilje
Zelandonaca i pozdravljam tebe uvarice Njezinog Najstarijeg Svetog Mjesta.
Reeno mi je da su slike na ovom Svetom Mjestu nevjerojatne. I ja sam
napravio nekoliko slika, i poaen sam to sam pozvan vidjeti ovo Sveto
Mjesto.
uvarica se osmjehnula. Znai ti si zelandoni Tvorac Slika rekla je.
Mislim da e te iznenaditi ono to e vidjeti u ovoj pilji i moda e vie od
drugih znati to cijeniti. Drevni ljudi koji su oslikali ovu pilju bili su vrlo
nadareni.
Jesu li sve ovdanje slike izradili Drevni? upitao je zelandoni
Devetnaeste.
uvarica je ula neizgovorenu molbu u Donokolovom glasu. Imala je
prilike uti to i ranije od umjetnika koji su dolazili u posjet. Zanimalo ih je hoe
li im biti doputeno dati vlastiti doprinos postojeem radu i znala je kako treba
odgovoriti.
Uglavnom, mada znam i za nekoliko koje su izraene kasnije. Ako se
smatra doraslim zadatku i osjea potrebu to uiniti, slobodno ovdje ostavi svoj
trag. Nikome jo nismo to zabranili to. Majka bira. Znat e jesi li izabran
rekla je uvarica. Iako su mnogi postavili to pitanje, malo njih se zapravo
osjetilo doraslima dati svoj doprinos radu koji je ve postojao u pilji.
Zatim je doao red na Ejlu. U ime Velike Majke Svega, pozdravljam tebe
uvarice Najstarijeg Svetog Mjesta rekla je, pruajui ruke. Mene zovu Ejla
i pripravnica sam Prve Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju.

Jo nije spremna odrei se svoga imena, bila je prva pomisao Zelandone

uvarice. A onda je postala svjesna neobinog naglaska mlade ene i shvatila da
je pred njom ona ena o kojoj su joj priali. Veina lanova njene pilje
smatrala je da svi posjetitelji govore zelandonski sa sjevernjakim naglaskom,
ali ova ena govorila je sasvim drukije. Govorila je dobro, oigledno je znala
jezik, ali nikada nije ula da netko izgovara odreene zvuke poput nje. Uope
nije bilo sumnje da dolazi izdaleka.
Paljivije se zagledala u mladu enu. Da, privlana je, ali vidi se da je
strankinja. Izgleda drukije, ima krae lice, vei razmak izmeu oiju. Ni kosa
joj nije onako fina kao kod veine Zelandonki. Gua je, i mada je plava, nije
boje meda ili jantara nego je tamnija. Strankinja je, a ipak je pripravnica Prve.
Rijetko koji stranac uspije ui u zajednicu zelandona, a jo su rjei oni koji
postanu pripravnici Prve.
Meutim, to i nije tako neobino, jer je ona ta koju sluaju konji i vuk. Ona
je ta koja je zaustavila mukarce koji su im toliko godina zadavali velike
nevolje.
Ejla, pripravnico Prve, dobrodola na ovo Najstarije Sveto Mjesto rekla
je zelandona, prihvativi Ejline ruke. Pretpostavljam da si prevalila mnogo
vei put od svih koji su ikada doli vidjeti ovo mjesto.
Dola sam s ostalima... zapone Ejla, a onda je primijetila osmijeh na
eninom licu i shvatila. Mislila je na njezin naglasak. uvarica je govorila o
dalekom Putu koji je prevalila s Dondalarom i o onom prije toga, od doma gdje
je ivjela s Plemenom, pa ak i prije toga. Moda si u pravu sloila se ali
Dondalar je moda prevalio jo vei put. Prije nego to smo krenuli na ovu
donier-turu, on je putovao od svog doma do kraja Velike Majke Rijeke, daleko
na istoku, i dalje od toga, do mjesta gdje je mene pronaao, pa onda natrag.
Kada je uo da spominje njegovo ime, Dondalar im je priao i razvukao
usta u osmijeh, jer mu je bilo zanimljivo kako Ejla opisuje njegova putovanja.
ena nije bila mlada i nezrela, ali nije bila ni stara, mada je bila dovoljno stara
da posjeduje mudrost koja dolazi iskustvom i zrelou. Prije negoli je sreo Ejlu,
volio je ene njezine starosti.
Pozdravljam tebe, uvarice Najstarijeg Svetog Mjesta rekao je,
pruajui ruke. Ja sam Dondalar iz Devete pilje Zelandonaca, Klesar
Kremena Devete pilje. Zdruen sam s Ejlom iz Devete pilje Zelandonaca,
koja je pripravnica Prve. Sin sam Martone, bive predvodnice Devete pilje.
Roen sam u Ognjitu Dalanara, voe i osnivaa Lanzadonaca.
Naveo je svoja vana imena i veze. Zelandone su mogle navesti samo svoje
primarne rodbinske veze, ali djelovalo bi nemarno i nepristojno kad bi pri
slubenom predstavljanju on bio tako kratak, posebno obraajui se jednoj
zelandoni.
Dobro doao Dondalare iz Devete pilje Zelandonaca rekla je,
uzimajui njegove ruke u svoje i zagledavi se u nevjerojatno plave oi, oi koje
kao da su joj mogle zaviriti u samu duu i natjerati je da zadrhti kao ena. Na

trenutak je zatvorila oi kako bi vratila unutranju ravnoteu. Nije udo to Ejla

jo nije spremna odrei se svoga imena, pomislila je uvarica. Zdruena je, i to
sa jednim od najzanosnijih mukaraca koje sam ikada srela. Pitam se planira li
itko organizirati Majinu Proslavu za ove posjetitelje sa sjevera... ba teta to
jo nisam odsluila rok kao uvarica. Ako sam nekome ovdje potrebna, ne
mogu odlaziti na Majine Proslave.
Vilamar je ekao da se predstavi uvarici. Sagnuo je glavu i osmjehnuo se.
Ba dobro to Dondalar izgleda ne zamjeuje kakav dojam i dalje ostavlja na
ene, pomislio je. Izgleda da ni Ejla nije na to obraala pozornost, iako bi joj
rijetko kada neto promaklo. Dobro je znao da ljubomora jo ivi u srcima
mnogih, iako su je nastojali iskorijeniti.
Mene zovu Vilamar, glavni Trgovac Devete pilje Zelandonaca rekao
je kada je na njega doao red. Zdruen sam s Martonom, bivom
predvodnicom Devete pilje, majkom ovog mladog ovjeka. Iako nije roen u
mojem ognjitu, u njemu je odrastao, tako da ga smatram sinom mojeg ognjita.
Isto mislim i o Ejli i njenoj malenoj, Donejli.
Ne samo da je zdruena, nego ima i dijete, malo dijete, pomisli uvarica.
Kako je uope dola na pomisao da postane zelandona, a kamoli pripravnica
najmonije Zelandone na zemlji? Prva sigurno vjeruje da ona u sebi nosi veliki
potencijal, ali svejedno mora da je iznutra rastrzana.
Sada e u pilju ui samo ovih petero posjetitelja. Ostale e povesti u
obilazak drugi puta i oni vjerojatno nee vidjeti sve ono to e vidjeti ova prva
skupina. uvarice koje su uvale Sveto Mjesto nisu eljele da istovremeno ulazi
previe ljudi. U blizini ognjita bilo je baklji i svjetiljki. U posao uvara spadalo
je sakupiti ih i pripremiti kako bi, kada se ukae potreba, bile nadohvat ruke.
Svatko je uzeo po baklju. uvarica je podijelila i rezervne, a jo nekoliko je
spakirala zajedno s kamenim svjetiljkama i malim mjeinama napunjenim uljem.
Kada su svi dobili baklje koje e im osvjetljavati put. uvarica je krenula u
unutranjost pilje. U ulaznu prostoriju dopiralo je dovoljno dnevne svjetlosti
tako da su mogli dobiti dojam o veliine pilje, kao i prvi dojam o njenoj
oblikovanosti. Prostor su ispunjavale kaotine kamene formacije. Stupovi
stalaktita koji su se nekada drali za strop i njima pripadajui stalagmiti sruili
su kao da se pod ispod njih izmaknuo, neki su se prevrnuli, neki uruili, neki
napukli. Nain na koji su leali razbacani uokolo stvarao je dojam neurednosti, a
opet, sve je djelovalo kao zamrznuto u vremenu i bilo ukraeno debelim slojem
stalagmitske glazure koja se presijavala.
Kada ih je, drei se zida, povela u lijevo, uvarica je poela pjevuiti.
Ostali su je slijedili u koloni po jedan. Iza nje je ila Prva, za njom Ejla, za
Ejlom Donokol i Vilamar, i na kraju Dondalar. Bio je dovoljno visok da je
mogao vidjeti iznad glava ostalih, tako da je sebe smatrao nekom vrstom
straara zatitnika na zaelju, iako nije imao pojma od ega bi ih trebao tititi.
U pilji nije vladao mrak ni kada su ve bili dolako odmakli od ulaza, jer je
kroz njega dopiralo dovoljno svjetlosti. pilja je zapravo bila preplavljena

nekom vrstom dubokog sumraka kojeg su postali svjesni tek kad su im se oi

navikle na ambijent pun sjena. Dok su ili uokolo, nosei svjetiljke ili baklje,
boja kamena se mijenjala im bi je svjetlost obasjala. Bilo je tu potpuno bijelih
tankih novih ledenica, ali i nezgrapnih sivih patrljaka bjeliastih od starosti.
Odozgo su visjele valovite draperije, iji su se nabori prelijevali u raznim
nijansama ute, naranaste, crvene i bijele. Pogled su privlaili i sjajni kristali
koji su odbijali i pojaavali slabu svjetlost. Bilo ih je i na podu prekrivenom
bijelim slojem kalcita. Vidjeli su fantastine skulpture koje su poticale matu i
kolosalne bijele stupove koji su sijali prozirnom tajanstvenou. Bila je to
prelijepa pilja.
Pri toj neodreenoj svjetlosti stigli su do mjesta gdje kao da se prostor
otvarao. Bone strane odaje su nestale i pred njima se u nedogled prostirala
praznina, koju je prekidao samo jedan sjajni bijeli disk. Ejla je osjetila da su uli
u drugi dio koji je bio jo vei od ulazne odaje. Iako su sa stropa visjeli udni i
velianstveni stalaktiti koji su podsjeali na dugaku sijedu kosu, pod je bio
neobino ravan, poput mirne, nepomine povrine jezera, to je nekada i bio. Ali
pod u ovoj golemoj odaji bio je posut lubanjama, kostima i zubima, i plitkim
ulegnuima koja su piljskim medvjedima sluila kao leajevi na kojima su
provodili zime.
uvarica, koja je pjevuila od kada su uli, sada je to pjevuila sve glasnije.
Na kraju je jaina i silina njenog monotonog pjevanja postala takva da se Ejla,
koja je stajala pokraj nje, zaprepastila. Mislila je da nitko nije u stanju to postii.
Meutim, nije bilo odjeka. Golem prazan prostor unutar kamenite stijene gutao
je buku. Zatim je Ona Koja Je Prva poela, svojim dubokim bogatim
kontraaltom, pjevati Majinu Pjesmu:
,,Iz mrkle tmine, iz kaosa vremena
Kovitlac rodi Majku i bila si je dovoljna
Tad shvati da je ivot neto dragocjeno
Tamno nitavilo je Majku rastuilo.
,,Sama bijae Majka mila. Jedina je ona bila.
,,Iz praha svog roenja Ona stvori drugog svata
Treperavo bie prijatelja, druga, brata.
Zajedno su stasali, nauili su voljeti
Kad je bila spremna, odluie se zdruiti.
,,Kruio je oko Nje, silno ljubio ju je.
,,Isprva je bila sretna, jer ne bijae vie jedna ...
Prva je trenutak oklijevala, pa zautjela. Nije bilo odjeka, nije im se vraao
nikakav eho. pilja im je govorila da ljudima ovdje nije mjesto. Ovaj prostor
pripadao je piljskim medvjedima. Pitala se ima li u toj praznoj prostoriji slika.
uvarica bi trebalo to znati.

 Zelandono koja uva ovu pilju oslovila ju je slubeno jesu li u

prostoriji ispred nas drevni napravili kakvu sliku?
Nisu odgovorila je ena. Nije na nama da oslikamo ovu prostoriju. U
tu prostoriju moemo ui u proljee, kao to oni esto zalaze na nae mjesto u
ovoj pilji, ali Majka je ovu prostoriju darovala piljskim medvjedima da u njoj
provode zime.
Sigurno su zbog toga ljudi odustali od toga da ovdje ive ree Ejla.
Kada sam ugledala ovu pilju, pomislila sam da bi u njoj bilo lijepo ivjeti i
pitala sam se zato neka pilja nije to izabrala. Sada znam.
Sada ih je uvarica povela u desno. Najprije su proli pokraj malog otvora
koji je vodio u jo jedan prostor, a malo dalje od njega naili su na jedan vei
otvor. Kao i u ulaznom prostoru, i u ovom je vladao kaos. Posvuda je bilo
otpalih dijelova stalagmita i zgruavanja na tlu. Put je vodio oko ovih prepreka
do velikog prostora s visokim stropom i tamnocrvenim podom. Prirodni rt koji
je stvorila golema kamena kaskada dominirao je odajom obiljeenom s nekoliko
velikih crvenih toaka na stjenovitom privjesku koji je visio sa stropa. Stigli su
do velike ploe na gotovo vertikalnom zidu, koji se nastavljao sve do stropa
prekrivenog velikim crvenim mrljama i raznim znakovima.
to mislite kako su napravljene ove toke? upitala je uvarica.
Pretpostavljam da su mogli koristiti sveanj koa ili mahovine ili neeg
slinog rekao je Donokol.
Mislim da bi zelandoni iz Devetnaeste trebao malo bolje pogledati ree
Prva.
Ejla se sjetila da je ona ve bila ovdje i da sigurno zna odgovor. Vjerojatno
ga je znao i Vilamar. Ejla se nije dragovoljno javila za ovo nagaanje, kao ni
Dondalar. uvarica je podigla ruku, povukla prste natrag i prinijela je mrljama.
Bila je otprilike iste veliine kao njezin dlan.
Donokol se zagledao u velike mrlje. Bile su pomalo nejasne, ali mogao je
nazrijeti jedva primjetne otiske korijena prstiju koji su se nastavljali iz nekih od
njih.
U pravu si! rekao je. Sigurno su napravili vrlo gustu masu od crvene
zemlje u koju su umakali dlanove. Mislim da nikada do sada nisam vidio mrlje
nastale na taj nain!
uvarica se osmjehnula primijetivi koliko je zaprepaten i oigledno je
bila vrlo zadovoljna sama sobom. injenica da vidi njen osmijeh skrenula je Ejli
pozornost na to da je dio u kojem se trenutno nalaze moda bolje osvijetljen od
ostalog dijela pilje. Osvrnula se oko sebe i shvatila da su ponovno u blizini
ulaza. Mogli su odmah krenuti ovim putom, umjesto to su ili okolo kroz
golemu prostoriju u kojoj spavaju medvjedi, ali bila je uvjerena da je uvarica
imala razloga zato idu ba tim putom. Pokraj velikih mrlja nalazila se jo jedna
slika koju Ejla nije mogla odgonetnuti. Zamijeivala je samo ravnu crvenu crtu
iznad nje, s kriem u blizini vrha.

Put ih je vodio oko blokova i vrste mase srasle s podom u sreditu

prostorije, dok nisu stigli do glave lava nacrtane crnom bojom na suprotnom
zidu. To je bio jedini crni crte koji je vidjela. Blizu njega bio je znak i nekoliko
mrljica, moda napravljenih prstom. Malo dalje nalazio se niz crvenih mrlja
veliine dlana. Izbrojila ih je u sebi pomou rijei za brojenje. Bilo ih je trinaest.
Na stropu iznad njih nalazila se jo jedna skupina od deset mrlja. Pretpostavljala
je da se taj koji ih je napravio morao, uz pomo prijatelja ili pomonika, popeti
na sraslu masu, to znai da su mu bile vrlo vane, mada nije imala pojma zbog
ega.
Malo dalje nalazila se nia. Kamen u obliku lopte na ulazu bio je sav
prekriven velikim crvenim mrljama. Na jednom zidu u nii bilo je jo crvenih
mrlja, a na suprotnom su se nalazile skupina mrljica, nekoliko crta i ostalih
oznaka, kao i tri konjske glave, od kojih su dvije bile ute. Meu sredinjim
blokovima i stalagmitima nasuprot nii. uvarica je ukazala na jo jedan povei
potez zidne ploe s velikim crvenim mrljama iza niskih gromada srasle mase.
Da li te mrlje u sredini tvore glavu ivotinje? upitao je Donokol.
Neki ljudi misle da tvore odgovori uvarica, osmjehnuvi se
zelandoniju koji izrauje slike, jer je to zapazio.
Ejla je pokuala vidjeti ivotinju, ali je vidjela samo mrlje. Ipak je uoila
razliku.
Je li ove mrlje napravila druga osoba? Kao da su vee.
U pravu si ree uvarica. Mislimo da je one druge napravila ena, a
ove mukarac. Ima jo slika, ali da bismo ih vidjeli, moramo se vratiti putom
kojim smo doli.
Ponovno je poela pjevuiti dok ih je vodila prema malenoj prostoriji
unutar sredinje srasle mase. Tamo su ugledali veliki crte prednjeg dijela
jelena, vjerojatno mladog megacerosa. Imao je male paroke u obliku dlana i
blagu grbu na grebenu. uvarica poe glasnije pjevuiti. Pridruio joj se i
Donokol s ljestvicama koje su se lijepo uklopile s glasom uvarice. Ejla je
poela zvidukati i pjesmom ptica dopunila je glazbu. A onda je Prva zapjevala
sljedeu kiticu Majine Pjesme, priguivi svoj snani kontraalt, tako da je samo
dodala bogati, duboki prizvuk opem pjevanju.
,,Isprva je bila sretna, jer ne bijae vie jedna
Tad postade nesretna, u svom srcu nemirna
Voljela je druga svoga, svog dragana jedinoga
Al neto joj je nedostajalo, ljubavi joj ostajalo.
,,Jer Mati je bila. O drugima je snila.
,,Izazivala je pusto, taj kaos, taj mrak
Da u toj studeni ivota daju znak
Kovitlac i tmina mamili su strah
Ledeni joj kaos oduzimao dah.

,,Hrabra bijae Majka mila. Opasnost je strana bila

,,Iz hladnog je kaosa izvukla snagu stvaranja
I tamo je zanijela, s iskrom ivota pobjegla
Nosei ivot u sebi Ona sva je nabrekla
S ponosom i ljubavlju od sebe je davala.
,,Majka bijae nosea. Svoj ivot je dijelila.
,,Sva mrana prostranstva i Zemlja jalova
Nestrpljivo su roenja ivota ekala
to sri Njenom se hranio i krv Njenu pio
Njenu kou rasprsnuo, Njezin kamen raskolio.
,,Majka e roditi. Nov ivot e stvoriti.
,,Bujica plodnih voda stvori tad rijeke i mora
Kopno je preplavila, drveu rasti pomogla
Iz dragocjene kapi svake niknuo je list i travke
Sve dok bujnost zelenila nije Zemlju svu prekrila.
,,Njene vode su potekle. Zelenilo su stvorile.
Prva je zautjela na mjestu koje je improviziranom koru zazvualo kao
kraj. I Ejla je, poslije produenog melodinog oponaanja eve prestala urlikati.
Na kraju su ostali samo Donokol i uvarica. Njih dvoje su istodobno prestali
pjevati. Dondalar i Vilamar se udarie nekoliko puta dlanovima po bedrima.
To je bilo divno rekao je Dondalar. Zaista velianstveno.
Da. Ba je zvualo dobro sloio se Vilamar. Siguran sam da se i
Majci svialo isto onoliko koliko i nama.
uvarica ih je povela kroz malu odaju i sila s njima do jo jednog
skrovitog mjesta. Jo sa ulaza vidjela se crveno obojena glava medvjeda. Kada
su unuli kako bi proli kroz niski hodnik, pred oima im se pojavio jo jedan
dio medvjeda, a zatim se iz tame pojavila i glava drugoga. Kada su proli na
drugu stranu i mogli se ponovno uspraviti, ugledali su u samo nekoliko poteza
skiciranu glavu treeg medvjeda, ispod glave onog prvog. Oblik zida bio je
spretno iskoriten, tako da je davao dubinu prvom medvjedu, i mada je drugi
medvjed djelovao zavreno, na mjestu gdje su mu se trebale nalaziti stranje
noge nalazila se upljina koja je stvarala dojam kao da medvjed kroz zid izlazi iz
svijeta duhova.
Nema nikakve sumnje da su to piljski medvjedi rekla je Ejla. Moete
ih prepoznati po obliku ela. Takva su i kod sasvim malih medvjeda.
Jesi li vidjela male piljske medvjede?
Viala sam ih ponekad. Narod kod kojeg sam odrasla ima poseban odnos
sa piljskim medvjedima pojasnila je.

Kada su zastali u stranjem dijelu nie, mogli su na desnom zidu vidjeti dva
kozoroga, djelomino naslikana crvenom bojom. Rogovi i lea ivotinja
predstavljali su prirodne pukotine u stijeni.
Vratili su se hodnikom i popeli natrag do razine gdje se nalazio jelen, a
onda su ili du zida s lijeve strane, dok nisu stigli do velikog otvorenog
prostora. Dok su obilazili prostoriju, Donokol se zagledao u niu u kojoj se
nalazila drevna, vrsto srasla masa iji je vrh bio u obliku male zdjele. Uzeo je
vreu s vodom i ulio malo vode u nju. Izali su iz nje istim putom kojim su uli i
konano stigli do velikog otvora koji je vodio u prostor gdje zimi spavaju
medvjedi. Nedaleko od ulaza u pilju, na velikom kamenom stupu koji je
razdvajao dvije odaje, nasuprot ostalih slika u prostoriji prepunoj kaotinih
stjenovitih formacija, nalazio se okomit zid dugaak otprilike est metara i visok
tri metra, prekriven velikim crvenim mrljama. Bilo je i drugih oznaka i znakova,
ukljuujui i ravnu crtu s poprenom crtom pri vrhu.
uvarica ih je provela kroz otvor natrag u prostor gdje zimi spavaju
medvjedi, drei se zida s lijeve strane. Zastala je kod samog otvora.
Ovdje ima mnogo toga, ali eljela sam da vidi odreene stvari rekla je
zelandona, gledajui u Ejlu. Prvo. Podigla je baklju koju je drala. Na zidu
su se vidjele neke crvene oznake koje su podsjeale na nasumine crte. Ejlin um
je sasvim neoekivano popunio praznine i ona ugleda glavu nosoroga. Vidjela je
elo, poetak dva roga, i jednu kratku crtu koja je oznaavala oko, kao i kraj
njuke s linijom za usta, i nagovjetaj prsa. Zapanjila ju je jednostavnost, ali im
je prepoznala ivotinju, sve je bilo jasno.
To je nosorog! rekla je Ejla.
Da. U ovoj prostoriji nee vidjeti vie niti jednoga ree uvarica.
Pod je bio od kamena, kalcita, a zid s lijeve strane nije se vidio od bijelih i
naranastih stupova. Kada se prou ti stupovi, gotovo da vie nema sraslih masa,
osim udnih zaobljenih kamenih oblika koji su se drali za strop i crvenkastog
taloga. Pod je bio pun kamenih gromada razliitih veliina, koje su otpale sa
stropa. Jedna teka gromada koja je pala odozgo, odvalila je takorei kruni dio
na podu i izazvala njegovo naginjanje. U blizini ulaza, na jednom kamenom
privjesku nalazila se mala, jednostavna skica mamuta izraena crvenom bojom.
Iza toga, visoko na zidu, nalazio se mali crveni medvjed. Umjetnik se
oigledno morao popeti na zid da bi ga naslikao. Ispod njega, na stijeni koja je
strila iz zida, nalazila su se dva mamuta. Umjetnik je iskoristio reljefnost stijene
da ih nacrta, a iza nje, na jednom drugom ispustu, ugledali su nekakav neobian
znak. Na suprotnom zidu nalazila se jedna izuzetna ploa s crvenim slikama,
meu kojima su bile i prednje noge dobro naslikanog medvjeda. Oblik ela i
poloaj glave potvrivali su da je to piljski medvjed.
Donokole, je li i tebi taj medvjed jako slian onom crvenom medvjedu
kojeg smo upravo vidjeli? upitala je Ejla.
Da, slian je. Pretpostavljam da ih je izradila ista osoba.

 Ostatak slike uope ne razumijem. Kao da su dvije razliite ivotinje

spojene u jednu. Izgleda kao da ima dvije glave, od kojih jedna izlazi iz grudi
medvjeda, ali u sredini je lav, a jo jedna glava lava nalazi se ispred medvjeda.
Uope ne razumijem ovu sliku rekla je Ejla.
Moda je i treba razumjeti samo onaj tko ju je naslikao. Umjetnik je bio
vrlo matovit i moda je pokuao ispriati priu koju vie nitko ne zna. Koliko je
meni poznato, za nju nema objanjenja ni u Legendama starih niti u Povijestima
ree Prva.
Mislim da bismo trebali uivati u kvaliteti rada i zaboraviti na sve drugo
rekla je uvarica. Neka Stari uvaju svoje tajne.
Ejla je kimnula u znak slaganja; do sada je vidjela dovoljno pilja da bi
znala da nije toliko vano kako crtei izgledaju kada su gotovi, nego to su
umjetnici postigli dok su radili na njima.
Iza glave drugog lava i prolaza u zidu nalazio se dio stijene obojen u crno:
glava lava, veliki mamut, i na kraju jedna figura naslikana visoko iznad poda, na
privjesku sa stropa. To je bio veliki crveni medvjed ija su lea bila izvuena
crnom crtom. Postavljalo se pitanje kako ga je umjetnik uspio naslikati? S poda
ga je bilo lako uoiti, ali onaj tko ga je nacrtao morao se popeti preko jako
visokih sraslih stijena da bi doao do tog mjesta.
Jesi li zapazila da sve ivotinje, osim mamuta, izlaze iz prostorije?
upitao ju je Donokol. Kao da s nekog mjesta u svijetu duhova dolaze u ovaj
svijet.
uvarica je stajala ispred prostorije u kojoj su upravo bili i ponovno je
poela pjevuiti, ali ovog puta je njezino pjevuenje bilo slino melodiji Majine
Pjesme onako kako ju je pjevala Prva. Priala je priu o njihovim poecima,
porijeklu ljudi, i mada su sve bile sline i priale istu priu, verzije su se
razlikovale od pilje do pilje. To je naroito dolazilo do izraaja kada bi je one
pjevale. Melodije su se esto jako razlikovale, i ponekad su ovisile o tome tko
pjeva. Kako je bila obdarena izuzetnim glasom. Prva ju je pjevala na nain na
koji je nitko drugi nije pjevao.
Kao da je dobila znak. Prva nastavi tamo gdje je bila prekinula pjevanje
Majine Pjesme. Ni Donokol ni Ejla nisu imali hrabrosti pridruiti joj se pa su
se prepustili uivanju sluanja.
,,Kroz trudove teke, kroz oganj i borbu
Roenje je dala novome ivotu
A krv Njena postade tek okera gruda
No divno djetece vrijedilo je truda.
,,Radosna je Majka bila. Sjajnog sina je rodila.
,,Uzdigle su se planine, plamen s njihovih visina
Tim grudima od planina Ona dojila je sina
Sisao je tako silno, plamen liznuo do neba

Na svodu tad nastala je staza od Majinog mlijeka.

,,ivot njegov poeo je. Sina svoga dojila je.
,,Smijao se i igrao, rastao je bistar, jak
Srea Majina je bio, odagnao onaj mrak
Obasut ljubavlju Njenom rastao je bistar, mio
I sazrio on je brzo, vie nije dijete bio.
,,Ve gotovo stasao je. Svojom glavom mislio je.
,,Od izvora otela je kad taj ivot zaela je
A sada ta strana tmina mamila je Njenog sina
Majka mu je ljubav dala, no mladi je vie htio
Za znanjem i putovanjem, za avanturom je udio.
,,Borila se s mranom noi. Ali on je htio poi.
,,Kad Majka je snila, njen sinak se iskrao.
Dok mrani se kovitlac kaosom uljao
Da bi vjetim trikovima pusto prevario.
I kaos mu nasjeo, Njenog sinka zarobio.
,,Tmina otela joj sina. Tog mladoga i sjajnoga.
,,To Majino edo milo nakratko je sretno bilo
No studena tama i zlo ga je prekrilo
Neoprezan sinak tada pone se kajati
No kaosu mistinom nije mogao umaknuti.
,,Kaos nije putao ga, brzopletog sina toga.
,,im mrak ga je povukao do mjesta studena
Majka se probudila i odmah je sve shvatila
Svoju ljubav staru tad je zamolila
Da pomogne joj vratiti sina voljenoga.
,,vrsto ga je drala, pogledom ga molila.
Zvuk je odjekivao, pjesma im se vraala, ne onako jako kao u nekim
drugim piljama, pomislila je Prva, ali sa zanimljivim nijansama, gotovo kao da
je ila unatrag. Kada je Prva stigla do strofe gdje je smatrala da e biti u redu
ako prekine pjevanje, ona je to i uinila.
Skupina je u tiini nastavila dalje. Nakon nekog vremena naili su na veliku
gomilu stalagmitskog kamenja i blokova odvaljenih s desne strane. uvarica ih
je povela na lijevu stranu pilje, zaavi to je najdublje mogla u prostoriju u
kojoj su medvjedi spavali. Nasuprot stalagmitima i kamenim blokovima nalazio
se veliki kameni izboj u obliku sjeiva, koji je visio sa stropa. Kamenje je
oznaavalo poetak nove odaje sa stropom koji je u poetku bio visok, a onda
se, idui prema stranjem dijelu, sve vie sputao. Sa stropa i zidova visjele su
mnogobrojne srasle mase kojih uope nije bilo u prostoriji u kojoj su medvjedi

spavali zimi. Kad su stigli do jednog viseeg ukrasa, uvarica udari bakljom po
rubu kako bi je rasplamsala i potom ju je dignula visoko, kako bi posjetitelji
vidjeli povrinu zidne ploe. Najblii dnu, okrenut u lijevu stranu i obojen
crveno, nalazio se pjegavi leopard! Ejla, Dondalar i Donokol nikada nisu
vidjeli pjegavog leoparda naslikanog na zidovima nekog Svetog Mjesta. Kad je
vidjela da ima dugaak rep, Ejla je pomislila kako je to sigurno snjeni leopard.
Na kraju leopardovog repa nalazio se debeli izljev kalcita, a na drugom kraju
jedna velika crvena mrlja. Nitko nije shvaao zato su velike crvene mrlje na
ovom mjestu, pa ak ni to je oznaavao leopard, ali nije bilo nikakve sumnje da
je to bio ba leopard.
Meutim, to se nije moglo rei za ivotinju iznad njega, koja je bila
okrenuta u desno.
Masivna ramena i oblik glave navodili su na pomisao da je to medvjed, ali
mravo tijelo, dugake noge, i pjege na gornjem dijelu tijela uvjerile su Ejlu da
je to piljska hijena! Poznavala je hijene i znala je da imaju masivna ramena.
Oblik glave naslikane ivotinje pomalo je podsjeao na glavu piljskog
medvjeda. Zahvaljujui svojim snanim zubima i miiima eljusti, hijene su
bile u stanju pregristi kosti mamuta, to je uvjetovalo i razvoj snanije strukture
kostiju, ali je njena njuka bila dua od njuke medvjeda. Krzno hijene bilo je
kruto i grubo, posebno oko glave i ramena.
Vidite li jo jednog medvjeda iznad nje? upitala je uvarica.
Ejli je tog trena zapela za oko jo jedna figura iznad hijene. Uspjela je
zamijetiti jedva vidljiv obris piljskog medvjeda iscrtan blijedim crvenim
crtama. Gledao je u lijevo, u suprotnom smjeru od hijene, i ona ih je poela
usporeivati.
Ne bih rekla da je pjegava ivotinja medvjed. Mislim da je to piljska
hijena rekla je.
Ima ljudi koji to takoer misle, ali glava joj je jako slina glavi medvjeda
ree uvarica.
Glave tih dviju ivotinja su sline. nastavi Ejla ali hijena na slici ima
duu njuku i nema vidljive ui. uperak ekinjaste dlake na vrhu glave tipian
je za hijene.
uvarica joj nije proturjeila. Svatko je imao pravo misliti to eli, mada je
ta pripravnica uoila neke vrlo zanimljive stvari. ena im tada skrene panju na
jo jednu maku sakrivenu na uskom komadu stijene s donje strane viseeg
kamena, i upita Ejlu to misli, koja je to vrsta make. Ejla nije bila sigurna, na
krznu nije bilo nikakvih oznaka po kojima bi je mogla prepoznati, a bila je i
izduena kako bi se uklopila u raspoloivi prostor. Ipak, bila je slina maki.
Kad bolje razmisli, dosta slii lasici. Bilo je tu jo nekih ivotinja za koje joj je
reeno da predstavljaju kozoroge, ali njoj ba nisu bile najjasnije. Zatim su
krenuli natrag do lijeve strane prostorije. U poetku je bilo mnogo srasle mase, a
niti jednog crtea.

Nastavljajui prolazom, naili su na komad duge, prilino ravne stijene.

Kalcitna formacija ukrasila je zid draperijama i crvenim, naranastim i utim
trakama koje nisu sezale do debelih kupolastih humaka ispod njih. Izrasline
nalik na potoie zamrznute u vremenu kao da su tekle niz objeene draperije.
Izmeu potoia ostao je slobodan prostor gdje su bili iscrtani neki udni
znakovi.
Jedan od njih sliio je izduenom trokutu i iz njegovih stranica izlazile su
nekakve crte. Ejlu je podsjetio na vrlo veliki prikaz jednog od onih puzeih
stvorenja s mnogo nogu, moda na gusjenicu. U susjednom prostoru bilo je
nekakvo oblije koje je imalo neto nalik krilima, s obje strane u odnosu na
sredite. To je mogao biti leptir koji predstavlja sljedeu fazu u ivotu gusjenice,
ali on nije bio izraen onako paljivo kao to je to bio sluaj s mnogim drugim
crteima, tako da nije bila sigurna. Htjela je pitati uvaricu, ali sumnjala je da i
ona zna. to god da joj rekla, to e biti nagaanje.
Stijena je u produetku bio slabije ukraena. uvarica je ponovno poela
tiho pjevuiti. uo se odjek, ali bio je dosta slab, sve dok nisu stigli u dio s
ispustom. Tu su ih doekali grozdovi crvenih mrlja. Poslije njih je uslijedio friz
s pet nosoroga. U tom dijelu bilo je i drugih znakova i ivotinja. Sedam glava i
jedna cijela ivotinja slina maki, moda se radilo o lavovima, zatim po jedan
konj, mamut i nosorog. Sedam otisaka ruke, plus mrlje koje tvore crte i krugove.
Jo dalje naili su na nove znakove i skicu nosoroga izraenu crnom bojom.
Zatim je uslijedio jo jedan komad stijene u obliku otrice, neka vrsta pregrade, i
tu je bilo jo znakova, djelomini obris mamuta izvuen crnom bojom s
crvenom rukom unutar tijela i jo jednom na sapama konja. Desno od njih, dva
grozda velikih mrlja. S druge strane ruke nalazio se crte malog medvjeda
izraen crvenom bojom. Bili su tu i jedan crveni jelen i jo neke oznake, ali je
medvjed predstavljao dominantnu figuru. Bio je nacrtan slino ostalim crvenim
medvjedima koje su vidjeli, ali je ovaj bio minijaturna verzija tih veih. Taj zid
oznaavao je poetak male prostorije koja se nalazila ravno naprijed. Kad su
zavirili unutra, vidjeli su da je prilino niska.
Ne moramo ui unutra rekla je uvarica. To je samo jedna vrlo mala
prostorija u kojoj nema bogzna to, a unutra bismo morali stajati pogrbljeni ili
bismo uali.
uvarica je skrenula lijevo i nastavila du desnog zida. Sljedea prostorija
bila je oko pet stopa nia od one u kojoj su se nalazili, pod je bio iskoen, a strop
je na nekim mjestima bio visok, a na drugim nizak. I na zidovima i na stropu
bilo je mnogo sraslih dijelova. Bilo je i dokaza da su je posjeivali piljski
medvjedi, kao to su otisci apa, brazde koje su ostavile pande, i kosti. Ejli se
uinilo da je vidjela nagovjetaj nekog crtea u daljini, ali je uvarica samo
prola, ne potrudivi se da im ga pokae. Taj prostor joj je izgledao kao ulaz u
neto drugo.
Ulaz u sljedeu prostoriju bio je nizak. Na sredini prostorije nalazio se
slivnik, ulegnue obujma od nekih deset metara i dubine preko etiri metra.
Zaobili su ga s desne strane, po smeoj zemlji.

 Kada se pod uruio? upitao je Dondalar. Pod ispod njegovih nogu

djelovao je vrsto, ali on se pitao bi li se to moglo ponovno dogoditi.
Ne znam ree uvarica, ali znam da se to dogodilo nakon to su
Drevni bili ovdje.
Kako to zna? upitao je Dondalar.
Pogledaj iznad rupe rekla je, uprevi prst u glatki kameni visuljak u
obliku otrice koji se sputao s dijela stropa tono iznad rupe.
Svi podigoe pogled. Poto je u ovoj prostoriji povrina veine zidova i
kamena koji su se sputali sa zida bila prevuena mekim slojem svijetlo-smeeg
materijala slinog glini, kemijski promijenjenim mineralima u kamenu koji su
omekali povrinu, slike su bile bijele. Crtei, neke vrste urezanih slika, mogli
su biti napravljeni tapom, pa ak i prstom kojim se uklanjala povrina smee
boje ispod koje je ostajala ista bijela crta.
Ejla je opazila da je u ovoj prostoriji bilo mnogo bijelih crtea, a na ispustu
je jasno vidjela konja i sovu koja gleda unatrag, tako da joj se preko lea moglo
vidjeti lice. To je bilo neto to su svi znali da sove rade, ali nikada nije vidjela
da je to netko i nacrtao, zapravo, nikada ni u jednoj pilji nije vidjela crte sove.
U pravu si. Mora da su Drevni to napravili prije nego se pod uruio
rekao je Dondalar jer sada nitko ne bi mogao dosegnuti do tog visuljka.
uvarica mu se osmjehnula, uivajui u nevjerici koja je izbijala iz
njegovog glasa. U toj velikoj prostoriji pokazala im je jo nekoliko crtea
napravljenih prstom. Odvela ih je na drugu stranu krunog udubljenja, do zida s
lijeve strane, iako je bila puna stupova stalaktita i stalagmita te gomila kupastog
oblika na podu, lako su se kretali kroz tu prostoriju; uostalom, veina ukrasa
nalazila se u visini oiju. Svjetlost njihovih baklji osvjetljavala je ak i mnoge
bijele urezane slike u daljini. Neke od njih bile su sastrugane kako bi se dobile
bijele povrine. Stojei u sredini prostorije mogli su vidjeti mamute, nosoroge,
medvjede, turove, bizone, konje, nizove krivulja i vijugavih poteza prstima
preko tragova medvjeih pandi.
Koliko ivotinja ima u ovoj prostoriji? upitala je Ejla.
Izbrojila sam gotovo dva puta dvadeset pet odgovorila je uvarica,
podigavi lijevu aku sa svim savijenim prstima i palcem. Prste je zatim
ispravila i ponovno ih svinula u lancima.
Ejla se sjetila drugog naina brojanja, pomou prstiju. Brojanje kad se
koriste prsti za mnogo sloenije operacije nego jednostavne rijei za brojenje,
ako osoba zna kako se to radi. Desna ruka brojala je rijei i pri izgovoru svake
rijei savijao se po jedan prst. Lijeva ruka oznaavala je broj izbrojenih petica.
Lijeva ruka s dlanom okrenutim prema van, i sa savijenim prstima i palcem, nije
oznaavala pet kao to je ona samu sebe nauila kada je poela uiti brojiti, i
kako joj je Dondalar objasnio dok ju je uio rijei za brojanje na zelandonskom
jeziku, nego dvadeset pet. Ovaj nain brojanja nauila je tijekom obuke, a
mogunosti su je zaprepastile. Rijei za brojanje bile su mnogo monije kada su
se koristile na taj nain. Sinulo joj je da bi i velike mrlje mogle predstavljati

jedan od naina na koji su se koristile rijei za brojanje. Moda je otisak ruke

oznaavao pet: jedna velika mrlja napravljena samo dlanom mogla je oznaavati
dvadeset pet, dvije bi oznaavale dva puta dvadeset pet, pedeset, a kad ih na
jednom mjestu na zidu ima toliko kao ovdje, onda bi to bio vrlo veliki broj, ako
ga zna proitati. Ali kao to je to uvijek sa zelandonama, stvar je najvjerojatnije
bilo mnogo sloenija. Svi znakovi imali su vie od jednog znaenja.
Dok su obilazili prostoriju, Ejla je ugledala predivno nacrtanog konja, a iza
njega dva mamuta, jednog preko drugog. Linije njihovih trbuha podsjeale su na
visoki luk, to je Ejlu podsjetilo na masivni luk tamo vani. Bi li taj luk trebalo
predstavljati mamuta? Izgleda da su u ovoj prostoriji uglavnom bili naslikani
mamuti, mada je bilo i dosta nosoroga. Posebno je jedan privukao Ejlinu
pozornost. U zid je bila urezana samo prednja polovica nosoroga i izgledalo je
kao da se pojavljuje iz pukotine u zidu, iz svijeta s druge strane tog zida. Bilo je
i nekoliko konja, nosoroga i bizona, ali ne i maaka i srna. I dok su gotovo svi
crtei u prvom dijelu pilje bili izraeni crvenom bojom, crvenom zemljom s
poda i zidova, slike u ovom dijelu bile su bijele i napravljene prstima ili urezane
nekim vrstim predmetom, osim nekoliko naslikanih crnom bojom pri kraju zida
s desne strane, ukljuujui i prelijepog crnog medvjeda u blizini. Izgledali su
zanimljivi i eljela je otii tamo i pogledati ih, ali ih je uvarica povela lijevom
stranom velikog kratera u sredini prostorije prema sljedeem prostoru pilje.
Lijevi zid bio je skriven iza velikih kamenih blokova koje je pri svjetlosti baklji
jedva uspjela razabrati, a to ju je podsjetilo da otrese pepeo sa svoje. Plamen se
rasplamsao i ona shvati da e ubrzo morati zapaliti novu baklju.
Kada su stigli nadomak mnogo nieg dijela pilje, uvarica je ponovno
poela pjevuiti. Svod je u tom dijelu bio toliko nizak da se netko popeo na
blokove kamenja i na stropu nacrtao mamuta prstom. S desne strane nalazila se
glava bizona, nacrtana na brzinu, poslije koje su slijedila tri mamuta, zatim jo
nekoliko crtea na viseim kamenim zastorima. Ejla je uspjela prepoznati dva
velika losa nacrtana crnom bojom i osjenana, i jo jednog koji je bio naslikan s
manje pojedinosti. Na drugom dijelu zastora nalazila su se dva sueljena crna
mamuta, ali su onom lijevom bile naznaene samo prednje noge. Desni je bio
ispunjen crnom bojom i imao je kljove. To su bile jedine mamutske kljove koje
je vidjela u ovoj pilji. I kameni zastori koji su se nalazili malo dalje bili su
ukraeni crteima, i to na prilinoj visini od poda. Na njima je zamijetila jo
jedan lijevi profil mamuta, zatim velikog lava, a onda je na svoje golemo
iznenaenje ugledala muflona kojeg je prepoznala po rogovima savijenim prema
dolje.
Ejla se toliko zanijela pokuavajui vidjeti sve te ivotinje da je tek kada je
ula Prvu da se pridruila, shvatila da uvarica, Prva i zelandoni Devetnaeste
pilje ponovno pjevaju pilji. Ovog puta im se nije pridruila, znala je oponaati
ptice i ivotinje, ali ne i pjevati, ali je zato uivala sluajui.
,,Ljubavnika svojeg starog natrag je primila
O boli i tuzi svojoj sve mu ispriala

Dragan je pristao s Njom zajedno se boriti

Iz nevolje teke sina Njenog e spasiti.
,,Rekla mu je svoju tugu, o kradljivcu kovitlacu.
,,Mati bijae umorna, odmorit se morala
Stisak je popustila s kojim ga je drala.
Dok je snila, on borio se protiv zlotvora
Na tren ga je potisnuo do samoga izvora.
,,Snano se je borio. Dugo je to ekao.
,,Njen lijep sjajni dragan silno borio se
U sukobu stranom bitke bespotedne
No oprez mu popusti kad oko je zatvorio
Mrak se priuljao, svjetlost s neba mu ukrao.
,,Prijatelj blijedi se umorio, bez svjetlosti svoje ostao.
,,U tmini Ona se s krikom probudila
Mrana pusto s neba svjetlost je sakrila
Brzo se je Ona bitci pridruila
Sjenu tamnu od dragana svojeg je odvukla.
,,Dragan blijedi je sustao. Sina Njezinog nije vidio.
,,Sjajan sin Njezin, uhvaen u kovitlacu
Nije mogao toplinom ogrijati Zemlju
Sve plodno zelenilo u led se pretvori
Studeni vjetrovi stalno su puhali.
,,Zemlja se ogolila. Nijedna biljka nije ostala.
,,Umorna i tuna, Majka se iscrpila
No dalje se borila za ivot koji je stvorila
Nije mogla odustati, morala se boriti
Da bi divna svjetlost sina mogla opstati.
,,I dalje se borila, da bi tu svjetlost vratila.
Neto je sasvim iznenada privuklo Ejlin pogled, neto to ju je natjeralo da
se strese. Ne bi se moglo rei da se uplaila, prije bi se moglo rei da je postala
svjesna. Na ravnom kamenu ugledala je lubanju piljskog medvjeda. Nije bila
sigurna kako se taj kamen naao u sred poda. Kako je u blizini bilo jo nekoliko
manjih, pretpostavila je da su otpali sa svoda, mada niti jedan drugi nije imao
ravnu povrinu. Moda nije bila sigurna za kamen, ali je zato znala kako se
lubanja nala na njemu. Tamo ju je stavila ljudska ruka!
Kada se uputila prema tom kamenu. Ejla se odjednom sjetila lubanje
piljskog medvjeda koju je Kreb bio pronaao, lubanje kojoj je kroz otvor one
jabuice i kost obraza bila provuena kost. Ta lubanja bila je jako vana Mog-

urima Plemena piljskog Medvjeda i ona se zapitala je li ijedan pripadnik

Plemena ikada bio u ovoj pilji. Da su bili ovdje, ova pilja bi im sigurno mnogo
znaila. Drevni koji su napravili slike u ovoj pilji sigurno su bili slini njoj, jer
pripadnici Plemena nisu crtali slike, ali su zato mogli premjestiti lubanju. A
Pleme je ivjelo na ovim prostorima u isto vrijeme kad i drevni slikari. Da li je
mogue da su posjetili ovu pilju?
Kada je prila blie i zagledala se u lubanju piljskog medvjeda na ravnom
kamenu, lubanju s onjacima koji su se prelazili preko ruba, bila je uvjerena da
je drevni koji ju je tu stavio bio pripadnik Plemena. Dondalar je opazio da ona
drhti i zaputio se prema sreditu. Kad je stigao do kamena i ugledao na njemu
lubanju piljskog medvjeda, shvatio je njezinu reakciju.
Ejla. jesi li dobro? upitao ju je.
Ova pilja bi bila Plemenu jako vana. Uvjerena sam da su znali za nju.
Moda znaju i danas, zahvaljujui svojim sjeanjima.
I ostali su se do tada ve okupili oko kamena s lubanjom.
Vidim da ste pronali lubanju. Namjeravala sam je pokazati ree
uvarica.
Dolazi li ovamo netko iz Plemena? upitala je Ejla.
Ljudi iz Plemena? ponovila je uvarica, odmahujui glavom.
Oni koje nazivate Zbitoglavci. Drugi ljudi pojasni Ejla.
Ba je udno to to pita odgovorila je uvarica. Zbitoglavce viamo
uokolo, ali obino samo u odreeno doba godine. Djeca ih se boje, pa smo
postigli neku vrstu dogovora, ako se ovjek uope moe dogovoriti sa
ivotinjama. Oni se nas klone, a mi njih ne gnjavimo ako samo ele ui u pilju.
Kao prvo moram ti rei da oni nisu ivotinje nego ljudi. piljski medvjed
je njihov najvaniji totem, sebe nazivaju Pleme piljskog Medvjeda objasnila
je Ejla.
Kako mogu sebe zvati bilo kako ako ne govore? upitala je uvarica.
Govore. Samo ne govore isto kao mi. Koriste neke rijei, ali uglavnom
razgovaraju rukama odgovori Ejla.
Kako moe govoriti rukama?
Gestama, pokretima ruku i tijela.
Ne razumijem rekla je uvarica.
Pokazat u ti ponudi Ejla, predavi svoju baklju Dondalaru. Kada
sljedei puta bude vidjela nekoga iz Plemena tko eli ui u pilju, moe mu
rei ovo: Izgovarala je rijei i gestikulirala ruka. Htjela bih te pozdraviti i rei
da si dobrodoao posjetiti ovu pilju koja je dom piljskih medvjeda.
Ti pokreti, to mahanje rukama, znai ba to to si izgovorila? upitala je
uvarica.
Ve neko vrijeme poduavam osnovnim znakovima Devetu pilju i nau
zajednicu zelandona, a i svakoga tko eli nauiti, kako bi se mogli, ako na

nekom od putovanja sretnu ljude iz Plemena, barem malo sporazumjeti s njima.

I tebi u rado pokazati neke znakove, im izaemo iz pilje na dnevno svjetlo.
Rado bih vidjela jo neke, ali otkud ih zna toliko mnogo? upitala je
uvarica.
ivjela sam s njima. Oni su me othranili. Moja majka, ma tko da je bila, a
pretpostavljam i moj narod, nastradali su u potresu. Ostala sam sama. Lutala
sam uokolo dok me Pleme nije pronalo i prihvatilo. Vodili su rauna o meni.
voljeli su me, i ja sam im tu ljubav uzvraala rekla je Ejla.
Ne poznaje svoj narod? upita uvarica.
Moj narod su sada Zelandonci. Prije toga, moj narod su bili Mamutovci,
lovci na mamute, a prije njih je moj narod bilo Pleme, ali ne sjeam se naroda u
kojem sam roena objasnila je Ejla.
Razumijem ree uvarica. Rado bih saznala jo poneto, ali moramo
jo dosta toga pogledati.
U pravu si sloila se Prva. Kada je ve dolo do toga, zanimalo ju je
kako e ova zelandona reagirati na ono to je Ejla imala rei pa je zato dopustila
da se malo zadre. Nastavimo dalje.
Dok je Ejla razmiljala o medvjeoj lubanji na kamenu. uvarica je
pokazala ostalima jo neke stvari u dijelu gdje su se nalazili. Ejla je u nastavku
obilaska uoila jedan veliki sastrugani zid s mamutima, nekoliko konja, turova i
kozoroga.
Moram ti rei, Zelandono Koja Jesi Prva, zausti uvarica da je
posljednja prostorija koja se protee cijelom duinom pilje prilino
nepristupana. Da bi se do nje dolo, treba savladati nekoliko visokih stuba i
pognutih lea proi dio s niskim stropom, a i nema se mnogo toga vidjeti, osim
nekih znakova, jednog utog konja i nekih mamuta na kraju. Moda bi trebala
razmisliti prije nego krene dalje.
Da, sjeam se ree Prva. Ne moram ovog puta vidjeti to mjesto.
Prepustit u to onima koji imaju vie energije.
Priekat u ih s tobom rekao je Vilamar. I ja sam je vidio.
Kada su se ponovno nali, krenuli su du zida koji im je pri dolasku bio s
desne strane, a sada s lijeve. Proli su pokraj zida sa sastruganim mamutima i
konano stigli do crnih slika koje su vidjeli samo iz daljine. Kada su se pribliili
prvoj slici. uvarica je ponovno poela pjevuiti, a posjetitelji su osjetili kako
joj pilja odgovara.

28
Ejlu su najprije privukle slike konja, iako to nisu bile prve slike na zidu.
Otkad je otkrila postojanje vizualnog predstavljanja, vidjela je neka prelijepa
umjetnika djela, ali nije vidjela nita slino konjima na ovom zidu.
Povrina zida u ovoj vlanoj pilji bila je meka. Zahvaljujui kemijskim i
bakterijskim agensima o kojima ni ona ni umjetnik nisu imali pojma, povrinski
sloj vapnenca razloio se u materijal meke, gotovo raskone teksture, i potpuno
bijele boje, koji se bilo ime moe sastrugati sa zida, ak i rukom, ispod kojeg se
nalazio vrst, bijeli vapnenac, savreno platno za crtanje. Drevni koji su oslikali
ove zidove to su znali, a znali su i kako iskoristiti.
etiri konjske glave bile su naslikane u perspektivi, jedna iznad druge, a
zid iza njih bio je potpuno oien, to je umjetniku omoguilo i prikaz
pojedinosti i razlika. Lako raspoznatljiva uspravna griva, linija eljusti, oblik
nozdrva, otvorena ili zatvorena usta, rairene nozdrve, sve je bilo tako vjerno
prikazano da su izgledali ivi.
Ejla se okrenula kako bi potraila visokog mukarca s kojim je bila
zdruena da s njim podijeli ovaj trenutak. Dondalare, pogledaj ove konje! Jesi
li ikada vidio neto slino? Kao da su ivi.
Stao je iza nje i zagrlio je. Vidio sam predivne konje naslikane na
zidovima, ali niti jedan se ne moe mjeriti s ovima. to ti misli. Donokole?
On se okrenuo prema Prvoj. Hvala ti to si me povela na ovo Putovanje.
Isplatilo se, ako ne zbog drugog, onda zbog ovoga. Ponovno se okrenuo prema
oslikanom zidu. Ne mislim samo na konje. Pogledaj te turove i nosoroge koji
se bore.
Ne bih rekla da se bore rekla je Ejla.
Tono, oni to rade prije nego podijele Uitke ree Vilamar. Pogledao je
Prvu i osjetio da dijele isto iskustvo. Iako su oboje ve bili ovdje, imali su dojam
da slike vide prvi puta, jer su ih sada gledali Ejlinim oima.
uvarica nije morala sakriti samozadovoljni osmijeh. Nije morala rei ono:
Rekla sam vam! Ovo joj je bio najdrai dio dunosti. Ne zato to je vidjela
ovo djelo... vidjela ga je mnogo puta... nego zato to je imala mogunost
promatrati reakcije ljudi. elite li vidjeti jo? Ejla ju je pogledala i
nasmijeila se. Bio je to najljupkiji osmijeh koji je ikada vidjela. Stvarno je
prelijepa ena, pomislila je uvarica. Jasno mi je ime je privukla Dondalara.
Da sam mukarac, i mene bi privukla.
Kad se nagledala konja, Ejla se mogla posvetiti i ostalom. Jo se mnogo
toga trebalo vidjeti. Tri tura, lijevo od konja, mijeali su se s malim nosorozima i
jelenom, a ispod sueljenih nosoroga, s bizonom. Desno od konja nalazila se
nia, dovoljno velika da uu jedan po jedan. Unutra je bilo jo konja, zatim
jedan medvjed ili moda velika maka, tur, i bizon s mnogo nogu.

 Pogledajte tog bizona u stampedu ree Ejla. On stvarno tri i teko

die, a ti lavovi dodala je pa se najprije osmjehnula, a onda i naglas nasmijala.
to je smijeno? upitao ju je Dondalar.
Vidi ona dva lava? enka koja sjedi se tjera, mujak je jako
zainteresiran za nju, ali ona nije za njega. On nije taj s kojim eli podijeliti
Uitke, zato sjedi i ne doputa mu da joj se priblii. Umjetnik koji ih je nacrtao
bio je pravi majstor, moe vidjeti ak i prezir u izrazu njenog lica, i mada se
mujak trudi da izgleda velik i snaan, vidi kako pokazuje zube? On dobro zna
da ga ona ne smatra dovoljno dobrim i pomalo je se plai objasnila je Ejla.
Kako umjetnik to postie? Kako uspijeva pogoditi pravi izraz?
Otkud ti to sve zna? upitala ju je uvarica. Jo nitko do sada nije
ponudio takvo objanjenje, ali dok ga je Ejla iznosila imala je dojam da je
sasvim tono, zaista je izgledalo kao da lavovi imaju takve izraze lica.
Promatrala sam ih dok sam samu sebe uila loviti ree Ejla. U to
vrijeme ivjela sam s Plemenom, a ene iz Plemena ne smiju loviti, pa sam
odluila ne loviti ivotinje za jelo, jer ih nisam mogla donositi u logorite, a
nisam eljela da meso propadne. Zato sam lovila mesodere koji su nam krali
hranu. Svejedno sam se, kada su saznali, uvalila u gadnu nevolju.
uvarica je ponovno poela pjevuiti, a Donokol ju je pratio, pjevajui
harmonine note oko njezinih tonova. Prva im se upravo htjela pridruiti kada je
Ejla izila iz nie.
Najvie su mi se sviali lavovi. Mislim da bi onaj nezadovoljni lav ovako
zvuao ree ona i pone roktati sve glasnije i glasnije, dok na kraju nije
silovito zarikala. Rika se odbila od stijene pilje i stigla sve do kraja prolaza
ispred njih, a onda je izletjela u odaju s medvjeom lubanjom.
uvarica je okirano i pomalo uplaeno odskoila unatrag. Kako je to
izvela? s nevjericom se zagledala u Prvu i Vilamara.
Oboje su samo kimnuli. Ne prestaje nas iznenaivati rekao je Vilamar
kad su Ejla i Dondalar nastavili dalje. Ako paljivo slua, nije tako glasno
kao to izgleda, iako je glasno.
Sa druge strane nie nalazio se zid uglavnom s losovima, mujacima
losova. ak je i enka losa imala rogove, ona je jedina srna koja ih ima, ali su
oni bili mali. est losova na zidu imalo je dosta razvijene rogove, paroke na
elu i jasno naznaen luk lea. Bili su tu i po jedan konj, bizon i tur. Meutim,
Ejla je smatrala da cijeli zid nije oslikala ista osoba. Bizon je bio prikazan
prilino kruto, a konj uope nije djelovao profinjeno, posebno poslije onih
prelijepih primjeraka koje je malo prije vidjela. Osoba koja je nacrtala ovog
konja nije bila ba dobar umjetnik.
uvarica je otila do otvora s desne strane koji je vodio u uski prolaz kroz
koji su morali ii jedan iza drugoga, zbog oblika bonih zidova i kamenih siga
koje su visjele sa stropa. S desne strane nalazio se crte megacerosa. Bio je
nacrtan crnom bojom i potpuno zavren. Ovog golemog jelena bilo je lako
raspoznati po grbi na grebenu, maloj glavi i savitljivom vratu. Ejla se pitala

zato su ih umjetnici koji su oslikali ovu pilju prikazali bez rogova, jer su, po
njenom miljenju, upravo oni bili karakteristini za ovu vrstu jelena i
predstavljali jedini razlog za postojanje grbe.
Na istom zidu su vertikalno i okrenuti nagore bili nacrtani linija lea i dva
eona roga nosoroga s dvostrukim lukovima koji su predstavljali ui. Lijevo od
ulaza bili su prikazani obris glave i lea dva mamuta. Malo dalje niz zid s lijeve
strane nalazila su se jo dva nilska konja okrenuta u suprotnim smjerovima.
Onaj okrenut u desno bio je zavren. I on je imao iroku, tamnu prugu po
sredini, kao i mnogi drugi nilski konji u ovoj pilji. Onaj iznad njega, okrenut u
lijevo, bio je samo nagovjeten linijom lea i malim dvostrukim lukovima uiju.
Ejli je jo zanimljiviji bio niz ognjita du hodnika, koja su vjerojatno
koristili za dobivanje ugljena kojim su izraivali crtee. Okolni zidovi bili su
pocrnjeli od vatri koje su tu gorjele. Jesu li to bila ognjita drevnih, umjetnika
koji su stvorili sve te nevjerojatne slike i crtee u ovoj velianstvenoj pilji? Pod
se strmo sputao na nie i na tri mjesta neoekivano je propadao vie od jednog
metra. U sredini hodnika nalazili su se crtei izraeni prstima, a ne ugljenom.
Malo ispred drugog pada na razinu poda, na suprotnim stranama nalazila su se
tri stidna trokuta, sa stidnim rascjepom okrenutim na dolje, dva na lijevoj i jedan
na desnoj strani.
Prva se poela zamarati, ali bila je svjesna da nikada vie nee poi na
ovakav put, a ak i kada bi pola ne bi bila u stanju propjeaiti ovu pilju.
Donokol i Dondalar pomogli su Prvoj sii na nie razine, pridravajui je
svaki s jedne strane. Hvatali su je pod ruku i kada bi pod postao naroito strm.
Iako je Prvoj bilo teko, Ejli nije promaklo da niti jednom rijeju nije to
spomenula, ili da je htjela odustati. U jednom trenutku ju je ula kako kae sama
sebi da nikada vie nee vidjeti ovu pilju. Na ovom Putovanju je jako puno
hodala, to je pomoglo njenom zdravlju, ali bila je iskusna iscjeliteljica i znala je
da vie nije ni zdrava ni jaka kao u mladosti. vrsto je odluila ovu, po mnogo
emu posebnu pilju, proi sada od poetka do kraja po zadnji put.
Na posljednji oslikani zid naili su ispred posljednjeg velikog pada na
razinu poda. S desne strane nalazila su se etiri nosoroga koji su djelomino bili
naslikani, a djelomice urezani. Jedan se jedva vidio, a dva su bila sasvim mali i
imali su crne trake oko trbuha, kao i tipine ui. Posljednji je bio mnogo vei, ali
nedovren. Veliki mujak kozoroga, prepoznatljiv po rogovima koji su se
povijali unatrag gotovo cijelom duinom tijela, nacrtan crnom bojom promatrao
je skupinu sa svog visokog mjesta. Na lijevoj strani, zid je bio ostrugan i
pripremljen za nekoliko ivotinja. Na njemu su se nali est potpunih ili
djelomino nacrtanih konja, dva bizona i dva megacerosa (po jedan predstavnik
svake od ovih vrsta bio je potpun), zatim dva mala nosoroga i nekoliko crta i
oznaka.
Slijedio je najvei pad u razinu poda: etiri metra sve neravnijih terasa koje
je izdubila voda, i udubljenja u prljavtini na podu pilje s velikim medvjeim
brlozima ukopanim u nju. Dondalar, Donokol, Vilamar i Ejla su zajedno
pomogli Prvoj sii. Nita lake nee biti ni u povratku, ali svi su bili odluni ii

do kraja. Glatke sjajne povrine kamenih zidova odbijale su svjetlost baklji, ali
nisu bile ukraene. Na desnom zidu bilo je vrlo malo crtea. uvarica je poela
ponovno pjevuiti, pridruila joj se i Prva, a za njom i Donokol. Ejla je ekala.
Prvo su se okrenuli prema zidu s desne strane, mada Ejli nije bilo jasno
zato, jer uope nije dobro odjekivao. Na jednoj stijeni nalazila su se tri crna
nosoroga. Jedan je bio potpun, s crnom trakom oko struka, drugi je bio samo
naznaen, a trei je predstavljen jedino glavom, zatim tri lava, medvjed, glava
bizona i vulva. Imala je dojam da priaju nekakvu priu, moda o enama, i bilo
joj je ao to ne zna kakvu. Zatim su se okrenuli prema zidu s lijeve strane. Sada
im je pilja uzvratila pjesmom. Na prvi pogled izgledalo je kao da je prvi dio
zida s lijeve strane bio podijeljen u tri velika segmenta vrlo blizu mjesta gdje su
se nalazila tri lava okrenuta na desnu stranu, prikazana u perspektivi linijom
lea.
Najvei i najudaljeniji bio je otprilike dva i pol metra dugaak, bio je
nacrtan crnom bojom i vidjele su mu se monje tako da nije bilo nikakve sumnje
kojeg je spola. Srednji je bio iscrtan crvenom linijom. I on im je pokazivao da je
mujak. Najblia i najmanja bila je enka. Dok je promatrala crte, Ejla nije bila
sigurna to se tie srednjeg lava. Nije bilo tree glave, moda je on bio tu samo
radi perspektive, to bi onda znailo da je crte prikazivao samo par lavova. Iako
su bile krajnje jednostavne, linije su bile vrlo izraene. Jedva je uspjela iznad
njihovih lea prepoznati tri mamuta nacrtana prstom. U ovom dijelu pilje
prevladavali su lavovi. Desno od lavova nalazio se nosorog, a desno od njega jo
tri lava okrenuta u lijevo, koji kao da su zurili u ostale lavove i dva nosoroga, to
je stvaralo izvjesnu ravnoteu na zidu.
Sve slike u ovom dijelu pilje, osim jednog mamuta koji je bio urezan
visoko na zidu, bile su na visini koju je mogao dosegnuti ovjek stojei na tlu.
Mnoge slike nacrtane su preko tragova medvjeih pandi, ali bilo je i nekoliko
tragova pandi ostavljenih preko njih. To znai da su i nakon odlaska ljudi
medvjedi nastavili dolaziti.
Po sredini sljedeeg segmenta nalazila se nia. Lijevo od nje vidjeli su se
izblijedjeli crveni lavovi i mrlje preko kojih su bili nacrtani crni lavovi. Zatim je
slijedio segment s nosorogom i viestrukim rogovima. Umjetnik je nacrtao
ukupno osam rogova u perspektivi, tako da je izgledalo kao da ima osam
nosoroga koji stoje rame uz rame i jo mnogo nosoroga poslije njih. Desno od
zida s nosorozima bila je nia u kojoj je bio naslikan konj. Dva crna nosoroga i
mamut bili su naslikani iznad njega. Imali ste dojam da se ivotinje pojavljuju iz
dubine stijene, konj kao da je izlazio iz nie, golemi bizon iz pukotine, to jest iz
drugog svijeta, kao i mamuti i jedan nosorog.
Na dijelu desno od nie prvo je bilo naslikano kako lavovi love bizone.
Stado bizona naguralo se na lijevoj strani, a lavovi su se naginjali prema njima s
desne strane, kao da ekaju znak da skoe. estina lavova bila je odlino
prikazana, upravo onako kako treba. piljski lav bio je njen totem. Za Ejlu je
ovo bila najspektakularnija prostorija u cijeloj pilji. Bilo je toliko toga da nije
mogla sve upiti, a eljela je. Veliki zid zavravao se kod grebena koji je

formirao neku vrstu druge nie. Ova je bila plia i u njoj su bili naslikani crni
nosorozi koji se pojavljuju iz svijeta duhova. S druge strane nie bio je naslikan
bizon. Glava prikazana sprijeda nalazila se na jednom mjestu, a tijelo iz profila
prikazano je vertikalno na drugom. Vrlo efektno.
Ispod bizona nalazila se trokutasta upljina s dvije lavlje glave i prednjim
nogama drugog lava okrenutim udesno. Iznad lavova nalazio se crni nosorog s
crvenim prugama koje su oznaavale rane. Iz usta mu je curila krv. Tri lava i jo
jedna ivotinja bili su naslikani s unutranje strane, ali su se vidjeli iz prostorije.
Malo prije mjesta gdje e se svod spustiti, iz njega je strio vertikalni komad
stijene koji se zavravao zaobljenim vrhom. Imao je etiri bogato ukraene
plohe.
Da bi je potpuno razumjela, mora je obii sa svih strana rekla je
uvarica, pokazujui Ejli sloenu sliku koja je predstavljala prednje noge bizona
nacrtane iznad ljudskih nogu i veliku vulvu izmeu njih, osjenane crno, i
vertikalne crtee urezane u nioj toki. Bio je to donji dio enskog tijela s
bizonskom glavom iznad njega, i lavom s druge strane sige.
Oblik te sige mi je uvijek sliio mukom organu.
Zaista slii sloila se Ejla.
U blizini se nalazi i nekoliko malih prostorija sa zanimljivim slikama
rekla je uvarica. Ako elite, pokazat u vam ih.
elim, rado bih vidjela to vie prije nego se budemo morali vratiti ree
Ejla.
Vidi ovdje, iza te muke sige, nalaze se tri lava. A iza nosoroga koji
krvari protee se mali hodnik koji vodi do predivnog konja ree uvarica,
povevi je.
A evo i velikog bizona na kraju zida. Unutar ovog podruja nalazi se
veliki lav i nekoliko malih konja. U ono podruje preko puta vrlo je teko ui.
Ejla se vratila do poetka prostorije i kamena na kojem se odmarala Prva.
Ostali putnici bili su u blizini.
to misli, Ejla? upitala ju je ena.
Jako mi je drago to si me dovela ovamo. Ovo je najljepa pilja koju
sam ikada vidjela. To je vie od pilje, ali ne znam rije za to. Dok sam ivjela s
Plemenom nisam znala da se ono to vidi u stvarnom ivotu moe napraviti od
neeg drugog.
Ejla se osvrnula uokolo traei Dondalara i osmjehnula se kad ga je
ugledala. Priao joj je i zagrlio je oko struka. Upravo to je eljela. Morala je ovo
podijeliti s njim. Kada sam otila ivjeti s Mamutovcima i vidjela to sve
Renek moe napraviti od mamutovih kljova, drugi od koe i perlica, a ponekad
samo tapom crtajui oznake u praini, bila sam zapanjena.
Zastala je i zagledala se u vlanu glinu na podu pilje. Svi ljudi koji su
drali treperave baklje okupili su se na jednom mjestu. Krug svjetlosti nije bio

velik i ivotinje naslikane na zidovima bile su tek nagovjetaji u tami. Bile su

sline onome to je veina ljudi tek nakratko viala vani.
Na ovom putu, a i ranije, vidjeli smo mnoge slike i crtee. Neki od njih
bili su prelijepi, a neki su bili manje lijepi, ali ipak izuzetni. Ne znam kako ljudi
to rade, i ne mogu ni naslutiti zato. Mislim da to rade kako bi ugodili Majci i
sigurna sam da uspijevaju u tome, a moda i da bi ispriali njezinu priu ili neke
druge prie. Moda ljudi to rade jednostavno zato to mogu. Kao Donokol;
padne mu na pamet da neto nacrta, i on to i nacrta zato to zna. Isto je i kada ti
pjeva, zelandono. Veina ljudi zna pjevati, ali nitko ne zna pjevati kao ti. Kada
ti pjeva, ja ne elim raditi nita drugo, samo sluam. Kada ti pjeva, osjeam se
dobro. Isto se tako osjeam i kada gledam ove oslikane pilje. Tako se osjeam
kad me Dondalar pogleda tim svojim oima punim ljubavi. Imam osjeaj da me
i oni koji su napravili ove slike gledaju oima punim ljubavi.
Zagledala se u pod, pokuavi potisnuti suze. Obino je uspijevala
kontrolirati suze, ali ovog puta joj to nije polazilo za rukom.
Sigurno se i Majka tako osjea zavrila je Ejla, blistavih oiju na
treperavoj svjetlosti.
Sada mi je jasno zato je zdruena, pomislila je uvarica. Bit e izuzetna
zelandona, ona to ve i je, ali ne bi mogla to biti bez njega. Moda mu je Majka
namijenila upravo tu ulogu. Zatim je poela pjevuiti. Donokol joj se pridruio.
Njegovo pjevanje kao da je doprinosilo ljepoti pjesama koje su drugi pjevali.
Pridruio im se i Vilamar, pjevajui samo slogove. Imao je prikladan glas, i
davao je lijep doprinos pjesmi koju su pjevali. Pridruio im se i Dondalar. On
je imao prijatan glas, ali nikada nije pjevao sam. Njihovi glasovi predstavljali su
zbor u pozadini, koji je odzvanjao meu kamenim zidovima ove tako lijepo
ukraene pilje. Ona Koja Je Bila Prva Meu Onima Koji Slue Veliku Majku
Zemlju nastavi Majinu Pjesmu od mjesta gdje ju je bila prekinula.
,,I svijetli njen dragan elio se sukobiti
S lopovom to dijete Joj ukrao s grudi
Zajedno su se borili za Njeno dijete milo
I konano uspjeli, njegovo svjetlo se vratilo.
,,On sav je plamtio, sjaj mu se vratio.
,,Tmina je njegovu svjetlost eljela
No Majka se borila i nije se povukla
Kovitlac je vukao, Ona nije putala
Posve neizvjesna bitka se vodila.
,,Mrak ju nije nadvladao, a sin bijae daleko.
,,Kad nadvladala je kovitlac i kaos potjerala
Svjetlost Njenog sina je snanije zasjala
Tad se umorila pa ju je pusto nadvladala
I potkraj dana tmina se vraala.

,,Sin ju je grijao, ali nitko nije pobijedio.

,,Velika Majka tuno je ivjela
Zauvijek od sinka svojeg rastavljena
Za djetetom svojim silno je udjela
Jo jednom u utrobi ivot je potakla.
,,Nije mogla prihvatiti bez djeteta da e biti.
,,Kad bila je spremna, plodne vode Njene
Vratile su zelenilo na tlo puste Zemlje
Suze to su tekle za sina izgubljena
Postadoe rosa i duga treperava.
,,Zelenilo je donijela, al tuga se vidjela.
,,Uz prasak groma Njeno se kamenje raspalo
Duboku je dolje pilju otvorilo
Iz praznog tog prostora ivot je iznijela
Iz utrobe svoje Djecu Zemlje je rodila.
,,Usamljena i oajna, vie djece je rodila.
,,Svako dijete joj drukije, i veliko i malo
Neko je hodalo il letjelo, plivalo il puzalo
Ali svaki oblik je savren, svaki duh cjelovit
Svako od njih je stvorenje koje moe se ponovit.
,,Majka ih je raala, s njima Zemlju ispunila.
,,Sve te ptice, ribe i ivotinje
Nee je vie ostaviti da tuguje
ivjet e uz mjesto gdje su se rodili
I irenju Majke Zemlje e pomoi.
,,Uz Nju e ostati, oni nisu mogli pobjei.
,,Svi Joj bijahu djeca s kojom se ponosila
Ali potroili su snagu koju je imala
Ostade je jo samo za stvorenje jedno jedino
Za dijete koje e znati Tko je sve stvorio.
,,Za dijete koje e je tovati. I nauiti tititi.
,,iva i ve zrela, prva ena se rodila
S Darovima koje e trebati da bi preivjela
Prvi dar joj bijae ivot, i poput Majke Zemlje
Znala je koliko je njegovo znaenje.
,,Prva ena je stvorena, od svoje vrste jedina.
,,Sljedei je bio Dar percepcije u uenja

Dar elje za znanjem i zdravoga razuma

S tim znanjem prva ena se rodila
Da bi s njim ivjela i na potomke ga prenijela.
,,Prva je ena imala znanje kako se ui i kako se raste.
,,Snage joj nestade, posve se je iscrpila
Prenijet Duh ivota na druge je eljela
Nov ivot mogu stvarati sva djeca Njezina
I enu je Majka s time obdarila.
,,Ali ena bijae samotna, jer bila je jedina.
,,Majka se prisjetila vlastite samoe
I ljubavi koju njen dragan pruao je
Zadnjom iskrom snage raat je poela
Da dijeli ljubav sa enom, Mukarca je stvorila.
,,Opet od sebe je davala, jo jedno bie je stvorila.
,,enu i Mukarca Majka je rodila
I dom njihov na Zemlji im dala
I vodu i zemlju i sve to je stvorila
Na uvanje svega toga ih je obvezala.
,,Da s tim domom se koriste, a ne da ga unite.
,,Za Djecu Zemlje Majka je stvorila
Darove za opstanak i onda odluila
Dati im Dar Uitka i njenosti
Da je tuju radou fizike ljubavi.
,,Te darove zasluuju kada svoju Majku tuju.
,,Majka bijae zadovoljna s parom kojeg je stvorila
Kad su se zdruili, ljubavi ih njenoj nauila
Usadila im udnju da jedno drugog ele
Darovala im sreu da Uitke svoje dijele.
,,Prije dovretka djela, Njena djeca su se ve voljela.
Djeca Zemlje e ivjeti. Sad se moe odmoriti.
Kad je zavrila, zavladala je duboka tiina. Svi nazoni osjetili su mo
Majke i Majine Pjesme, jae nego ikada. Ponovno su se zagledali u slike. Sada
su bili jo svjesniji ivotinja koje kao da izlaze iz pukotina i sjena pilje. Imali su
dojam da ih Majka stvara, raa, dovodi s drugog svijeta, svijeta duhova,
Majinog velikog podzemnog svijeta. A onda su zauli zvuk od kojeg su se
najeili, kao da cvili mladune lava. Cviljenje je preraslo u zvuke koje isputa
mladi lav kada doziva majku, zatim u prve pokuaje mladog mujaka da rikne, i

na kraju u dahtanje i groktanje koje je vodilo u gromoglasnu riku lava koji

uzima ono to je njegovo.
Kako ona to radi? upitala je uvarica. Kao da lav prolazi kroz razne
faze odrastanja. Gdje je to nauila?
Odgojila je jednog lava, brinula se o njemu i nauila ga loviti s njom
ree Dondalar. Rikala je s njim.
Ona ti je to rekla? upita uvarica pomalo sumnjiavo.
Ovaj, da... na neki nain. Doao ju je posjetiti dok sam se oporavljao u
njenoj dolini, ali nije mu se svialo to me tamo vidi, pa me je napao. Ejla je
stala ispred mene, on se okrenuo oko sebe i ukopao u mjestu. Ona se zatim
zakotrljala po travi i zagrlila ga, popela mu se na lea i zajahala ga kao to jai
Njisku. Ali ne bih rekao da bi on pristao ii tamo kamo ona eli, nego samo
tamo gdje bi on poelio odnijeti je. Ali vratio ju je. Poslije sam je pitao za njega
i ona mi je ispriala ree Dondalar.
Njegova pria bila je dovoljno jednostavna i uvjerljiva. uvarica je samo
zavrtjela glavom. Svi bismo trebali zapaliti nove baklje rekla je. Mislim da
je ostala za svakoga po jedna, a imam i lojanice.
Radije priekajmo s paljenjem baklji dok ne svladamo ovaj hodnik ree
Vilamar.
U pravu si sloio se Donokol. Bi li pridrala moju? upitao je
uvaricu.
Donokol, Dondalar, Ejla i Vilamar doslovno su podizali Prvu na vie
razine dok je uvarica drala baklje i osvjetljavala im put. Jednu koja je
dogorjela do kraja bacila je u jedno od ognjita du zidova. Kada su stigli do
naslikanih konja, svi su uzeli nove baklje. uvarica je ugasila one koje su bile
djelomino izgorjele i vratila ih u okvir za lea. Potom su krenuli natrag istim
putem kojim su doli. Nisu mnogo govorili, samo bi u prolazu ponovno
pogledali ivotinje. Prije nego su stigli do ulaza, otkrili su da je svjetlost doprla
mnogo dublje u pilju.
Donokol je zastao na samom ulazu. Bi li me ponovno odvela do velikog
prostora u onoj drugoj prostoriji?
Svakako odgovorila je uvarica, ne upitavi ga zato. Znala je.
Rado bih pola s tobom, zelandoni Devetnaeste pilje rekla je Ejla.
I meni bi bilo drago. Moe mi drati baklju rekao je s osmijehom.
Ona je bila ta koja je pronala Bijelu upljinu, i najprije ju je njemu
pokazala. Znala je da e na tim prelijepim zidovima neto naslikati i da e mu
moda biti potrebni pomagai. Njih troje su se vratili u drugu prostoriju
Medvjee pilje, a ostali su izali iz nje. uvarica ih je povela kraim putem, i
tono je znala gdje ga treba odvesti do mjesta u koje se zagledao kada su prvi
put bili u ovom dijelu pilje. Pronaao je zaklonjenu pukotinu i drevnu sraslu
masu koju je ranije vidio. Izvadio je no izraen od kremena i otiao do
stalagmita s udubljenjem na vrhu. U njegovom podnoju je jednim vjetim

pokretom urezao elo, nos, usta, eljust i obraz, zatim dvije jae linije za grivu i
lea konja. Trenutak se zagledao u njega, zatim je iznad prvog urezao glavu
drugog konja koji gleda u suprotnom smjeru. Kamen je na tom mjestu bio neto
tvri, tako da linija ela nije ispala najpreciznija, ali se ipak vratio kako bi u
dosljednim razmacima urezao pojedinane dlake uspravne grive. Udaljio se
nekoliko koraka i pogledao.
elio sam neto dodati ovoj pilji, ali nisam bio siguran trebam li to
uiniti sve dok nisam uo Prvu kako u njenoj utrobi pjeva Majinu Pjesmu
rekao je zelandoni Devetnaeste pilje Zelandonaca.
Rekla sam ti da Majka bira, i da e znati. Sada i ja znam. Bilo je
primjereno ree uvarica.
Uinio si pravu stvar izjavila je Ejla. Moda je kucnuo trenutak da te
prestanem zvati Donokol i ponem te oslovljavati sa Zelandon Devetnaeste.
Moda u javnosti, ali nadam se da u, kada smo sami, ja uvijek biti
Donokol, a ti Ejla rekao je.
Bilo bi mi drago ree Ejla i okrene se prema uvarici. Pretpostavljam
da ti je ime uvarica, ona koja pazi na neto, ali ako nema nita protiv, eljela
bih da mi kae ime koje si dobila pri roenju.
Nazvali su me Dominika ree ona. Uvijek u o tebi misliti kao o Ejli,
bez obzira to da se dogodi, pa makar postala i Prva.
Ejla je odmahnula glavom. To je malo vjerojatno. Ja sam strankinja s
udnim naglaskom.
To nije vano. Priznajemo Prvu, ak i kada ne poznamo nju ili njega.
Svia mi se tvoj naglasak. Mislim da te on izdvaja, kao to se i treba izdvajati
Ona Koja Je Prva. Zatim ih je izvela iz pilje.
Ejla je cijelu veer razmiljala o toj izuzetnoj pilji. U njoj se ima toliko
toga vidjeti, toliko upiti. Poeljela ju je vidjeti ponovno.
Ljudi su te veeri razgovarali o tome to treba uiniti s Gahajnarom, ali se
ona u mislima stalno vraala na pilju. Izgleda da se Gahajnar oporavljao od
gadnih batina koje je dobio, iako e mu oiljci ostati do kraja ivota, izgleda da
nije zamjerao ljudima koji su to uinili. Ne samo da je bio zahvalan to je iv,
ve je bio zahvalan i zelandonama to se brinu o njemu.
Dobro je znao to je sve radio i vjerojatno je sada bio jedini koji je to znao,
a bio je i svjestan da su Balderan i ostali umrli zbog ne mnogo gorih stvari. Nije
znao zato je on bio poteen, moda zato je u sebi preklinjao Majku da ga spasi
dok je Balderan planirao kako da ubije strankinju. Znao je da im nee uspjeti
pobjei i nije elio umrijeti.
Djeluje iskreno kada kae da se eli iskupiti rekla je zelandona Prva.
Moda zato to zna da ga moemo natjerati da plati za ono to je uinio, ali
izgleda da je Majka odluila potedjeti ga.
Zna li itko u kojoj je pilji roen? upitala je Prva. Ima li roake?

 Ima majku rekla je jedna od zelandona. Ne znam za druge roake, ali

mislim da je ona prilino stara i da gubi pamenje.
E to nam odgovora zakljui Prva. Treba ga vratiti u njegovu pilju da
se brine o majci.
Ali kakvo je to iskupljenje? To je njegova majka primijeti jedan drugi
zelandoni.
Ne mora znaiti da e mu biti lako brinuti o njoj, ali u tom sluaju pilja
se vie nee morati brinuti o njoj, a on e raditi neto zaista dobro. Ne bih rekla
da je planirao tako neto dok je bio s Balderanom i dok je bez rada uzimao to je
htio. Treba ga natjerati da radi, da lovi za sebe, ili barem da pomae u
zajednikom lovu sa svojom piljom, da osobno pomae majci i stara se o svim
njenim potrebama.
Mukarci ba i ne vole raditi takve stvari, brinuti o nekoj starici ree
jedan zelandoni makar ona bila i njihova majka.
Ejla ih je sluala samo s pola pozornosti, ali je shvatila bit i smatrala je da
je to dobar plan. Potom je nastavila razmiljati o Najstarijem Svetom Mjestu. Na
kraju je odluila da se jednog od sljedeih dana vrati u pilju, sama ili s Vukom.
Sutradan, kasno ujutro, Ejla je zamolila Levelu da ponovno priuva
Donejlu te provjerila kako napreduje suenje mesa. Iznijela je jo jednu
koliinu bizonskog mesa na uad da se sui i pomislila da je to pravo vrijeme da
zadovolji svoju elju
I jo jednom vidi Najstarije Sveto Mjesto.
Povest u Vuka i otii do pilje. elim je prije odlaska jo jednom vidjeti.
Tko zna kada emo, ili hoemo li se ikada vratiti ovamo.
Ponijela je nekoliko baklji i dvije kamene svjetiljke, fitilje od liajeva i
zavezana crijeva napunjena lojem, koja je stavila u dvostruku konu vreicu.
Provjerila je pribor za paljenje vatre kako bi bila sigurna da ima sve to joj je
potrebno... vatreni kamen, potpalu i nekoliko veih komada drveta. Napunila je
vreu s vodom i spakirala posudu za sebe i jednu za Vuka. Ponijela je vreicu s
ljekovitim travama i nekoliko dodatnih zaveljaja aja, mada je sumnjala da e u
pilji kuhati aj, dobar no, neto tople odjee koju e nositi u pilji, ali nije se
gnjavila s obojcima. Bila je navikla ii bosa i tabani su joj bili tvrdi gotovo kao
kopita. Zvidukom je pozvala Vuka i zaputila se stazom koja je vodila do pilje.
Kad je stigla do velikog ulaza, zavirila je u sklonite u kutu. U ognjitu nije
gorjela vatra, a i odaja za spavanje bila je prazna. Tog dana uvarica nije bila
ovdje. Obino su je obavjetavali kada e ljudi doi posjetiti Najstarije Sveto
Mjesto. Ejla je na licu mjesta odluila ui bez prethodnog dogovora.
U ognjitu je zapalila malu vatru, potom je pomou nje zapalila baklju,
podigla je visoko i krenula unutra, pozvavi Vuka da je slijedi. Ponovno je
postala svjesna golemosti pilje i nereda u prve dvije prostorije. Prevrnuti
stupovi odvaljeni sa svoda, golemi blokovi kamenja i pijeska razbacani po podu
pilje. Svjetlost je prodirala dosta daleko i ona krene istim putom kao i prvi puta,

lijevo pa ravno naprijed do goleme prostorije sa smeem koje su medvjedi

ostavili za sobom. Vuk se nije odvajao od nje.
Drala se desne strane prolaza, jer je znala da se, osim velike prostorije s
desne strane, koju je planirala posjetiti na izlasku, nema bogzna to vidjeti sve
dok ne prevali polovicu puta u dubinu pilje. Nije namjeravala ostati dugo niti
pokuati sve ponovno vidjeti, nego samo odreene stvari. Nastavila je do
prostorije s medvjeim brlozima i ila du desnog zida dok nije stigla do
sljedee prostorije, a onda je potraila stijenu u obliku debele otrice koja se
sputala sa svoda.
Koliko se sjeala, tamo je bio naslikan crveni leopard s dugakim repom i
hijena-medvjed. Je li to bila hijena ili je to bio medvjed? Po obliku glave reklo
bi se da je piljski medvjed, ali njuka je bila dua, a uperak na glavi kao i mala
griva izgledali su kao kruta dlaka hijene. Nijedan drugi medvjed u pilji nije bio
tako vitak i dugonog, dovoljno je bilo da pogleda drugog medvjeda naslikanog
iznad te ivotinje! Ne znam to je umjetnik pokuao rei ovom slikom, pomisli
ona, ali meni to izgleda kao slika hijene, iako je to jedina hijena koju sam ikada
vidjela naslikanu u bilo kojoj pilji. Ali ni leoparda nisam vidjela nikada ranije.
Ovdje su naslikani medvjed, hijena i leopard, a sve su to jake, opasne ivotinje.
Pitam se to bi Putujui pripovjedai rekli za ovaj prizor?
Ejla proe pokraj sljedeeg niza slika. Osmjehnula se na crveni crte malog
medvjeda koji je sliio svim ostalim medvjedima u pilji, samo je bio manji od
njih. Sjetila se da je uvarica na ovom mjestu skrenula lijevo, i nastavila slijediti
desni zid. U sljedeem proirenju bilo je dokaza o boravku piljskih medvjeda i
pod je bio otprilike metar i po nii, a vodio je do sljedee prostorije, one s
dubokom rupom u sredini. To je bila ona prostorija u kojoj su sve slike i urezani
crtei bili bijeli, jer su bijele povrine bile pokrivene mekom svijetlosmeom
glinom. Od svih bijelih urezanih crtea, Ejlu su najvie privukli nosorozi koji se
pojavljuju iz pukotine u zidu. Pred njima je zastala. Zato li su Stari slikali te
ivotinje po zidovima pilja, pitala se. Zato je Donokol elio urezati dva konja
u prostoriji blizu ulaza u ovu pilju? Njegov um se u tom trenutku nije nalazio
na nekom drugom mjestu, kao umovi zelandona koje su pile aj na onom svetom
mjestu Sedme pilje Junih Zelandonaca. Kada bi im um bio odsutan, umjetnici
vjerojatno ne bi mogli stvarati tako izuzetne slike. Oni su morali razmiljati o
onome to rade.
Jesu li ih izraivali za sebe ili da bi ih pokazivali ostalima? Kojim
ostalima? Drugim ljudima svoje pilje ili drugim zelandonama? Neke od veih
prostorija u odreenim piljama mogle su primiti mnogo ljudi i ponekad su se u
njima odravale sveanosti, ali mnoge slike naslikane su u malim piljama ili u
stijenjenim prostorima veih pilja. Mora da su ih izraivali zbog sebe i iz tko
zna kojih vlastitih pobuda. Da moda nisu tragali za neim u duhovnom svijetu?
Moda za duhom svoje ivotinje, kao to je bio njezin totem lava, ili za duhom
ivotinje koja e ih dovesti blie Majci? Kad god je pokuala pitati Prvu, nikada
nije dobila zadovoljavajui odgovor. Mora li to sama otkriti?

Vuk se nije odvajao od nje, slijedio je zid du koga je Ejla ila i trljao se o
njega. Ona je nosila jedinu svjetlost u potpunoj tami pilje, i mada su mu druga
osjetila pruala mnogo vie obavjetenja o okruenju nego je dobivao od te
njezine jedne jedine baklje, bilo mu drago da je mogao i vidjeti.
Da je stigla do sljedeeg dijela pilje, znala je po primjetnom sputanju
svoda. Na zidovima je bilo mamuta, bizona, jelena. Na nekima od njih vidjele su
se bijele urezane slike, dok su u jednom dijelu prostorije one bile iscrtane crnom
bojom. Ovo je bila prostorija u kojoj se na ravnom kamenu nalazila lubanja
piljskog medvjeda i Ejla joj prie kako bi je ponovno pogledala. Malo se
zadrala razmiljajui o Krebu i Plemenu prije nego to je nastavila dalje. Imala
je dojam da ovu prostoriju okruuje obala od sive gline uz koju se popela kako
bi stigla do posljednje prostorije, one koju Prva nije posjetila. Primijetila je
tragove medvjeda u glini koje nije vidjela kada je prvi put bila ovdje. Dvije
visoke stube odvela su je u sljedeu prostoriju.
Nala se u sredini prostorije vrlo niskog svoda, tako da nije mogla hodati
du zidova. Zakljuila je da je dolo vrijeme kada treba upaliti novu baklju.
Batrljak prve baklje protrljala je o svod i ugasila je. Kada je bila sigurna da je
vatra ugaena, gurnula je ostatke prve baklje u okvir za lea. Morala se sagnuti
kako bi mogla nastaviti prirodnom stazom. U podnoju jednog stalagmita
opazila je vodoravni niz od sedam malih crvenih mrlja pokraj niza crnih toaka.
Tek poslije nekjh dvadesetak kratkih koraka mogla se ponovno uspraviti.
Primijetila je jo nekoliko crnih tragova od baklji. Oigledno su i drugi
koristili ovo mjesto za ienje svojih baklji. U stranjem dijelu svod se koso
sputao prema podu. Bio je prekriven finim utim slojem mekanog kamena gdje
su se pojavile male crvolike valovite crte. Na ovoj kosoj povrini bio je nacrtan,
uglavnom s dva prsta, jednostavan obris konja. Zbog kosine stropa, umjetnik se
sigurno propisno namuio, jer je stalno morao drati glavu zabaenu natrag i
nije mogao sagledati crte u cjelini, sve dok ga nije zavrio. Omjeri nisu bili ba
najbolji, ali to je bio posljednji crte u ovoj pilji. Primijetila je i obrise nekoliko
mamuta na zakoenom svodu.
Ejla je neto namirisala i osvrnula se oko sebe, ali je odmah shvatila da se
to Vuk olakao. Osmjehnula se. Tu se nita nije moglo. Kada se okrenula s
namjerom da krene natrag, zapitala se moe li se i na ovom kraju izai iz pilje,
ali to je bila samo usputna misao. Nije imala namjeru ii u potragu za izlazom.
Dok se vraala drei se zida, osjetila je kako joj stopala upadaju u hladnu meku
glinu poda. Vuk je iao iza nje po istoj mekanoj glini. Kad se spustila iz ove
posljednje prostorije, zid koji joj je u dolasku bio s desne strane sada je bio s
lijeve. Prola je pokraj zida sa sastruganim mamutima i stigla do dijela pilje za
koji se veselila to e ga ponovno vidjeti, do konja naslikanih crnom bojom.
Ovog puta paljivije je prouila zid. Opazila je da je meki smei sloj sastrugan s
velikog dijela zida kako bi se ispod dolo do bijelog vapnenca na kojem se
nalazio najvei dio urezanog nosoroga i najvei dio mamuta. Crna boja potjecala
je od ugljena, ali zahvaljujui nainu na koji ga je umjetnik koristio, pojedina
mjesta su bila tamnija, a pojedina svjetlija, kako bi konji i ostale ivotinje

djelovali ivotnije. Iako su konji bili ti koji su je privukli, oni nisu bile prve
ivotinje na zidu. Prvi su bili turovi. I lavovi u nii ponovno su joj izmamili
osmijeh. Ta enka jednostavno nije bila zainteresirana za mladog mujaka.
Nepokretno je sjedila.
Ejla je polako ila du oslikanog zida dok nije dola do ulaza u dugaku
galeriju koja je vodila u posljednju prostoriju sa slikama. Ugledala je divovskog
jelena naslikanog visoko na desnom zidu. Tu se takoer protezao niz ognjita za
dobivanje ugljena. Staza se poela sputati. Kada je savladala posljednji veliki
pad u razinu poda i dola do posljednje prostorije, nastavila je jo sporije.
Sviali su joj se lavovi, moda zato to su bili njezin totem, a i zato to su bili
tako stvarni. Stigla je do kraja i prouila posljednji kameni stup, onaj koji je
podsjeao na muki organ. Na njemu je bila naslikana enska vulva s ljudskim
nogama. S jedne strane stupa bio je naslikan bizon, a s druge lav. Bila je
uvjerena da je i tu netko ispriao priu. Zatim se okrenula i pola natrag, a kad je
stigla do poetka prostorije, zastala je i osvrnula se oko sebe.
eljela je odavde ponijeti sjeanje, slino onom kada je Prva pjevala pilji.
Nije znala pjevati, ali se osmjehnula kad joj je palo na pamet to bi mogla
uiniti. Mogla je zarikati onako kako je to uinila kada je prvi puta bila ovdje.
Onako kako to lavovi esto ine. Zapoela je tiho, pa sve glasnije. Bila je to
najbolja rika koju je ona bila u stanju proizvesti. ak se i Vuk malo skupio kada
ju je uo.
Planirali su rano krenuti, ali je u zoru Amelana poela raati, tako da je
Zelandone u posjetu nisu mogle ostaviti. Do veeri je rodila zdravog djeaka, a
njezina majka je priredila veeru u ast sretnog dogaaja. Tek ujutro su krenuli
natrag kui. Do tada se uzbuenje zbog odlaska ve pretvorilo u antiklimaks.
Sastav putnika ponovno se promijenio. Kako su Kimeran, Beladora i dvoje
djece otili, a Amelana ostala kod svojih, ostalo ih je samo jedanaest i morali su
se drukije organizirati. Donejli su nedostajali prijatelji, jer se sada mogla igrati
samo s Donlevanom, koji je bio godinu dana mlai. Dondekamu je nedostajao
Kimeran, ujak koji mu je bio vie kao brat, i tek je sada shvaao koliko su se
dobro razumjeli dok su radili zajedno. Rastuio se svaki puta kad je pomislio da
ga moda nikada vie nee vidjeti. Od ena su ostale samo Ejla, Levela i Prva.
Njima su nedostajale Beladora i mlada, smijena Amelana. Moralo je proi neko
vrijeme dok se nisu ponovno privikli na novo stanje.
Slijedili su rijeku nizvodno, a kada se ulila u veu rijeku, nastavili su pratiti
tu rijeku prema jugu. Golemo Juno more ugledali su dan prije nego to su stigli
do njega. Nepregledan potez vode nije bio jedino to su vidjeli. Bila su tu i stada
losova i megacerosa, stado enki vunastih mamuta s mladuncima svih uzrasta, i
razni vunasti nosorozi. Upravo je bilo vrijeme kada se razni kopitari, kao to su
turovi i bizoni, poinju okupljati radi priprema za jesen. Tada e se tisue njih
boriti i pariti. Konji su ili prema svojim zimskim panjacima. S mora je puhao
hladni povjetarac. Juno more bilo je hladno more i dok je stajala zagledana u tu

nepreglednu hladnu vodu, Ejla je shvatila da e vrlo brzo doi do smjene

godinjih doba.
Pronali su trgovce koje je Konardi spominjao, a i samog Konardija. On je
obavio upoznavanje i pokazalo se da su Ejline koare traena roba. Ljudima kao
to su trgovci, koji na put nose razne stvari radi prodaje, bile su neophodne
dobro napravljene koare. Ejla je prvu veer provela izraujui nove koare.
Dondalarovi vrhovi i alat izraen od kremena takoer su naili na dobar prijem.
Do izraaja su doli i Vilamarova vjetina i iskustvo u trgovanju. Sve ih je
organizirao u trgovaku druinu u koju je ukljuio i Konardija. Nudit e razne
kombinacije stvari istovremeno i to ne samo jednoj osobi. Na primjer, suho
meso i koaru u kojoj ga se moe nositi. Nabavio je mnogo koljki za ogrlice i
bilo mu je drago to ih moe staviti u Ejline koare. Nabavio je i sol za Ejlu, a za
Martonu ogrlicu koju je napravio jedan od sakupljaa koljki, i jo neke stvari o
kojima nije svima govorio.
Kada su zavrili s trgovinom, krenuli su natrag. Sada su putovali bre nego
u dolasku. Kao prvo, znali su put i nisu se zaustavljali zbog posjeta oslikanim
piljama. A tjeralo ih je i vrijeme koje se mijenjalo. Dobro su se snabdjeti
zalihama i nisu morali esto ii u lov. Ipak su otili u jo jedan posjet Kamori.
Silno se razoarala kada je ula da je Kimeran promijenio planove te ostao s
narodom svoje druice. Ona i Dondekam razgovarali su o njemu kao da je
otiao zauvijek, sve dok ih Prva nije podsjetila da se namjerava vratiti.
Kad su stigli do Velike rijeke, morali su priekati da proe oluja koja je
onemoguavala prijelaz. Bilo je to teko razdoblje, jer nisu eljeli cijelu sezonu
ostati nasukani na pogrenoj strani rijeke. Napokon se razvedrilo i oni prijeoe
rijeku, mada prijelaz nije bio nimalo lak. Kad su konano stigli do Rijeke, svi su
ve postali silno nestrpljivi. Morali su pjeaiti, jer nije bilo splavi, a ionako bi
bilo jako naporno veslati uzvodno.
Kada su konano ugledali golemo kameno sklonite Devete pilje, samo
to nisu pojurili, ali nisu ni morali. Promatrai su motrili na njihov dolazak, i
im su ih spazili, zapalili su signalnu vatru. Gotovo sve pilje izale su kako bi
ih doekali i poeljeli im dobrodolicu.

Trei dio
29
Ejla se popela strmom stazom do vrha stijene. Naramak drva donijela je u
povezu objeenom oko glave i spustila ga pokraj stupa od tamnog kamena koji
kao da je pod opasnim kutom izrastao iz ruba vapnenake stijene. Zastala je
kako bi pogledom obuhvatila sve oko sebe. Ma koliko puta da je sve to vidjela
tijekom posljednjih godinu dana koliko biljei izlaske i zalaske Mjeseca i Sunca,
krajolik pred njom uvijek ju je dirnuo. Promatrala je Rijeku koja je ispod nje
krivudala od sjevera prema jugu. Sve tamniji oblaci grlili su grebene brda s
druge strane Rijeke u smjeru istoka, sakrivajui njihov otar obris. Vjerojatno e
postati jasniji sutra pred zoru, kad e morati utvrditi gdje e Sunce izai u
odnosu na mjesto izlaska na dananji dan.
Okrenula se na drugu stranu. Bljetavo Sunce bilo je na silaznom
putovanju. Uskoro e zai. Donji dijelovi nekoliko bijelih pahuljastih oblaka bili
su ruiasti i obeavali su sjajnu predstavu. Njen pogled se nastavio kretati
prema obzoru. Gotovo da joj je bilo ao to je nebo na zapadu bez oblaka. Nee
imati izgovor da ne doe ovamo noas, pomislila je, dok je silazila prema
Devetoj pilji.
Njeno prebivalite ispod vapnenakog ispusta bilo je hladno i prazno.
Dondalar i Donejla su sigurno otili kod Proleve na veeru. Ili kod Martone.
Uz pomo vatrenog kamena i suhe potpale zapalila je vatru. Kada se dobro
rasplamsala, ubacila je nekoliko kamena za kuhanje i provjerila vreu s vodom.
Bilo joj je drago kada je vidjela da je puna. Lijevala je vodu u drvenu posudu u
kojoj je kuhala aj. Pretraila je podruje oko ognjita i pronala malo hladne
juhe u vrsto ispletenoj posudi obloenoj glinom iz rijeke kako bi posuda bila
posve nepropusna. Veina ena je to poela raditi tek posljednjih godina.
Kutljaom od izdubljenog roga kozoroga zahvatila je malo juhe s dna, pa
prstima izvadila nekoliko zalogaja hladnog mesa i nekakav prilino gnjecav
korijen. Primakla je lonac blie vatri i klijetima od savijenog drveta nagurala
oko posude vru ugljen. Dodala je u vatru jo nekoliko komada drva i sjela
prekrienih nogu na jastuk. ekala je da se kamenje zagrije pa da ga stavi vodu
za aj kako bi prokljuala. Zatvorila je oi. Bila je umorna. Prola godina bila joj
je posebno teka, jer je dobar dio svake noi morala biti budna.
Izvadila je kamen za kuhanje iz vatre te ga spustila u posudu s vodom.
Voda je prokljuala i iznad nje se stvorio oblak pare. Dodala je i drugi kamen.
Kada se voda smirila, umoila je mali prst kako bi ispitala koliko je topla.
Dodala je i trei kamen iz vatre i priekala da nestanu mjehurii, a onda je
zahvatila vrelu vodu posudicom i ubacila unutra nekoliko prstohvata suhog lia

iz niza poklopljenih koarica na polici blizu ognjita. Spustila je vrsto ispletenu

posudicu, pustivi da aj malo odstoji.
Provjerila je vreicu koja se ljuljala na klinu zabijenom u noseu motku.
Unutra su bila dva mala, plosnata dijela roga megacerosa i kremeno sjeivo koje
je koristila za biljeenje oznaka na plosnate dijelove izrezane iz roga divovskog
jelena. Provjerila je vrh alata pitajui se je li jo dovoljno otar. Znao se okrhnuti
od uporabe. Suprotni kraj bio je umetnut u dio roga koute, prethodno
omekanog u vreloj vodi, i sluio je kao drka. Kada se osuio, ponovno se
stvrdnuo. Na jednom komadu plosnatog dijela roga zapisivala je zalaske Sunca i
Mjeseca, a na drugom je urezivala broj dana od jednog punog Mjeseca do
drugog, kao i noi punog Mjeseca, noi bez Mjeseca, i suprotno okrenute srpove
izmeu tih zareza. Zavezala je vreicu za konu traku oko struka, zatim je
kutljaom zahvatila malo tople juhe, ulila je u drvenu posudu i popila, zastavi
samo da bi savakala komade mesa.
Iz prostorije za spavanje uzela je ogrta sa kapuljaom koja je bila
obrubljena krznom i omotala ga oko ramena. ak i ljeti su noi znale biti hladne.
Uzela je posudicu s toplim ajem i izala iz prebivalita. Ponovno se zaputila
stazom uzbrdo prema vrhu stijene, pitajui se gdje je Vuk. esto joj je tijekom
dugih nonih bdijenja on bio jedino drutvo. Leao bi na tlu pokraj njenih nogu,
dok bi ona sjedila na vrhu stijene, umotana u toplu odjeu.
Nedaleko neobinog nagnutog kamena ukopanog duboko u vrh proelja
stijene nalazilo se ognjite koje je sainjavao krug od kamenja ispunjen
ugljenom i nekoliko glatkih rijenih kamena, odlinih za zagrijavanje vode.
Pokraj prirodnog izboenja stijene, u krhkom vapnencu pokraj stupa napravljeno
je udubljenje. Oslonjena o zid, tu je stajala velika ploa napravljena od suhe
trave, istkane tako da se kia slijeva niz isprepletene redove. Ispod nje nalazilo
se nekoliko posuda, meu kojima i ona za kuhanje, i konatih vreica s nekim
sitnicama kao to su kremeni no, dva zamotuljka aja i malo suenog mesa.
Pokraj nje je lealo smotano krzno, a u njemu pribor za paljenje vatre umotan u
sirovu kou, neoiena kamena svjetiljka, nekoliko fitilja i baklji.
Ejla je zamotuljak spustila sa strane, jer e vatru zapaliti tek kad se pojavi
Mjesec. Rairila je krzno i smjestila se na svoje uobiajeno mjesto. Izboinu
stijene koristila je kao oslonac za lea. Sjedila je leima okrenuta prema Rijeci i
gledala obzor na zapadu. Izvadila je ploicu od roga i kremenu otricu iz
vreice, pa se zagledala u dotadanje zapise o zalascima Sunca, a onda je
ponovno podigla pogled prema obzoru na zapadu. Sino je Sunce zalo lijevo od
te male uzvisine, rekla je samoj sebi, kiljei i titei oi od dugakih zraka
Sunca. Sjajna topla svjetlost skliznula je iza pranjave izmaglice, koja je njenu
areu usijanost pretvorila u sjajni crveni disk. Bio je savreno okrugao, kao i
njegov noni sudrug u vrijeme kada je pun. Obje nebeske kugle bile su
savrenog krunog oblika i bile su jedini savreni krugovi u njenom svijetu. Kad
je bila izmaglica, lake je bilo gledati u Sunce i uoiti tono mjesto zalaska u
odnosu na siluetu brda na udaljenom obzoru. Pri sve slabijoj svjetlosti, urezala je
znak na svojoj ploici od roga.

Zatim se okrenula prema istoku i zagledala preko Rijeke. Na sve tamnijem

nebu poele su se pojavljivati prve zvijezde. Znala je da e Mjesec uskoro
pokazati svoje lice, mada se ponekad znao pojaviti i prije zalaska Sunca, a
ponekad je i tijekom dana pokazivao bijedo lice naspram jasnog plavog neba.
Ve je skoro godinu dana pratila izlaske i zalaske Sunca i Mjeseca, i mada joj je
teko padalo to zbog promatranja nebeskih tijela nije mogla biti s Dondalarom
i Donejlom, bila je zadivljena znanjem koje je stekla. Noas je. meutim,
osjeala neki nemir. eljela je otii do svog prebivalita, uvui se s
Dondalarom u krzna. eljela je da je zagrli, dodiruje, uini da se osjea kako je
samo on to znao. Ustala je, pa ponovno sjela, pokuavi se udobnije namjestiti.
Pripremala se za jo jednu dugu, usamljeniku no.
Da bi skratila vrijeme i ostala budna, usredotoila se na tiho ponavljanje
nekih od brojnih pjesama i dugakih povijesti i legendi, koje su se esto
rimovale i koje je morala nauiti napamet. Iako je imala odlino pamenje,
previe toga je trebalo upamtiti. Nije imala sluha i nije ih ni pokuala otpjevati
kao to su to radili mnogi u zajednici zelandona. Zelandona joj je rekla kako nije
nuno pjevati ih ve samo zapamtiti rijei i shvatiti njihovo znaenje. Vuk je
izgleda uivao u zvuku njenog tihog monotonog glasa dok je dremuckao pokraj
nje, ali noas ak ni Vuk nije bio s njom.
Odluila je recitirati jednu od povijesti koja je govorila o davnim
vremenima, priu koja je njoj bila posebno teka. U njoj se spominju oni koje su
Zelandonci nazivali Zbitoglavcima, a ona smatrala svojim Plemenom, ali su joj
misli stalno lutale. Pria je bila puna njoj nepoznatih imena, dogaaja koji joj
nita nisu znaili i pojmova koje nije ba najbolje shvaala ili s kojima se nije
slagala.
Nastavila je razmiljati o vlastitim sjeanjima, vlastitoj povijesti, poetku
svog ivota u Plemenu. Moda bi ipak trebala prijei na neku legendu. One su
bile lake. esto su priale smijene ili tune prie koje su objanjavale obiaje
ili ponaanje, obilato se koristei primjerima.
ula je nekakav slabi zvuk, neko dahtanje, i okrenula se. Ugledala je Vuka
kako se penje stazom prema njoj. Pojurio je prema njoj, oigledno sretan to je
vidi. I ona je bila sretna to vidi njega. Zdravo, Vue rekla je, prolazei mu
prstima kroz gusto krzno oko vrata i osmjehujui se dok mu je drala glavu i
gledala ga u oi.
Ba mi je drago to te vidim. Noas mi treba drutvo. Liznuo ju je po
licu, i njeno je uhvatio zubima za bradu. Kada ju je pustio, ona je njeno na
trenutak sklopila ruke oko njegove dlakave gubice. Mislim da je i tebi drago
to mene vidi. Dondalar i Donejla sigurno su se vratili, i ona vjerojatno ve
spava. Puno sam mirnija kad znam da ti pazi na nju. Vue, kad ve ja ne mogu
biti tamo.
Vuk se smjestio kod njenih nogu, a ona se vrsto umotala u pokriva i
ponovno sjela ekajui izlazak Mjeseca. Pokuala se usredotoiti na legendu o
precima Zelandonaca, ali se umjesto nje sjetila kako je zamalo izgubila Vuka na
Putovanju. Prelazili su rijeku koja se razlila i njih dvoje su se razdvojili. Sjeala

se kako ga je traila. Bila je mokra, bilo joj je hladno i umalo nije poludjela od
straha da ga je izgubila. Novi strah ju je obuzeo kada ga je pronala u nesvijesti i
pomislila da je mrtav. Potom je Dondalar naao oboje i za sve se pobrinuo iako
je i njemu bilo hladno, iako je i on bio mokar do gole koe. Bila je iscrpljena i
toliko joj je bilo hladno da je bila beskorisna. Podigao je sklonite, unio nju i
napola udavljenog vuka unutra, pobrinuo se za konje i brinuo se o svima njima.
Natjerala se vratiti u sadanjost, jer je osjeala potrebu za Dondalarom.
Moda e joj pomoi rijei za brojenje, pomislila je. Poela ih je izgovarati:
jedan, dva, tri, etiri... i sjetila se svog oduevljenja kada joj je Dondalar prvi
put objasnio rijei za brojenje. Istog asa je shvatila apstraktni pojam i poela
brojiti stvari koje je mogla vidjeti u svojoj pilji: Imala je jedno mjesto za
spavanje; jedan, dva konja; jedno, dva... Dondalarove oi su tako plave.
Moram prestati s tim, razmiljala je. Ustala je i otila do kamenog stupa
koji je opasno balansirao na samom rubu. Prolog ljeta nekoliko mukaraca
pokualo ga je gurnuti sa stijene, smatrajui da predstavlja opasnost, ali nisu ga
uspjeli ni pomaknuti. Sjetila se da je taj isti kamen ugledala odozdo, onog dana
kada su ona i Dondalar stigli, kamen koji se tako jasno ocrtavao naspram neba.
Neodreeno se sjeala da ga je prije toga vidjela u snu.
Ispruila je ruku i spustila je na veliki kamen blizu podnoja, ali ju je naglo
trgnula natrag. Kad je dodirnula povrinu kamena imala je dojam da je osjetila
peckanje u prstima. Pogledala ga je ponovno pri slaboj mjeseini i uinilo joj se
da se kamen malo pomakao, da se nagnuo blie rubu i da je zasjao. Povukla se,
ne odvajajui pogled od tog udnog kamena. Sigurno mi se samo privia,
pomislila je. Zatvorila je oi i zatresla glavom. Kada ih je otvorila, kamen joj je
izgledao kao i svaki drugi. Ponovno je ispruila ruku kako bi ga dodirnula. Nije
se razlikovao od drugog kamenja, ali dok je drala ruku na neravnoj povrini,
uinilo joj se da ponovno osjea peckanje.
Vue, mislim da ove noi nebo moe bez mene rekla je. Poinju mi se
priviati stvari. Pogledaj! Mjesec je ve odskoio, propustila sam njegov
izlazak. Noas ovdje ionako neu biti ni od kakve koristi.
Razmiljala je bi li upalila baklju, ali je odustala od toga jer joj se nije
troilo vrijeme na paljenje vatre. Uostalom, mjeseina je bila dovoljno jaka.
Oprezno je silazila stazom pri svjetlosti Mjeseca i zvijezda, s Vukom koji je iao
prvi. Jo se jednom osvrnula prema stijeni. I dalje kao da sjaji, pomislila je.
Moda previe gledam u Sunce. Zelandona me je upozorila da moram biti
oprezna.
Unutra je bilo mnogo mranije, ali se uspijevala snai zahvaljujui
svjetlosti velike zajednike vatre, zapaljene ranije, koja se odbijala od stropa
zaklona. Tiho je ula u svoje prebivalite. Izgleda da su svi spavali. Prostor je
blijedo osvjetljavala jedna mala svjetiljka. esto su palili po koju lojanicu zbog
Donejle. Due joj je trebalo da zaspi kada je bio mrkli mrak. Fitilj od liaja
uronjen u otopljeni loj dosta dugo je gorio i esto bi ta svjetlost dobro dola i
Ejli ako se kasno vratila kui. Pogledala je iza pregrade u odaju u kojoj je

spavao Dondalar. Donejla se ponovno zavukla kod njega. Osmjehnula im se i

krenula prema Donejlinom leaju, ne elei ih uznemiravati. Ipak je zastala,
odmahnula glavom i vratila se do njihovog leaja.
Jesi li to ti, Ejla? bunovno je upitao Dondalar. Zar je ve jutro?
Nije, Dondalare. Noas sam se ranije vratila odgovorila je dok je
podizala sklupano dijete i premjetala je u njen leaj. Pokrila ju je, poljubila u
obraz pa se vratila do leaja koji je dijelila s Dondalarom. Dondalar se u
meuvremenu razbudio i doekao ju je oslonjen na lakat.
Zato si odluila doi ranije?
Nisam se mogla usredotoiti. Vragolasto mu se osmjehnula, skinula
odjeu i zavukla se pokraj njega. Leaj je jo bio topao, jer je dotad u njemu
spavala njena ker. Sjea li se kako si mi jednom prigodom rekao da je
dovoljno da uinim ovo uvijek kada te poelim? upitala je i strastveno ga
poljubila.
Nije oklijevao s odgovorom. To i dalje vrijedi rekao je glasom
promuklim od elje. I njemu su noi bile duge i bio je usamljen. Donejla je bila
slatka i mazna, i volio ju je, ali ona je bila djevojica, ker njegove druice, a ne
njegova druica. Nije bila ena koja je u njemu budila strast i koja je tu strast
donedavno tako dobro zadovoljavala.
Gladno i u zanosu posegnuo je za njom, ljubei joj usta, vrat, a onda i cijelo
tijelo. I ona je bila gladna njega. I nju je obuzeo zanos kada je gotovo s
oajnikom potrebom posegnula za njegovim tijelom. Ponovno ju je poljubio,
ovog puta polako, iskuavajui jezikom unutranjost njenih usta. Preao je na
vrat i posegnuo za njenom dojkom. Bradavica se nala u njegovim ustima.
Prolo je dosta vremena od kada se nisu prepustili istraivanju Majinog
Dara Uitaka. Sisao je najprije jednu bradavicu, pa drugu i milovao joj grudi.
Osjetila je zadovoljstvo duboko u sebi, na onom mjestu koje je eznulo za njim.
Spustio je ruku na njen trbuh i poeo ga njeno masirati.
Volio je njegovu mekou, blagu zaobljenost koja joj je davala jo
enstveniji izgled, ako je to uope bilo mogue. Imala je osjeaj da se topi od
zadovoljstva kada je njegova ruka stigla do mekog krzna na njenom breuljku, a
prst se zaustavio na prorezu i poeo kruiti po njegovoj unutranjosti. Pri dodiru
pravog mjesta nju je proeo drhtaj, zastenjala je i izvila se u susret njemu.
Spustio se nie, pronaao ulaz u njenu toplu vlanu pilju i krenuo unutra.
Rairila je noge da mu omogui pristup. Ustao je i namjestio se izmeu njih, a
onda se spustio i kuao je. Poznat mu je bio taj okus, okus Ejle koju je volio.
Rairio je njene latice objema rukama i lizao je toplim jezikom, istraivao je
njene procjepe i pukotine dok nije pronaao kvricu koja je malo otvrdnula.
Svaki njegov pokret osjeala je kao munju punu slasti, dok je elja u njoj rasla.
Za nju vie nije postojalo nita osim Dondalara i rastueg Uitka kojeg je
izazivao u njoj.
Njegova mukost je potpuno nabrekla i udjela je za izbavljenjem. Disanje
joj se ubrzalo i svaki udah bio je propraen stenjanjem, dok odjednom nije stigla

do vrhunca i osjetila kako iklja i prelijeva se. Osjetio je njenu toplu vlanost,
povukao se i zaronio u njen bezdan koji je jedva doekao da ga primi. Spremno
ga je primila. Dok je njegov ud klizio u njenu toplu jamu koja ga je jedva
doekala, zastenjao je od Uitka. Bilo je tako davno, ili se barem njemu inilo
da je bilo tako davno.
Primila ga je cijelog, i dok ga je njena toplina obuhvaala sa svih strana,
odjednom je osjetio zahvalnost to ga je Majka odvela do nje, to je naao ovu
enu. Gotovo je zaboravio koliko se savreno uklapaju. Uivao je u njoj dok je
ponovno uranjao. Ona mu se predala, uivajui u zadovoljstvu koje joj je
pruao. A onda, gotovo prerano, osjetili su kako Uitak raste. Jurnulo je u vis i
oslobodilo se poput lave iz vulkana, progutavi ih oboje. Malo su ga zadrali, a
onda oslobodili.
Zatim su se odmarali, ali glad koju su osjeali jedno za drugim nije bila
sasvim utaena. Voljeli su se ponovo, sanjarski, produujui svaki dodir, svako
milovanje, sve dok su mogli izdrati, a onda su zavrili drugim izljevom
neobuzdane energije.
Kroz nemarno namjeten materijal za pokrivanje krova, Ejla je primijetila
da zora ve polako rudi. Leala je u toplim krznima pokraj Dondalara. Bila je
vie nego zadovoljna, bila je itekako sita uitka. Pogledala je Dondalara. Oi su
mu bile zatvorene i na licu mu je poigravao oputen i blaeni osmijeh. Sklopila
je oi. Zato je ekala tako dugo, pomisli ona? Pokuala je izraunati koliko je
prolo vremena i istog asa se trgnula. Trave! Kada je posljednji puta uzela
trave? Nije morala misliti o tome dok je dojila, znala je da je mala vjerojatnost
da e zatrudnjeti dok doji, ali Donejla je prestala sisati prije nekoliko godina.
aj od trava koje je tite od trudnoe obino je pripremala iz navike, ali u
posljednje vrijeme nije mnogo vodila rauna o tome. U nekoliko navrata je ve
zaboravila na trave, ali to je nije brinulo, jer je bila sigurna da je nemogue
zaeti novi ivot bez mukarca, a ona je noi provodila na stijeni i nije ba esto
dijelila Uitke s Dondalarom.
Obuka pripravnica bila je vrlo zahtjevna. Podrazumijevala je post, bdijenje
i ukidanje nekih drugih aktivnosti, ukljuujui na neko vrijeme i odricanje od
zadovoljstava. Gotovo godinu dana nije nou spavala kako bi mogla pratiti
kretanje nebeskih tijela. Ali njena stroga obuka bila je pri kraju. Uskoro e se
zavriti i jednogodinje prouavanje nonog neba. To e se dogoditi tono na
sljedeu Ljetnu dugodnevnicu. Tada e je uzeti u obzir za primanje u red
pripravnica koje su prole obuku. Sreom da je tajne lijeenja ve bila savladala,
inae bi obuka mnogo due trajala, mada je ona bila uvjerena da nikada nee
prestati uiti.
Poslije toga moe bilo kada postati zelandona, mada nije bila sigurna da
zna kako. Morala je biti pozvana. To je bio tajanstven proces koji nitko nije
znao objasniti, ali kroz koji je svaka zelandona prola. Kada bi pripravnica
potvrdila da je pozvana, potencijalnu donieru ispitale bi ostale Zelandone koje
su mogle prihvatiti ili odbaciti njezinu tvrdnju. Ako bi je prihvatile, pronalazile
su mjesto za novu meu Onima Koji Slue Majku. Obino bi postale pomonice

neke postojee Zelandone. Ako bi bila odbijena, pripravnica bi ostajala

pripravnica. Obino bi uslijedilo objanjenje zato je odbijena, kako bi sljedei
puta mogla bolje razumjeti poziv kada ga osjeti. Neke pripravnice nikad ne
postanu Zelandone i njima to ne smeta, ali veina eli biti pozvana.
Prije nego to je zaspala, razmiljala je o Uicima. Jedino je ona bila
uvjerena da oni sami zainju novi ivot koji raste u eni. Ako je zatrudnjela,
vjerojatno e imati previe posla oko novog djeteta da bi razmiljala o bilo
kakvom pozivu. Vrijeme e pokazati; to je uinjeno uinjeno je, sada vie
nema svrhe brinuti oko toga jesam li trudna ili ne. Zar ne bi bilo lijepo imati jo
jedno dijete? Bilo bi, itekako bi bilo, pomislila je. Zatvorila je oi i ponovno se
opustila, a onda je utonula u zadovoljan san.
Dimni signal iz Tree pilje prvo je opazilo jedno dijete i pokazalo ga
majci. Ona ga je pokazala susjedi i obje su krenule prema Doharanovoj
nastambi. Prije nego su stigle do nje, opazili su ga jo neki. Proleva i Ejla upravo
su izlazile iz nastambe kada su ljudi stigli. Iznenaeno su podigle poglede.
Dim iz Stijene Dvije rijeke jedan ree.
Signal iz Tree istovremeno ree drugi.
Doharan je iziao odmah poslije svoje druice i otiao do ruba kamenog
ispusta. Poslat e trkaa rekao je.
Ubrzo potom stigao je zadihani trka. Posjetitelji! rekao je. Iz
Dvadeset etvrte pilje Junih Zelandonaca, meu njima je i njihova glavna
zelandona. Poli su na na Ljetni sabor, ali ele i posjetiti neke od pilja du
puta.
Dolaze izdaleka primijeti Doharan. Bit e im potrebno prebivalite.
Idem obavijestili Prvu ree Ejla. Ja ove godine neu ii s ostalima,
pomisli ona, kada je krenula prema prebivalitu Zelandone. Moram ekati
Ljetnu dugodnevnicu. Pomalo joj je bilo ao. Nadala se da e posjetitelji ostati
malo due na saboru, ali ako su doli izdaleka, moda e morati ranije poi
natrag, kako bi se vratili prije zime. To bi je razoaralo.
Provjerit u onaj prostor na drugom kraju ree Proleva. Tamo bi im
bilo dobro, ali e im biti potrebni voda i drvo za vatru. Koliko ih je?
Otprilike koliko ima ljudi u nekoj manjoj pilji odgovori trka.
To znai da ih je vie od trideset, pomisli Ejla, koristei se tehnikama za
brojanje naveliko, koje je nauila tijekom obuke. Brojanje na prste, pri emu se
koriste obje ruke, mnogo je sloenije od uporabe jednostavnih rijei za brojenje,
ako onaj tko broji shvaa kako se to radi, ali kao to je to sluaj s veinom stvari
vezanih za Zelandone, i brojenje je bilo mnogo sloenije. Njime se moglo
iskazati i neto sasvim drugo. Svi znakovi imali su vie od jednog znaenja.
Kada je obavijestila Prvu, Ejla je, nosei drva za vatru, krenula s Prolevom
na drugi kraj velikog ispusta. Skupljanje goriva bio je zadatak koji je zahtijevao
stalno zalaganje. Svi, ukljuujui i djecu, skupljali su sve to gori: drva, grmlje,

travu, suhi izmet preivaa i loj svih ivotinja koje bi ulovili, ukljuujui i
zalutale mesodere. Da bi mogli opstati u hladnom okruenju, morali su paliti
vatre koje su ih grijale i davale svjetlost, da i ne spominjemo da su na njima
kuhali hranu.
Iako su loj ponekad koristili za kuhanje, mnogo ee je koriten za
paljenje vatri koje su pruale svjetlost. Odravanje vatri bio je zahtjevan posao,
ali i vrlo vaan za opstanak dvononih tropskih svedera koji su stasali u toplijoj
klimi i putovali svijetom.
Tu si, Ejla! Mislila sam da posjetitelje smjestimo kod potoka koji u
proljee nabuja i dijeli Devetu pilju od Donje rijeke, ali nisam sigurna zbog
konja. Mjesto gdje dri konje je vrlo blizu mjestu koje e posjetitelji koristiti.
Misli li da bismo ih trebali premjestiti? upitala je Proleva. Posjetitelji bi
mogli postati nervozni zbog blizine konja.
I meni je to palo na pamet, ali nisam mislila samo na posjetitelje. Ni konji
ne bi bili sretni da im se u blizini mota toliko nepoznatih ljudi. Prebacit u ih za
sada u umovitu dolinu ree Ejla.
Poto su posjetitelji stigli, predstavili se, smjestili u privremeno prebivalite
i podijelili s njima obrok, ljudi su se raspodijelili u nekoliko skupina. Zelandone,
meu kojima su bile Prva i Ejla, zelandona posjetitelja i njezine pripravnice,
Zelandone Tree, etrnaeste i Jedanaeste pilje, zajedno s jo nekima, vratili su
se do mjesta okupljanja na suprotnom kraju golemog zaklona. Zapaljena vatra je
priguena prije nego to su posjetitelji poli jesti i sada ju je jedna od njih
ponovno rasplamsala, stavila vodu u veliku posudu, a kamenje za kuhanje u
vatru. ekajui svjee pripremljen aj, ljudi su izvadili svoje osobne posude za
pie i otpoeli razgovor ili ga nastavili.
Posjetitelji su priali o svom Putovanju. Razgovarali su o obredima i
lijeenju. Pie za kontracepciju koje je spomenula Prva, izazvalo je veliko
zanimanje. Ejla im je rekla koje trave treba koristiti. Neke od njih je opisala
krajnje paljivo, kako ih ne bi pomijeali sa slinim biljkama. Malo im je priala
i o svom dugom Putovanju iz zemlje lovaca na mamute, i oni su shvatili da je to
strankinja koja je dola izdaleka. Posjetiteljima njen naglasak nije bio tako
udan, jer su i sami govorili s naglaskom, mada su oni smatrali da su sjeverni
Zelandonci ti koji govore s naglaskom. Ejli se inilo da oni govore slino, ali ne
i isto, kao ljudi koje su sretali na njezinoj donier-turi. Kimeranova druica
Beladora izgovarala je neke rijei isto kao oni. Pri kraju veeri, zelandona
posjetitelja ree:
Drago mi je to sam bolje upoznala Ejlu. Prie o tebi stigle su ak do
naih prostora, a mi smo najudaljenija pilja koja sebe jo naziva Doninom
djecom. I koja priznaje Prvu Meu Onima Koji Slue Majku dodala je,
obraajui se krupnoj eni.
Pretpostavljam da tebe smatraju Prvom u tvojoj skupini junih
Zelandonaca. Ja sam predaleko.

 Moda to vrijedi tamo odakle dolazimo, ali mi i dalje smatramo ovo

podruje svojim prvobitnim domom i priznajemo tebe za Prvu. Tako stoji u
naim povijestima, legendama i uenjima. Jedan od razloga zbog kojih smo
eljeli doi je obnavljanje veza.
I kako bi vidjeli elite li ih i dalje odravati, pomisli Prva. Zapazila je
izvjesne grimase na licima posjetitelja, koje moda nisu bile izraz prezira, ali su
u svakom sluaju bile sumnjiave i naula je odlomke tihih razgovora na junom
dijalektu, koji je vjerojatno bio lokalni, u kojima su dovoeni u pitanje postupci
zelandona sa sjevera. U njima je prednjaio jedan mladi. Vjerojatno je vjerovao
da nitko na sjeveru nije u stanju razumjeti varijaciju zelandonskog kojom su oni
govorili, jer putem su sreli malo onih koji su ih razumjeli, ali Prva je u mlaim
danima dosta putovala, a i nedavno je s Ejlom bila na jugu. U ivotu je takoer
primila mnogo posjetitelja iz dalekih mjesta. Vrlo brzo je uila jezike, posebno
narjeja zelandonskog. Pogledala je Ejlu, za koju je znala da je izrazito nadarena
za jezike i da je u stanju razumjeti ak i neki neobian dijalekt bre od bilo koga
drugog.
Ejla je uhvatila mentoriin pogled. Vidjela je da oima pokazuje na
mladia, i neprimjetno je kimnula, pokazujui da je razumjela to je govorio.
Kasnije e porazgovarati o tome.
I meni je drago to sam tebe upoznala rekla je Ejla. Moda vas
jednoga dana doemo posjetiti.
Obje ete biti dobrodole izjavi zelandona, gledajui Prvu.
Krupna ena se osmjehnula, ali se u sebi zapitala koliko dugo e jo moi
ii na putovanja, posebno ona izrazito duga. Sumnjala je da e ona biti ta koja e
im uzvratiti posjet.
Donijeli ste nam neke zanimljive nove zamisli. Drago mi je da sam
saznala za njih i zahvaljujem vam na tome ree krupna ena.
A meni je vrlo drago to sam saznala za vae ljekovite trave dodala je
Ejla.
I ja sam mnogo toga nauila. Posebno sam vam zahvalna to ste me
nauili kako da odvratimo Majku od blagoslivljanja neke ene. Ima ena koje,
radi svog zdravlja i dobrobiti obitelji, jednostavno ne bi trebale roditi jo jedno
dijete rekla je zelandona.
To znanje nam je donijela Ejla priznala je Prva.
I ja imam neto to bih eljela zauzvrat dati vama dvjema, ti Prva Meu
Onima Koji Slue Majku. Imam mjeavinu izuzetnih svojstava. Ostavit u vam
je da je iskuate rekla je Juna Dvadeset etvrta. Nisam to planirala, ponijela
sam samo jednu vreicu, ali kada se vratimo mogu napraviti jo.
Otvorila je zaveljaj za putovanje, izvadila lako prepoznatljivu kutiju s
ljekarijama i izvadila iz nje vreicu. Pruila ju je Prvoj Ovo e vam biti jako
zanimljivo i moda korisno.
Prva joj je rekla da bi to trebala dati Ejli.

 Vrlo je jako. Paljivo koristi ree zelandona pruajui vreicu mladoj

eni.
Pripremate li ga kao ukuhani sok od trava ili kao ekstrakt dobiven
namakanjem? upitala je Ejla.
Sve ovisi o tome to eli odgovorila je ena. Svojstva ovise o nainu
pripreme. Pokazat u ti kasnije to se sve nalazi u mjeavini, premda vjerujem
da e do tada i sama shvatiti.
Ejla je jedva ekala da otkrije od ega se sastoji. Razgledavala je vreicu.
Bila je napravljena od meke koe i zavezana, barem joj se tako inilo, dugakim
dlakama iz konjskog repa. Razvezala je nekoliko zanimljivih vorova na uzici
provuenoj kroz rupice prorezane pri vrhu vreice i otvorila je. Sigurna sam
to se tie barem jednog sastojka rekla je kad je pomirisala sadraj. U ovoj
mjeavini ima metvice!
Miris ju je podsjetio i na jaki aj koji su kuali dok su bili u posjetu jednoj
od pilja Junih Zelandonaca. Ejla je ponovno zavezala vreicu, ali na svoj
nain.
ena se osmjehnula. Stavljala je metvicu u ovu mjeavinu da bi je
razlikovala od ostalih, ali ona je bila mnogo jaa od te bezazlene biljke. Nadala
se da e jo biti ovdje kada netko pone ispitivati njenu mjeavinu. Na taj nain
e staviti na kunju znanje i vjetinu sjevernih zelandona, pomisli ona.
Ejla se osmjehnula Zelandoni. Moda je jo jedno na putu. Razgovarale
su o djeci. Ejla shvati da je zapravo Prva zapoela ovaj razgovor.
Ba sam se pitala. Ne izgleda mi kao da si se poela debljati, ovako kao
ja... sumnjam da e ikada biti debela. Koliko mjesenica si propustila?
Samo jednu, moja mjesenica je trebala poeti prije nekoliko dana. Ne
mogu rei da mi je loe, ali mi je ponekad u jutro muno ree Ejla.
Ako bih trebala pogaati, rekla bih da e dobiti dijete. Jesi li sretna zbog
toga? upitala je Zelandona.
Oh, da. elim jo jedno dijete, iako jedva nalazim vremena za ovo koje
ve imam. Jako sam sretna to se Dondalar tako lijepo slae s Donejlom.
Jesi li mu rekla?
Nisam, jo je prerano. Nikad se ne zna, svata se moe dogoditi. Znam da
bi rado imao jo jedno dijete u svom ognjitu. Ne bih ga htjela obradovati, pa
potom razoarati. Ionako e morati dugo ekati ak i od trenutak kada se pone
primjeivati, nema razloga da eka jo due. Ejla je razmiljala o noi kada se
ranije vratila sa stijene i kad su dijelili Uitke. A onda se sjetila prvog puta kada
je s Dondalarom podijelila Uitke. Tiho se nasmijala.
to je smijeno? upitala je Zelandona.
Sjetila sam se kad mi je Dondalar prvi puta pokazao Dar Uitka, jo
tamo u mojoj dolini. Do tada nisam znala da bi to trebalo biti zadovoljstvo, pa
ak ni da moe biti. U to vrijeme smo jo teko komunicirali. Uio me

zelandonski, ali su mi njegov jezik i obiaji bili potpuno strani. Iza mi je, kao
prava majka, objasnila da ene Plemena koriste neke znakove kako bi ohrabrile
mukarce, mada ne bih rekla da je mislila da e meni ikada biti potrebni. I tako
sam ja slala Dondalaru znakove, ali oni njemu oigledno nita nisu znaili.
Kasnije mi je ponovno pokazao Uitke zato to je on to elio, a ne zato to sam
ja eljela i inilo mi se da nikada nee shvatiti signale koje mu aljem kad ga
elim. Konano sam zatraila da razgovaram s njim onako kako to rade ene iz
Plemena. Sjela sam pred njega i sagnula glavu, ekajui da mi kae da smijem
govoriti, ali on nije shvatio to elim od njega. Na kraju sam mu jednostavno
pokuala rei. Kad je napokon shvatio, pomislio je da elim to raditi tog istog
trenutka, iako smo tek bili zavrili. Rekao je neto u smislu kako ne zna hoe li
moi, ali da e pokuati. Mogu samo rei da nije bilo nikakvih problema ree
Ejla, rugajui se vlastitoj naivnosti.
I Zelandona se osmjehnula. Oduvijek se trudio svima udovoljiti ree.
Zavoljela sam ga im sam ga vidjela, prije nego sam ga uope upoznala.
Bio je jako dobar prema meni, naroito kada mi je pokazao Majin Dar Uitaka.
Jednom sam ga pitala kako zna neke stvari o meni koje ni ja ne znam. Na kraju
je priznao da ga je nauila jedna starija ena, ali osjetila sam da je jako tuan.
Zaista te je volio rekla je Ejla. I dalje te voli, na svoj nain.
I ja sam njega voljela, i na neki nain ga jo volim. Ali ipak mislim da me
nikada nije volio onako kako voli tebe.
Toliko sam izbivala, naroito nou. udi me da sam uope zatrudnjela.
Moda se nije njegov duh pomijeao s tvojim, Ejla. Moda je Velika
Majka zaela novi ivot tako to je odabrala duh nekog drugog ovjeka i
pomijeala ga s tvojim rekla je Zelandona, iskrivivi usta u zagonetni osmijeh.
Nije. Mislim da znam kada je ovo dijete zaeto osmjehnula se Ejla.
Jedne noi vratila sam se ranije, jer se nisam mogla usredotoiti, i zaboravila
sam napraviti onaj poseban aj. Sve vie volim kiu, naroito nou, jer kada
pada kia nita ne vidim i moram se vratiti kui. Bit e mi drago kad se zavri
ova promatraka godina. Mlada ena se zagledala u svoju mentoricu i
postavila joj pitanje koje joj je odavno eljela postaviti. Rekla si da si
razmiljala o tome da se zdrui. Zato nisi?
Jednom prigodom sam se zamalo zdruila, ali je moj izabranik nastradao
u lovu. Nakon njegove smrti posvetila sam se obuci. Niti jedan drugi me nije
natjerao da razmiljam o zdruivanju... osim Dondalara. Lomila sam se da li da
to uinim... bio je strano uporan i zna biti krajnje uvjerljiv... ali i sama zna da
je to zabranjeno. Bila sam njegova doni-ena, a osim toga, bio je vrlo mlad.
Vjerojatno bismo se morali odseliti daleko do Devete pilje i najvjerojatnije ne
bi bilo nimalo lako nai neko mjesto. Smatrala sam da to ne bi bilo poteno
prema njemu. Obitelj mu je oduvijek bila jako vana. ak mu je teko palo i to
to je morao otii ivjeti s Dalanarom rekla je doniera. A ni ja nisam eljela
otii. Zna li da sam izabrana u zajednicu zelandona i poela obuku prije negoli
sam postala ena? Ne znam kada sam napokon shvatila da mi je biti zelandona

vanija od zdruivanja. Ali dobro je da je tako. Doni me nikada nije

blagoslovila, bojim se da bih bila druica bez djece.
Znam da Druga ima djecu, ali mislim da nikada nisam vidjela trudnu
zelandonu ree Ejla.
Neke zatrudne ree Zelandona. Obino srede da izgube dijete u prvih
nekoliko mjeseca, prije nego to se vidno zaokrue. Neke iznesu dijete do kraja,
a onda ga daju nekoj eni da ga podigne, obino nekoj jalovoj koja oajniki eli
dijete. One zdruene obino zadre dijete, ali rijetke su Zelandone koje su
zdruene. Mukarcima je lake. Najvei dio brige oko djeteta mogu prepustiti
svojim druicama. Dobro zna koliko zna biti teko. Obaveze zdruene ene,
posebno ako postane majka, esto se sukobljavaju s potrebama zajednice
zelandona.
Da, znam ree Ejla.
Svi iz Devete pilje bili su silno uzbueni. Sljedeeg dana krenut e na
ljetni sabor. U tijeku je bilo pakiranje i spremanje za polazak. Ejla je pomagala
Dondalaru i Donejli. Govorila im je to trebaju ostaviti, a to ponijeti i kamo
to trebaju staviti, djelomino i zato to je eljela to vie vremena provesti s
njima. I Martona je bila kod njih. Prvi put nee ii sa piljom na ljetni sabor, jer
vie nije mogla dugo hodati. eljela je barem nazoiti pripremama za put kako
se ne bi osjeala potpuno izostavljenom. Ejli je s jedne strane bilo ao to ne
moe na sabor, ali s druge joj je bilo drago to e ostati i voditi brigu o Martoni,
jer je bila zabrinuta za nju.
Martoni je um i dalje radio savreno, ali joj je tijelo poputalo. Artritis ju je
toliko muio da je povremeno jedva hodala i nije mogla raditi za razbojem.
Mogu otii kasnije, poslije ljetne dugodnevnice, pomislila je Ejla. Voljela je tu
enu i kao prijateljicu i kao majku, i uivala je u njenoj mudrosti i ne ba uvijek
njenim dosjetkama. Prua joj se prilika provesti malo vie vremena s njom i to
je dobro. Ejla je na to gledala kao na nadoknadu za proputanje ljetnog sabora,
makar jednog njegovog dijela. vrsto je bila odluila vie vremena provoditi s
obitelji kad se oni vrate, ali ako ove godine ne dovri biljeenje izlazaka i
zalazaka Mjeseca i Sunca, morat e sljedee godine sve poeti ispoetka. A do
ljetne dugodnevnice ostalo je jo sasvim malo. Prole godine se vratila ranije
kako bi zapoela biljeenja. Najtee joj je bilo tijekom zime. Ponekad su
bjenjele takve oluje da je bilo nemogue vidjeti Sunce ili Mjesec. Sreom je
tijekom Zimske kratkodnevnice i Jesenske i Proljetne ravnodnevnice nebo bilo
vedro, to je bio dobar znak. Zelandona joj je pomogla oko Jesenske
ravnodnevnice. Obje su ostale budne due od jednog dana i noi. Koristile su
posebne fitilje u svetim lojanicama, kako bi utvrdile hoe li od izlaska do
zalaska Sunca proi isto toliko vremena kao i od sljedeeg izlaska do sljedeeg
zalaska Sunca. Ejla je potom sama obavila biljeenja za vrijeme Proljetne
ravnodnevnice. Zelandona je samo nadzirala. Kako je imala sree vidjeti
najvanije trenutke tijekom hladnih godinjih doba, nije eljela sada odustati.

 Ponekad poalim to imamo konje i motke za vuu ree Dondalar.

Bilo bi mnogo lake kad bismo brinuli samo o onome to moemo nositi na
leima. U tom sluaju roaci i prijatelji ne bi traili od nas da im ponesemo
poneku sitnicu. Sve te sitnice na kraju se pretvore u teret i pol.
Ove godine nee imati Njisku, mora rei ljudima da nee biti toliko
mjesta ree Ejla.
Rekao sam im, ali mi stalno ponavljaju da e njihove stvari zauzeti samo
malo prostora, i da e se za njih sigurno nai toliko mjesta na motkama koje
vuku dva konja ree Dondalar.
Reci im jednostavno ne, Dondi rekla je Donejla. To ja kaem
svima koji me pitaju.
Odlina ideja, Donejla. ree Martona, ali zar nisi spakirala neke
stvari za Sitonu?
Ali ona mi je bliska roakinja i moja najbolja prijateljica odgovori
Donejla pomalo zlovoljno.
Svi u Devetoj pilji postali su moji najbolji prijatelji, ili bi to eljeli biti
ree Dondalar. Nije lako rei ne. Moda e mi nekad zatrebati usluga od
nekoga od njih, a on e se sjetiti da sam rekao ne kada je zatraio da mu jedan
od konja ponese nekoliko stvari.
Ako je u pitanju samo nekoliko stvari, zato ih sami ne ponesu? upitala
je Donejla.
U tome i jest stvar. Te stvari nisu uvijek ba malene. Obino su to
glomazni i teki predmeti koje ele ponijeti, stvari koje vjerojatno ne bi ni
ponijeli ako bi ih morali sami nositi ree Dondalar.
Sljedeeg jutra Ejla je otpratila Devetu pilju dio puta, jaui na Njiski.
Kada misli da e nam se moi pridruiti? upitao je Dondalar.
Poslije Ljetne dugodnevnice, ali ne znam koliko ima do tada odgovori
Ejla. Zabrinuta sam za Martonu. Moda e moj dolazak ovisiti o tome kako se
ona bude osjeala i o tome tko e se vratiti i pomagati joj. Kada e se Vilamar
vratiti?
To ovisi o tome gdje su ljudi odluili odrati Ljetni sabor. Nakon tvoje
donier-ture nije bio na puno dugih Putovanja, ali je ove godine planirao otii na
due Putovanje nego obino. Rekao je da eli posjetiti to vie ljudi, kako
udaljenih Zelandonaca tako i drugih. Nije otiao sam, a pridruit e mu se jo
neki iz pilja du puta. Ovo mu je moda posljednji vei trgovaki obilazak
rekao je Dondalar.
Zar to isto nije rekao kada je krenuo na moju donier-turu? primijeti
Ejla. On to ve due vrijeme ponavlja svake godine.
Mislim da napokon namjerava imenovati novog Glavnog Trgovca, ali ne
moe odluiti kojeg od dvojice pomonika bi izabrao. Pratit e njihov rad na
ovom putovanju. Mislim da bi trebao imenovati obojicu.

 Pokuat u te obii, Dondalare, ali imat u puno posla. Moram se

dogovoriti s ljudima oko proirenja naeg prebivalita, kako bi Martona i
Vilamar mogli na jesen prijei k nama.
Ejla se okrenula prema keri i njih dvije se zagrlie. Budi dobra,
Donejla. Sluaj Dondalara i pomai Prolevi.
Hou, majko. eljela bih da i ti ide s nama.
I ja bih to eljela, Donejla. Nedostajat e mi.
Ona i Dondalar se poljubie, i ona se na trenutak priljubi uz njega. I ti
e mi nedostajati. Dondalare. Nedostajat e mi ak i Trka i Sivka, pogladila
je oba konja i zagrlila ih oko vrata a sigurna sam da ete vi nedostajati i Njiski
i Vuku.
Donejla je potapala Njisku i poeala je tamo gdje je najvie voljela, a
onda se sagnula i zagrlila Vuka. Liznuo ju je po licu, vrpoljei se od
zadovoljstva. Zato ne moemo povesti Vuka, majko? Jako e mi nedostajati
jo jednom je pokuala Donejla.
Onda bi meni nedostajao, Donejla. Mislim da e biti bolje ako ostane
ovdje. Vidjet e ga u drugoj polovici ljeta.
Dondalar je podigao Donejlu na Sivku. Sada je mogla izbrojiti est
godina i bila je u stanju sama se popeti na konja ako se u blizini nalazio kakav
kamen ili panj, ali joj je na otvorenom i dalje bila potrebna pomo. Dondalar je
uzjahao Trkaa, uhvatio Sivkin povodac i njih dvoje vrlo brzo sustigoe ostale.
Ejla nije mogla zaustaviti suze dok je s Njiskom i Vukom gledala kako
Dondalar i Donejla odlaze.
Naposljetku je skoila na lea svoje zagasito ute kobile. Dio puta prevalila
je jaui, a onda je zastala i okrenula se kako bi ponovno pogledala za Devetom
piljom. Razvuena kolona odmicala je postojanim korakom. Na zaelju je
ugledala Donejlu i Dondalara na konjima koji su vukli vlake.
Ljetni sabor se odravao na istom mjestu kao i one godine kada je Ejla tek
bila stigla. Sviao joj se tamonji krajolik i nadala se da e Doharan izabrati
ono isto mjesto gdje je Deveta pilja podigla logorite kada su proli puta bili
ondje, ako ga nitko drugi ve nije zauzeo. Doharan je uvijek volio biti u
sreditu dogaanja, a to logorite bilo je podalje od glavnih aktivnosti. Meutim,
posljednjih godina birao je logorita koja su bila malo podalje, kako konji ne bi
bili okrueni ljudima. A i poelo mu se sviati kad se moe rairiti. Ako odabere
staro logorite, bit e dovoljno mjesta i moi e se iriti koliko hoe. Ako bi
zatvorila oi, mogla bi ih zamisliti ondje. Ejla je neko vrijeme gledala ljude kako
odlaze, a onda je okrenula Njisku, pozvala Vuka i vratila se u Devetu pilju.
Ejla je ponudila Martoni da se preseli k njima. eljela je biti u blizini ako
Dondalarovoj majci bude potrebna pomo, posebno nou, i ena je istog
trenutka pristala. Kako su se ona i Vilamar ionako planirali na jesen doseliti k
njima, ovo je za Martonu bila prilika da probere stvari i odlui to eli zadrati,
a to moe darovati nekome, jer nije mogla sve prenijeti u manje prebivalite.

Vodile su duge razgovore, i Martona se silno razveselila kad je saznala da je

Ejla ponovno trudna.
Veina onih koji su ostali bili su stari ili na neki nain onesposobljeni za
putovanje s ostalima. Meu njima je bio i jedan lovac sa slomljenom nogom,
zatim jedan koji se oporavljao od rana koje mu je nanio tur kada se neoekivano
zaletio u njega, i trudna ena koja je ve tri puta pobacila i kojoj je reeno da
mora leati ako eli iznijeti trudnou do kraja. Njena majka i njen mukarac
ostali su s njom.
Drago mi je Ejla je to e ljetos biti ovdje rekla joj je Deviva, majka
trudnice. Deralda je posljednje odrala gotovo est mjeseci prije nego je
doao Madroman. On joj je rekao neka se kree. Njega krivim to je izgubila to
dijete. Ti barem zna neto o trudnoi, jer ima dijete.
Ejla je pogledala Martonu, pitajui se zna li ona kako je Madroman lijeio
Deraldu. Ona nije nita ula o tome. Prole godine se vratio u Devetu pilju i
donio mnogo stvari sa sobom, kao da tu namjerava due ostati, a onda je prije
otprilike jedan mjesec iznenada otiao. U to vrijeme je iz Druge pilje doao po
Ejlu trka, jer je netko bio slomio ruku. Nadaleko se proulo da je vjeta u
namjetanju kostiju. Ostala je nekoliko dana, a kada se vratila Madromana vie
nije bilo.
Koliko je Deralda odmakla? upitala je Ejla.
Njezine mjesenice nisu bile redovite i u meuvremenu je bilo tragova
krvi tako da nismo obraali mnogo pozornosti i nismo sigurni kada je ovaj ivot
zaet. Mislim da je krupnija nego to je bila kada je izgubila posljednje, ali to su
moda samo moje puste elje odgovori Deviva.
Doi u je sutra pogledati i vidjeti mogu li procijeniti, premda nisam
sigurna da u vam moi rei bilo to odreeno. Je li zelandona bilo to rekla o
tome zato je izgubila prvo troje? upitala je Ejla.
Rekla je samo da Deralda ima sklisku maternicu i da ih previe lako
ispusti. S posljednjim je sve bilo u redu, osim to se rodio prerano. Poivio je
nekoliko dana, a onda je jednostavno prestao disati. ena se okrenula u stranu
i obrisala suzu.
Deralda je zagrlila majku, a onda je njen mukarac zagrlio obje. Ejla je
promatrala malu obitelj zdruenu u sjeanju na pretrpljenu bol. Nadala se da e
ova trudnoa biti uspjenija.
Doharan je odredio dvojicu koji e loviti za one iz Devete pilje koji su
ostali, i pomagati im koliko mogu. Za otprilike jedan mjesec bit e zamijenjeni.
Jedan lovac prijavio se dragovoljno. Bio je to Donfilar, mukarac trudnice koja
je imala potekoe s trudnoom. Druga dvojica nisu imala sree u izvlaenju
slamke koje je organizirao voa, jer nije elio sam odluivati tko e ostati.
Stariji se zvao Lorigan, a mlai, Forason. Malo su gunali, ali kako sljedee
godine nee morati sudjelovati u izvlaenju slamke, pomirili su se sa sudbinom.
Ejla je esto odlazila s mukarcima u lov i uivala je u tome, a isto tako
esto odlazila je i sama s Njiskom i Vukom. Neko vrijeme nije lovila, ali nije

izgubila spretnost. Forason u poetku nije vjerovao u lovake sposobnosti

donierine pripravnice, i mislio je da e im samo smetati. Kad je insistirala da
povede Vuka, Lorigan se samo osmjehnuo. Na kraju prvog dana mladi je bio
zapanjen njezinom spretnou u baratanju bacaem koplja i prakom, i
iznenaen koliko dobro je ivotinja suraivala s njima. Na povratku je stariji
mukarac objasnio mlaem da su ona i Dondalar doli na ideju za baca koplja
i da su ga donijeli kad su se vratili s Putovanja. Forason je bio dovoljno pametan
da se posrami.
Ejla je ipak najvie vremena provodila u blizini velikog sklonita. Obino
su zajedno jeli veernji obrok. Kada su se svi okupili oko velike zajednike
vatre, manje su osjeali prazninu tog golemog prostora. Stari i nemoni bili su
presretni to e se o njima brinuti prava iscjeliteljica. Ljeti su se o njima
uglavnom brinuli oni koji su bili u manje loem stanju od njih i lovci. U
najboljem sluaju bi to bila neka pripravnica ili pripravnik, koji bi ostali zbog
nekog razloga, ali malo tko je Ejli bio dorastao.
Ula je u dnevnu koloteinu. U jutro je dugo spavala, popodne je ila od
jednog do drugog i sluala njihove alopojke, davala im ljekovite napitke ili
stavljala obloge. Trudila se olakati im bolove. Tako joj je vrijeme bre
prolazilo. Svi su se zbliili, ispriali jedni drugima svoje ivotne prie, ili one
koje su uli od nekog drugog. Ejla je vjebala prianje Legendi Starih ili
Povijesti koje je uila, a prepriavala im je i zgode i nezgode iz svog djetinjstva i
mladosti. Ljudi su rado sluali i jedno i drugo. I dalje je govorila s neobinim
naglaskom, ali su se oni ve toliko navikli na njega da ga vie nisu ni
primjeivali. Naglasak je samo doprinosio njezinoj tajanstvenosti i egzotinosti.
Prihvatili su je kao da je jedna od njih, i voljeli su drugima priati prie o njoj,
jer je bila vrlo neobina, pa su se i oni osjeali neobinima zato to je poznaju.
Potranja za Ejlinim priama bila je naroito velika kada su svi zajedno
sjedili na toplom suncu tijekom kasnih popodneva. Vodila je vrlo zanimljiv
ivot i imala je dojam da im nikada nee dosaditi postavljati joj pitanja o
Plemenu ili traiti da im pokae kako bi oni pokazali neke rijei ili pojmove.
Takoer su voljeli sluati poznate pjesme i prie s kojima su odrasli. Mnogi
stariji ljudi poznavali su pojedine legende isto onako dobro kao i ona, i istog
trena bi uoili pogreke koje moda i nisu bile pogreke, jer su neki od njih doli
iz drugih pilja, a svaka pilja je imala svoju verziju. Vodili su razgovore ili se
prepirali oko toga ije je tumaenje tonije. Ejli je bilo svejedno. Nju su
zanimali razliiti prikazi, a razgovori o njima su joj pomagali da ih lake upamti.
Vrijeme je prolazilo mirno i sporo. Oni koji su bili u stanju, esto su odlazili
skupljati voe, povre, kotunjave plodove i sezonsko sjemenje, kao dodatak
svakodnevnim obrocima ili za zimu.
Malo prije zalaska Sunca, Ejla se svake veeri penjala na vrh stijene nosei
u vreici plosnate dijelove rogova na kojima je biljeila promjene. Navikla je
nou ostavljati Vuka s Martonom, a nju je nauila kako da ga poalje po nju ako
joj zatreba pomo. Ejla je pratila kretanje Sunca koje se svake veeri pomicalo
malo dalje prema zapadnom obzoru.

Dok joj Zelandona nije dala taj zadatak, Ejla zapravo nije obraala mnogo
pozornosti na slina nebeska gibanja. Primijetila je samo da Sunce izlazi negdje
na istoku i zalazi negdje na zapadu, te da Mjesec prolazi kroz mijene od punog
do tamnog i ponovno do punog. Kao i veina ljudi, i ona je bila svjesna da se to
nebesko tijelo povremeno nalazi na nebu i danju. Ljudi su ga viali, ali obino
nisu obraali pozornost na njega, jer je bio blijed. Postojala je, meutim, ta
posebna boja, nijansa gotovo prozirne bjeline, tek neto vie od vode s malo
bijelog kaolina iz oblinjeg taloga, koja se zvala blijeda, po blijedom dnevnom
Mjesecu.
Sada je znala mnogo vie. Upravo zbog toga je motrila na mjesta na obzoru
gdje je Sunce izlazilo i zalazilo, na poloaj nekih zvijezda, te razliito vrijeme
izlaska i zalaska Mjeseca. Bio je pun Mjesec, i mada pun Mjesec nije nikakva
rijetkost tijekom Zimske kratkodnevnice ili Ljetne dugodnevnice, to nije bila ni
jako esta pojava. Dogaala se moda jednom u deset godina, ali kako je pun
Mjesec uvijek bio nasuprot Sunca, on je uvijek izlazio kad je Sunce zalazilo, a
kako je Sunce tijekom ljeta bilo visoko na nebu, pun Mjesec je ostajao nisko na
nebu tijekom cijele noi.
Prve noi kada joj se uinilo da je Sunce zalo na istom mjestu kao i
prethodne, nije bila sigurna je li dobro vidjela. Je li bilo dovoljno desno na
obzoru? Je li proao odgovarajui broj dana? Je li to bio pravi trenutak, pitala se.
Zapamtila je neke zvijezde i poloaj Mjeseca te odluila priekati sljedei
zalazak. Kada je Sunce ponovno zalo na istom mjestu, bila je tako uzbuena, da
je poeljela radost podijeliti sa Zelandonom.

30
Jedva je doekala da se Martona sljedeeg jutra probudi da joj kae kako
misli da je nastupila Ljetna dugodnevnica. enina reakcija bila je pomijeana.
Bilo joj je drago zbog Ejle, ali je jednako tako znala i da e Ejla ubrzo otii na
Ljetni sabor i da e ona ostati sama. Znala je da nee biti zaista sama, jer i ostali
e i dalje biti tu, ali Ejla je bila sjajno drutvo, ak joj je toliko godilo druiti se s
njom da gotovo nije zamijetila izbivanje ostalih koje je toliko voljela. Imala je
dojam da joj se popravilo i zdravstveno stanje. Izgleda da su joj pomogle
isejeliteljske vjetine mlade ene, njeni ajevi, oblozi, masae i ostale stvari,
rijeju sve to je primijenila. Osjeala se mnogo bolje. Ejla e joj silno
nedostajati.
Sunce kao da se nije pomicalo, sedam dana uzastopce zalazilo je gotovo na
istom mjestu, ali je ona bila sigurna samo za tri. Uinilo joj se da je bilo manjeg
pomicanja dva dana prije toga i dva poslije mada je ono bilo manje nego obino,
a onda je na svoje zaprepatenje opazila da se mjesto zalaska Sunca pomie
unatrag. Bilo je krajnje uzbudljivo promatrati promjenu smjera. Dodatno se
uzbudila kada je shvatila da e se nastaviti vraati nazad putom kojim je dolo,
sve do trenutka Zimske kratkodnevnice.
Posljednju Zimsku kratkodnevnicu ispratila je sa Zelandonom i s jo
nekima, ali nije osjetila isto uzbuenje, iako je taj dogaaj veini ljudi bio
mnogo vaniji. Kratkodnevnica im je obeavala da se blii kraj strane zimske
hladnoe i da e se vratiti toplo ljeto, pa su je zato slavili s velikim poletom.
Meutim, ova ljetna dugodnevnica bila je Ejli vrlo vana. Ispratila ju je i
zabiljeila bez iije pomoi, obavila je veliki posao i osjeala je olakanje. To je
ujedno bio i kraj jednogodinjeg promatranja. Ostat e promatrati zalaske i
izlaske Sunca i Mjeseca jo nekoliko dana, i nastavit e biljeiti promjene, samo
da vidi hoe li se mjesto zalaska promijeniti i na koji nain, ali ve je razmiljala
o odlasku na Ljetni sabor. Sljedee noi, nakon to se ponovno uvjerila da je
Sunce krenulo natrag, Ejlu je tamo na vrhu visoke stijene obuzeo neki nemir.
Cijelog dana bila je zbunjena i nervozna. Pomislila je da je to moda zbog
trudnoe ili zbog olakanja to zna da nee morati sama provesti jo mnoge noi
promatrajui nebo. Ne bi li se smirila, pokuala se pribrati i poela je ponavljati
rijei Majine Pjesme. I dalje joj je ona bila najmilija, ali dok je ponavljala
stihove u sebi, napetost je sve vie rasla.
Zato sam tako razdraljiva? Da se moda ne sprema oluja? To me
ponekad ini napetom, govorila je u sebi. Shvatila je da razgovara sama sa
sobom. Moda bih trebala skuhati malo aja. Vratila se do mjesta gdje je sjedila,
potakla ve gotovo ugaslu vatru, ulila vodu iz vree za vodu u malu posudu za
kuhanje, i poela prebirati po travama koje je drala u vreici s ljekovitim biljem
zakvaenoj za vrpcu oko struka. Opipavala je razliite svenjeve u jednostavnoj
vreici od koe, jer ih pri svjetlosti vatre i mjeseine nije mogla dobro vidjeti.

Morala se oslanjati samo na dodir i miris kako bi razlikovala razne trave i

ljekovito bilje. Sjetila se svoje prve vreice za ljekarije koju joj je dala Iza. Bila
je napravljena od vodootporne koe cijele vidre iji su unutranji organi
izvaeni kroz veliki otvor na vratu. Napravila je do sada nekoliko vreica po
uzoru na nju i jo je imala posljednju od njih. Iako je bila izlizana i pohabana,
Ejla nije mogla sebe natjerali da je baci. Razmiljala je o tome da ponovno
napravi jednu. Pleme je koristilo takve vreice za ljekarije i one su posjedovale
jedinstvenu mo. ak je i Zelandona bila zadivljena kad ju je prvi puta vidjela,
jer je ve po njenom obliku shvatila da je posebna.
Ejla je izdvojila nekoliko zamotuljaka. Veina njenih trava bila je ljekovita,
ali su neke imale samo blaga ljekovita svojstva i nisu bile tetne ako bi se pile
zadovoljstva radi, a meu takve spadale su metvica i kamilica, koje su
blagotvorno djelovale na eluane tegobe i pomagale probavu, ali su bile i vrlo
ukusne. Odluila se za mjeavinu metvice i jedne trave koja e je smiriti.
Dohvatila je jedan zamotuljak i pomirisala ga. Sasvim sigurno je metvica.
Istresla je malo na dlan, ubacila mjeavinu u kipuu vodu, i ostavila je da malo
odstoji. Potom je sipala aj u posudicu. Ispila ju je do kraja, jer je bila i edna, a
onda je ponovno napunila posudicu sa namjerom da polako pijucka napitak.
Ukus je bio malo udan, ali nije bio lo. Morat e nabaviti svjeu metvicu,
pomislila je. Jo je bila edna.
Kada je ispila i drugu posudicu aja, poela je duboko disati, onako kako su
je uili. Polako i odluno govorila je sebi. Misli na bistrinu, misli na boju koju
nazivaju bistra, na bistri potok koji tee preko okruglog kamenja, misli na bistro
nebo bez oblaka koje obasjava samo Sunce, misli na prazninu.
Uhvatila se kako zuri u Mjesec, koji posljednji puta kada ga je pogledala
jo nije bio pokazao ni etvrtinu, ali je sada bio velik i okrugao na nonom nebu.
Imala je dojam da postaje sve vei i da joj ispunjava vidno polje i osjeala je
kako je neto sve bre i bre uvlai u njega. Otrgla je pogled od Mjeseca i ustala.
Polako je otila do velike nagnute gromade. Taj kamen isijava, pomislila je. Ne,
opet mi se priinjaju stvari. To je samo mjeseina. Taj kamen se razlikuje od
ostalih, i moda zato jae sjaji na svjetlosti punog Mjeseca.
Imala je dojam da su joj oi dugo bile zatvorene. Kad ih je otvorila. Mjesec
ju je ponovno privukao. Velik, pun Mjesec uvlaio ju je u sebe. Osvrnula se
uokolo, letjela je! Letjela je bez vjetra ili zvuka. Pogledala je ispod sebe. Stijene
i rijeke vie nije bilo, predjel iznad kojeg je letjela nije joj bio poznat. U trenutku
je pomislila da e pasti. Zavrtjelo joj se. Sve se okretalo. arke boje oblikovale
su vrtlog treperave svjetlosti oko nje i sve su se bre i bre okretale.
Ejla se naglo zaustavi. Ponovno je bila na vrhu stijene. Uhvatila je sebe
kako netremice gleda u golemi Mjesec koji je i dalje rastao, ispunjavajui joj
vidno polje. Uvukao ju je ponovno u sebe. Ponovno je letjela, isto onako kao
kada je pomagala Mamutu. Pogledala je dolje i ugledala kamen. Bio je iv,
presijavao se u spiralama pulsirajueg sjaja. Privukao ju je, osjetila je da ju je to
kretanje zarobilo. Zurila je u linije energije koje su se pojavljivale iz tla, zavijale
oko tog golemog stupa koji je opasno balansirao, i nestajale u koroni svjetlosti

na vrhu. Plutala je iznad same svjetlee stijene i zurila dolje u nju. Bila je
blistavija od Mjeseca i osvjetljavala je kraj oko sebe. Nije bilo vjetra, ak ni
najmanjeg povjetarca, ni list ni grana nisu se pomaknuli, ali su zato tlo i zrak
oko nje bili ivi od pokreta, ispunjeni oblicima i sjenama koje su leprale i
nestajale, nestvarnim oblicima koji su nasumino promicali, sjajei slabom
energijom koja je podsjeala na svjetlost kojom je zraio kamen. Njihovo
kretanje se njoj na oigled uobliilo, postalo svrsishodno. Oblici su dolazili
prema njoj, progonili su je!
Osjetila je peckanje, dlake su joj se nakostrijeile. Ve u sljedeem trenutku
mukotrpno se sputala niz strmu stazu, posrui i kliui se od straha. Kada je
stigla do sklonita otrala je do trijema osvijetljenog mjeseinom.
Vuk je posluno leao pokraj Martoninog kreveta izvravajui dobivenu
zapovijed. Samo je podigao glavu i zacvilio.
Ejla je odjurila preko trijema prema Donjoj rijeci, a zatim do Rijeke i
nastavila stazom koja se protezala du nje. Bila je puna energije i trala je zato
to je uivala u tome, a ne zato to ju je neto progonilo, mada je osjeala da je
neto neobjanjivo privlai. Na Prijelazu je ula u vodu i pregazila ga pljuskajui
na sve strane, zatim je nastavila dalje. Imala je osjeaj da juri ve itavu
vjenost. Pribliavala se visokoj stijeni koja je jedina strila. Bila joj je poznata,
a opet i potpuno nepoznata.
Stigla je do staze koja je vodila uzbrdo i poela se penjati. Isprekidano je
dahtala, ali nije se mogla zaustaviti. Na kraju staze nalazila se tamna rupa pilje.
Utrala je u nju, u tamu tako gustu da ju je gotovo mogla zahvatiti prstima,
saplela se na neravnom tlu i tresnula. Glavom je udarila o kameni zid.
Kad se probudila, nije bilo nikakvog svjetla, nalazila se u dugakom crnom
tunelu, ali je ipak vidjela. Zidovi su se presijavali u bojama duge. Vlaga je
svjetlucala. Kad je sjela, osjetila je bol u glavi i na trenutak joj je pred oima sve
bilo crveno. Imala je osjeaj da zidovi jure pokraj nje, ali ona se nije ni pomakla.
A onda su boje duge ponovno zatreperile i vie nije bio mrak. Kameni zidovi
sablasno su sjali fluorescentnim nijansama zelene, arko crvene, blistavo plave,
blijede i jasne bijele.
Ustala je i stala uza zid. Osjeala je sklisku, hladnu vlanost dok je ila du
zida koji je postao ledeno plavo-zelen. Vie nije bila u pilji, nego u pukotini
duboko u gleeru. Velike ravne povrine odbijale su nestalna oblija koja su
hitala, jurila. Nebo iznad nje bilo je tamnoplavo. arko Sunce ju je zaslijepilo i
glava ju je zaboljela. Prilo je blie i ispunilo pukotinu svjetlou, ali to vie nije
bila pukotina.
Nalazila se u uzburkanoj rijeci, nosila ju je struja. Pokraj nje su plutali
predmeti zahvaeni vrtlozima koji su se vrtjeli sve bre i bre. Okretala se i
okretala, vrtjela i vrtjela, uhvaena u vir. Usisao ju je. Dobila je vrtoglavicu od
tolikog okretanja i nala se u dubokoj magli obasjanoj svjetlou koja je navalila
na nju. Magla se razila i otkrila neobini predio. Fluorescentno zeleni, arko
crveni i blistavo plavi geometrijski oblici opet su se ponavljali u beskraj.

Nepoznati likovi dizala su se visoko u nebo. iroke, bljetave bijele trake

razmotavale su se po tlu. Bile su pune oblika koji su hitali du te bjeline, jurei
za njom. Skamenila se od straha i osjetila kakljanje koje joj je prodiralo u um i
koje kao da ju je prepoznavalo. Skupila se, otrgla, i to je bre mogla krenula
natrag, opipavajui zid. Kad je stigla do kraja, osjetila je paniku. Sruila se na tlo
i napipala rupu ispred sebe. Bila je to mala rupa u koju je mogla ui samo
puzei. Oderala je koljena po neravnom tlu, ali nije to opazila. Rupa se
smanjivala, dalje se nije moglo. A onda je ponovno poela ubrzavati kroz
prazninu, kretala se toliko brzo da je izgubila osjeaj kretanja.
Nije se kretala ona ve crnilo oko nje. Sklopilo se nad njom, guilo ju je i
davilo. Ponovno je bila u rijeci i struja ju je vukla. Bila je umorna, iscrpljena,
zahvatila ju je rijena struja koja je hitala prema moru, toplom moru. Osjetila je
otru bol duboko unutra i ukus tople slane vode koja je nadirala oko nje.
Udahnula je njen miris, kuala vodu i osjetila kako spokojno pluta u mlakoj
tekuini. Ali to nije bila voda, bilo je blato. Borila se za zrak dok je pokuavala
ispuzati iz mulja, a onda ju je epala zvijer koja ju je progonila. Presavila se i
kriknula od bola dok ju je zvijer lomila. Probijala se zatim kroz blato,
pokuavajui ispuzati iz duboke rupe u koju ju je ta zvijer bila uvukla,
pokuavala je pobjei.
A onda je odjednom bila slobodna, penjala se uz drvo, ljuljala na granama,
e ju je gonila prema obali mora. Uronila je u njega, zagrlila vodu i postala
vea, laganija. Konano se uspravila na noge, zagledala preko neizmjerne
travnate ravnice i poela se probijati prema njoj.
Ali voda ju je usporavala. Pokuavala se izvui iz struje koja se tome
protivila, i na kraju se iscrpljena sruila. Valovi koji su zapljuskivali obalu
prelazili su preko njenih nogu i povlaili je natrag. Osjetila je to povlaenje, tu
stranu, razarajuu bol koja je prijetila da e joj prevrnuti utrobu. Prepustila se i
ispustila mlaz tople tekuine.
Otpuzala je malo dalje, oslonila se o zid, zatvorila oi i ugledala bogatu
stepu, proaranu proljetnim cvijeem. piljski lav joj se pribliavao usporenim,
gracioznim skokovima. Nalazila se u majunoj pilji uguranoj u neveliki
obronak. Rasla je da bi mogla ispuniti pilju koja se irila. Zidovi su disali, irili
se, skupljali, a ona je bila u maternici, golemoj crnoj maternici duboko u zemlji.
Ali nije bila sama.
Njihovi oblici bili su neodreeni, prozirni, a onda su srasli u prepoznatljive
oblike. ivotinje, sve vrste ivotinja koje je ikada vidjela: ptice, ribe, kukci, i
neke za koje je bila sigurna da ih nikada do tada nije vidjela, tvorili su povorku
bez ikakvog reda, a jedni kao da su ulazili u druge. ivotinja je postajala ptica ili
riba, ili neka druga ptica ili ivotinja ili kukac. Gusjenica se pretvorila u gutera,
potom u pticu koja je prerasla u piljskog lava.
Lav je ekao da krene za njim. Zajedno su ili kroz prolaze, tunele,
hodnike, zidovi su se pretvarali u oblike koji su se zgunjavali i poprimali
oblija dok su im se pribliavali, a kada su prolazili pokraj njih postajali su
prozirni, blijedjeli su i nestajali u zidu. Povorka vunastih mamuta tutnjila je kroz

golemu, travnatu stepu, a onda ih je prestiglo krdo bizona i zauzelo njihovo

mjesto.
Gledala je kako se dva losa pribliavaju jedan drugome. Dodirnuli su se
nosevima. enka se spustila na koljena, a mujak je sagnuo glavu i liznuo je.
Ejlu je dirnula ta njena scena, a onda su njenu pozornost privukla dva konja,
pastuh i kobila. Kobila se tjerala i ila je ispred pastuha, stavljajui se na
raspolaganje, dok se on spremao opasati je. Eva je pola u drugom smjeru i
nastavila za lavom niz jedan dugaak hodnik. Na kraju tunela, naila je na neku
veliku zaobljenu niu u obliku maternice. U daljini se uo topot koji je postajao
sve blii, a onda se pojavilo stado bizona i ispunilo niu. Zastali su i poeli pasti.
Ali topot, od kojeg su odjekivali zidovi, se nastavio. Imala je osjeaj da vrsti
kameni pod nestaje pod njezinim nogama i pulsiranje se pretvorilo u duboki glas
iz zemlje, u poetku tako slab da ga je jedva ula. A onda se pojaao i ona
prepozna zvuk. Bio je to bubanj Mamutovaca, bubanj koji pria! Takav bubanj
ula je samo meu lovcima na mamute.
Kad se velikom brzinom udaralo po njegovim razliitim dijelovima
palicom od prilagoenog roga, instrument napravljen od kosti mamuta imao je
takvu tonalnu rezonancu i proizvodio je tako raznovrsne zvukove, da je dosta
vjerno oponaao zvuk izgovorenih rijei. Rijei, izgovorene otrim udaranjem,
nisu potpuno oponaale ljudski glas, ali su to ipak bile rijei. Treperile su i bile
pomalo nejasne, no to je doprinosilo njihovoj tajanstvenosti i izraajnosti, ali
ako je onaj tko svira bio dovoljno vjet, onda nije bilo nikakve sumnje da su to
rijei. Bubanj je stvarno bilo mogue natjerati da govori.
Ritam i same rijei koje je bubanj proizvodio poeli su zvuati poznato.
Onda je zaula prodorni odjek frule i umilni, visoki glas, glas koji je zvuao kao
da pripada Mamutovki Frali koju je Ejla poznavala. Frali je bila trudna, trudnoa
je bila problematina i umalo nije izgubila dijete. Ejla joj je pomogla, ali unato
njenoj pomoi dijete je prerano roeno. Fralina kerka je ipak uspjela preivjeti i
izrasla je u zdravu i jaku djevojicu.
Dok je sjedila u zaobljenoj nii, Ejla je otkrila da joj je lice vlano od suza.
Jecala je kao da ju je pogodio veliki gubitak. Zvuk bubnja se pojaao i priguio
njenu tubalicu punu strepnje. Polako je prepoznavala zvukove, i prepoznavala
rijei.
,,Iz mrkle tmine, iz kaosa vremena
Kovitlac rodi Majku i bila si je dovoljna
Tad shvati da je ivot neto dragocjeno
Tamno nitavilo je Majku rastuilo.
,,Sama bijae Majka mila. Jedina je ona bila.
Bila je to Majina Pjesma! Nikada nije ula da je netko ovako pjeva. Tako
bi je ona pjevala da je znala. Bilo je ujedno i duboko kao zvukovi bubnja, i

prodorno i odjekujue kao zvuci flaute, a duboka zaobljena nia odzvanjala je

tim bogatim, treperavim zvukom.
Glas joj je ispunio glavu rijeima, vie ih je osjeala nego to ih je ula, a
osjeaj je bilo mnogo snaniji od samih rijei. Predviala je svaki stih prije nego
to bi uslijedio, a kada bi doao bio je potpuniji, rjeitiji, dubokoumniji. Imala je
dojam da se nastavlja u nedogled, ali nije eljela da prestane, i to se vie
pribliavala kraju, nju je ispunjavala sve vea tuga.
,,Majka bijae zadovoljna s parom kojeg je stvorila
Kad su se zdruili, ljubavi ih njenoj nauila
Usadila im udnju da jedno drugog ele
Darovala im sreu da Uitke svoje dijele.
Ejla je mislila da je kraj, ali glas je nastavio.
,,Njen posljednji Dar kae da i mukarac ima udjela.
Jer nov ivot se ne zainje bez njegovog tijela.
Majka se slavi kad se dvoje spoje.
Nema zaea bez Uitaka u dvoje.
Djeca Zemlje e ivjeti. Sad se moe odmoriti.
Rijei su dole kao Dar, blagoslov je ublaio njenu bol. Majka joj je
govorila da je u pravu: cijelo vrijeme je bila u pravu. Oduvijek je znala, a sada je
bilo potvreno. Ponovno je jecala. I dalje je osjeala bol, ali sada je ta bol bila
pomijeana s radou. Plakala je istovremeno od tuge i od sree, dok su se rijei
bez prestanka ponavljale u njenom umu.
ula je reanje lava i ispratila pogledom svoj totem. Pokuala je ustati, ali
je bila previe slaba i pozvala je ivotinju.
Mladune! MIadune! Mladune, nemoj otii! Tko e me izvesti odavde?
ivotinja se velikim skokovima udaljavala niz tunel, a onda je zastala i
krenula natrag prema njoj, no ivotinja koja joj se pribliavala nije bio lav.
Iznenada je skoila na nju i poela joj lizati lice. Ejla je zatresla glavom. Bila je
jako slaba i zbunjena.
Vue? Jesi li to ti, Vue? Kako si stigao ovamo? upitala je, grlei veliku
ivotinju.
Sjedila je i drala se za vuka, a njene vizije bizona i nie polako su
blijedjele, dok nisu sasvim potamnjele. Prizori na zidovima tunela takoer su
postajali sve mutniji. Ispruila je ruku prema zidu radi oslonca, a zatim je,
pipajui, izala iz nie. Sjela je na tlo i zatvorila oi, pokuavajui nadjaati
vrtoglavicu. Pokuala je otvoriti oi, ali nije bila sigurna je li to stvarno i uinila.
Bez obzira na to jesu li joj oi bile otvorene ili zatvorene, oko nje je vladala
potpuna tama i najeila se od straha. Kako e pronai put odavde?

A onda je ula Vuka kako zavija i osjetila njegov jezik na licu. Ispruila je
ruku prema njemu i nervoza ju je djelomino napustila. Krenula je rukom prema
kamenom zidu pokraj sebe, ali ga u prvi tren nije napipala. Ipak je nastavila
pruati ruku sve dalje, dok ramenom nije udarila o kamen. Ispod jednog od
zidova postojao je meuprostor koji je ostao neopaen, jer se nalazio vrlo blizu
tla, ali dok je opipavala put, njena ruka dodirnuta je neto to nije bilo kamen.
Bre-bolje ju je povukla, ali je onda shvatila da je dodirnula neto poznato i
ponovno je zavukla ruku u taj meuprostor. U pilji je vladao mrkli mrak i ona
pokua pipanjem otkriti o emu se radi. Pod prstima je osjetila kou, dobro
sastruganu jelenju kou. Izvukla je zaveljaj umotan u kou. Opipavanjem je
pronala remen ili traku u razvezala je. Izgleda da je to neka vrsta naprtnjae,
vrea od meke koe objeena o konu traku. Unutra je pronala praznu vreicu
za vodu... i shvatila da je edna... neto krzneno, moda ogrta, a zatim je
napipala i namirisala ostatke nepojeene hrane.
Ponovno je stegnuta traku i prebacila vreu preko ramena, zatim se nekako
uspravila i oslonila o zid, borei se protiv vrtoglavice i munine. Osjetila je da
joj neto toplo curi niz unutranju stranu butine. Vuk je priao kako bi je
onjuio, ali ona ga je odavno oduila od te navike. Bilo je dovoljno samo
odgurnuti njegov znatieljni nos.
Moramo pronai izlaz odavde, Vue. Idemo kui! rekla je, ali kada je
drei se vlanog zida poela hodati, shvatila je koliko je zapravo slaba i
iscrpljena.
Pod je bio neravan i sklizak, posut odlomljenlm komadima kamena
pomijeanim sa skliskim blatom gline. Stalagmiti, od kojih su neki bili tanki
poput granica, a neki masivni kao drevno drvee, kao da su rasli iz poda. Kad
ih je sluajno dodirnula, osjetila je kako su im vrhovi vlani od vapnenake vode
koja je neumoljivo kapala sa stalaktita koji su visjeli sa stropa u obliku siga i
dopunjavali ih. Kad je o jednu od njih udarila glavom, trudila se ii opreznije.
Kako li je uope dospjela tako duboko u pilju? Vuk se udaljavao i vraao do
nje. Na jednom mjestu ju je sprijeio da pogreno skrene. Kada je osjetila kako
se teren pod njenim nogama uspinje, znala je da je blizu izlaza. esto je dolazila
u ovu pilju i prepoznala je to mjesto, ali kada je pokuala savladati prevrnuti
kamen, osjetila je nalet vrtoglavice koji ju je prisilio da se spusti na koljena.
inilo joj se da je izlaz mnogo dalje nego to se sjeala, i nekoliko puta je
morala zastati i odmoriti se prije nego je stigla do malog, uskog otvora, iako je
cijela pilja bila sveta, postojala je prirodna prepreka u obliku stijene koja je
odvajala poetni, svjetovni dio od unutranjeg izuzetno svetog prostora. Rupa je
bila jedini prolaz, ulaz u podzemni svijet Velike Majke.
Kada je za sobom ostavila tu prepreku, opazila je kako je i temperatura
neto porasla, ali se svejedno stresla, jer je shvatila koliko joj je zapravo hladno.
Poslije jednog skretanja, uinilo joj se da je ispred sebe vidjela nagovjetaj
svjetlosti i pokuala je pouriti. im je stigla do sljedeeg skretanja bila je u to
sigurna, jer je mogla nazrijeti svjetlucanje vlanih zidova pilje, i vuka koji je
ispred nje trao prema tom slabom sjaju. Kada je skrenula za jo jedan ugao,

doekala ju je blijeda svjetlost s ulaza. Radosno ju je pozdravila, iako su joj se

oi toliko bile navikle na tamu da je za njih bila prejaka. Ugledala je otvor i
gotovo potrala.
Ejla je posrui izala iz pilje i poela treptati oima. Niz blatom umrljane
obraze slijevale su joj se suze. Vuk se uurio pokraj nje. Kada joj se konano
razbistrilo pred oima, iznenaeno je otkrila da je sunce ve visoko na nebu i da
nekoliko ljudi zuri u nju. Dva lovca, Lorigan i Forason, a i Deviva, majka
trudne ene. uplaeno su ustuknuli od nje, i mlako je pozdravili, ali kada je
posrnula i pala, pritrali su kako bi joj pomogli. Posjeli su je. Laknulo joj je kada
je vidjela zabrinute izraze njihovih lica.
Vode rekla je. edna.
Dajte joj vode ree Deviva. Primijetila je krv na njenim nogama i
odjei, ali nita nije rekla.
Lorigan otvori svoju vreu za vodu i prui joj je. Toliko je pohlepno pila da
joj je voda curila iz usta. Nikada nije imala bolji ukus. Osmjehnula se kada je
konano prestala, ali vreu s vodom nije vratila.
Hvala vam, ve sam htjela lizati vodu sa zidova.
I ja sam se u nekoliko navrata tako osjeao rekao je Lorigan uz
osmijeh.
Kako ste znali gdje sam? I da u izai? upita Ejla.
Vidio sam vuka kako tri u ovom smjeru ree Forason, pokazavi
glavom prema ivotinji rekao sam to Martoni i ona je pretpostavila da si ovdje.
Rekla je da doemo ovamo i ekamo, jer bi ti mogla zatrebati pomo. Od tada je
netko od nas stalno bio ovdje. Deviva i Lorigan su me upravo doli zamijeniti.
Viala sam i ranije Zelandone koje su se vratile nakon to su bile
pozvane. Neke od njih bile su toliko iscrpljene da nisu mogle hodati. Neke se
nikada ne vrate ree Deviva. Kako se osjea?
Strano sam umorna ree Ejla. I jo sam edna. Popila je jo malo
vode i tek tada vratila vreicu Loriganu. Naprtnjaa koju je pronala u pilji
skliznula je s Ejlinog ramena kada je spustila ruku. Potpuno je zaboravila na nju.
Tek je sada opazila aru na njoj, jer u pilji nije vidjela ni prst pred okom.
Ispruila ju je ispred sebe. Pronala sam je tamo unutra. Zna li netko ija je?
Mora da ju je maknuo, sklonio u stranu kako mu ne bi smetala, a onda zaboravio
na nju.
Lorigan i Deviva su se pogledali, a onda Lorigan ree: Viao sam je kod
Madromana.
Jesi li pogledala to ima u njoj ? upita Deviva.
Ejla se osmjehnula. Tamo unutra je mrkli mrak, nita nisam vidjela i
nisam imala nikakvo svjetlo, ali sam pokuala pipanjem ustanoviti to je unutra
odgovorila je.
Bila si tamo unutra u potpunom mraku? upitao je Forason s nevjericom
i zaprepatenjem.

 Nije vano ree Deviva kako bi ga uutkala. To nije tvoja briga.

Rado bih pogledao to je unutra rekao je Lorigan, znaajno pogledavi
Devivu. Ejla mu je predala konu vreu. Izvukao je krzneni ogrta i rairio ga.
Ogrta je bio napravljen od konatih kvadrata i trokuta razliite boje, od koa
razliitih ivotinja, a djelii su bili spojeni u karakteristinu shemu po kojoj su
se prepoznavali pripravnici zelandoni.
Ogrta je posve sigurno Madromanov. Nosio ga je lani kada je doao rei
Deridi to treba raditi ako eli zadrati dijete prezrivo ree Deviva.
Madroman joj je rekao da se treba umiljeti Majci, i zapovjedio joj da izvede
razne obrede, ali kada ju je Zelandona vidjela kako vani koraa u krug, odmah ju
je natjerala da se vrati unutra i legne. Zelandona joj je rekla da se mora
odmarati, ili e prije vremena roditi dijete. Doniera je rekla da je sa njom sve u
redu, samo ima sklisku maternicu i zato ih lako ispusti. To je dijete izgubila. Bio
bi djeak. ena pogleda Lorigana. to jo ima unutra?
Zavukao je ruku u torbu i bez ikakvog komentara izvukao praznu vreu za
vodu. Podigao ju je visoko da je svi vide. Potom je zavirio unutra i izruio
ostatak na ogrta. Iz vree ispadoe nagrieni komadi suhog mesa, komad
kolaa za putovanja, mala otrica od kremena i vatreni kamen. Meu mrvicama
se nalo i malo trijea drvenog ugljena.
Nije li se Madroman prije odlaska na ljetni sabor hvalio kako je pozvan
i kako e ove godine napokon postati zelandoni? rekao je Lorigan i podigao
vreu za vodu. Ne bih rekao da je bio jako edan kada je izaao iz te pilje.
Zar nisi bila rekla da planira otii na Ljetni sabor. Ejla? upita Deviva.
Namjeravala sam krenuti za nekoliko dana. Moda u sada ipak priekati.
Ali planiram svakako otii.
Mislim da treba ovo ponijeti sa sobom rekla je Deviva, paljivo
umotala ostatke hrane, trijee, opremu za paljenje vatre i vreu za vodu u
ogrta i nagurala ogrta u naprtnjau i obavezno reci Zelandoni gdje si to
pronala.
Moe li hodati? upitao ju je stariji lovac.
Ejla je pokuala ustati, ali joj se zavrtjelo. Na trenutak je svijet oko nje
potamnio i ona padne unatrag. Vuk je cvilio i lizao joj lice.
Ostani ovdje ree stariji lovac. Doi, Lorigane. Moramo napraviti
nosila.
Odmorim li se malo, moi u hodati ree Ejla.
Mislim da ne bi trebala hodati izjavi Deviva i obrati se lovcima:
Ostat u s njom dok se ne vratite s nosilima.
Ejla se zahvalno oslonila leima o zid. Moda bi se mogla pjeice vratiti do
Devete pilje, ali joj je bilo drago to nee morati.
Moda si u pravu. Deviva. S vremena na vrijeme mi se pomalo zavrti u
glavi.

 Nije ni udo tiho izusti Deviva. Primijetila je svjeu mrlju krvi na

kamenu kada je Ejla pokuala ustati. Tamo unutra je izgubila dijete, pomislila je
ena. Strana rtva da bi se postala zelandona, ali ona nije varalica kao onaj
Madroman.
Ejla? Ejla? Jesi li budna?
Ejla otvori oi i ugleda pred sobom nejasni Martonin lik. ena ju je
zabrinuto promatrala.
Kako se osjea?
Ejla je malo razmislila. Sve me boli odgovorila je promuklim apatom.
Nadam se da te nisam probudila. ula sam te kako govori, moda si
sanjala. Zelandona me je upozorila da moe doi do toga, ali nije oekivala da to
bude ovako brzo. Rekla mi je da te ne zaustavljam, i neka ne dopustim Vuku da
te prati, a dala mi je i neki aj da ti skuham kada se vrati. Drala je posudicu s
tekuinom koja se puila, ali ju je spustila kako bi pomogla Ejli da se pridigne
na lakat.
aj je bio topao i osjetila je zahvalnost kada joj je poeo kliziti niz grlo.
Ponovno je legla prije nego to je utaila e, jer je bila toliko umorna da nije
mogla ni sjediti. U glavi joj je bilo sve bistrije. Zamijetila je da se nalazi u svom
prebivalitu, u vlastitom krevetu. Pogledala je uokolo i pokraj Martone ugledala
Vuka. Poeo je zabrinuto zavijati i uljati se sve blie njoj. Ispruila je ruku da
ga dodirne i on joj lizne ruku.
Kako sam stigla ovamo? upitala je. Malo ega se sjeam nakon
izlaska iz pilje.
Lovci su te donijeli na nosilima. Rekli su da si pokuala hodati, ali da si
se onesvijestila. Potrala si sa svoje promatranice i oigledno se nisi zaustavila
sve do Dubina Izvorovih Stijena. Nisi bila pri sebi, jer si ula u nju bez iega. Ni
vatru nisi ponijela. Kada me je Forason doao obavijestiti da si izala, htjela sam
doi, ali nisam mogla. Nikada u ivotu se nisam osjeala toliko bespomono
rekla je Martona.
Drago mi je to si tu. Martona ree Ejla i ponovno zatvori oi.
Kada je ponovno otvorila oi, samo je Vuk bio na strai pokraj njenog
kreveta. Osmjehnula mu se i ispruila ruku da ga pogladi po glavi i poee ispod
brade. Spustio je ape na njen leaj i pokuao se privui jo blie, kako bi joj
mogao liznuti lice. Ponovno se osmjehnula, zatim ga je odgurnula i pokuala
sjesti. Zastenjala je od boli i protiv svoje volje, a Martona se odmah stvorila
pokraj nje.
Ejla! to je bilo? upitala je.
Nisam znala da me istovremeno moe boljeti svaki djeli tijela ree
Ejla. Martona nije mogla sakriti zabrinutost. Lice joj se izobliilo od brige, to je
natjeralo mladu enu da se osmjehne. Ali mislim da u preivjeti.

 Sva si u modricama i izgrebena, ali ne bih rekla da je bilo to slomljeno

rekla je Martona.
Koliko dugo me nije bilo?
Ne znam kada si ula u pilju, ali otkad si otila odavde pa do trenutka
kada si se vratila, prolo je vie od tri dana, skoro etiri.
Ejla je kimnula. Nemam nikakvu predodobu o vremenu koje je prolo.
Sjeam se nekih stvari, nekih ak vrlo jasno. Kao da sam sanjala, ali
drukije.
Jesi li gladna? edna? upitala je Martona.
edna sam odgovori Ejla i istog trena osjeti kako su joj usta potpuno
suha, kao da je tek spominjui e shvatila koliko je dehidrirala. Jako sam
edna.
Martona joj donese vreu s vodom i posudu iz koje e piti.
Okrenula se na bok, trudei se potisnuti stenjanje, i pridigla na lakat, pri
emu joj je pukla krasta to se uhvatila preko gadne ogrebotine. Uspjela je
nekako sjesti na rub leaja. Na trenutak joj se zavrtjelo, ali to je brzo prolo.
Mnogo vie ju je iznenadila bol koja joj je razdirala utrobu. Martona je ulijevala
vodu u posudicu koju je Ejla prihvatila s obje ruke. Ispila ju je naiskap i
ponovno ispruila, traei jo. Mutno se sjeala kako je halapljivo gutala vodu iz
vree kada je iz pilje izala na svjetlost dana.
Jesi li gladna? Nisi imala nita za jelo.
Boli me trbuh odgovori Ejla.
Mogu pretpostaviti ree Martona i skrene pogled.
Ejla se namrti. Zato me boli trbuh?
Krvari. Ejla. Vjerojatno ima greve ili tako neto.
Krvarim? To je nemogue. Propustila sam tri mjesenice. Trudna sam...
Oh, ne! povikala je. Izgubila sam dijete, zar ne?
Mislim da jesi, Ejla. Nisam strunjak za te stvari, ali svaka ena zna da ne
moe istovremeno biti trudna i krvariti, bar ne ovoliko koliko ti krvari.
Krvarila si kada si izila iz pilje, i od tada ne prestaje. Mislim da e ti biti
potrebno neko vrijeme da vrati snagu. ao mi je, Ejla. Znam da si eljela to
dijete.
Majka ga je eljela jo vie odgovorila je Ejla monotonim glasom. Bila
je u oku i vrlo tuna. Ponovno je legla i zagledala se u donju stranu
vapnenakog ispusta. Nije ni znala kada je ponovno zaspala.
Kada se ponovno probudila, Ejla osjeti silnu potrebu za mokrenjem. Bila je
no, oko nje je bio mrak, iako je gorjelo nekoliko lojanica. Osvrnula se i pokraj
svoje postelje ugledala na jastucima usnulu Martonu. Vuk je bio pokraj starice.
Glavu je drao uspravno i gledao u nju. Sada mora uvati i nju i mene. Prevrnula
se na stranu i ponovno se pridigla. Ostala je neko vrijeme sjediti na platformi, a
onda pokuala ustati. Bila je ukoena, i jo ju je sve boljelo, ali je osjeala kako
je ipak malo ojaala.

Oprezno je stajala. I Vuk je ustao. Dala mu je znak da ponovno legne, i

zakoraila prema nonoj koari u blizini ulaza. Ukorila je samu sebe to se nije
sjetila ponijeti sa sobom nove upijae, jer je prilino krvarila. Kada je krenula
natrag prema svojem mjestu za spavanje, prila joj je Martona s novim
upijaima.
Nisam te htjela buditi ree Ejla.
Nisi ti, nego Vuk, mada si me trebala probuditi. Hoe li vode? Imam i
gula, ako bi neto pojela.
Voda bi mi godila, a moda i malo gulaa ree Ejla i vrati se do none
koare zamijeniti upijae. Dok se kretala, povrijeena mjesta su je manje boljela.
Gdje eli jesti? Na svojem leaju? upita je Martona, hramajui prema
prostoru za kuhanje. I ona je sva bila ukoena i sve ju je boljelo. Mjesto gdje je
spavala i poloaj u kojem je spavala nisu pogodovali njezinom artritisu.
Radije bih sjela za stol. Ejla je otila do dijela boravita predvienog za
kuhanje i ulila malo vode u posudu za umivanje, zatim istrlja ruke i pomou
upijajue koe obrie lice. Bila je sigurna da ju je Martona koliko-toliko oprala,
ali njoj bi ba godilo osvjeiti se u potoku i dobro istrljati sapunastim korijenom.
Moda ujutro, pomislila je.
Gula je bio hladan, ali ukusan. Ejla je poslije dva-tri zalogaja mislila da e
pojesti nekoliko punih posuda, ali se brzo zasitila. Martona im je skuhala aj i
pridruila se Ejli za stolom. Vuk je otiao van, ali se ubrzo vratio.
Zar nisi rekla da je Zelandona oekivala da u neto uiniti? upitala je
Ejla.
Zapravo nije oekivala. Mislila je da bi mogla.
to je oekivala? Ja zapravo ne shvaam to se dogodilo ree Ejla.
Mislim da bi ti Zelandona to bolje objasnila. Rado bih da je ona ovdje, ali
i ja ti mogu rei da si i ti sada zelandona. Bila si pozvana, kako oni to kau.
Sjea li se bilo ega? upitala je Martona.
Povremeno se neega sjetim, a onda se, sasvim neoekivano, sjetim
neeg drugog, ali ne mogu sve povezati.
Ja o tome ne bih sada brinula. Priekaj dok ne bude u stanju
porazgovarati sa Zelandonom. Sigurna sam da e ti ona moi objasniti neke
stvari i pomoi ti. Trenutno je najvanije da obnovi snagu rekla je Martona.
Vjerojatno si u pravu sloila se Ejla, jer joj je laknulo to cijelu stvar
moe odgoditi za kasnije. Nije ak eljela ni razmiljati o tome, mada nije mogla
zaboraviti dijete koje je izgubila. Zato je Majka poeljela uzeti njeno djetece?
Nekoliko sljedeih dana Ejla je samo spavala, a onda se probudila silno
gladna i nekoliko dana se nikako nije mogla zasititi. Kada je napokon izala iz
svog prebivalita i pridruila se maloj skupini ljudi, svi su je gledali s novim
potovanjem, ak strahopotovanjem, i pomalo sa strepnjom. Znali su da je
prola kroz teko iskuenje i bili su uvjereni da ju je ono promijenilo. Svi su bili

na neki nain ponosni to su tome svjedoili, imali su osjeaj da su i oni bili dio
toga.
Kako se osjea? upitala je Deviva.
Mnogo bolje odgovori Ejla Gladna sam!
Pridrui nam se. Ima dosta hrane i jo je topla.
Hou. Sjela je pokraj Deralde. Kako se ti osjea?
Dosaujem se ree Deralda. Umorila sam se od sjedenja i leanja.
Htjela bih da je ve vrijeme da se dijete rodi.
Vjerojatno i je. Nee ti koditi ako tu i tamo malo proee kako bi ga
potaknula. Treba samo priekati da dijete bude spremno ree Ejla.
Te veeri Martona je s izvjesnim oklijevanjem rekla: Nadam se, Ejla, da
nisam uinila nita pogreno.
Ne razumijem.
Zelandona mi je rekla da te ne pokuavam sprijeiti ako krene. Kada se
ujutro nisi vratila, bila sam silno zabrinuta, a Vuk je jo vie. Rekla si mu neka
ostane sa mnom, a on je elio krenuti za tobom i samo je cvilio. Po nainu na
koji me je gledao, bilo mi je jasno da te eli potraiti. Nisam eljela nita
poremetiti, pa sam mu vezala uzicu oko vrata, onako kako ti to ponekad uini
kad ne eli da smeta. Ali poslije dva dana, on je izgledao tako jadno, a ja sam
bila strano zabrinuta, pa sam ga odvezala. Istog trenutka je odjurio odavde.
Jesam li pogrijeila to sam ga pustila?
Ne bih rekla, Martona odvrati Ejla. Ne znam jesam li bila u svijetu
duhova, ali ako jesam i ako me je on tamo naao, onda sam se ve vraala iz
njega. Vuk mi je pomogao pronai izlaz iz pilje tako to mi nije dao skrenuti u
pogrenom smjeru. Tamo unutra je mrano, prolazi su uski, i morala sam se
drati zida. Moda bih i sama uspjela izai, ali bi to u svakom sluaju due
potrajalo.
Nisam sigurna jesam li ga trebala vezati. Jesam li uope ja trebala
donijeti tu odluku... sada znam da sam ostarjela. Ejla, jer vie ne mogu donijeti
ni najobiniju odluku. Biva predvodnica zatrese glavom, kao da se gadi sama
sebi. Nikada nisam bila naroita u stvarima koje se tiu svijeta duhova. Bila si
tako slaba kada si stigla ovamo, moda je Majka smatrala da ti je potreban
pomaga. Moda je eljela da pustim ivotinju kako bi te pronala i pomogla ti.
Ne bih rekla da si uinila bilo to pogreno. Stvari se obino dogaaju
onako kako Ona to eli rekla je Ejla. A ja trenutno samo elim otii do
Rijeke, poteno se isplivati, i lijepo izribati. Zna li moda je li Zelandona
ostavila malo one pjene za pranje koju prave Losadunci? Pokazala sam joj kako
e je napraviti od loja i pepela. Voli je koristiti za proiavanje, a naroito
njome prati ruke kopaa grobova.
Ne znam za Zelandonu, ali ja imam malo te pjene za ienje rekla je
Martona. Volim je ponekad koristiti za razboje. ak sam je koristila i za pranje

plitkih zdjela u kojima drim meso i onih u kojima skupljam loj. Zar se moe
koristiti i za kupanje?
Losadunci je ponekad koriste. Gruba je i od nje ti se koa zacrveni.
Obino vie volim sapunasti korijen ili neku drugu biljku, ali trenutno samo
elim biti ista ree Ejla.
Kad bi barem u blizini bio neki Donin izvor tople ljekovite vode
promrmljala je Ejla sebi u bradu dok je s Vukom ila prema Rijeci to bi bilo
savreno, ali za sada u se morati zadovoljiti Rijekom. im je zauo njen glas,
Vuk podie glavu prema njoj. Otkada se vratila, nije se odvajao od nje.
Tople suneve zrake su joj godile dok je ila prema mjestu za plivanje.
Nasapunala se od glave do pete, i oprala kosu, a onda zaronila kako bi se
pod vodom dobro istrljala. Nakon toga je zaplivala. Dugo je plivala. Popela se
na ravnu stijenu i pustila da je Sunce sui dok se eljala. Sunce mi je ba
ugodno, pomislila je dok je irila jelenju kou za brisanje. Ispruila se na njoj.
Kada sam prvi puta leala na ovoj stijeni? Prvog dana nakon dolasku ovamo,
kada smo Dondalar i ja poli na plivanje.
Razmiljala je o Dondalaru, vidjela ga je u svom umu kako lei nag pored
nje. Vidjela je njegovu plavu kosu i tamniju bradu... ne, ljeto je. Bio bi obrijan.
Njegovo iroko visoko elo na kome se poinju stvarati bore, jer ima naviku
mrtiti se kada je usredotoen ili zabrinut. Njegove ive plave oi koje ju gledaju
s ljubavlju i eljom... Donejla ima njegove oi. Njegov ravan i lijep nos, snanu
vilicu i pune, senzualne usne.
Zadrala se u mislima na njegovim usnama koje je gotovo mogla osjetiti.
Na njegovim irokim ramenima, miiavim rukama i velikim, osjeajnim
prstima. Prstima kojima je dovoljno da opipaju kamen pa da znaju gdje e pui,
rukama koje miluju njeno tijelo kao da unaprijed znaju kako e reagirati. Na
njegovim dugakim, snanim nogama, oiljku koji je zaradio u susretu s njenim
lavom, Mladunetom, i njegovoj mukosti u preponama.
Osjeala je kako, dok je razmiljala o njemu, u njoj raste elja. eljela ga je
vidjeti, biti blizu njega. Nije mu rekla da eka dijete, a sada vie nije imala to
dijete o kojem bi mu mogla priati. Rastuila se. eljela sam to dijete, ali ga je
Majka eljela jo vie. Namrtila se pri pomisli na to. Znala je da elim jo jedno
dijete. Majka sigurno ne bi poeljela dijete koje ja ne elim.
Prvi puta nakon iskuenja kroz koje je prola, poela je razmiljati o
Majinoj Pjesmi, i stresla se kada se sjetila stiha, novog stiha, onoga koji donosi
novi Dar, Dar Znanja, spoznaje da su mukarci nuni za stvaranje novog ivota.
,,Njen posljednji Dar kae da i mukarac ima udjela.
Jer nov ivot se ne zainje bez njegovog tijela.
Majka se slavi kad se dvoje spoje.
Nema zaea bez Uitaka u dvoje.
Djeca Zemlje e ivjeti. Sad se moe odmoriti.

Ja to znam ve dugo, ali sada mi je Ona to rekla, to znai da je istina.

Zato mi je Ona dala taj Dar? Kako da ga podijelim, kako to rei ostalima? Zato
je, znai, eljela moje djetece! Meni je prvoj rekla, rekla mi je koji je njen
posljednji najvei Dar, ali morala sam to zasluiti. Cijena je bila visoka, ali
moda je morala biti visoka. Moda je Majka morala uzeti neto vrlo vrijedno
kako bih znala cijeniti njezin Dar. Za svaki Dar mora zauzvrat dati neto
vrijedno.
Jesam li ja to bila pozvana? Jesam li sada zelandona? Velika Majka mi se
obratila zato to sam rtvovala svoje djetece. Dala mi je ostatak Majine
Pjesme da ga podijelim s ostalom njenom djecom, da njezinoj djeci podarim taj
velianstveni dar. Sada e Dondalar biti siguran da je Donejla njegova isto
onoliko koliko i moja. I znat emo kako zaeti novo dijete kada to budemo
eljeli. Sada e svi mukarci znati da nisu umijeani samo duhovi, ve i oni,
njihov bitak, i da su njihova djeca dio njih samih.
Ali to ako ena ne eli jo jedno dijete? Ili ako ne bi trebala roditi jo
jedno dijete, jer je previe slaba ili iscrpljena od estog raanja? Sada e znati
kako to sprijeiti! Sada e ena znati kako izbjei novo dijete kada nije spremna,
ili ako ga ne eli. Nee morati pitati Majku, nee morati uzimati neke posebne
ljekovite trave, bit e dovoljno ako prestane dijeliti Uitke. to ako on eli dijete
za koje zna da potjee od njega? Ili ako ne eli dijete? Ja elim jo jedno dijete,
a znam da ga i Dondalar eli. Odlino se snalazi oko Donejle i divan je prema
mladima koji ue obraivati kremen, prema svojim uenicima. ao mi je to
sam izgubila ovo dijete. Suze su joj navrle na oi dok je razmiljala o djetetu
koje je pobacila. Ali mogu roditi drugo. Da je Dondalar ovdje, mogli bismo
odmah zaeti novo dijete, ali on je na ljetnom saboru. Bit e mu krivo. Znam da
e mu biti krivo. On bi elio zaeti novo dijete.
Zato ne bih krenula? Ne moram vie promatrati nebo. Ne moram noima
bdjeti, moja obuka je zavrena. Bila sam pozvana. Sada sam zelandona!
Moram to rei i ostalim zelandonama. Majka ne samo da me je pozvala. Ona mi
je dala i veliki Dar. Dar namijenjen svima. Moram poi i svim zelandonama rei
za Majin predivni novi Dar. Moram to rei i Dondalaru, moda napravimo
novo dijete.

31
Ejla je hitro ustala sa stijene, obukla istu odjeu, pokupila prljavu zajedno
s koom za brisanje i zvidukom pozvala Vuka. Dok se urno vraala stazom
prema prednjem kamenom trijemu sklonita, sjetila se prvog plivanja s
Dondalarom i Marone i njezinih prijateljica koje su joj ponudile novu odjeu.
Iako je bila odluila prema drugim enama koje su sudjelovale u toj
podvali biti koliko-toliko tolerantna, ovisno o kome se radilo, nikada nije uspjela
prevladati onu averziju koju je stekla prema Maroni i izbjegavala je bilo kakav
odnos s njom. Taj osjeaj je bio vie nego uzajaman. Marona se nikada nije
potrudila pomiriti sa enom koju je Dondalar doveo kui sa svog Putovanja.
Zdruila se po drugi put istog ljeta kada i Ejla i Dondalar, ali na drugom
Zdruivanju, a nedavno je to uinila i po trei put. Ni to zdruivanje oigledno
nije uspjelo. Vratila se u Devetu pilju prije otprilike godinu dana i sada ivi s
roakom. I unato tolikih zdruivanja, djece nije imala.
Ejla je nije podnosila i uope joj nije bilo jasno zato razmilja o njoj.
Otjerala je misli o Maroni i usredotoila se na Dondalara. Iako mi je drago to
u konano otii na Ljetni sabor, razmiljala je. Na Njiski, trebat e mi najvie
jedan dan, ne budem li se putem zadravala.
Ovogodinji Ljetni sabor odravao se na mjestu najmanje tri dana hoda
sjeverno od njihove pilje ako se prati Rijeka, na njenom omiljenom mjestu za
sabor. Na istom mjestu na gdje je odran i prvi Ljetni sabor Zelandonaca na
kojem je bila, onda kad su se ona i Dondalar zdruili. Takva okupljanja obino
bi iscrpilo sve biljne i ivotinjske vrste u tom podruju, ali kad bi prolo
dovoljno vremena, Majka Zemlja bi oporavila mjesto od pretjeranog koritenja
do kakvog dolazi kada se na jednom mjestu okupi tako veliki broj ljudi.
Osvjeila bi ga i ono ih je ponovno moglo ugostiti.
Mlada ena uletjela je u svoje prebivalite s puno poleta i oduevljenja te
poela prebirati po odjei i ostalim stvarima koje je imala. Kada je Martona ula.
ona je pjevuila tiho i monotono, kao i uvijek.
Otkud to iznenadno uzbuenje? upitala je starija ena.
Idem na Ljetni sabor. Ne moram vie promatrali nebo, zavrila sam
obuku. Nita me vie ne zadrava ree Ejla.
Jesi li sigurna da si dovoljno ojaala? U Martoninom glasu naziralo se
izvjesno aljenje.
Odlino si se brinula o meni. Osjeam se sasvim dobro, i zaista elim
vidjeti Dondalara i Donejlu.
I meni nedostaju, ali dug je to put kada ide sama. Mislila sam da e
moda priekati dok ne doe lovac koji e smijeniti sadanjeg. U tom sluaju bi
ti Forason pravio drutvo predloila je Martona.

 Jahat u Njisku. Brzo u stii. Vjerojatno mogu stii za jedan dan, najvie
za dva.
Ejli nije promaklo Martonino razoaranje i tog asa je shvatila koliko bi ta
ena eljela ii na Ljetni sabor. Povrh svega, brinulo ju je i njezino zdravlje.
Kako se osjea? Ne elim otii ako nisi dobro.
Nema potrebe da ostane zbog mene ree Martona. Mnogo mi je
bolje. Da sam se ovako dobro osjeala na poetku sezone, moda bih i razmislila
o odlasku na Ljetni sabor.
Poi sa mnom. Moe sjediti na Njiskinim leima. Moda bi trajalo neto
due, ali ne mnogo, moda jedan dan procijeni Ejla.
Volim tu kobilu, ali ne elim joj sjediti na leima. Da budem iskrena,
bojim se. Mada si u pravu, treba ii. Mora rei Zelandoni da si pozvana.
Kakvo e to iznenaenje biti!
Ionako je kraj ljeta blizu. Ubrzo e se svi vratiti ree Ejla, pokuavajui
ublaiti rastanak.
Moji osjeaji glede toga su pomijeani ree Martona. Jedva ekam da
zavri Ljetni sabor i da se Deveta pilja vrati, ali me ne raduje predstojea zima.
U starosti je uvijek tako.
Ejla je potom potraila Lorigana i Forasona. Tono je znala gdje e nai
Donfilara i Deraldu. Gotovo svi su sjedili oko zajednikog ognjita i
zavravali s jelom.
Pridrui nam se, Ejla pozvala ju je Deralda. Pojedi neto, ostalo je
dosta hrane i jo je topla.
Vrlo rado, posljednjih nekoliko dana stalno sam gladna ree Ejla. I
mnogo se bolje osjeam. Odluila sam poi na Ljetni sabor. Zavrila sam
promatranje neba, i nemam zato odugovlaiti s odlaskom, ali prije nego krenem
trebali bismo jo jednom otii u lov. Meso e biti potrebno i onima koji ostaju
ovdje i onima koji su na saboru. Vjerojatno su desetkovali ivotinje oko
logorita sabora, a i one koje jo nisu pobili sigurno izbjegavaju to podruje.
Nee otii prije nego se rodi moje dijete, zar ne? upitala je Deralda.
Nadam se da e roditi u sljedeih nekoliko dana ree Ejla. Rado bih
ostala dok se ne rodi to lijepo, zdravo dijete. Jesi li etala?
Jesam, ba sam se radovala to e biti ovdje i pomoi mi.
Ima majku i nekoliko ena koje znaju oko djece, a da ne spominjem
Donfilara. Ne bih rekla da e imati bilo kakvih problema, Deralda ree Ejla
i okrene se prema trojici lovaca. Biste li poli sa mnom sutra ujutro u lov?
Nisam planirao ii sljedeih nekoliko dana, ali svejedno mi je
odgovorio je Lorigan. Mogu otii i sutra, ako ubrzo odlazi. Moram priznati da
sam se navikao na na mali lovaki opor, u koji ubrajam i vuka. Ba lijepo
suraujemo.
Kojim putom eli poi? upita Donfilar.
Dosta dugo nismo bili na sjeveru ree Forason.

 Izbjegavala sam taj smjer, jer ne znam koliko daleko lovci s Ljetnog
sabora sada ve moraju ii. Do sada su sigurno prorijedili ivotinje u okolini
logorita. Zato elim ponijeti neto mesa sa sobom. Imam Zelandonine motke za
vuu. Mogu im na njima donijeti povee truplo ree Ejla.
Jesi li sigurna? upita Deviva. Zar meso nee privui ivotinje lovce?
Moda ne bi trebala ii sama.
U meuvremenu im se pridruila i Martona, ali nita nije rekla. Smatrala je
da niim ne mogu zaplaiti Ejlu, ako je vrsto odluila otii.
Vuk e me upozoriti, i mislim da nas dvoje moemo otjerati svakog
etverononog lovca rekla je Ejla.
ak i piljskog lava? upita Deralda. Ipak bi trebala priekati lovce.
Ejli je bilo jasno kako ova pronalazi razloge da je zadri do poroda. Zar si
zaboravila da smo ulovili ponos piljskih lavova koji su pokuali nastaniti se
blizu Tree pilje? Nismo im to smjeli dopustiti, jer bi bilo previe opasno. Da
su se tamo nastanili, sva djeca i stari bili bi u velikoj opasnosti, pa smo ih morali
otjerati. im smo ubili lava i dvije lavice, ostali su otili.
Da, ali u tome je sudjelovalo puno lovaca, a ti e biti sama ree
Deralda.
Nije tono, sa mnom e biti Vuk i Njiska. Lavovi napadaju one za koje
znaju da su slabi. Mislim da e ih zbuniti nai pomijeani mirisi, i obeavam da
se neu razdvajati od bacaa koplja. Uostalom, ako krenem rano ujutro, trebala
bih stii prije nego padne no rekla je Ejla, a onda se obrati lovcima Sutra
planirajte odlazak na jugozapad.
Martona je iz pozadine sluala razgovor. Bila bi odlian voa, pomislila je
biva predvodnica Devete pilje. Preuzima stvar u svoje ruke bez razmiljanja,
sasvim prirodno. Bit e vrlo jaka zelandona.
Lovci su se sljedeeg dana vratili s dva velika crvena jelena pozamanih
vratina. Ejla se htjela vratiti po Njisku kako bi im pomogla dovui taj teret, ali
drugi lovci nisu za to htjeli ni uti. Rasporili su ivotinje, ispraznili im trbuh,
oistili crijeva i bacili mjehure, ali su ostale unutranje organe sauvali. Zatim su
ih uhvatili za rogove i poeli vui. Bili su navikli sami dopremati kui svoj ulov.
Dva dana kasnije, Ejla je bila spremna za polazak. Sve je spakirala na
Zelandoninu veliku vlaku, ukljuujui i jelena umotanog u prostirku od trave
koju joj je Martona pomogla napraviti. Namjeravala je krenuti sljedeeg jutra
kako bi do logorita Ljetnog sabora stigla prije mraka. U tom sluaju ne bi
morala uriti i iscrpiti Njisku. Ali dolo je do odlaganja koje nije bilo sasvim
neoekivano. Deralda je u sred noi poela raati. Ejli je bilo drago. Pratila je
njezinu trudnou tijekom cijelog ljeta i nije ju eljela ostaviti pred sam kraj.
Meutim, nije bila sigurna bi li trebala roditi za nekoliko dana, ili tek kada proe
cijeli mjesec. Ovog puta je Deralda imala sree. Jo isto prijepodne rodila je
djevojicu. Njen mukarac i majka bili su presretni i nita manje uzbueni od
nje. Dok se Deralda odmarala poslije obroka, u Ejlu se uvukao nemir. Sve je

bilo spremno za polazak, uostalom, okus mesa esto postane bolji kada ono
malo odstoji, ali ako proe previe vremena, meso dobije miris koji, barem njoj,
nije po ukusu. Mogla bi odmah krenuti. Ali ako sada krene, morat e barem
jednu no provesti vani. Ipak je odluila krenuti jo istog dana.
Pozdravila se sa svima, podijelila jo neke upute Devivi, Deraldi i
Martoni, i krenula. Uivala je jahati sama na Njiski dok Vuk skakue pored njih,
a izgleda da su i obje ivotinje uivale u tome. Vrijeme je bilo dosta toplo, a
koa za jahanje na Njiskinim leima pruala joj je dodatnu pogodnost. Upijala je
znoj kako enin tako i konjski. Na sebi je imala kratku tuniku i suknjicu, slinu
onoj koju je nosila dok su ona i Dondalar putovali po ljetnoj vruini. Sjeanje
na njihovo Putovanje izazvalo je u njoj jo veu udnju za Dondalarom.
Tijekom proteklih nekoliko godina malo se zaokruila uslijed nedovoljnog
kretanja, ali je sav viak izgubila za vrijeme iskuenja u pilji. Grudi su joj se
uveale dok je dojila Donejlu, i tijekom rane trudnoe, ali su se sada vratile na
normalnu veliinu. I miii su joj jo bili u dobrom stanju. Uvijek je bila vrsta i
dobro graena, i mada je mogla izbrojiti dvadeset est godina, razmiljala je ona,
nije se mnogo promijenila u odnosu na vrijeme kada je mogla izbrojiti samo
sedamnaest.
Jahala je do zalaska Sunca, a onda se zaustavila i podigla logorite pokraj
Rijeke. Kada se sama uvukla u mali ator, ponovno je poela razmiljati o
Dondalaru. Pokrila se krznom i zatvorila oi, ali joj je pred njima i dalje bio
visoki mukarac uzbudljivih plavih oiju i bilo joj je ao to nije tu da je zagrli,
to ne moe osjetiti njegove usne na svojima. Preokrenula se na drugu stranu,
zatvorila oi i ponovno pokuala zaspati. Nastavila se bacakati i prevrtati, ali joj
san nije dolazio na oi. Vuk je poeo cviliti.
Ni tebi ne dam spavati, zar ne Vue? upitala je Ejla.
Vuk je sjeo i gurnuo njuku ispod atorskog krila, potmulo reei. Potom se
provukao ispod krila koje je bilo tek labavo privezano preko trokutaste prednje
strane malog atora. Reao je sve opasnije.
Vue! Kamo e? Vue?
Na brzinu je odvezala atorsko krilo i krenula van, ali se vratila po baca i
nekoliko koplja. Mjeseina je bila dosta slaba, mada je uspijevala nazirati obrise.
Vidjela je motke za vuu i Njisku koja se pokuavala udaljiti od njih. Po nainu
na koji se kretala, znala je da je kobila nervozna. Vuk se priljubio uz tlo i krenuo
prema motkama za vuu, pokuavajui ih zaobii. A onda je na trenutak
ugledala neki obris, glavu i dva podignuta uha s upercima na krajevima.
Ris!
Za tu veliku maku pjegavog bjelkasto-utog krzna, vrlo kratkog repa i s
uima koje su zavravale upercima, vezivala su je razna sjeanja. Imala je i
dugake noge koje su mogle vrlo brzo trati. Prvi susret s risom potakao ju je
nauiti da iz prake izbaci dva kamena, jedan za drugim, kako ne bi ostala bez
oruja poslije samo jednog gaanja. Dok je postavljala koplje na baca,

provjerila je koliko ih jo ima. A onda je ugledala obris risa koji se uljao prema
motkama za vuu.
Aaaiiii! zavritala je i potrala prema maki. Gubi se odavde! To nije
tvoje! Gubi se! Odlazi odavde!
Prestraen, ris je poskoio visoko u zrak i pobjegao. Vuk je pojurio za njim,
ali ga je ve poslije nekoliko trenutaka Ejla pozvala zvidukom. Malo je
usporio, pa stao, a kada je ponovno zazvidala, konano se okrenuo i uputio
natrag.
Ejla je na put ponijela i malo trijea za potpalu. Njime je rasplamsala
ugljen u vatri koju je ranije bila zapalila kako bi ugrijala vodu za aj koji je
pijuckala dok je jela kola za putovanja, prije nego se zavukla u vreu. No
ugljen se u meuvremenu ohladio pa je morala uzeti pribor za paljenje vatre.
Kada je uspjela zapaliti trijee, jedan komadi je koristila kao baklju i dala se u
potragu za dodatnim ogrijevom. Nalazila se u ravnici kroz koju je protjecala
Rijeka. U blizini Rijeke bilo je neto stabala, ali nije bilo suhih grana i granica.
Sreom, bilo je suhe trave i osuenog ivotinjskog izmeta, vjerojatno od bizona
ili turova, pomislila je. To e joj biti dovoljno za neko vrijeme. Prostrla je vreu
za spavanje pokraj vatre i zavukla se u nju. Vuk je ostao pokraj nje. Ni Njiska se
nije udaljavala od Ejle i vatre.
Tijekom noi je uspjela malo odrijemati, ali se budila na svaki zvuk.
Krenula je dalje im su se pojavile prve zrake svjetla, ne potrudivi se ponovno
zapaliti vatru. Zadrala se tek toliko da konj, vuk i ona popiju malo vode iz
Rijeke. Tijekom puta je pojela jo jedan kola za putovanja. Dim iz vatri za
kuhanje u logoritu ugledala je prije podneva. Mahnula je nekolicini prijatelja
dok je jahala du Rijeke i vukla motke za vuu. Najprije se zaputila uzvodno,
prema mjestu gdje je Deveta pilja prethodnog ljeta logorovala.
Otila je ravno do udoline okruene drveem. Osmjehnula se kada je
ugledala jednostavan drveni koral. im su je nanjuili, konji su zanjitali u znak
pozdrava. Vuk je odjurio naprijed kako bi protrljao nos s Trkaem koji mu je bio
prijatelj jo od prvih dana, i Sivkom koju titi otkad se odrijebila. Ponaao se
prema njoj gotovo isto onako zatitniki kao i prema Donejli.
Izgleda da u logoritu nije bilo nikoga osim konja. Vuk je poeo njukati
oko poznatog atora. Kada je unijela svoju vreu za spavanje, ugledala je Vuka
u blizini Donejlinog krzna za spavanje. Pogledao ju je i poeo tuno cviliti.
Htio bi je nai, zar ne, Vue? Samo naprijed, pronai Donejlu rekla je,
davi mu znak da slobodno moe ii. Izjurio je iz atora, onjuio tlo traei njen
miris meu svim ostalima, i odjurio, povremeno njukajui trag. Ljudi su vidjeli
Ejlu kako dolazi. Roaci i prijatelji dojurie je pozdraviti prije nego je stigla
raspakirati meso. Prvi meu njima bio je Doharan, a Proleva je stigla odmah
nakon njega.
Ejla! Konano si stigla ree Doharan, hitajui prema njoj i grlei je.
Kako je majka? Ne moe ni zamisliti koliko svima nedostaje. Obje im
nedostajete.

Sljedea ju je zagrlila Proleva. Da, kako je Martona? upitala je.

Mislim da joj je bolje. Prije nego sam pola, rekla je da bi moda i ona
ila da se ovako dobro osjeala kada ste krenuli odgovori Ejla.
Kako je Deralda? bilo je sljedee Prolevino pitanje.
Ejla se osmjehnula. Juer je rodila djevojicu. Mala izgleda savreno
zdravo, ne bih rekla da je prerano roena. Obje su dobro. Deviva i Donfilar su
jako sretni.
Izgleda da si nam neto donijela ree Doharan, pokazavi na vlaku
Lorigan, Forason, Donfilar i ja bili smo u lovu ree Ejla. Naili smo
na stado crvenih jelena. Uspeli smo ubiti dva. Jednog sam ostavila njima,
potrajat e im neko vrijeme. Drugog sam ponijela sa sobom. Mislila sam da bi
vam dobro dolo malo svjeeg mesa. Znam da se u ovo vrijeme u blizini ljetnog
sabora ivotinje prorijede. Ubili smo nekoliko prije nego sam krenula. Dobre su,
ve taloe salo za zimu.
Pristiglo je jo ljudi iz Devete pilje, a doli su i iz drugih pilja. Doharan
i jo neki krenue istovariti stvari s motki za vuu.
Matagan, Dondalarov prvi egrt, dotri epajui i oduevljeno je pozdravi.
Ljudi su se stalno raspitivali kada e doi, a Zelandona im je ponavljala da se
moe pojaviti u svakom trenutku. Ali nitko nije oekivao da doe u sred dana
ree Filoban. Dondalar je bio siguran da nee stii prije veeri, a moda
ak i kasnije. Rekao je da e, kada odlui doi, uzjahati konja i prevaliti cijeli
put za jedan dan.
Bio je u pravu. Planirala sam tako uiniti, ali je Deralda u sred noi
poela raati i djevojica je dola na svijet tek oko podneva. Nisam vie mogla
ekati, pa sam krenula istog popodneva i ulogorila se preko noi objasnila je
Ejla. Osvrnula se unaokolo i upitala: Gdje je Dondalar? Gdje je Donejla?
Doharan i Proleva su se pogledali i bre-bolje skrenuli poglede.
Donejla je s ostalim djevojicama njezinog uzrasta odgovori Proleva.
Zelandone su im podijelile zaduenja. Sudjelovat e u jednoj proslavi koju su
isplanirale One Koje Slue.
Nisam siguran gdje je Dondalar ree Doharan i namrti elo isto kao
to je to radio i njegov brat. Pogledao je iza Ejle i osmjehnuo se. Ali tu je
netko tko te eli vidjeti.
Ejla se okrenula i pogledala u istom smjeru kao i Doharan. Ugledala je
diva od ovjeka, neposlune crvene kose i guste crvene brade. Razrogaila je
oi.
Talute? Talute, jesi li to ti? povikala je, i pojurila prema krnom
mukarcu.
Ne, Ejla. Ne Talut. Ja Danug, ali mi Talut rekao neka te vrsto zagrlim
umjesto njega ree mladi i prijateljski je stegne u zagrljaj. Nije joj polomio
sve kosti... Danug je odavno shvatio koliko je snaan i nauio je biti paljiv... ali
imala je dojam da e se taj golemi ovjek omotati oko nje, zatrpati je i gotovo

uguiti. Bio je vii ak i od Dondalara, koji je imao gotovo dva metra. irina
njegovih ramena dostizala je irinu ramena dvojice prosjenih mukaraca, a ruke
su mu bile debljine butina veine mukaraca. Nije mogla obaviti ruke oko
njegovih masivnih grudi, i mada je imao vitak struk u odnosu na ostatak tijela,
miiave butine i listovi bili su mu golemi.
Ejla je poznavala jo jednog mukarca koji se po veliini mogao mjeriti s
Danugom. Bio je to Talut, mukarac s kojim je Danugova majka bila zdruena,
poglavar lavljeg Logorita Mamutovaca. A ovaj mladi bio je krupniji i od
njega.
Zar ti nisam rekao da u te jednog dana doi posjetiti? ree on kada ju
je spustio. Kako si, Ejla?
Oh, Danug uzdahnu ona, oiju punih suza. Tako mi je drago to te
vidim. Koliko dugo si ve ovdje? Kako si stigao ovamo? Kako si uspio toliko
narasti? Mislim da si vei i od Taluta! Sasvim lako je prela na jezik
Mamutovaca, ali njena pitanja nisu pratila nikakav logiki slijed.
I ja to mislim, ali se ne usuujem to rei Talutu.
Ejla se okrenula i ugledala jo jednog mladia. Nije joj bio poznat, ali kada
ga je malo bolje pogledala, poela je pronalaziti slinosti s ljudima koje je
nekada poznavala. Sliio je Brzeku, mada je bio vii od niskog zbijenog
mukarca koji je bio zdruen s Tuli, krupnom predvodnicom Lavljeg Logorita.
Ona je bila Talutova sestra, i nije mnogo zaostajala za njim po veliini. Mladi
je pomalo sliio na oboje.
Druvez? upita Ejla. Jesi li ti Druvez?
Velikog klipana je lako prepoznati ree mladi, osmjehujui se Danugu,
ali nisam bio siguran hoe li uspjeti prepoznati i mene.
Promijenio si se ree Ejla i zagrli ga. Ipak u tebi vidim i tvoju majku i
Brzeka. Kako su oni? Kako su Nezija i Digi, i svi ostali? raspitivala se,
arajui pogledom od jednog do drugog. Kad biste samo znali koliko ste mi
svi nedostajali.
I ti si njima nedostajala ree Danug. S nama je jo netko tko jedva
eka da te upozna.
Iza njih je stajao visoki mladi kovrave smee kose koji se stidljivo
osmjehivao. Priao je na poticaj dvojice mladih Mamutovaca. Ejla je bila
uvjerena da ga nikada do tada nije srela, ali joj je ipak na neki udan nain bio
poznat.
Ejla od Mamutovaca... pretpostavljam da si sada zelandona, upoznaj
Aldanora od SArmunaja ree Danug.
SArmunaja! ponovi Ejla. Istog asa je shvatila to joj je to bilo poznato
na njemu. Njegova odjea, posebno koulja. Odjeu takvog kroja, koja je bila
ukraena na jedinstven nain kao i njegova, nosili su ljudi koje su ona i
Dondalar i protiv svoje volje posjetili na Putovanju. Sjeanja su prokuljala. Oni
su zarobili Dondalara, to jest, zarobilo ga je Ataroino Logorite SArmunaja.
Ejla im je ula u trag zahvaljujui Vuku i pronala ga. Meutim, nije tada prvi

put vidjela takvu koulju. Ranek, Mamutovac s kojim se zamalo zdruila, imao
je jednu takvu. Mijenjao je svoje rezbarije za nju. Ejla tog asa shvati da zure
jedno u drugo. Pribrala se i ispruenih ruku u znak pozdrava zakoraila prema
mladiu.
U ime Doni, Velike Majke Zemlje, takoer poznate kao Muna,
dobrodoao, Aldanore od SArmunaja ree ona.
U ime Mune, zahvaljujem tebi, Ejla. Stidljivo joj se osmjehnuo.
Moe biti Mamutovka ili Zelandonka, ali jesi li znala da si meu
SArmunajcima poznata kao SEjla, Majka Vuka Zvijezde, poslana da uniti
Atarou Zlu. Postoji toliko pria o tebi da uope nisam vjerovao da si stvarna
osoba. Mislio sam da si legenda. Kada su se Danug i Druvez zaustavili u naem
logoritu i rekli da su krenuli na Put kako bi tebe posjetili, pitao sam ih mogu li
poi s njima. A sada ne mogu povjerovati da sam te stvarno upoznao!
Ejla se osmjehnula i zavrtjela glavom. Ne znam za te prie ili legende
ree ona. Ljudi esto vjeruju u ono u to ele vjerovati. Izgleda da je fin
mladi, pomisli ona.
Imam neto za tebe, Ejla ree Danug. Uimo unutra da ti dam.
Ula je za Danugom u malu nastambu prekrivenu koom, koja je oigledno
bila njihov ator za putovanja, i gledala ga kako prekapa po zaveljaju. Napokon
je izvukao jedan mali predmet briljivo umotan i uvezan konopom. Ranek mi
je rekao da ti ovo osobno predam.
Ejla je odmotala zaveljaj. Razrogaila je oi i zinula od iznenaenja kad je
stavila predmet na dlan. Bio je to konj izrezbaren od slonovae, dovoljno malen
da joj stane u aku, ali prekrasno izraen. Imala je osjeaj da je iv. Glavu je
gurnuo naprijed kao da juri uz vjetar. Uspravna griva i upava dlaka
predstavljeni su crtama koje su navjetale grubost konjske koe, ali nisu skrivale
zdepastu grau malog stepskog konja. U ivotinju je bila utrljana uta zemlja,
boje osuenog sijena, boja konja kojeg je poznavala. Donji dio nogu bio je
crnkast, a pruga iste boje protezala mu se du kraljenice.
Oh, Danug. Prelijepa je. To je Njiska, zar ne? Ejla se osmjehnula, iako
su joj oi blistale od suza.
Svakako da je ona. Poeo ju je rezbariti odmah nakon tvog odlaska.
Nita mi nije tee bilo nego rei Raneku da u otii s Dondalarom. Kako
je on, Danug?
Dobro je, Ejla. Zdruio se s Trici jo istog ljeta. Sa enom koja je imala
dijete koja je vjerojatno poteklo od njegovog duha. Ona sada ima troje djece.
ivahna je, ali je dobra za njega. S osmijehom podnosi njene izljeve bijesa.
Kae da voli njen duh. A ona ne moe odoljeti njegovom osmijehu i stvarno ga
voli. Mada mislim da tebe nikada nee sasvim preboljeti. U poetku su imali
nevolja zbog toga.
Ejla se namrti. Kakvih nevolja?
Ovaj... Ranek puta da bude po njenom gotovo u svemu. Mislim da je u
poetku mislila da je slabi, jer je lako poputao. Poela ga je pritiskati kako bi

vidjela koliko daleko moe ii. Onda je poela traiti od njega da joj nabavi
razne stvari. On je to pretvorio u igru. Ma koliko da je pretjeravala u zahtjevima.
on je uvijek uspijevao nabaviti sve to bi zatraila, i onda joj je to poklanjao s
onim svojim osmjehom. Zna ve.
Da, znam ree Ejla. Osmjehnula se kroz suze kada se sjetila Ranekovog
osmijeha.
Osmijehom koji je govorio da je strano zadovoljan sobom i da se divi
vlastitoj pameti. Osmijehom pobjednika.
A onda je poela premjetati stvari nastavio je Danug. Radila je nov
razmjetaj i u njegovom radnom prostoru, premjetala mu je alat i sve vane
stvari koje je skupljao i slagao po nekom svom redu. Na to nita nije rekao.
Mislim da je ekao da vidi to smjera. Sluajno sam se zatekao u prebivalitu
onog dana kad je odluila premjestiti ovog konja. Nikada ga nisam vidio tako
ljutitog. Nije podigao glas niti je uinio bilo to drugo, samo joj je zapovjedio da
ga vrati. Bila je iznenaena. Vjerojatno je mislila da se ali. Do tada joj je uvijek
poputao. Ponovio joj je da ga vrati tamo gdje ga je nala, a kada to nije uinila,
prilino grubo je zgrabio njen zglavak i oteo joj kipi. Rekao joj je da se nikada
vie ne usudi ni taknuti tog konja. Ako to uini, raskinut e vezu i platiti
nadoknadu. Rekao joj je da je voli, ali da postoji djeli njega koji nikada nee
moi dobiti. Ako to ne moe prihvatiti, slobodno moe ii.
Trici je istrala iz prebivalita plaui, a Ranek je vratio konja na mjesto,
sjeo i nastavio rezbariti. Vratila se tek kada je pala no. Nisam mogao ne uti
njihov razgovor. Njihovo ognjite je odmah pokraj naeg, a i elio sam uti to
e mu rei. Rekla mu je da eli ostati s njim. Rekla mu je da ga voli, da ga je
oduvijek voljela, i da eli ostati s njim, ak i ako jo voli tebe. Obeala je da
nikada vie nee taknuti konja. I nije. Mislim da je tim gestom stekao njezino
potovanje i da ju je natjerao shvatiti to stvarno osjea prema njemu. Sretan je,
Ejla. Mislim da te nikada nee zaboraviti, ali je sretan.
Ni ja njega nikada neu zaboraviti. Jo ponekad mislim na njega. Da nije
bilo Dondalara, bila bih sretna s njim. Voljela sam ga, ali sam Dondalara
voljela vie. Priaj mi o Tricinoj djeci zamolila je.
To mijeanje duhova napravilo je zanimljive kombinacije ree Danug.
Najstariji je djeak... njega si vidjela, zar ne? Trici ga je donijela na onaj Ljetni
sabor.
Da, vidjela sam ga. Bio je vrlo svijetle puti. Je li jo takav?
Nisam vidio nikoga tko ima bjelju kou od njega. Nije bijela samo na
mjestima gdje je posuta pjegicama. Trici ima crvenu kosu i bijelu put, ali ne kao
on. Oi su mu blijedo plave, i ima upavu naranasto-crvenu kosu. Ne podnosi
sunce, odmah izgori, a ako je stvarno jako, bole ga oi, ali osim te boje, pljunuti
je Ranek. ovjeku doe udno kada vidi zajedno tamnoputog Raneka i
bjeloputog Raneka, a crte lica iste. Naslijedio je Ranekov smisao za humor i jo
je bolji od njega. Ve sada nema tog ovjeka kojeg on ne moe nasmijati. Voli i
putovati. Iznenadit u se ako ne postane putujui Pripovjeda. Jedva eka da

dovoljno odraste i ode. elio je poi s nama na nae Putovanje. Poveo bih ga da
je samo malo stariji. Bio bi odlino drutvo.
Tricina djevojica je prava ljepotica. Ima tamnu kou, ali ne onako tamnu
kao Ranek. Kosa joj je crna kao no, ali su joj uvojci meki. Ima crne oi.
Ozbiljne oi. Tiha je i njena, ali kunem ti se da nema ovjeka koji se ne oduevi
kada je vidi. Bez problema e nai svog mukarca.
Po ovome to si mi rekao, Trici je odlian dodatak Lavljem Logoritu,
Danug. Rado bih vidjela njezinu djecu. I ja imam djevojicu ree Ejla, i
iznenada se sjeti da bi uskoro imala jo jedno da nije bilo poziva zbog kojeg je
otila u duboku pilju. Rado bih mu rekla da je za pravljenje djece potrebno i
neto vie od mijeanja duhova, pomislila je.
Znam, upoznao sam Donejlu. Slina ti je, ali ima Dondalarove oi.
Rado bih je poveo sa sobom i upoznao sa svima. Neziji bi se jako sviala. Ja
sam se ve zaljubio u nju, isto onako kao to sam se zaljubio i u tebe kad sam
bio djeak rekao je Danug i gromko se nasmijao.
Ejla ga je iznenaeno pogledala, a on se jo jae nasmijao. Uinilo joj se da
uje Talutov gromoglasni smijeh kako dopire iz Danugovog grla.
Zaljubljen u mene?
Ne iznenauje me to to nisi opazila. Ranek i Dondalar ti nisu ostavljali
puno vremena da razmilja o drugima, a ja nisam mogao prestati misliti na
tebe. Sanjao sam te. Ja te jo volim, Ejla, ako emo pravo. Bi li se htjela vratiti
sa mnom u Lavlje Logorite? Razvukao je usta u iroki osmijeh i oi su mu
vragoljasto zasvjetlucale, ali bilo je tu jo neega. Nagovjetaj enje, elje za
koju je znao da mu se nikada nee ispuniti.
Na trenutak je skrenula pogled i promijenila temu. Priaj mi o ostalima.
Kako su Nezija i Talut, Lati i Rudi?
Majka je dobro. Stari, i to je sve. Talut gubi kosu i bijesan je zbog toga.
Lati se zdruila, ima djevojicu i dalje pria o konjima. Rudi trai svog
mukarca, ili bolje rei, mladii nju gledaju. Prola je Prve Obrede u isto vrijeme
kada i Tusi. Oh da. Digi ima dva sina. Rekla mi je da te pozdravim. Nisi imala
prilike upoznati njenog brata, Tarnega, je li tako? Njegova druica ima troje
maliana. Zna da su podigli novo prebivalite od zemlje u blizini. Digi i Tarneg
su sada voe. Tuli je sretna to skoro svakodnevno moe viati unuke. Uzela je
jo jednog mukarca. Brzek kae da je ona previe ena za samo jednog
mukarca.
Poznam li ga? upita Ejla.
Danug se osmjehnuo. Zna ga. To je Vimez.
Vimez! Misli na mukarca Ranekovog ognjita, obraivaa kremena
kome se Dondalar toliko divi? upita Ejla.
Da, na tog Vimeza mislim. Sve nas je iznenadio, ak i Tuli. Mamut je
otiao na drugi svijet. Imamo novog, ali teko je naviknuti se da ima nekog
drugog u Treem Ognjitu.

 ao mi je to to ujem. Voljela sam tog starca. Obuavala sam se za Onu

Koja Slui Majci, ali je zapravo s njim sve zapoelo. Moja obuka treba ubrzo
zavriti rekla je. Nije eljela govoriti o tome dok ne porazgovara sa
Zelandonom.
To mi je i Dondalar rekao. Oduvijek sam mislio da e sluiti Majci.
Mamut te nikada ne bi usvojio da i on to nije mislio. Neko vrijeme je Lavlje
Logorite mislilo da e biti njihov Mamut, nakon to starac napusti ovaj svijet.
Ejla, moe ovdje biti i zelandona, ali ti si i dalje Mamutovka, jo si pripadnica
Lavljeg Logorita.
Drago mi je to to ujem. Bez obzira na to koja u imena ili veze stei u
budunosti, u srcu u uvijek biti Ejla od Mamutovaca rekla je.
Nema sumnje da si stekla nekoliko imena i na svom Putovanju ostavila za
sobom trag od pria ree Danug. Nisam sluao o tebi samo od SArmunaja,
ve i od ljudi koji te nikada nisu sreli. U tim priama ti si i vjeta iscjeliteljica i
upravlja nevjerojatnim duhovnim silama, ak si i utjelovljenje Velike Majke
Zemlje osobno, iva Muta... pretpostavljam da ovdje Mutu nazivaju Doni... koja
je dola pomoi svom narodu. Dondalar je njezin svjetlokosi i zgodan
mukarac... kao to ovdje kau: Njen blijedi blistavi ljubavnik. ak je i Vuk
postao inkarnacija Vuka Zvijezde. U nekim priama je osvetoljubiva zvijer, a u
nekima divno stvorenje koje se brine o malenoj djeci. Spominju se i konji. Oni
su ivotinje za uenje kojima je Veliki Duh Konja dopustio da te sluaju. U
jednoj od pria koju prepriava Aldanorov narod tvrdi se da konji mogu letjeti, i
da su vratili tebe i Dondalara na drugi svijet gdje je va dom. Poeo sam se
pitati je li mogue da sve te prie govore o istim ljudima, ali poslije razgovora s
Dondalarom, jasno mi je da ste oboje doivjeli neke zanimljive pustolovine.
Ljudi vole pretjerivati kako bi prie koje smiljaju bile zanimljivije
rekla je Ejla. Kada ljudi o kojima se stvaraju prie odu, nema vie tko dokazati
da nisu tone. Mi smo se jednostavno vratili ovamo, jer je ovdje Dondalarov
dom. Sigurna sam da ste i vi doivjeli dosta pustolovina.
Ali mi nismo putovali s dva arobna konja i vukom.
Danug, dobro zna da nema nieg arobnog kod tih ivotinja. Gledao si
Dondalara kako trenira Trkaa i nazoio si kada sam donijela Vuka u
obitavalite kao sasvim malo tene. On je obian vuk koji se navikao na ljude,
jer je odrastao meu njima.
To me podsjetilo... gdje je ta ivotinja? Pitam se sjea li me se jo.
im smo stigli, otrao je potraiti Donejlu odgovori Ejla. Ona je sa
svojim vrnjakinjama. Rade neto za Zelandone. Jo nisam vidjela Dondalara.
Je li ti govorio da namjerava ii u lov?
Meni nije, no nas trojica nismo ovdje provodili mnogo vremena. Mi smo
stranci iz daleka, ali kako nas je Dondalar predstavio kao tvoje roake, ljudi su
nas tako i primili. Svi ele uti nae prie i raspituju se o naem narodu. Svu
trojicu su pozvali da sudjelujemo u Prvim Obredima. ak i mene, ovolikog,

mada su me pitali imam li iskustva s tako mladim enama. Nekoliko doni-ena

me je ak i testiralo. Golemi mladi se oduevljeno nacerio.
U poetku nam je Dondalar prevodio, ali smo mi usput uili zelandonski
i sada se ve prilino dobro sami snalazimo. Ljudi su prema nama divni i stalno
nam ele neto dati, a ti dobro zna koliko je teko nositi mnogo stvari kada si
na Putovanju. Samo da zna, donio sam neto to si ostavila. Dao sam
Dondalaru. Sjea li se komada slonovae koji ti je Talut dao prije polaska?
Onog s orijentirima koji su vam trebali pomoi na poetku vaeg Putovanja?
Da. Morali smo ga ostaviti, jer za njega nije bilo mjesta.
Laduni mi ga je dao da ti ga donesem.
To ga je sigurno usreilo. Jedino je to elio zadrati kao podsjetnik na
boravak u Lavljem Logoritu.
Razumijem. SArmunaji su mi dali neto to u ja sasvim sigurno
zadrati. Pokazat u ti. Izvadio je figuricu mamuta napravljenu od nekog vrlo
tvrdog i neobinog materijala. Ne znam kakav je ovo kamen. Aldanor kae da
ga oni proizvode, ali nisam siguran da bih mu to trebao vjerovati.
Oni zaista rade kamen. Uzmu blatnu glinu, oblikuju je, i peku u vrlo jakoj
vatri, u posebnim zatvorenim peima u zemlji, sve dok se ne pretvori u kamen.
Gledala sam SArmunu iz logorita Tri sestre kako to radi. Taj kamen je njen
izum. Ejla je zautjela i zagledala se u daljinu, kao da prebire po sjeanju. Nije
bila zla, ali ju je Ataroa u to vrijeme pogreno savjetovala. SArmunaji su
zanimljiv narod.
Dondalar mi je ispriao to vam se tamo dogodilo. Aldanor je iz drugog
Logorita. Prenoili smo u Tri sestre. Bilo mi je udno to ima toliko ena, ali
bile su vrlo gostoljubive. Poslije razgovora s Dondalarom, shvatio sam da
moda ne bih stigao ovako daleko da vi niste ve ranije proli tim putom.
Podilazi me jeza im se toga sjetim ree Danug.
Netko je povukao u stranu kou na ulazu. Danug i Ejla podigoe poglede i
ugledae Dalanara kako viri unutra. Mladiu, da sam znao da je eli zadrati
za sebe, dobro bih razmislio hou li te povesti na ovaj ljetni sabor strogo je
rekao, pa se osmjehnuo. Ali ne mogu rei da te krivim, znam da je nisi dugo
vidio, ali jo mnogi ele razgovarati s ovom mladom enom.
Dalanare! uskliknula je Ejla i izala iz malog atora kako bi ga zagrlila.
Ostario je, ali je i dalje bio slian Dondalaru i ona se raznjeila kad ga je
ugledala. Jesu li Danug i ostala dvojica doli s tobom? Kako su te pronali?
Sasvim sluajno... ili je tako moralo biti... ovisi o tome koga pita.
Nekoliko nas smo otili u lov. Pokraj rijeke, nedaleko od naeg boravita, nalazi
se livada koja je vrlo privlana stadima koja ovuda prolaze. Vidjeli su nas i
jasno pokazali kako nam se ele pridruiti. Bili smo jako sretni to e nam tri
zdrava mladia pomoi. I prije susreta s njima razmiljao sam da, ako lov bude
izuzetno uspjean, ove godine doemo na Sabor Zelandonaca, jer je trebalo dio
mesa ostaviti za sljedeu zimu, a dio ponijeti sa sobom. Njihova pomo nam je
mnogo znaila. Izbrojili smo est ubijenih bizona. Tek uveer se ovaj mladi

poeo raspitivati o tebi i Dondalaru, i o tome kako da pronae Zelandonce

ree Dalanar, pokazujui na golemog crvenokosog mukarca koji je upravo
izlazio iz atora.
Jezik je predstavljao mali problem. Danug je zna samo rei Dondalar iz
Devete pilje Zelandonaca. Pokuao sam mu objasniti da je Dondalar sin
mojeg ognjita, ali nisam uspio nastavio je stariji ovjek. A onda se Ekozar
vratio iz rudnika kremena, i Danug je poeo s njim razgovarati pomou znakova.
Iznenadio se to Ekozar zna jezik znakova, ali se Ekozar mnogo vie iznenadio
to se Danug i Druvez mogu s njim sporazumjeti pomou znakova. Kada ga je
Ekozar pitao gdje je nauio jezik znakova, ispriao nam je za brata, djeaka
kojeg je njegova majka usvojila, i koji je umro. Rekao nam je da si ih sve
nauila jezik znakova kako bi taj djeak mogao da razgovarati i kako bi ga oni
mogli razumjeti.
U poetku smo tako komunicirali. Danug i Drevez razgovarali su s
Ekozarom pomou znakova, a on je prevodio. Tada sam rekao Danugu da idemo
na Ljetni sabor Zelandonaca i da emo ih povesti. Sluajno se poklopilo da je
sljedeeg dana stigao Vilamar sa svojom druinom. On sjajno komunicira s
ljudima ak i kada ne zna njihov jezik.
I Vilamar je ovdje? upitala je Ejla.
Da, ovdje sam.
Ejla se okrenula i oduevila ugledavi starog Glavnog Trgovca. Zagrlili su
jedno drugo s puno topline i ljubavi. I ti si doao s Lanzadoncima?
Ne, nismo doli s njima odgovori Vilamar. Prije zavretka obilaska
morali smo svratiti na jo nekoliko mjesta. Stigli smo ovamo prije nekoliko
dana. Upravo sam se spremao krenuti u Devetu pilju.
Mi smo ove godine poranili ree Dalanar. Pretpostavio sam gdje e
Deveta podii logorite, pa smo se smjestili u blizini.
Ja sam jedan od onih koji su vidjeli Devetu pilju kako se pribliava
rekao je Danug. Kada sam u daljini ugledao konje, znao sam da je to tvoj
narod, Ejla. Bio sam jako razoaran to nisi dola s njima, premda mi je bilo
drago to vidim Dondalara. On barem govori jezik Mamutovaca. Odmah sam
znao da je Donejla tvoja ki, im sam je vidio na leima onog sivog konja. Da
nisi dola, vratio bih se s Devetom piljom da te iznenadim, ali si ti uspjela
iznenaditi nas ree Danug.
Ti si iznenaenje, i to ugodno. No bez obzira na moj dolazak, posjeti
Devetu pilju ree Ejla, pa se okrene prema Dalanaru. Drago mi je to si
odluio doi s Lanzadoncima. Je li Derika s tobom? Martona e biti strano
razoarana ako vas sve vidjeti.
Strano mi je bilo ao kada sam uo da nee doi. I Derika se ba
radovala to e je vidjeti. Postale su tako dobre prijateljice. Kako je Martona?
Nije ba dobro odgovori Ejla. ali se na zglobove, ali nije samo to.
Osjea bol u prsima i teko die kada se previe napree. Od poetka sam

planirala doi na sabor im budem mogla, ali bilo mi je teko nju ostaviti. Mada
se ve osjeala mnogo bolje kada sam krenula.
Zaista misli da joj je bolje? upitao je Vilamar i ozbiljno se zagledao u
nju.
Rekla je kako bi moda i dola da se ovako dobro osjeala kada je Deveta
pilja krenula, ali mislim da ne bi mogla pjeice stii ovamo.
Mogao ju je netko nositi rekao je Dalanar. Ja sam nosio Hoamana na
ramenima sve do Velikih Voda Zapada, i to dva puta prije nego je umro.
Dalanar se okrenu prema Danugu. Hoaman je bio mukarac Derikine majke.
Doputovali su ak s Beskrajnih Mora Istoka. Njegove suze su se pomijeale sa
solju Velikih Voda Zapada, ali to su bile suze radosnice. Najvea elja mu je
bila stii do kraja kopna, dalje od bilo koga drugog. Nisam uo da je itko dospio
dalje od njega.
Znamo tu priu, Dalanare. Htjeli smo je donijeti ovamo ree Ejla ali
nije htjela da je Dondalar nosi na ramenima. Vjerojatno je mislila da to ne bi
bilo dostojanstveno. Nije pristala ni jahati Njisku. Ponudila sam joj, ali nije
htjela. Voli konje, ali ju je jahanje oduvijek plailo. Pitam se... misli li da bi
pristala da se vozi na motkama za vuu, Vilamare?
Kad smo ve kod toga, nekoliko ljudi je moe donijeti na nosilima
predloio je Dalanar. etvorica, po jedan na svakom kraju, donijeli bi je bez
muke. Ona nije teka. Usput bi se mogli smjenjivati.
Mogla bi sjediti, i ne bi morala gledati unatrag. U iskuenju sam rei
Dondalaru da se vrati po nju, ali nisam ga jo vidjela. Je li je bio s tobom,
Dalanare? upitala je Ejla.
Nisam ga vidio cijeli dan. Tko zna gdje je. Dobro zna kako je na
ovakvim saborima ree Dalanar. ak ni Bokovana nisam vidio cijeli dan.
Bokovana? Doplaja i Ekozar su ovdje? Zar Ekozar nije rekao da se
nikada nee vratiti ovamo poslije praine koja se podigla oko njegovog
zdruivanja sa Doplajom upita Ejla.
Morali smo ga dugo nagovarati. Derika i ja smo smatrali da bi trebao
doi radi Bokovana. Jednog dana e i on morati potraiti druicu, a Lanzadonaca
jo nema dovoljno. Sva djeca rastu kao braa i sestre, i sama zna kako je to
kada djeca odrastu zajedno. Obino ne razmiljaju jedni o drugima kao o
potencijalnom paru. Rekao sam Ekozaru da se njihovom zdruivanju usprotivilo
svega njih nekoliko, ali ga nisam uvjerio. Odluio je poi tek kada su doli ovaj
krupni Mamutovac, njegov roak i njihov prijatelj. Oni su najzasluniji za to.
to su uinili?
U tome i je stvar. Nisu uinili ba nita. Zna da se ljudi uvijek neugodno
osjeaju u Ekozarovom drutvu kad ga prvi put vide... tebi nije bilo neugodno,
ali ti si izuzetak ree Dalanar. Mislim da si mu ba zbog toga oduvijek bila
draga. Ni Danugu nije bilo neugodno, jednostavno je poeo razgovarati s njim
pomou znakova. Ni mladi SArmunaji nije imao nita protiv Ekozara. Oni oito

ne osjeaju, kao neki Zelandonci, toliki otpor prema onima koji su pomijeanih
duhova.
To je tono sloila se Ejla. Kod njih mnogo ee dolazi do mijeanja,
i lake prihvaaju takve ljude, mada ih ni oni ne prihvaaju potpuno, pogotovo
kada netko toliko slii pripadnicima Plemena kao Ekozar. On bi moda ak i
tamo imao problema.
Ne s Aldanorom. Sva trojica mladia prihvatila su ga bez problema. Nisu
od njega pravili izuzetak, ponaali su se prema njemu kao prema svakom
drugom mladiu. To je Ekozara natjeralo da shvati da ga nee ba svi mrziti, niti
imati neto protiv njega. Mogao bi stei prijatelje, isto kao i Bokovan. Onaj
mladi par koji se zdruio u isto vrijeme kada i vi, Dondekam i Levela, oni su
takorei usvojili Bokovana. Stalno je kod njih, igra se s njihovim malianima i
ostalom djecom koja obavezno zavre u njihovom logoritu. Ponekad se pitam
kako trpe svu tu djecu rekao je Dalanar.
Levela je beskrajno strpljiva ree Ejla. Mislim da uiva u tome.
Potom se okrenula Danugu. Poi e s nama do Devete pilje, zar ne? Nisi mi
jo nita rekao o tome to rade ostali iz Lavljeg Logorita.
Mislili smo prezimiti s vama. Rado bih prije povratka otiao sve do
Velikih Voda Zapada. Uostalom, mislim da nema naina da odvuemo Aldanora
odavde prije proljea, a moda ak ni tada ree Danug. osmjehnuvi se
prijatelju.
Ejla se upitno zagledala u njega. Zato?
Kada ga bude vidjela u drutvu Dondalarove sestre, sve e ti biti jasno.
Folare?
Da, Folare. Potpuno ga je opinila. Poludio je za njom, i rekao bih da su
osjeaji uzajamni. Ako nita drugo, ne smeta joj da provodi vrijeme s njim.
Dosta vremena. Iako je Danug govorio jezikom Mamutovaca. Aldanor je
razvukao usta u iroki osmijeh. Govorio je slinim jezikom, i na njihovom
zajednikom Putovanju nauio je dosta mamutovskog, a njezino ime bilo je isto
na svim jezicima. Ejla je opazila da je Aldanor pocrvenio. Podigla je obrvu i
osmjehnula se.
Folara je izrasla u visoku, gracioznu mladu enu koja je privlaila
pozornost gdje god bi se pojavila. Od majke je naslijedila prirodnu eleganciju, a
od Vilamara arm. Dondalarova predvianja su se ostvarila, Folara je postala
prava ljepotica. Njena ljepota nije bila savrena kao Dondalarova u mladosti...
mada se jo i sada moe podiiti njome. Usne su joj bile punije nego to bi
trebalo, razmak izmeu oiju malo preirok, svijetlo smea kosa bi mogla biti
gua, ali su je te sitne nesavrenosti inile samo jo pristupanijom i
privlanijom.
Folari nisu nedostajali udvarai, ali niti jedan od njih nije potaknuo njenu
matu niti ispunio neizraena oekivanja. Folarina nezainteresiranost za izbor
vlastitog mukarca izluivala je njezinu majku. eljela je od keri doivjeti
unuad. Nakon to je provela dosta vremena s Martonom, Ejla ju je sada mnogo

bolje razumjela, i znala je da e Martoni mnogo znaiti Folarino zanimanje za

mladog SArmunaja. Najvanije pitanje bilo je hoe li Aldanor odluiti ostati sa
Zelandoncima, ili e Folara otii s njim kod SArmunaja? Martona mora doi
ovamo, pomislila je Ejla.
Vilamare, jesi li opazio da je Folara zainteresirana za ovog mladog
SArmunaja? upitala je, osmjehujui se posjetitelju koji je mijenjao boje.
Da, ini mi se da provode dosta vremena zajedno otkada sam ovdje.
Dobro poznaje Martonu, Vilamare. Zna da bi eljela biti ovdje ako se
Folara ozbiljno zainteresira za nekog mladia, posebno ako bi taj mogao od nje
zatraiti da poe s njim njegovoj kui. Sigurna sam da bi, kad bi mogla, dola
ovamo.
U pravu si, Ejla, ali je li dovoljno snana?
Spomenuo si da biste je mogli donijeti na nosiljci, Dalanare. to misli,
koliko bi nekolicini snanih mladia trebalo da otre do Devete pilje i donesu
Martonu ovamo?
Ako su dobri trkai, trebalo bi im nekoliko dana do tamo i dvostruko
toliko da je donesu, plus onoliko dana koliko bi joj trebalo da se spremi. Stvarno
misli da je dovoljno dobro? upita Dalanar.
Martona je bila mnogo bolje kada sam otila, i ako se ne bude morala
naprezati, mislim da e joj i ovdje biti dobro. Ovdje ima puno ljudi koji joj
mogu pomoi, imat e osjeaj da je u Devetoj pilji. Ona voli konje, voli ih
gledati i milovati, i uzevi u obzir okolnosti, mislim da bi pristala i voziti se na
vlaki samo da stigne ovamo, iako mislim da bi joj bilo mnogo udobnije na
nosiljci, jer bi mogla razgovarati s ljudima koji je nose. Zamolila bih
Dondalara, ali njega nigdje nema. Biste li ti, Dalanar, i moda Doharan to
sredili, Vilamare?
Svakako, Ejla. Vjerojatno si u pravu. Folarina majka mora biti ovdje, ako
djevojka ozbiljno razmilja o zdruivanju, i to sa strancem.
Majko! Majko! Dola si! Konano si dola zaula je djeji glasi. Ejla
je bila presretna to je uje, iako ju je prekinula u razgovoru. Okrenula se i
osmjehnula. Oi su joj zasvjetlucale kada je ispruila ruke prema djevojici koja
joj je trala u susret. Vuk je sav sretan skakutao pokraj nje. Ker joj se zaletjela
u zagrljaj.
Strano si mi nedostajala ree Ejla, vrsto je zagrlivi, a onda je odvoji
od sebe kako bi je pogledala i ponovno je zagrli. Ne mogu povjerovati koliko
si porasla, Donejla! rekla je kada ju je spustila.
Zelandona je dopratila dijete. Stigla je malo poslije nje, jer nije trala.
Toplo se osmjehnula Ejli dok je prilazila. Nakon to su se zagrlile i pozdravile,
upitala ju je Zavrila si promatranje?
Jesam, i drago mi je zbog toga. Bilo je vrlo uzbudljivo vidjeti kako se
Sunce zaustavlja i kree natrag, i biljeiti njegovo putovanje. Jedino mi je bilo
krivo to nije bilo nikog tko se razumije u to, nikoga s kim bih mogla podijeliti
radost. Stalno sam mislila na tebe rekla je Ejla.

Zelandona se zagledala u mladu enu. Neto se promijenilo. Ejla se

promijenila. Pokuavala je otkriti zato se promijenila. Oslabila je, a nije bila
bolesna? Trbuh bi se ve trebao vidjeti, a njen je struk tanji nego prije trudnoe,
a grudi manje. Oh, Doni, pomisli ona. Vie nije trudna! Sigurno je pobacila.
Meutim, postojalo je jo neto. Bila je nekako sigurnija, prihvaala je
tragediju, djelovala je samouvjerenije. Znala je tko je... znala je da je zelandona!
U meuvremenu je pozvana! Mora da je tada izgubila dijete.
Morat emo porazgovarati, zar ne, Ejla ree Zelandona Koja Je Prva,
naglasivi njeno ime. Mogli su je i dalje zvati Ejla, ali ona vie nije bila Ejla.
Da odgovorila je mlada ena. Nita vie nije morala rei. Znala je da je
Ona Koja Je Prva Meu Onima Koji Slue Majku sve razumjela.
I to uskoro.
Da, trebalo bi.
ao mi je, Ejla. Znam da si eljela to dijete tiho je rekla.
Prije nego to je Ejla stigla odgovoriti, okruile su ih pridolice.
Gotovo svi bliski prijatelji i roaci doli su u logorite kako bi je
pozdravili. Izgleda da su svi bili tu osim Dondalara i da nitko od nazonih ne
zna gdje je on. Kada je netko elio napustiti logorite sabora sam ili u drutvu
jo jedne ili dvije osobe, uvijek bi nekoga obavijestio o tome. Ejla bi se ve
odavno zabrinula da nije primijetila da se ostali nimalo ne uzbuuju zbog
Dondalarovog izbivanja. Veina je ostala da neto pojede. Meusobno su
prepriavali razne dogaaje, razgovarali o onima koji su se zdruili ili dobili
dijete, o onima koji oekuju dijete ili su odluili razvezati vor, o onima koji su
uzeli jo jednog mukarca ili druicu. Bilo je to prijateljsko ogovaranje.
Poslijepodne su se ljudi poeli razilaziti. Ejla je razmjestila vreu za
spavanje i ostale stvari koje je donijela. Bilo joj je drago to je ranije odvela
konje na ograenu livadu. Ograda je spreavala ljude da im priu, a ne konje da
pobjegnu. Konji na livadi su pod normalnim okolnostima predstavljali lak ulov.
Iako su svi znali za konje koje je Deveta pilja dovela sa sobom, spomenutu
livadu su ipak dodatno ogradili kako bi svima stavili do znanja da to nisu obini
konji. Dondalar i Donejla su ih esto vodili do travnatih stepa da se istre ili
da jednostavno pasu, ali uvijek kada nisu bili u oboru, znala je da je netko s
njima.
Donejla se vratila sa Zelandonom i Vukom u nastambu zelandona kako bi
zavrile pripreme za planiranu posebnu veer. Ejla je odluila dobro istimariti
Njisku poslije ovog putovanja po suncu i praini, pa je otila je do livade na
kojoj su bili konji. Ponijela je meke komade koe i etku. Oetkala je i Trkaa i
Sivku da se ne bi osjetili zapostavljeni i da bi dola u prigodu da ih malo eka.
Pogledala je mali potok koji je tekao du ruba travnate udoline prije nego
se ulijevao u Rijeku i sjetila se posljednjeg puta kada se Sabor ovdje odravao.
Koliko se sjeala, malo uzvodno nalazilo se proirenje dovoljno veliko za
plivanje. Nije mnogo ljudi znalo za to, jer je bila predaleko od logorita Sabora

da bi ga masovno koristili. Tada jo nije dobro poznavala svoj usvojeni narod, i

ona i Dondalar obiavali su otii do tog mjesta kada su eljeli pobjei od guve
i provesti neko vrijeme sami.
Plivanje bi joj ba godilo, pomislila je, a rijeka je blatna od tako estog
koritenja. Zaputila se uzvodno prema okuci malog potoka, gdje se irio do
malene plae posute kameniima. Dok je razmiljala o Dondalaru i onome to
su nekada radili pokraj tog potoka, stalno se osmjehivala. Razmiljala je o njemu
i o tome kako je u stanju natjerati je da se osjea. Osjetila je kako joj tijelo od
same pomisli na njegov dodir postaje sve toplije, ak se i ovlaila izmeu nogu.
Ba bi bilo zabavno da pokuaju napraviti jo jedno dijete.
Dok se pribliavala mjestu za kupanje, najprije je zaula pljuskanje vode, a
onda i glasove, i malo je nedostajalo da se vrati. Izgleda da je jo netko pronaao
to mjesto, pomislila je. Ne bih eljela prekinuti neki par koji eli biti sam. Ali
moda tu nije par, moda je neko drutvo dolo na plivanje. Dok se pribliavala,
zaula je enski glas, a onda i muki. Nije mogla prepoznati rijei, ali ju je neto
u vezi tog glasa muilo.
Kretala se tiho, kao da vreba ivotinju koju namjerava pogoditi kamenom
iz prake. Par je nastavio razgovor, a onda se razlijegao grleni smijeh. Poznavala
je taj smijeh koji je bio prava rijetkost i koji u posljednje vrijeme nije esto ula.
Zatim je zaula enski glas i prepoznala ga. U dnu utrobe osjetila je nekakvo
udno propadanje, kada je pogledala kroz grmlje koje je obrubilo malu plau.

32
Dondalar i Marona upravo su izlazili iz vode kad je Ejla provirila kroz
grmlje. Osjetila je ubod tuge dok je gledala Maronu kako se okree prema
Dondalaru, obavija ruke oko njega i pritie svoje golo tijelo uz njegovo,
podie se na prste da ga poljubi. Dondalar je sagnuo glavu u susret njenim
usnama. Zanijemjela je od uasa, gledala je kako njegove ruke poinju milovati
njeno tijelo. Koliko li je puta osjetila njegove iskusne ruke?
Ejla je imala elju pobjei, ali nije se mogla ni pomaknuti. Napravili su
nekoliko koraka prema mekoj koi rairenoj po travi ispred nje. Primijetila je da
nije uzbuen. Meutim, nitko ga nije vidio od kada je stigla, cijeli dan ga nije
bilo, pa su sigurno koni prostira iskoristili bar jedanput. Marona se ponovno
priljubila uz njega, strastveno i gladno ga poljubila, a onda se polako spustila
ispred njega. Lijeno i znalaki se nasmijala i uzela u usta njegovu mlitavu
mukost dok ju je Dondalar odozgo promatrao.
Po zadovoljnom izrazu njegovog lica Ejla je shvatila da se polako
uzbuuje. Nikad mu nije vidjela lice kada mu je ona to radila, izgleda li tako i
kada je s njom? Dok se Marona ritmiki micala naprijed-natrag, nabrekli organ
ju je gurao sve dalje od njega. Ejla je mislila da e svisnuti to ga vidi s njom.
Teko je disala. eludac joj se zgrio od boli, u glavi joj je tutnjalo. Prvi put je
iskusila tako neto. Je li to bila ljubomora? Je li se Dondalar tako osjeao kada
sam odlazila u Ranekov krevet, pomisli ona? Zato mi nije rekao kako se
osjea? Ja to tada nisam znala, sada prvi put osjeam ljubomoru. Samo mi je
rekao kako je moje pravo odabrati koga elim.
To znai da i on ima pravo biti s Maronom!
Oi joj se ispunie suzama, nije to vie mogla podnijeti, morala je otii.
Okrenula se i naslijepo potrala kroz umarak, ali se saplela o neki korijen i
pala.
Tko je tamo? to se dogaa? zaula je Dondalarov glas. Posrui je
ustala i ponovno potrala u trenutku kada je Dondalar razgrnuo grmlje. Ejla?
Ejla! Dvaput je zaprepateno ponovio. to trai ovdje?
Okrenula se prema ovjeku koji je poao za njom. Nisam htjela smetati
rekla je, pokuavajui se pribrati. Tvoje je pravo biti s kim hoe, Dondalare.
ak i s Maronom.
Marona se progurala kroz grmlje i stala pokraj Dondalara, priljubivi se uz
njega. Tako je, Ejla rekla je i veselo se nasmijala. Moe biti s kim eli. to
mukarac moe kada druica nema vremena za njega? esto smo se spajali, i ne
samo ovog ljeta. to misli zato sam se vratila u Devetu pilju? Nije elio da ti
kaem, ali kako si sve otkrila, moe saznati i cijelu priu. Ponovno se
nasmijala, i zlurado frknula. Moda si ga ukrala od mene, Ejla, ali nisi ga bila
u stanju zadrati.

 Nisam ga ukrala od tebe, Marona. Nisam ni znala da postoji dok nisam

stigla ovamo. Dondalar je izabrao mene zato to je to elio. Sada moe izabrati
tebe, ako eli, ali reci mi, voli li ga stvarno? Ili samo pokuava izazvati
nevolje? upita Ejla, okrene se i urno udalji s onoliko dostojanstva koliko je
mogla prikupiti.
Dondalar otrese enu koja se objesila o njega i u nekoliko koraka sustigne
Ejlu.
Ejla, molim te priekaj! Dopusti mi da ti objasnim!
to se tu ima objanjavati? Marona je u pravu. to sam drugo mogla
oekivati? Prekinula sam te u sred posla, Dondalare. Vrati se i dovri ree
ona i ponovno krene. Sigurna sam da e Marona biti u stanju uzbuditi te
ponovo. Malo prije joj je dobro ilo.
Ne elim Maronu, ako mogu imati tebe, Ejla ree Dondalar, uplaivi
se da bi je mogao izgubiti.
Marona ga je iznenaeno pogledala. Shvatila je da mu nita ne znai.
Nikada mu nita nije znaila. Stavila mu se na raspolaganje, a njemu je
odgovaralo da ima nekoga tko e zadovoljavati njegove potrebe. Marona ih je
oboje ljutito oinula pogledom, ali Dondalar to nije opazio. U sredotoio se na
Ejlu. Sada mu je bilo ao to je popustio Maroninim pozivima i to ju je
iskoritavao onako usput. Toliko je bio usredotoen na Ejlu i pokuavao nai
rijei kojima bi joj objasnio kako se osjeao, da ak nije ni opazio kako je ena
sa kojom je bio prije samo nekoliko trenutaka s odjeom u naruju protutnjila
pokraj njega. Ali zato Ejla jest.
Kad se vratio od Dalanara. Dondalar je uvijek sam birao ene, ali nijednu
nije volio. Nita nije moglo dostii ar njegove prve ljubavi, i sjeanja na te
sveproimajue osjeaje samo su se pojaala poslije stranog skandala i sramote
kojima su i Zolena i on bili izloeni. Bila je njegova doni-ena, ona ga je nauila
kako se mukarac treba ponaati prema eni, ali nije se trebao zaljubiti u nju.
Ona to nije smjela dopustiti.
Bio je uvjeren da nikada vie nee voljeti neku enu. Na kraju je doao do
zakljuka da ga Majka kanjava zbog mladenake pustopanosti i da mu nikada
vie nee dopustiti da voli. A onda se pojavila Ejla. Morao je putovati due od
godinu dana i otii na daleko i nepoznato mjesto da bi je pronaao. Volio je Ejlu
vie od ivota. To je bilo jae od njega. Nema toga to ne bi uinio za nju, nema
tog mjesta na koje ne bi otiao za nju, dao bi ivot za nju. Jedina osoba prema
kojoj je jo osjeao tako jaku ljubav, mada drukiju, bila je Donejla.
Trebao bi biti zahvalan Dondalare to je ona tu da zadovolji tvoje
potrebe ree povrijeena Ejla, trudei se prikriti bol. Od sada u biti zauzeta
vie nego ikad. Bila sam pozvana. Od sada u Nju sluati. Bit u dijete Velike
Majke Zemlje. Ja sam zelandona.
Bila si pozvana? Kada, Ejla? U glasu mu se osjeala silna zabrinutost.
Imao je prilike vidjeti Zelandone koje su se vratile s prvog poziva, ali je vidio i

neke od onih koji se nisu vratili, kada bi ih kasnije pronali. Trebao sam biti
tamo, mogao sam ti pomoi.
Nisi, Dondalare. Nisi mi mogao pomoi. Nitko ne moe pomoi. To
ovjek mora uiniti sam. Preivjela sam, i Majka mi je dala veliki Dar, ali
morala sam joj neto rtvovati. Ona je eljela nae dijete, Dondalare rekla je
Ejla s onoliko dostojanstva s koliko je mogla.
Nau dijete? Kakvo dijete? Donejla je bila sa mnom.
Dijete koja je zaeto kada sam se one noi ranije vratila sa stijene.
Pretpostavljam da bih se trebala smatrati sretnom to te noi nisi bio s Maronom,
jer inae ne bih imala dijete koje bih mogla rtvovati rekla je ogoreno i
upljim glasom.
Bila si trudna kada si pozvana? Oh, Velika Majko! Uhvatila ga je
panika, nije elio da sada ode od njega. to je mogao rei pa da je zadri, da
nastavi govoriti.
Ejla, znam da misli da novi ivot tako nastaje, ali ne moe biti sigurna.
Mogu, Dondalare. Velika Majka mi je rekla. To je Dar koji sam dobila u
zamjenu za ivot mojeg djeteta. Izgovorila je to sa takvom sigurnou i bolom,
da nije bilo mjesta sumnji. Pomislila sam da bismo mogli pokuati zaeti
drugo, ali koliko vidim, nema vremena za mene. Stajao je uasnut dok se ona
udaljavala.
Oh Doni, Velika Majko, to sam to uinio? u bolu je povikao.
Natjerao sam je da me prestane voljeti. Zato nas je morala vidjeti?
Posrui je krenuo za njom, zaboravivi odjeu. Kada je ubrzala, pao je na
koljena i nastavio je pratiti pogledom. Dogaa se da pripravnici umru. to da je
Ejla umrla? Ja ak nisam ni bio tamo da joj pomognem. Zato nisam ostao s
njom? Trebao sam znati da je skoro spremna, njena obuka je bila pri kraju, ali
elio sam doi na Ljetni sabor. Nisam razmiljao o tome to se njoj moe
dogoditi, mislio sam samo na sebe.
Kad vie nije vidio Ejlu, sagnuo se se, zatvorio oi i zario lice u ake, kao
da ne eli vidjeti to je uinio.
Zato sam se spajao s Maronom? glasno je zastenjao. Ejla se ni sa kim
nije spajala osim sa mnom, pomislio je, poslije Raneka, od kada smo otili od
Mamutovaca. ak ni na proslavama i festivalima u ast Majke, kada gotovo svi
izaberu nekog drugog, ona je uvijek birala mene. Ljudi priaju o tome. Koliko
me je samo mukaraca pogledalo sa zaviu, pitajui se kakve joj to Uitke
pruam kada nikada ne bira nikog drugog.
Zato nas je Ejla morala vidjeti?
Nije mi palo na pamet da bi mogla doi danju, mislio sam da e jahati cijeli
dan i stii predveer. Mislio sam da je sigurno doi ovamo tijekom dana. Nikada
nisam elio povrijediti Ejlu. Doivjela je dosta boli. A povrh svega je izgubila
dijete. Nisam ak ni znao da e imati jo jedno dijete, a onda ga je izgubila.

Je li dijete zaista zaeto one noi? Bila je to nevjerojatna no. Kada me je

probudila, nisam mogao povjerovati da je pokraj mene u krevetu. Hoe li ikada
vie biti tako? Rekla je da je Majka eljela nae dijete. Je li je to bilo nae dijete?
U zamjenu za nju Doni joj je dala Dar. Ejla je dobila Dar od Majke? Majka joj je
rekla da je to nae dijete, moje i njezino.
Je li Ejla izgubila moje dijete? uzvikne Dondalar i njegovo se elo
ispuni borama.
Rekla je da eli zaeti drugo. Zbog toga me je traila? Proli puta kada se
sabor ovdje odravao esto je dolazila do ovog mjesta za plivanje. Trebao sam
se toga sjetiti. Nisam trebao dovoditi Maronu ovamo. Posebno ne Maronu. Znao
sam kako e se Ejla osjeati ako sazna za nju, zato sam i natjerao Maronu da
obea da joj to nikada nee rei.
Zato nas je morala vidjeti? preklinjui je upitao praznu umu. Zar mi
je postalo normalno da ona nikada ne bira nikog drugog, da sam zaboravio kako
je meni bilo? Sjetio se gorine, boli i oaja koji je osjetio kada je odabrala
Raneka. Znam kako se osjeala kada me je vidjela s Maronom, pomislio je. Isto
kao to sam se ja osjeao kada je pristala otii s Ranekom na njegov leaj, ali
ona to tada nije znala. Mislila je da treba poi s njim. Kako bih se osjeao da
sada izabere nekog drugog? Pokuao sam je tada otjerati, jer sam bio strano
povrijeen, ali me je ona i dalje voljela. Napravila mi je tuniku za Zdruivanje,
iako je bila obeana Raneku. Dondalara je ubijala i sama pomisao da bi je
mogao izgubiti, kao i onda kada je mislio da e mu je preoteti. Samo to je
ovoga puta bilo gore. Ovoga puta je on povrijedio nju.
Ejla je trala naslijepo, suze su joj zamaglile vid, ali nisu mogle isprati
njezin jad. U Devetoj pilji je razmiljala o Dondalaru, sanjala o njemu nou,
udjela za njim dolazei ovamo i pourivala samu sebe kako bi to prije bila s
njim. Nije se mogla vratili u logorite i pogledati u oi svim tim ljudima. Morala
je biti sama. Zastala je kod obora za konje i izvela Njisku, prebacila joj kou za
jahanje preko lea i uzjahala. Potjerala ju je prema otvorenoj ravnici prekrivenoj
travom. Njiska se jo nije bila odmorila od puta, ali joj je udovoljila i krenula
galopom preko ravnice. Ejla nije mogla izbaciti iz glave sliku Marone i
Dondalara, nije mogla razmiljati ni o emu drugom, i ubrzo je zaboravila
upravljati konjem, samo je jahala. Kobila je usporila im je osjetila da joj je ena
prestala izdavati naredbe i krenula je sporim korakom natrag prema logoritu, s
vremena na vrijeme zastajala i pasla. Ve se poelo smrkavati kada su stigle do
mjesta gdje se odravao sabor. Postajalo je sve hladnije, ali Ejla nita od toga
nije osjeala, osim ledene obamrlosti duboko unutra. Kobila je osjetila da je Ejla
ponovno preuzela nadzor nad njom tek kada su stigle do gaja gdje su bili konji i
ugledale neke ljude.
Ejla, ljudi se pitaju gdje si ree Proleva.
I Donejla te traila, ali je poslije jela otila kod Levele igrati se s
Bokovanom.

 Jahala sam ree Ejla.

Dondalar se konano pojavio ree Doharan. Doteturao se u
logorite prije izvjesnog vremena. Rekao sam mu da ga trai, ali je on
promumljao neto nesuvislo.
Pogled joj je bio staklast kad je ula u logorite. Prola je pokraj Zelandone
kao da ne postoji.
ena ju je otro odmjerila. Znala je da neto nije u redu.
Ejla, uope te ne viamo od kada si stigla ree doniera, iznenaena to
ju je morala prva osloviti.
Pretpostavljam da je tako ree Ejla.
Zelandoni je bilo sasvim jasno da su Ejline misli negdje drugdje.
Dondalarovo nesuvislo mumljanje je shvatila, iako nije razumjela rijei.
Njegovi postupci bili su sasvim jasni. Vidjela je i Maronu kako sva raupana
izlazi iz umarka, ali ne stazom koju je koristila veina pripadnika Devete pilje.
Dola je u logorite iz drugog smjera, otila ravno u ator koji je dijelila s
roakinjom i poela se pakirati. Prolevi je rekla da su je neki prijatelji iz Pete
pilje pozvali k sebi.
Zelandona je znala za Dondalarevo ljubakanje s Maronom. U poetku je
mislila da u tome nema nikakve tete. Znala je to osjea prema Ejli i mislila je
da e Marona biti samo prolazna avantura, netko tko e mu se nai na usluzi u
vrijeme kada Ejla izbiva zbog drugih obveza. Meutim, nije raunala da e
Marona po svaku cijenu eljeti Dondalara kako bi se osvetila Ejli, niti na njenu
sposobnost da mu se nametne. Oduvijek su fiziki jako privlaili jedno drugo. I
u prolosti je fizika privlanost sainjavala okosnicu njihove veze. Zelandona
je slutila da je to jedino to im je zajedniko. Doniera je pretpostavljala da se
Ejla nije potpuno oporavila od iskuenja u pilji. ak i da iz njenih oiju nije
proitala to se dogodilo, odali bi je gubitak teine i tamni podonjaci.
Zelandona je vidjela previe pripravnica koje su izale iz pilje ili se vratile
nakon lutanja stepom, koje nisu znali koliko je iskuenje koje su preivjeli
zapravo bilo opasno. I ona je jedva preivjela poziv. Kako je Ejla istodobno
izgubila i dijete, vjerojatno e patiti i od melankolije od koje pati veina ena
poslije poroaja, a koja je esto mnogo gora poslije pobaaja.
Meutim, Ona Koja Je Prva opazila je u njenim oima jo neto osim
patnje koju je Ejla iskusila u pilji. Vidjela je bol, stranu ljubomoru sa svim
propratnim osjeajima poput izdaje, bijesa, sumnje i straha. Previe ga je voljela,
a njega uope nije teko previe voljeti, sjetila se ena koja je nekada bila
poznata kao Zolena. Prva se esto tijekom proteklih godina pitala kako ena
koja toliko voli nekog mukarca moe biti i zelandona, ali Ejlin talent bio je
nevjerojatan. Usprkos njenoj ljubavi prema tom mukarcu, taj se talent nije
mogao zanemariti. Ako nita drugo, njegovi osjeaji prema njoj sada su bili jo
jai.
Ali ma koliko on nju volio, Dondalar je bio mukarac snanih poriva koje
nijemogao obuzdati, a i nije morao, jer nisu postojala drutvena ogranienja koja

bi mu branila spajanja s drugim enama, tako da mu je bilo jo tee odoljeti

nekome tko ga je poznavao intimno kao Marona, i koja se itekako trudila da ga
ohrabri. U poetku mu je bilo lake otii k njoj nego gnjaviti Ejlu kad je bila
zauzeta svojim poslom, a onda mu je to prelo u naviku.
Zelandona je znala da Dondalar nije spomenuo Ejli svoju vezu, a i svi
kojima je bilo stalo do njih trudili su se sakriti je. Nadali su se da Ejla nee
otkriti to se dogaa, ali doniera je znala da je to uzaludna nada ako on nastavi
viati Maronu. Bez obzira na to koliko je dobro savladala uenja zelandona i
naizgled se uklopila, Ejla se nije rodila meu njima. Neke njihove navike njoj
nisu bile prirodne. Zelandona je gotovo poeljela da je Ljetni sabor zavren.
Rado bi drala na oku mladu enu i uvjerila se da je s njom sve u redu. Ali pred
kraj Ljetnog sabora Ona Koja Je Prva uvijek ima pune ruke posla. Pogledala je
mladu enu i pokuala procijeniti raspon njezinih osjeaja kad je saznala za
Dondalarove susrete s Maronom, i kakve e to imati posljedice.
Na Prolevino navaljivanje, Ejla je prihvatila posudicu s hranom, ali gotovo
je nije ni okusila. Samo ju je premjetala s jednog na drugi kraj posude. Vratila
je hranu, oistila posudu i dala je Prolevi. eljela bih da se Donejla vrati, zna
li koliko je nee biti? upitala je Ejla. ao mi je to nisam bila ovdje kad je
dola.
Zato ne ode do Levele po nju predloi Proleva. Levela bi se
razveselila da je doe posjetiti. Nisam vidjela kamo je otiao Dondalar. Moda
je i on tamo.
Jako sam umorna ree Ejla. Ne bih bila dobro drutvo. Idem rano u
krevet. Hoe li vidjeti Donejlu kada doe?
Jesi li dobro, Ejla? upitala je Proleva, ne mogavi povjerovati da e
jednostavno otii u krevet. Cijelog dana je pokuavala nai Dondalara, a sada
ne eli odetati do Levele i provjeriti je li tamo.
Dobro sam, samo sam umorna ree Ejla i zaputi se do jedne od velikih
krunih nastambi oko sredinjeg ognjita.
Zid od vrstih vertikalnih ploa napravljenih od isprepletenog lia rogoza,
niz koje kia klizi, bio je privren za vanjsku stranu motki kruno zabodenih u
tlo. Unutranji zid od ploa ispletenih od spljotenih stabljika trske bio je
privren s unutranje strane motki. Izmeu je ostavljen prazan prostor koji je
bio odlina izolacija. Kada je vani toplo unutra je hladnije, a kada unutra gori
vatra, toplina se nou zadrava unutar zidova. Krov je bio od debelog sloja trske
koji se sputao nanie od sredinje motke i oslanjao o kruni okvir napravljen od
vitkih johinih motki povezanih zajedno. Dim je izlazio kroz rupu u blizini
sredita.
Ova konstrukcija pruala je dosta veliki zatvoreni prostor koji je mogao
ostati takav kakav je ili ga se moglo pokretnim unutranjim ploama podijeliti
na manje prostore. Vree za spavanje bile su rairene preko podmetaa
napravljenih od rogozine, visoke trske, lia rogoza i trava, i rasporeene oko
sredinjeg ognjita. Ejla se djelomino svukla i uvukla u svoju vreu za

spavanje, ali je bila jo daleko od toga da zaspi. im bi zatvorila oi, ugledala je

Dondalara i Maronu i prebirala je u mislima to bi to sve moglo znaiti.
Ejla je znala da Zelandonci ne trpe ljubomoru, niti nije bila svjesna da je
ponaanje koje je izaziva jo manje prihvatljivo. Ljudi su bili svjesni ljubomore i
jako dobro su razumjeli njene uzroke, a to je jo vanije, znali su da posljedice
ljubomore esto mogu biti pogubne. Meutim, u negostoljubivoj zemlji s dugim
i gadnim gleerskim zimama, opstanak je zavisio od meusobne suradnje i
pomoi. Drutveni obiaji nametali su nepisana pravila protiv ponaanja koje bi
moglo podkopavati nunu dobru volju za odravanje jednoglasja i
razumijevanja.
U takvim nepovoljnim klimatskim uvjetima, najugroenija su bila djeca.
Mnoga su umirala jo kao sasvim mala, i dok je zajednica sama po sebi bila vrlo
vana za njihovu dobrobit, ipak je briga obitelji smatrana najvanijom. Iako su
se obitelji u poetku najee sastojale od ene i mukarca, one su mogle biti
proirene na mnogo naina. Ne samo djedovima i bakama, tetama, strievima i
roacima, nego je ena, ako je to svima odgovaralo, mogla izabrati i vie od
jednog mukarca, a mukarac je mogao izabrati dvije ili vie ena, pa ak se
dogaalo da se udrui i vie parova. Jedina zabrana odnosila se na zdruivanje
bliskih roaka. Braa i sestre se nisu mogli meusobno zdruivati, kao ni oni
koji su bili bliski srodnici. Na ostale neprimjerene odnose gledalo se s
neodobravanjem, iako nisu bili izriito zabranjeni. U takve odnose spadao je i
odnos izmeu mladog mukarca i njegove doni-ene.
Iz vremena nastanka obitelji, potjeu i obiaji i navike koji potiu njen
opstanak. Ljubomora nije ila na ruku dugoronim vezama i poduzimane su
razne mjere da se ublai njen tetan uinak. Prolazna privlanost esto se mogla
potroiti na drutveno prihvaenim Proslavama u ast Majke. Sluajne veze
izvan obitelji esto su tolerirane, ako su odravane diskretno i s mjerom.
Ako bi sudrunici prestali privlaiti jedno drugog, ili bi ih netko drugi jae
privlaio, poeljnije je bilo tu osobu uvesti u obitelj nego razoriti obitelj. A kada
nije moglo pomoi nita drugo do presijecanja vora, uvijek je netko morao
platiti propisanu kaznu. Nekada je to bila jedna osoba, a ponekad i vie njih,
kako bi se obeshrabrilo razaranje obitelji, posebno onih s djecom.
Uglavnom su izricane kazne koje su osobu koja je kriva za presijecanje
vora jo neko vrijeme obvezivale na pomaganje i uzdravanje obitelji, a
ponekad je uz to ila i zabrana uspostavljanja nove veze u istom vremenskom
razdoblju. Kazna je mogla biti plaena i odjednom, a to se uglavnom dogaalo
kada bi se jedna ili vie osoba eljela preseliti. Nisu postojala vrsto zacrtana
pravila. Svaka situacija razmatrana je pojedinano u okviru ope poznatih
obiaja, od strane veeg broja ljudi, obino onih koji nisu imali nikakav interes,
ali su bili poznati po svojoj mudrosti, pravednosti i uspjenoj ulozi voe.
Na primjer, ako je mukarac elio presjei vor sa svojom druicom i
ostaviti obitelj kako bi se zdruio s nekom drugom enom, morao je neko
vrijeme priekati, koliko dugo ovisilo je od nekoliko imbenika, a jedan od njih
mogla je biti trudnoa te druge ene. U razdoblju ekanja, te ene su poticane da

se pridrue obitelji, a ne da budu razlog za raskidanje veze. Ako bi postojala

prevelika antipatija izmeu dvije ene, ona koja bi se trebala pridruiti i one koja
bi je trebala prihvatiti, mukarac je mogao raskinuti postojeu vezu, ali se od
njega trailo da jo neko vrijeme pomae prvobitnu obitelj. Ili bi mogao sve
platiti u uskladitenoj hrani, alatu i priboru, to jest svemu ime se moe trgovati.
I ena je mogla otii, a ako je imala djecu i ivjela u pilji svojega
mukarca, mogla se vratiti u pilju u kojoj je roena, ili se preseliti u pilju
nekog drugog mukarca. Ako neko dijete ili sva djeca ostanu s njezinim
mukarcem, ili ako ena napusti bolesnog ili obogaljenog mukarca, onda se i od
ene ponekad trailo da plati kaznu. Ako su ivjeli u njezinoj rodnoj pilji,
mogla je od pilje zatraiti da natjera neeljenog mukarca da ode... u tom
sluaju se trailo od pilje njegove majke da ga prihvati. Obino bi bio naveden
neki razlog, na primjer mukarac je bio okrutan prema njoj ili djeci, ili je bio
lijen i nije se dobro brinuo o njima, iako to nije morao biti pravi razlog. Moda
joj nije posveivao dovoljno panje, ili je ona eljela uhvatiti nekog drugog, ili
jednostavno vie nije bila zainteresirana za ivot s njim, ili bilo kojim drugim
mukarcem.
Povremeno bi jedno ili drugo ili oboje jednostavno rekli da vie ne ele
ivjeti zajedno. pilja je prvenstveno vodila rauna o djeci, ali ako su ona bila
zbrinuta, ili odrasla, bila je prihvatljiva svaka podjela za koju bi se odluili. Ako
nije bilo djece niti drugih oteavajuih okolnosti, kao to je bolest nekog lana
obitelji, vor se mogao presjei... odnos raskinuti... relativno lako. To je mogla
uiniti ena, a mogao je i mukarac, i obino bi se sve svelo na simbolino
presijecanje vora na uetu i iseljenje.
U svim tim situacijama, ljubomora je mogla unijeti itekakav razdor, i zato
se nije tolerirala. Kada se ukazala potreba, pilja se umijeala. Inae je bio
prihvatljiv svaki prikladan sporazum meu ljudima, koji nee izazvati probleme
meu piljama ili utjecati na odnose drugih.
Razumije se, svatko je mogao izbjei plaanje kazne tako to bi se
jednostavno spakirao i odselio, ali ostale pilje bi, prije ili kasnije, saznale za
veinu razdvajanja i ne bi oklijevale izvriti drutveni pritisak. On ili ona nisu
bili otjerani, ali se ne bi osjeali ni dobrodolima. Takva osoba je morala ivjeti
sama ili se odseliti jako daleko kako bi izbjegla kaznu, a veina ljudi ne voli biti
sama ili ivjeti sa strancima.
U sluaju Dalanara, on je bio vie nego voljan platiti i veu kaznu od
propisane. Nije imao drugu enu i jo volio Martonu, ali jednostavno nije mogao
vie ostati s njom, jer je jako puno vremena i pozornosti posveivala potrebama
Devete pilje. Mijenjao je imovinu kako bi mogao platiti puni iznos kazne i to
prije otii, ali nije se planirao otuiti. elio je otii samo zato to je situacija za
njega bila nepodnoljiva, a kada je napokon krenuo, nastavio je ii dok se nije
naao u podnoju planine istono od Devete pilje i naiao na rudnik kremena.

Ejla je bila potpuno budna kada su Donejla i Vuk uli u ator. Ustala je
kako bi keri pomogla spremiti se za spavanje. Nakon to je i Vuku posvetila
malo panje, otiao je do mjesta gdje su rasprostrte njegove koe. Pozdravila je
nekolicinu koji su upravo bili doli u veliku, vrstu, privremenu graevinu
predvienu da u njoj spava nekoliko ljudi. Osim za spavanje sluila je i kao
zaklon od kie.
Gdje si bila, majko? upitala je Donejla. Nisi bila ovdje kada sam se
vratila sa Zelandonom.
Jahala sam Njisku objasnila je Ejla. Djevojici koja je najvie na svijetu
voljela jahati svog konja, to je bilo dovoljno.
Mogu li i ja sutra s tobom? Dugo nisam jahala Sivku.
Koliko dugo? upitala ju je Ejla sa osmjehom.
Ovoliko dana. Donejla isprui dva prstia na jednoj ruci i tri na
drugoj. Jo nije shvaala u kakvom odnosu je broj prstiju s brojem dana.
Ejla se osmjehnula. Zna li rijei za brojenje da mi kae koliko je to?
Dodirnula joj je svaki prst da joj pomogne.
Jedan, dva, etiri... poela je Donejla.
Ne, tri, pa onda etiri.
Tri, etiri, pet! zavrila je Donejla.
Odlino, Donejla! pohvali je Ejla. Da, moemo sutra zajedno na
jahanje.
Djeca nisu odvajana od starijih i redovno su organizirano uila. Uila su
tako da su uglavnom promatrala i oponaala odrasle. Mala djeca su najvei dio
vremena provodila s odraslom osobom koja ih je voljela. Kada bi izrazila elju
da sama istrauju i da neto pokuaju uiniti, obino su dobivali alat i odrasli bi
im pokazali kako se on koristi. Ponekad su djeca sama pronalazila alate i
pokuavala oponaati nekoga. Ako bi se pokazalo da su naroito spretni ili da
imaju veliku elju da neto naue, za njih su bile napravljeni alati odgovarajue
veliine. To nisu bile igrake nego malo, potpuno funkcionalno orue. Izuzetak
su bile lutke, nije bilo lako napraviti malu potpuno funkcionalnu lutku.
Djevojice i djeaci koji bi to poeljeli, dobivali su jo kao vrlo mali replike
ljudskih bia razliitih veliina i oblika. Uostalom, tek neto starija braa i sestre
esto su nosila manju djecu, obino pod budnim okom neke odrasle osobe.
Djeca su uvijek ukljuivana u zajednike aktivnosti. Na raznim proslavama
poticali su ih na ples i pjevanje, a neka od njih postala su u tome jako dobra. Tu
djecu su nastavili poticati. Apstraktne pojmove, kao to su rijei za brojenje,
obino su se stjecali usput, kroz prianje pria, igru i razgovor, mada bi
povremeno jedna ili vie zelandona odvela skupinu djece pa im objasnila ili
pokazala neki odreeni pojam ili aktivnost.
Obino jaem s Dondijem ree Donejla. Moe li i on poi s nama?
Ejla je trenutak oklijevala. Ako eli.

 Gdje je Dondi? upitala je Donejla, i osvrnula se uokolo kad je

shvatila da ga nema.
Ne znam ree Ejla.
Do sada je uvijek bio tu kada sam ila na spavanje. Drago mi je to si ti
tu, majko, ali vie volim kada ste oboje tu ree Donejla.
Ta misao je odzvanjala kroz Ejlin um. I ja, ali on eli biti s Maronom.
Kada se Ejla sljedeeg jutra probudila, trebalo joj je nekoliko trenutaka da
shvati gdje se nalazi. Unutranjost graevine bila joj je poznata, esto je spavala
u slinima. A onda joj je doprlo do svijesti da je na Ljetnom saboru. Pogledala je
prema mjestu gdje je njena ker obino spavala. Donejla je ve bila otila.
Imala je obiaj da se iznenada probudi i istog trena ustane iz kreveta. Ejla se
osmjehnula i pogledala vreu za spavanje pokraj svoje na kojoj je trebao spavati
Dondalar. Nije bio tu, i oigledno je izbivao cijele noi. A onda se sve ponovno
obruilo na nju. Dok je razmiljala gdje bi mogao biti, osjetila je kako joj suze
peku oi, prijetei da se izliju.
Ejla je nauila veinu obiaja naroda koji je prisvojila, i nasluala se pria i
legendi, ali nije bila roena u toj kulturi i odgovarajue ponaanje joj nije bilo
utisnuto u kosti. Znala je opi stav prema ljubomori, ali se on uglavnom odnosio
na Dondalarovo ponaanje u mladosti. Osjeala je da mora pokazati kako je u
stanju vladati svojim osjeajima.
Iskustvo koje je doivjela u pilji iscrpio ju je kako fiziki tako i emotivno,
tako da nije jasno razmiljala. Bojala se bilo kome obratiti za pomo, jer bi time
dokazala da ni ona, kao ni Dondalar, ne mogu vladati svojim ponaanjem. Bila
je toliko oajna da je podsvjesno eljela uzvratiti mu, natjerati ga da poali. ak
joj je palo na pamet da se vrati u pilju i zamoli Majku da je uzme, samo da bi
Dondalar poalio.
Potisnula je suze. Neu zaplakati, pomislila je. Nauila je suzdravati suze
jo dok je ivjela s Plemenom. Nitko nee saznati kako se osjeam. Ponaat u
se kao da se nita nije dogodilo. Obilazit u prijatelje, sudjelovat u u
aktivnostima, sastajat u se s ostalim pripravnicama, radit u sve to treba.
Leala je budna, skupljajui hrabrost da ustane i suoi se s danom. Morat
u porazgovarati sa Zelandonom i rei joj to se dogodilo u pilji. Nee mi biti
lako bilo to sakriti od nje. Ona uvijek sve sazna. Ali ne smijem joj dopustiti da
ovo sazna. Ne smijem joj rei da znam kako se osjea ljubomorna ena.
Svi koji su s njima dijelili ator znali su da se neto dogodilo izmeu Ejle i
Dondalara i veina je nasluivala to bi to moglo biti, iako je mislio da je bio
diskretan, svi su znali za njega i Maronu... Marona se rado razmetala time. Bilo
im je drago to je Ejla dola, jer su mislili da e se stvari vratiti u normalu. Ali
kad se Ejla nije pojavila cijelo popodne, a raupana Marona se pokuala
uuljati u logorite drugim putom, pa spakirala stvari i otila, a Dondalar se
vratio vidno uznemiren i te noi nije doao na poinak, nije bilo teko izvui
zakljuke.

Kada je Ejla napokon ustala, nala je vani nekoliko ljudi oko vatre kako
jedu jutarnji obrok. Jo je bilo rano, ranije nego je mislila. Pridruila im se.
Proleva, zna li gdje je Donejla? Obeala sam joj da emo danas na
jahanje, ali najprije moram razgovarati sa Zelandonom rekla je Ejla.
Proleva ju je promatrala. Danas se mnogo bolje dri, netko tko je ne
poznaje ne bi primijetio da neto nije u redu, ali ju je Proleva poznavala bolje od
veine.
Donejla je ponovno otila kod Levele. Mnogo vremena provodi ondje, i
Leveli se to svia. Ta moja sestrica od kada se rodila eljela je imati logorite
puno djece ree Proleva. Zelandona me je zamolila da ti prenesem da te eli
vidjeti im bude mogla. Rekla je da e biti slobodna cijelo prijepodne.
Otii u poslije jela, ali u najprije svratiti do Dondekama i Levele
ree Ejla.
Bit e im drago da te vide ree Proleva.
Dok se pribliavala logoritu, Ejla je ula djecu kako se prepiru. Znai
nee. Ba me briga derala se Donejla na djeaka neto vieg od nje. Moe
pobjeivati koliko hoe, moe sve uzeti, ali ne moe imati dijete, Bokovane.
Kad narastem, imat u puno djece, ali ti nee imati niti jedno. Eto ti ga na!
Donejla je nadmono stajala nasuprot djeaku, iako je bio vei od nje.
Vuk je legao na tlo, priljubio ui uz glavu i zbunjeno ih gledao. Nije znao koga
bi titio. Iako je bio vei od nje, djeak je bio mlai od Donejle. Djelovao je
bebasto, zapravo je bio nalik velikoj bebi. Imao je debeljukaste, kratke i krive
noge, nerazmjerno dugako tijelo, krupna bavasta prsa i bebasti ispupeni
trbui. Vuk je otrao do Ejle im ju je ugledao, a ona ga zagrli, jer je osjetila
kako je uznemiren.
Bokova nova ramena ve su bila mnogo ira od ramena njezine keri,
opazila je Ejla. Imao je veliki nos i lice ispupeno po sredini tako da su veliki
nos i nedostatak brade jo vie dolazili do izraaja. Iako mu je elo bilo ravno, a
ne ispupeno, iznad oiju je ipak imao koati greben, dodue ne jako velik.
Za Ejlu uope nije bilo sumnje da ima uroene osobine Plemena,
ukljuujui i tamne oi, mada njihov oblik nije bio poput oblika oiju pripadnika
Plemena. Imao je blagi epikantski nabor one vjee kao i njegova majka, zbog
ega su mu oi izgledale ukoeno, i u tom trenutku bile su pune suza. Ejli je on
bio lijepo, egzotino dijete, mada se mnogi ne bi sloili s njom.
Djeak je otrao do Dalanara. Delana, povikao je. Donaja kae ja ne
moe imam bebu. Leci njojzi to ne tono.
Dalanar je podigao djeaka u krilo. Bojim se da je tono, Bokovane
rekao je. Djeaci ne mogu imati djeicu. Samo odrasle djevojice mogu imati
djecu. Ali jednog dana moi e se zdruiti s nekom enom i pomoi da se brine
o svojim bebama.
Ali i ja hou dijete ree Bokovan i ponovno zajeca.

 Donejla! To nije bilo lijepo od tebe ukorila ju je Ejla. Doi i ispriaj

se Bokovanu. Nisi ga trebala rasplakati.
Donejla se pokunjila, jer ga nije eljela rasplakati. Oprosti, Bokovane
ree.
Ejli je malo nedostajalo da mu kae kako e, kada odraste, pomagati pri
pravljenju djece, ali se predomislila. Nije o tome razgovarala jo ni sa
Zelandonom, a Bokovan ionako ne bi razumio. Djeak joj je istog asa prirastao
za srce. Kleknula je ispred njega.
Zdravo, Bokovane. Zovem se Ejla i eljela sam te upoznati. Tvoja mama
i Ekozar su moji prijatelji.
Hoe li pozdraviti Ejlu, Bokovane?
Zdlavo, Ejla ree djeak, gurajui glavu u Dalanarovo rame.
Mogu li ga malo uzeti, Dalanare?
Nisam siguran hoe li ti dopustiti. Jako je stidljiv i nije navikao na ljude.
Ejla isprui ruke prema djeaku. Ozbiljno se zagledao u nju i zamislio.
Njegove tamne, iskoene, bistre i prodorne oi skrivale su jo neto. Na kraju je
ipak ispruio ruke prema njoj i ona uzme djeaka od Dalanara. Bio je teak! Ejla
se iznenadila koliko je bio teak. Izrast e u jako velikog ovjeka, Bokovane.
Zna li ti to? Ejla je privila djeaka na grudi.
Iznenaen sam to je pristao da ga uzme ree Dalanar. Nikada nije
takav s nepoznatima.
Koliko mu je sada? upita ona.
Moemo za njega izbrojiti malo vie od tri godine, ali je velik za svoje
godine. To moe biti problem, posebno za djeaka. Ljudi misle da je stariji nego
to je. Ja sam uvijek bio visok za svoje godine. Isto kao i Dondalar ree
Dalanar.
Zato mi je bilo tako teko uti Dondalarovo ime, pomisli Ejla. Moram to
prevladati. Zelandone moraju biti sabrane u svakoj situaciji. Obuavala se na
razne naine kontrolirati um, zato sada ne moe kontrolirati sebe?
Ejla je drala djeaka dok se pozdravljala s Levelom i Dondekamom.
Koliko sam shvatila. Donejla ovdje provodi dosta vremena. Izgleda da joj se
kod vas vie svia nego bilo gdje drugdje. Hvala vam to ste pazili na nju.
Drago nam je to je ovdje ree Levela. Odlino se slae s mojim
djevojicama i drago mi je to si uspjela doi. Ve je skoro kraj sezone, mislili
smo da nee doi.
Planirala sam doi ranije, ali je neto iskrsnulo i nisam mogla otii ree
Ejla.
Kako je Martona? Svima nedostaje.
Mislim da joj je bolje, to me je sad podsjetilo... Zagledala se u
Dalanara.

Progovorio je prije nego ga je stigla pitati. Doharan je jo juer popodne

poslao neke ljude po nju. Ako eli doi, trebali bi stii za nekoliko dana.
Primijetio je upitni izraz na Levelinom licu. Donijet e je ovamo na nosiljci,
ako im dopusti. To je Ejlina ideja. Izgleda da se Folara i mladi Aldanor esto
viaju, pa je pomislila je da bi Martona eljela biti tu ako se to pretvori u neto
ozbiljno. Znam kako bi se Derika osjeala da se radi o Doplaji. Mladi par se
osmjehnuo i kimnuo. Jesi li ve vidjela Deriku ili Doplaju, Ejla? upitao je
Dalanar.
Nisam, krenula sam posjetiti Zelandonu, a onda u na jahanje s
Donejlom, obeala sam joj.
Doi u logorite Lozadonaca na veernji obrok predloi Dalanar.
Ejla se osmjehnula. Rado u doi.
Moda bi i Dondalar mogao doi. Zna li gdje je?
Dalanar se zabrinuo kada je vidio da osmijeh nestaje s njenog lica.
Bojim se da ne znam odgovori Ejla.

33
Zaista nisam mislila da bi itko mogao biti toliko glup pa da pomisli kako
moe prevari zajednicu zelandona rekla je krupna ena. Ona i Ejla su sjedile u
velikoj graevini koju su Zelandone koristile za razne svrhe. Hvala ti to si mi
donijela ove stvari. Na trenutak je zautjela. Znala si da je Madroman
priredio sve one nevolje Dondalara i meni kada sam bila njegova doni-ena?
Dondalar mi je priao o tome. Od tada nema prednje zube? Dondalar
ga je udario? upita Ejla.
Nije ga samo udario. Bilo je strano. Podivljao je, jedva ga je nekoliko
ljudi zaustavilo, a tek je bio uao u djeako doba. To je bio glavni razlog zato
su ga poslali kod Dalanara. U meuvremenu je nauio savladavati se, ali su u
ono vrijeme njegovi osjeaji, bijes i estina bili strani. Mislim da uope nije bio
svjestan to radi Madromanu. Bio je izvan sebe od bijesa. Kao da je neto ulo u
njega i istisnulo njegov elan. Kada su je preplavila sjeanja, ena koju su
nekada znali kao Zolenu sklopi oi, duboko uzdahne i zavrti glavom.
Ejla nije znala to bi rekla, iako se poslije njene prie u nju uvukao nekakav
nemir. Vidjela je Dondalara ljubomornog i uznemirenog, ali nikada toliko
bijesnog.
Vjerojatno je bilo dobro to je zelandonama netko skrenuo pozornost na
to. Dopustila sam da ode predaleko rekla je Prva Ali Madroman to nije
uinio zato to je smatrao da ispravno postupa. Kradomice nas je promatrao i
prijavio, jer je bio ljubomoran na Dondalara. Jasno ti je zato sam se poela
pitati jesam li dopustila da osjeaji utjeu na moje prosudbe.
Ne vjerujem da bi ti mogla to dopustiti ree Ejla.
Nadam se da ne bih. Ve izvjesno vrijeme sumnjam u Madromana.
Mislim da mu nedostaje... neto... izvjesna kvaliteta koju moraju imati Oni Koji
Slue Majci, ali primljen je na obuku prije nego sam ja postala Prva. Kada sam
ga prvi put ispitivala o pozivu, osjeala sam da je izmislio cijelu priu. Jo
nekolicina je mislila to isto, ali su neke Zelandone eljele pruiti mu priliku. Ve
je jako dugo pripravnik, a od poetka mu je elja da postane zelandoni. Zato sam
mislila da e biti najbolje da ponem s neformalnim ispitivanjem. Jo nije
proao konanu provjeru. Moda e nam te stvari koje si donijela pomoi da
doemo do istine. To je sve to elim. Moda nam moe objasniti kako su se
nale ondje. Ako moe, onda e sasvim sigurno biti priznat, ali ako lae da je bio
pozvan, mi to moramo znati.
to ete mu uiniti ako rijei koje izgovori nisu istinite?
Ne moemo uiniti bogznato, osim zabraniti mu da znanje koje je stekao
kao pripravnik koristi na bilo koji nain i obavijestiti njegovu pilju to je
uinio. Bit e osramoen, a to je samo po sebi dovoljna kazna, mada nee morati
platiti za to ni na koji nain. Ako emo pravo, nikome nije naudio niti je bilo

koga uvrijedio, samo je lagao. Moda bi i laganje trebalo kanjavati, ali bojim se
da bismo onda morali sve kanjavati rekla je Zelandona.
Ljudi iz Plemena ne lau. Oni ne mogu lagati. To im onemoguava
njihov nain sporazumijevanja. Kako nita ne mogu sakriti, nikada nisu nauili
lagati rekla je Ejla.
To si nam ve spominjala. Ponekad mi je ao to i meu nama nije tako.
To je jedan od razloga zato Zelandone nikada ne doputaju pripravnicima
nazoiti kada proglaavaju novu zelandonu. Ne dogaa se esto, ali s vremena
na vrijeme netko pokua ii preicom. Nikada ne upali. Imamo naina otkriti to.
Dok su njih dvije razgovarale, nekoliko zelandona je ulo u sklonite,
ukljuujui i Zelandone s juga koje su jo bile u posjetu. Bile su znatieljne i
zadivljene slinostima i razlikama koje je udaljenost meu njima stvorila.
Veselo su avrljale dok se svi nisu okupili, a onda je krupna ena ustala, otila
do ulaza i porazgovarala s nekoliko tek proglaenih zelandona koje su uvale
ulaz u ljetno prebivalite. Zapovjedila im je da sprijee svakoga tko bi moda
poelio prislukivati. Ejla se osvrnula po velikoj ljetnoj nastambi.
Kruna graevina dvostrukih zidova bila je slina nastambama za spavanje,
samo vea. Pomine unutranje ploe stajale su na hrpi kod vanjskih zidova,
izmeu podignutih mjesta za spavanje. Tako je sada dobiven veliki prostor,
jedinstvena velika prostorija. Mnoge prostirke na tlu imale su sloene are, a
razni podmetai, jastuci i tronoci koji su se koristili za sjedenje bili su razbacani
oko nekoliko niskih stolova raznih veliina. Veina je bila ukraena
jednostavnim uljanicama, obino napravljenih od pjeanika ili vapnenca, koje
su unutar sklonita bez prozora gorjele i danju i nou.
Zelandona je spustila krilo na ulazu i vrsto ga zavezala. Potom se vratila i
sjela na visoki tronoac postavljen u sredite skupine. Kako je kraj sezone vrlo
blizu, i poto je tvoje pozivanje bilo krajnje neoekivano, mislim da bi ti, Ejla,
trebala sama izabrati. eli li se najprije podvrgnuti neslubenom ispitivanju?
To bi za poetak bilo lake, jer bi se mogla priviknuti. Ili eli da odmah
pristupimo krajnje slubenom ispitivanju? upitala ju je Ona Koja Je Prva i
Koja Slui Majku.
Ejla zatvori oi i spusti glavu. Budemo li prvo neslubeno razgovarali,
morat u ponovno prolaziti kroz sve to, zar ne? upita Ejla.
Svakako.
Razmiljala je o djetetu koje je izgubila i osjetila kako je obuzima tuga.
Zaista nije eljela razgovarati o tome. Bilo je... teko rekla je. Ne elim
stalno iznova prolaziti kroz to. Mislim da sam bila pozvana. Ako nisam, elim to
znati, kao i svi vi. Moemo li nastaviti sa slubenim ispitivanjem?
Vatra je gorjela u ognjitu koje se nije nalazilo tono u sreditu ve je bilo
pomaknuto malo prema stranjem dijelu prilino velikog okruglog prostora,
mada je dim pronalazio put do rupe na sredini. U vrei za vodu poloenoj na
okvir stavljen iznad same vatre puila se voda. Vrea od djelomino osuene
koe neke velike ivotinje nije bila potpuno nepropusna, tako da je voda koja je

iz nje kapala sprjeavala da se zapali. Vidjelo se da je koa za kuhanje koritena

i ranije. Izvana je bila pocrnjela, a s donje strane se malo skupila i izgubila oblik,
jer se s unutranje strane kuhala u uzavreloj vodi, a s vanjske pekla na vatri, ali
je i dalje predstavljala uinkovitu posudu za uvanje kipue tekuine iznad
zagrijanog ugljena.
Ona Koja Je Prva uzela je povei prstohvat nekakve osuene zelene biljke
iz pletene posude i ubacila je u kipuu vodu, potom je dodala jo tri prstohvata
iste biljke. Ejli je bio poznat odvratan miris koji je isputala dok se puila. Bio je
to kunjak, biljka koju nije koristila samo Iza, iscjeliteljica plemena. koja se
brinula o njoj i obuavala je, ve ju je koristio i Mog-ur prigodom posebnih
obreda u kojima su sudjelovali mukarci Plemena. Ejla je jako dobro znala kako
djeluje. A znala je i da je ovdje u okolici dosta rijetka. To je znailo da je stigla
izdaleka i da je zbog toga vrlo vrijedna.
Kako glasi naziv toga na zelandonskom? upitala je Ejla, pokazavi na
osuenu travu.
Nema naziv na zelandonskom, a rije koju za nju koriste stranci teko je
izgovoriti ree Prva. Mi je jednostavno zovemo jugoistoni aj.
Odakle ti?
Od doniera iz June pilje koje su nam dole u posjet, od Dvadeset
etvrte, one iste koja je tebi dala trave s kojima emo zajedno eksperimentirati.
Oni ive gotovo na granici s drugim nekim narodom, i mnogo vie dolaze u
dodir sa svojim susjedima nego s nama. ak se s njima i zdruuju. Iznenaena
sam to do sada ve nisu odluili pripojiti im se. Vjerojatno to nisu uinili, jer su
vrlo neovisni i ponosni na svoje zelandonsko nasljee. Ja ak ni ne znam kako ta
biljka izgleda, niti je li u pitanju samo jedna biljka ili vie njih objasnila je
Prva.
Ejla se osmjehnula. Znam ja. To je jedna od prvih biljaka o kojima sam
neto nauila od Ize. ula sam nekoliko naziva za nju, kunjak ili smrdljivi list,
a Mamutovei koriste naziv koji bi u prijevodu glasio trnovita jabuka. Visoka je,
sasvim obina, i ima velike listove jakog mirisa. Ima i velike bijele... ponekad i
ruiaste... cvjetove, u obliku lijevka koji se iri, i raa okrugle bodljikave,
trnovite plodove. Svi njeni dijelovi su korisni, ukljuujui i korijenje. Ako se
pogreno koristi, moe izazvati udno ponaanje kod ljudi, i razumije se, moe
biti smrtonosna.
Sve okupljene Zelandone pokazale su veliko zanimanje, posebno
posjetiteljice. Bile su iznenaene to ta mlada ena, koju su upoznale poetkom
ljeta, tako dobro poznaje tu biljku.
Jesi li je viala ovdje? upitala je zelandona Jedanaeste.
Nisam, mada sam je traila. Potroila sam zalihe koje sam donijela i rado
bih je ubrala. Vrlo je korisna.
Kako je ti koristi? ispitivala ju je doniera koja je dola u posjet.
Ima uspavljujue djelovanje. Kad se pripremi na jedan nain, moe se
koristiti za uspavljivanje, a ako se pripremi na drugi nain, pomae ljudima

opustiti se, mada moe biti vrlo opasna. Koristili su je mog-uri Plemena
prigodom svetih obreda ree Ejla. Najvie je voljela voditi ovakve razgovore
sa zelandonama.
Koriste li se razliiti dijelovi biljke na razliite naine i imaju li razliita
djelovanja? upitala je zelandona Tree.
Ostavimo za sada po strani takva pitanja umijeala se Prva. Okupili
smo se iz sasvim drugih razloga.
Svi su se umirili, a onima koji su je salijetali pitanjima bilo je pomalo
neugodno. Prva zahvati posudicu kipue tekuine i ostavi je po strani da se
hladi. Ostatak je kruio uokolo, tako da su svi dobili pomalo. Kada se dovoljno
ohladila, doniera je pruila posudicu Ejli.
Ispitivanje se moe obaviti i bez napitka, pomou meditacije, ali bi due
trajalo. Ovaj aj nas ini se oputa i na um dovodi u odgovarajue stanje
objasnila je Zelandona.
Ejla je ispila posudicu mlakog aja prilino ogavnog ukusa i zauzela,
zajedno s ostalima, poloaj najprikladniji za meditiranje. ekala je. Ejlu je u
poetku najvie zanimalo kako e napitak djelovati na nju. Pratila je promjene u
trbuhu i disanju, provjeravala opaa li oputanje ruku i nogu. Nita nije uspjela
uoiti. Nije opazila ni kada su joj misli odlutale i kada je poela razmiljati o
neemu sasvim desetom. Bila je gotovo iznenaena... to jest iznenadila bi se da
je mogla... kada je postala svjesna da joj se Prva obraa tihim glasom.
Spava li ti se, Ejla? To je dobro. Samo se opusti, u redu je to ti se spava.
Isprazni um i odmori se. Ni o emu nemoj razmiljati, osim o mojem glasu.
Sluaj samo moj glas. Udobno se namjesti, opusti se, sluaj samo moj glas.
Zelandona je nastavila jednolino govoriti. Reci mi, Ejla, gdje si se nalazila
kada si odluila otii u pilju?
Na vrhu stijene zapone Ejla i zauti.
Nastavi, Ejla, nalazila si se na vrhu stijene. to si radila? Ne uri. Ispriaj
nam sve svojim rijeima. Nema urbe.
Kratkodnevnica je ve bila ubiljeena, Sunce se okrenulo i poelo se
vraati prema zimi. Odluila sam jo nekoliko dana pratiti i biljeiti njegovo
kretanje. Bilo je prilino kasno i bila sam umorna. Odluila sam razbuktati vatru
i pripraviti malo aja. U vrei s ljekovitim biljem potraila sam metvicu. Bio je
mrak, pa sam morala opipavati vorie kako bih nala vreicu koju sam traila.
Konano sam je nala, zahvaljujui jakom mirisu metvice. aj sam ostavila da
odstoji i poela obnavljati Majinu Pjesmu. Ejla pone recitirati pjesmu.
,,Iz mrkle tmine, iz kaosa vremena.
Kovitlac rodi Majku i bila si je dovoljna.
Tad shvati da je ivot neto dragocjeno.
Tamno nitavilo je Majku rastuilo.
,,Sama bijae Majka mila. Jedina je ona bila.

 Nju najvie volim od svih legendi i povijesti. Ponavljala sam je dok sam
pijuckala aj ree Ejla, i nastavi recitirati sljedee stihove.
,,Iz praha svog roenja Ona stvori drugog svata
Treperavo bie prijatelja, druga, brata.
Zajedno su stasali, nauili su voljeti
Kad je bila spremna, odluie se zdruiti.
,,Kruio je oko Nje, silno ljubio ju je.
,,Isprva je bila sretna, jer ne bijae vie jedna
Tad postade nesretna, u svom srcu nemirna
Voljela je druga svoga, svog dragana jedinoga
Al neto joj je nedostajalo, ljubavi joj ostajalo.
,,Jer Mati je bila. O drugima je snila.
,,Izazivala je pusto, taj kaos, taj mrak
Da u toj studeni ivota daju znak
Kovitlac i tmina mamili su strah
Ledeni joj kaos oduzimao dah.
,,Hrabra bijae Majka mila. Opasnost je strana bila
,,Iz hladnog je kaosa izvukla snagu stvaranja
I tamo je zanijela, s iskrom ivota pobjegla
Nosei ivot u sebi Ona sva je nabrekla
S ponosom i ljubavlju od sebe je davala.
,,Majka bijae nosea. Svoj ivot je dijelila.
Um joj se potpuno razbistrio i imala je osjeaj da se ponovno tamo nalazi.
Bila sam trudna i dijelila sam svoj ivot sa ivotom koji je rastao u meni.
Osjeala sam da sam jako blizu Majke sneno se osmjehnula.
Neke Zelandone su se iznenaeno pogledale, a onda su pogledale Prvu.
Krupna ena kimne, pokazujui im kako da je znala da je Ejla trudna. to se
zatim dogodilo, Ejla? to se dogodilo na toj stijeni?
Mjesec je bio velik i sjajan. Ispunjavao je cijelo nebo. Osjetila sam kako
me privlai, kako me uvlai u sebe nastavila je Ejla. Potom im je ispriala
kako se podigla iznad tla, kako je kameni stup zasijao, da se uplaila i otrala do
Devete pilje, i kako se zatim zaputila prema Donjoj Rijeci i da je od nje
nastavila prema Rijeci. Ispriala im je da je dugo, dugo ila du Rijeke. Imala je
dojam da to traje danima, a za to vrijeme Sunce se nijednom nije pojavilo.
Stalno je bila no koju je osvjetljavao samo golemi, sjajni Mjesec.
Mislim da mi je Njen sjajni ljubavnik. Njen prijatelj pomagao pronai
put. Konano sam stigla do mjesta Svetog Izvora. Vidjela sam stazu koja je
vodila do pilje, presijavala se na svjetlosti Njenog blistavog prijatelja, Lumija.
Znala sam da mi govori da poem tim putom. Poela sam se penjati, ali je staza

bila tako duga da sam se u jednom trenutku zapitala idem li ispravnim putom, a
onda sam se iznenada, nala tamo. Ugledala sam mrani otvor pilje, ali sam se
bojala ui. A onda sam ula: Iz hladnog je kaosa izvukla snagu stvaranja i
znala sam da moram biti hrabra kao Majka, i da moram prkositi tami.
Ejla je nastavila priu, potpuno oaravi okupljene Zelandone. Uvijek kada
bi zastala ili predugo oklijevala, Zelandona ju je tihim, umirujuim, smirenim
glasom poticala neka nastavi.
Ejla! Izvoli, popij ovo! Bio je to Zelandonin glas, ali je zvuao kao da
dolazi iz velike daljine. Ejla! Sjedni i ispij ovo! Glas je sada bio
zapovjedniki. Ejla!
Osjetila je da je podiu i otvorila oi. Poznata krupna ena prinijela joj je
posudicu ustima. Ejla pone piti. Tek tada je shvatila da je edna i otpila jo
nekoliko gutljaja. Magla se poela razilaziti. Pomogli su joj da sjedne. Postala je
svjesna glasova oko sebe koji su tiho razgovarali, i osjetila u njima izvjesno
uzbuenje.
Kako se osjea, Ejla upitala je Prva.
Malo me boli glava, i jo sam edna odgovorila je.
Od ovog aja e ti biti bolje ree doniera Devete pilje. Popij jo
malo.
Ejla je sve popila. A sada moram pustiti vodu ree ona s osmijehom.
Nona koara je iza onog paravana rekla je jedna zelandona, pokazavi
u tom smjeru.
Kada je ustala, Ejli se malo zavrtjelo, ali joj se brzo razbistrilo u glavi.
Trebali bismo je pustiti da se smjesti, Ejla je ula kako govori Onu
Koja Je Prva. Mnogo toga je prola, gotovo sam uvjerena da e ona biti
sljedea Prva.
Rekla bih da si u pravu ula je kako kae jedan drugi glas. ula je i
ostale Zelandone kako razgovaraju izmeu sebe, ali vie ih nije sluala. Kako to
misle? Nije bila sigurna svia li joj se to o njoj razgovaraju kao o sljedeoj
Prvoj.
Kad se vratila, zelandona Devete pilje upita: Sjea li se svega to si
nam rekla?
Ejla sklopi oi i zamisli se nabravi elo. Mislim da se sjeam konano
je odgovorila.
eljeli bismo ti postaviti nekoliko pitanja. Osjea li se dovoljno jakom
da odgovori na njih, ili se eli jo malo odmoriti?
Mislim da sam budna i ne osjeam umor. Ali popila bih jo malo aja.
Usta su mi i dalje suha zatrai Ejla. Ponovno su joj napunili posudicu.
Naa pitanja bi ti trebala pomoi da protumai vlastito iskustvo rekla
je doniera. To nitko drugi ne moe. Ejla je kimnula.
Zna li koliko dugo si bila u pilji? upitala je Prva.

 Martona je rekla da sam bila gotovo etiri dana, odgovori Ejla ali ja
se ne sjeam gotovo niega od trenutka kada sam izila. Neki ljudi su me ekali.
Vratili su me na nosilima. Kao kroz maglu se sjeam i nekoliko sljedeih dana.
Misli li da e nam moi objasniti neke stvari?
Pokuat u.
Ako se dobro sjeam, jednom si nam bila rekla da si pala u pukotinu dok
ste prelazili preko gleera, a sada si spomenula zidove od leda. Nekim udom si
pala na policu od leda u pukotini i Dondalar te je izvukao, je li to tono?
upitala je Prva.
Da. Dobacio mi je ue i rekao neka to veem oko struka. Drugi kraj je
privezao za svog konja. Trka me je izvukao pojasnila je Ejla.
Malo je onih koji se uspiju izvui iz pukotine u koju upadnu. Tada si bila
vrlo blizu smrti. est je sluaj da pripravnici, kada su pozvani, ponovno iskuse
trenutke u kojima su se nali blizu svijeta duhova. Misli li da bi time mogla
objasniti te zidove od leda? upitala je Prva.
Da odgovorila je Ejla i zagledala se u krupnu enu. Nisam o tome
ranije razmiljala, ali to bi moglo objasniti jo neke stvari. Na Putovanju zamalo
nisam stradala prelazei rijeku koja se izlila i sigurna sam da sam vidjela
Ataroino lice. Nema nikakve sumnje da bi me bila ubila da me Vuk nije spasio.
Sigurna sam da to vrijedi i za neke od vizija, a za razliku od veine, ja jo
nisam ula cijelu priu o vaem Putovanju ovamo ree zelandona koja je tu
bila u posjetu. Ali to je predstavljala crna praznina? Je li se ona odnosila na
Majinu Pjesmu ili je imala neko drugo znaenje? Malo je nedostajalo pa da se
nasmrt prestraim. Njen komentar bio je propraen tihim smijehom i
osmjesima, ali je nekoliko zelandona klimnulo u znak slaganja.
A to je s toplim morem i stvorenjima koja ruju po blatu i drveu? Sve je
to bilo vrlo udno ree druga, a da i ne spominjem sve mamute, losove,
bizone i konje.
Postavljajte samo po jedno pitanje, molim vas zamoli Prva. Svi
elimo saznati mnogo toga i nikamo ne urimo. Ima li neko objanjenje za te
stvari. Ejla?
Ne moram nagaati, tono znam to predstavljaju odgovori Ejla Ali
ih ne razumijem.
to predstavljaju? upitala je zelandona Tree pilje
Veina ljudi zna da sam ivjela s Plemenom. ena koja mi je bila kao
majka bila je iscjeliteijica i ona me je nauila gotovo sve to znam o lijeenju.
Imala je ker i sve smo ivjele u ognjitu njezinog brata koga su zvali Kreb.
Veina ljudi iz Plemena znala je Kreba kao Mog-ura. Mog-ur je ovjek koji
poznaje svijet duhova. Mog-ur je isto to i Ona Koja Je Prva, on je najmoniji
od svih mog-ura.
On mu onda doe kao njihova Zelandona primijeti zelandona u posjetu.

 Na neki nain. Ali on nije bio iscjelitelj. ene koje se bave lijeenjem su
iscjeliteljice, one su te koje poznaju ljekovite biljke i razumiju se u lijeenje, a
mog-ur priziva svijet duhova da pomogne u lijeenju objasnila je Ejla.
Kako se te dvije stvari mogu razdvojiti? Oduvijek sam mislila da su
nerazdvojne dobaci ena koju Ejla nije poznavala.
Moda e vas takoer iznenaditi kad vam kaem da je samo mukarcima
doputeno stupiti u vezu sa svijetom duhova, da budu mog-uri, a ene su samo
iscjeliteljice, one koje lijee pojasni Ejla.
Nevjerojatno.
Ne znam za druge mog-ure, ali Mog-ur je imao naroitu sposobnost na
koju se oslanjao kada je prizivao svijet duhova. Mogao se vratiti na poetke i
pokazati drugima put. ak je i mene jednom poveo unatrag, iako to nije smio, i
mislim da je gorko zaalio zbog toga. Poslije toga se promijenio, neto je
izgubio. ao mi je to se to uope dogodilo.
Kako je dolo do toga? upitala je Prva.
Postoji korijen koji su koristili samo za posebne proslave kada bi se svi
mog-uri okupili na Saboru pilja. Priprema se na poseban nain, i samo su
iscjeliteljice iz Izine loze znale kako se to radi.
Zar i oni imaju Ljetne sabore? upitala je zelandona Jedanaeste.
Ne svakog ljeta ve samo jedanput u sedam godina. Kada je dolo
vrijeme da Pleme krene na sabor, Iza se razboljela. Nije mogla poi na put,
njena ker jo nije bila ena, a korijen je morala pripremiti ena, a ne djevojica.
Iako ja nisam imala plemenska sjeanja. Iza me je obuavala da postanem ena
koja lijei. Odlueno je da u ja pripremiti korijen za mog-ure. Iza mi je
objasnila to trebam uiniti. Morala sam savakati korijen pa ga ispljunuti u
posebnu posudu. Upozorila me je da dok vaem ne smijem progutati ni kap
soka. Kada smo stigli na Sabor Plemena, mog-uri mi nisu htjeli dopustiti da ga
pripremim, jer sam roena meu Drugima, a ne u Plemenu. Kreb je doao u
posljednjem trenutku i rekao mi da se pripremim.
Izvela sam cijeli obred, to mi nije bilo nimalo lako, ali sam na kraju ipak
progutala malo soka. Osim toga, napravila sam vie napitka nego to je bilo
potrebno. Iza mi je bila rekla kako je previe dragocjen da bi bio baen. Sok je
brzo djelovao i ja vie nisam jasno razmiljala. Ispila sam ono to je ostalo u
posudi, da se ne bi bacilo, i otila u oblinju pilju, iako mi to nije bila namjera.
Duboko u njoj nala sam mog-ure. enama nije bilo doputeno sudjelovanje u
obredima mukaraca, a ja ne samo da sam bila tamo, ve sam progutala i malo
napitka.
Ne bih znala objasniti to se poslije toga dogodilo, ali Kreb je nekako
otkrio da sam u pilji. Poela sam padati u duboku crnu prazninu u kojoj sam
mislila da u se zauvijek izgubiti, ali je Kreb doao po mene i povukao me
natrag. Uvjerena sam da mi je spasio ivot. Umovi ljudi iz Plemena imaju
kvalitetu koju mi nemamo. Oni imaju sjeanja, u stanju su sjetiti se svega to su
znali njihovi preci. Oni zapravo ne moraju, kao mi, uiti ono to trebaju znati.

Dovoljno je da osjete potrebu da to znaju, ili da ih se podsjeti da bi se trebali

sjetiti. Mogu oni nauiti i neto novo, ali to im je ve tee.
Njihova sjeanja seu daleko. U izvjesnim prigodama mogu se vratiti na
svoje poetke, u davno vrijeme kada nije bilo ljudi i kada je zemlja bila drukija.
Moda ak u vrijeme kada je Velika Majka Zemlja rodila sina i zalila zemlju
vodom s poroaja, poslije ega je ona ozelenjela. Kreb je bio u stanju usmjeriti
ostale mog-ure i odvesti ih u to vrijeme. Kada me je spasio, poveo me je s
ostalim mog-urima unatrag kroz sjeanje. Ako se ode dovoljno daleko, svi mi
imamo ista sjeanja, i on mi je pomogao da pronaem svoja. Podijelila sam to
iskustvo s njima.
U sjeanjima iz vremena kada je zemlja bila drukija, a to je bilo tako
davno da je teko i zamisliti, oni koji su bili prije ljudi ivjeli su u dubinama
oceana. Kada je voda presuila i oni se nasukali u blatu, promijenili su se i
nauili ivjeti na kopnu. Poslije toga su se jo mnogo puta promijenili, i ja sam
uspjela, zahvaljujui Krebu, otii s njima tamo. To nije bilo potpuno isto za
mene i za njih, ali sam ipak uspjela otii tamo. Vidjela sam pilju Devete pilje
prije nego su je naselili Zelandonci, i kada sam stigla ovamo prepoznala sam
Kamen koji pada. A onda sam otila na mjesto na koje Kreb nije mogao otii.
Zadrao je ostale mog-ure kako ne bi saznali da sam tamo, i rekao mi neka
izaem iz pilje prije nego me otkriju. Nikada im nije rekao da sam bila tamo.
Da su to saznali, istog trena bi me ubili. Ali Kreb poslije toga vie nije bio isti.
Kada je Ejla zavrila nastupila je tiina. Prekinula ju je Zelandona koja je
bila Prva. U naim povijestima i legendama, Velika Majka Zemlja rodila je
sav ivot, a onda i one poput nas, koji e se sjeati Nje. Tko moe rei kako nas
je Doni napravila? Koje se dijete sjea ivota u utrobi? Prije nego se rodi, dijete
udie vodu, a kad se rodi bori se da udahne zrak. Sve ste viale i ispitivale
ljudski ivot kada je bivao izbaen prije vremena, prije nego to se oblikovao do
kraja. U prvim fazama, podsjea na ribu, a potom na ivotinje. Moda se sjea
vlastitog ivota u utrobi, prije roenja. Ejlino tumaenje ranog iskustva koje je
imala s onima koje naziva Pleme ne porie legende ili Majinu pjesmu. Ono
predstavlja doprinos njima, objanjava ih. Ne mogu vjerovati da oni koje ve
odavno nazivamo ivotinjama tako mnogo znaju o Majci. Kako to da je ne
prepoznaju kad u svojim sjeanjima imaju takvo sjeanje na nju?
Zelandone su odahnute. Prva je uspjela spojiti ono to je u poetku
izgledalo kao sukob osnovnih vjerovanja. Ono to je Ejla tako uvjerljivo
ispriala moglo je dovesti do ozbiljnog razdora. Njeno tumaenje ojaalo je
njihova uvjerenja, umjesto da ih uniti. Moda e Zelandone prihvatiti da su oni
koje nazivaju Zbitoglavci inteligentni na svoj nain, ali morala je ostati pri
svome da su vjerovanja tih ljudi ipak inferiornija u odnosu na njihova.
Zbitoglavci nisu prepoznali Veliku Majku Zemlju.
To znai da je korijen prizvao crnu prazninu i ta udna stvorenja
primijeti zelandoni Pete.
Moan je to korijen. Kada sam napustila Pleme, ponijela sam malo tog
korijena sa sobom. Nisam to uinila namjerno, jednostavno mi je ostao u vreici

s lijekovima. Kada sam postala Mamutovka, rekla sam Mamutu za taj korijen i
opisala iskustvo koje sam doivjela u pilji s Krebom. Mamut je kao mladi na
jednom od putovanja bio ranjen i izlijeila ga je iscjeliteljica iz Plemena. Neko
vrijeme je ostao s njima, nauio neke njihove obiaje i barem jednom sudjelovao
u obredu s mukarcima iz Plemena. elio je da zajedno kuamo korijen.
Vjerojatno je mislio da ako Kreb moe kontrolirati ono to se dogaa pod
djelovanjem korijena, onda moe i on. Ali postoje izvjesne razlike izmeu
Plemena i Drugih. S Mamutom nisam otila u daleka sjeanja, otila sam negdje
drugdje. Ne znam kamo, bilo je vrlo udno i zastraujue. Proli smo kroz
prazninu, i malo je nedostajalo da se ne vratimo, ali je... netko... strano elio da
se vratimo i njegova potreba nadjaala sve ostalo.
Ejla se zagledala u ruke. Njegova ljubav bila je tada tako snana ree
ona jedva ujno. Samo je Zelandona opazila bol u Ejlinim oima kada je podigla
pogled. Mamut je rekao da nikada vie nee koristiti taj korijen. Rekao je da se
boji da bi se mogao izgubiti u toj praznini i tamo ostati, da bi se moglo dogoditi
da nikada ne pronae drugi svijet. Mamut mi je rekao neka osiguram jaku zatitu
ako poelim ponovno kuati taj korijen, jer bi se moglo dogoditi da se ne vratim.
Ima li jo malo tog korijena? pourila je pitati Prva.
Imam. Nala sam ga i u planinama blizu aramudonaca, ali ga od tada
nisam vidjela. Mislim da ne raste u ovom podruju ree Ejla.
Je li taj koji ima jo dobar? Prolo je mnogo vremena od tvog Putovanja
bila je uporna krupna ena.
Iza mi je govorila da se taj korijen, ako se dobro osui i uva u mraku,
vremenom sabije i postane jo jai odgovorila je Ejla. Ona Koja Je Prva je
kimnula, vie za sebe nego nekome drugome.
Imam jak osjeaj da si iskusila bol raanja ree zelandona u posjetu.
Jesi li ikada bila blizu smrti dok si raala?
Ejla je ispriala Prvoj o svom uasnom iskustvu dok je raala prvo dijete,
sina pomijeanih duhova, i krupna ena je pretpostavila da se dio Ejlinog
iskustva raanja u pilji odnosio na to iskustvo, ali nije smatrala nunim da to
svima ispria.
Mislim da je najvanije pitanje ono koje svi izbjegavamo postaviti
umijeala se Prva. Majina pjesma moda je najstarija od Legendi Starih. U
razliitim piljama i razliitim usmenim predajama esto postoje manja
odstupanja, ali je znaenje uvijek isto. Hoe li nam je malo recitirati, Ejla? Ne
cjelu pjesmu, samo posljednji dio.
Ejla kimne, zatvori oi i razmisli odakle bi poela.
,,Uz prasak groma Njeno se kamenje raspalo
Duboku je dolje pilju otvorilo
Iz praznog tog prostora ivot je iznijela
Iz utrobe svoje Djecu Zemlje je rodila.
,,Usamljena i oajna, vie djece je rodila.

,,Svako dijete joj drukije, i veliko i malo

Neko je hodalo il letjelo, plivalo il puzalo
Ali svaki oblik je savren, svaki duh cjelovit
Svako od njih je stvorenje koje moe se ponovit.
,,Majka ih je raala, s njima Zemlju ispunila.
,,Sve te ptice, ribe i ivotinje
Nee je vie ostaviti da tuguje
ivjet e uz mjesto gdje su se rodili
I irenju Majke Zemlje e pomoi.
,,Uz Nju e ostati, oni nisu mogli pobjei.
Ejla zapone kao da ispituje teren, ali to je vie odmicala, glas joj je
postajao snaniji, a recitiranje sigurnije.
,,Svi Joj bijahu djeca s kojom se ponosila
Ali potroili su snagu koju je imala
Ostade je jo samo za stvorenje jedno jedino
Za dijete koje e znati Tko je sve stvorio.
,,Za dijete koje e je tovati. I nauiti tititi.
,,iva i ve zrela, prva ena se rodila
S Darovima koje e trebati da bi preivjela
Prvi dar joj bijae ivot, i poput Majke Zemlje
Znala je koliko je njegovo znaenje.
,,Prva ena je stvorena, od svoje vrste jedina.
,,Sljedei je bio Dar percepcije u uenja
Dar elje za znanjem i zdravoga razuma
S tim znanjem prva ena se rodila
Da bi s njim ivjela i na potomke ga prenijela.
,,Prva je ena imala znanje kako se ui i kako se raste.
,,Snage joj nestade, posve se je iscrpila
Prenijet Duh ivota na druge je eljela
Nov ivot mogu stvarati sva djeca Njezina
I enu je Majka s time obdarila.
,,Ali ena bijae samotna, jer bila je jedina.
,,Majka se prisjetila vlastite samoe
I ljubavi koju njen dragan pruao je
Zadnjom iskrom snage raat je poela
Da dijeli ljubav sa enom, Mukarca je stvorila.

,,Opet od sebe je davala, jo jedno bie je stvorila.

Ejla je vrlo dobro govorila jezik, i veina ljudi jedva da je zapaala njen
naglasak. Navikli su da pojedine rijei izgovara drukije od njih. I to im je bilo
normalno. Ali dok je ponavljala poznate stihove, posebnost njenog govora kao
da je u njih unosila egzotiku i tajanstvenost, tako da se dobivao dojam kako
stihovi dolaze s nekog drugog mjesta, moda s nekog drugog svijeta.
,,enu i Mukarca Majka je rodila
I dom njihov na Zemlji im dala
I vodu i zemlju i sve to je stvorila
Na uvanje svega toga ih je obvezala.
,,Da s tim domom se koriste, a ne da ga unite.
,,Za Djecu Zemlje Majka je stvorila
Darove za opstanak i onda odluila
Dati im Dar Uitka i njenosti
Da je tuju radou fizike ljubavi.
,,Te darove zasluuju kada svoju Majku tuju.
,,Majka bijae zadovoljna s parom kojeg je stvorila
Kad su se zdruili, ljubavi ih njenoj nauila
Usadila im udnju da jedno drugog ele
Darovala im sreu da Uitke svoje dijele.
,,Prije dovretka djela, Njena djeca su se ve voljela.
Pjesma se na tom mjestu bliila kraju, i Ejla je trenutak oklijevala prije
nego je nastavila. Duboko je udahnula zrak i odrecitirala stihove koji su joj tamo
u pilji, ispunili glavu svojim gromoglasnim odjekom.
,,Njen posljednji Dar kae da i mukarac ima udjela.
Jer nov ivot se ne zainje bez njegovog tijela.
Majka se slavi kad se dvoje spoje.
Nema zaea bez Uitaka u dvoje.
Djeca Zemlje e ivjeti. Sad se moe odmoriti.
Kad je zavrila, nastupila je neugodna tiina. Nitko od nazonih monih
mukaraca i ena nije znao to bi rekao. Konano je progovorila zelandona
etrnaeste pilje. Nikada nisam ula te stihove, niti neke sline njima.
Nisam ni ja ree Prva. Pitanje je o emu oni govore?
to ti misli? upitala je etrnaesta.
Mislim da govore o tome da ena ne stvara sama novi ivot ree Prva.

 Razumije se da ga ne stvara sama. Oduvijek se zna da se pri stvaranju

novog ivota duh mukarca pomijea s duhom ene pobunila se Jedanaesta.
Oglasila se i Ejla. Ti stihovi ne govore o duhu. Govore o tome da ena
zanese kada dijeli Uitke. Nije dovoljan duh mukarca, jer novi ivot nee biti
zaet ako mukarac ne izbaci svoju potrebu. Dijete je isto onoliko mukarevo
koliko je i enino, koliko je dijete njegovog tijela toliko je i dijete njenog tijela.
Spajanjem mukarca i ene nastaje novi ivot.
Hoe rei da se mukarac i ena ne spajaju samo Uitaka radi? s
nevjericom je upitala je Trea.
Nitko ne dovodi u sumnju da je spajanje uitak rekla je Prva.
podrugljivo se osmjehnuvi. Mislim da to znai da je Donin Dar vie od Dara
Uitaka. To je jo jedan Dar ivota. Mislim da stihovi o tome govore. Velika
Majka Zemlja nije stvorila mukarce samo zato da bi sa enama dijelili Uitke i
da bi se starali o njoj i njezinoj djeci. ena je blagoslovljena od Doni, jer donosi
na svijet novi ivot, ali blagoslovljen je i mukarac. Bez njega se ne moe zaeti
novi ivot. Bez mukaraca i bez Uitaka zamro bi sav ivot.
Svi su poeli uzbueno govoriti u glas. Mora postojati jo neko
tumaenje rekla je zelandona koja je dola u posjet. U ovo je previe teko
povjerovati.
Ima li ti neko drugo objanjenje uzvratila je Prva. ula si rijei, pa
kako bi ih ti objasnila?
Prozvana zelandona je oklijevala. Morala bih razmisliti o tome. O tome
treba dobro razmisliti, to treba dobro prouili.
Moe o tome razmiljati cijeli dan, ili godinu, ili onoliko godina koliko
moe izbrojiti, ali to nee promijeniti tumaenje. Kada je pozvana, Ejla je
dobila Dar. Izabrana je da nam donese taj novi Majin Dar Znanja o ivotu
rekla je Ona Koja Je Prva.
Uslijedilo je novo komeanje. Darovi se uvijek razmjenjuju. Svatko tko
dobije dar obavezan je zauzvrat takoer darovati neto u istoj vrijednosti rekao
je zelandoni Druge pilje. Tada je prvi puta progovorio. to je Ejla zauzvrat
mogla pokloniti Majci?
Nastupila je tiina i svi su pogledali u Ejlu.
Dala sam joj svoje neroeno dijete ree ona. Njeno srce je znalo da je
dijete koje je izgubila zaeo Dondalar, da je to bilo njezino i Dondalarevo
dijete. Hoe li ikada vie imati dijete koje e biti i Dondalarovo, pitala se ona?
Majka je bila duboko potovana kada je to dijete zaeto. eljela sam to
dijete vie nego to vam mogu rei. Jo i sada me bole ruke zbog praznine koju
je ostavio taj gubitak. Moda u jednog dana dobiti drugo dijete, ali nikada neu
imati to dijete.
Ejla se trudila potisnuti suze. Ne znam koliko Majka cijeni Darove koje
daje svojoj djeci, ali meni su moja djeca najdragocjenija. Ne znam zato je
poeljela moje dijete, ali kad je moje dijete otilo k njoj, Velika Majka mi je
ispunila glavu rijeima svoga Dara.

Suze zasijae u Ejlinim oima, iako ih je pokuavala suzbiti. Sagnula je

glavu i tiho rekla. eljela bih da joj mogu vratiti taj Dar i dobiti natrag svoje
dijete.
Nekoliko nazonih ostalo je bez rijei. Majine Darove treba shvaati
ozbiljno i ne smije se otvoreno govoriti o njihovom vraanju. Mogla bi se Majka
strano uvrijediti i tko zna to bi tada mogla uiniti.
Jesi li sigurna da si bila trudna? upitala je Jedanaesta.
Propustila sam tri mjesenice, a imala sam i sve ostale znakove. Da,
sigurna sam izjavila je Ejla.
I ja sam sigurna ree Prva. Saznala sam da nosi dijete prije nego smo
krenuli na Ljetni sabor.
Onda ga je sigurno pobacila. To bi odgovaralo bolu raanja koji mi se
uinilo da sam osjetila u njenoj prii ree ona zelandona u gostima.
Zar nije oigledno da je pobacila? Mislim da ju je pobaaj tamo u pilji
doveo na sam rub smrti ree Prva. Mora da je zbog toga Majka poeljela
njeno dijete. rtva je bila nuna. rtvovanje ju je dovelo dovoljno blizu drugog
svijeta da bi joj se Majka mogla obratiti, podariti joj stihove za Dar znanja.
Ispriavam se ree zelandoni Druge pilje. Gubitak djeteta ponekad
je straan teret.
Ako nema primjedbi, mislim da je kucnuo trenutak za obred ree Ona
Koja Je Prva. Svi su potvrdno klimnuli. Jesi li spremna, Ejla?
Mlada ena se zaprepateno namrtila dok se osvrtala uokolo. Za to bi to
trebala biti spremna? Sve se odigralo tako brzo. Donieri nije promakla njena
zbunjenost.
Rekla si da eli slubeno ispitivanje. To podrazumijeva prijelaz na
sljedeu razinu, ako zadovolji Zelandone objasnila je Prva.
Misli, odmah? upitala je Ejla.
Prvi znak prihvaanja, da ree Prva i dohvati otar no izraen od
kremena.

34
Odrat emo i javnu ceremoniju kada bude predstavljena ljudima kao
zelandona, ali znakovi idu uz prihvaanje, to se obavlja u privatnosti i tome inu
svjedoe samo Zelandone. Napredovanje u rangu obiljeava se novim
znakovima koji se dodaju u nazonosti zelandona i pripravnica, ali nikada u
javnosti ree Zelandona Koja Je Prva. Krupna ena dostojanstvenog dranja,
iz koje je zraila mo koju je podrazumijevao njezin poloaj, upita Jesi li
spremna?
Ejla proguta slinu. Jesam rekla je, nadajui se da je tako.
Prva prijee pogledom preko okupljenih, provjeravajui jesu li svi
usredotoeni na ono to se dogaa. Zatim pone: Ova ena je potpuno obuena
za ispunjavanje svih dunosti zelandona. Prva Meu Onima Koji Slue Majku
potvruje da posjeduje potrebno znanje.
Neki od nazonih potvrdno kimnue, a ostali su glasno izrazili svoje
slaganje.
Bila je pozvana i iskuena... dovodi li netko od vas u sumnju njen poziv?
upitala je Zelandona.
Nije bilo odmetnika. To se nikada nije dovodilo u sumnju.
Slau li se svi ovdje nazoni da prihvate ovu enu kao zelandonu u
redove zajednice zelandona?
Slaemo se! uslijedio je jednoglasni odgovor.
Ejla je promatrala mukarca koji je bio zelandoni Druge pilje kako prilazi
i prua posudu s neim tamnim. Znala je to je to, njen um nije samo sudjelovao,
nego je i promatrao. Kora planinskog jasena, poznatog kao jarebika, spaljena je
u obrednoj vatri i prosijana na vjetru u fini sivi prah. Pepeo kore jarebike
skupljao je rane i sluio kao antiseptik. Zatim je njoj nepoznata ena, zelandona
udaljene pilje, prinijela crvenkastu tekuinu koja se puila. Gusta tekuina
dobivena je kuhanjem prologodinjih osuenih bobica jarebike. Ejla je znala da
je procijeeni sok tih bobica trpak i da ima iscjeliteljska svojstva.
Zelandona Koja Je Bila Prva uzme posudu s mekim, bijelim, djelomino
stisnutim, istim lojem dobivenim topljenjem sala tura u uzavreloj vodi, pa doda
malo loja u usitnjeni pepeo. Na kraju je dodala i crveni sok od bobica jarebike
koji se puio. Zatim je sastojke pomijeala malom zakrivljenom drvenom
lopaticom i nastavila dodavati loj i tekuinu sve dok nije bila zadovoljna. Potom
se okrenula prema mladoj eni i podigla otar no.
Znak koji e primiti ne moe se maknuti. On e svima govoriti da
priznaje i prihvaa ulogu Zelandone. Jesi li spremna primiti tu odgovornost?
Ejla duboko udahne zrak i zagleda se u enu koja se pribliavala drei no
u ruci, svjesna onoga to slijedi. Proeo ju je strah, stisnula je zube i zatvorila
oi.

Znala je da e boljeti, ali nije se toga bojala. Poslije ovoga, vie nema
povratka. Ovo joj je bila posljednja prilika da se predomisli.
Iznenada se sjetila skrivanja u plitkoj pilji, kada je pokuavala utisnuti se u
kameni zid iza lea. Ugledala je otre zakrivljene pande na golemoj api
piljskog lava koja je posegnula unutra i vrisnula od bola kada joj je na lijevom
bedru ostavila etiri paralelne brazgotine. Povukla se praakajui, i pronala
mali prostor sa strane u koji se uvukla i privukla noge, sakrivi ih od pandi.
Sjeanje na to kako ju je odabrao i obiljeio piljski lav, njezin totem, nikada do
sad nije bilo tako jasno i snano.
Refleksno je pruila ruku prema lijevom bedru kako bi opipala drukiju
kou etiri paralelna oiljka. Prije nego to ju je prihvatilo, Brunovo pleme je u
njima prepoznalo totemske oznake Plemena, iako je totem piljskog lava obino
birao mukarce, a ne ene. Koliko je oznaka urezano u njezino tijelo do sada?
Osim etiri oznake zatitnikog totemskog duha, imala je i oiljak na grlu koji
joj je napravio Mog-ur kada joj je pustio krv i na taj nain objavio da je postala
ena Koja Lovi. Dobila je lovaku amajliju svog Plemena, ovalni komad
slonovae s crvenom mrljom, koji je potvrivao da ju je Pleme, usprkos tome
to je ena, prihvatilo kao lovca, iako joj je bilo doputeno koristiti samo praku.
Tu amajliju nije vie nosila sa sobom, kao ni amulet s ostalim znakovima,
mada joj je u tom trenutku bilo ao to ga nema kod sebe. Sakrila ih je iza
izrezbarene figure doni u obliju ene u nii izdubljenoj u krenjakom zidu
njenog prebivalita u Devetoj pilji. Ali imala je oiljak.
Ejla dodirne malu oznaku na vratu, a poslije nje dodirnu i oiljak na ruci.
Oznaku na ruci napravio joj je Talut. Okrvavljenim noem zarezao ploicu od
slonovae koju je nosio na fantastinoj ogrlici od jantara, zuba i pandi piljskog
lava, ime je pokazao da je primljena u Lavlje Logorite, da su je Mamutovci
usvojili.
Nikada nije traila, uvijek je bila izabrana, i svako prihvaanje bilo je
zabiljeeno nekim znakom na njenoj koi, oiljkom koji e zauvijek nositi. Bila
je to rtva koju je morala podnijeti. Sada je ponovno izabrana. Jo je mogla
odbiti, a ako sada ne odbije, obvezat e se doivotno. Prolo joj je kroz glavu da
e je oiljci uvijek podsjeati na to da biti izabran podrazumijeva odreen
drutveni poloaj koji sa sobom nosi odgovornosti.
Zagledala se eni u oi. Prihvaam. Bit u zelandona izjavi Ejla, trudei
se zvuati odluno i sigurno.
Potom je zatvorila oi i osjetila da je netko zaobiao stoliicu na kojoj je
sjedila i stao iza nje. Njene, ali vrste ruke povukoe je unatrag i oslonie o
meko tijelo ene koja je zatim obuhvatila njenu glavu rukama i okrenula je u
lijevo kako bi desna strana ela bila dostupna. Osjetila je na elu tekuinu
nanesenu neim mekim i mokrim, prepoznala miris korijena perunike, otopinu
koji je esto koristila za ispiranje rana, i osjetila kako u njoj rastu nemir i
napetost.

 Oh! Auu! uzviknula je i protiv svoje volje kad je osjetila da joj je

otrica zasjekla u elo. Kod drugog i treeg reza uspjela se pribrati. Otopina je
ponovno nanesena, rezovi su zatim osueni, i u njih je utrljana neka druga tvar.
Luaki je pekla, ali ne dugo, neto u tom melemu koji je pekao umrtvilo je bol.
Slobodno otvori oi, Ejla. gotovo je rekla je krupna ena.
Ejla otvori oi i ugleda neiji nejasni, nepoznati lik. Trebalo joj je nekoliko
trenutaka da shvati u to to gleda. Netko je ispred njenog lica drao zapaljenu
lojanicu i zrcalo. Bio je to nauljeni komad ravnog drva fino uglaan pijeskom,
premazan crnom bojom. Ona je rijetko koristila zrcalo, ak ga nije ni imala u
svom prebivalitu, i uvijek se iznenadila kada je ugledala vlastito lice. Pogled su
joj privukle oznake na elu. Malo ispred desne sljepoonice nalazila se kratka
vodoravna crta s dvije okomite linije iste duine koje su se sa oba kraja protezale
prema gore. Podsjeale su na kvadrat bez gornje crte ili na otvorenu kutiju. Te
tri crte bile su crne, a oko rubova su jo izbijale sitne kapljice krvi. Bile su vrlo
upeatljive i kao da su sve ostalo bacale u drugi plan. Ejla uope nije bila
sigurna svia li joj se da joj lice bude s njima nagreno. Ali ona tu vie nita nije
mogla. to je uinjeno, uinjeno je. Nosit e te crne oznake na licu do kraja
ivota.
Htjela ih je opipati, ali ju je Prva sprijeila. Jo ne diraj rekla je.
Krvarenje je gotovo prestalo, ali jo su svjee.
Ejla prijee pogledom preko ostalih zelandona. Svi su imali razne oznake
na elu, neke od njih bile su sloenije od ostalih, ali uglavnom su bile etvrtaste,
mada je bilo i drugih oblika. Mnogi od njih bili su ispunjeni bojom. Oznake Prve
bile su najsloenije. Znala je da oznaavaju rang, poloaj i pripadnost zelandona.
Primijetila je, meutim, da crne crte, kada zacijele, izblijede i pretvore se u
plave tetovae.
Bilo joj je drago kada su maknuli zrcalo. Nije se voljela gledati. Svaki put
kada bi pomislila da to udno, nejasno lice koje bi ugledala pripada njoj, osjetila
je nelagodu. Radije je se sebe vidjela u izrazu lica drugih: u srei njene keri
kada ugleda majku, u zadovoljstvu ljudi kao to su Martona i Proleva, Doharan
i Dalanar, koje su oni izraavali pogledima i dranjem. I u Dondalarevom
pogledu punom ljubavi kada bi je vidio... ali ne vie... Posljednji puta kada ju je
ugledao bio je uasnut. Njegov pogled izraavao je ok i zbunjenost, ne ljubav.
Ejla je zatvorila oi potiskujui suze i pokuala prevladati osjeaj gubitka,
razoaranja i boli. Kada ih je ponovno otvorila i podiglu pogled, sve Zelandone
stajale su ispred nje, ukljuujui i dvoje novih, enu i mukarca koji su bili vani
na strai, i svi oni su joj se toplo osmjehivali, s nadom i dobrodolicom.
Progovorila je Ona Koja Je Prva:
Doputovala si izdaleka, pripadala mnogim narodima, ali su te noge uvijek
nosile stazom koju je Velika Majka Zemlja izabrala za tebe. Sudbina ti je
namijenila da rano izgubi svoj narod i da te prihvate iscjeliteljica i ovjek koji
je putovao svijetom duhova naroda koji ti naziva Pleme. Kada te je prihvatio

Mamut od Mamutovaca u Ognjite Mamutovaca koje tuje Majku, vodila te je

Ona Koja Je Podarila ivot svima. Tvoja je sudbina oduvijek bila sluiti Njoj.
Ejla iz Devete pilje Zelandonaca, udruena s Dondalarom od Devete
pilje, sinom Martone, bive predvodnice Devete pilje Zelandonaca, Majka
Donejle, Blagoslovljene od Doni, od Devete pilje Zelandonaca, roene u
ognjitu Dondalarevom, Ejla od Mamutovaca, pripadnica Lavljeg Logorita
naroda koji na istoku lovi mamute. Ker Mamutovog Ognjita, zelandona
Mamutovaca; Ejla koju je odabrao duh piljskog Lava i koju titi piljski
Medvjed Plemena, ti ima mnoga imena i veze. Od sada ti ni imena ni veze vie
nisu potrebni. Tvoje novo ime obuhvaa sve njih, i vie od toga. Tvoje ime je
jedno sa svime to je Ona stvorila. Tvoje ime je Zelandona!
Tvoje ime je jedno sa svime to je Ona stvorila. Dobrodola, zelandono!
izgovorie u glas okupljeni.
Hajde, otpjevaj s nama Majinu Pjesmu, zelandono Devete pilje ree
Ona Koja Je Prva, i svi u glas zapjevae.
,,Iz mrkle tmine, iz kaosa vremena.
Kovitlac rodi Majku i bila si je dovoljna...
Kad su stigli do stihova koji su do tada bili posljednji, jedino je Ona Koja
Je Prva nastavila svojim predivnim glasom.
,,Majka bijae zadovoljna s parom kojeg je stvorila
Kad su se zdruili, ljubavi ih njenoj nauila
Usadila im udnju da jedno drugog ele
Darovala im sreu da Uitke svoje dijele.
,,Prije dovretka djela, Njena djeca su se ve voljela.
Svi zajedno otpjevali su posljednji stih, a onda su se zagledali u Ejlu kao da
oekuju neto od nje. Trebalo joj je nekoliko trenutaka da shvati, a onda je
snanim glasom s egzotinim naglaskom nastavila sama. Ejla nije pjevala, samo
je recitirala:
,,Njen posljednji Dar kae da i mukarac ima udjela.
Jer nov ivot se ne zainje bez njegovog tijela.
Majka se slavi kad se dvoje spoje.
Nema zaea bez Uitaka u dvoje.
Djeca Zemlje e ivjeti. Sad se moe odmoriti.
Zajedno su zavrili posljednji stih i neko vrijeme ostali stojei u tiini, a
nakon toga se opustili te poeli razgovarati. Iznesena je velika posuda s ajem.

 Postavlja se pitanje kako emo obavijestiti ostale Zelandonce o

posljednjem Daru? ree Ona Koja Je Prva, dok je bezbrino sjedala na svoj
tronoac.
Pitanje je izazvalo brojne odgovore.
Reci im!
Ne moemo im rei!
Bilo bi to previe za njih.
Zna li kakvu bi to zbrku unijelo u sve.
Prva je priekala da se duhovi smire, a onda je ljutitim pogledom oinula
okupljene Zelandone. Zar mislite da moete uskratiti Doninoj djeci ono to je
Ona obznanila? Zar mislite da je Ejla prola kroz svu tu agoniju ili da je od nje
zatraeno da rtvuje dijete samo zato da bi Zelandone imale o emu raspravljati?
Zelandone su Oni Koji Slue Majku. Nije na nama odluka trebaju li to Njezina
djeca saznati ili ne. Na je zadatak odluiti kako da im to priopimo.
Nastupila je duboka pokajnika tiina, a onda Zelandona etrnaeste ree:
Za planiranje odgovarajueg obreda potrebno je vrijeme. Moda bismo trebali
priekati do sljedee godine. Ljetna sezona je na izmaku. Uskoro e svi krenuti
natrag.
Tako je brzo se sloio Zelandon Tree. Moda bi najbolje bilo da
Zelandone to kau svaka svojoj pilji, svaka na svoj nain, nakon to dobro
razmisle o tome.
Obred e biti odran sada, za tri dana, i Ejla e im to rei jasno i glasno
je objavila Prva. Ejla je primila Dar. Njena je dunost da to prenese ostalima.
Ona je ove sezone bila pozvana i poslana na Ljetni sabor upravo zbog toga.
Prva oine pogledom ostale doniere, ali odmah potom se izraz njenog lica
smeka, i ona nastavi obraajui se laskajuim glasom.
Zar ne bi bilo bolje da sada zavrimo s tim? Sezona je pri kraju, i nee
imati vremena praviti bilo kakve probleme prije nego krenemo... a budite
uvjereni da e problema biti... ovako emo imati na raspolaganju cijelu zimu da
naviknemo svoje pilje na tu ideju. Sljedee godine nee vie biti razloga da
bilo tko pravi probleme.
Prva je i sama eljela vjerovati u to. Za razliku od ostalih zelandona. Prva
je o doprinosu mukarca u stvaranju novog ivota, razmiljala ve godinama, jo
i prije prvog razgovora s Ejlom. Upravo je zbog injenice da je Ejla sama dola
do slinog zakljuka poeljela da ona postane zelandona. Njena zapaanja bila
su vrlo pronicljiva, a osim toga nisu joj misli vezala uvjerenja Zelandonaca, koja
svatko od njih posie s majinim mlijekom.
Zato je, im joj je Ejla ispriala svoja iskustva iz pilje. Zelandona odluila
da tu ideju moraju obznaniti dok su svi jo na okupu. I dok su ostale Zelandone
jo u udu. Zakazala bi ona ceremoniju ve za sljedei dan, ali nije bila sigurna
da bi je stigle organizirati.

Kao to je to esto inila, i sada se pretvarala da se odmara ili meditira, i

naizgled nije obraala pozornost na okolinu. A u stvari je ekala i promatrala
ostale Zelandone koje su ve poele kovati planove. U poetku su svi bili
oprezni.
ula je Jedanaestu kako kae: Moda bi bio dobar pristup da pokuamo
ponoviti Ejlino iskustvo.
Ne moramo prikazati cjelokupno iskustvo, samo njegov bitni dio ree
Dvadeset trea.
Bilo bi dobro da imamo dovoljno veliku pilju u koju bismo se sve mogli
smjestiti ree Zelandoni Druge pilje.
No e morati predstavljati zidove pilje ree Peti. Ako zapalimo
samo jednu vatru u sredini, svi e se usredotoiti na nju.
Odlino, pomisli Prva dok je sluala doniere kako razgovaraju izmeu
sebe. Poinju razmiljati o planiranju ceremonije, a ne kako da joj se usprotive.
Bit e nam potrebni bubnjevi za Majinu Pjesmu.
I morat e pjevati.
Deveta ne pjeva.
Njen glas je poseban, tako da to i nije vano.
Pjevanje moe dopirati iz pozadine. Bez rijei, samo zvuk.
Ako usporimo ritam bubnjeva. Majina Pjesma e imati vei uinak,
posebno na kraju, kada ona izgovara posljednje stihove.
Ejla se u poetku izgubila, jer nije bila naviknuta na toliku panju.
Prijedlozi su pljutali i sa svakim novim rasla je i njena uloga u svemu tome.
Poslije nekog vremena poela je polako i sama sudjelovati u pripremama. Nai
posjetitelji Mamutova, dvojica mladia Danug i Druvez, odlino sviraju
bubnjeve. Znaju ih navesti da zvue kao da netko govori. Vrlo je sablasno, ali i
vrlo tajanstveno. Mislim da bi mogli natjerati bubnjeve da izgovore posljednje
stihove, ako su donijeli svoje bubnjeve, ili ako uspiju ovdje nai neto slino.
Htjela bih najprije uti kako to zvui ree etrnaesta.
Svakako ree Ejla.
Ejla je bila nevjerojatno mudra u ponaanju prema ljudima i mnogo
profinjenija i upuenija nego to je toga bila svjesna. Nije joj promakla taktika
kojom je Zelandona Koja Je Prva natjerala ostale Zelandone da organiziraju
ceremoniju. Ponekad je podsvjesno, a ponekad krajnje svjesno, promatrala Prvu
kako provodi svoju volju. Ta ena nije proputala iskoristiti svaku prednost,
znala je kada se treba ljutiti, kada prijetiti, kada laskati, kada se umiljavati,
kritizirati, pohvaliti... nije lako predvoditi Zelandone, tu skupinu pametnih,
lukavih i esto cininih ljudi koji su, kada se sve uzme u obzir, bili pametniji od
ostalih ljudi. Ejla se sjetila kako je Dondalar jednom prigodom pitao Zelandonu
kakve osobine treba imati Prva. ak i tada je znala to mu moe otkriti, a to
mora zadrati za sebe.

Zelandona se opustila. Prihvatili su se posla. Stvar e se sama od sebe

zahuktati. Obino je njen najvei problem bio da im ne dopusti da se previe
zanesu. Ovoga puta e im dopustiti da se razbuktaju koliko ele. to
spektakularnije, to bolje. Ako im dopustim planirati na veliko i da plan razrade
do u pojedinost, nee imati vremena za razmiljanje o bilo emu drugom, sve
dok ceremonija ne proe.
Kada je opi izgled ceremonije poeo da dobiva oblik i kada se najvei broj
zelandona poeo zanimati za dogaaj, Zelandona Koja Je Prva priredila im je jo
jedno iznenaenje.
Ustala je da dotoi aj u svoju posudu i toboe usput dobacila: Morat
emo isplanirati i okupljanje u logoritu dan ili dva nakon ceremonije, kako
bismo odgovorili na pitanja kojih e nesumnjivo biti. Najbolje da to odmah
obavimo. Tom prigodom moemo objaviti i kako emo ubudue nazivati odnos
izmeu mukarca i njegove djece i rei im da e od sada mukarci davati imena
sinovima ree ona.
To je izazvalo zaprepatenje meu zelandonama. Veina nije imala
vremena razmisliti o tome do kakvih promjena e dovesti ta danas uvedena
novina.
Do sada je majka uvijek davala imena svojoj djeci ree jedna od
zelandona.
Zelandona opazi da ju je nekolicina oinula pogledima. Toga se bojala,
neki od njih e poeti razmiljati. Nije bilo mudro podcijeniti Zelandone kao
skupinu.
Kako e mukarci shvatiti da je njihova uloga vrlo vana ako im ne
dopustim barem neko sudjelovanje? upitala je Prva. To zapravo nita ne
mijenja. Spajanje e i dalje predstavljati Uitke. Mukarci nee poeti raati
djecu, i dalje e se morati brinuti o eni koju su primili u svoje ognjite i o
njezinoj djeci, posebno kada je ona ograniena na dom, jer ima malu djecu.
Davanje imena mukom djetetu je sitnica, ene e i dalje davati imena enskoj
djeci poela im se ulagivati Prva.
U Plemenu su mog-uri davali imena svoj djeci spomenula je Ejla.
Svi zautjee i pogledae Ejlu. Bilo mi je jako drago to sam mogla dati
ime svojoj keri. Bila sam nervozna, ali i jako uzbuena, i osjeala sam se jako
vanom.
Mislim da e se i mukarci tako osjeati ree Prva, zahvalna Ejli na
neplaniranoj podrci.
Uslijedilo je odobravajue kimanje i gunanje. Nitko nije imao vie
nikakvih primjedbi, barem za sada.
Jesi li ve razmiljala kako da nazovemo taj novi odnos? pomalo
sumnjiavo je upitala je zelandona iz Dvadesetdevete pilje.
Morat u najprije malo meditirati. Pokuat u smisliti kako da djeca zovu
mukarce koji su sudjelovali u njihovom stvaranju, da bi ih mogli razlikovati od

ostalih mukaraca. Moda bismo svi trebali razmisliti o tome predloila je Ona
Koja je Prva.
Prva je osjetila da je trenutak da pritisne Zelandone dok su jo u udu i u
nepovoljnom poloaju u odnosu na nju, prije nego ponu razmiljati o moguim
posljedicama i ne istupe s nekim ozbiljnim primjedbama koje ne bi mogla
onemoguiti prijetnjama. Uope nije sumnjala da e ovaj novi Dar Znanja o
ivotu imati mnogo vei odjek negoli je i to ona mogla zamisliti. To e sve
promijeniti, i nije bila ba sigurna da su joj se sviale neke od mogunosti koje
e vrlo vjerojatno proizai iz toga.
Zelandona Koja Je Prva bila je otroumni promatra i inteligentna ena.
Nikada nije rodila, ali je u njenom sluaju to bila prednost, jer djeca neminovno
odvlae pozornost. Ali zato je bila babica na vie poroda nego to se eljela
sjetiti, i pomogla je mnogim enama pri pobaaju. Zahvaljujui tome, Prva je
znala vie o fazama u razvoju neroenog fetusa od bilo koje majke. Doniere su
takoer pomagale nekim enama da okonaju trudnou prije kraja. Najvanije
vrijeme u ivotu djeteta su prve dvije godine. Mnoga djeca umiru u tom
razdoblju. ak i uz pomo eninog mukarca, svoje majke i ostalih lanova ire
obitelji, veina majki nije bila u stanju dojiti i istovremeno se brinuti o veem
broju male djece, ako je eljela da sva ona preive.
Iako je dojenje, samo po sebi, izgleda spreavalo zaee novog djeteta,
ponekad je bilo nuno okonati nepredvienu trudnou da bi oni ve roeni
preivjeli djetinjstvo. Ili u sluajevima kad je ena bila ozbiljno bolesna ili imala
ve odraslu djecu i bila previe stara, ili je u prolosti imala jedan ili vie tekih
poroda, na kojima zamalo nije umrla, pa bi sljedea trudnoa mogla postojeu
djecu ostaviti bez majke. Smrtnost djece bila bi znatno via da nisu koristili
sredstva za prekid trudnoe koja su im bila dostupna. Osim ovih, mogli su
postojati i drugi razlozi da ena okona trudnou.
I mada uzrok trudnoe nije bio prirodno oigledan, ena bi vrlo brzo
shvatila da je trudna. Ve u davna vremena ena je otkrila po emu moe znati
da u njoj raste dijete prije nego to to postane oigledno. Moda je primijetila
kako je prolo dosta vremena od kada nije krvarila i tako nauila da bi to mogao
biti znak, a ako je ve bila trudna, mogla je prepoznati neke simptome na
temelju ranijeg iskustva. Znanje se prenosilo dok sve ene nisu nauile da je to
dio njihovog uvoenja u zrelost.
U poetku, kada bi otkrile da nose dijete, ene su se vjerojatno vraale u
mislima unatrag i pokuavale shvatiti to je dovelo do toga. Da nije neka hrana
koju je jela? Posebna voda u kojoj se kupala? Odreeni mukarac s kojim je bila
u vezi? Rijeka koju je prela? Neko posebno drvo u ijoj sjeni je spavala?
Ako je ena eljela imati dijete, moglo se dogoditi da vie puta ponovi
neku od ovih aktivnosti ili sve zajedno, pa ak i da ih pretvori u obred. Na kraju
bi shvatila kako nee obvezno ostati u drugom stanju ma koliko puta ponovila
bilo koju od tih stvari. Moda se tada zapitala ne radi li se tu o kombinaciji tih
aktivnosti, ili red kojim ih je obavljala, ili doba dana, ciklus, sezona, godina.
Moda samo jaka elja da ima dijete, ili udruene elje vie ljudi. Ili se moda

radi o nekim nepoznatim imbenicima, utjecaju stijena ili duhova s drugog

svijeta, ili Velike Majke. Prve Majke.
Ako je ivjela u drutvu koje je dolo do kakvih-takvih objanjenja, pa
makar ona samo naizgled bila razumna, ili ak i nerazumna, ali da na prvi
pogled nude odgovore koji nisu dostupni njenim opaanjima, ne bi joj bilo teko
prihvatiti ih ako su ih i svi ostali prihvatili.
Ali mogao se nai i netko dovoljno inteligentan, netko tko je neke stvari
poeo dovoditi u vezu i izvoditi zakljuke koji su bili blizu istine. Zahvaljujui
jedinstvenom sklopu okolnosti, Ejla je dola do takvih zakljuaka, iako je prije
toga morala prevladati jaku potrebu da vjeruje u ono u to su svi ostali vjerovali
i osloniti se na vlastita opaanja i razmiljanja.
Jo prije razgovora s Ejlom, Ona Koja Je Prva je takoer poela nasluivati
pravi razlog zaea. Ejlino uvjerenje i objanjenje predstavljali su posljednji
djeli obavjetenja koji joj je bio potreban da uvjeri u to sebe, i ve je neko
vrijeme smatrala da ljudi, a naroito ene, trebaju znati kako nastaje novi ivot.
Znanje je bilo mo. Kada bi ena znala to dovodi do toga da u njoj pone
rasti dijete, mogla bi preuzeti nadzor nad vlastitim ivotom. Umjesto da ostane
trudna bez obzira na to eli li dijete ili ne, bez obzira odgovara li joj da ba tada
dobije dijete, bez obzira na to osjea ili se dobro ne, ili ve ima dovoljno djece,
mogla bi birati. Trudnoa je na neki nain bila posljedica odnosa s mukarcem, a
ne neto izvana ili izvan njene moi. Ako nije eljela dijete, mogla je prestati
dijeliti Uitke s mukarcem. Razumije se, eni ne bi uvijek bilo lako donijeti
takvu odluku, a osim toga, Zelandona nije bila sigurna kako bi mukarci na to
reagirali.
Iako e vjerojatno doi do nepoznatih i neeljenih posljedica, postojao je
jo jedan razlog zato je eljela da njen narod sazna da djeca nastaju
sjedinjavanjem ena i mukaraca. Najjai razlog od svih bio je taj to je to istina.
Mukarci su takoer morali to saznati. Predugo se smatralo da u procesu
stvaranja novog ivota mukarci imaju nevanu ulogu. Mukarci su morali
saznati da se bez njih ne moe zaeti novi ivot. Zato to je to jedino bilo
ispravno. Zelandona je vjerovala da su ljudi spremni za to, i vie nego spremni.
Ejla je ve bila rekla Dondalaru u to ona vjeruje, i gotovo da ga je
uvjerila. tovie, on je elio vjerovati u to. Ovo je bio pravi trenutak. Ako je
Zelandona pogodila, a Ejla uspjela doi do tog zakljuka, onda su mogli i drugi.
Prva se nadala da posljedice nee biti razorne, ali ako im Zelandone sada ne
kau, neminovno e to uskoro saznati od nekog drugog.
im je ula Ejlu kako recitira nove posljednje stihove Majine Pjesme,
Zelandona je znala da istina mora odmah biti objelodanjena. Ali da bi bila
prihvaena, nije smjela biti objavljena nemarno ili malo pomalo. Trebalo je to
uiniti na to dramatiniji nain. Ona Koja Je Prva bila je dovoljno pametna da
je shvaala kako je najvei dio onoga to se dogaalo pripravnicima kada bi bili
pozvani sluiti Majku bio u stvari proizvod njihovih vlastitih umova. Nekoliko
starijih zelandona gledalo je krajnje cinino na cijeli taj proces, ali uvijek je bilo

neobjanjivih dogaaja koje su izazivale nepoznate ili nevidljive sile. Upravo ti

dogaaji otkrivali su tko je zaista bio pozvan, i kada je Ejla priala o svom
iskustvu u pilji, Prva je shvatila da nikada nije ula istinitiji poziv. To se
posebno odnosilo na posljednje stihove Majine Pjesme. Iako je Ejla imala
sjajan instinkt za jezik i nevjerojatnu sposobnost pamenja, pa i postala vjet
pripovjeda pria i govornik legendi, kome su se divili, jo nikada nije pokazala
da je i stihotvorac, a rekla im je da joj je pjesma ispunila glavu, kada ju je
konano ula u cijelosti. Ako bi to s istim uvjerenjem uspjela objasniti ljudima,
bila bi krajnje uvjerljiva.
Kada se Prvoj uinilo da je cijela stvar pokrenuta i da vie nema povratka,
konano je objavila: Kasno je. Ovo je bio iscrpljujui sastanak. Raziimo se
sada. Okupit emo se ponovno sutra u jutro.
Obeala sam Donejli da u danas s njom na jahanje objanjavala je
Ejla. ali sastanak se oduio.
Nije ni udo, pomislila je Proleva kada je primijetila crne oznake na
Ejlinom elu, ali nije nita rekla. Dondalar ju je uo kada mi je govorila da e
ii s tobom na konjima, ali da ne zna gdje si i zato si se toliko dugo zadrala.
Dalanar joj je pokuao objasniti da si na vrlo vanom sastanku, i da nitko ne zna
koliko e potrajati, pa se Dondalar ponudio da je odvede na jahanje.
Drago mi je da je to uinio ree Ejla. Ne volim je razoarati. Dugo ih
ve nema?
Vei dio popodneva. Pretpostavljam da e se uskoro vratiti rekla je
Proleva. Dalanar me je zamolio da te podsjetim da vas veeras oekuju
Lanzadonci.
Tako je! Upravo sam bila krenula na sastanak kada me je sreo i pozvao.
Idem se presvui i malo odmoriti. Ne mogu vjerovati da sam se toliko umorila
od sjedenja na sastanku. Poalji Donejlu po mene kada stigne, molim te.
Svakako odgovorila je Proleva. Uvjerena sam da to nije bio obian
sastanak, pomisli ona. eli li neto pojesti? Moda popiti malo aja?
Da, to bi bilo lijepo, Proleva, ali najprije bih se malo sredila. Htjela bih da
mogu otii na kupanje... ali u vjerojatno morati to odloiti za kasnije. Idem
najprije obii Njisku.
Poveli su je sa sobom. Dondalar je rekao da bi ona rado pola s ostalim
konjima, i da joj malo tranja nee koditi.
U pravu je. Vjerojatno su i Njiski nedostajala njena djeca.
Proleva je ispratila Ejlu pogledom do nastambe za spavanje. Vidi se da je
umorna, pomislila je. Nije ni udo. Kroz to je sve samo prola. Pobacila je,
postala naa najnovija zelandona... prola kroz poziv, ma to da je to zapravo
znailo.
Proleva je i ranije viala posljedice prevelikog pribliavanja svijetu
duhova. Svi su ih viali. Uvijek kada je, na primjer, netko bio ozbiljno ozlijeen

ili, to je bilo jo stranije, zaradio neku neobjanjivu teku boljku, znala je da je

na korak do drugog svijeta. Meutim, nije joj ilo u glavu da netko namjerno
eli da stupi u vezi s tim svijetom kako bi mogao sluiti Majci. Proleva se blago
stresla. Bila je zahvalna to nikada nee morati prolaziti kroz neko tako
zastraujue iskustvo. Iako je znala da se jednog dana svi moraju preseliti na to
grozno mjesto, nije imala ni najmanju elju stupiti u zajednicu zelandona.
Osim toga, ona i Dondalar imaju probleme. On je izbjegava. Sigurna sam
da znam koji je njegov problem. Sramota ga je. Uhvatila ga je s Maronom i on
se sada ne eli suoiti s njom. Ovo nije ba najbolje vrijeme da izbjegava Ejlu.
Sada joj je potrebna sva pomo koju moe dobiti, naroito njegova. Ako nije
elio da Ejla sazna za Maronu, nije trebao ponovno poinjali s njom, iako ga je
ona ohrabrivala na svaki mogui nain. Znao je kako e se Ejla osjeati. Mogao
je nai neku drugu enu, ako je ba morao. Jo moe dobiti gotovo svaku u
logoritu. I Maroni bi na taj nain pokazao. Iako je prozirna, ovjek bi pomislio
da e je i on prozreli. Ma koliko da je Prolevi bio drag, u pojedinim trenucima ju
je mlai brat njenog mukarca ba znao naljutiti.
Majko! Majko! Napokon si se vratila. Proleva mi je rekla da si tu. Rekla
si da emo danas ii na jahanje i ja sam ekala i ekala ree Donejla. Vuk,
koji je skakutao iza nje, nije bio nita manje uzbuen i pokuavao je privui
Ejlinu pozornost.
Snano je zagrlila djevojicu, a onda je zgrabila glavu velikog mesodera i
protrljala lice o njegovu njuku, ali su oznake jo bile svee, pa ga je samo
zagrlila. Poeo je njukati njenu ranu, ali ga je ona blago odgurnula. Pogledao je
svoju posudu za hranu, pronaao kost koju mu je Proleva bila ostavila i donio je
na svoje mjesto.
Sve je u redu, majko. Zelandone ba znaju oduzeti vrijeme. Po cijeli dan
nas ue pjesme, plesove i razne stvari, pokazuju nam gdje da stojimo i kakve
korake moramo raditi. Ipak sam bila na jahanju. Dondi me je vodio.
Rekla mi je Proleva. Drago mi je zbog toga. Znam koliko si eljela ii
rekla je Ejla.
Boli li te to majko? upitala je Donejla, pokazavi prstom na Ejlino
elo. Ejla se iznenadila da je njena kerka opazila znak. Sada vie ne. U
poetku me je malo boljelo, ali nije strano. Taj znak ima naroito znaenje...
Znam to znai rekla je djevojica. Znai da si ti sada zelandona.
Tako je, Donejla.
Dondi mi je rekao da nee morati toliko izbivati kada dobije znak
Zelandone. Je li to tono, majko?
Ejla nije bila svjesna koliko je nedostajala keri i bila je zahvalna
Dondalara to je vodio rauna o njoj i to joj je objanjavao razne stvari.
Ispruila je ruke kako bi zagrlila dijete. Da, tono je. Ponekad u morati otii,
ali ne toliko koliko dosad.

Moda je i Dondalaru nedostajala, ali zato se morao okrenuti Maroni?

Rekao je da je voli kada ga je zatekla s drugom enom, ali ako je jo voli zato
je izbjegava?
Zato plae, majko? upitala je djevojica. Jesi li sigurna da te taj znak
ne boli? Jo je svje.
Samo sam sretna to te vidim, Donejla. Pustila je dijete i osmjehnula
joj se vlanim oima. Zamalo sam ti zaboravila rei. Idemo u posjetu logoritu
Lanzadonaca i podijelit emo veernji obrok s njima.
S Dalanarom i Bokovanom?
Tako je, i Ekozarom i Doplajom i Derikom i ostalima.
Ide li i Dondi sa nama?
Ne znam, ali ne bih rekla. On mora na neko drugo mjesto.
Ejla se brzo okrenula, ugledala Donejlinu koaru s odjeom i poela
prekapati po njoj. Nije eljela da je ker vidi kako ponovno plae. Bit e
hladno kada padne mrak, treba odjenuti neto toplije.

35
Ejli se na prvi pogled uinilo da u daljini vidi Dondalara koji neto nosi i
dolazi prema njoj dobro utabanom glavnom stazom izmeu logorita nekoliko
prijateljskih pilja. eludac joj se zgrio. Bili su joj poznati i visina i oblik tijela
i hod, ali kada se ovjek pribliio, vidjela je da je to Dalanar i da nosi Bokovana.
im su se pribliili. Dalanar je primijetio crne oznake na njenom elu. Ejli
nije promakao izraz iznenaenja na Dalanarovom licu kada ju je ugledao, kao ni
to da se potom trudio da ne gleda u njeno elo i oznake na njemu. Ona ih nije
vidjela i pokuavala je zaboraviti na njih.
Je li se Dondalar zbog toga tako udno ponaao, pitao se Dalanar. Kada je
pozvao Dondalara da se pridrui Lanzadoncima na veernjem obroku, zajedno
sa Ejlom i Donejlom, Dalanara je iznenadilo Dondalarevo oklijevanje i
odbijanje. Tvrdio je da je ve obeao da e biti negdje drugdje, ali djelovao je
uznemireno i bilo ga je sram. Kao da je traio ispriku da im se veeras ne
pridrui. Sjetio se vlastitih razloga zbog kojih je napustio enu koju je volio. Ali
ne bih rekao da Dondalaru smeta to je postala zelandona, pomislio je stariji
ovjek. Ponosi se to je vjeta iscjeliteljica.
Bi li dopustio da te ja nosim, Bokovane? Da se Dalanar malo odmori?
upitala je Ejla s osmijehom, ispruivi ruke. Malian je oklijevao, a onda je
ispruio ruke prema njoj. Sjetila se koliko je teak im ga je uzela. Ejla je nosila
Bokovana i ila uz Dalanara koji je vodio za ruku Donejlu. Zaputili su se prema
njegovom logoritu. Vuk ih je slijedio.
Izgleda da ivotinja vie nije zazirala od lutanja kroz veliko logorite puno
ljudi, i nitko se nije posebno uzbuivao zbog Vuka. Ejla je, meutim, bila
opazila da Zelandona Koja Je Prva naroito uiva u reakcijama posjetitelja ili
stranaca koji nisu navikli da vide Vuka kako se slobodno kree meu ljudima.
Kad su stigli, Doplaja i Derika se izale i pozdravile ih. Iznenaeno su se
zagledale u njeno elo, a potom bezuspjeno pokuavale da se ne obaziru na
oznaku. Prelijepa tamnokosa mlada ena, koju je Dondalar zvao roakinjom,
jo je odisala izvjesnom tugom, ali Ejla nije promaklo da su joj ivahne zelene
oi zasijale dok je uzimala sina. Doplaja je djelovala oputenije, pomirena sa
ivotom i vrlo zadovoljna to vidi Ejlu.
I Derika ju je toplo pozdravila. Daj mi Bokovana rekla je, uzimajui
dijete iz majinog naruja. Spremila sam mu neto za jelo. Vi samo idite u
goste.
Ejla se izravno obratila djeaku. Drago mi je to sam te upoznala,
Bokovane. Hoe li me doi posjetiti? Ja sam iz Devete pilje. Zna li gdje je
nae logorite?
Neko vrijeme je zurio u nju, a onda je krajnje ozbiljno odgovorio: Da.

Ejla je i protiv svoje volje uoila slinosti i razlike izmeu Derike,

Doplaje i Bokovana prije nego to ga je baka odnijela. Starija ena bila je niska
i jedra, brza i energina. Njena kosa, nekada crna poput nonog neba, sada je
bila proarana sijedim pramenovima. Okruglo i plosnato lice s visokim
jagodicama se izboralo, ali su zato crne kose oi i dalje draesno i pametno
svjetlucale. Ejla se sjetila Hoamana, mukarca koji je bio zdruen s Derikinom
majkom. Bio je putnik, i njegova druica je bila odluila putovati s njim.
Derika je roena usput. Ejla se sjetila da je Dalanar s ponosom priao
posjetitelju SArmunaiju o Homanovom dalekom Putovanju od Beskrajnih
Mora Istoka pa sve do Velikih Voda Zapada. Palo joj je na pamet da je to jedna
od onih pria koja e se priati i prepriavati, i najvjerojatnije narastati sa
svakim novim prianjem, sve dok ne preraste u legendu ili mit i izgubi gotovo
svaku slinost s prvobitnom priom, mada je i istina sama po sebi bila neobina.
Dalanar je upoznao Deriku poslije otkrivanja rudnika kremena i ta
egzotina ena ga je najprije zainteresirala, a potom i oarala. Kada su Hoaman
i Derika stigli u njegovo logorite, oko Dalanara i njegovog rudnika ve se bilo
okupilo nekoliko ljudi i oni su tvorili jezgru pilje koja e kasnije biti nazvana
Lanzadonci. Derikina majka je umrla nekoliko godina ranije. Toliko su
neobino izgledali da je odmah bilo jasno da dolaze izdaleka. Dalanar nikada
nije vidio nikog slinog Deriki. Bila je siuna u usporedbi s veinom ena, ali
inteligentna i tvrdoglava. Dalanara je oarala ta egzotina mlada ena. Bio je
potreban netko neobian kao ona da konano nadjaa njegovu ljubav prema
Martoni.
Doplaja je roena na Dalanarovom ognjitu. Ejla je znala da je ono u to
je dugo vjerovala tono. Doplaja je jednako toliko bila Dalanarovo dijete
koliko i Derikino. Dondalar je otiao ivjeti s Lanzadoncima tek kada su i on i
Doplaja bili ve adolescenti. Nisu odrasli zajedno kao brat i sestra i Doplaja se
beznadno zaljubila u Dondalara, iako joj je bio blizak rod, mukarac s kojim se
nije mogla zdruiti.
Doplaja mu je sestra koliko i Folara, pomisli Ejla, pokuavajui sve
shvatiti u tim novim odnosima. Dondalar i Folara su Martonina djeca, a
Dondalar i Doplaja su Dalanarova djeca.
Oboje su mu slini.
Dondalar je bio mlada Dalanarova replika, dok je Doplaja vie pokupila
od majke, ali bila je visoka na Dalanara, a naslijedila je od njega i neke druge
manje vidljive osobine. Imala je tamnu kosu proaranu svjetlijim pramenovima.
Njena kosa nije bila onako sjajna kao majina. Konture lica naslijedila je od
Dalanarovog naroda, ali ima majine visoke jagodice. Najvee uenje ipak su
izazivale njene oi. Nisu bile ni crne kao majine ni prodorno plave kao
Dalanarove... i Dondalarove... Doplajine oi bile su zeleno-kestenjaste, a po
obliku i po naboru sa unutranje strane oka sliile su majinima, iako je kod nje
taj nabor bio manje izraen nego kod Derike. Svima bi odmah bilo jasno da je
Derika strankinja, ali je Doplaja po mnogo emu bila egzotinija od svoje
majke upravo zbog slinosti.

Doplaja je odluila zdruiti se s Ekozarom, jer je znala da nikada nee

moi imati ovjeka koga je voljela. Izabrala je njega, rekla je Ejli jednom
prigodom, jer je znala da nema tog ovjeka koji e je vie voljeti, i bila je u
pravu. U Ekozarovom zaeu sudjelovali su pomijeani duhovi. Mati mu je
bila iz Plemena, i mnogi su smatrali da je on toliko ruan koliko je Doplaja
lijepa. Ali ne i Ejla. Bila je sigurna da je Ekozar izgledao upravo onako kako e
izgledati njezin sin kad odraste.
U Bokovanu su se skupile sve komponente njegovog neobinog porijekla.
Od Ekozara je naslijedio fiziku snagu pripadnika Plemena, a ve se vidjelo da
e biti visok poput majke i Dalanara. Oi su mu bile jedva primjetno iskoene i
tamne, gotovo tamne kao Derikine, ali ne ba crne. Tragovi svjetlije nijanse ili
iskre odsjaja davale su im ivost kakvu nikada ranije nije vidjela u tako tamnim
oima. Ne samo da su bile neobine, ve su bile u stanju da podvrgnu svojoj
volji. Osjeala je da je Bokovan poseban i bilo joj je ao to Lanzadonci ne ive
blie. Ba bi voljela gledati ga kako raste. Tek je neto mlai nego to je bio
njezin sin kad ga je posljednji puta vidjela. Bokovan je toliko podsjeao na
Darka da joj je to zadavalo bol. Ejla se pitala kakav li e biti njegov um. Hoe li
imati neki oblik plemenskih sjeanja i hoe li biti u stanju stvarati umjetnost i u
razgovoru se koristiti rijeima kao Dalanarov narod i kao Derikin narod? esto
je na isti nain razmiljala o svom sinu.
Bokovan je posebno dijete, Doplaja rekla je Ejla. Kada jo malo
poraste, eljela bih da ga poalje na neko vrijeme k meni u Devetu pilju.
Zato? upitala je Doplaja.
Moda posjeduje neke jedinstvene osobine koje mu mogu omoguiti da
postane zelandoni. Pretpostavljam da bi ti eljela to znati, ali uglavnom bih rado
da doe kako bih ga bolje upoznala ree Ejla.
Doplaja se osmjehnula i upitala: Bi li ti bila voljna poslati Donejlu kod
Lanzadonaca da neko vrijeme provede sa mnom?
Nisam razmiljala o tome odgovori Ejla ali to bi mogla biti dobra
ideja... za nekoliko godina... ako pristane. Zato ti nju eli?
Nikada neu imati djevojicu. Neu imati vie djece. Strano sam se
namuila pri porodu Bokovana ree Doplaja.
Ejla se sjetila koliko se ona namuila raajui svog sina Darka, roenog u
Plemenu. ula je za Doplajine probleme.
Jesi li sigurna, Doplaja? Jedan teak poroaj ne znai da e svi biti
takvi.
Naa doniera kae da ne bi trebala pokuavati. Boji se da bih mogla
umrijeti. S Bokovanom sam bila na pragu smrti. Pijem aj koji si dala
zelandonama... majka se trudi da ga redovno uzimam. Pijem ga da njoj
udovoljim, mada mislim da bi bilo svejedno i da ga ne pijem. Mislim da vie ne
mogu zatrudnjeti. Majka ne zna da ga izvjesno vrijeme nisam pila, eljela sam
jo jedno dijete, ali je Doni odluila da me ne blagoslovi ree Doplaja.

Ejla nije htjela biti radoznala, ali osjeala je da je njena dunost kao
Zelandone da je pita Ukazuje li esto ast Majci? To je vrlo vano, ako eli
da te Majka blagoslovi.
Doplaja se osmjehnula. Ekozar je drag i pun ljubavi. On moda nije taj
koga sam eljela, Ejla... zastala je i na licu joj se na trenutak pojavio izraz
oajanja. Ejla ga je usporedila sa svojim, iz sasvim drugih razloga. Ali bila
sam u pravu kada sam rekla da me nitko ne moe voljeti vie od Ekozara, i sada
mi je iskreno stalo do njega. U poetku se jedva uspijevao natjerati da me
dodirne, od straha da e me na neki nain ozlijediti. Vjerojatno je smatrao da
nema pravo na to. Sada smo to prebrodili, mada se i dalje ponekad ponaa u toj
mjeri zahvalno da ga moram zadirkivati ne bi li prestao. ak pokuava nauiti
da se ruga sam sebi. Mislim da odajem poast Doni kako se dolii.
Ejla se zamislila. Mogue je da problem nije u Doplaji ve u Ekozaru. On
je jednom polovinom pripadnik Plemena, i moda postoji neki razlog zato
mukarac iz Plemena, ili mukarac koji je samo jednom polovinom pripadnik
Plemena, moe naii na probleme ako eli dobiti dijete sa enom Drugih. Jedno
dijete je moglo biti ista srea, mada ima i onih koji bi ga nazvali nakazom, a ne
sreom. Nije znala koliko esto se pripadnici Plemena sparuju sa enama
Drugih, niti koliko potomaka poivi ili im bude doputeno ivjeti. Svi su znali
da postoje ljudi koje su stvorili pomijeani duhovi, ali ona nije imala prilike
viati ih esto. Zastala je da razmisli: tu je, razumije se, njezin sin, Dark, i Ura
koju je viala na Plemenskim saborima. Ridag iz Lavljeg Logorita
Mamutovaca. Moda su Atara i jo neki od SAmunajaca naslijedili osobine
Plemena. Ekozar je bio mjeanac, kao i Bokovan. Vrlo vjerojatno je i Brukelova
majka bila mjeanka, emu treba zahvaliti za svoj tako poseban izgled.
Htjela je pitati koliko su Lanzadonci tovali Majku na proslavama i
festivalima. Oni su naime i dalje bili mala skupina, mada je ula prie da ve
razmiljaju o tome gdje e jednog lijepog dana osnovati drugu pilju. Palo joj je
na pamet da bi moda trebala najprije porazgovarati s njihovom zelandonom.
Konano, ona je sada jedna od zelandona i takve stvari bi trebalo razmatrati s
drugim zelandonama, a moda se i posavjetovati s Prvom. Ona bi sigurno mogla
neto rei o tome, pomislila je Ejla.
U tom trenutku je Ekozar stigao u logorite i one promijene temu. Bilo joj
je drago to joj se ukazala prilika da prestane izigravati zelandonu i bude samo
prijateljica. iroko joj se osmjehnuo, to ju je i dalje pomalo iznenaivalo, jer je
njegovo lice bilo izrazito plemensko. Pokazivanje zuba imalo je sasvim drukije
znaenje u Plemenu s kojim je odrasla.
Ejla! Ba mi je drago da te vidim! rekao je Ekozar kada su se zagrlili. I
on je primijetio svje znak na njenom elu, i mada je dobro znao to predstavlja,
jer ga je Dalanarov narod odavno usvojio, na njega nije djelovao na isti nain.
Znao je da je bila pripravnica i da e jednoga dana postati zelandona. Mogao je
prokomentirati kako mu taj znak izgleda na njenom elu, ali bi se izloio riziku
da uje mnogo vie komentara o svom izgledu, tako da nije bio voljan potezati
razgovor o bilo ijem izgledu.

 A evo i Vuka rekao je. Blago se najeio kad ga je Vuk onjuio.

Lanzadonci nisu imali prilike esto viati ivotinju, i mada ga se sjeao, trebalo
mu je neko vrijeme da se navikne na to da se neki vuk slobodno ee meu
ljudima. uo sam da je ovdje, tako sam znao da si stigla. Bojao sam se da te
neemo vidjeti, a toliki put smo prevalili. Neki od nas su ak razmiljali o tome
da prije odlaska svratimo do Devete pilje i posjetimo te. Tvoji roaci
Mamutovci i njihov prijatelj SArmunaji sasvim sigurno planiraju otii do
Devete, a i neki Lanzadonci su razmiljali o tome a pou s njima rekao je
Ekozar.
Ejla je opazila da je djelovao samouvjerenije i oputenije i bila je uvjerena
da je Dalanar bio u pravu kada je rekao da je Ekozaru puno pomoglo to to su ga
Danug i Druvez i onaj kako li se zove, Aldanor, prihvatili bez ikakvih
problema? Bila je sigurna da ga je i Dondalar lijepo doekao, kao i njihovi
roaci i nekolicina najbliih prijatelja. Dondalar se sigurno potrudio da se
Ekozar osjea dobrodolo... ali njoj nije uputio niti jednu jedinu rije. Vidjela ga
je samo jednom otkad je stigla, i to golog s Maronom. Kad se toga sjetila,
morala je skrenuti pogled i sprijeiti suze. To joj se u posljednje vrijeme
dogaalo u najneoekivanijim trenucima. Ostalima bi rekla da joj je neto upalo
u oko.
To to sam ja dola na Ljetni sabor, ne znai da vi ne moete posjetiti
Devetu pilju rekla je poslije nekoliko trenutaka. Nije daleko odavde, a kad
ste ve tu, ba biste mogli svratiti. Dalanara i Doplaju sigurno bi zanimalo da
vide kako Dondalar obuava svoje egrte. Sada ih ima estero ree Ejla,
gotovo normalnim glasom. Ne moe dovijeka s Dalanarom i Doplajom
izbjegavati razgovor o Dondalaru. A ja bih radije malo ee viala
Bokovana, i vas ostale, razumije se.
Taj malian je potpuno osvojio Ejlu ree Dalanar. Svi su se dobroudno
osmjehnuli.
Bit e krupan ree Ekozar. elim ga nauiti da bude dobar lovac.
Ejla mu uputi osmijeh. Na trenutak je zamislila Ekozara kao pripadnika
Plemena, ponosnog na sina svoga ognjita. Lako se moe dogoditi da on ne
bude samo krupan, Ekozare. Mislim da je jako poseban.
Gdje je Dondalar? upitao je Ekozar. Zar nije trebao veeras doi i
podijeliti obrok s nama?
Vidio sam ga kad je polazio s Donejlom na jahanje neto poslije
podneva. Rekao je da nee stii odvrati Dalanar pomalo razoarano.
Ja sam namjeravala odvesti Donejlu na jahanje, ali je sastanak
zelandona potrajao due nego sam oekivala rekla je Ejla. Svi pogledi su sad
bili uprti u njeno elo.
Je li rekao zato ne moe doi? upitao je Ekozar.
Ne znam, spomenuo je neke druge planove i obeanja koja je dao prije
Ejlinog dolaska.

Ejla je osjetila gr u elucu. Mogu zamisliti kakva je obeanja dao,

pomislila je.
Ve je skoro pao mrak kada ih je Ejla napokon uvjerila da bi trebala poi.
Ekozar je uzeo baklju i krenuo ispratiti nju, Donejlu i Vuka.
Izgleda sretan, Ekozare rekla je.
I jesam sretan, mada mi je i dalje teko povjerovati da je Doplaja moja
druica. Povremeno se probudim nou i promatram je uz svjetlosti vatre. Tako je
lijepa... divna. Ljubazna i puna razumijevanja. Ponekad se zapitam kako to da
imam toliko sree i da li je uope zasluujem.
I ona ima sree, zna, voljela bih da ivimo blie.
Kako bi mogla ee viati Bokovana? rekao je, i ona vidje da se
osmjehuje i da mu se zubi bjelasaju.
To je tono, rado bih viala Bokovana, i tebe i Doplaju, i sve ostale
ree Ejla.
Jesi li moda razmiljala o tome da poe s nama i ostane preko zime?
upita Ekozar. Dalanar kae da ste ti i Dondalar uvijek dobrodoli.
Ejla se zagledala u tamu. Da, razumije se, Dondalar, pomisli ona. Ne bih
rekla da bi Dondalar htio ostaviti svoje egrte. Dao je rije, a zima je najbolje
vrijeme za usavravanje raznih tehnika ree ona.
Ekozar je utio nekoliko sljedeih koraka. Pretpostavljam da ne bi htjela
ostaviti Dondalara na cijelu sezonu i doi s Donejlom i ivotinjama k nama
rekao je. Ma koliko da voli Bokovana, znam da bi Doplaja eljela da ta
djevojica bude u blizini. Ona i Bokovan proveli su mnogo vremena u
Levelinom logoritu i dobro su je upoznali.
Ja... ne znam. Nisam o tome razmiljala. Bila sam strano zauzeta
obukom za zelandonu... rekla je i osvrnu se da vidi gdje joj je ker. Donejla
se vukla za njima. Vjerojatno je nala usput neto to joj je odvuklo pozornost,
pomisli Ejla.
Ne bismo imali nita protiv jo jedne doniere ree Ekozar.
Ejla mu se osmjehnula i zastane. Donejla, zato si toliko zaostala?
Umorna sam. majko jadikovala je Donejla. Hoe li me nositi?
Ejla zastane da podigne ker i smjesti je na kuk. Godile su joj te djeje ruke
oko vrata. vrsto je zagrlila Donejlu. Nedostajala joj je.
Neko vrijeme ili su u tiini, a onda su zauli bune i razuzdane glasove.
Iza vrlo gustog grmlja ispred sebe ugledali su svjetlost logorske vatre. Kada su
prili blie, Ejla shvati da na tom mjestu nije logorovala niti jedna pilja. Kroz
grmlje je ugledala nekolicinu mukaraca koji su sjedili oko vatre. Oigledno su
se kockali i neto pili iz minijaturnih vreica za vodu, napravljenih od gotovo
nepropusnih eludaca malih ivotinja. Mnoge od njih je poznavala, meu njima
nekolicinu iz Devete pilje, i jo neke iz drugih pilja.

Primijetila je i Laramara, poznatog po spravljanju jakih alkoholnih napitaka

iz gotovo svega to fermentira. Kad nisu imali Martonino fino vino, dobra su im
bila i pia koja je on spravljao. Gotovo nita drugo i nije radio, ali je zato svoj
zanat doveo do savrenstva. Nevolja je bila u tome to je spravljao velike
koliine pia, tako da su se mnogi redovno opijali i stvarali probleme. Jedino je
jo bio poznat po ognjitu punom zaputene djece i nemarnoj druici koja je
obilno koristila njegove proizvode. O djeci su se vie brinuli Ejla i ostali
pripadnici pilje nego Laramar ili Tremeda.
Najstarija ker zdruila se s Lanidarom i imala svoje dijete, i mladi par je
usvojio njenog mlaeg brata i mlae sestre. Njen stariji brat, Bologan, takoer je
ivio s njima i pomagao im oko djece. Zajedno s Dondalarom i jo nekima
pomogao im je i da podignu novo prebivalite. Njezina majka Tremeda i
Laramar takoer su povremeno ivjeli s njima, onda kada su odluili svratiti na
mjesto koje su nazivali dom, i oboje su se ponaali kao da je njihov.
Osim Laramara, bio je tu i jedan mukarac s lako prepoznatljivim
oznakama zelandona. Kada se osmjehnuo, Ejla je vidjela da mu nedostaju
prednji zubi i namrtila se, jer je shvatila da je to Madroman. Zar je ve primljen
meu Zelandone i tetoviran? Teko. Ponovno se zagledala u njega i primijetila
da je rub tetovae zamrljan. Sigurno ju je naslikao pomou boja koje su neki
ljudi koristili da privremeno ukrase lice u posebnim prigodama.
Kada ga je ugledala, sjetila se naprtnjae koju je bila pronala u pilji i
donijela Prvoj. Iako joj se Madroman uvijek osmjehivao i pokuavao je uvui u
razgovor, nikada se u njegovoj blizini nije osjeala ugodno. Unosio je u nju
nemir. Uvijek kad bi joj se obratio, imala je osjeaj kao da miluje konjsku dlaku
u suprotnom pravcu od onoga u kojem raste. Obraao joj se na pogrean nain i
tu nije bilo pomoi.
Vidjela je dosta mladia koji su razgovarali i glasno se smijali, ali i
mukaraca razliite starosti. Po onome to je ve znala o njima, mogla je
slobodno zakljuiti da niti jedan od njih nije od neke koristi. Neki nisu bili ba
bistri, a neki su bili previe povodljivi. Jedan od njih je najvei dio vremena
provodio pijui ono to bi Laramar napravio, jedva uspijevajui uveer
doteturati do kue i esto su ga nalazili na nekim zabitim mjestima kako bez
svijesti lei u bljuvotini. Drugi je bio poznat po brutalnosti, posebno prema
svojoj druici i njezinoj djeci, i Zelandone su razmatrale naine na koje bi mogle
posredovati. Samo su ekale da njegova druica zatrai pomo.
A onda je ugledala Brukevala, gotovo skrivenog u sjenama. Sjedio je po
strani, oslonjen leima na visoki grubo zailjeni panj i pio. Njegova narav ju je i
dalje muila, ali bio je Dondalarov roak i od poetka je bio ljubazan prema
njoj. Bilo joj je mrsko to ga vidi s tim odvratnim ljudima.
Upravo se htjela okrenuti i otii kada je ula Vuka kako rei iz dubine grla.
Netko se nalazio iza njenih lea. U sljedeem trenutku joj se glasno obratio.
Vidi, vidi, tko je to? Ljubiteljica ivotinja s dvije ivotinje.

Iznenaeno se okrenula. Dvije ivotinje, proe joj kroz glavu, ali ja imam
samo Vuka... tek je poslije nekoliko trenutaka shvatila da je i Ekozara nazvao
ivotinjom. Osjetila je da je obuzima bijes.
Ja ovdje vidim samo jednu ivotinju. Vuka... da nisi mislio na sebe?
upitala je.
Neki od onih koji su uli razgovor glasno su se nasmijali, a ovjek pred
njom se namrtio. Nisam rekao da sam ja ivotinja rekao je.
Odlino, jer ja te ne bih svrstala u istu kategoriju s Vukom. Nisi mu
dorastao.
Nekolicina je razmaknula grmlje da vidi to se to dogaa. Ugledali su Ejlu
koja je drala ker na boku i obuzdavala Vuka iskoraivi ispred njega, i
Ekozara koji je drao baklju.
Prikrala se i gledala nas poeo se braniti ovjek.
Ila sam glavnom stazom i zastala da vidim tko to podie toliku buku
ree Ejla.
Tko je ona? I zato tako smijeno govori? upitao je mladi koga Ejla
nije poznavala. A onda je iznenaeno dodao To je vuk!
Ejla je potpuno zaboravila na svoj naglasak, kao i veina onih koji su je
poznavali, ali bi je povremeno kakav stranac podsjetio na njen udni govor. Po
arama na njegovoj koulji i izgledu ogrlice koju je nosio, zakljuila je da je iz
pilje koja je ivjela na nekoj drugoj rijeci na sjeveru. Oni nisu redovito dolazili
na njihove Ljetne sabore. Bit e da je tek nedavno stigao.
To je Ejla od Devete pilje, ona koju je Dondalar doveo ree
Madroman.
I zelandona koju sluaju ivotinje dodao je neki ovjek. Ejli se uini da
je to rekao njihov susjed iz etrnaeste pilje.
Nije ona zelandona ree Madroman. Jo je pripravnica na obuci.
Oigledno nije opazio tetovau, pomislila je Ejla.
Jo kad je dola, drala je u vlasti vuka i dva konja rekao je ovjek iz
etrnaeste.
Rekoh vam da voli ivotinje prezrivo ree onaj prvi ovjek, gledajui
napadno u Ekozara.
Ekozar ga oine pogledom i zatitniki prie blie Ejli. Ljubitelji
Laramarovog pia bili su brojano nadmoni, a svi su znali da to pie izvlai
ono najgore iz ljudi.
Misli na one konje iz pilje koja logoruje uzvodno? upitao je stranac.
Odveli su me tamo im sam stigao. Ona upravlja njima? Mislio sam da to rade
onaj mukarac i djevojica.
Sivka je moj konj oglasila se Donejla.
Svi su oni iz istog ognjita ree Brukeval i ue u krug svjetlost i oko
vatre.

Ejla prijee pogledom od Brukevala do Ekozara, i istog trena uoi slinosti.

Brukeval je oigledno bio izmijenjena verzija Ekozara, iako ni jedan ni drugi
nisu bili pravi pripadnici Plemena.
Mislim da bi trebao pustiti Ejlu da nastavi svojim putom dodao je
Brukeval. A mislim i da bismo se ubudue trebali okupljati malo dalje od
glavne staze.
Da, to je dobra ideja sloi se pridolica koji se iznenada pojavio.
Doharan u pratnji nekoliko mukaraca, ue u krug svjetlost i baklje koju je
drao Ekozar. Nekolicina je imala neupaljene baklje koje su istog asa zapalili
na Ekozarevoj da bi ostalima pokazali koliko ih je. uli smo vas i doli vidjeti
to se dogaa. Ima mnogo mjesta na kojima se moete opijati, Laramare. Nema
potrebe da tvoji ljudi gnjave one koji idu glavnim stazama izmeu logorita.
Bilo bi dobro da sada prijeete negdje drugdje. Ne elimo da ujutro djeca gaze
preko vas.
Ne moe nam on zapovijedati kamo da idemo doviknuo je netko,
zapliui jezikom.
Tako je, ne moe nam govoriti kamo da idemo ree ovjek koji je prvi
opazio Ejlu.
U redu je ree Laramar i pone skupljati neotvorene vreice s piem i
trpati ih u okvir za lea. Nai emo neko mjesto gdje nas nitko nee gnjaviti.
Brukeval mu je pritekao upomo. Pogledao je Ejlu i uhvatio njen pogled.
Zahvalno mu se osmjehnula to je stao na njenu stranu i predloio da se
premjeste. I on se njoj osmjehnuo. Meutim, zadrao je osmijeh na licu due
nego to je bilo potrebno i zbunio je. Potom se namrtio i vratio poslu. Spustila
je Donejlu i kleknula kako bi obuzdala Vuka dok su se mukarci udaljavali.
Ionako sam namjeravao svratiti do logorita Lanzadonaca i popriati s
Dalanarom, Ekozare ree Doharan. Mogao bi se vratiti sa mnom, a Ejla
moe ii sa Solabanom i ostalima.
Ejla se pitala to je to toliko vano da ne moe priekati do jutra. Ni
Doharan ni Dalanar nee nikuda otii po mraku. A onda je opazila nekolicinu
od onih koji su sjedili oko vatre kako zaobilaze grmlje i odlaze za ostalima,
pogledavajui ispod oka Ekozara, Doharana i ostale. Zabrinuto se namrtila.
Neto nije bilo kako treba.
Zelandone se nikada nisu ovako ponaale prokomentirao je Doharan.
Jesi li uo za posebnu ceremoniju o kojoj svi govore? Ejla je dobila oznaku, ali
jo nisu objavili da je postala zelandona. Obino to odmah uine. Je li ti neto
rekla?
Imala je toliko posla da je nisam esto viao ree Dondalar, ali to nije
bilo sasvim tono. Nije viao Ejlu, ali ne zato to je ona imala pune ruke posla.
On je bio taj koji se drao po strani i njegov brat je to znao.
Izgleda da planiraju neto veliko. Zelandona Prva je dugo razgovarala s
Prolevom, i ona mi je rekla kako Zelandone ele veliku, bogatu gozbu. ak su

traile od Laramara da nabavi pie za proslavu. Organiziramo lov, vjerojatno

nas nee biti dan ili dva. Bi li nam se pridruio? upitao je Doharan.
Da odgovorio je Dondalar istog trenutka, natjeravi brata da se upitno
zagleda u njega. Rado bih iao.
Da je bio u stanju razmiljati, Dondalar bi se sjetio da mu je Ejla neto
nagovijestila kad su se vidjeli, ali njemu se po glavi motalo samo to da ga je
zatekla s Maronom i nije mogao sebe natjerati da se u novim okolnostima
zavue u krzna za spavanje pokraj nje. Nije ak bio siguran ni da bi mu
dopustila. Bio je uvjeren da ju je izgubio i bojao se to provjeravati.
Bio je uvjeren da je smislio uvjerljiv razlog kad ga je Proleva pitala zato
se one noi nije vratio u logorite. No je proveo u blizini obora za konje. Pokrio
se koama za jahanje i prostirkom koju su on i Marona koristili kada su bili na
plivanju. Nije mu bilo hladno, ali je dobro znao da nee moi dugo spavati vani,
a da ne izazove znatielju cijelog logorita. Odlazak u lov bi odloio probleme
na dan ili dva. Dalje od toga nije elio razmiljati.
Iako se Ejla pokuavala ponaati kao da je sve u redu, a Dondalar bio
uvjeren kako nitko nije opazio da je izbjegava, cijelo logorite je do sada ve
shvatilo da meu njima neto nije u redu i mnogi su nagaali to je tome razlog.
Njegovi tajni sastanci s Maronom nisu bili ba toliko tajni kako je on mislio.
Veina je smatrala da je diskretan kao to se i prilii, i ignorirali su tu njegovu
vezu. Meutim, vijest da nekada ludo zaljubljeni par ne dijeli postelju od kada je
Ejla stigla, iako je Marona prela u drugo logorite, vrlo brzo se rairila.
To je bila ona vrsta ogovaranja koja je tjerala ljude na nagaanja. injenica
da je Ejla dobila oznaku Zelandone, ali da nije odmah javno proglaena za
zelandonu, i da je u tijeku planiranje velike proslave, itekako je pogodovala
nastanku slasnih aluzija. Ljudi su nagaali da taj dogaaj ima nekakve veze s
najnovijom zelandonom, ali izgleda da nitko nije znao nita pouzdano. Obino
bi nekoj od zelandona poneto izletjelo, ali ovog puta su sve do jedne utjele.
Neki su nagaali da ak ni pripravnici ni pripravnice ne znaju pravi razlog za
odravanje velike proslave, iako su se svi ponaali kao da znaju. Dondalar
vjerojatno nije bio svjestan da se planira veliko slavlje, niti je mario za to, sve
dok ga Doharan nije pozvao da im se pridrui u lovu. A onda je lov iskoristio
kao povod da se izgubi na neko vrijeme. Vidio se nekoliko puta s Maronom.
Kada je ula glasine da su se on i Ejla otuili, odmah ga je potraila, ali je on
izgubio svako zanimanje za nju. Tijekom razgovora je bio ljubazan, ali prilino
hladan.
Od svih je jedino ona pokuala doznati koliko je ozbiljan jaz meu njima. I
Brukeval je doao u logorite Devete pilje.
Iako je doputovao na Ljetni sabor s Devetom piljom, Brukeval se odavno
preselio u ljetna prebivalita mukaraca, u daleke nastambe, koje su bile
podignute na periferiji glavnog logorita Ljetnog sabora. Neke od njih koristili
su mladii koji su tek nedavno stekli status mukaraca, a neka stariji mukarci
koji se jo nisu bili zdruili ili su traili novu druicu, kao i oni koji bi rado bili u

potrazi za novom druicom. Brukeval se nikada nije zdruivao. Oduvijek je

zazirao da ne bude odbijen, i nikada nikoga nije ni pitao da se zdrui s njim.
Osim toga, izgleda da nijedna od raspoloivih ena nije bila naroito
zainteresirana za njega. Kako nije imao bliske roake ili djecu, osjeao se
pomalo suvian u glavnom logoritu, pa ak i u blizini prostora koji je Deveta
pilja ee koristila. Kako su godine prolazile, a veina mukaraca njegovih
godina pokupila sve druice, on je sve vie izbjegavao obine aktivnosti i
obiteljske ljude, i po pravilu zavravao s probisvijetima koji su se vezivali za
Laromara i sudjelovali u pripremanju pia. esto ga je i sam pio radi zaborava
koji je donosilo.
Brukeval se pokuao smjestiti u nekoliko atora za mukarce na Ljetnom
saboru, i na kraju je zavrio u jednom gdje su boravili mnogi mukarci iz Devete
pilje koji su imali pristup Laramarovom piu. I Laramar je uglavnom tamo
spavao i nije svraao u ator svoje druice i njezine djece. Djeca ga nisu ba
najljubaznije doekivala od kada se Lanoga zdruila s onim djeakom koji ima
kljastu ruku. Izrasla je u prilino lijepu djevojku i mogla je nai boljeg
mukarca, mada je uo da taj mali zna loviti. I Madroman je esto svraao u taj
ator mukaraca i tu mu se vie svialo nego u velikom prebivalitu
pokroviteljski naklonjenih zelandona, za koje je i dalje bio samo pripravnik,
iako je svima obznanio da je bio pozvan.
Brukeval nije posebno volio ljude s kojima je odluio ivjeti. Bili su
bespomoni i nisu imali to ponuditi, jednom rijeju, nisu zasluivali
potovanje. Znao je da je bistriji i sposobniji od veine. Bio je u vezi s
obiteljima iz kojih su esto birani voe i odrastao je s odgovornim, inteligentnim
i esto nadarenim ljudima. Mukarci s kojima je stanovao u dalekoj nastambi u
biti su bili lijeni, slabe volje i spori. Nisu bili nimalo velikoduni ni u dui ni u
srcu, i nisu se mogli podiiti ni nekim drugim kvalitetama kojima bi se mogli
iskupiti.
U nastojanju da istaknu svoje vrijednosti i daju oduka svojim
frustracijama, pothranjivali su jedni drugima tatinu i samoljublje tako da su s
prezirom govorili o onima nad kojima su se jedino osjeali superiorni: o onim
prljavim, glupim ivotinjama zvanima Zbitoglavci. Govorili su jedni drugima da
ti Zbitoglavci i nisu ljudska bia, ali da znaju biti prepredeni. Poto su
Zbitoglavci izdaleka podsjeali na prave ljude, ponekad bi uspjeli zbuniti
duhove s kojima ene zatrudne, i one su onda raale izrode, a to je bilo
nedopustivo. Brukeval je iz nekih svojih razloga imao bar neto zajedniko s
mukarcima s kojima je dijelio ivotni prostor, a to je bila duboka i ustrajna
mrnja prema Zbitoglavcima.
Neki od tih mukaraca bili su okrutni nasilnici i u poetku su ga jedan ili
dvojica pokuali bockati i zadirkivati to mu je majka iz plemena Zbitoglavaca,
ali kako su u nekoliko navrata bili iskusili njegov nagli bijes i veliku snagu,
nitko se vie nije usuivao gnjaviti ga i veina se prema njemu odnosila s vie
potovanja nego prema bilo kome drugom tko je s njima dijelio daleku
nastambu. Osim toga, imao je izvjesnog utjecaja i na voe pilja, jer je mnoge

od njih poznavao, i povremeno se zaloio za nekog mukarca koji bi se uvalio u

veu nevolju nego obino. Mnogi od njih su u njemu gledali neku vrstu voe.
Isti sluaj bio je i s nekim piljama. Osjeali su da bi ih Brukeval mogao
zauzdati ako se ukae potreba, i ve sredinom ljeta poeli su mu se obraati ako
bi neki od mukaraca koji su tamo ivjeli postao naroito nezgodan.
Kada se pojavio u glavnom logoritu Devete pilje, toboe zato da bi s
njima podijelio obrok u podne i posjetio ljude iz svoje pilje, to je izazvalo
izvjesna nagaanja. Ejla je rano otila. Bila je vrlo zauzeta kao zelandona i
povela je Donejlu kako bi je usput ostavila kod Levele. Veina ena je takoer
bila odsutna. Proleva je svojim uobiajenim organizatorskim arom okupila sve
koje je mogla. Podijelila im je zaduenja i poslala ih obaviti razne stvari, kako bi
mogle otpoeti pripreme za veliku proslavu na kojoj e morati nahraniti sve koji
su doli na Ljetni sabor. U logoritu su bile samo one ene koje su ile u lov.
Proleva je ostavila neto hrane za podnevni obrok lovaca koji e se okupiti
u logoritu Devete pilje. Meutim, tijekom lova lovci e se morati brinuti sami
o sebi. Veina je osim opreme, atora i vrea za spavanje spakirala i suhu hranu,
mada su oekivali da e jesti svjee meso koje e uloviti i svjee plodove koje
e usput sakupiti.
Kad se ve naao ovdje i kako je bio vie nego dobar lovac, Doharan je
pozvao Brukevala da im se pridrui. Brukeval je oklijevao samo trenutak. Pitao
se kako stoje stvari izmeu Ejle i Dondalara i palo mu je na pamet da bi
tijekom lova, kada se svi meusobno drue, moda mogao to saznati.
Brukeval nije nikad zaboravio kako ih je Ejla sve postidjela kada ju je
Marona prevarila nagovorivi je da odjene krajnje neprikladnu odjeu i da se u
njoj pojavi na proslavi organiziranoj u svoju ast... primijetio je da sada sve ene
nose slinu odjeu. Jo se sjeao kako je bila krajnje ljubazna prema njemu kada
su se upoznali, i da mu se osmjehivala kao da ga poznaje, bez oklijevanja i
rezerviranosti kakvu je veina ena pokazivala. Sanjao ju je u onoj prelijepoj i
neobinoj odjei za Zdruivanje, esto zamiljajui sebe kako je skida. I poslije
svih ovih godina nije prestao sanjariti o tome kako bi bilo da je on Dondalar i
da lei na mekim krznima pokraj nje.
Ejla je uvijek bila ljubazna prema njemu, ali poslije te prve noi, osjetio je
da se nekako udaljila od njega i da se ne ponaa isto kao pri prvom susretu.
Brukeval se tijekom godina sve vie povlaio u sebe, i mada oni toga nisu bili
svjesni, znao je mnogo toga o Ejlinom i Dondalarevom zajednikom ivotu,
ak i intimne pojedinosti. Izmeu ostalog, znao je da se Dondalar ve izvjesno
vrijeme sparuje s Maronom... od svih ena ba s njom. A znao je i da Ejla nikada
nije bila ni s kim drugim, ak ni na proslavama u ast Majke, te da ne zna za
Dondalara i Maronu.
Brukeval se vratio u daleku nastambu po opremu za lov. Kada se vratio u
logorite Devete pilje, jedva je ekao da se krene. Nije sudjelovao ni u jednom
od kada je poeo stanovati s mukarcima s kojima je i sada dijelio prostor za
spavanje. Kao po pravilu, veina onih koji su predvodili lovake pohode nije
nalazila za shodno pozvati mukarce iz tog prebivalita, a oni su rijetko sami za

sebe organizirali odlaske u lov, osim Brukevala koji je esto odlazio sam u lov i
nauio loviti i skupljati plodove za sebe.
Ostali mukarci obino bi izmolili neto za jelo od ove ili one pilje, a
esto su svraali i u logorita svojih pilja. Madroman nije morao brinuti o
obrocima. Obino je jeo sa Zelandonama koje su pilje oduvijek dobro
snabdijevale u zamjenu za ope, ali i pojedinane usluge. I Laramar je imao
svoje izvore. Trgovao je piem, a za njegove proizvode je uvijek bilo
zainteresiranih.
Takoer je bilo uobiajeno da najmlai mukarci koji su boravili u svojim
sklonitima dobiju hranu ili obrok iz ovog ili onog logorita, mada su se oni
uvijek trudili da se na neki nain odue. Odlazili su u lov, sudjelovali u nekom
drugom zajednikom poslu, prikljuivali se sakupljakim pohodima. Mukarci
koji su nedavno zakoraili u muevno doba esto su stvarali nevolje, ali to se
pripisivalo dobrom raspoloenju i toleriralo, naroito od strane starijih
mukaraca koji bi se prisjetili vlastite mladosti. Ako bi, meutim, pravili previe
nevolja, u posjet bi im doli voe pilja koji su bili ovlateni za izricanje kazni,
a najtea je bila protjerivanje iz logorita Ljetnog sabora.
Svi su znali da mukarci iz Brukevalove daleke nastambe... kako su ljudi
poeli nazivati to mjesto... nisu mladi i da ih se rijetko kada moglo nai kada je
trebalo obaviti neki posao. Meutim, na Ljetnim saborima hrane nikada nije
nedostajalo i nikada nitko tko bi se pojavio u vrijeme obroka nije bio otjeran, ma
koliko da je bio nedobrodoao. Ti mukarci su obino bili dovoljno pametni da
se preesto ne pojavljuju u istom logoritu. I obino bi se ratrkali tako da nisu
svi zavravali na istom mjestu u isto vrijeme, osim kada bi saznali da se sprema
neka bogata gozba, a to se dogaalo kada je jedno ili vie logorita pripremalo
veliki zajedniki obrok. Ali upravo zbog toga to su esto bili previe glasni, to
su se povremeno divlje tukli, bili neuredni i izbjegavali da na bilo koji nain
doprinesu opem dobru, te skupine mukaraca bile su na samoj granici
tolerancije.
A ipak je taj ator bio jedino mjesto gdje je Brukeval mogao u
Laromarovom piu utopiti tajnu krivnju i bol. Kada bi se poteno napio i izgubio
nadzor nad svojom svijeu, onda je slobodno mogao razmiljati o Ejli onako
kako je on to elio. Mogao se prisjeati kako je izgledala kada se ponosno
suoila sa smijehom Devete pilje, kako mu se predivno osmjehivala, smijala i
pomalo pripito flertovala s njim, pa ak i razgovarala kao da je sasvim obian
mukarac, armantan i zgodan mukarac, a ne ruan i nizak. Ljudi su ga zvali
Zbitoglavi, ali to nije bilo tono, nije. Nisam ja Zbitoglavi, razmiljao je. Samo
zato to sam nizak i... ruan.
Sakriven u tami i naliven jakim piem, mogao je sanjariti o Ejli, o njenoj
nevjerojatnoj, egzotinoj tunici, prelijepoj zlatnoj kosi koja joj uokviruje lice, i
ukrasu od jantara izmeu vrstih golih grudi. Mogao je sanjati kako stie te
grudi, dodiruje te bradavice i sie ih. Za erekciju mu je bila dovoljna i sama
pomisao na takvo to. Ponekad se nije morao ni dodirnuti, a njegova bi sr
iknula iz njega. Potom je mogao otpuzati u svoj prazni krevet i sanjati o tome

da je on bio taj koji je s Ejlom stajao pred Zelandonom, a ne njegov roak, onaj
visoki plavokosi mukarac ivih plavih oiju, ne taj savreni mukarac koga su
sve ene eljele. Brukeval je, meutim, znao da ni on nije bio savren.
Dondalar se sparivao s Maronom i nije to rekao Ejli. Trudio se to sakriti od
svih. I on je imao tajne i zato sada Ejla spava sama. Dondalar je spavao kod
konja i pokrivao se koama za jahanje. Je li Ejla prestala voljeti Dondalara? Je
li saznala za Maronu i prestala voljeti tog ovjeka koji je bio sve ono to je
Brukeval ikada poelio biti? ovjeka koji je bio zdruen sa enom koju je volio
vie od sebe? Je li joj sada potreban netko tko e je voljeti?
ak i da je prestala voljeti Dondalara, teko da bi izabrala njega, ali tko
zna, ponovno mu se osmjehnula. A dolazak Dalanara i Lanzadonaca podsjetio
ga je da prelijepe ene ponekad znaju izabrati rune mukarce. On nije bio
Zbitoglavac i bilo mu je mrsko ak i razmiljati o tome da ima bilo kakvih
slinosti s njima, ali bio je svjestan da se Ekozar, taj runi izrod od ovjeka koji
je roen zahvaljujui spajanju raznorodnih duhova, taj Ekozar ija je majka bila
Zbitoglavka, udruio s keri Dalanarove druge druice, koju veina ljudi smatra
egzotinom ljepoticom. I to se ponekad dogaalo. Trudio se da ne izgubi nadu.
Ako Ejli ikada bude netko potreban netko tko se nikada nee pariti ni s kim
drugim, nikada, dok je iv, tko nikada nee voljeti nikog drugog dok je iv, on
bi mogao biti taj mukarac.

36

Majko! Majko! Tona je stigla! Dondijeva mama je konano dola!

povikala je Donejla, utrala je s tom vijeu u njihovo prebivalite i odmah
ponovno istrala. Vuk je uao za njom, okrenuo se i izaao za njom.
Ejla je zastala kako bi razmislila koliko je dana prolo od kada je zamolila
da netko ode po Martonu. Dodirnula je prstom bedro za svaki protekli dan, i
uspjela izbrojiti samo etiri. Martona je sigurno jedva ekala da doe, kao to je
Ejla i pretpostavljala. Trebalo je samo smisliti nain kako e je prebaciti ovamo.
Izala je iz prebivalita u trenutku kada su etvorica mladia, otprilike iste
visine, sputala s ramena na tlo nosiljku na kojoj je sjedila Martona. Dvojica su
bili Dondalarovi egrti, a druga dvojica prijatelji koji su se nali u blizini kada
je objavljeno da se trae nosai.
Ejla je pogledala konstrukciju na kojoj je Martona donesena na Ljetni
sabor. Sastojala se od dvije motke istesane od mladih joha. Motke su postavljene
paralelno i preko njih je dijagonalno bilo upleteno jako ue. Na odreenim
razmacima izmeu dugakih motki provuene su radi dodatne stabilnosti krae
motke. Ejla je bila uvjerena da je Martona, koja je bila iskusna tkalja,
sudjelovala u izradi nosiljke. Martona je sjedila na jastucima blie stranjem
dijelu i Ejla isprui ruku da joj pomogne ustati. Martona se zahvalila mladiima
koji su je donijeli i jo nekima koji su se oigledno smjenjivali s njima u noenju
bive predvodnice.
Prolu no proveli su u maloj dolini Pete pilje, s onima koji nisu otili na
sabor. S njima su ostale pripravnice njihove Zelandone. Martonina nosiljka
izazvala je veliko zanimanje. Neki od njih su se pitali bi li i oni mogli pronai
mladie koji bi ih bili voljni odnijeti na Ljetni sabor. Svi koji su morali ostati, jer
nisu mogli otii pjeice do mjesta odravanja sabora, imali su dojam da neto
proputaju i eljeli su biti tamo.
Kada su Dondalarovi egrti unijeli nosiljku u prebivalite, Ejla je shvatila
da e im njihove usluge jo biti potrebne.
Hartalane, biste li ti i Zakadal, a moda i neki drugi, htjeli nositi Martonu
po logoritu, ako se za to ukae potreba? Prebivalite zelandona i neka druga
logorita su predaleko za nju upitala je Ejla.
Samo nam javi kada smo potrebni odgovori Hartalan.
Bilo bi najbolje kada bi nas mogla obavijestiti unaprijed, ali
najvjerojatnije e jedan od nas uvijek biti u blizini. Porazgovarat u s jo
nekima, moda se moemo dogovoriti da netko od nas uvijek bude tu kako bi
mogao otii po pomo.
To je vrlo ljubazno od tebe ree Martona. ula je to je Ejla traila od
njega dok je ulazila ali ne elim vas odvlaiti od vaih poslova.

 Vie i nema mnogo posla ree Hartalan. Neki planiraju ii u lov ili u
posjet roacima, a neki ve razmiljaju o povratku kui. Veina proslava i gozbi
je odrana, osim Kasnog Zdruivanja i tog velikog dogaaja koji Zelandone
upravo pripremaju. Izgleda da je Dondalar ovih dana neuhvatljiv, ali on ionako
dri obuku uglavnom zimi. Ba je zabavno nosati te uokolo, Martona rekao je
Hartalan s osmijehom. Samo zato to smo u Logorite uetali s tobom, svi nas
obasiplju panjom, da ne povjeruje.
Izgleda da sam postala nova razonoda ree Martona i uzvrati im
osmijeh. Ako zaista nemate nita protiv, mogla bih vas tu i tamo pozvati da mi
pomognete. Iskreno da vam kaem, sada mnogo lake prevaljujem krae
udaljenosti, ali ak ni sa tapom ne mogu daleko stii, a mrsko mi je sve
usporavati.
Folara je uletjela u ljetno prebivalite poput vihora. Majko! Stigla si!
Upravo mi je netko rekao da si dola na Ljetni sabor. Nisam ak ni znala da
dolazi. Zagrlile su se u znak pozdrava, i dodirnule obrazima.
Na tome moe zahvaliti Ejli. Kada je ula da je na vidiku netko do koga
ti je zaista stalo, predloila je da dou po mene. Mladoj eni potrebna je majka
kada se prave ozbiljni planovi ree Martona.
U pravu je ree Folara i ozareno se osmjehne i po tome je Martona
shvatila kako postoji mogunost za takvo to. Ali kako si stigla ovamo?
Mislim da je i to bila Ejlina ideja. Rekla je Dalanaru i Doharanu da bi
me snani mladii mogli donijeti na nosiljci, i tako je njih nekolicina dola po
mene i donijela me. Ejla me je zvala da poem s njom, da jaim na Njiski, i
vjerojatno sam je trebala posluati, ali ma koliko da volim konje, uasavam se
jahanja. Ne znam vladati konjima. Mnogo je lake vladati mladiima. Dovoljno
im je rei to eli i kada eli da se zaustave ree Martona.
Folara zagrli bratovljevu druicu. Hvala ti Ejla. Takve stvari samo ena
moe shvatiti. eljela sam da majka bude ovdje, ali nisam znala kako je sa
zdravljem. Znala sam da ne moe doi pjeice. Zatim se okrenula prema majci.
Kako se osjea?
Kad ste otili, Ejla se odlino brinula o meni i osjeam se mnogo bolje
nego u proljee odgovori ena. Ona je zaista odlina iscjeliteljica, i ako malo
bolje pogleda, vidjet e da je sada zelandona.
Martona je ve bila opazila znak na elu, pomisli Ejla. Polako je zacjeljivao
i vie je nije bolio, mada ju je na tom mjestu povremeno svrbjelo. Sjetila bi se da
je tu tek kada bi ga netko spomenuo ili se zabuljio u njega.
Znam da je, majko ree Folara. Svi to znaju, iako nisu slubeno
objavili, ali kao i sve ostale Zelandone u posljednje vrijeme, i ona je imala
mnogo posla, tako da je nisam esto viala. Pripremaju nekakvu ceremoniju, ali
ne znam hoe li se odrati prije ili poslije drugog Zdruivanja.
Prije ree Ejla. Imat e vremena porazgovarati s majkom i sve
isplanirati.

 Znai, ozbiljno razmilja o nekome rekla je Martona. Nekoliko

trenutaka je utjela i razmiljala, a onda je upitala Pa gdje je taj mladi? elim
ga upoznati.
eka vani odgovori Folara. Idem po njega.
Bolje da ja iziem van ree Martona. U ljetnom prebivalitu bilo je
mrano, jer nije bilo prozora. Svjetlost je ulazila samo kroz otvor na ulazu kada
je zastor bio povuen u stranu i zavezan, i kroz otvor za dim na sredini krova,
koji je esto ostavljan otvoren do kraja tijekom dana kada je vrijeme bilo lijepo.
Vid joj vie nije bio kao nekada, a eljela je tog mladia odmjeriti najbolje to
moe.
Kada su tri ene izale. Martona je ugledala trojicu nepoznatih mladia u
neobinoj odjei. Jedan od njih bio je div svijetlocrvene kose. Kada je Folara
prvo njemu prila, Martona je zadrala dah. Znala je da njen osjeaj za lijepo
nije odluujui faktor, ali ipak bi joj bilo drae da on nije taj koga je njena ker
izabrala, iako je s njim sve naizgled bilo u redu. Martona se oduvijek nadala da
e mukarac koga Folara odabere ii uz nju, da e se meusobno dopunjavati, a
pokraj ovako krupnog mukarca njezina visoka i elegantna kerka nee dolaziti
do izraaja. Folara je otpoela predstavljanje.
Ovo su Mamutovci Danug i Druvez, Ejlini roaci. Prevalili su veliki put
da bi je vidjeli. Na putu su upoznali jo jednog ovjeka i pozvali ga da putuje s
njima. Majko, molim te da pozdravi Aldanora od SArmunaja.
Ejla je promatrala tamnoputog zgodnog mladia dok je prilazio.
Aldanore, ovo je moja majka. Martona, biva predvodnica Devete Peine
Zelandonaca, zdruena sa Vilamarom, Glavnim Trgovcem...
Martona je odahnula kada ju je Folara poela slubeno predstavljati
Aldanoru, a ne mladom crvenokosom divu, i kada joj je navela neobina imena i
veze tog mladia.
Pozdravljam te u ime Mune, Velike Majke Zemlje, njenog sina Luma,
koji donosi toplinu i svjetlost i njenog dragana Bala, promatraa na nebu ree
Aldanor Martoni, podigavi u vis ruke savijene u laktu s dlanovima okrenutim
prema njoj, a onda se sjetio i bre bolje ispruio ruke s dlanovima okrenutim
gore, onako kako su se pozdravljali Zelandonci.
I Martoni i Ejli bilo je jasno da je za ovu prigodu uvjebavao sarmunajski
pozdrav na zelandonskom, i obje su bile zadivljene. Ba lijepo od zgodnog
mladia to se potrudio, pomislila je Martona kojoj je njegova spremnost da
uini takvo to sama po sebi ve dosta rekla o njemu, a i morala je priznati da je
zaista zgodan. Bilo joj je jasno zato je privukao njezinu ker i za sada je bila
zadovoljna njenim izborom.
Ejla je sada prvi put ula slubeni pozdrav SArmunaja, jer ni ona ni
Dondalar nisu bili slubeno primljeni u njihovo logorite.
Dondalara su zarobile Ataroine ene Vukovi i drale su ga u ograenom
prostoru zajedno sa svojim mukarcima i djeacima. Ejla i konji su uz Vukovu
pomo slijedili njegov trag do Logorita.

Nakon slubenog upoznavanja, Martona i Aldanor su se upustili u

prijateljski razgovor. Ejla je, meutim, opazila da biva predvodnica smiljeno
postavlja pitanja kako bi to vie saznala o strancu s kojim se njena kerka
namjeravala zdruiti, mada je morala priznati da to ini s mnogo arma. Aldanor
je objasnio da je Danuga i Druveza upoznao kada su se na svom Putovanju
zaustavili u logoritu njegovog naroda. On nije pripadao Ataroinom Logoritu
ve jednom koje se nalazilo dalje na sjeveru.
Ejla i Dondalar postali su za SArmunajce likovi iz legendi. Priale su se
prie o prelijepoj SEjli, inkarnaciji same Majke, ivoj Munai, svjetlokosoj
poput ljetnog dana, i o njenom mukarcu, visokom plavokosom SElandonu koji
je doao na zemlju spasiti mukarce junog Logorita. Prialo se da su njegove
oi boje vode u gleeru, da su plavije od neba, i da je zahvaljujui toj svojoj
svijetloj kosi lijep kao to bi samo sjajni Mjesec bio lijep kada bi doao na
zemlju i uzeo ljudski oblik. Kad je Majin razjareni Vuk, inkarnacija Vuka
Zvijezde, ubio opaku Atarou, SEjla i SElandon vratili su se na nebo na svojim
arobnim konjima.
Aldanoru su se jako sviale te prie kada ih je prvi puta uo, posebno mu
se sviala ideja da posjetitelji s neba mogu nadzirati svoje magine konje i vuka.
Mislio je da je priu ispriao neki putujui pripovjeda koga je zasigurno
ispunilo veliko nadahnue kada je uspio smisliti tako neto. Kada su mu Danug i
Druvez rekli da su im te dvije legendarne osobe rod, nije mogao povjerovati.
Mladii su se u meuvremenu lijepo slagali, i kada su dvojica roaka ponovila
poziv, odluio je krenuti s njima na Putovanje, posjetiti njihove roake
Zelandonce i uvjeriti se u ono to su mu ispriali. to trojica mladia vie
odmicahu na zapad, to su prie bile brojnije. Par ne samo da je jahao konje ve
je i njihov vuk bio toliko pitom da je doputao maloj djeci da puu po njemu.
Kada su stigli na ljetni sabor Zelandonaca i kada je od Dondalara uo
pravu priu o Ataroi i ljudima iz njezinog logorita, Aldanor se zapanjio. Sve
ono o emu priaju legende bilo je tono. Planirao se vratiti s Danugom i
Druvezom kako bi svima priao o tome. ena po imenu Ejla je postojala i
ivjela je sa Zelandoncima, a njen mukarac Dondalar bio je visok i plavokos i
imao je nevjerojatno plave oi. Bio je vrlo zgodan ovjek, iako je bio neto
stariji. Svi su govorili da je i Ejla vrlo lijepa.
Ipak je odluio ne otii. Ionako mu nitko ne bi vjerovao, kao to ni on nije
vjerovao da su prie koje je sluao tone. Bile su to nadnaravne izmiljotine koje
su u sebi sadravale mistinu istinu i pomagale da se objasni sve ono to nisu
znali, jednom rijeju mitovi. Osim toga, Dondalarova sestra bila je takoer
ljepotica i osvojila je njegovo srce.
Ljudi su se poeli okupljati oko Martone i Aldanora i sluati Aldanorovu
priu.
Zato je par u prii dobio imena SEjla i SElandon, a ne Ejla i
Dondalar? upitala je Folara.

 Ja u ti to objasniti ree Ejla. Glas S izraava ast, potovanje.

SArmunaji znai poaen narod ili poseban narod. Kada se koristi ispred
imena neke osobe, to onda znai da ta osoba uiva veliko potovanje.
Zato nas ne nazivaju poseban narod? upitala je Donejla.
Nazivaju i nas. Njihov nain izraavanja potovanja predstavlja samo
drugi nain da se kae Majina djeca, a mi tako sebe nazivamo ree Martona.
Moda smo u srodstvu, ili smo davno bili. Zanimljivo je da oni mogu rije
Zelandonci vrlo lako pretvoriti u onaj koga potuju ili poseban narod.
Kada su ga stavile u ograeni prostor. nastavila je Ejla Dondalar je
poeo mukarcima i mladiima pokazivati kako se izrauju razne stvari, na
primjer razni komadi alata. On je smislio kako sve njih osloboditi. Kada smo na
naim Putovanjima susretali ljude, esto se predstavljao kao Dondalar od
Zelandonaca. Jedan djeak uzeo je zelandonski dio Dondalarevog imena i
poeo ga zvati SElandon, jer ga je jako cijenio i potovao. Vjerojatno je mislio
da njegovo ime upravo to i znai, Dondalar preasni. Izgleda da su u legendi i
meni ukazali ast.
Martona je bila zadovoljna, bar za sada. Okrenula se prema Ejli.
Nepristojna sam, ispriavam se. Predstavi me svojim roacima, molim te.
Ovo je Danug Mamutovac, sin Nezije koja je zdruena s Talutom, voom
Lavljeg Logorita, a ovo je njegov roak Druvez, sin Talutove sestre Tuli koja je
jedan od voa Lavljeg Logorita Mamutovaca pone Ejla. Danugova majka,
Nezija, mi je dala odjeu za Zdruivanje. Priala sam ti kako me je htjela
usvojiti, ali ju je Mamut pretekao i sve ih iznenadio.
Ejla je znala da je njena odjea za Zdruivanje ostavila snaan dojam na
Martonu, a znala je i da kao majka mlade ene koja e se uskoro zdruiti, eli
znati poloaj mladia koji e vjerojatno sudjelovati u Zdruivanju.
Znam da su vas svi ovdje lijepo primili i elim se pridruiti njihovoj
dobrodolici. Mogu misliti koliko je vaem narodu nedostaje Ejla, jer bi ona bila
vrlo vrijedan dodatak svakoj zajednici, ali ako je to neka utjeha, moete im rei
da je mi jako cijenimo. Ona je itekako dobrodola u naoj pilji, iako e dio
njenog srca uvijek pripadati Mamutovcima, ona je vrlo cijenjena Zelandonka.
Hvala rekao je Danug. Kao sinu voine druice odmah mu je bilo jasno
da ova Martonina izjava spada u razmjenu obavjetenja koja se odnose na status
i prepoznavanje ranga.
Svima nam nedostaje, ali to emo, shvatila je da njeno srce pripada
Dondalaru. Neziji e biti drago uti da su Zelandonci tako lijepo prihvatili Ejlu
i da znaju cijeniti njezine izuzetne kvalitete. Iako njegov zelandonski nije bio
najbolji, mladi se oigledno znao lijepo izraavati i znao je kako prenijeti
drugima kakav poloaj zauzima njegova obitelj u njegovom narodu.
Nitko nije bolje od Martone razumio vrijednost i vanost mjesta i poloaja
pojedinca. Ejla je shvaala pojam statusa, on je ak i Plemenu bio vaan, i
polako je uila na koji nain Zelandonci vrednuju, rangiraju i pridaju znaaj
ljudima, ali ona nikada nee stei intuitivno znanje koje je imao netko tko je,

poput Martone, bio roeni Zelandonac i zauzimao najvii poloaj u svom

narodu.
U drutvu koje nema novac, status je donosio ugled, on je bio oblik
bogatstva. Ljudi su jedva doekali napraviti uslugu nekome od ugleda, jer su se
usluge uvijek na ovaj ili onaj nain morale vratiti. im biste nekoga zamolili da
vam neto napravi ili da nekamo ode, vi ste se zaduivali, jer ste pritom
obeavali da ete uslugu vratiti na isti ili slian nain. Nitko zapravo nije elio
biti duan, ali su svi bili duni. Va status je rastao samim tim to vam je
dugovao netko od ugleda.
Prilikom procjene statusa morale su biti uzete u obzir mnoge stvari i upravo
zbog toga su ljudi navodili imena i veze. Dokazivali su se kako vrijednost tako i
trud. ak i kada krajnji proizvod nije bio iste kvalitete, ako se osoba zaista
potrudila, dug se mogao smatrati izmirenim, mada joj u tom sluaju zalaganje
nije osiguravalo vii rang. Godine su takoer igrale vanu ulogu, djeca do
izvjesne doba nisu pravila dugove. Brigom oko djeteta, ak i vlastitog, plaao se
dug drutvu, jer su djeca bila zalog opstanka. Stvari su se mijenjale kada bi djeca
stigla do nekog uzrasta, postala starija. I dalje su mogla traiti izvjesne usluge za
koje se nisu zaduivala i zbog kojih nisu gubila status, ali ako bi osoba izgubila
sposobnost da doprinosi, ona nije toliko gubila na rangu koliko se mijenjao njen
poloaj. Starija osoba koja je posjedovala znanje i iskustvo mogla je zadrati
status, ali ako bi poela gubiti sposobnost spoznaje, zadrala bi svoj poloaj, ali
samo u imenu. I dalje je bila potovana zbog doprinosa u prolosti, ali nitko vie
ne bi od takve osobe traio savjet.
Sustav je bio vrlo sloen, ali su djeca uila nijanse istim tempom kojim su
uila jezik, i kada bi doli u doba kada se od njih oekivala odgovornost, mnoga
su bila u stanju razumjeti fine razlike. Osoba je u svako doba znala to kome
duguje i to drugi duguju njoj, prirodu dugova i kako se rangira u vlastitoj
zajednici.
Martona je porazgovarala i s Druvezom koji je zauzimao isti poloaj kao i
njegov roak, jer je bio sin Talutove sestre Tuli, jedne od voa Lavljeg
Logorita, ali on je bio utljiviji od Danuga. Danug je vie upadao u oi zbog
svoje golemosti, i mada je u poetku bio stidljiv, bio je prisiljen nauiti da bude
otvoreniji. Topao osmijeh i spremnost na razgovor uklanjali su strah koji je
mogla izazvati njegova veliina.
Martona se konano okrenula prema Ejli. A gdje je taj moj sin koga
toliko cijeni Aldanorov narod?
Ejla se okrenula u stranu. Ne znam odgovorila je, pokuavi ostati
sabrana i pored naleta osjeaja koji ju je preplavio. Zatim je dodala: Mnogo
sam radila sa zelandonama.
Martona je istog trenutka znala da tu neto nije u redu. Ejla je bila jako
uzbuena to e vidjeti Dondalara. A sada ak ne zna ni gdje je.

 Vidjela sam Dondija kako se jutros ee pokraj Rijeke ree Donejla

ali ne znam gdje spava. Ne znam zato nee spavati s nama. Vie volim kad je s
nama.
Iako je porumenjela, Ejla nita nije rekla, a Martona se uvjerila da neto
nije u redu. Morat e saznati to se dogaa.
Folara, biste li ti i Martona pripazile na Donejlu ili je ostavile kod
Levele ako idete u glavno logorite? Biste li povele i Vuka? Moram razgovarati
s Danugom i Druvezom, a moda ih odvedem i do prebivalita zelandona rekla
je Ejla.
Svakako odgovori Folara.
Ejla zagrli ker. Vidimo se veeras ree i ode do dvojice mladia i
upusti se s njima u razgovor na jeziku Mamutovaca.
Razmiljala sam o bubnjevima koji priaju i spomenula ih Prvoj. Bi li
jedan od vas, ili obojica, mogli natjerati bubnjeve da priaju upitala je Ejla.
Moemo obojica odgovorio je Danug ali nismo ih ponijeli. Bubnjevi
ne spadaju u obaveznu prtljagu na Putovanjima.
Koliko bi vam trebalo da napravite dva bubnja? Dobili biste i pomo ako
vam bude potrebna. I biste li htjeli odsvirati nekoliko stihova u okviru
ceremonije koju planiramo? upitala ih je Ejla.
Mladii su se pogledali i slegnuli ramenima. Ako uspijemo nai potreban
materijal, nee nam biti potrebno mnogo vremena da ih napravimo, moda malo
vie od jednog dana. Treba samo nategnuti sirovu kou na okrugli okvir, ali
mora biti jako zategnuta kako bi bubanj odzvanjao razliitom jainom. Okvir
mora biti jak, jer e se u protivnom slomiti kada se sirova koa skupi, naroito
ako je budemo suili iznad vatre, to je bre rekao je Druvez. To su mali
bubnjevi po kojima se svira prstima, i to vrlo brzo.
Vidio sam da neki koriste lijepo izbalansirane tapie, ali mi smo nauili
to raditi prstima ree Danug.
Biste li htjeli svirati na ceremoniji? upitala je Ejla.
Svakako odgovore oni u glas.
Poite onda sa mnom ree ona i zaputi se prema glavnom logoritu.
Na putu do velikog prebivalita zelandona, Ejla je primijetila da mnogi
ljudi zastaju i zure u njih. Iako joj se mnogo puta dogaalo da zure u nju,
predmet njihovog zanimanja sada nije bila ona nego Danug. To je s njihove
strane bilo nepristojno, ali nije ih mogla kriviti, bio je nevjerojatan. Meu
Zelandoncima je bilo dosta visokih, dobro graenih mukaraca... Dondalar je
bio visok metar devedeset pet... ali je Danug bio od svih vii za glavu, i bio je
skladno graen za tu svoju visinu. Ako biste ga vidjeli samog u daljini pomislili
biste da je pred vama obian miiav mukarac. Njegova veliina dolazila je do
izraaja tek kada bi se naao meu drugima. Sjetila se kada je prvi put vidjela
Taluta, mukarca njegovog ognjita, jedinog mukarca koji se po veliini mogao
mjeriti s njim. Vjerojatno je i ona tada zurila u njega, ali osim Dondalara, Talut

je bio jedan od prvih pripadnika njenog roda koga je vidjela poslije mnogo
godina. Moda je zato zurila u njega.
Kad je stigla do velikog prebivalita u sreditu logorita, prile su im dvije
mlade pripravnice. eljela sam provjeriti imamo li sve potrebne sastojke za to
posebno obredno pie o kojem si nam govorila ree jedna od njih. Rekla si
da moramo nabaviti fermentiran sok breze, sokove od raznog voa i neke trave,
je li tako?
Da, najvanija je artemesia ree Ejla. Ponekad je nazivaju i pelin.
To mi pie nije poznato ree Druvez.
Jeste li se na putu ovamo zaustavili kod Losadunaca? upitala je Ejla.
To jest, jeste li podijelili s njima Majin festival?
Svratili jesmo, ali se nismo dugo zadrali. odgovorio je Druvez a na
nesreu, u to vrijeme nisu slavili Majin festival.
Solandija, Losadunina druica, mi je rekla kako da ga pripravim. Kad ga
kua, misli da je to neko fino, blago pie, a to je zapravo vrlo jaka mjeavina.
Koriste ga kako bi potakli spontanost i drueljubivost koje se trae za vrijeme
festivala u ast Majke objasni Ejla, a onda se okrenula prema pripravnicama i
dodala: Kuat u ga kad bude gotov, pa u vam rei ako neto nedostaje.
Kada su se okrenuli i htjeli poi, dvije mlade ene razmijenie nekoliko
znakova rukama. Ejla je uila sve Zelandone osnovnim plemenskim znakovima.
Smatrala je da bi to moglo pomoi donierama u komunikaciji s pripadnicima
Plemena ako ih eventualno sretnu na nekom Putovanju, a i u meusobnoj
komunikaciji. Neke od njih savladavale su ih bolje od ostalih, ali je veina
izgleda uivala to e moi utke razgovarati i to ih ostali nee moi razumjeti.
Mlade pripravnice, meutim, nisu znale da je Ejla nauila i Danuga i Druveza
plemenske znakove jo kada je ivjela s Mamutovclma.
Danug se neoekivano zagledao u jednu od mladih ena i osmjehnuo se.
Moda ete to otkriti na Majinom festivalu rekao je, okrenuo se prema
Druvezu i obojica su se nasmijali.
Obje mlade ene su porumenjele, a onda se ona koja je otpoela razgovor
rukama osmjehnula.
Moda i hou odgovori ona. Nisam znala da razumijete jezik
znakova.
Moe li zamisliti da netko tko dugo ivi u Ejlinoj blizini ne naui taj
jezik? upitao je Danug. Imao sam brata, djeaka kojeg je moja majka
usvojila, bio je poluplemensko dijete i nije mogao govoriti sve dok nije dola
Ejla i nauila nas sluiti se znakovima. Sjeam se kada je Ridag prvi put
napravio znak za majku pred njom. Zaplakala je.
Ljudi su se rano poeli etati po prostoru predvienom za odravanje
ceremonije. Uzbuenje je bilo gotovo opipljivo. Pripreme za ceremoniju trajale
su ve danima i svi su je eljno oekivali. Bit e to neto posebno, jedinstveno.

Svi su to znali, samo to nisu znali u kojem smislu posebno i jedinstveno. to je

Sunce vie zalazilo, to je iekivanje bilo vee. Jo se nijednom nije dogodilo da
tijekom Ljetnog sabora Zelandonci tako eljno oekuju zalazak Sunca. ak su
prieljkivali da jednostavno nestane s neba.
Kada je Sunce napokon zalo za obzor i kada se dovoljno smrailo da je
trebalo zapaliti vatre, ljudi su poeli zauzimati mjesta i ekati paljene obrednih
vatri. U samom sreditu tog prostora nalazio se prirodni amfiteatar dovoljno
velik da primi cijelo logorite od oko dvije tisue ljudi. Iza logorita Ljetnog
sabora, i desno od njega, vapnenaka brda su tvorila plitko, zdjelasto udubljenje
koje kao da je bilo raeno licom. Na prednjem dijelu bilo je otvoreno. Podnoja
zaobljenih padina spajala su se u sredini malog polja koje je godinama koriteno
za okupljanja. Kamenje i zemlja na njemu bili su poravnati i utabani.
U umarku u blizini nazubljenog grebena brda, izvirao je potok koji je
punio mali bazen iz koga se izlijevao i slijevao niz padinu zdjelaste formacije,
protjecao kroz samu sredinu polja u dnu, i na kraju se ulijevao u vei potok u
logoritu. Potoi koji je izvor napajao bio je toliko malen, naroito pred kraj
ljeta, da su ga ljudi lako preskakali, a bazen s bistrom i hladnom vodom na vrhu
snabdijevao ih je vodom za pie. Unutranja strana nepotpunog zdjelastog
udubljenja, prekrivena travom, izdizala se postupno i neujednaeno. Tijekom
godina ljudi su je zasijecali malo ovdje malo ondje, a na nekim mjestima malo
popunjavali, dok se na kraju na padini nije pojavilo dosta malih zaravni s dobrim
pogledom na otvoreni prostor ispod, na kojima su se udobno mogle smjestiti
obitelji, pa ak i itave pilje.
Ljudi su sjedili na travi ili su po tlu rairili ispletene prostirke, napunjene
podmetae, jastuke ili krzna. Zapaljene su vatre, uglavnom baklje pobodene u
tlo, ali i male jame s vatrom koje su okruivale prostor nalik pozornici i jedna
vea logorska vatra blie prednjem i sredinjem dijelu. Na kraju su zapaljene i
vatre i tamo gdje su sjedili ljudi. Ubrzo poslije toga, najprije tiho, zauli su se u
pozadini razgovora mladi, raspjevani glasovi. Ljudi su poeli uutkivati jedni
druge kako bi mogli uti pjevanje. A onda se pojavila povorka u kojoj je
sudjelovao gotovo cijeli pomladak Logorita i zaputila se prema sreditu,
pjevajui ritmiku pjesmu iji tekst su sainjavale rijei za brojenje. Kada su
stigli do sredita, ljudi su prestali razgovarati, ali ne i osmjehivati se i
namigivati.
Otvaranje proslave djejom pjesmom imalo je dva cilja. Prvi, da se pokae
odraslima da Zelandone poduavaju djecu. Drugi se odnosio na preutni
sporazum da e se usporedno odrati Majina Proslava, gozba i ope veselje.
Kada djeca zavre, odvest e ih u jedno od logorita u blizini mjesta okupljanja,
gdje e za njih biti organizirane razne igre i proslava odvojena od proslave
odraslih, koju e nadzirati nekoliko zelandona i starijih ena i mukaraca, ili
novopeenih majki koje jo nisu bile spremne sudjelovati u Proslavi, ili ena
koje su upravo zapoele mjesenicu, ili onih koji ovog puta jednostavno nisu bili
raspoloeni za sudjelovanje u aktivnostima u ast Majke.

Proslave u ast Majke uvijek su bile na dobrovoljnoj osnovi i veina im se

radovala, jer su znali da e se moi opustiti i da barem tu veer nee morati
brinuti o tijeci. Djeci nitko nije branio doi ako su eljela, pa su neka starija
dolazila prvenstveno iz znatielje, ali ubrzo im je dosadilo gledati odrasle kako
razgovaraju, smiju se, jedu i piju, pleu, ako nisu bila spremni na to, a i zato to
nije bilo zabranjeno. Kako su ivjeli svi zajedno na ogranienom prostoru, djeca
su stalno imala mogunost promatrati aktivnosti odraslih, od raanja do smrti.
Nitko ih nije pokuavao udaljiti, sve je to bilo dio ivota.
Kad su djeca zavrila svoju brojalicu, veina je odvedena u publiku. Potom
su se dvojica mukaraca, odjevena u bizonske koe i s tekim rogovima na
glavama, zaletjela jedan u drugoga sa suprotnih krajeva. Uspjeli su privui
pozornost publike kada se u mimoilaenju zamalo nisu zakvaili rogovima.
Potom se izvjestan broj starijih i djece, odjeveni u koe i s rogovima turova,
razmilio uokolo kao kakvo stado. Neke od koa koristili su za kamuflau u lovu,
a neke su bile napravljene upravo za ovu prigodu. Pojavio se i lav koji je reao i
rikao, i napao krave tako vjerodostojno riknuvi da su se pojedinci trgnuli.
To je bila Ejla ree Folara Aldanoru. Nitko ne zna tako vjerno
oponaati lavlju riku kao ona.
Stado se ratrkalo. ivotinje iz stada su preskakale stvari i gotovo nalijetale
na ljude, a lav je jurio za njima. A onda je izalo petero ljudi odjevenih u koe
jelena, s rogovima na glavi, i toboe poskakalo u rijeku i preplivalo je kao da
pred neim bjee. Zatim su na red doli konji, jedan od njih je tako uvjerljivo
njitao da mu je iz daljine odgovorio neki od konja.
I to je bila Ejla obavijestila je Folara ovjeka pokraj sebe.
Odlina je ree on.
Kae da je nauila oponaati ivotinje prije nego je nauila zelandonski.
Predstavljene su jo neke ivotinje iz raznih dogaaja i pria. Skupina
putujuih pripovjedaa takoer je sudjelovala u predstavljanju ivotinja, to je
dosta doprinijelo realizmu cijelog igrokaza. Na kraju su se ivotinje poele
okupljati. Kada su se sve nale na jednom mjestu, pojavila se neka udna
ivotinja. Hodala je na etiri noge i imala je kopita, ali je bila pokrivena nekom
neobinom pjegavom koom koja joj je sa strane visjela gotovo do zemlje i
djelomino prekrivala glavu, a na glavi su joj bila privrena dva prava tapa
koji su trebali predstavljaju neku vrstu rogova ili paroaka.
to je to? upitao je Aldanor.
Magina ivotinja, razumije se odgovori Folara. To je u stvari Ejlina
Njiska, koja izigrava zelandonu. Prva kae da su svi njeni konji i Vuk
Zelandone. I da su zato odluili ostati s njom.
udna ivotinja zelandona odvela je sve ostale ivotinje, a onda se
nekoliko zelandona i pripovjedaa urno vratilo u svom obliju i poelo svirati
bubnjeve i svirale. Jedni su zapjevali drevne legende, drugi su priali povijesti i
predaje koje su svima bile poznate i koje su toliko voljeli.

Zelandone su sve odlino pripremile. Uporabile su sve trikove koje su

znale da privuku i odre pozornost velike skupine ljudi. Kada je Ejla sa arama
Zelandone na licu samo podruje oko nove tetovae nije bila obojeno da bi se
istaknuo taj neuklonjivi znak da je primljena istupila ispred ostalih, dvije
tisue ljudi zadralo je dah. Nisu namjeravali propustiti ni jednu jedinu rije i
eljeli su ispratiti svaku kretnju.
Ponovno su se oglasili bubnjevi, prodorne frule preplitale su se sa sporim,
postojanim, nepopustljivim basom, pojedini tonovi bili su ispod praga ujnosti,
ali su ih osjeali duboko u kostima, tam, tam, tam. Ritam kadence se promijenio,
sada je odgovarao metru poznatih stihova, i ljudi zapjevae ili poee recitirati
poetak Majine Pjesme.
,,Iz mrkle tmine, iz kaosa vremena
Kovitlac rodi Majku i bila si je dovoljna
Tad shvati da je ivot neto dragocjeno
Tamno nitavilo je Majku rastuilo.
,,Sama bijae Majka mila. Jedina je ona bila.
Prva im se pridruila svojim punim zvonkim glasom. Bubnjevi i frule
uskakali su izmeu pjevaa i pripovjedaa tijekom izvoenja Majine Pjesme.
Otprilike na sredini, ljudi su poeli opaati kako je glas Prve izrazito bogat i
osobit, pa su prestali pjevati kako bi je mogli uti. Kada je stigla do posljednjih
stihova. Prva je zautjela i samo su bubnjevi Ejlinih roaka nastavili odjekivati.
Ali ljudi su imali dojam da uju rijei. Poslije nekog vremena bili su
sigurni da ih uju, ali da nekako udno i sablasno odjekuju. U poetku, publika
nije bila ba sigurna to uje. Dvojica mladih Mamutovaca izali su pred
okupljene, drei male bubnjeve i odsvirali su posljednje stihove Majine
Pjesme neobino otrim i isprekidanim bubnjanjem. Udarci su oponaali rijei
izgovorene uzbuenim glasom, kao da netko pjeva i dahe, samo to to nije bio
niiji dah, to su bili bubnjevi! Bubnjevi su izgovarali rijei!
Maaaajka biiijaae zaaaadooovoooljna...
Okupljeni su sluali u savrenoj tiini, jer su se svi trudili uti to to
bubnjevi govore. Ejla je razmiljala o tome kako je bila trenirana poslati svoj
glas daleko, da ga mogu jasno uti ak i oni sasvim otraga. Podigla je svoj inae
tihi glas i progovorila glasnije i jae, u nepokretnoj tami koju je sada
osvjetljavala smo jedna vatra. Jedini zvuk koji su okupljeni uli, i za koji su
mislili da dopire iz zraka oko njih u taktu bubnjeva, bili su posljednji stihovi
Majine Pjesme ije rijei je izgovarala samo Ejla, ponavljajui ih poslije
bubnjeva.
,,Majka bijae zadovoljna s parom kojeg je stvorila

Kad su se zdruili, ljubavi ih njenoj nauila

Usadila im udnju da jedno drugog ele
Darovala im sreu da Uitke svoje dijele.
,,Prije dovretka djela, Njena djeca su se ve voljela.
Bubnjevi neprimjetno usporie. Svi su znali da slijedi kraj, preostao je jo
samo jedan stih, ali zbog neeg su ih ostavili ekati. To ih je uinilo nervoznima,
pojaalo napetost. Kada su bubnjevi stigli do kraja stiha, nisu se zaustavili, nego
su nastavili izgovarati dotad nepoznate rijei.
ljeeen pooooslje e eednj ii Daaaar...
Ljudi su napeto sluali, ali i dalje nisu bili sigurni to uju. A onda je Ejla
ostala sama, i poela polako izgovarati stih, naglaavajui rijei.
,,Njen posljednji Dar kae da i mukarac ima udjela.
Jer nov ivot se ne zainje bez njegovog tijela.
Majka se slavi kad se dvoje spoje.
Nema zaea bez Uitaka u dvoje.
Djeca Zemlje e ivjeti. Sad se moe odmoriti.
Ovim stihovima nije tu bilo mjesto. To je bilo neto novo! Sada to uju prvi
puta. to je to znailo? U ljude se uvukla zbunjenost. Majina Pjesma je od
pamtivijeka bila ista, unoene su samo neke beznaajne promjene. Zato je sada
zvuala drukije? Znaenje rijei jo nije prodrlo do njih, dovoljno ih je
uznemirilo ve i to da su dodane nove rijei, to da je Majina Pjesma
promijenjena.
A onda je sasvim neoekivano ugaena i posljednja vatra. Zavladao je
takav mrak da se nitko nije usudio ni pomaknuti.
to to znai? doviknuo je neki glas.
Da, to to znai? odjeknulo je pitanje.
Dondalar se nije pitao, on je znao. Znai, istina je, pomislio je. Sve to je
Ejla oduvijek govorila, bilo je tono. Iako je imao vremena razmisliti o tome,
njegov um se borio da prihvati dublji smisao. Ejla mu je oduvijek govorila da je
Donejla njegova ker, njegova i niija vie, dijete njegovog tijela, a ne samo
njegovog duha. Zaeta je zahvaljujui onome to je on uinio svojim tijelom, a
ne zahvaljujui nekom amorfnom duhu kojeg nije mogao vidjeti, kojeg je Majka
na neki neodreeni nain pomijeala u Ejli s njezinim duhom. On je to uinio.
On i Ejla zajedno. Dao je Ejli onu najdublju sr iz sebe, pomou svoje mukosti,
svog organa, i to se zdruilo s neim u Ejli i doprinijelo nastanku novog ivota.
To se nije dogaalo svaki puta. Stavio je on mnogo svoje sri u nju. Moda
je bilo nuno mnogo sri. Ejla je stalno govorila da nije sigurna kako do toga
dolazi, samo je znala da i mukarac i ena zajedno stvaraju novi ivot.

Majka je svojoj djeci podarila Uitke da bi zaeli novi ivot. Zar stvaranje
novog ivota ne bi trebalo predstavljati Uitak? Je li zato njegova potreba da
izbaci svoju sr u enu bila tako snana? Zato to je Majka eljela da njena djeca
rade svoju djecu?
Imao je osjeaj da je njegovo tijelo dobilo na znaaju, kao da je na neki
nain oivjelo. Mukarci su bili nuni.
Zapaljene su baklje po svim rubnim dijelovima prostora. Ljudi su poeli
ustajati i hodati uokolo. Hrana je donesena i razmjetena na nekoliko razliitih
mjesta. Svaka pilja ili skupina povezanih pilja imala je svoje mjesto za
slavlje, kako nitko ne bi morao dugo ekati na jelo. Osim djece, veina nije
tijekom cijelog dana gotovo nita stavila u usta. Neki nisu imali vremena, neki
su se uvali za gozbu, i mada nije bilo obavezno, vladalo je uvjerenje da je na
dan gozbe bolje ne jesti prije nje.
Ljudi su razgovarali dok su ili prema hrani, jedni drugima su postavljali
pitanja. Jo ih je proimala zbunjenost.
Poimo, Dondalare ree Doharan. Dondalar ga nije uo. Bio je
izgubljen u mislima, i za njega nitko drugi nije postojao.
Dondalare! ponovio je Doharan i prodrmao ga za rame.
Molim? izusti Dondalar.
Idemo, iznose hranu.
Oh, da ree mlai brat. Dok je ustajao, u glavi mu je i dalje vladala
zbrka.
to misli da sve to znai? upitao ga je Doharan kada su krenuli.
Jesi li vidio kamo je otila Ejla? upitao je Dondalar, i dalje zaokupljen
vlastitim mislima.
Nisam je vidio, ali pretpostavljam da e nam se uskoro pridruiti. Kakva
ceremonija. to kae? Koliko je samo truda i planiranja uloeno u nju. ak se i
Zelandone moraju odmoriti i ponekad neto pojesti ree Doharan. Napravili
su nekoliko koraka. to sve to znai, Dondalare? Ta posljednja strofa
Majine Pjesme?
Dondalar se konano okrenuo da pogleda brata. Upravo ono to i kae,
mukarac ima udjela. Nisu samo ene blagoslovljene. Novi ivot ne moe se
zaeti bez mukarca.
Doharan se namrtio, bore na njegovom elu bile su istovjetne s borama
na elu njegovog brata. Stvarno tako misli?
Dondalar se osmjehnuo. Znam da je tako.
Kada su se pribliili prostoru gdje se okupila Deveta pilja, uokolo su ve
sluili jaka pia. Netko je gurnuo nepropusne pletene posudice Doharanu i
Dondalara u ruke. Otpili su gutljaj, ali niti jedan od njih nije oekivao takvo
to.

 to je ovo? upitao je Dondalar. Mislio sam da je to Laramarovo pie.

Fino je, ali i prilino blago. Za Dondalara je to pie bilo poznato i on otpi jo
jedan gutljaj. Gdje li je ovo ve pio? Ah! Losadunci!
Molim? upitao je Doharan.
Ovo pie Losadunci slue na svojim Proslavama u ast Majke. Na prvi
pogled nije jako, ali nemoj ga podcijeniti upozorio ga je Dondalar. Zapravo
je vrlo jako. Omami te iz potaje. Sigurno ga je Ejla spravila. Jesi li vidio kamo je
otila poslije ceremonije?
Mislim da sam je vidio prije nekog vremena kako izlazi iz
ceremonijalnog atora. Na sebi je imala svakodnevnu odjeu rekao je
Doharan.
Jesi li vidio u kojem smjeru je otila?
Eno je. Tamo gdje se slui to novo pie.
Dondalar se zaputio prema oveoj skupini ljudi koja se motala oko velike
izrezbarene kutije iz koje su alicama vadili pie. Kada je ugledao Ejlu, ona je
stajala pokraj Laramara. Pruila mu je alicu koju je napunila. On je neto rekao,
a ona se nasmijala.
Laramar se iznenadio, a onda se sav sretan iskesio. Moda ona ipak nije
tako loa, pomislio je. Ranije je uvijek bila strano suzdrana, jedva je
prozborila koju s njim. Ali sada je zelandona i one bi na proslavama trebale
uiniti ast Majci. Ovo bi jo mogla ispasti zanimljiva proslava. A onda se
neoekivano pojavio Dondalar. Laramar se razoarano namrtio.
Ejla pozva je Dondalar. Moram razgovarati s tobom. Poimo
odavde.
Uhvatio ju je za ruku i pokuao se probiti na neko mirnije mjesto.
Postoji li razlog zbog kojeg ne moemo ovdje razgovarati? Sigurna sam
da u te uti, nisam iznenada ogluila ree Ejla i istrgne svoju ruku iz njegove.
Ali moram s tobom popriati nasamo.
Imao si bezbroj prilika za razgovor sa mnom, ali nisi naao za shodno.
Zato je to sada odjednom tako vano? Ovo je Majina Proslava. Ostajem ovdje
da se zabavljam rekla je, okrenula se i znaajno se osmjehnula Laramaru.
Zaboravio je. U uzbuenju zbog nove spoznaje, Dondalar je zaboravio.
Iznenada mu se sve vratilo. Vidjela ga je s Maronom! Od tada nije s njom
razgovarao. A sada ona nije htjela razgovarati s njim. Ejla je vidjela kako je
problijedio. Zateturao je kao da ga je netko udario i posrui se udaljio.
Djelovao je tako poraeno i zbunjeno. Morala se ugristi za jezik da ga ne bi
pozvala da se vrati.
Dondalar je hodao uokolo kao oamuen, izgubljen u vlastitim mislima.
Netko mu je gurnuo u ruku alicu neega. Ispio je to bez razmiljanja. Netko
drugi ju je ponovno napunio. Bila je u pravu, pomislio je. Imao je dosta vremena
za razgovor s njom, da joj pokua objasniti. Zato to nije uinio? Potraila ga je
im je dola i zatekla ga s Maronom. Zato nije nakon toga on potraio nju?

Zato to se sramio i bojao da je ne izgubio. Gdje mu je bila pamet? Pokuao je

sakriti od Ejle da se via s Maronom. Trebao joj je jednostavno rei. Zapravo se
uope nije trebao ponovno spetljati s Maronom. Zato mu je izgledala tako
privlano? Zato ju je tada toliko elio? Samo zato to mu je bila na
raspolaganju? Sada ga vie nije ak ni zanimala.
Ejla je rekla da je izgubila dijete. Njegovo dijete! To dijete je bilo moje
izgovorio je naglas. Bilo je moje! Nekoliko ljudi u prolazu zavrtjelo je
glavama kada su ga vidjeli kako posre i govori sam sa sobom.
Dijete koje je izgubila bilo je njegovo. Bila je pozvana. Nauo je neto o
uasnom iskuenju kroz koje je prola. elio je tada otii do nje kako bi je
utjeio. Zato to nije uinio? Zato se toliko trudio biti to dalje od nje? Sada
nije htjela razgovarati s njim. Zar ju je mogao kriviti? Ne bi je mogao kriviti ni
kada nikada vie ne bi poeljela razgovarati s njim.
to ako se to stvarno dogodi? to ako ga stvarno nikada vie ne poeli
vidjeti? to ako vie nikada ne bude eljela dijeliti Uitke s njim? A onda mu je
jo neto palo na pamet. Ako bude odbijala dijeliti Uitke s njim, on nee moi
zaeti dijete s njom. Nee imati jo jedno dijete s Ejlom.
Odjednom vie nije elio znati da je on zasluan za to. Ako duh zainje
ivot, onda e se to jednostavno dogoditi, bez obzira na sve ostalo. Ali ako je on,
ako je sr njegove mukosti zasluna za to, a Ejla ga ne bude eljela, onda za
njega vie nee biti djece. Nije mu palo na pamet da bi mogao imati dijete s
nekom drugom enom. Ejlu je volio. Ona je bila njegova druica. Obeao je da
e se brinuti o njezinoj djeci, jer bi to bila djeca njegovog ognjita. Nije elio
drugu enu.
Dondalar, koji je posrtao uokolo sa alicom pia u ruci, nije privlaio vie
pozornosti od ostalih koji su posrtali od jednog do drugog mjesta na kojima se
sluila hrana i pie. Nekoliko nasmijanih ljudi naletjelo je na njega. Upravo su
bili napunili vreicu za vodu nekim jakim piem.
Uuuh, ispriavam se. Daj da ti napunim alicu. Na Majinoj Proslavi niti
jedna alica ne smije biti prazna ree jedan od njih.
Niti jedna proslava do sada nije bila ovakva. Bilo je vie hrane, vina i
ostalog pia nego to je itko mogao pojesti i popiti. Bilo je ak i listova za
puenje, posebnih gljiva i ostalih stvari za jelo. Nita nije bilo zabranjeno. Neki
su bili izabrani, a neki su se dragovoljno prijavili da e se suzdrati od
sudjelovanja u Proslavi radi odravanja reda u Logoritu. Pomagat e onima koji
e neminovno biti ozlijeeni i pobrinuti se za one koji se previe raspojasaju.
Sreom nije bilo djece o koju bi se oni koji se napiju mogli spotaknuti i o kojoj
bi trebalo voditi rauna. Sva djeca nalazila su se u prebivalitu na rubu logorita
Ljetnog sabora i o njima su se brinule Doniere i jo neke ene.
Dondalar je otpio gutljaj pia iz tek napunjene alice, uope ne opazivi da
je najvei dio prolio dok je bauljao uokolo. Nita nije jeo i pie je poelo
djelovati. U glavi mu se vrtjelo i pred oima mu je sve poigravalo, ali je zato
njegov um i dalje zaokupljen privatnim mislima, bio izdvojen od svega to se

dogaalo uokolo. uo je glazbu za ples i noge su ga odnijele u smjeru odakle je

dolazio taj zvuk. Samo je nazirao plesae koji su kruili na treperavoj svjetlosti
vatre.
A onda je pokraj njega pleui promakla neka ena. Vid mu se istog trena
razbistrio i on usredotoi pogled na nju. Bila je to Ejla. Gledao ju je kako plee s
nekolicinom mukaraca pijano se smijui. Napustila je kolo nesigurno posrui,
za njom su krenula trojica mukaraca. Njihove ruke su bile svuda po njoj, derale
su joj odjeu. U jednom trenutku su sva trojica i Ejla zavrili na gomili. Jedan od
njih popeo se na nju, grubo joj rairio noge i nabio nabrekli organ u nju.
Dondalar ga je prepoznao. Bio je to Laramar! Zaprepaten prizorom, nije se bio
u stanju pomaknuti.
Dondalar je ga je gledao kako se pomie gore-dolje i naprijed-natrag.
Laramar! Prljavi, pijani, lijeni, bezvrijedni Laramar! Ejla inae nije htjela ni
razgovarati s Laramarom, a sada je s njim. Njemu, Dondalaru, nije doputala da
je voli, da sa njom dijeli Uitke. Nije mu doputala da s njom napravi dijete.
to ako Laramar s njom zane dijete!
Krv mu je jurnula u glavu. U crvenoj izmaglici pred oima vidio je samo
Laramara na Ejli, na njegovoj druici, kako poskakuje gore-dolje, gore-dolje.
Dondalar se izbezumio i urlao PRAVI MOJE DIJETE!
Visoki mukarac je udaljenost do njih prevalio u tri koraka. Povukao je
Laramara s Ejle, okrenuo ga i zabio aku u lice zapanjenog ovjeka. Ovaj se
skljokao na tlo. Samo to se nije onesvijestio. Nije znao tko ga je udario, pa ak
ni to se dogodilo.
Dondalar je skoio na njega. Pomahnitao i izbezumljen od ljubomore,
mlatio je Laramara po licu i tijelu, ne mogavi se zaustaviti. Dondalaru se grlo
stegnuto. Cvilio je i vritao.
On pravi moje dijete! On pravi moje dijete ponavljao je u nedogled.
On pravi moje dijete!
Nekoliko mukaraca pokualo ga je odvui, ali ih je on odgurnuo. Kada bi
ga uhvatio ovakav bijes, njegova je snaga bila gotovo nadljudska. Jo nekolicina
ga je pokuala odvui, ali je on nastavio divljati i nisu ga uspjeli savladati.
Kad se Dondalar ustremio kako bi zadao jo jedan udarac u krvavu masu
sirovog neraspoznatljivog mesa koje je nekada bilo lice, jedna snana ruka ga je
epala za zaglavak. im je osjetio da ga netko odvlai od onesvijetenog
ovjeka na tlu, Dondalar se poeo otimati. ovjek je bio na rubu smrti, a
Dondalar se i dalje pokuavao osloboditi od te dvije goleme, snane ruke koje
su ga sputavale, ali nije mogao.
Dok ga je Danug vrsto drao. Zelandona Prva je povikala.
Dondalare! Dondalare! Prestani! Ubit e ga!
Kao kroz maglu, prepoznao je glas ene koju je nekada znao kao Zolenu, i
sjetio se da je zbog nje udario nekog mladia, a onda mu se um pomraio. Dok

je nekoliko zelandona pritralo kako bi se pobrinule za Laramara. crvenokosi

div podigao je Dondalara u naruje kao dijete i odnio ga odavde.

37
Zelandona prui Ejli posudicu izraenu od vrsto upletene trske, jednu od
onih koje su bile napravljene upravo za proslavu. Napunila ju je toplim ajem od
trava koje bi je trebale opustiti. Jo jednu posudicu spustila je na niski stoli i
sjela na veliki tronoac pokraj Ejlinog. Osim njih, u velikom prebivalitu
zelandona nalazio se samo jo onesvijeten ovjek, lica umotanog u meke koe
koje su pridravale ljekovite obloge. Leao je na oblinjem krevetu. Nekoliko
svjetiljki obasjavalo je toplim sjajem prostor oko ozlijeenog ovjeka, a jo
dvije su se nalazile na niskom stolu pokraj posudica s ajem.
Nikada ga nisam vidjela takvog ree Ejla. Zato je to uinio,
Zelandono?
Zato to si bila s Laramarom.
Ali to je bilo na Proslavi u ast Majke. Sada sam zelandona. Zar na
proslavama u njenu ast ne bih trebala dijeliti Majin Dar i s drugima? upitala
je Ejla.
Svi bi trebali iskazivati ast Majci na Proslavama u njenu ast, i ti si to
uvijek radila, ali samo s Dondalarom rekla je krupna ena.
To to nikada ranije nisam bila ni s kim drugim uope nije bitno.
Uostalom, on se spajao s Maronom ree Ejla.
Zelandoni nije promaklo da je to izgovorila kao u obrani.
Tako je, ali ti mu nisi bila dostupna kad je to radio. Poznato ti je da
mukarci esto dijele Majinih Dar Uitaka s drugim enama kada im druice
nisu pri ruci, zar ne? upitala je Ona Koja je Prva.
Svakako odvrati Ejla, pa bre-bolje spusti pogled i otpije gutljaj aja.
Ejla, smeta li ti to je Dondalar izabrao drugu enu?
Do sada nikada nije izabrao neku drugu. Barem od kada ga ja poznam
ree Ejla, zabrinuto se zagledavi u enu. Zar je mogue da ga tako slabo
poznajem? Ne mogu vjerovati da je to uinio. Da to nisam vidjela vlastitim
oima, nitko me ne bi mogao uvjeriti. Najprije se potajno via s Maronom... a
onda jo saznam da to radi ve due vrijeme. Zatim... Zato Marona?
Kako bi se osjeala da se radi o nekoj drugoj?
Ejla ponovno spusti pogled. Ne znam. A onda se opet zagleda u Prvu.
Ako je elio zadovoljiti svoje potrebe zato nije doao k meni? Nikada ga nisam
odbila. Nikada.
Moda upravo zbog toga. Vidio je da si umorna, ili usredotoena na ono
to ui i nije ti se elio nametati, jer je znao da ga nee odbiti odgovori
Zelandona. Uostalom, od tebe se oekivalo da se na neko vrijeme odrekne
nekih stvari kao to su Uici, hrana, pa ak i voda.

 Ali zato Marona? Da se radi o nekoj drugoj eni, bilo kojoj drugoj eni,
mislim da bih razumjela. Moda mi se ne bi svialo, ali bih razumjela. Zato ba
ta ena?
Moda zato to mu se ponudila. Ejla ju je zbunjeno pogledala.
Zelandona pone objanjavati: Svi su znali da ni ti ni Dondalar ni u jednoj
prigodi niste izabrali nekog drugog, ak ni na Proslavama u ast Majke. Prije
nego je otiao na Putovanje. Dondalar je uvijek bio na raspolaganju, naroito
na proslavama. Imao je tako jak poriv da mu je rijetko kada jedna ena bila
dovoljna. Kao da ga ni jedna nije mogla potpuno zadovoljiti, sve dok se nije
vratio s tobom. Ubrzo nakon njegovog povratka, ene su prestale pokuavati.
Ako nisi dostupan, nitko se ne nudi. Veina ena ne voli biti odbijena. Ali
Maroni je bilo svejedno. Mogla je imati svakog mukarca koga bi poeljela. Za
nju je odbijanje predstavljalo izazov. Mislim da je Dondalar za nju postao
itekakav izazov.
Ne mogu vjerovati da ga tako slabo poznajem. Ejla je zavrtjela glavom
i otpila jo malo aja. Zelandono, umalo nije ubio Laramara, lice mu nikada
vie nee biti isto. Da nije bilo Danuga, nisam sigurna da bi Laramar jo bio
meu ivima. Nitko drugi ga nije mogao zaustavi.
Bojala sam se da bi se upravo tako neto moglo dogoditi nakon to ljude
upoznamo s ulogom mukarca u zainjanju novog ivota, no nisam oekivala da
se to dogodi na ovaj nain, niti ovako brzo. Znala sam da e nastati problemi
kada to objelodanimo, ali sam mislila da emo imati vie vremena da ih
rijeimo.
Ne razumijem ree Ejla, ponovno se namrtivi. Mislila sam da e
mukarci biti sretni kada saznaju da se bez njih ne moe zaeti novi ivot, barem
isto onoliko koliko su ene sretne to ih je Majka upravo zbog toga stvorila.
Moda i jesu sretni, ali kada im konano dopre do pameti to to zapravo
znai, mukarci e moda eljeti biti sigurni da djeca njihovog ognjita nisu
samo djeca njihovih druica. Moda e eljeti biti sigurni da djeca o kojoj se
brinu potjeu od njih.
Zato bi to bilo vano? Do sada nikada nije bilo vano. Mukarci su se
uvijek brinuli o djeci svojih druica. Veini mukaraca bilo je drago kada su
njihove druice dovodile djecu u njihovo ognjite. Zato bi sada odjednom
eljeli brinuti se samo o vlastitoj djeci? upitala je Ejla.
Moda se pokae da je to pitanje ponosa. Mogli bi postati posesivni u
odnosu na svoje druice i svoju djecu ree Prva.
Ejla je otpila malo aja i zamislila se. Razmiljala je o tome i mrtila se.
Kako e znati zasigurno? ena je ta koja raa. Jedina stvar u koju bilo koji
mukarac moe biti siguran je da je beba dijete njegove druice.
Moe biti siguran jedino ako njegova druica dijeli Uitke samo s njim
ree Zelandona. Kao ti, Ejla.

Ejla se jo jae namrtila. Ali to emo s Proslavama u ast Majke?

Veina ena im se silno raduje. ele odati potovanje Majci, podijeliti njezin
Dar Uitaka s vie mukaraca.
Da, veina ena i mukaraca jedva ekaju proslave. One unose uzbuenje
u njihove ivote i ine ih zanimljivijima. Veina ena takoer eli mukarca koji
e joj pomoi brinuti se o njenoj djeci ree Zelandona.
Nemaju sve ene mukarce. Pomau im majke, tete i braa, posebno oko
novoroeneta. Uvijek se nae netko tko se eli brinuti o djeci ree Ejla.
To je tono, ali stvari se mogu promijeniti. U prolosti je ve bilo
nekoliko tekih godina, kada nije bilo dovoljno ivotinja, a jestive biljke nisu
dovoljno rodile. Kada nema svega dovoljno, ljudi nisu ba uvijek skloni dijeliti s
drugima. Da ima dovoljno hrane samo za jedno dijete, kojem djetetu bi je dala?
Odrekla bih se svog dijela za bilo koje dijete ree Ejla.
U poetku, da. Veina ljudi bi to uinila. Ali koliko bi to moglo potrajati?
Ako ne bi jela, onemoala bi i razboljela se. Tko bi se onda brinuo o tvom
djetetu?
Donda... zaustila je Ejla, zautjela i prinijela ruku ustima.
Da.
I Martona bi pomogla, i Vilamar, ak i Folara. Cijela Deveta pilja bi
pomogla poela je brzati Ejla.
To je tono, Martona i Vilamar bi pomagali dok bi mogli, ali i sama zna
da Martona nije ba najbolje sa zdravljem, a Vilamar e biti sve stariji, a ne
mlai. Folara e se zdruiti s Aldanorom na ovogodinjem kasnom Zdruivanju.
Kada dobije svoje dijete, koga e prvo nahraniti?
Nikada nije ba tako loe, Zelandono. Ponekad u proljee ponestane
svega, ali uvijek se moe nai neto za jelo ree Ejla.
Nadam se da e to uvijek biti tako, ali ena se obino osjea sigurnijom
ako ima mukarca da joj pomogne.
Ponekad dvije ene dijele ognjite i pomau jedna drugoj oko djece
ree Ejla. Razmiljala je o Aldanorovom narodu, SArmunajima i Ataroi koja se
pokuala rijeiti svih mukaraca.
Mogu i postati druice jedna drugoj. Uvijek je bolje imati nekoga tko
moe pomoi, nekoga kome je stalo, meutim, veina ena ipak bira mukarce.
Majka je veinu nas napravila da budemo upravo takvi, a ti si nam rekla i zato,
Ejla.
Ejla pogleda u smjeru ovjeka na krevetu. Ali ako si znala da e se sve
promijeniti, Zelandono, zato si dopustila da se to dogodi? Ti si Prva. Mogla si
to sprijeiti.
Moda sam i mogla neko vrijeme. Ali Majka ti to ne bi rekla kad ne bi
eljela da Njena djeca saznaju. A kad je jednom odluila to uiniti, vie nije bilo
povratka. To nije moglo ostati tajna. Kad istina sazrije, moemo je na neko
vrijeme odloiti, ali je ne moemo sprijeiti rekla je Zelandona.

Ejla je zatvorila oi i zamislila se. Poslije nekog vremena ih je otvorila i

rekla Dondalar je bio strano ljut. Bio je tako nasilan. Oi su joj bile pune
suza.
Nasilje je uvijek bilo tu, Ejla. Veina mukaraca je nasilna. Dobro zna
to je Dondalar uinio Madromanu, a tada je bio gotovo jo djeak. U
meuvremenu se nauio savladavati i to mu uglavnom uspijeva.
Ali nije mogao prestali udarati Laramara. Zamalo ga nije ubio. Zato?
Zato to si ti izabrala Laramara, Ejla. Svi su uli Dondalara kako urla:
On pravi moje dijete! Budi uvjerena da nijedan mukarac nee zaboraviti te
rijei. Zato si odabrala Laramara?
Ejla je sagnula glavu i niz lice su joj potekle suze. Za njima je uslijedilo i
tiho jecanje. Konano je prevalila preko usana:
Zato to je Dondalar izabrao Maronu. Suze koje je tako dugo
zadravala iznenada potekoe i vie ih nita nije moglo zaustaviti. Oh,
Zelandono, nisam znala za ljubomoru sve dok ih nisam ugledala zajedno.
Upravo sam bila izgubila dijete i jedva sam ekala da vidim Dondalara i moda
zanem novo dijete s njim. Stalno sam mislila na njega. Strano me je zaboljelo
kada sam ga vidjela s Maronom, i bila sam toliko ljuta da sam poeljela da i on
pati.
Zelandona je pronala komadi mekog materijala za povijanje rana i
pruila joj ga da obrie oi i nos.
Nakon toga nije htio sa mnom razgovarati. Nije rekao da mu je ao to
sam izgubila dijete. Nije me zagrlio i tjeio. Nije me ak ni dodirnuo, ni jedan
jedini put. Ni rije mi nije rekao. Jo me je vie zaboljelo to to ne eli
razgovarati sa mnom. Nije mi ak pruio priliku ni da se ljutim. Da mu kaem
kako se osjeam. Nisam bila sigurna ni da li me jo voli. Zamrcala je,
ponovno obrisala suze i nastavila.
Kada me je Dondalar ugledao na proslavi, konano mi priao i rekao
kako eli razgovarati, Laramar se sluajno naao u blizini. Znam da Dondalar
nimalo ne cijeni Laramara. Od svih ljudi, njega najmanje voli. Smatra da je
Laramar lo primjer drugim mukarcima, jer se runo ponaa prema svojoj
druici i njezinoj djeci. Neki su ga ak poeli oponaati. Znala sam da e se
Dondalar naljutiti ako izaberem Laramara umjesto njega, znala sam da e ga to
povrijediti. Ali nisam znala da e biti tako nasilan. Nisam znala da e ga
pokuati ubiti. Jednostavno nisam znala.
Zelandona je drala Ejlu u zagrljaju dok je plakala. Tako sam i mislila
rekla je, potapavi je po leima i pustivi je da se isplae, ali je njen um
nastavio raditi.
Trebala sam obratiti vie pozornosti, pomislila je Prva. Znala sam da je
upravo bila pobacila, a poslije toga su ene uvijek slabe. Znala sam i da se
Dondalar ne snalazi ba najbolje. Nikada se nije ni snalazio u takvim
situacijama, ali mi se uinilo da se Ejla dobro nosi s tim. Znala sam da je
uznemirena zbog Dondalara, ali nisam shvaala koliko. Trebala sam zapaziti,

mada je nju teko procijeniti. Iznenadilo me je to je pozvana. Nisam smatrala

da je spremna, ali onog trenutka kada sam je ugledala znala sam da se upravo to
dogodilo.
Mislila sam da joj je teko, naroito zbog pobaaja, ali uvijek je bila tako
jaka. Nisam shvatila koliko je bilo gadno dok nisam porazgovarala sa
Martonom. Kada je pred svim zelandonama ispriala o tome kako je bila
pozvana... i to me je iznenadilo... shvatila sam da se neto smjesta mora uiniti.
Trebala sam najprije s njom porazgovarati, jer bih tada znala to mogu oekivati.
Imala bih vremena razmisliti i o onome to bi mi sigurno preutjela. Ali na
Ljetnim saborima se uvijek toliko toga dogaa. Mada mi to nije isprika. Trebala
sam joj se nai pri ruci i pomoi joj, pomoi i jednom i drugom, a nisam. Moram
prihvatiti odgovornost za veliki dio ovoga to se dogodilo.
Dok se naslanjala na meko rame krupne ene, jecala i konano isplakala
suze koje je tako dugo zadravala, Ejla je stalno razmiljala o pitanju koje joj je
Zelandona postavila. Zato sam izabrala Laramara? Zato sam izabrala najgoreg
ovjeka u cijeloj pilji, vjerojatno najgoreg ovjeka na cijelom Ljetnom saboru?
Kakav grozan Ljetni sabor. Bilo bi bolje da uope nisam dola, govorila je
sebi. U tom sluaju ih ne bih vidjela zajedno. Bilo bi mi lake da mi je netko
rekao, a da ih nisam vidjela svojim oima. Ni u tom sluaju mi se ne bi svialo,
ali barem mi ne bi bili pred oima svaki put kada ih zatvorim.
Moda sam upravo zbog toga izabrala Laramara, moda sam zbog toga
toliko eljela povrijediti Dondalara. eljela sam da se i on osjea onako kako
sam se ja osjeala. Kakva sam ja to onda? elim uzvratiti, elim ga povrijediti.
Zar jedna zelandona treba biti takva? Ako sam ga toliko voljela, zato sam ga
onda eljela povrijediti? Zato to sam bila ljubomorna. Sada znam zato
Zelandone pokuavaju iskorijeniti ljubomoru.
Ljubomora je strana stvar, razmiljala je Ejla. Nisam se smjela osjeati
toliko povrijeenom. Dondalar nije uinio nita loe. Imao je pravo izabrati
Maronu. Nije raskinuo vezu, i dalje je doprinosio ognjitu, i brinuo se o Donejli
i meni. Uvijek je inio i vie nego to je morao. Vjerojatno se vie brinuo o
Donejli nego ja. Znam da mu je bilo strano ao to je kao mladi udario
Madromana. Mrzio je sebe zbog toga, a kako li se tek sada uasno osjea. to e
biti s njim? to e mu uiniti Deveta pilja? Ili zajednica zelandona, zato to je
gotovo ubio Laramara?
Ejla je napokon ponovno sjela na tronoac, obrisala oi i nos i uzela u ruku
alicu s ajem. Zelandona se nadala da joj je sada malo bolje nakon to se
isplakala, ali je Ejlin um je i dalje neumorno radio. Za sve sam ja kriva,
razmiljala je. Suze su joj ponovno potekle dok je pijuckala hladan aj, mada ih
ona gotovo nije opazila. Laramar je zadobio gadne ozljede, nikada vie nee biti
isti, a za to sam ja kriva. Ne bi bio ozlijeen a ga nisam ohrabrivala, mamila,
natjerala da pomisli kako ga elim.
Jedva se natjerala da to uini. Mrska joj je bila i sama pomisao da je
dodiruju njegove prljave, znojne ruke. Sva se najeila, cijelo tijelo ju je svrbjelo,

osjeala se prljavo, i nikako nije mogla sa sebe sprati tu prljavtinu. Kupala se i

trljala dok gotovo nije napravila rane, ispirala se. Iako je znala da je to opasno,
popila je aj od lia imele i ostalih trava od koga je povraala i dobila bolne
greve, ne bi li izbacila sve to se moda zaelo. Ali unato tome, jo je osjeala
Laramara na sebi.
Zato je to uinila? Da nanese bol Dondalara? Ona je bila ta koja nije
imala vremena za njega. Ona je ostajala budna po cijelu no, a i kada je bila
budna tijekom dana uila je napamet pjesme i povijesti i simbole i rijei za
brojenje. Ako ga je toliko voljela, zato nije nalazila vremena i za njega? Zato
to je uivala u obuci? Svialo joj se uenje, rado je uila sve one stvari koje je
morala znati da bi postala zelandona. Rado je stjecala znanje koje se moglo
otkriti, kao i ono koje je bilo skriveno. Simbole s tajnim znaenjem, simbole
koje je mogla urezati u kame, ili nacrtati na tkanini ili utkati u prostirku. Znala je
to znae. Sve Zelandone su znale to znae. Mogla je poslati kamen sa
simbolima drugoj zelandoni, a osoba koja ga nosi ne bi imala pojma da ti
simboli bilo to znae, ali su ostale Zelandone znale.
Sviala joj se i ceremonija. Ejla se sjetila koliko je bila dirnuta i kakav
dojam je na nju ostavila prva ceremonija kojoj su nazoile samo Zelandone i
koja je odrana duboko u pilji. Sada je znala to treba uiniti ako eli ostaviti
dojam na ljude. Nauila je sve trikove, mada tu nisu bili samo trikovi. Poneto je
bilo i stvarno, zastraujue stvarno. Znala je da neke Zelandone, posebno starije,
zapravo vie ne vjeruju. Sve su to ve radili toliko puta, da su se navikli na
vlastitu magiju. Svatko to moe, govorili su. Moda zaista svatko moe, ali ne
bez obuke. Ne bez pomoi ili maginih ljekarija. to znai letjeti bez vjetra, dok
ti je tijelo i dalje sa zelandonama ili sa piljom, nekome tko je zaboravio da to
ne mogu svi, ili onome tko to radi iz navike ili dunosti.
Ejla se iznenada sjetila da je na svojoj inicijaciji ula Onu Koja Je Prva
kako kae da e ona jednog dana biti Prva. Ejla se tada nije na to obazirala, nije
mogla sebe zamisliti kao Prvu, a osim toga imala je svog mukarca i dijete.
Kako je itko mogao biti Prvi i istovremeno imati obitelj? Pojedini su pripadnici
zajednice zelandona imali svoga para, ali oni su bili u manjini.
Od malena je jedino eljela imati svojeg mukarca i djecu, vlastitu obitelj.
Iza joj je rekla da nikada nee imati djecu, jer je njen totem, piljski Lav,
previe jak, ali ih je iznenadila. Dobila je sina. Braud bi poludio da zna da joj je,
kada ju je silovao, podario ono to je jedino eljela. Ali u tom sluaju nije bilo
Dara Uitaka. Braud je nije izabrao zato to mu je bilo stalo do nje. Prezirao ju
je. Silovao ju je kako bi joj pokazao da joj moe raditi to god poeli, i zato to
je znao da e joj to biti mrsko.
Sada je sama sebi uinila to isto. Prisilila je sebe da izabere mukarca kojeg
je prezirala, da bi tako povrijedila ovjeka kojeg je voljela. Evo to je njena
ljubomora uinila Dondalaru. Ona je kriva to zamalo nije ubio ovjeka. Ne
zasluuje da ima obitelj. Nije se mogla brinuti o svojoj obitelji ni kao
pripravnica. A sada, kada je postala zelandona, bit e jo mnogo tee. Bit e mu

bolje bez nje. Moda bi ga trebala pustiti, dopustiti mu da pronae drugu

druicu.
Ali kako bi mogla ne biti zdruena s Dondalarom? Kako bi mogla ivjeti
bez njega? im je to pomislila, ponovno je zaplakala, a to je Zelandonu prilino
zabrinulo. Imala je osjeaj da nikada nee prestati plakati. Kako bi mogla ivjeti
bez Dondalara, pomislila je Ejla. Ali kako bi Dondalar sada mogao ivjeti s
njom? Ona ga nije dostojna. Umalo zbog nje nije ubio ovjeka, i to samo zato
to je htio zadovoljiti svoje potrebe. Potrebe koje mu ona oigledno nije
pomogla zadovoljiti. ak bi i ena iz Plemena to uinila, svaki put kada bi njen
mukarac to poelio. Dondalar zasluuje bolju enu.
A to e biti s Donejlom? Ona je i njegova ker i on je jako voli. On se
vie brinuo o njoj nego ja. Donejla zasluuje bolju majku od mene. Ako
raskinem vezu, on se moe ponovno zdruiti. On je i dalje najljepi... ne,
najzgodniji mukarac u svim piljama. Svi to misle. Nee mu biti teko nai
neku drugu enu, ak i neku mladu. Ja sam ve stara, neka mlada ena mogla bi
s njim imati vie djece. Mogao bi ak izabrati... Maronu... ako eli. Bilo joj je
teko ak i misliti o tome, ali imala je potrebu kazniti samu sebe, i nije mogla
smisliti nita to bi joj nanijelo veu bol.
Tako u uiniti. Prekinut u vezu, dat u Donejlu Dondalaru i pustit u
ga da nae drugu enu s kojom e imati obitelj. Kada se vratim u Devetu pilju,
neu se useliti u svoj dom, uselit u se kod Zelandone, ili u podii sebi drugi
dom, ili u se odseliti i biti zelandona u nekoj drugoj pilji... ako e me bilo koja
druga pilja htjeti primiti. Moda bih jednostavno trebala otii, nai neku dolinu
i ivjeti posve sama.
Zelandona je promatrala izmjene osjeaja na Ejlinom licu, ali nije ih
uspijevala sve odgonetnuti. Ima neeg neuhvatljivog u toj eni, pomislila je
Zelandona. Ali nije bilo nikakve sumnje. Jednoga dana e ona biti Prva.
Zelandona nikada nije zaboravila onaj dan u Martoninom prebivalitu kada je
mlada i jo neobuena Ejla ipak uspjela nadjaati moni um Prve. To ju je
potreslo vie nego to je bila spremna priznati.
Ejla, ako se bolje osjea, trebale bismo krenuti,... Zelandono Devete
pilje. Ne elimo zakasniti na skup. Ljudi e imati puno pitanja, pogotovo
poslije onoga to se dogodilo izmeu Dondalara i Laramara rekla je Ona
Koja Je Prva Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju.
Doi, Dondalare. Moramo na skup. elim postaviti neka pitanja rekao
je Doharan.
Samo ti idi, ja u doi kasnije ree Dondalar, ni ne podigavi pogled s
vree za spavanje na kojoj je sjedio.
Bojim se da to nee ii, Dondalare. Izriito mi je reeno da se pobrinem
da
poe sa mnom rekao je Doharan.
Tko ti je to zapovjedio?

 to misli tko? Zelandona i Martona.

A to ako se meni ne ide na taj skup? upitao je Dondalar, ispipavajui
na to trenutno ima pravo, a na to ne. Osjeao se tako jadno, da se nije elio ni
pomaknuti.
Pretpostavljam da u u tom sluaju morati zamoliti onog tvog snanog
prijatelja Mamutovca da te odnese tamo, jednako kao to te je donio ovamo
ree Dondalarov brat, smrknuto se osmjehnuvi Danugu. Nalazili su se u
sklonitu koje su koristili Danug, Druvez, Aldanor i jo neki mukarci. Kako su
u njemu boravili samo mukarci, zvali su ga daleko prebivalite, iako se nije
nalazilo na rubu Logorita kao ostala daleka prebivalita, niti daleko od
obiteljskih prebivalita Devete pilje. Gotovo da se od tada nisi ni pomakao.
Htio ti to ili ne, morat e izai pred ljude, Dondalare. Ovo je otvoreni skup.
Nee biti govora o tvojoj situaciji. To ostavljamo za kasnije, kada budemo
vidjeli koliko e se Laramar uspjeti oporaviti.
Trebao bi se malo srediti ree Solaban. Jo ima na odjei mrlje od
krvi.
U pravu si sloio se Doharan i pogledao Dondalara.
Uinit e to sam ili e te netko morati potopiti.
Svejedno mi je. Ako me elite potopiti, samo naprijed.
Dondalare, uzmi istu tuniku i poi sa mnom na rijeku ree Danug na
jeziku Mamutovaca. Na taj nain je pokazao Dondalaru da moe s njim
razgovarati, a da ga nitko drugi ne razumije, a osim toga, uivao je u mogunosti
da govori na svom jeziku i da se ne mora muiti sa zelandonskim.
U redu pristao je Dondalar, duboko uzdahnuo i ustao. Ionako je
svejedno. Zaista mu je bilo svejedno to e biti s njim. Dondalar je bio
uvjeren da je izgubio sve to je bilo vano: obitelj, ukljuujui i Donejlu,
potovanje prijatelja i svog naroda, ali ponajprije Ejlinu ljubav. Smatrao je da je
to i zasluio.
Danug je promatrao Dondalara koji se pokraj njega vukao prema rijeci, ne
vidjevi nita oko sebe. Mladi Mamutovac je ve jednom bio svjedok kada je
ovo dvoje mladih ljudi, koje je izdaleka doao vidjeti, imalo sline probleme,
iako su se voljeli vie nego bilo koji drugi par koji je upoznao. Poelio je da ih
moe natjerati da uvide ono to je svima ostalima bilo jasno, ali rijei nisu bile
dovoljne. Morat e sami doi do toga. Ovoga puta nije se radilo samo o njima.
Dondalar je nekoga ozbiljno ozlijedio, i mada Danug nije ba dobro poznavao
obiaje Zelandonaca, znao je da to nee proi bez posljedica.
Zelandona je pomaknula zastor, odgurnula pregradu i provirila iz skrivenog
privatnog pristupa sa stranje strane velikog prebivalita zelandona, koji se
nalazio nasuprot uobiajenom ulazu. Pogledala je prostor za okupljanje koji se
sputao niz padinu brda i irio prema Logoritu. Ljudi su se cijelog jutra
skupljali i ve je sve bilo gotovo puno.

Imala je pravo to se tie pitanja. Ljudi su poeli shvaati znaenje

ceremonije i novih stihova u Majinoj Pjesmi, ali nisu bili sigurni jesu li ih
pravilno protumaili. Mogue promjene naroito poslije Dondalarovog
ponaanja, uznemirile su ljude. Zelandona je ponovno provirila i provjerila jesu
li stigli odreeni ljudi, a onda je jo malo priekala kako bi dala priliku i
posljednjim pridolicama da se smjeste. Konano je dala znak mladoj zelandoni
koja je ostalima prenijela znakovima ona je spremna. Kada je sve bilo
pripremljeno, Prva je izala.
Zelandona Koja Je Prva bila je ena sjajnog dranja, a tome dranju ile su
u prilog i njena visina i njena teina. Takoer, imala je irok repertoar tehnika i
taktika za zadravanje pozornosti okupljenih na onome to je eljela istaknuti.
Sada je odluila koristiti svu svoju vjetinu, kako onu intuitivnu tako i nauenu,
da uvjeri veliki broj ljudi, koji nisu odvajali pogled od nje, da je samouvjerena i
sigurna u ono to govori.
Znajui da ljudi imaju sklonost da samoinicijativno postavljaju pitanja,
objavila je da e biti lake, poto je nazoan veliki broj ljudi, da pitanja
postavljaju voe pilja, ili samo jedan lan svake obitelji. Ali ako je netko
osjeao jaku potrebu da neto kae. treba mu dopustiti.
Doharan je postavio prvo pitanje, koje je sve zanimalo. Ti novi stihovi,
elim znati jesam li ih dobro shvatio, znai li to da su Daradal i Sitona i moja
djeca, a ne samo Prolevina?
Tako je odvrati Zelandona Koja Je Prva. Daradal je tvoj sin, a Sitona
je tvoja ker, Doharane, isto kao to su i Prolevini sin i ker.
Dar Uitaka koji nam je podarila Velika Majka Zemlja je taj koji zainje
ivot u eni? upitao je Brameval, voa etrnaeste pilje.
Donin Dar nije samo Dar Uitaka, to je takoer Dar ivota.
Ali Uici se dijele vrlo esto. ene ne ostaju trudne tako esto primijeti
netko tko nije imao strpljenja ekati.
Velika Majka Zemlja je ta koja provodi konani izbor. Doni se nije
odrekla sveukupnog svog znanja, niti svih svojih povlastica. Ona i dalje
odluuje kada e ena biti blagoslovljena djetetom odgovori Prva.
Koja je onda razlika izmeu ovjekovog duha i sri iz njegovog organa
pri zainjanju djeteta? upitao je Brameval.
To je sasvim jasno. Ako ena ne dijeli Uitke s mukarcem, nee imati
dijete. Majka nee sama od sebe izabrati duh nekog mukarca i podariti ga eni
koja se samo nada da e jednog dana dobiti dijete. ena mora ukazivati ast
Majci tako to e dijeliti Njen Dar Uitaka. Mukarac mora unijeti svoju sr u
enu, kako bi se mogla pomijeati s tamonjim njenim sokom ree Zelandona.
Neke ene nikada ne zatrudne izjavio je Tormaden, voa Devetnaeste
pilje.
To je tono. Ja nikada nisam imala dijete iako sam esto iskazivala ast
Majci. Ne znam zato ree Prva. Moda zato to me je Majka izabrala za
neto drugo. Svjesna sam da bi mi bilo vrlo teko sluiti Majci da sam ostala

trudna, da imam svog mukarca i djecu. To ne znai da Zelandone uope ne

trebaju imati djecu. Neki ih imaju pa ipak Njoj dobro slue, mada je zelandonu
lake nego zelandoni biti zdruen i imati djecu u svom ognjitu. Mukarac ne
mora nositi dijete niti ga raati ili dojiti. Neke ene su u stanju raditi obje stvari,
posebno one iji je poziv snaan, ali moraju imati mukarca i obitelj koji ih vole
i koji su voljni pomoi.
Prva je zapazila kako je nekolicina nazonih pogledala u Dondalarevom
smjeru. On je zajedno s posjetiteljima Mamutovcima sjedio na padini brda malo
iznad Devete pilje, a ne sa enom s kojom je bio zdruen. Ejla je s Donejlom
u krilu sjedila pokraj Martone u prednjem dijelu, a izmeu njih se smjestio Vuk.
Bila je istovremeno i blizu Devete pilje i blizu zajednice zelandona. Zbog
kontrole koju je imala nad ivotinjama te iscjeliteljskog dara, veina ljudi je
vjerovala da je Ejlin poziv bio vrlo snaan, ak i prije nego je postala
pripravnica i sve do ovog ljeta kada su poele sve te nevolje, svi su zapazili
koliko je Dondalar paljiv. Mnogi su vjerovali da je izvor svih njihovih nevolja
Marona... ona je sjedila s roakom Vijopom i nekim prijateljima iz Pete pilje...
ali sada se situacija zaotrila i postala vrlo ozbiljna. Proulo se da je Laramar
doao k svijesti. I dalje se oporavljao u nastambi zelandona i samo su one znale
u kakvom je stanju.
Moja druica je za vrijeme Proslava u ast Majke i ostalih ceremonija
dijelila Dar Uitaka s drugim mukarcima, a ne samo sa mnom rekao je neki
ovjek iz publike.
Sada e pitanja postati kakljiva, pomislila je Zelandona Koja Je Prva.
Sveti su razlozi radi kojih se odravaju Proslave i Ceremonije. Dijeljenje
Uitaka je sveti in. Na taj nain se iskazuje ast Velikoj Majci. Ako je dijete
tada zaeto, to se dogodilo zato to je ona tako htjela. Takvo dijete treba smatrati
povlatenim. Ne zaboravite da Doni i dalje odluuje kada e ena zatrudnjeti.
Iz publike se, s raznih mjesta, zaulo nekoliko komentara.
Sljedea je ustala Kareja, predvodnica Jedanaeste pilje. Viladan me je
zamolio da ti postavim pitanje umjesto njega, ali mislim da bi on to sam trebao
uiniti.
Ako ti tako misli, onda bi svakako trebao ree Zelandona.
Moja druica je bila doni-ena u ljetu nakon to smo se zdruili
zapone ovjek. Nikako nije imala sree da zane dijete i eljela je da prinese
ponudu u ast Majke ne bi li je potakla da zane dijete u njoj. Izgleda da je
uspjelo. Poslije toga je dobila dijete, i jo troje poslije prvog. Ali sada se pitam,
potie li bilo koje od njih od mene?
Ovo je delikatno pitanje, i moram oprezno odgovoriti, pomislila je
Zelandona. Sva djeca koju je rodila tvoja druica su tvoja djeca ree ona.
Ali kako u znati jesam li ih zaeo ja ili neki drugi ovjek?
Reci mi, Viladane, koliko je staro tvoje prvo dijete?
Moe nabrojiti dvanaest godina. Gotovo da je ve ovjek. U glasu mu
se osjeao ponos.

 Jesi li si bio sretan kada je tvoja druica tada ostala trudna i kada se
rodio?
Da, eljeli smo djecu u naem ognjitu.
Znai, voli ga.
Svakako da ga volim.
Bi li ga volio vie kada bi znao da ga je zaela tvoja sr?
Pogledao je djeaka. Svakako da ne odgovorio je namrtivi se.
Kada bi znao da je i ostalu tvoj u djecu zaela tvoja sr, da li bi ih vie
volio?
Nije odmah odgovorio. Bilo mu je jasno to eli rei i zamislio se. Ne, ne
mogu ih voljeti vie nego sada.
Je li je onda vano ija ih je sr zaela, tvoja ili nekoga drugoga?
Zelandona je zapazila kako su se bore na njegovom namrtenom elu produbile.
Odluila je nastaviti. Ja nikada nisam bila trudna, nikada nisam zaela dijete,
mada sam jedno vrijeme eljela dijete vie nego to moete zamisliti. Sada sam
zadovoljna, znam da je Majka odabrala ono to je najbolje za mene. Moda si i
ti, Viladane, roen da bude isti kao ja. Moda, iz nekog razloga poznatog samo
Doni, tvoja sr u to vrijeme nije mogla zaeti dijete s tvojom druicom. Ali je
Velika Majka Zemlja, u Svojoj mudrosti, podarila tebi i tvojoj druici djecu, jer
ste ih eljeli. Ako ti nisi taj koji ih je zaeo, bi li bio voljan vratiti ih ovjeku koji
ih je moda zaeo, ako bi saznao njegovo ime?
Nipoto, brinem se o njima od kada su se rodili izjavi Viladan.
Upravo tako, brinuo si se o njima, voli ih, to su djeca tvog ognjita, a to
znai da su to tvoja djeca, Viladane.
Da, to su djeca mog ognjita, ali rekla si da ih ja moda nisam zaeo.
Misli li da ih je mogla zaeti moja sr? upitao je Viladan s izvjesnom
enjom.
Moda je ast koju je tvoja druica iskazala Majci bila dovoljna, i moda
je Majka dopustila tvojoj sri da zane sve njih. Mi to ne moemo znati, to zna
samo Majka, ali ako ih ne bi mogao voljeti vie nego to ih ionako voli, zar je
to uope vano?
Pretpostavljam da nije.
Moda ih je zaela tvoja sr, a moda nije ree Zelandona ali ona e
uvijek biti vie od djece tvoga ognjita. To su tvoja djeca.
Hoemo li ikada znati zasigurno?
To ti ne bih znala rei. Kada je ena u pitanju, sve je jasno. Ona je trudna
ili nije trudna. Kada je rije o mukarcu, njegova djeca uvijek su djeca njegove
druice. Oduvijek je tako. Nita se nije promijenilo. Nijedan mukarac ne moe
biti potpuno siguran tko je zaeo djecu njegovog ognjita.
Dondalar moe dopre do njih glas iz publike. Svi su zautjeli i
zagledali se u onoga tko ih je izgovorio. Bio je to Dalodan, mladi iz Tree

pilje. Sjedio je s Folarinom prijateljicom Galejom s kojom se zdruio prije

dvije godine.
Pocrvenio je od tolike pozornosti uperene u njega i ozbiljnog Zelandoninog
pogleda. On zaista moe rekao je kao da se brani. Svi znaju da Ejla nikada
nije izabrala nikoga osim njega... do sino. Ako sr iz mukarevog organa
zainje djecu, a Ejla nikada nije dijelila Uitke ni s kim drugim osim s
Dondalarom, onda dijete njegovog ognjita mora biti njegovo, mora biti od
njegove sri. Zbog toga se on sino potukao, nije li tako? Svaki put kada bi
udario Laramara, zaurlao je On pravi moje dijete!
Sada je sva pozornost bila usmjerena na Dondalara, a on se mekoljio pod
njihovim ispitivakim pogledima. Neki su pogledali Ejlu, ali ona je nepomino
sjedila ukoenih lea i sputenog pogleda.
A onda je ustao Doharan. Dondalar je bio izvan sebe. Previe je popio i
pie mu je pomutilo pamet rekao je ogoreno i sarkastino.
Ljudi su se osmjehivali i smijuljili. Kladim se da mu je, kad je Sunce
zasjalo, glava bila puna onog to zovemo jutro poslije doviknuo je drugi
mladi U njegovu glasu osjealo se neko divljenje, kao da je smatrao da je
Dondalarevo nasilno ponaanje hvale vrijedno.
Tu stvar e rijeiti Deveta pilja, jer su i Dondalar i Laramar iz Devete
pilje. Nismo se ovdje okupili da bismo razgovarali o Dondalarovim
postupcima ree Doharan, pokuavi staviti toku na to. Nije mu promaklo
divljenje u glasu pojedinih mladia, a posljednja stvar koju je elio bila je da se
neki od njih ugledaju na njega.
Bojim se da je glavobolja s kojom se danas probudio Dondalarova
najmanja briga, Demorale dodala je Zelandona. Budi uvjeren da e morati
platiti za to to je uinio. Teko je bilo upamtiti sve ljude na skupu, mada se
trudila. Odjea joj je uvijek u tome pomagala, kao i perlice i pojasevi i ostala
oprema. Ovaj mladi je bio iz Pete pilje, i bio je u srodstvu s njihovim
zelandonijem. Svi oni su se trudili da se oblae vie napadno od ostalih i nosili
su vie perlica, jer su bili poznati po njihovoj izradi. A i sjedio je u prvim
redovima, to joj je omoguilo da ga dobro vidi i prepozna.
Mislim da razumijem kako se osjeao bio je uporan Demoral. to
ako elim da dijete moje druice potekne od mene?
Upravo tako oglasio se jo jedan mukarac.
Da, to onda? dodao je novi glas. to ako poelim da djeca mojeg
ognjita budu moja?
Zelandona je priekala da se komeanje smiri. Primijetila je da najvie
opaski upuuju pripadnici Pete pilje. Stoga je cijelu skupinu fiksirala strogim
pogledom.
eli da djeca tvoga ognjita budu tvoja, Demorale? upita ona,
zagledavi se ravno u mladia koji je postavio pitanje. Misli isto onako kao
to su tvoji i odjea koju nosi, alat kojim se slui, ili te tvoje perlice? eli ih
posjedovati?

 Ne... ovaj... ne. Nisam tako mislio poeo je zamuckivati mladi.

Drago mi je to to ujem, jer djecu se ne moe posjedovati. Ne mogu biti
tvoja ili tvoje druice. Nitko ih ne posjeduje. Djeca su naa, i mi ih trebamo
voljeti i brinuti se o njima i poduavati ih, isto onako kao to se Majka brine o
nama, a to moe raditi bez obzira na to potjeu od tvoje sri ili od sri nekoga
drugoga. Svi smo mi djeca Velike Majke Zemlje, mi uimo od nje. Sjea li se
rijei iz Majine Pjesme:
,,enu i Mukarca Majka je rodila,
I dom njihov na Zemlji im dala.
I vodu i zemlju i sve to je stvorila,
Na uvanje svega toga ih je obvezala.
,,Da s tim domom se koriste, a ne da ga unite.
Pridruilo joj se nekoliko zelandona, i svi zajedno nastavie.
,,Za Djecu Zemlje Majka je stvorila,
Darove za opstanak i onda odluila
Dati im Dar Uitka i njenosti.
Da je tuju radou fizike ljubavi.
,,Te darove zasluuju kada svoju Majku tuju.
Ona nas opskrbljuje, brine o nama, poduava nas, a mi joj se
zahvaljujemo na Njenim Darovima tako to je potujemo. Zatim je Ona Koja
Je Prva nastavila: Donin Dar Spoznaje o ivotu nije vam dan zato da biste
mogli posjedovati djecu roenu na vaim ognjitima i tvrditi da su vaa.
Pogledala je nekolicinu mladia kojima je malo prije izrekla svoje miljenje.
Taj dar smo dobili zato bismo saznali da Doni ne blagoslivlja samo ene.
Mukarci su nuni isto onoliko koliko i ene. Oni nisu tu samo da bi skrbili i
pomagali, mukarci su potrebni i za dobivanje djece. Bez mukaraca ne bi bilo
djece. Zar to nije dovoljno? Zar djeca moraju biti vaa? Morate li ih
posjedovati?
Mladii su se zbunjeno pogledavali, ali Zelandona nije bila ba sigurna da
su je potpuno razumjeli. A onda se javila jedna mlada ena.
to emo s onim kako je nekada bilo? Mi znamo tko su nam majke i
bake. Ja sam ker moje majke, ali to emo s mukarcima?
Zelandona nije odmah prepoznala mladu enu, ali je pronicljivi um Prve
istog asa pokuao poblie odrediti njenu pripadnost. Sjedila je s
Dvadesettreom piljom, a are i uzorci na njenoj tunici, kao i ogrlica, ukazivali
su na to da je pripadnica te pilje, a ne neke druge, te da sjedi s prijateljima.
Iako je na sebi imala odjeu kakvu su nosile ene, a ne djevojice, oigledno je
bila vrlo mlada. Vjerojatno je tek bila prola Prve obrede, pomislila je doniera.
Kada jedna tako mlada djevojka istupi na ovako velikom skupu, to znai da je ili

vrlo drska i nepromiljena ili hrabra i navikla druiti se s ljudima koji otvoreno
iznose svoje miljenje, to jest s voama. Predvodnica Dvadeset tree pilje bila
je ena, Dinara. Zelandona se u tom trenu sjetila da je Dinarina najstarija kerka
bila meu onima koje su ove godine prole Prve Obrede, a i primijetila je da se
Dinara osmjehuje mladoj eni. Tada se sjetila i imena mlade ene.
Nita se nije promijenilo, Diresa ree Prva. Djeca su uvijek bila
rezultat spajanja mukarca i ene. To to mi ranije nismo znali da je tako, ne
znai da nije uvijek tako bilo. Doni je jednostavno sada odluila objaviti nam to.
Sigurno je osjetila da smo spremni prihvatiti to znanje. Zna li tko je bio druik
tvoje majke u vrijeme kada si se rodila?
Da, svi znaju tko je njen druik. To je Donkoran odvrati Diresa.
Onda je Donkoran tvoj otac ree Zelandona. ekala je pravu prigodu
da primijeni odabranu rije. Otac je naziv koji je dat mukarcu koji ima djecu.
Mukarac je nuan da se zane ivot, ali on ne nosi dijete u sebi, ne raa ga i ne
doji, no mukarac moe voljeti dijete isto koliko i majka. ene se smatraju
blagoslovljenima od Doni, a mukarci sada mogu za sebe misliti da su Donini
miljenici.
Istog asa su svi poeli burno raspravljati. Ejla je ula kako okupljeni
ponavljaju novi izraz, kao da ga kuaju, kao da se navikavaju na njega.
Zelandona je priekala da se buka stia.
Ti si, Diresa, ki svoje majke, Dinare, a takoer si ki svoga oca,
Donkorana. Tvoja majka ima sinove i keri, i tvoj otac ima sinove i keri. Tada
ga djeca mogu zvati ocem, isto kao to enu koja ih je rodila nazivaju majkom.
to ako mukarac koji se spario s mojom majkom i zaeo mene nije
mukarac sa kojim se zdruila? upitao je Demoral, mladi iz Druge pilje.
Mukarac koji je zdruen s tvojom majkom, onaj koji je mukarac u tvom
ognjitu, tvoj je otac bez oklijevanja je rekla Zelandona.
Ali ako me nije zaeo, kako mi moe biti otac? bio je uporan Demoral.
Taj mladi e praviti probleme, pomislila je Ona Koja Je Prva.
Ti ne zna tko te je sve mogao zaeti, ali zato poznaje mukarca koji ivi
s tobom i s tvojom majkom. Najvjerojatnije te je on stvorio. Ako pouzdano ne
zna da je to bio netko drugi, taj drugi moda i ne postoji, te tako nema svrhe
davati naziv odnosu koji ne postoji. Mukarac tvoje majke obeao je da e se
brinuti o tebi. On je taj koji te je snabdijevao, volio, pomagao tvojoj majci da te
podigne. Ne ini mukarca ocem sparivanje ve skrb o djetetu. Da je ovjek s
kojim se tvoja majka zdruila umro, i da se ona zdruila s drugim mukarcem
koji te voli i stara se o tebi, bi li njega manje volio?
Ali koji od njih je pravi otac?
ovjeka koji se stara o tebi uvijek moe zvati ocem. Kad navodi svoje
veze, kao na primjer prigodom slubenog upoznavanja, tvoj otac je onaj
mukarac koji je bio zdruen s tvojom majkom u vrijeme kada si se rodio,
ovjek koga naziva mukarcem tvoga ognjita. Ako onaj koji se brine o tebi
nije bio tu kada si se rodio, odnosit e se prema njemu kao o drugom ocu da

bi napravio razliku izmeu njih dvojice kada je to neophodno objasnila je

Zelandona. Sada joj je bilo drago to je one noi kada nije mogla spavati,
razmiljala o svim moguim grananjima rodbinskih veza do kojih e ova nova
spoznaja dovesti.
Ona Koja Je Prva eljela je objaviti jo neto. Ovo je moda pravo
vrijeme da spomenem i ovo. Zelandone smatraju da bi mukarce trebalo
ukljuiti u neke obrede i obiaje vezane uz roenje djeteta, kako bi to dublje
osjetili i shvatili svoju ulogu u stvaranju novog ivota. Zato e od sada mukarci
davati imena mukoj djeci, a ene e, razumije se, i dalje davati imena enskoj
djeci.
Ovu njenu izjavu primili su razliito. Mukarci su djelovali iznenaeno, ali
se nekolicina osmjehivala. Po izrazima lica nekih ena vidjela je da se ne ele
odrei svog prava da daju imena djeci. U tom trenutku nitko nije elio raditi
probleme oko toga i nisu je zasuli pitanjima, ali njoj je bilo jasno da nisu svi
prihvatili ovu zamisao. Bila je uvjerena da e biti potekoa.
to emo s djecom koja se rode enama koje nisu zdruene? upitala je
ena koja je djelovala vrlo mlado, ali je ipak u naruju ljuljala djetece.
Druga pilja, pomislila je Zelandona, odmjeravajui njenu odjeu i nakit.
Da to nije dijete prologodinjih Prvih Obreda? ene koje rode prije
zdruivanja su blagoslovljene, kao i ene u kojima se zane ivot u vrijeme kada
se zdrue. ena koja je blagoslovljena djetetom pokazala je da je u stanju nositi i
roditi zdravo dijete, pa je esto ona ta koja je odabrana da ponovno bude
blagoslovljena. Dok se ne zdrui, o njenoj djeci brine se njena obitelj ili njena
pilja, a otac te djece je Lumi, druik Doni. Velike Majke Zemlje.
Osmjehnula se mladoj eni. Zapravo se nita nije promijenilo, aleda.
Tog trena se sjetila njezinog imena. pilja se uvijek brine o eni koja nema
svog mukarca, a ima dijete, bez obzira na to je li je njen mukarac otiao na
drugi svijet ili ga jo nije odabrala. Mnogi mukarci misle da je mlada ena s
djetetom vrlo poeljna. Ona se obino vrlo brzo zdrui, jer odmah donosi dijete
u mukarevo ognjite, dijete koje je Donin miljenik. Mukarac s kojim se
zdrui postaje djetetov otac, razumije se objasnila je krupna ena, promatrajui
enu koja je takorei jo bila djevojica kako stidljivo pogledava jednog mladia
iz Tree pilje koji je zaneseno i s oboavanjem zurio u nju.
Ali to je s mukarcem koji je stvarno otac tog djeteta? oglasio se onaj
mladi iz Druge pilje koji je ve bio postavio mnoga pitanja. Nije li otac onaj
mukarac ija je sr zaela dijete?
Zelandona je opazila kako i on pogledava istu mladu enu s djetetom. Ona
je gledala onog drugog. Aha... Sada razumijem, pomislila je doniera. Moda to
nije dijete prvih Obreda, ve prve zanesenosti. Malo ju je iznenadila lakoa s
kojom je o roenju djece poela razmiljati kao o posljedici spajanja mukarca i
ene. Osjeala je kako se sada sve tako logino uklapa.
Ejla je takoer bila svjesna mladia iz Druge pilje, i nije joj promakla
nijema igra izmeu mlade ene i dvojice mukaraca. Zar on misli da je zaeo

dijete? Da nije ljubomoran, zapitala se? Ejla ne samo da je sada shvaala pojam
ljubomore nego je bila svjesna i snanih osjeaja koja su je pratila. Nisam znala
da e ovaj Majin Dar Spoznaje biti tako sloen. Nisam sigurna ni je li ba tako
divan Dar, govorila je sebi.
Ako ena nikada nije bila zdruena, a ima dijete, onda mukarac s kojim
se zdrui, onaj koji obea da e se brinuti o djetetu, postaje otac djeteta.
Razumije se, ako ena odlui zdruiti se s vie mukaraca, oni e ravnomjerno
dijeliti naziv otac ree Zelandona, pokuavajui im pruiti alternativnu
mogunost.
Ali ena se ne mora zdruiti s onim koga ne eli, je li tako? upita mlada
ena.
Prva je opazila kako se zelandoni Druge pilje penje uz brdo prema mjestu
gdje se okupila njegova pilja. Da, to je uvijek bilo tako i nije se promijenilo.
Vidjela je da je donier sjeo pokraj mladia koji je postavio gomilu pitanja i
okrenula se kako bi ula pitanje iz sasvim drugog dijela publike.
Kako se zove otac moga oca? upitao je neki ovjek iz Jedanaeste pilje.
Zelandona je odahnula. Lako pitanje. Majina majka je baka. Majin otac
je djed. Oeva majka je takoer baka, ali da bi se razlikovale, nju ete zvati
nana. Oevog oca zvat ete djed. Kada navodite svoje veze, majka vae majke je
bliska baka, a otac vae majke je va bliski djed, jer kada je se radi o majci
tu nikada nema dvojbe.
to ako se ne zna ija je sr zaela neiju majku? upitao je voa Pete
pilje. Ili ako taj koji ju je zaeo hoda drugim svijetom, kako nazvati tu vezu?
Ako zna mukarca koji je bio zdruen s majkom tvoje majke, on ti je
djed. Isto vai i za tvog oca. ak i ako je na drugom svijetu, tvog oca zaeo je
mukarac koji se spajao s njegovom majkom, isto kao to je tvoju majku zaeo
mukarac koji je stavio sr svog organa u njenu majku opirno objasni
Zelandona.
Ne! Neeee! zauo se krik iz publike. To nije tono! Ponovno je to
uinila. Izdala me je, a tek sam joj poeo vjerovati. Svi su se okrenuli prema
mjestu s kojeg je odjeknuo krik. Iza velike skupine ljudi iz Devete pilje, stajao
je jedan ovjek. To je la! Sve je to la! Ta ena vas pokuava prevariti. Majka
joj to nikada ne bi rekla vrisnuo je, pokazujui u Ejlu. Ona je laljiva, zla
ena.
Ejla je zaklonila oi, podigla pogled i ugledala Brukevala. Brukeval? Zato
vriti na mene? Ne razumijem, pomisli ona. to sam mu ja skrivila?
Ja potjeem od duha mukarca kojeg je Velika Majka odabrala da se spoji
s duhom moje majke vritao je Brukeval. Moja majka potjee od duha
mukarca koji je bio izabran od strane Doni da se zdrui s duhom njene majke.
Ona ne potjee iz organa ivotinje! Ona ne potjee iz sri bilo kakvog organa. Ja
sam ovjek! Ja nisam Zbitoglavac! Ja nisam Zbitoglavac! Glas mu je pukao
kod posljednjih rijei i pretvorio se u jecajue zavijanje.

38
Brukeval se iznenada sjurio niz brdo, pretrao preko malog polja i nastavio
trati, ostavivi logorite za sobom bez da se i jedan jedini put okrenuo.
Nekolicina mukaraca, uglavnom iz Devete pilje, krenulo je za njim. Meu
njima su bili i Doharan i Dondalar. Nadali su se da e uspjeti porazgovarati s
njim kada ostane bez daha, da e ga uspjeti smiriti i vratiti. Iako je odbijao to
prihvatiti, naslijedio je snagu i izdrljivost mukarca iz Plemena, svog djeda.
Mada su u poetku bili bri i poeli ga sustizati, mukarci koji su jurili za
Brukevalom nisu imali njegovu izdrljivost i nisu mogli odrati brzinu koju im
je nametnuo.
Napokon su ostali bez daha i stali. Neki su se ak valjali po tlu,
pokuavajui doi do daha. Sve odreda boljele su slabine i grlo. Trebao sam ii
na Trkau, jedva je uspio izgovoriti Dondalar. Konju sigurno ne bi uspio
pobjei.
Kad su se konano vratili, meu okupljenima je vladala zbunjenost. Ljudi
su stajali, etali uokolo, razgovarali. Zelandona nije eljela takav zavretak, i
objavila je stanku dok se mukarci ne vrate. eljela je da se vrate s Brukevalom.
A kad su se vratili bez njega, odluila je na brzinu zakljuiti skup.
ao mi je to se Brukeval iz Devete pilje Zelandonaca tako osjea.
Svima nam je poznato koliko je osjetljiv na svoje porijeklo, ali nitko pouzdano
ne zna to se dogodilo njegovoj baki. Samo znamo da se izgubila, da se poslije
nekog vremena ipak uspjela vratiti i da je potom rodila Brukevalovu majku.
Neminovno je da se svakome tko se tijekom iskuenja izgubi na tako dugo
vrijeme dogodi neto strano. Brukevalova baka nije bila pri sebi kada se vratila.
Svega se bojala, i nitko nije mogao povjerovati najvei dio onoga to je
govorila. Dobar dio nisu ni razumjeli.
Ker koju je rodila bila je slabunjava, vjerojatno zbog majinog
iskuenja, tako da su joj trudnoa i roenje sina jako teko pali. Umrla je vrlo
brzo nakon poroaja. Moe se dogoditi da teka trudnoa njegove majke ostavi
traga na Brukevalovom stasu i pojavi, mada je prava srea to je snaan i zdrav.
Mislim da je Brukeval potpuno u pravu kada kae da je ovjek. On je
Zelandonac iz Devete pilje, dobar ovjek koji moe mnogo toga ponuditi.
Uvjerena sam da e se, kad malo bolje razmisli, odluiti vratiti, i znam da e ga
Deveta pilja srdano primiti rekla je Ona Koja Je Prva, a onda nastavila:
Vrijeme je da zavrimo ovaj skup. Imamo o emu razmiljati, a razgovore koje
smo ovdje zapoeli moete nastaviti sa svojim zelandonama. Kada su ljudi
ponovno poeli ustajati. Prva je dala znak voi Pete pilje.
Bi li mi se Peta pilja htjela pridruiti kod prebivalita? upitala je.
Moram vam rei neto vano. Nema razloga da sada kad sam ve u zaletu, ne
obavim i taj neugodni zadatak, pomislila je. Skup uope nije protekao onako

kako se nadala. Dondalarov sinonji ispad dao mu je pogrean ton ve od

samog poetka, a Brukevalov nagli odlazak na kraju potpuno je zbunio ljude.
ao mi je to moram ovo uiniti ree Prva skupini ljudi svih uzrasta
koji su tvorili Petu pilju. Meu njima su bili i Madroman i njihov zelandoni.
Podigla je vreu za noenje koja se nalazila na stolu u stranjem dijelu nastambe
i okrenula se prema pripravniku. Je li ti je ovo poznato, Madromane? upitala
je.
Pogledao je vreu i problijedio, a zatim se poeo zabrinuto i uplaeno
osvrtati uokolo.
Tvoja je, zar ne? Nosi tvoje oznake.
Nekolicina ljudi je kimnula. Svi su znali da je njegova. Bila je vrlo uoljiva
i viali su ga kako je nosi prebaenu preko ramena.
Odakle ti to? upitao je.
Ejla ju je pronala skrivenu u Dubini Izvorovih Stijena nakon to si bio
kao pozvan ui u nju objasni Prva krajnje sarkastino.
Trebao sam znati da je to njezino maslo promrmljao je Madroman.
Sluajno ju je nala. Sjedila je na podu u blizini velike okrugle nie i
sluajno je napipala u skrovitu podno zida. Pomislila je da ju je netko zaboravio
i htjela mu je vrati rekla je Zelandona.
Kako je mogla pomisliti da ju je netko zaboravio ako je bila sakrivena?
upitao je Madroman. Nije imalo svrhe nastaviti s pretvaranjem.
Zato to su joj misli bile zbrkane. U toj pilji je upravo bila izgubila
dijete, a zamalo i ivot objasnila mu je Prva.
O emu je ovdje rije? upitao je voa.
Madroman je ve jako dugo pripravnik. elio se pridruiti redovima
zelandona i umorio se od ekanja da bude pozvan. Ispraznila je vreu za
noenje na stol. Iz nje su ispali ostaci hrane, vrea za vodu. svjetiljka i oprema
za paljenje vatre i ogrta. Sakrio je sve ovo u pilju, a onda se pretvarao da je
pozvan. Ostao je unutra malo due od dva dana. Imao je dovoljno hrane, vode,
svjetla, ak i pokriva. Sakrio je sve ovo i izaao pretvarajui se da je grogi i
dezorijentiran. Tvrdio je da je spreman.
eli li rei da je lagao da je bio pozvan? upitao je voa.
Jednom rijeju, da.
Bez nje nikada ne biste saznali obrecnu se Madroman.
Grijei, Madromane. Znali smo. Ovo je samo potvrdilo nae
pretpostavke. Zar stvarno misli da moe prevariti Zelandone? Svi smo mi
proli kroz to. Zar misli da ne osjeamo razliku? upitala je Zelandona.
Zato ranije niste nita rekli?
Neki od nas su pokuavali nai naina da ti daju jo koju priliku. Smatrali
su, ili se nadali, da to nisi uinio namjerno. eljeli su se uvjeriti da se ne
zavarava u velikoj elji da postane Onaj Koji Slui... sve dok nam Ejla nije

donijela ovo. U svakom sluaju ne bi postao zelandoni, ali mogao si ostati

pripravnik, Madromane. Sada ni to vie nije mogue. Velika Majka Zemlja ne
eli da je slui laljivac i prevarant izgovorila je mona ena glasom koji nije
ostavljao nikakvu sumnju to to osjea. Kemordane, voo Pete pilje
Zelandonaca nastavila je Prva pristajete li ti i tvoja pilja biti svjedoci?
Pristajemo odgovorio je.
Pristajemo jednoglasno odgovori pilja.
Madromane iz Pete pilje Zelandonaca pijevnim glasom izgovori Prva
nikada vie se ne smije nazivati lanom zajednice zelandona, ni kao
pripravnik ni na bilo koji drugi nain. Nikada vie ne smije pokuati bilo koga
lijeiti ili davati savjete o Majinim nainima, niti da na bilo koji nain obavljati
dunosti zelandona. Jesi li razumio?
Ali to onda mogu raditi? Samo sam za to obuen. Ne znam biti neto
drugo rekao je Madroman.
Ako vrati sve to si primio od zelandona, moe se vratiti u svoju pilju
i razmisliti o uenju nekog zanata, Madromane. Budi zahvalan to ne traim
naknadu i to neu pred cijelim logoritem objelodaniti kako si se sramotno
ponio.
Ionako e saznati ree Madroman, a onda povienim glasom doda:
Nisi ni namjeravala dopustiti mi da postanem zelandoni. Oduvijek si me mrzila.
Ti i Dondalar, i tvoja mala ljubimica, Ejla koja voli Zbitoglavce. Od poetka
me progoni... Zolena.
Cijela Peta pilja je zanijemjela. Nitko od njih se ne bi usudio pokazati
toliko nepotovanje prema Onoj Koja Je Prva i nazvati je ranijim imenom.
Veina bi se bojala to uiniti. ak je i Madroman zastao u svojoj tiradi kada je
pogledao Prvu. Ipak je ona bila ena izuzetnih moi.
Okrenuo se na peti i odjurio. Dok je iao prema dalekoj nastambi koju je
ponekad dijelio s Laramarom, Brukevalom i ostalima, ni sam nije bio siguran to
mu sada valja initi. Kada je stigao, nastamba je bila prazna. Veina logorita
posluivala je obrok poslije skupa koji se oduio, pa su ostali mukarci otili
potraiti neto za jelo. A onda mu je sinulo da se ni Laramar ni Brukeval nee
vratiti. Laramar e se dugo oporavljati, a tko zna to e Brukeval uiniti.
Madroman izvadi iz Laramarove naprtnjae malu vreu za vodu napunjenu
kvasom. Sjeo je na vreu za spavanje i ispio najvei dio u nekoliko gutljaja, a
zatim uzeo drugu. Laramar nikada nee saznati, pomislio je.
Za sve je kriv onaj klipan koji mi je izbio zube. Madroman opipa jezikom
prazninu u prednjem dijelu usta. Nauio je kako se sluiti s ostalima, i nije vie
puno razmiljao o tome, mada je u mladosti patio kada su ga ene izbjegavale
zato to nema prednje zube. U meuvremenu je otkrio da neke ene zanima zato
to pripada zajednici zelandona, iako je bio samo pripravnik na obuci. Sada ga
ak niti jedna od tih ena nee poeljeti. Zarumenio se kada se sjetio sramote i
otvorio drugu vreicu s kvasom.

Zato se Dondalar morao vratiti? ponavljao je u sebi. Da se Dondalar nije

vratio sa svog Putovanja i da nije doveo tu strankinju ovamo, ona ne bi pronala
vreu. U tom sluaju Zelandone nita ne bi saznale. Ba me briga to govori ta
debela starica. Ne elim se vratiti u Petu pilju, i ne elim ispei neki drugi
zanat. A i zato bih? Nisam nita loiji zelandoni od bilo koga od njih, a isto
sumnjam da su svi oni bili pozvani. Kladim se da su se mnogi pretvarali.
Uostalom, to podrazumijevaju pod tim? ak i ta ljubiteljica Zbitoglavaca. Pa
to ako je izgubila dijete. ene stalno gube dijete. to ima u tome posebnog?
Ponovno je potegnuo dobar gutljaj kvasa, pogledao prema Brukevalovom
mjestu, ustao i otiao tamo. Sve je bilo tu, uredno sloeno kao i uvijek. Nije ak
doao ni po svoje stvari, pomisli Madroman. Smrznut e se noas bez vree za
spavanje. Kad bih ga mogao pronai. Moda bi mi bio zahvalan ako mu
donesem njegove stvari. Madroman se vrati do svog mjesta i zagleda u pribor
koji je stekao kao pripravnik. Ona debela starica eli da sve ovo vratim.
Neu to uiniti! Spakirat u se i otii. Zastao je i ponovno se zagledao u
Brukevalovo mjesto za spavanje. Kad bih ga uspio pronai, moda bismo mogli
zajedno poi na Putovanje ili tako neto, moda naemo neki drugi narod.
Mogao bih im rei da sam zelandoni, nikada ne bi saznali da nisam. Eto,
spakirat u Brukevalove stvari i potraiti ga. Znam nekoliko mjesta gdje bi
mogao biti. S njim u ostati, a i bolji je lovac od mene. Jako dugo nisam lovio.
Moda uzmem i neke Laramarove stvari. Njemu nee nedostajati. Nee znati
ak ni tko ih je uzeo. To bi mogao uiniti bilo tko iz ove nastambe. Svi znaju da
se nee vratiti. A i za to je kriv Dondalar. Prvi put zamalo nije ubio mene, a
sada Laramara. Ponovno e se izvui, kao i prvi put. Mrzim Dondalara.
Oduvijek sam mrzio Dondalara. Netko bi ga trebao baci na tlo i prebiti.
Unakaziti to njegovo lijepo lice. Da vidimo kako bi mu se to svialo. Rado bih i
Ejlu izmlatio. Znam nekolicinu koji ne bi imali nita protiv da je dre. Dao bih
ja njoj jo neto, na primjer malo svoje sri, pomisli on i zlurado se isceri. Ne
bi tada vie hodala visoko podignute glave. Nikada vie ne bi dijelila Uitke ni s
kim drugim, ak ni na Proslavama u ast Majke. Misli da je ispravno postupila
to je donijela moju vreu zelandonama. Ne bi me izbacili da nije nje. Postao bih
zelandoni. Mrzim tu enu!
Madroman je dokrajio i drugu vreicu kvasa, zgrabio jo nekoliko istih i
osvrnuo se oko sebe da vidi to bi jo mogao ponijeti. Pronaao je neku odjeu,
noenu ali pristojnu, i navukao je da vidi odgovara li mu. Vlasnik i on bili su
gotovo iste visine. Uzeo je i nju. Njegova zelandonska odjea bila je ukraena i
uoljiva, ali nije bila praktina za dugo hodanje. Vrea za spavanje nije bila
nikakva. Laramar je ovamo donio vreu koja je bila za bacanje, a nova i dobra
nalazila se u atoru njegove druice... ali je zato naao nekoliko drugih vrlo
lijepih stvari, meu kojima i ouvani krzneni pokriva. A onda je otkrio pravo
blago. Potpuno novu odjeu za zimu koju je Laramar nedavno nabavio. Njegovo
kvas bio je vrlo traen, i uvijek ga je mogao trampiti za sve to je elio.
Madroman je potom otiao do Brukevalovog mjesta za spavanje i poeo
bacati sve to je vidio na svoje mjesto. Presvukao se u praktiniju odjeu koju je

pronaao na Laramarovom mjestu za spavanje. Uope mu nije bilo vano to su

se na njoj nalazile oznake Devete, a ne Pete pilje, jer se nije namjeravao
nastaniti ni u jednoj. Uzeo je hranu s oba mjesta, a potom je prekopao i stvari
ostalih mukaraca. Uzeo je svu hranu koju je pronaao, kao i neke predmete.
Naao je no s dobrom drkom, malu kamenu sjekiru, par novih toplih rukavica
koje je netko upravo bio nabavio. Nije imao rukavice, a spremala se zima. Tko
zna gdje u tada biti, pomislio je. Nekoliko puta je morao sve preslagivati i
vaditi viak stvari, ali kada je napokon bio spreman, jedva je ekao da ode
odavde.
Provirio je iz nastambe i pogledao uokolo. Logorite je, kao i obino, bilo
puno ljudi, ali u blizini nije bilo nikoga. Stavio je na lea teki okvir i odluno
krenuo. Planirao je krenuti na sjever, jer je vidio da se Brukeval zaputio u tom
smjeru. Gotovo je ve bio napustio logorite Ljetnog sabora, u blizini Devete
pilje, kada je Ejla izala iz svog prebivalita. Djelovala je odsutno, kao da je
bila zaokupljena neim, ali je ipak podigla pogled i ugledala ga. Oinuo ju je
pogledom punim mrnje i nastavio dalje.
Logorite Devete pilje djelovalo je naputeno. Svi su bili otili u logorite
Lanzadonaca na zajedniki podnevni obrok, gozbu koju su ve neko vrijeme
planirali, ali je Ejla rekla da nije gladna i obeala da e doi kasnije. Maloduno
je sjedila na vrei za spavanje u nastambi i razmiljala o Brukevalu i njegovom
ispadu na sastanku, pitajui se je li mogla neto uiniti. Bila je uvjerena da
Zelandona nije predvidjela njegovu reakciju, a njoj nije ak ni palo na pamet da
razmotri takvu mogunost, mada je sada smatrala da je trebala. Znala je koliko
je osjetljiv kada ljudi na temelju njegovog izgleda izvode zakljuak da ima u
sebi neto od Zbitoglavaca. Sjetila se da ih je nazvao ivotinjama, ali oni to nisu!
Kako to da se uvijek nae netko tko e to rei? Pitala se bi li se Brukeval i dalje
tako osjeao da ih bolje poznaje. To vjerojatno nita ne bi promijenilo. Mnogi
Zelandonci dijele njegovo miljenje.
Prva ih je sve podsjetila da Brukevalova baka nije bila pri zdravoj pameti
kad se vratila kui i da je bila trudna. Svi tvrde da je za to vrijeme ivjela s
Plemenom, pomisli Ejla, i u pravu su. Brukeval oigledno ima neto plemensko
u sebi, to znai da je morala zatrudnjeti dok je bila s njima. A to opet znai da
je neki mukarac iz Plemena morao u nju ubaciti svoju sr.
A onda joj je palo na pamet neto ega se ranije nije sjetila. Da je nije neki
mukarac iz Plemena silovao cijelo vrijeme dok je ivjela s njima, onako kako je
Braud silovao mene? Ja nisam bila pri istoj pameti kada je Braud meni to radio,
ali nisam o njima razmiljala kao o ivotinjama. Oni su me podigli, voljela sam
ih. Ne i Brauda, njega sam mrzila i prije nego to me je poeo silovati, ali veinu
sam voljela.
Ejli to nije palo na pamet kada je prvi put ula priu, ali to je bila jedna od
mogunosti. Taj mukarac ju je moda silovao zato to je bio zao, kao Braud. Ili
je moda mislio da joj ini uslugu time to ju je moda uzeo za drugu enu i
primio u Pleme, mada bi njoj bilo sasvim svejedno. Ona na to ne bi tako gledala,

razmiljala je Ejla. Ona s njima nije mogla razgovarati niti ih je razumjela. Za

nju su oni bili ivotinje. Brukevalova baka sigurno je to mrzila vie nego to
sam ja mrzila Brauda kada je to radio.
I koliko god da sam eljela dijete, kad mi je Iza kazala da sam trudna bilo
mi je teko. Dok sam nosila Darka, stalno mi je bilo zlo i zamalo nisam umrla
raajui ga. ene iz Plemena se ne mue toliko, ali Darkova glava je bila mnogo
vea i tvra od Donejline. Ejla je proteklih nekoliko godina pomagala pri
porodu dosta ena i shvatila je da su njena druga trudnoa i raanje Donejle bili
sasvim normalni, za razliku od njene prve trudnoe i raanja Darka. Kako li sam
ga uope uspjela istisnuti, razmiljala je ona, vrtei glavom. Glave Drugih su
manje, a kost tanja i elastinija. Nae ruke i noge su due, ali i te kosti su tanje,
govorila si je Ejla, promatrajui vlastite udove. Sve kosti Drugih su tanje.
Je li je Brukevalovoj baki bilo zlo tijekom cijele trudnoe? Je li imala teak
poroaj kao i ja? Je li joj se upravo to dogodilo? Je li zato umrla? Zato to je to
bio preveliki napor za nju? I Doplaja zamalo nije umrla raajui Bokovana, a
Ekozar je samo jednom polovicom pripadnik Plemena. Je li enama Drugih
uvijek teko roditi dijete pomijeanih duhova, dijete koje je mjeavina
Plemena i Drugih? Ejla je iznenada zastala kad joj je ova nova misao prola kroz
glavu. Jesu li zato u poetku takvu djecu nazivali uasima? Zato to su majke
zbog njih ponekad umirale?
Izmeu Plemena i Drugih postoje razlike. Moda ne tolike da dijete ne bi
moglo biti zaeto, ali dovoljne da se majka, ako je pripadnica Drugih i naviknuta
na raanje djece s manjim glavama, propisno namui. Plemenskim enama
moda ne bi bilo tako teko. One su naviknute na eda velikih, izduenih, tvrdih
glava i tvrdih eonih grebena. Njima je vjerojatno lake roditi dijete pomijeanih
duhova.
Ne bih rekla ni da je to uvijek dobro za djecu, bez obzira na to je li majka iz
Plemena ili pripadnica Drugih. Dark je bio snaan i zdrav, mada sam se ja
namuila, isto je i s Ekozarom, a njegova majka je pripadnica Plemena.
Bokovan je zdrav, ali nije sasvim isti. Ekozar, njegov otac, bio je prva
mjeavina, znai on i Brukeval su to se toga tie isti, ali Doplaja ipak zamalo
nije umrla. Shvatila je da bez problema koristi rije otac. To je bilo tako logino,
uostalom ona je odavno shvatila o kakvom je odnosu rije.
S druge, pak, strane, Ridag je bio slab, iako je njegova majka bila iz
Plemena. Umrla je poslije poroaja, ali Nezija nikada nije spomenula da je
poroaj bio teak. Ne bih rekla da je zbog toga umrla. Mislim da ju je njeno
pleme odbacilo i da nije eljela ivjeti. Sigurno je mislila da je njeno dijete
deformirano. Brukevalova majka bila je prva mjeavina, a njena majka bila je
jedna od Drugih. Bila je jako slaba, i umrla pri porodu. elio on to priznati ili
ne, Brukeval zna to se dogodilo njegovoj baki, i zato je na saboru tako brzo
shvatio dublji smisao Dara ivota. Ba bih htjela znati je li ikada pomislio da je
loe zdravlje njegove majke posljedica mijeanja.
Ne bih trebala kriviti Brukevala to mrzi Pleme. Nije imao majku koja bi
ga voljela ili tjeila kada su ga ljudi nazivali pogrdnim imenima zato to izgleda

malo drukije. I Darku je bilo teko. Razlikovao se od ostalih pripadnika

Plemena toliko da su mislili da je deformiran, i neki od njih bili su protiv toga da
mu se dopusti ivjeti, ali njega je barem imao tko voljeti. Trebala sam povesti
vie rauna o Brukevalovim osjeajima. Uvijek mislim da sam u pravu. Uvijek
kudim ljude to pripadnike Plemena nazivaju Zbitoglavcima i ivotinjama.
Znam da oni to nisu, ali veina ih ne poznaje kao to ih ja poznajem. Ja sam
kriva to je Brukeval pobjegao. Ne krivim ga to me mrzi.
Ejla je dosadilo sjediti i ona ustane. U prebivalitu bez prozora bilo je
tamno i mrano, a i svjetiljka se gotovo ugasila. eljela je izai i neto raditi, a
ne samo razmiljati o svojim manama. Napustila je prebivalite, osvrnula se
uokolo i ugledala Madromana koji je bio u velikoj urbi. Kada ju je opazio,
oinuo ju je tako zluradim pogledom da se sva najeila i stresla.
Ejla ga je promatrala dok se urno udaljavao. to je to drukije na njemu,
upitala se. A onda je primijetila da nije u odjei pripravnika te da joj je odjea
koju je imao na sebi strano poznata. Zamislila se, nabrala elo, i onda joj je
sinulo. To su are Devete pilje! Ali on je iz Pete pilje, zato nosi odjeu
pripadnika Devete pilje? I kamo toliko uri?
Kako me je samo pogledao. Ejla se ponovno stresla kad se toga sjetila. Bio
je to pogled pun mrnje. Zato me toliko mrzi? I zato nije obuen u pripravni...
Oh... Odjednom joj je sinulo. Zelandona mu je sigurno rekla da vie ne moe biti
pripravnik. Krivi li on mene radi toga? Ali on je taj koji je lagao, zato bi mene
krivio? Nemogue da je zbog Dondalara. Dondalar je u mladosti prebio
Madromana... izbio mu je zube... ali to je bilo zbog Zelandone, ne zbog mene.
Moda me mrzi zato to sam pronala njegovu konu vreu u pilji? Moda me
mrzi zato to nikada nee biti zelandoni, a ja sam nedavno postala zelandona.
Sada me dvojica mrze. Madroman i Brukeval, pomisli Ejla. Trojica, ako
raunam i Laramara, sigurno me i on mrzi. Kada se konano probudio, rekao je
da se ne eli vratiti u Devetu pilju kada Zelandone zakljue da se dovoljno
oporavio i da moe napustiti njihovu nastambu. Drago mi je to ga je Peta pilja
voljna primiti. Ne mogu ga kriviti ako me ne eli vie nikada vidjeti. Zasluujem
da me mrzi. Ja sam kriva to ga je Dondalar tako gadno premlatio. I Dondalar
me sada vjerojatno mrzi. Ejla je bila toliko maloduna da je poela misliti kako
je svi mrze.
Ejla je poela bre koraati, ne vodei rauna kamo ide. Podigla je pogled
kad je zaula tiho njitanje, i tek je tada shvatila da se nalazi u oboru za konje.
Posljednjih nekoliko dana imala je toliko posla da je jedva imala vremena obii
konje. im je zaula njitanje svoje mrke kobile, oi su je poele pei od suza.
Popela se preko ograde i zagrlila snaan vrat stare prijateljice.
Oh, Njiska! Tako sam sretna to te vidim ree ona na neobinom jeziku
koji je uvijek koristila kada se obraala kobili, jeziku koji je izmislila jo davno
u svojoj dolini, prije nego to je Dondalar doao i nauio je govoriti njegovim
jezikom. Barem je tebi jo stalo do mene rekla je i pustila suze neka teku
mada bi me i ti trebala mrziti. Zanemarila sam te. Drago mi je to me barem ti
ne mrzi. Oduvijek si mi bila prijateljica, Njiska. Izgovorila je njeno ime

onako kako ju je kobila nauila, izuzetno vjerno oponaajui konjsko njitanje.

Bila si pokraj mene i kada nisam imala nikog drugog. Moda bih trebala
jednostavno otii s tobom. Mogle bismo nai neku dolinu i ivjeti u njoj kao
nekada.
Dok je jecala glave zarivene u sve guu dlaku mrkog konja, prili su im i
mlada siva kobila i smei pastuh. Sivka je pokuavala gurnuti njuku ispod
Ejline ruke, a Trka ju je lupkao glavom po leima, stavljajui joj do znanja da
je i on tu. Zatim se oslonio o nju, onako kako je to ranije esto radio. Ejla se
nala izmeu njega i njegove majke. Grlila je, gladila i ekala sva tri konja, a
onda je pronala suhi iak te poela etkati Njisku.
Timarenje konja i staranje o njima oduvijek ju je oputalo. Zavrila je
Njisku i poela etkati nestrpljivog Trkaa, koji ju je stalno gurkao njukom,
traei da i njemu posveti pozornost. Suze su se u meuvremenu osuile i bilo
joj je bolje. Kada su je Doharan i Ekozar doli potraiti, upravo je etkala
Sivku.
Svi se pitaju gdje si, Ejla rekao je Ekozar. Kada ju je vidio izmeu tri
konja, razvukao je usta u osmijeh. Svaki put bi se naao u udu kada bi je vidio
sa ivotinjama.
U posljednje vrijeme nisam provodila puno vremena s konjima, i trebalo
ih je poteno timariti. Ve im je poela rasti gusta zimska dlaka objasni Ejla.
Proleva se trudila da hrana ostane topla, ali kae da se ve poela suiti
ree Doharan. Poi s nama pojesti neto.
Gotovo sam zavrila. Ietkala sam Njisku i Trkaa, jo moram samo
Sivku. I oprati ruke ree Ejla, podigavi ruke i pokazavi im dlanove, prljave
od konjskog znoja i zemlje.
Priekat emo rekao je Doharan. Dobio je izriitu uputu da se ne vraa
bez nje.
Kada je Ejla stigla, ostali su ve zavravali obrok i naputali logorite
Lanzadonaca, jer su ih ekale razne poslijepodnevne aktivnosti. Ejla je bila
razoarana to Dondalar nije na velikoj gozbi, ali nitko ga nije uspio izvui iz
nastambe oeva. Ejli je sada bilo drago to je dola. Uzela je tanjur pun hrane
koju su joj sauvali i otila jo malo porazgovarati s Danugom i Druvezom, i s
Aldanorom koga je eljela bolje upoznati, mada e najvjerojatnije imati dosta
vremena za to.
Folara i Aldanor e se zdruiti na kasnom Zdruivanju, pred sam kraj
Ljetnog sabora, i on e, na Martoninu radost, postati Zelandonac i lan Devete
pilje. Danug i Druvez su obeali da e svratiti do njegovog Logorita na
povratku i obavijestiti njegov narod, ali to e biti tek sljedeeg ljeta. Prezimit e
sa Zelandoncima, a Vilamar je obeao da e ih odmah nakon povratka u Devetu
pilju odvesti, zajedno s jo nekima, da vide Velike vode na zapadu.
Ejla, bi li me otpratila do prebivalita zelandona? upitala je Prva.
Htjela bih porazgovarati s tobom o nekim stvarima.

 Svakako, Zelandono pristala je Ejla. Ali najprije moram neto rei

Donejli.
Ker je zatekla s Martonom, i Vukom, razumije se. Zna li da je Tona
moja nana, ne samo baka upitala je Donejla kad im je Ejla prila.
Znam rekla je Ejla. Je li ti to drago? Ispruila je ruku kako bi
pomilovala ivotinju koja se uzbudila to je vidi. Otkad su stigli u logorite. Vuk
se gotovo nije odvajao od Donejle, kao da je pokuavao nadoknaditi vrijeme
dok su bili razdvojeni, ali izgleda da je bio presretan i kada bi se Ejla nala u
blizini, i uvijek je traio da ga pogladi i pohvali kako bi znao da ga jo voli. Bio
je najoputeniji kada su obje bile s njim, a to je obino bilo samo nou.
Iako sam oduvijek osjeala da sam njihova baka, lijepo je biti priznat kao
baka djece mojih sinova rekla je Martona. I mada te ve dugo smatram
kerkom, Ejla, drago mi je to je Folara konano nala prihvatljivog mukarca i
to e mi moda podariti unue prije nego odem na drugi svijet.
Uzela je Ejlinu ruku u svoju i zagledala se u nju. elim ti se ponovno
zahvaliti to si rekla ovim mukarcima da dou po mene. Osmjehnula se
Hartalanu i jo nekima koji su je donijeli na nosiljci na Ljetni Sabor, i esto je
kasnije nosali po logoritu. Sigurna sam da su ostali bili zabrinuti zbog mog
zdravlja i da su eljeli samo ono to je najbolje za mene, ali jedino ena moe
razumjeti majinu potrebu da bude s kerkom u vrijeme kada razmilja o
Zdruivanju.
Martona je izbjegavala razgovor o Dondalarovom nedolasku, i o pravom
razlogu za to, mada joj je bilo vrlo teko to je njezin sin ponovno izgubio glavu
i gadno ozlijedio drugo ljudsko bie. Bila je vrlo zabrinuta i za Ejlu. Dobro je
upoznala mladu enu, i znala je da je neto mui, iako se usprkos svemu
nevjerojatno dobro drala.
Zelandona me je zamolila da je otpratim do prebivalita zelandona ree
Ejla. eli sa mnom razgovarati o nekim stvarima. Hoe li povesti Donejlu,
kad krene natrag?
Vrlo rado. Nedostajala mi je ova malena, mada je Vuk sigurno bolji uvar
od mene.
Hoe li doi noas spavati sa mnom, majko? upitala je Donejla,
zabrinuto je pogledavi.
Svakako. Samo u malo porazgovarati sa Zelandonom odgovori Ejla.
Hoe li Dondi noas spavati s nama?
Ne znam, Donejla. Vjerojatno je zauzet.
Zato uvijek ima nekog posla s tim ljudima iz nastambe oeva i ne moe
spavati s nama? upitalo je dijete.
Mukarci ponekad imaju jako puno posla ree Martona. Samo ti poi
sa Zelandonom, Ejla, vidimo se kasnije. Hajdemo, Donejla. Moramo se svima
zahvaliti na predivnoj gozbi, a ako eli, moe sjediti pokraj mene na nosiljci
dok me budu nosili natrag.

 Stvarno? upitala je Donejla. Mislila je da je ba divno to se u blizini

uvijek nalazi nekoliko mladia spremnih nositi Martonu kamo god poeli.
Dok su Ejla i Zelandona zajedno ile prema prebivalitu zelandona i
razgovarale o odranom sastanku i o tome to bi se eventualno jo moglo uiniti
kako bi se stvorila povoljnija klima za prihvaanje promjena koje je donio Dar
Spoznaje, Zelandona je opazila da je Ejla prilino maloduna, mada je to kao i
uvijek jako dobro krila.
Kada su stigle do prebivalita, Zelandona je pristavila vodu za aj. Laramar
je ve bio otiao i sigurno je preao u logorite Pete pilje. Kada je aj bio
gotov, povela je Ejlu u tihi dio nastambe gdje se nalazilo nekoliko tronoaca i
stol. Razmiljala je bi li pokuala Ejlu navesti da joj kae to je mui, ali je
odustala od toga. Prva je pretpostavljala da tono zna to mui Ejlu, iako nije
ula da se Donejla raspitivala o Dondalaru i nije znala koliko je to utjecalo na
njezin oaj. Doniera je zakljuila da e biti bolje porazgovarati o neem drugom
kako bi skrenula Ejli misli s onoga to je brine.
Nisam sigurna da sam te proli puta dobro razumjela, Ejla... trebala bih
rei Zelandono Devete pilje, ali uinilo mi se da si rekla da jo ima onog
korijenja koje je zelandoni tvog Plemena... kako si ga ono zvala... Mogor?...
koristio prigodom posebnih obreda. Jesam li u pravu? Prva je razmiljala o
tome od kada je Ejla spomenula to korijenje. Stvarno misli da je jo dobro
poslije toliko godina?
Pleme iz ovih krajeva naziva ga Mogor, ali mi smo uvijek govorili Mogur. Da, jo imam malo tog korijenja i sigurna sam da je dobro. Ako se valjano
uskladiti, vremenom postaje sve jae. Znam da je Iza svoje korenje uvala od
jednog do drugog Okupljanja Plemena, to jest sedam godina, a ponekad i dulje
odgovori Ejla.
Zanima me to korijenje. Jasno mi je da moe biti opasno, ipak mislim da
bi vrijedilo napraviti mali pokus.
Ne znam ba rekla je Ejla. To korijenje je opasno, a ja nisam sigurna
da bih znala izvesti taj pokus. Znam ga pripremiti samo na jedan nain. Postala
je nervozna ve pri pomisli na to.
Ako smatra da ne bismo trebale pokuati, u redu.
Zelandona ju nije eljela jo vie uznemiriti. Otpila je gutljaj aja da bi u
miru razmislila. Ima li jo vreicu s mjeavinom trava koje smo namjeravale
kuati zajedno? Onu koju si dobila od Zelandone koja je dola iz jako daleke
pilje?
Imam, idem po nju rekla je Ejla, i ustala pa otila po vreicu s
ljekovitim travama koju je drala na posebnom mjestu u prebivalitu zelandona.
Razmiljala je o njoj kao o svojoj zelandonskoj vreicu s ljekarijama, iako
nimalo nije sliila na njenu plemensku vreicu.
Prije nekoliko godina napravila je novu od cijele vidre, po uzoru na onu
koju je imala dok je ivjela s Plemenom, ali ta se nalazila u prebivalitu
logorita Devete pilje. Ta se vreica razlikovala od svih drugih i zato je bila

posebna. Ona koju je Ejla drala u prebivalitu zelandona bila je slina onima
koje su koristile sve doniere. Jednostavna torbica od sirove koe, manja verzija
one u kojoj je nosila meso. Ukras meutim, nije uope bio jednostavan. Svaka
vreica s ljekovitim travama bila je jedinstvena, jer su ih iscjelitelji i
iscjeliteljice sami izraivali i ukraavali kako obaveznim elementima tako i
onima koje bi izabrao korisnik.
Ejla je donijela svoju do mjesta gdje je Zelandona pijuckala aj dok je
ekala. Mlada ena je razvezala konatu vreicu i poela prekapati po njoj.
Namrtila se. Na kraju ju je ispraznila na mali stol izmeu njih, i pronala
zamotuljak koji je traila, ali on je bio poluprazan.
Izgleda da si ve radila pokuse s tom mjeavinom primijeti Zelandona.
Ne razumijem rekla je Ejla. Ne sjeam se da sam uope otvarala ovaj
zamotuljak. Kako to da je sada poluprazan? Otvorila ga je, istresla malo
mjeavine na dlan i pomirisala je. Osjea se metvica.
Ako se dobro sjeam, zelandona koja ti ju je dala rekla je kako je dodala
metvicu da bi se ova mjeavina razlikovala od ostalih. Ona metvicu inae ne dri
u ovakvim vreicama, ve u veim pletenim posudama. Ako sadraj vreice
mirii na metvicu, ona zna da je to onda ova mjeavina pojasnila je Zelandona.
Ejla je podigla glavu prema stropu i namrteno se zagledala, pokuavajui
se sjetiti. A onda se naglo uspravila. Mislim da sam ovu mjeavinu popila one
noi dok sam pratila izlaske i zalaske. One noi kada sam pozvana. U mraku
sam pomislila da je metvica i skuhala aj od te mjeavine rekla je i prekrila
rukom usta. Oh. Velika Majko! Zelandono, moda uope nisam bila pozvana.
Moda je sve to izazvala ova mjeavina! proaptala je Ejla.
Zelandona se nagnula naprijed, potapala Ejlinu ruku i osmjehnula se.
Sve je u redu, Ejla. Neka te to ne brine. Bila si pozvana, ti si Zelandona Devete
pilje. Mnoge Zelandone koriste sline trave i mjeavine kada ele pronai
Svijet Duhova. Sline trave i mjeavine mogu ovjeka odvesti na neko drugo
mjesto, ali samo ako je spreman za to i smatra se da je pozvan. Nema nikakve
sumnje da je tvoje iskustvo predstavljalo pravi poziv, mada moram priznati da
nisam oekivala da e to biti tako brzo. Ova mjeavina te je moda potaknula da
to doivi malo ranije nego to sam predvidjela, ali to ne umanjuje vrijednost
samog poziva.
Zna li ega sve ima u toj mjeavini? upitala je Ejla.
Navela mi je sastojke, ali ne i potrebne koliine svakog od njih. Iako
Zelandone rado dijele znanje sa drugima, veina nas voli poneku tajnu zadrati
za sebe. Ona Koja Je Prva se osmjehnula. Zato pita?
Sigurna sam da je vrlo jaka rekla je Ejla i spustila pogled na posudicu s
ajem koju je drala u ruci. Moda je u toj mjeavini bilo neega to je
izazvalo pobaaj.
Ejla, ne krivi sebe ree Zelandona, nagnuvi se naprijed i uhvativi je
za ruku. Znam da je teko izgubiti dijete, ali nad tim nitko nema nadzor.
Moda je Majka od tebe zatraila tu rtvu zato to te je morala dovesti blizu

Drugog Svijeta kako bi ti proslijedila svoju poruku. Moda se u toj mjeavini

nalazi neto to izaziva pobaaj, ali moda nije bilo drugog naina. Moda te je
Ona natjerala da to uzme kako bi se sve dogodilo onako kako je Ona eljela.
Nikada nisam napravila slinu pogreku s ljekovitim travama iz moje
vreice. Bila sam neoprezna. Toliko neoprezna da sam izgubila dijete rekla je
Ejla kao da uope nije ula Prvu.
Upravo zato to ti nije svojstveno praviti takve pogreke, imamo vie
razloga vjerovati kako je to bila Njezina volja. Kada nekog pozove da joj slui,
to je uvijek neoekivano, a posebno je opasno kada taj netko prvi put sam ode u
Svijet Duhova. Mnogi nikada ne pronau put natrag. Neki ostave neto, kao to
si i ti ostavila. Uvijek je opasno, Ejla. ak i poslije mnogobrojnih odlazaka,
nikada ne zna hoe li se vratiti.
Ejla je tiho jecala i suze su joj se presijavale na obrazima.
Dobro je da plae. Predugo si sve drala u sebi, a potrebno ti je oplakati
to dijete rekla je doniera. Ustala je, uzela obje posudice i otila u stranji dio
gdje su bile pohranjene koe za previjanje. Kada se vratila, ponovno je napunila
posudice. Izvoli rekla je, pruajui joj meku ivotinjsku kou, a zatim je
spustila aj na stol.
Ejla je obrisala oi i nos, duboko udahnula kako bi se smirila, a onda je
otpila gutljaj jo mlakog aja. Nije plakala samo zato to je izgubila dijete, mada
je to bio katalizator. Imala je osjeaj da sve radi pogreno. Dondalar ju je
prestao voljeti, ljudi su je mrzili, i izgubila je dijete zahvaljujui vlastitoj
neopreznosti. ula je to joj je Zelandona govorila, ali nije do kraja razumjela,
rijei nisu mogle promijeniti ono to je osjeala.
Moda sada razumije zato me to korijenje o kojem si govorila toliko
zanima ree Prva kada joj se uinilo da je Ejli malo bolje. Kada bi bilo
mogue paljivo nadzirati i kontrolirati pokus, moda bismo pomou te
mjeavine u vreici, a i nekih drugih trava koje povremeno koristimo, mogle
dosegnuti Drugi Svijet uvijek kad nam je to potrebno.
Ejla je u poetku nije sluala. Kada su Zelandonine rijei napokon doprle
do nje, sjetila se da nikada vie nije poeljela eksperimentirati s tim korijenjem.
Iako je Mog-ur bio u stanju kontrolirati djelovanje te mone tvari, bila je
uvjerena da ona to nikada nee moi. Vjerovala je da su jedino um pripadnika
Plemena, zahvaljujui svojoj jedinstvenoj razliitosti, i plemenska sjeanja u
stanju vladati time. Smatrala je da nitko tko je roen kao Drugi nikada nee biti
u stanju kontrolirati crnu prazninu. Znala je da je Prva zadivljena. Mamut je
takoer pokazao zanimanje za posebne biljke koje su koristili samo mog-uri
Plemena, ali poslije zajednikog pokusa, Mamut je rekao da ih nikada vie nee
koristiti, priznao joj je da se boji da bi se njegov duh mogao izgubiti u toj
paralizirajuoj crnoj praznini, i upozorio ju je neka ih i ona izbjegava. Dok je
ponovno proivljavala uasno putovanje do tog zlokobnog nepoznatog mjesta za
vrijeme boravka u pilji s mog-urima, i ivo ga se prisjeala za vrijeme

inicijacije, sjeanje je postalo uznemirujue svjee. Dobro je znala da je njeno

obeshrabrujue prisjeanje samo blijeda sjena onog pravog iskustva.
Ali, njen um je trenutno bio u tako groznom stanju da nije jasno
razmiljala. Trebali su joj dati vremena da vrati ravnoteu, ali se u kratkom
vremenu toliko toga dogodilo. Iskuenje doivljeno u onoj pilji kada je bila
pozvana, ukljuujui i pobaaj, oslabili su je i fiziki i emocionalno. Bol,
ljubomora i razoaranje to je zatekla Dondalara s drugom enom samo su jo
vie pojaali iskustvo u pilji i ok zbog gubitka djeteta. Radovala se poznatom
dodiru njegovih ruku i blizini njegovog tijela, eljela je odmah nadoknaditi
dijete koje je izgubila, raunala je na iscjeliteljsku snagu njegove ljubavi.
A umjesto svega toga zatekla ga je s drugom enom, i to ne bilo kojom
enom, ve onom koja ju je pokvareno i znalaki ve i ranije pokuavala
povrijediti. Da su okolnosti bile normalne, moda bi uspjela u hodu prihvatiti
njegovo ponaanje, naroito da se radilo o nekoj drugoj. Vjerojatno ne bi zbog
toga bila sretna, ali razumjela je obiaje. Oni se nisu mnogo razlikovali od
obiaja ljudi iz Plemena, koji su mogli uzeti svaku enu koju bi poeljeli.
Znala je koliko je Dondalar bio ljubomoran na nju i Raneka dok su ivjeli
s Mamutovcima. Ranek ju je pozvao neka poe s njim, i ona je pola, jer je
odrasla s Plemenom. U to vrijeme jo nije nauila da ene Drugih mogu odbiti
mukarca.
Kada su konano rijeili taj problem i ona krenula s Dondalarom prema
njegovom domu, vrsto je odluila da mu nikada vie ne prui razloga za
ljubomoru.
Nikada nije izabrala nikog drugog, iako je znala da bi to bilo prihvatljivo, a
koliko joj je bilo poznato, nije ni on. Barem to nije radio otvoreno kao ostali
mukarci. Kada se suoila s injenicom da ne samo da je izabrao nekog drugog,
ve da je izabrao upravo tu enu, i to u tajnosti, i da se dugo viao s njom,
osjeala se izdanom.
Ali Dondalar nije imao namjeru izdati je. Nije elio da ona sazna da je ne
bi rastuio. Znao je da ona nikada nije izabrala nikog drugog, i na neki nain je
znao i zato. Da je ikada izabrala nekog drugog, on bi se potrudio kontrolirati
bijes, ali bi bio neopisivo ljubomoran. Nije elio da ona iskusi tu stranu bol
koju je on osjetio. Kada ih je zatekla zajedno, bio je izvan sebe. Jednostavno nije
znao to treba uiniti, nikada to nije nauio.
Dondalar je izrastao u diva od gotovo dva metra, bio je dobro graen i
nevjerojatno zgodan mukarac. Imao je karizmu koje nije bio svjestan i koju su
samo jo vie pojaavale nevjerojatno plave i ive oi. Rano su otkrili da ima
prirodnu pamet, da ima vrlo spretne prste i da je vjet s alatima, pa su ga poticali
da te svoje osobine primjenjuje u mnogim podrujima, sve dok nije otkrio ljubav
prema obradi kremena i izradi alata. Meutim, i njegovi osjeaji bila su snaniji
nego kod ostalih, ak previe snani, tako da su i majka i oni kojima je bilo do
njega stalo uloili mnogo truda kako bi ga nauili da se obuzdava. Jo kao dijete
elio je previe, volio je previe, osjeao previe. U trenutku bi ga savladalo

saaljenje, umirao bi od elje, bjesnio zbog mrnje ili izgarao od ljubavi. Doni je
bila previe izdana prema njemu kada je dijelila Darove, i malobrojni su bili oni
koji su shvaali kakav teret to moe predstavljati.
Dondalara su u mladenakom dobu nauili kako da zadovolji enu i to je
bilo sasvim normalno u njegovoj kulturi. To je bilo neto emu su uili sve
mukarce. Ali to to je on tako dobro savladao gradivo, djelomino treba
zahvaliti jako dobroj uiteljici, a djelomino su za to bile zaslune i njegove
uroene sklonosti. Jo kao vrlo mlad otkrio je da uiva u zadovoljavanju ena,
ali nikada nije morao nauiti kako e privui enu.
Za razliku od mnogih mukaraca, on se nikada nije morao domiljati kako
bi mogao natjerati neku enu da ga zamijeti. ene su ga jednostavno
primjeivale i on tu nita nije mogao, ali je zato povremeno morao nai naina
da ih izbjegne. Nikada nije morao razmiljati o tome kako da upozna neku enu.
ene su skretale s puta da bi njega susrele, neke su mu se doslovce bacale pred
noge. Nikada nije morao nagovarati ene da provedu neko vrijeme s njim, jer
kada se radilo o njemu, ene su bile nezasitne. I nikada nije morao nauiti kako
izai na kraj s gubitkom, eninim bijesom ili vlastitim nespretnim pogrekama.
Nitko nije mogao pretpostaviti da jedan takav mukarac ne zna kako to treba
uiniti.
Kada neto ne bi ilo kako treba, Dondalar se povlaio, trudio se
kontrolirati svoje osjeaje i nadao se da e se sve samo od sebe rijeiti. Nadao se
da e mu biti oproteno, ili da e mu progledati kroz prste zbog poinjenih
pogreaka, i obino se upravo to i dogaalo. Nije znao to mu valja initi kada
ga je Ejla ugledala s Maronom. A ni Ejla, kao ni on, se nije znala nositi s takvim
situacijama
Jo od vremena kada ju je Pleme pronalo kao petogodinju djevojicu,
nastojala se ponaati da je svi prihvate kako je ne bi izbacili. Pripadnici Plemena
nisu lili suze kada su bili ozlijeeni i njene suze su u njih unosile nemir, i tako ih
je nauila potiskivati. Pripadnici Plemena nisu pokazivali bijes, bol ni ostale
snane osjeaje; to se smatralo nepristojnim, pa je i ona nauila ne pokazivati ih.
Da bi bila dobra plemenska ena, nauila je to se od nje oekuje i trudila se
ponaati u skladu s tim. Isto je pokuala i kod Zelandonaca.
Ali sada je bila na gubitku. Bilo joj je jasno da nije nauila kako biti dobra
Zelandonka. Neke je uznemirila, neki su je mrzili, a Dondalar ju nije volio.
Kada je vidjela da je zanemaruje, pokuala ga je isprovocirati da reagira, ali nije
oekivala da e onako divljaki napasti Laramara, i bila je uvjerena kako je to
njezina krivnja. Znala je da zna pokazati saaljenje, ljubav, a vidjela je i kako
kontrolira osjeaje dok su ivjeli s Mamutovcima. Mislila je da ga poznaje. A
sada je bila uvjerena da ga uope ne poznaje. Trudila se istom snagom volje
odrati privid normalnosti, ali dozlogrdilo joj je da nou lei budna, jer ne moe
zaspati od brige, boli i bijesa. Oajniki joj je bilo potrebno da se nae u nekom
smirujuem okruenju i da se odmori.
Moda je Zelandona pokazala pretjerano zanimanje za korijen koji je
Pleme koristilo ili je ona moda predobro opaala stvari, ali Ejla je oduvijek bila

poseban sluaj. Nisu imale dovoljno dodirnih toaka. Porijeklo im je bilo

previe razliito. Ba kad bi pomislila da razumije mladu enu, otkrila bi da ono
to je mislila da zna o Ejli nije tono.
Neu navaljivati ako stvarno misli da ne bismo trebale to uiniti, Ejla, ali
ako bi mi rekla kako se priprema korijen, moda bismo mogle izvesti mali
pokus. Tek da vidimo moe li nam biti od koristi. Uzimale bi ga samo
Zelandone, dakako. to misli o tome?
U napaenom stanju u kakvom je bila, Ejli je ak i zastraujua crna
praznina djelovala kao mjesto za odmor, mjesto na koje bi se mogla skloniti od
sve te zbrke oko nje. Uope nije vano hoe li se vratiti. Dondalar je vie ne
voli. Keri e nedostajati... Ejla osjeti gr u elucu... ali Donejli e vjerojatno
nakon nekog vremena biti bolje bez nje. Djetetu je nedostajao Dondalar. Kada
nje vie ne bude, on e se vratiti i ponovno preuzeti brigu o njoj. Toliko je ljudi
voli, bit e ona zbrinuta.
Jednostavno je, Zelandono ree Ejla. Najprije se korijenje vae dok
se ne pretvori u kau, a onda se ona ispljune u posudu s vodom. Ali teko je za
vakanje i to dosta dugo traje. Onaj tko ga priprema ne bi trebao progutati ni kap
soka. Moda je upravo taj sok koji se nakupi u ustima vaan sastojak ree Ejla.
I to je sve? Ako koristimo sasvim malu koliinu, onako kao kad kuamo
neto novo, onda valjda ne bi trebalo biti tako opasno ree Zelandona.
Tom prigodom se izvode i neki od plemenskih obreda. Iscjeliteljica koja
priprema korijen za mog-ure najprije se mora proistiti, oprati u rijeci i istrljati
sapunastim korijenom i ne smije nositi odjeu. Iza mi je rekla da ena mora biti
ista i otvorena, kako nita ne bi mogla sakriti, i da ne zagadi svete ljude, mogure. Zato se morala proistiti i skinuti odjeu. Mog-ur Kreb iscrtao je po mome
tijelu crvene i crne krugove, uglavnom oko enskih dijelova. Mislim da ih je
time htio izolirati ree Ejla. Za Pleme je to sveti obred, jedan od najvanijih.
Mogli bismo poi u novu pilju koju si pronala. To je vrlo sveto mjesto,
i dosta skrovito. Ona e nam dobro posluiti za to rekla je Prva. Jo neto?
Ne, osim to se Mamut, kada sam s njim kuala korijen, pobrinuo da ljudi
iz Lavljeg Logorita cijelo vrijeme pjevaju kako bismo se imali za to uhvatiti,
neto to e nas vezivati za ovaj svijet i pomoi nam pronai put natrag.
Oklijevala je, zagledana u praznu posudicu koju je jo drala, a onda je tiho
dodala: Mamut je rekao da bi nam Dondalar mogao pomoi pri povratku,
mada nisam sigurna na to je mislio.
Pobrinut emo se da sve Zelandone budu nazone. One itekako znaju
okrijepiti ovjeka svojim pjevanjem. Je li vano to se pjeva? upitala je Prva.
Mislim da nije. Samo da je neto poznato.
Kada bismo to mogle uiniti? upitala je Zelandona s vie uzbuenja
nego to je i sama oekivala da e pokazati.
Svejedno je.
Sutra ujutro? im uspije sve pripremiti?

Ejla slegne ramenima kao da joj je svejedno. U tom trenutku joj je i bilo
svejedno. Pretpostavljam da je to dobro vrijeme kao i bilo koje drugo rekla
je.

39
Dondalar nije bio nita manje uplaen i oajan od Ejle. Jo od velike
ceremonije na kojoj je svima priopeno zbog ega su mukarci stvoreni, trudio
se izbjegavati sve redom, to je vie mogao. Sjeao se samo pojedinih dijelova
te noi i to kao kroz maglu. Sjeao se da je u svom nekontroliranom bijesu
udarao Laramara akom u lice, i nije mogao izbrisati iz glave sliku tog ovjeka
kako se, leei na Ejli, pomie gore-dolje. Kada se sljedeeg dana probudio, u
glavi mu je tutnjalo, jo mu se malo vrtjelo i bilo mu je zlo. Nije se mogao sjetiti
da mu je ikada bilo tako loe jutro nakon opijanja i pitao se to li je bilo u piu
koje je pio.
Sjeao se da je i Danug bio tamo i imao je dojam da bi mu trebao biti
zahvalan, ali nije znao zbog ega. Postavljao je Danugu pitanja i pokuavao
popuniti praznine. Kada je saznao to je uinio, Dondalar se poeo prisjeati
svega to se dogodilo i bio je zapanjen. Bilo mu je strano krivo i bilo ga je
sram. Nikada nije posebno volio Laramara, ali nita to je ovaj ikada uinio nije
moglo biti tako loe kao ono to je Dondalar uinio njemu. Toliko je mrzio
sebe da nije mogao razmiljati ni o emu drugom. Bio je uvjeren da ga mrze i
svi ostali i bio je uvjeren da ga Ejla poslije ovoga ne moe voljeti. Kako bi itko
mogao voljeti nekoga tko zavreuje samo prezir.
Dio njega elio je ostaviti sve za sobom i jednostavno otii, to je dalje
mogue, ali neto ga je zadravalo. Govorio je sebi kako se mora suoiti s
kaznom, da mora barem saznati kakva mu je kazna namijenjena i potruditi se da
nekako ispravi stvar, ali prije e biti da je osjeao da sve jo nije gotovo i nije
mogao otii kada nita nije bilo rijeeno. Duboko u sebi, nije bio siguran da bi
mogao tek tako otii i ostaviti Ejlu i Donejlu. Nepodnoljiva mu je bila i sama
pomisao da ih nikada vie nee vidjeti, makar iz daljine.
Um mu se pretvorio u zbrku boli, krivnje i oajavanja. Nije mogao smisliti
nita to bi mu pomoglo da popravi svoj sadanji ivot, i svaki put kada bi vidio
nekoga bio je uvjeren da ga taj gleda s istim gaenjem i prezirom kakve je i sam
osjeao prema sebi. Iako je optuivao sebe da se gnjusno ponio, i mada se
strano sramio, im bi zatvorio oi i pokuao nou zaspati, vidio bi Laramara na
Ejli i osjetio bi isti bijes i frustriranost kao i onda. Bio je svjestan da bi pod istim
okolnostima ponovno to uinio. Dondalar je stalno razmiljao o svojim
problemima. Ni o emu drugom nije mogao razmiljati. Bilo je to poput
neprekidnog svraba, kao da sve vrijeme dodiruje krastu na nekoj manjoj
posjekotini, ne dajui joj da zacijeli i pogoravajui stanje dok se ne razvije u
nezaustavljivu infekciju. Trudio se pobjei od ljudi to je ee mogao, i poeo
je odlaziti u duge etnje, obino pokraj Rijeke, najee uzvodno. Svaki put bi
otiao malo dalje, ostao malo due, ali bi uvijek doao do toke od koje ne bi
mogao dalje i morao se okrenuti i vratiti. Ponekad bi poveo Trkaa i umjesto
etnje du Rijeke, jahao je preko otvorenih panjaka. Opirao se elji da preesto

jai, jer je tada najee dolazio u iskuenje da nastavi dalje, ali danas je poelio
jahati i ostaviti logorite za sobom.
im se razbudila, Ejla je ustala i otila na Rijeku. Nije dobro spavala. U
poetku je bila previe nervozna i nemirna da bi zaspala, a onda su je probudili
snovi kojih se kasnije nije mogla sjetiti i to ju je uznemirilo. Razmiljala je o
tome to sve treba uiniti kako bi obred Plemena izvela to vjerodostojnije. Dok
je traila sapunasti korijen da se proisti, tragala je i za grumenom kremena ili
makar nekim preostalim komadiem pristojne veliine. eljela je da napravi alat
za rezanje istovjetan onima kakve je Pleme izraivalo, kojom e odrezati
komadi koe i od njega napraviti amulet plemena.
Kada je stigla do mjesta gdje se potoi ulijevao u Rijeku, okrenula se i
pola du njega. Morala je ii dosta uzvodno dok u umi iza logorita Devete
pilje nije pronala nekoliko sapunastih biljaka. Bio je ve kraj sezone i biljke
su bile prorijeene, a i kada ju je nala, zakljuila je kako to nije ona ista vrsta
koju je Pleme koristilo. Nita joj nije koristilo to je eljela obred izvesti po
svim propisima. Premda to ni nee biti pravi plemenski obred, jer je ona bila
ena. Samo su mukarci iz Plemena uzimali korijen. enin posao bio je da ga
samo pripremi. Kada je zastala da iupa sapunasti korijen, uinilo joj se da je
na trenutak u umi vidjela Dondalara kako ide du malog potoka, ali kada je
ustala, njega vie nije bilo, i morala se zapitati nije li se to mata moda poigrala
s njom.
Pastuh se obradovao to vidi Dondalara. Obradovali su se i ostali konji, ali
ih on nije htio povesti sa sobom. Godilo bi mu da sam dugo jae. Kada su izbili
u ravnicu. Dondalar je potjerao konja u snaan galop. Trka kao da je jedva
ekao da opravda svoje ime. Dondalar nije obraao pozornost na to kamo idu
niti gdje se nalaze. Ratoborno njitanje i topot kopita trgnuli su ga iz mranih
misli, i osjetio je da se njegov konj propinje. Nalazili su se u sred krda konja.
Uspio je ostati na pastuhu samo zahvaljujui dugogodinjem iskustvu i brzim
refleksima. Nagnuo se naprijed i uhvatio uspravnu grivu stepskog konja, te ga
pokuao smiriti i ovladati njime. Trka je bio zdrav i mlad pastuh, iako nikada
nije ivio u pomonom stadu mujaka, koje se zadravalo u blizini primarnog
stada enki i drebadi, i stalno bilo na oprezu spremno obraniti svoje ili se
toboe boriti s ostalim mladim mujacima, ipak je u njemu proradio instinkt i
bio je spreman izazvati cijelo stado mujaka.
Dondalarova prva misao bila je da odvede svog konja to bre i to dalje
od stada, ali jedino je uspio okrenuti pastuha i zaputiti se natrag prema logoritu.
Kada se Trka smirio i kada su postojanim korakom krenuli natrag, Dondalar
se zapitao je li poteno s njegove strane to je drao zrelog pastuha podalje od
ostalih konja, i po prvi put je ozbiljno poeo razmiljati o tome da ga pusti. Jo
nije bio spreman odrei ga se, ali je odluio da vie ne ide u duge etnje sam na
svom smeem pastuhu.

Na povratku je opet razmiljao o svojim postupcima. Sjetio se velikog

okupljanja, i kako je Ejla ukoeno sjedila dok ju je Brukeval klevetao. udio je
da je utjei, da natjera Brukevala da prestane, da mu kae da grijei. Potpuno je
razumio sve to je Zelandona rekla. Najvei dio toga ve je bio uo od Ejle
tijekom godina, i bio je spremniji od ostalih prihvatiti novi Dar. Za njega je
jedina novost bio naziv ... otac [opaska prevoditeljice: neprevodiva igra rijei. Autorica
oca naziva daleka majka (far mother), skraeno father] ... i razmiljao je o onome to je
Zelandona rekla na kraju, da e mukarci davati imena djeacima, oevi e
davati imena sinovima. Ponovio je tu rije u sebi. Otac. On je bio otac. Bio je
Donejlin otac.
Nije bio podoban da bude Donejlin otac! Bit e je sram zvati ga ocem.
Zamalo nije golim rukama ubio ovjeka. Da nije bilo Danuga, on bi to i uinio.
Ejla je bila sama kad je izgubila dijete, nalazila se u dubokim prolazima jedne
pilje, a on nije bio tamo da joj pomogne. to ako je dijete koje je izgubila bio
djeak? Da ga nije izgubila i da je bio djeak, bi li on bio taj koji bi mu dao ime?
Kako bi se osjeao dok bi odluivao kako e se dijete zvati?
Kakve to ima veze? Nikada nee moi dati ime djetetu, jer vie nee imati
djece. Izgubio je druicu i morat e napustiti svoje ognjite. Kad je Zelandona
zavrila zbor, izbjegao je razgovor u kojem su svi sudjelovali i pourio vratiti se
u udaljenu nastambu, kako se ne bi morao suoiti s Ejlom ili Donejlom.
To se nije promijenilo ni sljedeeg dana kada su se ostali iz nastambe oeva
zaputili prema logoritu Lanzadonaca na veliku gozbu. Meutim, nakon
njihovog odlaska, Dondalar nikako nije mogao prestati razmiljati o svim
pogrekama koje je u ivotu napravio. Na kraju vie nije mogao podnijeti da
sjedi u prebivalitu i stalno iznova prebire po istim stvarima, okrivljuje, grdi i
mui samog sebe. Izaao je van i zaputio se prema Rijeci u jo jednu dugaku
etnju. Od kada se zaletio u krdo kobila. Trka je djelovao vrlo uzbueno i
Dondalar je odluio ne jahati ga. Ponovno je poao uzvodno i jako se iznenadio
kada ga je Vuk sustigao. Dondalaru je bilo drago da vidi velikog mesodera i
zastao je da ga pozdravi. Uhvatio ga je za krzno na velikoj glavi koje je
postajalo sve gue i bujnije.
Vue! Otkud ti ovdje? Jesi li se i ti umorio od sve te buke i guve?
Slobodno mi se pridrui oduevljeno je rekao. ivotinja je odgovorila
zadovoljnim tihim cviljenjem.
Vuk je bio toliko zaokupljen Donejlom, od koje je dugo bio odvojen, i
Ejlom, koja mu je bila najvanija jo od onog dana kada ga je izvukla iz hladne i
prazne jazbine kao etverotjedno uplaeno tene, da nije provodio mnogo
vremena s treim ljudskim biem kojeg je smatrao bitnim lanom svoga opora.
Na povratku u logorite Devete pilje, poslije obroka koji je dobio kod
Lanzadonaca, ugledao je Dondalara koji se zaputio prema Rijeci i potrao je za
njim, ostavivi Donejlu za sobom. Okrenuo se i zacvilio.
Slobodno idi, Vue reklo je dijete, davi mu ujedno znak. Idi za
Dondalarom. Nije joj promaklo da je Dondalar strano nesretan, i isto tako je
bila svjesna da je i njena majka tuna, iako se trudila to prikriti. Nije znala to se

tono dogaa, ali je znala da neto strano nije u redu i grlo joj se stezalo pri
pomisli na to. Vie od svega voljela bi da njena obitelj ponovno bude na okupu,
a tu su takoer spadali Tona i Vimar, Vuk i konji. Moda je Dondiju potrebno
da te vidi, Vue, i da bude s tobom, kao to je meni bilo potrebno, pomislila je
Donejla.
Ejla je razmiljala o Dondalaru, ili bolje reeno o tome da obredno
kupanje obavi u bazenu male rijeke, i to ju je podsjetilo na Dondalara. eljela
se proistiti na tihom i zaklonjenom mjestu, ali nije mogla sebe natjerati da ode
do njihovog omiljenog kupalita otkad je tamo bila ugledala Dondalara s
Maronom. Znala je da u tom podruju ima kremena, jer ga je Dondalar upravo
tu bio naao, ali ga sada nigdje nije vidjela. Nije imala vremena zai dublje u
polje. Znala je da Dondalar uvijek ima nekoliko dobrih komada kremena, ali joj
nije padalo na pamet da ih od njega trai. On ovih dana nije razgovarao s njom.
Morat e se zadovoljiti Zelandoninim noem i ilom da razree kou i probui
rupe oko ruba kroz koje e provui uzicu, iako je to bilo odstupanje od
plemenskih obiaja.
Pronala je ravan kamen i odnijela ga blie proirenju na okuci male rijeke,
gdje je voda bila gotovo potpuno mirna. Potom je na njemu zaobljenijim
kamenom usitnila pjenaste sapunaste sastojke iz sapunastog korijenja i
pomijeala ih s malo vode. Ula je u mirnu ustajalu vodu i nanijela sklisku pjenu
na tijelo. im se odmakla od obale, nala se u dubokoj vodi. Zaronila je ispod
povrine, napravila nekoliko zaveslaja rukama, pa se vratila da opere kosu. Dok
se kupala, Ejla je razmiljala o Plemenu.
Sjetila se mirnog i spokojnog djetinjstva u Brunovom plemenu, s Izom i
Krebom koji su je voljeli i brinuli se o njoj. Od trenutka kada bi se rodili,
pripadnici Plemena su znali to se od njih oekuje, i nije bilo mjesta za
odstupanja. Pravila su bila jasno odreena. Svi su znali gdje im je mjesto, koji
rang imaju, znali su to im je posao. ivot je bio stabilan i siguran. Nisu morali
brinuti o tome da e neke nove ideje izmijeniti stvari. Zato je ona morala biti ta
koja je donijela promjene koje su utjecale na sve? Promjene zbog kojih e je
neki mrziti? Kada se sad osvrne na svoj ivot s Plemenom, on joj djeluje tako
spokojno da joj nije jasno zato se protivila ogranienjima. Sada ju je sreen
ivot Plemena silno privlaio. Strogo reguliran ivot pruao je sigurnost. Pa ipak
joj je bilo vrlo drago kad je sama nauila loviti, iako se to protivilo plemenskoj
tradiciji. Bila je ena, a ene iz Plemena ne love, ali da nije nauila, danas ne bi
bila iva, mada umalo nije nastradala kada su otkrili da zna loviti. Prvi put je
bila prokleta kada ju je Brun istjerao iz plemena, mada je kletvu u tom sluaju
ograniio na mjesec dana. Bio je poetak zime i svi su oekivali da e umrijeti,
ali uspjela je preivjeti zahvaljujui lovu zbog kojeg je i bila prokleta. Moda
sam tada trebala umrijeti, pomislila je.
Drugi put se usprotivila nainu na koji je Pleme ivjelo kada je pobjegla s
Darkom, ali nije im mogla dopustiti da njenog tek roenog sina izloe na milost
i nemilost prirodnim elementima i mesoderima samo zato to su mislili da je

deformiran. Brun ih je potedio, iako se Braud tome protivio. Nikada je nije

tedio. Kada je postao voa, prokleo ju je zauvijek i to bez ikakvog razloga, i
tada je konano bila prisiljena napustiti Pleme. Lov ju je i tada odrao. Da nije
bila lovac, ne bi uspjela preivjeti u dolini. Znala je da moe, ako bude
prisiljena, ivjeti sama i to joj je pomoglo.
Dok je ulazila u logorite, Ejla je razmiljala o Plemenu, i o tome kako da
pravilno izvede obred vezan za spomenuto korijenje. Ugledala je Donejlu kako
sjedi s Prolevom i Martonom. Mahnule su joj i pozvale je k sebi.
Doi neto pojesti ree Proleva. Vuk se umorio od etnje s
melankolinim mukarcem koji je utke vukao noge, pa se vratio i potraio
Donejlu. Sada je bio s druge strane vatre i glodao kost. Istog asa je podigao
pogled. Ejla je krenula prema njima. Zagrlila je ker, zatim ju je udaljila od sebe
i pogledala s nekom udnom sjetom, pa je ponovno zagrlila, ovog puta ak malo
prejako.
Kosa ti je mokra, majko ree Donejla, pokuavajui se izmigoljiti.
Upravo sam je oprala dgovorila je Ejla gladei krupnog Vuka koji ju je
doao pozdraviti. Uhvatila je njegovu lijepu glavu rukama, prodorno mu se
zagledala u oi, i snano ga zagrlila. Kada je ustala. Vuk ju je pogledao kao da
neto oekuje. Potapala se po ramenima. On skoi, poloi joj ape na ramena,
polie vrat i lice, i njeno obuhvati zubima njenu bradu. Kada ju je pustio,
uzvratila mu je na isti nain. Obuhvatila je na trenutak njegovu njuku zubima.
Vukovi su na taj nain iskazivali pripadnitvo oporu. Nije to radila ve due
vrijeme, i izgleda da mu se svialo, pomisli Ejla.
Proleva ispusti zrak koji je zadravala sve dok su Vuk i Ejla izvodili ovaj
obred. Uznemirila bi se svaki put kada bi vidjela Ejlu da se ponaa kao vuk. im
bi je vidjela kako izlae vrat zubima ogromnog vuka, uhvatila bi je nervoza, jer
bi shvatila da je ta prijateljski raspoloena ivotinja lijepog ponaanja zapravo
moni vuk koji lako moe ubiti bilo koje ljudsko bie meu kojima se tako
slobodno kree.
Nakon to je ponovno poela disati i potisnula strah. Proleva ree:
Poslui se, Ejla. Ima mnogo hrane. Jutronji obrok uope nije bilo teko
pripremiti. Toliko toga je ostalo od jueranje gozbe. Drago mi je to smo
odluili pripremiti zajedniki obrok s Lanzadoncima. Svialo mi se da radim s
Derikom i Doplajom i jo nekim enama. ini mi se da ih sada bolje
poznajem.
Ejli je bilo ao to je to propustila. Da nije imala toliko posla u zajednici
zelandona, vrlo rado bi pomogla oko gozbe. Ljudi se najlake upoznaju kada
zajedno rade. Nije joj pomoglo ni to to je bila zaokupljena vlastitim
problemima. Mogla je ranije tamo otii, razmiljala je dok je uzimala jednu od
posudica vika koje su bile pripremljene za one koji su zaboravili svoje, i iz
velike, drvene posude za kuhanje zahvatila aj od kamilice. Ujutro se uvijek
najprije kuhao aj.

 Meso tura je naroito dobro i sono, Ejla. Poeli su se toviti za zimu i

Proleva je upravo podgrijala meso. Trebala bi ga barem kuati nutkala ju je
Martona, jer je primijetila da uope ne jede. Podmetai za hranu su tamo
Pokazala je na gomilu uglavnom ravnih komada drveta, kosti i slonovae svih
veliina koji su koriteni kao tanjuri.
S drvea koje su obarali i lomili za loenja esto je otpadalo veliko iverje
koje se moglo na brzinu obrezati i uglaati pa koristiti kao tanjur ili posuda. U
istu svrhu koritene su i grubo oblikovane i na razumnu veliinu svedene ramene
i karline kosti raznih jelena, bizona i turova. S kljova mamuta, kao i s komada
kremena, mogle su se otkinuti povee ljuske koje su se takoer koristile kao
tanjuri.
Kada su eljeli od kljove mamuta napraviti zdjelu, najprije su dlijetom
radili kruni utor. Potom bi pod odreenim kutom postavili u njega tvrdi i
zailjeni vrh paroka ili roga i udarili po njemu, uz malo sree i dosta iskustva,
uspijevali su odvaliti ljusku slonovae odreenog oblika. Meutim, u tako veliki
posao uputali su se jedino kad su radili darove ili izraivali predmete koji e
imati posebnu namjenu. Takve unaprijed oblikovane ljuske slonovae s glatkom,
blago zaokruenom vanjskom povrinom koristile su se i za druge stvari, a ne
samo kao zdjele. Na njima su se mogle urezati i ukrasne slike.
Hvala, Martona, ali moram uzeti neke stvari i otii do Zelandone ree
Ejla. A onda je naglo zastala i unula ispred starije ene koja je sjedila na
malom tronocu ispletenom od trske, rogozine i savitljivih grana. elim ti se
zahvaliti to si bila tako ljubazna prema meni od prvog dana kada sam stigla. Ne
sjeam se svoje majke, ve samo Ize, ene iz Plemena koja me je podigla, ali
volim zamiljati da je moja prava majka bila kao ti.
Zahvaljujem ti se kao keri, Ejla ree Martona, koju su ove Ejline rijei
dirnule vie nego to je oekivala. Moj sin moe biti sretan to te je naao
rekla je, ali onda blago zavrtjela glavom. Ponekad alim to nije malo vie
nalik tebi.
Ejla je zagrli i okrenu se prema Prolevi. Hvala i tebi, Proleva. Bila si mi
divna prijateljica, i zahvalna sam ti vie nego to se rijeima moe iskazati, jer si
se brinula o Donejli kada sam morala ostati u Devetoj pilji, i dok sam ovdje
imala puno posla. Zagrlila je i Prolevu. eljela bih da je Folara ovdje, ali
znam da je zauzeta oko priprema za Zdruivanje. Aldanor je dobar ovjek i jako
mi je drago zbog nje. Sada moram ii iznenada je rekla, ponovno zagrlila ker
i odjurila do prebivalita, zamagljenog pogleda od suza koje je pokuavala
potisnuti.
to joj je? upitala je Proleva.
Na trenutak sam ak pomislila da se oprata dodala je Martona.
Odlazi li to mama nekamo. Tona? upitala je Donejla.
Ne bih rekla. Barem mi nitko nita nije rekao.

Ejla je prvo izrezala nepravilni krug na koi s trbuha crvenog jelena, koju
je donijela na ljetni sabor. Prethodnog dana je na svojoj vrei za spavanje
pronala smotanu meku jelenju kou. Kada je pitala Donejlu tko je tavio kou
jelena, odgovorila joj je svi. Konopi, debeli konopci od vlakana, konci, niti,
ilave ile i uski komadi koe, razliitih duina, uvijek su bili za neto potrebni i
ako ste savladali tehniku, mogli ste ih raditi uope ne razmiljajui o tome to
radite. Dok su sjedili i priali ili sluali prie, veina ljudi je uvijek neto radila
od materijala koji su usput nalazili. Tako je uokolo uvijek bilo konopaca kada bi
nekome ustrebali. Ejla je uzela nekoliko komada uske koe koji su visjeli na
klinovima zabijenim u stupove u blizini ulaza i jedan dugaak komad elastinog
ueta. Kad je izrezala krug na koi s trbuha, zamotala je ostatak koe, umotala
ue i stavila ga na nju. Odmjerila je potrebnu duinu kone trake tako da ju je
obavila oko vrata, dodala jo malo i provukla je kroz rupe koje je prorezala oko
ruba kruga od koe.
U posljednje vrijeme rijetko je nosila svoj amulet, nije nosila ak ni onaj
moderniji. Veina zelandona nosila je ogrlice, tako da je bilo dosta nepraktino
istovremeno nositi i nezgrapnu konu vreicu i ogrlicu. Zato je svoj amulet
obino drala u vreici s ljekovitim travama, koju je zakvaila za remen ili vrpcu
zavezanu oko struka. To nije bila vreica za lijekove kakve su radili u Plemenu.
Ve toliko puta je htjela napraviti novu, ali nikako da nae vremena. Olabavila
je uzicu koja je zatvarala vreicu s ljekovitim travama, zavukla ruku u nju i
izvadila ukraenu vreicu, amulet, koja je bila puna predmeta udnih oblika.
Razvezala je vorove i izruila neobinu zbirku na dlan. To su bili znakovi
njenog totema koji su oznaavali vane trenutke u njenom ivotu. Veinu je
dobila od duha velikog piljskog Lava, kad bi donijela kakvu vanu odluku, kao
znak da je napravila dobar izbor, ali nije sve dobila od duha. Komadi crvene
zemlje, koji je prvi zavrio u vreici, bio je gladak. Dobila ga je od Ize kada je
bila primljena u Pleme. Ejla ga je stavila u novi amulet. Komad crnog kamena,
koji je dobila kada je postala iscjeliteljica, takoer se uglaao od dugog boravka
u vreici s ostalim predmetima. Crveni i crni materijal koji se esto koristio za
bojenje ostavio je talog na ostalim predmetima u vreici. Predmeti od minerala,
kao to je bio fosil morske koljke, znak da nije pogrijeila kada je odluila da
lovi iako je bila ena, koji joj je poslao njen totem, mogli su se oetkati.
Izgleda da je jo tada znao da u morati loviti ako namjeravam preivjeti,
pomislila je. Moj piljski Lav ak je rekao Brunu da mi dopusti loviti, mada
samo pomou prake. Disk od kljove mamuta, njen lovaki talisman koji je
dobila kada je proglaena za enu Koja Lovi, upio je boju koja se nije mogla
oetkati, i to uglavnom crvenu boju zemlje.
Podigla je komadi eljeznog pirita i istrljala ga o tuniku. To je bio njen
omiljeni znak. On joj je rekao da je pravilno postupila kada je pobjegla s
Darkom. Da nije to uinila, ostavili bi ga vani, jer su procijenili da je
deformiran, i vie nitko ne bi o tome razmiljao. Kada ga je uzela i sakrila, da i
ona moe umrijeti, natjerala je Bruna i Kreba da razmisle.

Praina u boji zadrala se i na prozirnom kristalu kvarca, ali mu nije

promijenila boju. Taj znak joj je rekao da je ispravno postupila kada je odluila
prestati traiti svoj narod i neko vrijeme ostala u dolini konja. Uvijek bi se
uznemirila kada bi ugledala crni kameni. Ponovno ga je uzela i stegnula u
aci. On je sadravao due svih ljudi iz Plemena. Razmijenila je djeli svoje
due za njega. Ako bi nekom spasila ivot, taj ne bi imao nikakvu obavezu
prema njoj, jer je ve imala djeli svaije due.
Kada je Iza umrla, Kreb, Mog-ur, uzeo je njen kamen prije nego to je bila
sahranjena da ne bi sa sobom povela i cijelo pleme u svijet duhova. Meutim,
njen kamen nitko nije uzeo poto je Braud bacio na nju smrtnu kletvu. Guv je
kratko vrijeme bio Mog-ur, i svi su bili u stranom oku kada je Braud to uinio.
Nitko se nije sjetio da od nje uzme taj kamen, a ona ga je zaboravila vratiti. to
li e se dogoditi s Plemenom ako kamen jo bude kod nje kada ode na drugi
svet?
Stavila je sve znake svog totema u novu vreicu. Znala je da e ih od sada
drati u njoj. Znacima njenog plemenskog totema bilo je mjesto u vreici
amuletu kakvu su koristili pripadnici Plemena. Dok je stezala uzicu, zapitala se
po tko zna koji put zato joj njen totem nije poslao znak kada je odluila ostaviti
Mamutovce i krenuti s Dondalarom. Da li je stvarno postala Majino dijete? Je
li Majka rekla njenom totemu da joj nije potreban znak? Moda joj je bio dan
neki skriveniji znak koji nije prepoznala? Ili... u tom trenutku joj je pala na
pamet jedna nova i zastraujua misao... da nije donijela pogrenu odluku?
Prola ju je jeza. Prvi put nakon dugo vremena Ejla je stegnuta svoj amulet i u
sebi zamolila duha Velikog piljskog lava da je zatiti.
Ejla je napustila privremeno prebivalite nosei smotanu jelenju kou,
konu naprtnjau punu predmeta koje je utrpala u njega, i plemensku vreicu s
ljekovitim biljem. Neki ljudi jo su sjedili oko vatre, i ona im mahne na odlasku,
ali ne dlanom okrenutim prema sebi, to je uglavnom oznaavalo privremeno
razdvajanje, i poruku da e se uskoro vidjeti. Podigla je ruku, dlan okrenula od
sebe i nekoliko puta je pomaknula s jedne na drugu stranu. Martona se namrtila
kada je to vidjela.
Kada je krenula uzvodno du rjeice, preicom do pilje koju je pronala
prije nekoliko godina, Ejla vie nije bila uvjerena da bi trebala obaviti taj obred.
Zelandona bi sigurno bila razoarana kad bi odustala, kao i svi ostali iz
zajednice zelandona koji su se spremali pomoi joj, ali oni nisu bili svjesni
koliko je to opasno. Juer, kada je pristala to obaviti, bila je toliko depresivna da
joj je bilo svejedno hoe li se izgubiti u crnoj praznini, ali od jutros se osjeala
bolje, naroito poslije kupanja u Rijeci, i nakon to je vidjela Donejlu i Vuka, i
Martonu i Prolevu. Vie nije bila ba spremna suoiti se s tom uasnom crnom
prazninom. Moda bi trebala rei Zelandoni da se predomislila.
Dok je obavljala pripreme, nije razmiljala o opasnostima s kojima se
trebala suoiti, ali je osjeala nelagodu, jer je bila svjesna da nije u stanju izvesti
sve obrede onako kako bi trebalo. Kada su u pitanju plemenski obredi, to je vrlo
vano. Zelandonci su mnogo tolerantniji u tom pogledu. ak su se i rijei

Majine Pjesme donekle razlikovale od pilje do pilje, to je bila omiljena

tema zelandona, a radilo se o najstarijoj Legendi Starih. Da je takva jedna
legenda predstavljala sveti dio plemenskih obreda, ona bi bila zapamena i
recitirana na potpuno isti nain svaki put kada bi je ponavljali, barem u
plemenima koja su odravala redovne izravne veze. ak i plemena iz dalekih
podruja koristila bi gotovo istovjetnu verziju. Upravo zbog toga se mogla
sporazumijevati na svetom plemenskom jeziku znakova s plemenima u ovoj
podruju, iako su godinu dana putovanja bili udaljeni od plemena u kojem je
odrasla. Postojale su manje razlike, ali su i jedni i drugi koristili nevjerojatno
slian jezik znakova.
Kako se spremala izvesti plemenski obred tijekom kojega e koristiti
mono korijenje pripremljeno na nain na koji ga Pleme priprema, smatrala je
da bi se trebala pridravati plemenske tradicije koliko god je to mogue. Bila je
uvjerena kako se samo u tom sluaju moe nadati da e zadrati bilo kakav
nadzor nad dogaajima, mada je poela da sumnjati da bi joj ak i to pomoglo.
Ila je pokraj umarka zaokupljena vlastitim mislima, kada je gotovo
naletjela na nekoga tko je upravo zaobilazio drvo. Zaprepastila se, jer se umalo
nije nala u Dondalarevom zagrljaju. On je bio jo vie iznenaen i nije znao
to bi. U prvom trenutku poelio ju je zagrliti, kad mu je sluaj ve stvorio
priliku da to uini. Tako dugo ve udi za tim, ali kada je primijetio
zaprepatenje na njezinom licu, istog asa je odskoio, tko zna zbog ega
pretpostavivi da ono zapravo predstavlja gnuanje, to jest, da ne eli da je
dodirne. A ona je njegovo izbjegavanje protumaila kao da je ne eli, da ne
moe podnijeti da bude u njenoj blizini. Dugo su zurili jedno u drugo. Od kada
ga je zatekla s Maronom nisu bili ovako blizu jedno drugom, i oboje su u svojim
srcima udjeli za tim da produe taj trenutak, da premoste emocionalnu
udaljenost koja ih je oigledno razdvajala. Meutim, omelo ih je dijete koje je
tralo stazom na kojoj su se njih dvoje susreli. Na trenutak su oboje skrenuli
pogled i vie ga nisu mogli vratiti.
Uh, ispriavam se ree Dondalar, i dalje udei da je uzme u naruje,
ali plaei se da e ga odbiti. Zbunio se toliko da se nervozno osvrtao oko sebe,
poput kakve ivotinje uhvaene u zamku.
Nije vano odvratila je Ejla, spustivi glavu i skrivajui suze koje je
ovih dana bila spremna proliti u svakom trenutku. Nije eljela da vidi koliko joj
je teko to on ne moe podnijeti da bude u njenoj blizini i to jedva eka da se
udalji. Nastavila je svojim putom, ne diui pogled da je ne odaju oi prepune
suza. Dondalar je morao potiskivati vlastite suze dok ju je gledao kako gotovo
tri stazom, mislei da se ona eli to prije udaljiti od njega.
Ejla je nastavila puteljkom. koji se sve slabije vidio, prema novoj pilji.
Iako su vjerojatno svi pripadnici cijele obitelji Zelandonaca bar jednom bili u
novoj pilji, ona nije bila esto koritena. Bila je toliko lijepa i neobina s tim
svojim gotovo bijelim zidovima, da su je smatrali vrlo duhovnim i svetim
mjestom iji mir jo gotovo da nije bio naruen. Zelandone i voe pilja jo nisu

bili odluili kada i kako bi je trebali koristiti. Bila je toliko nova da jo nije
imala tradiciju.
Dok se pribliavala podnoju malog brda u kojem je bila pilja, primijetila
je da je netko maknuo grm i palo stablo ije je iupano korjenje zapravo i
otkrilo ulaz u podzemne prostore. Raieni su i zemlja i kamenje oko otvora
tako da je ulaz sada bio mnogo vei.
Iako se nije radovala obredu za koji se pripremila, bila je uzbuena to e
ponovno vidjeti pilju, ali je ono veselije raspoloenje, zbog kojeg je gotovo bila
odluila odustati od ovog opasnog poduhvata, netragom nestalo. Njen jad mogao
se usporediti s crnom prazninom pred kojom se nala. Kakve veze ima hoe li se
izgubiti tamo unutra? Gore od ovoga ne moe biti. Trudila se vratiti
samokontrolu koja joj je danas stalno izmicala. Imala je osjeaj da je bila na
rubu suza od trenutak kad se jutros probudila.
Izvadila je iz kone vree plitku kamenu posudu, i neto umotano u krzno.
Unutra se nalazila mala, gotovo nepropusna vreica za vodu napunjena lojem i s
epom na vrhu, koji je bio umotan i uvezan komadom krzna kako loj koji
sluajno iscuri ne bi otetio nita oko sebe. Pronala je zaveljaj s fitiljima od
liaja, ulila malo loja u posudicu, na nekoliko trenutaka umoila fitilj u nju,
zatim ga izvukla i oslonila o rub svjetiljke. Upravo ga je htjela zapaliti pomou
vatrenog kamena, kada je ugledala jo dvije Zelandone kako dolaze stazom.
Kada je ugledala Zelandone, Ejla se dodatno pribrala. Jo je bila nova
meu njima i nije eljela izgubiti njihovo potovanje. Pozdravile su se i
porazgovarate o nevanim stvarima, a onda je jedna od njih prihvatila svjetiljku.
Promatrala je Ejlu kako na tlu pali vatru uz pomo svog vatrenog kamena. im
je svjetiljka bila upaljena, zemljom je ugasila vatru i njih tri uoe u pilju.
Kada su prole zagrijani prostor oko ulaza i ule u potpuni mrak, zavladala
je i svjeina kao i u svim ostalim piljama. Gotovo da uope nisu razgovarale
dok su grabile du stijena i skliske gline sa samo jednom svjetiljkom koja im je
osvjetljavala put. Kada su stigle do vee prostorije, oi su im bile ve toliko
naviknute na mrak da ih je svjetlost iz mnogobrojnih kamenih svjetiljki gotovo
zaslijepila. Veina zelandona je ve bila stigla i ekala Ejlu.
Stigla si, Zelandono Devete pilje rekla je Prva. Jesi li obavila sve
nune pripreme?
Ne ba odgovorila je Ejla. Moram se jo presvui. Tijekom izvoenja
plemenskog obreda bila sam gola, imala sam samo svoj amulet i boje koje je
Mog-ur nanio na moje tijelo dok sam pripremala pie. Ali u pilji je vrlo hladno
i nemogue je dugo biti gol, a osim toga, mog-uri koji su pili to pie bili su
odjeveni, pa u biti i ja. Mislim da je vano da se to dosljednije drimo
plemenskog obreda, i zato sam odluila ogrnuti plat kakav nose ene iz
Plemena. Napravila sam plemenski amulet za simbole moga totema, a da bih
pokazala da sam iscjeliteljica, ponijet u svoju plemensku vreicu s ljekovitim
biljem, mada su mnogo vaniji predmeti koji se nalaze u mom amuletu. To e

pomoi plemenskim duhovima da u meni prepoznaju ne samo enu Plemena,

nego i iscjeliteljicu.
Sve Zelandone su je znatieljno promatrale dok se skidala i umatala u
meku jelenju kou koju je privezala dugakim konopcem tako da su nastali
depovi i nabori u kojima su se mogli drati razni predmeti. Razmiljala je o
svim onim stvarima koje Pleme nikada ne bi odobrilo, poevi od toga da je pie
pripremala za sebe umjesto za mog-ure. Ona nije bila Mog-ur, ene iz Plemena
nisu mogle biti mog-uri, a nisu joj bili poznati ni obredi koje su izvodili mog-uri
dok su se pripremali za ovaj obred, meutim, ona je bila zelandona i nadala se
da e to neto znaiti kada stigne u svijet duhova.
Izvadila je vreicu iz torbe s ljekovitim biljem. Pri svjetlosti mnogobrojnih
lampi jasno se vidjela njena tamnocrvena boja, najsvetija boja za Pleme, zatim je
razmotala kou u koju je bila uvijena drvena posuda. Tu drvenu posudu je prije
nekog vremena izradila na nain Plemena, da bi pokazala Martoni kako oni to
rade. Martona je imala smisla za lijepo i odmah su joj se sviale njena
jednostavnost i struna izrada. Ejla je planirala pokloniti joj tu posudu, ali sada
joj je bilo drago to je jo bila kod nje. To nije bila posebna posuda koju su
nebrojena pokoljenja Izinih predaka koristila samo za obradu ovog korijena, ali
barem se radilo o paljivo izraenoj posudi slinoj onima kakve je izraivalo
Pleme.
Trebat e mi malo vode ree Ejla dok je razvezivala vorove na crvenoj
vreici. Istresla je korijenje na dlan.
Mogu li ga vidjeti? upitala je Zelandona.
Ejla isprui ruku, ali korijenje se ni po emu nije isticalo. Bilo je to obino
suho korijenje. Ne znam koliko bi trebalo uzeti rekla je Ejla, odabravi dva
komadia u nadi da je to prava mjera. Ovo sam do sada radila samo dva puta,
a ne posjedujem Izina sjeanja.
Nekoliko zelandona ju je ve bilo ulo kako pria o plemenskim
sjeanjima, ali veina nije imala pojma o emu govori. Pokuala ih je objasniti
Zelandoni Koja Je Prva, ali kako ni sama nije znala to ona predstavljaju, bilo
joj je teko objasniti ih drugima.
Netko je ulio vodu u njenu drvenu posudu, i Ejla otpije nekoliko gutljaja
kako bi ovlaila usta. Sjetila se da je korenje vrlo suho i da se teko vae.
Spremna sam rekla je, i prije negoli se stigla predomisliti, stavi korijenje u usta
i pone vakati.
Dugo joj je trebalo da ih omeka i progrize. Nastojala je ne gutati slinu, to
je bilo vrlo teko, dok joj nije prolo kroz glavu da nije vano hoe li u tome
uspjeti ili ne, jer e na kraju ona ispiti napitak koji priprema. vakala je i
vakala i vakala. Imala je osjeaj da to traje itavu vjenost, ali je na kraju u
ustima ipak imala kaastu masu koju je ispljunula u posudu. Promijeala ju je
prstom, i promatrala kako tekuina postaje mlijeno bijela.
Zelandona je gledala preko njenog ramena. Treba li to tako izgledati?
ini se da je pokuavala prepoznati miris.

 Da odgovori Ejla. U ustima je osjeala iskonski okus. eli li

pomirisati?
Mirie na staro. primijeti ena na hladnu i vlanu dubinu ume pune
mahovine i gljiva. Mogu li kuati?
Bila je na pragu da je odbije. Ova tekuina bila je toliko sveta za Pleme da
Iza nije smjela ak ni pokazati joj kako se priprema, i Ejla se u prvom trenutku
zapanjila to je Zelandona to uope pita. Ali onda je shvatila da je cijeli ovaj
pokus tako daleko od svega to bi Pleme uinilo da uope nije bilo vano hoe li
Zelandona popiti malo tog napitka. Ejla je prinijela posudu eninim usnama.
im je opazila da je otpila mnogo vie od jednog gutljaja, povukla je posudu
kako ne bi popila previe.
Zatim ju je prinijela svojim usnama i brzo ispila, pobrinuvi se da u napitku
ne ostane ni kap, kako nitko drugi ne bi doao u napast da kua napitak. Tako je
i bila upala u nevolju prvi put. Iza joj je rekla da ne smije nita ostati, ali ona je
napravila previe. im je kuao napitak, Mog-ur je znao da je prejak. Vodio je
rauna koliko e svaki ovjek popiti, i na kraju je na dnu posude ostalo malo
napitka. Ejla je kasnije pronala posudu, nakon to je prethodno ve progutala
previe dok je vakala korijen i u meuvremenu popila veu koliinu enskog
pia. Bila je toliko zbunjena, da je ispraznila posudu. Ovog puta e se pobrinuti
da nitko ni sluajno ne doe u napast kuati napitak.
Kada da ponemo s pjevanjem? upitala je Prva.
Ejla gotovo da je zaboravila na pjevanje. Vjerojatno ste ve trebale poeti
odgovorila je, blago zapliui jezikom.
I Prva je osjeala posljedice preobilnog kuanja napitka, i svom snagom se
trudila odrati nadzor dok je davala znak zelandonama da ponu s pjevanjem.
Moan korijen, pomislila je, a samo sam malo popila.
Kako li se tek osjea Ejla koja je ispila punu zdjelicu, pomislila je
Zelandona.
Ejli je taj drevni ukus bio poznat, i prizvao je osjeaje koje nikada nee
zaboraviti, sjeanja i uspomene na neko drugo vrijeme kada je kuala taj
napitak, na davno prolo vrijeme. Imala je osjeaj da je obavija hladnoa i vlaga
duboke ume. Drvee je bilo tako golemo da je imala potekoa da ga zaobie i
proe izmeu stabala dok se u pratnji konja penjala uz strmu padinu planine.
Vlano meki i srebrnasto sivkasto zeleni liajevi ukraavali su stabla poput
draperija, a mahovina je prekrivala tlo, stijene i debla mrtvog drvea poput
sveobuhvatnog tepiha u svim nijansama zelene, od one svijetle prave zelene do
tamno zelene boje borovine i plodne smee zelene boje da sa svim nijansama
izmeu.
Ejla je namirisala gljive svih veliina i oblika: krhka bijela krila iznikla iz
palog drvea, debele drvenaste police privrene za stare panjeve, velike i guste
sa smeim kapicama koje su sliile spuvama, siune i delikatne s tankim
noicama. Bilo je tu i gustih gomila boje meda, jedrih okruglih lopti, sjajnih
crvenih eiria sa bijelim tokama, visokih glatkih kapica koje su se topile u

crni mulj, sablasno bijelih savrenih kapa smrti, i mnogih drugih. Sve ih je
znala, sve ih je probala, sve ih je opipala.
Nalazila se u velikoj delti neke velike rijeke, nosila ju je struja blatne
smee vode, koja se probijala kroz gustu, visoku trsku i a te plutajue otoke s
drveem i vukovima koji su se penjali po njemu. Okretala se i okretala u malom
amcu od koe u obliku zdjele, koji se podizao u vis i plutao na zranom
jastuku.
Ejla nije znala da su je koljena izdala, da je omlitavila i pala na tlo. Podiglo
ju je nekoliko zelandona i odnijelo do prostirke koju se Zelandona sjetila za nju
donijeti. Prvoj je gotovo bilo krivo to nema jednu i za sebe dok je posegnula za
svojim izdrljivim tronocem od prua i jastukom. Trudila se ostati prisebna i
motriti na Ejlu, ali ju je sve vie obuzimala neka mrana zebnja.
Ejla je bila sasvim spokojna i tiha dok je tonula u meku izmaglicu koja ju je
povlaila sve dublje dok je nije cijelu okruila. Zgunjavala se oko nje u maglu
kroz koju se nita nije vidjelo, a onda se pretvorila u oblak oteao od vlage.
Imala je osjeaj da ju je progutao. Guila se, trudila se doi do zraka, halapljivo
otvarala usta, a onda je osjetila kako se poinje kretati.
Kretala se sve bre i bre, uhvaena u sred oblaka koji ju je guio, jurila je
tako brzo da je ponovno ostala bez daha, bez imalo zraka. Oblak se omotao oko
nje, stisnuo je. Nadirao je sa svih strana, skupljao se, irio, pa skupljao, kao da je
iv. Prisiljavao ju je da se kree sve veom brzinom, dok nije upala u duboki,
tamni prazni prostor, mjesto koje je bilo crno poput unutranjosti pilje,
bezumno, zastraujue.
Ne bi bilo toliko zastraujue da je jednostavno pala u san, postala
nesvjesna svega oko sebe. Svi koji su je promatrali mislili su da se ba to
dogodilo, ali nije. Nije se mogla pomaknuti, zapravo nije imala elju pomaknuti
se, ali kad je pokuala usredotoiti volju na pomicanje bilo kojeg dijela tijela,
makar samo prsta, nije mogla. Nije ak ni osjeala prst, niti bilo koji drugi dio
sebe. Nije mogla otvoriti oi, ili okrenuti glavu, nije imala ni elje ni volje, ali je
zato ula. U izvjesnom smislu bila je svjesna. Kao iz daljine, mada sasvim jasno,
ula je pjev zelandona, tiho mrmljanje dopiralo je iz jednog kuta, ali nije mogla
razabrati to govore, ula je ak i otkucaje vlastitog srca.
Svaka doniera odabrala je jedan prodorni, odzvanjajui zvuk koji je mogla
bez problema due vrijeme odravati na istoj visini. Kada su eljele da njihov
poj bude postojan, nekoliko doniera poelo je proizvoditi svoj ton. Njihova
kombinacija je mogla biti harmonina, ali i nije morala, to nije bilo vano. Prije
nego to bi prva od njih ostala bez daha, pridruio bi im se novi glas, a za njim
jo jedan, pa jo jedan, i to u nasuminim intervalima. Na taj nain nastajala je
jednolina isprepletena fuga tonova koja je mogla trajati u beskonanost ako je
bilo dovoljno ljudi koji su se smjenjivali.
Za Ejlu je to bio ugodan zvuk koji je naginjao tome da izblijedi u pozadini
dok je njen um promatrao scene koje je samo ona mogla vidjeti iza sputenih
kapaka, lucidno nesuvisle vizije ivopisnih snova. Imala je osjeaj da potpuno

budna sanja. U poetku je dobivala na brzini u tom crnom prostom, iako je znala
da se praznina nije promijenila. Bila je prestraena i sama. Bolno sama. Nita
nije osjeala, nije imala osjet okusa, nije mogla nita namirisati, uti, vidjeti,
dodirnuti, kao da niti jedno od tih osjetila nikada nije ni imala niti e ikada vie
imati: postojao je samo njen svjesni um koji vriti.
Prola je itava vjenost. A onda, iz velike daljine, jedva raspoznatljivo
slatko treperenje svjetlosti. Posegnula je za njom, trudila se doprijeti do nje. Bilo
to, doslovce bilo to, bilo je bolje od niega. Njeno nastojanje ju je sve bre
privlailo i svjetlost se irila i pretvarala u amorfnu jedva uoljivu nejasnou, i
na trenutak se zapitala moe li njen um na bilo koji drugi nain utjecati na stanje
u kojem se nalazila. Nejasna svjetlost se zgusnula u oblanost i potamnjela od
raznih boja, nepoznatih boja nepoznatih naziva.
Tonula je u oblak, padala je kroz njega, sve bre i bre, a onda se nala na
dnu. Ispod nje se otvorio nekakav udno poznat predio pun geometrijskih
oblika, kvadrata i iljatih kutova, svijetlih, sjajnih, ispunjenih svjetlou, koji su
se ponavljali, penjali u vis. U prirodnom svijetu koji je poznavala nije postojalo
nita to je imalo tako pravilne, iljate oblike. inilo se da na ovom udnom
mjestu bijele trake teku po tlu, nestajui u daljini, i da po njima jure neobine
ivotinje.
Kada je prila blie, vidjela je ljude, gomile ljudi koji su se migoljili, uvijali
i svi redom upirali prst u nju. Tiiii, tiiiii, tiii, govorili su oni, gotovo pijevnim
glasom. Vidjela je jednu priliku po strani od ostalih. Bio je to ovjek
pomijeanih duhova. Kada je prila blie, uinio joj se poznat, ali ne ba sasvim
poznat. U prvi mah pomislila je da je to Ekozar, ali onda joj se uinilo da je
Brukeval, a ljudi su i dalje govorili: Tiii, tiiii si to uinila, tiiii si donijela
Znanje, ti si to uinila.
Ne! vritao je njen um. To je Majka uinila. Ona mi je dala Znanje.
Gdje je Majka?
Majke vie nema. Samo sin ostaje rekoe ljudi. Ti si to uinila.
Pogledala je mukarca i u tom trenutku shvatila tko je to, iako mu je lice bilo u
sjeni i nije ga mogla vidjeti.
Majke vie nema. Samo Sin ostaje.
U svojim mislima Ejla se namrtila. to je to znailo? A onda je odjednom
svijet ispod nje poprimio drukiju dimenziju, iako je i dalje djelovao prijetei i
ne ovozemaljski, ljudi su nestali, kao i udni geometrijski oblici. Ispod nje je
sada bila potpuno prazna, pusta prerija kojom je huao vjetar. Dva mukarca su
se pojavila, braa za koju nitko ne bi pogodio da su braa. Jedan je bio visok i
plavokos poput Dondalara, a drugi, stariji, bio je Dark, znala je to iako mu je
lice i dalje bilo u sjeni. Braa su prila jedan drugome iz suprotnih smjerova, i
nju obuzme silan strah da e se neto strano dogoditi, neto to je morala
sprijeiti. Uasnuta i u oku, bila je uvjerena da e jedan od njenih sinova ubiti
drugoga. Pribliavali su se podignutih ruku kao da e nasrnuli. Nastojala je stii
do njih.

A onda se odnekud stvorio Mamut i zadrao je. Nije ono to ti misli. To

je simbol, poruka rekao je. Gledaj i ekaj.
I trei ovjek se pojavio u stepi kojom je huao vjetar. Bio je to Braud, u
njegovom pogledu oitavala se ista mrnja.
Prva dvojica stigoe jedan do drugoga, i obojica se okrenue prema Braudu.
Prokuni ga, prokuni ga, prokuni ga na smrt. Dark upre prst u njega.
Ali on je tvoj otac, Dark pomislila je Ejla. Ne bi ga ba ti trebao
proklinjati.
On je ve proklet ree njen drugi sin. Ti si to uinila, zadrala si crni
kamen. Svi su oni prokleti.
Ne! Ne! vrisnula je Ejla. Vratit u ga. Mogu ga jo vratiti
Nita ne moe uiniti, Ejla. To je tvoja sudbina ree Mamut.
Kada se okrenula k njemu, pokraj njega je stajao Kreb. Dala si nam
Darka uzdahnuo je stari Mog-ur. I to je bila tvoja sudbina. Dark je
djelomino Drugi, ali pripada i Plemenu. Pleme je osueno na propast, uskoro
ga vie nee biti, dalje e nastaviti samo tvoja vrsta, i ovakvi poput Darka, djeca
pomijeanih duhova. Moda ih nee biti mnogo, ali bit e ih dovoljno. Dark je
sin Plemena, Ejla. On je jedini sin Plemena.
Ejla je ula neku enu kako plae, a kada je pogledala, prizor se ponovno
promijenio. Bio je mrak i nalazili su se duboko u pilji. A onda su se upalile
lojanice i ona ugleda enu koja nekog grli. Taj ovjek je bio njen visoki,
plavokosi sin, i kada je ena podigla pogled. Ejla na svoje iznenaenje ugleda
sebe, mada ne sasvim jasno. Kao da se gledala u zrcalu. Priao je mukarac i
pogledao ih s visine. Ona podigne pogled i ugleda Dondalara.
Gdje je moj sin? upitao ju je. Gdje je moj sin?
Dala sam ga Majci povikala je Ejla u zrcalu. Velika Majka Zemlja ga
je eljela. Ona je mona. Ona mi ga je oduzela.
Ejla je u tom asu zaula amor gomile i ugledala udne geometrijske
oblike. Majka Zemlja je sve slabija zapjevali su glasovi. Djeca je
zanemaruju. Kad je vie ne budu potovali, Ona e biti osramoena.
Ne jauknuo je Ejlin odraz. Tko e nas hraniti? Tko e se brinuti o
nama? Tko e nas snabdijevati, ako je ne potujemo?
Majke vie nema. Samo Sin ostaje. Majina djeca nisu vie djeca.
Ostavila su Majku za sobom. Posjeduju Znanje, odrasla su, i ona je znala da e i
taj dan doi. ena je i dalje plakala, ali to vie nije bila Ejla. Bila je to Majka
koja je plakala, jer su njena djeca otila.
Ejla je osjetila da ju je netko izvukao iz pilje, i ona je plakala. Glasovi su
utihnuli, kao da sada pjevaju iz velike daljine. Ponovno se kretala, visoko iznad
nepregledne travnate ravnice, prepune velikih krda. Turovi su bili u stampedu, a
konji su jurili da odre korak s njima. Bizoni i srne su trali, isto kao i koze.
Prila je blie i poela prepoznavati pojedinane ivotinje, one koje je vidjela
kada je bila pozvana u zajednicu zelandona, vidjela ih je i preruene tijekom

ceremonije na kojoj su Majin novi Dar podarili njenoj Djeci, na kojoj je ona
recitirala posljednje stihove Majine Pjesme.
Dva bizona se mimoilaze u trku, krupni turovi mujaci tutnje jedan prema
drugome, a golema enka samo to ne poleti, druga jedna donosi na svijet
mladunca, konj na kraju prolaza pada niz stijenu, mnogi konji, veinom u boji,
smei, crveni i crni, i Njiska s pjegavom koom preko lea i preko lica i dva
paroka nalik na tapie.

40
Zelandona nije bila s Ejlom na njenom tajanstvenom Putovanju
usmjerenom prema unutra, ali ga je osjeala, kao to je osjeala i da je neka sila
vue k njemu. Da je popila veu koliinu napitka, moda bi bila uvuena
zajedno s Ejlom i moda bi se izgubila u zagonetnom pejzau koji je korijen
prizvao. Ovako je na neko vrijeme izgubila nadzor nad svojim sposobnostima, i
imala izvjesne potekoe. Zelandone nisu bile sigurne to se dogaa. Ejla je
izgleda bila u nesvijesti, a Prva kao da je i sama bila na pragu da se onesvijesti.
Ne bi se moglo rei da drijema, ali povremeno je zapadala u krizu i pogled bi joj
postao staklast kao da zuri u daljinu koju oni nisu vidjeli. Potom bi se podigla i
izgovorila neke stvari koje nisu uvijek imale smisla. Imale su osjeaj da nema
kontrolu nad pokusom koji je sam po sebi bio neobian, i sasvim sigurno nije
vladala sobom, to je u sve njih unijelo nemir. Najvie su se uznemirili oni koji
su je najbolje poznavali, ali nisu eljeli svoju zabrinutost prenositi na druge.
Prva se stresla i natjerala se da se razbudi. Kao da je to postigla samo
zahvaljujui snazi volje. Hladno... hladno... rekla je, i ponovno zapala u
krizu.
Pogled joj je postao staklast. Kada se sljedei puta trgnula i razbudila,
povikala je Pokrij... krzno... pokrij Ejlu... hladno... jako hladno. Utopli... A
onda se ponovno izgubila.
Donijeli su sa sobom i nekoliko toplih pokrivaa samo zato to je u
piljama uvijek bilo hladno. Jednim su ve bili pokrili Ejlu, ali je Jedanaesta
odluila da jo jedan prebace preko nje. Kada je sluajno dodirnuta mladu enu,
strano se iznenadila.
Hladna je, kao da je mrtva ree ona.
Die li? upita Trea.
Jedanaesta se nagnula i zagledala u nju. Primijetila je blago podizanje grudi
i osjetila slabi daak koji je dopirao iz njenih jedva primjetno otvorenih usta.
Da, die. Ali plitko.
Moda bismo trebali skuhati aj? upita Peti.
Da, za obje ree Trea.
aj za stimulaciju ili za smirenje? upita Peti.
Ne znam. I jedan i drugi bi mogli u kombinaciji s tim korijenom izazvati
neoekivanu reakciju ree Trea.
Pokuajmo pitati Prvu. Ona bi trebala odluiti ree Jedanaesta.
Ostali su potvrdno kimnuli. Njih troje su okruili krupnu enu koja je
sjedila presavijena u struku na svom tronocu. Trea je spustila ruku na rame
Prve i njeno je prodrmala. Nije reagirala, pa ju je prodrmala malo jae.
Zelandona se trgnula iz sna. eli li toplog aja? upitala je Trea.

 Da! Da! ree Prva glasno kao da joj vikanje pomae da ostane budna.
A Ejla?
Da. Vru!
aj za stimulaciju ili za smirenje? upitala je Jedanaesta, takoer glasno.
Prila im je i Zelandona etrnaeste, zabrinuto se mrtei.
Stimul... Ne! Prva je zautjela, pokuavajui se usredotoiti. Voda!
Samo topla voda! Rekla je. Ponovno se stresla ne bi li ostala budna.
Pomognite mi ustati!
Jesi li sigurna da moe stajati? upitala je Trea. Ne bi bilo dobro da
padne.
Pomognite mi ustati! Moram ostati budna. Ejli je potrebna... pomo.
Poela je ponovno padati i snano se stresla.
Pomognite mi. Donesite toplu... vodu. Ne aj.
Trea, Jedanaesta i etrnaesta okruie krupnu enu koja je bila Prva Meu
Onima Koji Slue Majku i uz izvjestan napor uspjee je podii. Pijano se
zanjihala, svom teinom oslonila o dvije Zelandone i ponovno zavrtjela glavom.
Zatvorila je oi. Po izrazu njenog lica zakljuili su da se pokuava koncentrirati.
Kada je otvorila oi odluno je zakrgutala zubima, ali se vie nije ljuljala.
Ejla je u nevolji ree ona. Moja pogreka. Trebala sam znati. I dalje
joj je bilo teko usredotoiti se i razmiljati kako treba, mada joj je pomagalo to
to je ustala i koraala. Dodatno joj je pomogla topla voda koja ju je zagrijala.
Bila je promrzla, promrzla do kosti, i znala je da to nije samo posljedica boravka
u pilji. Previe hladno. Premjestite je. Potrebna vatra. Toplina.
eli da Ejlu iznesemo iz pilje? upita etrnaesta.
Da. Previe je hladno.
Da je probudimo? upita Jedanaesta.
Mislim da je to nemogue ree Prva ali pokuajte.
Najprije su je pokuali njeno tresti, a onda su nastavili ne tako njeno. Ejla
se nije ni pomaknula. Pokuali su joj govoriti, zatim vikati, ali nisu mogli
doprijeti do nje.
Zelandona Tree upita Prvu. Da nastavimo s pjevanjem?
Da! Pjevanje! Ne prekidajte! To je sve to jo ima! povikala je
Zelandona Koja Je Prva.
Zelandone vieg ranga izdale su upute. Istog asa je nekoliko njih izjurilo
napolje i pohitalo prema nastambi zelandona, neki da dodaju drva u vatru i
zagriju vodu, neki po nosila na kojima e mladu enu iznijeti iz pilje. Ostali su
ponovno zapjevali s novim arom.
U blizini nastambe zelandona zatekli su se neki ljudi. Sastanak parova koji
planiraju vezati vor na kasnom Zdruivanju trebao se odrati neto kasnije toga
dana i neki su se ve poeli okupljati. Medu njima su bili Folara i Aldanor. Kada

je nekoliko zelandona dojurilo u nastambu. Folara i Aldanor se zabrinuto

pogledae.
to se dogodilo? Zato svi toliko ure? upitala je Folara.
Nova zelandona odgovorio je jedan od novijih pripravnika.
Misli na Ejlu? Zelandonu Devete? upitala je Folara.
Da. Napravila je posebni napitak od nekakvog korijena, i Prva je rekla da
je moramo iznijeti iz pilje, jer je ondje previe hladno. Nikako da se probudi
odgovorio je pripravnik.
Zauli su nekakvo komeanje i okrenuli se da pogledaju. Dvije snane,
mlade Doniere pomagale su Prvoj da se vrati iz pilje. Imala je potekoa pri
odravanju ravnotee i spoticala se u hodu. Folara nikada nije vidjela Zelandonu
ovako nesigurnu na nogama. A onda je shvatila. Ona Koja Je Prva bila je uvijek
krajnje sigurna, krajnje pozitivna, iako je bila krupna, uvijek se kretala sigurno i
s lakoom. Mladoj eni bilo je teko gledati vlastitu majku kako slabi, a kada je
vidjela i nju, koju je oduvijek smatrala nesalomivom, bedemom sigurnosti i
snage, tako mlitavu, prestraila se.
Nekako u isto vrijeme kad je Prva stigla do nastambe, na stazi koja je
vodila od pilje pojavila se jo jedna skupina zelandona s nosilima natrpanim
krznima. Dok se povorka pribliavala, Folara i Aldanor mogli su uti poj
zelandona. Kad su nosila prola pokraj njih, Folara je pogledala mladu enu koju
je dobro upoznala i zavoljela, druicu svoga brata. Ejlino lice bilo je strano
blijedo, i izgledalo da se uope ne pomie, jer je disala gotovo neprimjetno.
Aldanoru nije promaklo da se Folara uasnula. Moramo smjesta po
majku, Prolevu i Doharana rekla je. I po Dondalara.
Iako se namuila da stigne i premda ju je bilo sramota to je usput teturala,
etnja od pilje do nastambe pomogla je zelandoni da razbistri glavu. Zahvalno
se spustila na svoj veliki udobni tronoac i jedva doekala posudicu tople vode.
Nije se usudila predloiti da u vodu stave neku travu ili ljekovitu biljku koje bi
suzbile djelovanje korijena, jer jo nije bila u stanju djelotvorno razmiljati.
Bojala se kako e to reagirati u kombinaciji s korijenom, bojala se da jo vie
ne pojaaju njegovo djelovanje.
Kako joj je u glavi sada bilo neto bistrije, mada je njeno tijelo i dalje
osjealo posljedice djelovanja jakog korijena, odluila je iskuavati na sebi. U
drugu posudu tople vode dodala je neke trave za stimulaciju, i poela polako
pijuckati, pokuavajui procijeniti osjea li bilo kakvu promjenu. Nije bila
sigurna pomau li, ali izgleda da nisu pogoravale stanje.
Ustala je uz malu pomo zelandona i otila do kreveta koji je Laramar
nedavno ispraznio i u koji su sad smjestili Ejlu. Jeste li joj pokuali dati toplu
vodu? upita.
Nismo joj uspjeli otvoriti usta odgovori mladi pripravnik koji je stajao u
blizini.

Prva je pokuala otvoriti Ejli usta, ali je njena vilica bila vrsto stegnuta,
kao da se svom snagom neemu odupire. Doniera je povukla pokrivae i
primijetila da joj je cijelo tijelo ukoeno. I pokraj svega tog krzna na sebi bila je
ledeno hladna.
Ulijte toplu vodu u tu veliku posudu rekla je mladiu. Nekoliko
pripravnika i pripravnica koji su stajali u blizini pohitae mu pomoi.
Nije uspjela otvoriti usta mlade ene. Ako ve nije uspjela zagrijati je
iznutra, pokuat e je jo vie zagrijati izvana.
Prva je uzela nekoliko komada materijala za povijanje, kako od meke koe
tako i od materijala koji su se tu nali i umoila ih u vruu vodu. Paljivo je
iscijedila vruu tekuinu i stavila topli oblog na njenu ruku. Kada je zavrila sa
stavljanjem toplog obloga na drugu ruku, onaj na prvoj ve je bio hladan.
Nastavite mi donositi vruu vodu ree.
Razvezala je ue koje je bilo omotano oko ogrtaa i uz pomo nekoliko
zelandona koje su Ejlu pridigle, uspjela ga izvui. Nije joj promaknuo domiljati
nain na koji je pridravao jelenju kou na njoj. Ejla nije bila sasvim gola.
Nekoliko traka pridravalo je upija od koe napunjen pahuljastim sjemenkama
aa izmeu njenih nogu. Ili ima mjesenicu ili jo krvari uslijed pobaaja,
pomislila je Zelandona. Ako nita drugo, to barem znai da Laramar nije zaeo
novi ivot u njoj. Doniera je krajnje poslovno provjerila treba li promijeniti
upija i utvrdila da je krvarenje pri kraju. Bio je neznatno umrljan i ona odlui
da ga ne dira.
Zatim je, uz pomo jo nekoliko Doniera, poela stavljati vrue, vlane
upijajue koe i krpe na Ejlino tijelo ne bi li istjerala hladnou iz mlade ene.
Ona ju je okusila samo na trenutak, ali i to je bilo dovoljno da shvati kakva je
hladnoa vjenosti. Konano, poslije tko zna koliko toplih obloga. Ejlino tijelo
kao da se opustilo, barem joj donja vilica nije vie bila onako stegnuta.
Zelandona se ponadala da je to dobar znak, ali nije mogla biti sigurna. Osobno je
pokrila Ejlu toplim krznima. Za sada je to bilo sve to je mogla uiniti.
Donijeli su njezin vrsti tronoac i Ona Koja Je Prva sjela je pokraj
najnovije Zelandone, odluivi bdjeti nad njom. Tek je tada postala svjesna
tihog pjevanja koje nije posustalo od samog poetka. im bi se netko umorio i
prestao, netko drugi bi uskakao. Moda emo morati dovesti jo ljudi ako se ovo
ekanje odui. Zelandona nije htjela ni razmiljati dalje od ekanja. A kada bi se
ipak odvaila na to, njena jedina misao bila je da e se Ejla na kraju probuditi i
da e s njom biti sve u redu. Svaki drugi ishod bio bi previe bolan i o tome nije
eljela ak ni razmiljati.
Da nisam bila toliko znatieljna da saznam to vie o tom zanimljivom
novom korijenu, bih li u tom sluaju bila opreznija, zapitala se Prva? Ejla je bila
prilino uznemirena i nervozna kad je stigla, ali Zelandone su se ve bile okupile
i jedva su ekale da obavimo taj jedinstveni obred u novoj pilji. Promatrala je
Ejlu kako vrlo dugo vae korijen i kako ga na kraju pljuje u posudu s vodom.
Tada je odluila i sama kuati napitak.

To je bilo prvo upozorenje. Posljedice koje je osjetila kad je okusila samo

jedan gutljaj bile su mnogo vee nego to je pretpostavila da e biti. Iako je
imala nekoliko groznih trenutaka, sada joj je bilo drago to je to uinila. Stekla
je predobu o tome kroz to Ejla prolazi. Tko bi pomislio da jedan naizgled
bezazleni suhi korijen moe biti tako jak? to je to? Raste li ta biljka bilo gdje u
blizini? Oigledno ima neka jedinstvena svojstva od kojih bi neka u odreenim
prigodama mogla biti blagotvorna. Ako odlue nastaviti s pokusima, onda to
moraju obaviti mnogo opreznije. To je vrlo opasan korijen.
Prva je tek zapala u stanje meditacije, emu je obino pribjegavala kad je
trebala dugo ostati budna, kada joj je prila jedna od zelandona. Stigle su
Martona i Proleva s Folarom. Pitaju mogu li ui.
Svakako da mogu odgovori Zelandona. Moda mogu pomoi, a
pomo e nam najvjerojatnije biti potrebna prije nego se ovo zavri.
Kada su tri ene urno uvedene unutra, primijetile su da nekoliko
zelandona pjeva nad leajem u stranjem dijelu, tamo gdje je sjedila Zelandona.
to se Ejli dogodilo? upitala je Martona kada je ugledala blijedu i
nepominu enu na krevetu.
I ja bih rado tono znala to joj se dogodilo odgovori Zelandona.
Bojim se da je krivnja uglavnom moja. Ejla je u nekoliko navrata posljednjih
godina spominjala korijen koji koriste... mog-uri, mislim da tako zove one iz
svog Plemena koji znaju sve o duhovima. Koriste ga za ulaenje u svijet duhova,
mada samo u posebnim obredima, bar sam tako razumjela. Na osnovu onoga to
je rekla o korijenu, bila sam uvjerena da ga je koristila, ali je u vezi toga uvijek
bila vrlo zagonetna. Mada je napomenula da je vrlo jak. Zainteresirala sam se,
razumije se. Zanimljivo je znati sve to zelandonama moe pomoi da stupe u
vezu s drugim svijetom.
Tri ene bile su posluene ajem od kamilice i donijeti su im tronoci.
Kada su se smjestile. Prva je nastavila: Tek sam nedavno saznala da Ejla jo
ima malo tog korijena i da vjeruje da njegovo djelovanje nije oslabilo tijekom
godina. Iskreno da vam kaem, sumnjala sam u to. Veina trava i ljekovitog
bilja vremenom gubi na jaini. Ali ona je tvrdila da se, ako se pohrani kako
treba, korijenje pretvori u koncentrat i da vremenom postaje jo jae. Palo mi je
na pamet da bi joj mali pokus mogao skrenuti misli od briga koje je trenutno
mue. Znala sam da joj je teko zbog Dondalara i zbog onog tunog nesretnog
sluaja u noi proslave. A uz sve to jo je i pobacila kada je bila pozvana...
Ne moe ni zamisliti kako joj je to teko palo, Zelandono ree
Martona. Znam da nikome nije lako kada je pozvan, pretpostavljam da i treba
biti teko, ali pobaaj i sve ostalo... Mogu ti rei da je bilo trenutaka kada sam
mislila da emo je izgubiti. Toliko je krvarila da sam se bojala da e umrijeti.
Zamalo nisam poslala po tebe. Da je nastavila tako strano krvariti, ja bih to i
uinila, mada nisam sigurna da bi ti uspjela stii na vrijeme.
Zelandona je kimnula. Moda si je trebalo jo malo zadrati u Devetoj
pilji rekla je.

 Nije bilo mogue sprijeiti njen odlazak. Zna i sama kakva je kada neto
odlui ree Martona. Zelandona je kimnula. Jedva je ekala vidjeti
Dondalara i Donejlu. eljela je vidjeti svoje dijete, tim prije to je jedno
upravo bila izgubila, i mislim da je eljela zaeti novo. Bila je uvjerena da zna
kako. Mislim da je djelomino i zbog toga toliko eljela vidjeti Dondalara.
I vidjela ga je ree Proleva s Maronom.
Ponekad ne razumijem Dondija ree Folara. Zato pokraj tolikih
ena barem nju nije mogao ostaviti na miru?
Moda zato to ona nije htjela njega ostaviti na miru izjavi Proleva.
Njegove potrebe su oduvijek bile velike. Ona mu ih je spremno zadovoljila.
A kada ona za vrijeme proslave odlui da je na nju red da izabere drugog,
to je on tada uinio? primijeti Folara. Nitko ne moe osporiti da je imala
prava na to.
Bez obzira na to je li imala pravo ili ne, ona to nije uinila u ast Majke
rekla je Zelandona. Uinila je to na proslavi, jer je bila ljuta i povrijeena, zato
je i odabrala tog ovjeka. Nije ona eljela Laramara, eljela je ponovno biti s
Dondalarom. Svjesna je da time nije odala poast Majci. Ni jedno ni drugo nisu
bez mana, ali mi se ini da oboje pokuavaju svu krivnju primiti na sebe, a to im
nee pomoi.
Ma tko preuzeo krivnju na sebe, Dondalar e u svakom sluaju morati
platiti poveu kaznu rekla je Martona.
Ne mogu kriviti Laramara to se ne eli vratiti u Devetu pilju, i drago
mi je to ga je Peta voljna primiti, ali njegova druica se ne eli seliti rekla je
Proleva. Kae da je Deveta pilja njen dom. Ne sporim da je u pravu, ali ako
ostane bez svog mukarca, tko e se brinuti o njenoj djeci?
Tko e je snabdijevati kvasom koji svakodnevno pije! dodala je Folara.
Moda e je to potaknuti da se preseli u Petu pilju rekla je Zelandona.
Osim ako najstariji sin ne preuzme posao komentirala je Proleva. Ve
nekoliko godina ui proizvoditi kvas. Neki kau da je njegov kvas bolji od
Laramarovog, a du naeg dijela Rijeke ima dovoljno onih koji bi vie voljeli
imati snabdjevaa u blizini.
Nemojte mu to sluajno predloiti Opomenuia ih je Martona.
To nita nee promijeniti. Ako je nama palo na pamet, onda e sigurno
pasti i nekome drugome ree Proleva.
Zelandona je opazila da se jo dvoje pridruilo onima koji su pjevali, a da
jedan odlazi. Kimnula im je u znak odobravanja i pogledala Ejlu. Imala je dojam
da joj je koa jo vie posivjela? Nije se pomakla, ali je uspjela utonuti u leaj.
Donieri se uope nije svialo kako Ejla izgleda. Nastavila je objanjavati.
Rekla sam vam da sam eljela pokuati pomoi Ejli da prestane
razmiljati o svojim problemima, da je navedem govoriti o drugim stvarima koje
je inae jako zanimaju. Zato sam joj poela postavljati pitanja o tom
plemenskom korijenu, mada i ja snosim dio krivnje. Jedva sam ekala saznati

neto vie o njemu. Trebala sam joj posvetiti vie pozornosti i primijetiti koliko
je uznemirena. I trebala sam joj povjerovati kada je rekla da je taj plemenski
korijen vrlo jak. Popila sam samo gutljaj i jedva sam uspjela odrati nadzor nad
sobom. Mnogo je jai nego to sam pretpostavila.
Bojim se da se Ejla izgubila negdje u svijetu duhova. Jedino se sa
sigurnou sjeam kako je rekla da pjevanje moe odrati vezu izmeu nje i
ovog svijeta. ak sam i ja osjetila njegovu privlanu silu kada sam se poslije
samo jednog gutljaja nakratko izgubila. Bit u s vama iskrena i rei kako ne
znam to bih jo mogla uiniti za nju, osim da je utopljujemo, da joj pjevamo i
da se nadam da e djelovanje korijena uskoro oslabiti.
Priala mi je o tom plemenskom korijenu ree Martona. Onaj koga
Ejla zove Mamut rekao je da ga nikada vie nee kuati, jer se boji da bi se
mogao zauvijek izgubiti. Rekao je Ejli da je prejak i upozorio ju je neka ga
nikad vie ne koristi.
Prva se namrtila. Zato mi nije rekla da joj je Mamut savjetovao da ne
koristi daj korijen? On je bio Onaj Koji Slui, on bi trebao znati. Ejla u poetku
nije bila ba voljna kuati ga, ali mi nije rekla razlog. A onda sam dobila dojam
da ba eli to uiniti, ak je izvela i plemenski obred koji ide uz to. Nije mi rekla
da ju je Mamut upozorio ree Zelandona koja je sada bila sva izvan sebe.
Ustala je da ponovno provjeri je li Ejla jo hladna. Bila je i hladna i jedva
primjetno je disala. Da ju je Doniera sada prvi put vidjela i dodirnula, pomislila
bi da je mrtva. Podigla joj je kapak. Reakcija je bila vrlo slaba. Zelandona je u
poetku smatrala, nadala se, da e Ejli biti bolje im djelovanje oslabi, ali se
poela pitati hoe li uope uspjeti izvui je iz ovog stanja.
Osvrnula se uokolo i pozvala jednu pripravnicu. Njeno je masiraj.
Pokuaj vratiti barem malo boje u njenu kou, a mi emo se potruditi uliti u nju
malo toplog aja, nekog stimulativnog. Potom je glasnije, kako bi je svi mogli
uti, upitala: Zna li netko gdje je Dondalar?
U posljednje vrijeme dosta ee, obino pokraj Rijeke rekla je Martona.
Vidjela sam ga kako gotovo tri u onom smjeru doda jedna akilotkinja.
Zelandona ustane, i pljesne rukama, traei pozornost.
Ejlin duh se izgubio u praznini, i ona ne moe nai put natrag. Moda
nee biti u stanju nai ni put do Majke. Moramo pronai Dondalara. Ako ne
dovedemo Dondalara ovamo, moe se dogoditi da nikada ne nae put natrag,
jer nema volje pokuati. Pretraite cijelo logorite, svaki ator, poaljite sve u
potragu za njim. Pretraite umu, obalu Rijeke uzvodno i nizvodno, ako bude
potrebno pretraite i samu Rijeku, ali ga dovedite. I to to prije. Zelandonu jo
nitko nije vidio ovoliko uzrujanu.
Svi, osim onih koji su bili potrebni zbog pjevanja, izjurie iz nastambe i
rasprie se u svim smjerovima. Kada su otili, Ona Koja Je Prva, Ona Koja
Slui Majku, ponovno je otila pregledati Ejlu. I dalje je bila hladna i koa joj je
postajala sve sivlja. Ona se predaje, pomislila je doniera. Mislim da joj se vie
ne ivi. Dondalar je moda ve zakasnio.

Jedan od pripravnika uletio u nastambu oeva koju su koristili Dondalar i

dvojica Mamutovaca, posjetitelja. I Vilamar i Dalanar su bili u nastambi. Oni su
takoer doli potraiti Dondalara. Mladi pripravnik je vidio visokog
crvenokosog ovjeka ranije samo iz daljine i uope nije bio svjestan koliki je taj
ovjek. Bio je zapanjen.
Zna li gdje je Dondalar? upitao je mladi.
Ne znam, nisam ga vidio od ranog jutra odvratio je Danug. Zato?
Zbog nove Zelandone. Popila je tekuinu koju je napravila od nekog
korijena i sada je njen duh u mranoj praznini i Prva je rekla da moramo pronai
Dondalara i smjesta ga dovesti ili e se njezin duh zauvijek izgubiti izgovorio
je u jednom dahu. Udahnuo je zrak tek kada je zavrio. Rekla je neka sve
pretraimo i neka svakog zamolimo da nam pomognu pronai ga ree
pripravnik.
Da to nije onaj korijen koji je kuala zajedno s Mamutom? upitao je
Danug, zaprepateno pogledavi Druveza.
Kakav je to korijen? pitao je Dalanar kome nije promakla njihova
zabrinutost.
Ejla je imala neko korijenje koje je ponijela kad je napustila Pleme
objasnio je Danug. Oigledno su ga koristili oni koji razgovaraju sa svijetom
duhova. Mamut ga je elio kuati i Ejla ga je pripremila onako kako su je nauili
u Plemenu. Ne znam to se tono dogodilo, ali nitko ih nije mogao probuditi.
Svi su se zabrinuli i svi smo morali pjevati. Dondalar je napokon stigao i poeo
preklinjali Ejlu neka se vrati, stalno joj ponavljajui koliko je voli. Tada su imali
nekih problema... slinih ovima koje trenutno imaju. Nikako mi nije jasno kako
dvoje ljudi koji se toliko vole mogu biti u toj mjeri slijepi za osjeaje onog
drugog.
On je oduvijek imao slinih problema sa enama. Nije mi jasno je li u
pitanju ponos ili glupost ree Vilamar vrtei glavom. Mislio sam da je to
prevladao kada je Ejlu doveo kui. Ponaa se sasvim normalno kada mu nije
naroito stalo do neke ene, ali ako je voli kao da izgubi razum i ne zna to e.
Trebali biste uti prie o njemu, ali to sad nije vano. to se tada dogodilo?
Dondalar joj je uporno govorio da je voli i preklinjao je neka se vrati.
Na kraju su se i ona i Mamut probudili. Mamut nam je kasnije rekao da bi ostali
izgubljeni u nekakvoj crnoj praznini da Dondalarova ljubav nije bila dovoljno
snana i uspjela pronai put do nje. Vratio je i nju i Mamuta. Mamut je rekao da
je to korijenje prejako i da ga nikada vie nee uzeti. Rekao je kako se boji da bi
njegov duh mogao ostati zauvijek zarobljen na tom uasnom mjestu, i upozorio
je Ejlu da ni ona to ne ini. Danug je problijedio. Ponovno je to uinila
rekao je i istrao iz atora. Ali onda nije znao na koju stranu bi krenuo. Zatim
mu je neto palo na pamet i on pojuri prema logoritu Devete pilje.
Oko velikog ognjita za kuhanje motali su se neki ljudi, i njemu je laknulo
kada meu njima ugleda Donejlu. Oigledno je plakala. Vuk je cvilio i

pokuavao joj lizati suze s lica. I Martona i Folara pokuavale su je utjeiti.

Otpozdravile su krupnom Mamutovcu, i on une ispred djevojice. Pomilovao
je Vuka po glavi kada je ivotinja poela njuiti poznatog ovjeka.
Kako si, Donejla? upitao ju je on.
Hou moju mamu, Danug ree ona i pone plakati. Moja mama je
bolesna. Nee se probuditi.
Znam, i mislim da znam kako joj moemo pomoi.
Kako? upita mala, pogledavi ga irom otvorenih oiju.
Ve se jednom isto tako razboljela, dok je ivjela s nama u Lavljem
Logoritu. Mislim da bi je Dondalar mogao probuditi. I tamo ju je on probudio.
Donejla, zna li gdje je Dondalar?
Ona odmahne glavom. Dondija sada rijetko viam. Ponekad ga nema po
cijeli dan.
Zna li kamo odlazi?
esto prati Rijeku uzvodno.
Vodi li ponekad Vuka sa sobom?
Da, ali ne i danas.
Misli li da bi ga Vuk mogao nai, ako mu kae neka ga potrai?
Donejla pogleda Vuka pa opet Danuga. Moda bi mogao rekla je, a
onda se drhtavo osmjehnula i dodala Da, mislim da bi mogao.
Ako kae Vuku da pronae Dondalara, ja u krenuti za njim i rei u
Dondalaru da se vrati i probudi tvoju majku ree Danug.
Mama i Dondi u posljednje vrijeme ne razgovaraju. Moda nee htjeti
ree Donejla i zabrinuto se namrti. Koliko je samo slina Dondalaru kada se
ovako mrti, pomisli Danug.
Ne brini zbog toga, Donejla. Dondalar jako voli tvoju mamu i ona voli
njega. Da zna da je u nevolji, dotrao bi to ga noge nose. Ja to znam.
Ako je voli, Danug, zato ne razgovara s njom?
Zato to ponekad ne razumijemo one koje volimo. Ponekad ne razumije
ni samoga sebe. Hajde, reci Vuku neka trai Dondalara.
Vue, dodi ovamo zapovijedi djevojica. Ustala je i uzela krupnu glavu
vuka u svoje malene ruke, isto onako kako bi to uinila i njena majka. Kao da je
pred sobom imao malu Ejlu. Danug je morao sakriti osmijeh. Nije bio jedini.
Vue, mama je bolesna i Dondalar mora doi kako bi joj pomogao,
Mora ga pronai. Maknula je ruke i pokazala prema Rijeci.
Trai Dondalara, Vue. Idi, trai Dondalara rekla je.
Vuk je ve jednom dobio ovakvu naredbu. Vuk i Ejla morali su pratiti
Dondalarov trag na povratnom Putovanju, kada su ga uhvatili Ataroini lovci.
Uznemirena ivotinja lizne Donejlino lice i zaputi se prema Rijeci. Poslije
nekoliko koraka se okrenuo i krenuo natrag k djevojici, ali ona mu ponovi:

 Idi Vue! Nai Dondalara! Osvrnuo se kada je Danug krenuo za njim,

pa ubrzao, njuei tlo.
Nakon to se sudario s Ejlom. Dondalar je jedva ekao da za sobom ostavi
logorite. Kad je stigao do Rijeke, zaputio se uzvodno. Kroz glavu mu je stalno
prolazilo jedno te isto. Zamalo da to uini, malo je nedostajalo da je uzme u
naruje. elio je to uiniti, pa zato nije? to bi ona uinila da je to uinio? Bi li
se naljutila? Bi li ga odgurnula? Ili ne bi? Strano se iznenadila, bila je gotovo u
oku, ali zar i on nije bio isto toliko iznenaen to vidi nju?
Zato nije? to se najgore moglo dogoditi? Bi li se njihov odnos pogorao
da se naljutila i odgurnula ga? U tom sluaju bi barem znao da ga ne eli. Ali ti
ne eli to saznati, zar ne? Ipak, ovakvo se stanje ne moe nastaviti u nedogled.
Jesu li joj oi bile pune suza kada je otrala? Ili mi se to samo uinilo? Zato bi
joj oi bile pune suza? Zato to je uznemirena, razumije se. Ali to ju je moglo
toliko uznemiriti? To to te je vidjela? Zato bi je to uznemirilo? Na proslavi mi
je rekla kako se osjea. Pokazala mi je, nije li tako? Vie joj nije stalo do tebe.
Ali zato je onda plakala?
Dondalar bi obino poeo razmiljati o povratku sa etnje pokraj Rijeke u
vrijeme kada bi sunce dosegnulo zenit, u podne. Ali danas je bio toliko izgubljen
u mislima, jer je stalno iznova analizirao sve sitnice kojih se mogao sjetiti, da
uope nije bio svjestan protoka vremena, niti poloaja sunca.
Danug je grabio dugim koracima za Vukom. Poslije nekog vremena poeo
se pitati je li ivotinja na pravom tragu. Zar je Dondalar mogao otii tako
daleko? Podne je ve odavno prolo, kada je Danug zastao kako bi na brzinu
popio vode prije nego nastavi dalje. Kad se napio, ustao je i zagledao u daljinu.
Uinilo mu se da na prilino ravnom potezu inae krivudave rijeke vidi nekoga
kako koraa. Zaklonio je oi, ali mu je okuka zaklonila vidik. Dok je on pio
vodu, Vuk je odjurio naprijed i vie ga nije vidio. Danug se nadao da e ga moi
sustii. Krenuo je dalje, jo bre nego dotad.
Dondalaru je nekakvo kretanje u grmlju blizu vode napokon odvratilo
misli. Evo ga opet. Pa to je vuk. Moda me vreba, pomislio je i posegnuo za
bacaem koplja. Ali nije ponio ni koplja ni baca. Potraio je bilo kakvo oruje
na tlu u blizini, moda nae neku teku granu ili veliki odbaeni rog, ili dobar
kamen, neto ime bi se mogao obraniti, ali kada je golema ivotinja izletjela iz
grmlja, uspio je jedino rukama zatititi lice prije nego to ga je oborila na tlo.
Meutim ivotinja ga nije poela gristi, nego ga je lizala. A onda je primijetio
uho iskrivljeno pod draesnim kutom. To nije bio divlji vuk, shvatio je. Vue!
Jesi li to ti? to e ti ovdje? Sjeo je, ali se morao braniti od nasrtaja uzbuene
ivotinje. Ostao je sjediti, milujui Vuka i ekajui ga iza uiju ne bi li ga
smirio. Zato nisi s Donejlom ili s Ejlom? Zato si me pratio ovako daleko?
raspitivao se Dondalar i u njega se ve poela uvlaiti neka zla slutnja.

Kada je ustao i krenuo dalje. Vuk je nekoliko puta nervozno skoio ispred
njega, a zatim krenuo natrag u smjeru iz kojeg je doao. eli li se vratiti,
Vue? Slobodno idi. Slobodno se vrati. Meutim, kad je Dondalar poao
dalje. Vuk je opet skoio pred njega. to je bilo, Vue? Dondalar pogleda
put neba, i prvi puta opazi da je Sunce odavno prelo zenit. eli li da se
vratim s tobom?
Da, upravo to eli, Dondalare ree Danug.
Danug? to ti trai ovdje? upita Dondalar.
Tebe.
Mene? Zato?
Zbog Ejle, Dondalare. Mora se smjesta vratiti.
Ejle? to se dogodilo?
Sjea li se onog korijena? Onog koji je pretvorila u sok i popila s
Mamutom? Ponovno je to uinila, da pokae Zelandoni, ali ovog puta ga je
sama popila. Nitko je ne moe probuditi. ak ni Donejla. Doniera kae da se
mora odmah vratiti ili e duh zauvijek biti izgubljen ree Danug.
Dondalar je problijedio. Ne! Ne taj korijen! Oh, Velika Majko, ne
dopusti da umre. Molim te nemoj dopustiti da umre rekao je i trkom se zaputio
natrag.
Njegova utonulost u misli u odlasku bila je nitavna u usporedbi s ovom s
kojom je jurio natrag. Probijao se kroz grmlje na obali Rijeke, nesvjestan
ogrebotina koje je zadobio po rukama, nogama i licu. Trao je dok nije ostao bez
daha i dok ga grlo nije zaboljelo, dok nije osjetio bol u boku nalik na paranje
vrelog noa, dok mu se u nogama nisu javili grevi i bol. Gotovo da nije osjeao
nita od toga, jer je bol u njegovoj dui bila jai. ak je i Danuga ostavio za
sobom, jedino je Vuk drao korak s njim.
Nije mogao povjerovati koliko daleko je otiao, a to je bilo jo gore,
koliko mu je trebalo da se vrati. Usporio je jednom ili dvaput, ali niti jednom
nije stao. Kada se grmlje prorijedilo nadomak logorita, potrao je jo bre.
Gdje je ona? upitao je prvu osobu koju je ugledao.
U nastambi zelandona glasio je odgovor.
Traili su ga svi koji su bili na Ljetnom saboru, ekali su ga, i dok, je jurio
prema nastambi, nekolicina je poela klicati. On to nije uo, i nije zastao dok
nije uletio kroz zastor na ulazu i ugledao je na krevetu okruenu uljanicama. A
onda je uspio samo izgovoriti njeno ime.
Ejla!

41
Dondalar je teko disao, i svaki puta kada je udahnuo, osjetio je grebanje u
grlu. Znojio se. Presavio se od bolova. Noge su mu se tresle i jedva su ga
odnijele do kreveta u stranjem dijelu nastambe. Vuk se zajedno s njim probio
unutra. Jezik mu je visio iz usta i dahtao je.
Sjedni, Dondalare rekla je Zelandona, ustavi i pokazavi na svoj
tronoac. Vidjela je u kakvom je stanju i bilo joj je jasno da je dugo trao.
Donesi mu vode zapovjedila je najblioj pripravnici.
I vuku.
Dok je prilazio, opazio je da je Ejlina koa samrtniki siva.
Ejla, oh, Ejla, zato si to ponovno uinila? Jedva je uspio izgovoriti
hrapavim glasom.
Dobro zna da si proli puta gotovo umrla. Nesvjesno je prihvatio
posudicu koju mu je netko pruio i poeo piti. Zatim se nagnuo nad leaj.
Odgurnuo je pokrivae, podigao Ejlu, i zaprepastio se kada je osjetio koliko je
hladna. Strano je hladna ree on promuklim glasom. Nije znao da mu se niz
lice slijevaju suze. Ne bi mario i da je znao.
Vuk ih je gledao, podigao njuku u vis i poeo zavijati, otegnuto i sablasno.
Njegova vuja pjesma izazvala je jezu kod zelandona nazonih u nastambi, kao i
vani kod ljudi. Zaprepastio je i one koji su pjevali, pa su za jedan otkucaj srca
prekinuli neprekidnu fugu. Dondalar je tek tada postao svjestan pjevanja
zelandona. Vuk je spustio prednje ape na krevet i poeo cviliti, traei od nje da
mu posveti pozornost.
Ejla, Ejla, vrati mi se, molim te preklinjao je Dondalar. Ne smije
umrijeti. Tko e mi podariti sina? Oh, Ejla to ja to govorim. Ba me briga hoe
li mi podariti sina. Tebe elim. Volim te. Ba me briga da li e ikada vie
prozboriti sa mnom ijednu rije, bit e mi dovoljno samo da te ponekad gledam.
Vrati mi se, molim te. Oh, Velika Majko, vrati je natrag. Molim te, vrati je
natrag. Uinit u sve to eli, samo mi je nemoj uzeti.
Zelandona je promatrala tog visokog, zgodnog mukarca, izgrebenog i
mjestimino okrvavljenog lica, grudi, ruku i nogu. Sjedio je na leaju i drao
gotovo beivotnu enu u naruju poput djeteta, ljuljajui se naprijed-natrag.
Suze su mu se slijevale niz lice dok ju je plaui preklinjao da se vrati.
Posljednji put ga je vidjela da plae kada je bio jo sasvim mali. Dondalar nije
nikada plakao. Trudio se kriti svoje osjeaje i ne pokazivati ih. Malo je onih,
osim obitelji i nje, koji su se uspjeli stvarno zbliiti s njim. ak i u vrijeme kada
je tek postao mukarac bio je pomalo rezerviran, dalek.
Nakon to se bio vratio od Dalanara, esto se pitala hoe li ikada vie
istinski voljeti neku enu, i krivila je sebe zbog toga. Tada je znala da je jo voli,
i vie puta je bila u iskuenju da se odrekne poziva Zelandone i zdrui se s njim,

ali to je vrijeme vie prolazilo, a ona niti jednom nije ostala trudna, znala je da
je donijela ispravnu odluku. Bila je uvjerena da e se Dondalar jednog dana
zdruiti. esto je sumnjala da e biti u stanju potpuno se otvoriti pred nekom
enom, ali je znala da mora imati djece. Djecu moete slobodno voljeti,
potpuno, bez zadrke, a njemu je bilo potrebno da tako voli.
Iskreno je bila sretna kada je sa Putovanja doveo enu koju je oito volio,
enu koja je zasluivala njegovu ljubav. Ali do sada nije shvaala koliko je voli.
Prva osjeti krivnju u sebi. Moda nije trebalo toliko navaljivati na Ejlu da
postane zelandona. Moda ih je trebalo ostaviti na miru. Meutim, to je ipak bio
Majin izbor.
Tako je hladna. Zato je tako hladna? upitao je Dondalar. Spustio ju je
na krevet, legao pokraj nje, do pola prekrio njeno golo tijelo svojim, i navukao
krzna preko oboje. Vuk je skoio na krevet, i smjestio se s druge strane.
Dondalarova toplina je vrlo brzo ispunila prostor, a vukova joj nije doputala
da se raspri. Dugo ju je drao, gledao, ljubio njeno blijedo i nepomino lice,
priao joj, zauzimao se kod nje, preklinjao Majku, sve dok na kraju njegov glas,
suze, i toplina njegovog i vukovog tijela nisu poeli prodirati u njene najhladnije
dubine.
Ejla je nijemo plakala. Uinila si to! Uinila! pjevuili su ljudi,
optuujui je. A onda je ostao samo Dondalar. ula je u blizini Vukovo
zavijanje.
Oprosti. Dondalare plakala je. Oprosti to sam te povrijedila.
Ispruio je ruku k njoj. Ejla drhtavo je izgovorio. Podari mi sina.
Volim te.
Krenula je prema Dondalarovom liku koji je stajao pokraj Vuka, i prola
izmeu njih, a onda je osjetila da je netko vue. Odjednom se pokrenula, ila je
sve bre, mnogo bre nego ranije, iako je imala osjeaj da stoji ukopana u
mjestu. U trenutku su se pojavili i nestali tajanstveni nepoznati oblaci, a ona je
imala osjeaj da je to trajalo itavu vjenost. Duboka crna praznina se obruila i
obavila je nezemaljskim crnim nitavilom koje se protezalo u nedogled. Propala
je kroz maglu, i na trenutak je vidjela sebe i Dondalara na leaju okruenom
lojanicama. Zatim se nala unutar ledene, ljepljive ljuture. Pokuavala se
pokrenuti, ali bila je strano ukoena, i bilo joj je tako hladno. Kapci su joj
konano zatreperili. Otvorila je oi i zagledala se u lice ovjeka kojeg je voljela,
umrljano suzama, a trenutak kasnije osjetila je topli Vukov jezik koji ju je lizao.
Ejla! Ejla! Vratila si se! Zelandono! Budna je! Oh, Doni. Velika Majko,
hvala ti. Hvala ti to si mi je vratila govorio je Dondalar kroz jecaje. Drao ju
je u naruju, plaui uslijed olakanja i iz ljubavi, bojei se da je previe ne
stegne i ne ozlijedi. Mislio je da je nikada vie nee pustiti. Ni ona nije eljela da
je pusti.
Napokon je olabavio zagrljaj kako bi je doniera mogla pregledati. Sii,
Vue rekao je gurajui ivotinju prema rubu leaja. Pomogao si joj, pusti sad
Zelandonu da je pogleda.

Vuk je skoio s leaja, ostao sjediti na podu i promatrao ih.

Prva Meu Onima Koji Slue nagnula se nad Ejlom i vidjela da su njene
sivo-plave oi otvorene i da se blijedo osmjehuje. Zaprepateno je vrtjela
glavom. Mislila sam da je to nemogue. Bila sam uvjerena da nas je napustila,
da je zauvijek izgubljena na nekom mranom mjestu s kojeg nema povratka, na
koje ak ni ja ne mogu poi kako bih je potraila i povela Majci. Bojala sam se
da je pjevanje beskorisno, da nema toga to bi je moglo spasiti. Sumnjala sam da
e je ita moi vratiti, ni moja usrdna nada, pa ak ni tvoja ljubav, Dondalare.
Sve Zelandone zajedno ne bi uspjele uiniti to to si ti uspio, ak bih mogla
povjerovati da bi je ti mogao vratiti i iz najveih dubina Doninog podzemnog
svijeta. Uvijek sam govorila da Velika Majka Zemlja tebi nikada nee odbiti
nita to od Nje zatrai. Mislim da je ovo potvrdilo moje rijei.
Novost se proirila logoritem poput poara. Dondalar ju je vratio.
Dondalar je uinio ono to Zelandone nisu bile u stanju uiniti. Nije bilo te
ene na ljetnom saboru koja nije poeljela biti toliko voljena niti mukarca koji
nije poelio upoznati enu koju bi mogao tako snano voljeti. Ve su poeli
ispredati prie, prie koje e godinama priati oko vatri za kuhanje i oko vatri u
logoritima. Prie o Dondalarovoj ljubavi koja je toliko jaka da je Ejlu vratila iz
mrtvih.
Dondalar je razmiljao o Zelandoninoj primjedbi koju je ve imao prilike
uti, ali nije bio siguran to znai. Nije mu bilo ugodno kada mu je svojedobno
bila rekla da mu je Majka naklonjena toliko da ga niti jedna ena ne moe odbiti,
ak ni sama Doni. Toliko mu je naklonjena da e udovoljiti svakom njegovom
zahtjevu, rekla je ona. Takoer ga je upozorila da dobro pazi to trai od nje, jer
bi to mogao i dobiti. Ni ove njezine rijei nije tada razumio.
Prvih nekoliko dana, Ejla je bila tako iscrpljena i slaba da se jedva
uspijevala pomaknuti i Doniera se povremeno pitala hoe li e se ikada oporaviti
potpuno. Dosta je spavala, ponekad leei tako mirno da je bilo teko utvrditi da
li jo die li, ali je san nije uvijek okrijepio.
Povremeno je zapadala u bunilo, bacakala se, prevrtala i glasno govorila,
ali svaki put kada bi otvorila oi, Dondalar je bio tu. Nije se udaljavao od nje
otkad se probudila, osim da se pobrine za osnovne potrebe. Prostro je svoja
krzna za spavanje pokraj njenog leaja i spavao je na njima.
Zelandona se pitala, dok joj se inilo da se Ejla koleba, da li je jo samo on
zadrava u svijetu ivih. Bila je donekle u pravu. Osim njega, drali su je na
ivotu i njena uroena volja za ivotom, kao i godine lova i vjebanja,
zahvaljujui kojima je bila snana i zdrava i mogla se oporaviti od pogubnih
iskustava, ak i onih koji su je doveli na rub smrti.
Vuk je isto tako najvei dio vremena provodio pokraj nje. Izgleda da je
osjeao kad je bila spremna da se probudi. Kada mu je Dondalar prestao braniti
da prljave prednje ape dri na njenom leaju, Vuk je otkrio da sasvim lijepo

moe poloiti i glavu na leaj. Promatrajui ponaanja ivotinje, Dondalar i

Zelandona nasluivali su kada e se Ejla probuditi.
Donejla je bila jako sretna to joj se majka probudila i to su Dondi i
njena mama ponovno zajedno i esto je svraala u nastambu zelandona da bi
bila s njima. Premda nije tamo spavala, obiavala je malo sjediti s njima ako su
oboje bili budni. Popela bi se Dondalaru u krilo ili bi leala pokraj majke, a
ponekad bi i malo odrijemala s njom. U drugim prigodama bi samo uletjela
unutra kao da se eljela uvjeriti da je i dalje sve u redu. Kada se dovoljno
oporavila, Ejla je esto slala Vuka s Donejlom van. U poetku Vuk nije bio
siguran bi li trebao ostane sa enom ili poi s djetetom.
I doniera je stalno bila u blizini. Prva je krivila sebe to nije povela rauna
o stanju mlade ene kada je stigla. Meutim, na Ljetnim saborima nikada nije
imala dovoljno vremena i morala je brinuti o tolikim stvarima. Uostalom, Ejla je
za nju predstavljala zagonetku. Rijetko je govorila o sebi i svojim problemima i
previe dobro je krila osjeaje. Bilo je lako previdjeti simptome njene
uznemirenosti i tuge.
Ejla podie pogled i osmjehne se kutravom crvenokosom bradatom divu
od ovjeka koji se nagnuo nad njezinim leajem. Iako se jo nije sasvim
oporavila, nedavno se vratila u logorite Devete pilje. Kada se bila probudila
ranije toga dana, Dondalar joj je rekao da je Danug eli posjetiti, ali je ona
istog trenutka ponovno zadrijemala. Nije ula ni da je njeno izgovorio njeno
ime.
Dondalar je sjedio pokraj nje i drao je za ruku, a Donejla mu je sjedila u
krilu. Vuk je mlatio repom po podu pokraj leaja, pozdravljajui mladog
Mamutovca.
Moram ti rei, Donejla, da Bokovan i jo neka djeca idu u Levelino
ognjite. Tamo e se igrati i neto pojesti. uo sam da ima i kosti za Vuka
rekao je Danug.
Poi i ti s njima, Donejla, i povedi Vuka ree Ejla i uspravi se na
leaju. Bit e im drago da te vide. Ovogodinji Ljetni sabor je pri kraju.
Vjerojatno ih nee vidjeti do sljedeeg ljeta.
Dobro, mama. Ionako sam malo ogladnjela, a moda je i Vuk. Dijete
zagrli oca i majku, pa se s Vukom zaputi prema izlazu. Prije nego je izaao Vuk
se okrenuo i zacvilio, a onda je krenuo za Donejlom.
Sjedni, Danug ree Ejla. pokazujui na tronoac. Zatim se osvrne
uokolo. Gdje je Druvez?
Danug je sjeo pokraj Ejle. Aldanoru je bio potreban mukarac, prijatelj
koji nije s njim u srodstvu za neto to ima veze sa skoranjim Zdruivanjem.
Druvez je pristao da on bude taj, jer ja moram uskoiti u svojstvu usvojenog
roaka odgovori Danug.
Dondalar je kimnuo, shvatio je o emu je rije. Nije lako nauiti sve te
nove obiaje, sjeam se kako je to izgledalo kada je Tonolan odluio zdruiti se

sa Detamio. Poto sam bio njegov brat, aramudonci su smatrali da sam i s

njima u srodstvu, a poto sam bio jedini njegov roak, morao sam sudjelovati u
obredima.
Iako mu je sada bilo lake govoriti o bratu koga je izgubio, Ejli nije
promakao izraz aljenja na njegovom licu. Bila je svjesna da e mu razgovor o
njemu uvijek biti bolan.
Dondalar prie blie Ejli i zagrli je. Danug se osmjehnu oboma. Najprije
vam moram neto rei rekao je toboe ozbiljno. Kad ete vas dvoje nauiti
koga volite? Oboje si morate prestati praviti probleme. Dobro me sluajte: Ejla
voli Dondalara, i nijednog drugog mukarca. Dondalar voli Ejlu i nijednu
drugu enu. Moete li to upamtiti? Ni za jedno od vas nikada nee postojati
netko drugi. Evo pravila kojeg ete se morati pridravati do kraja ivota. Ba me
briga sparuju li se se svi drugi s kim poele, vas dvoje moete se spariti samo
jedno s drugim. Ako ikada ujem da ste prekrili to pravilo, vratit u se ovamo i
vezat u vas zajedno. Jeste li razumjeli?
Da, Danug Dondalar i Ejla odgovorie u jedan glas. Okrenula se i
osmjehnula Dondalaru koji joj je uzvratio osmijeh, a onda su se oboje iscerili
Danugu.
Odat u ti tajnu. im budemo mogli, napravit emo dijete ree Ejla.
Ali ne jo ispravi je Dondalar. Tek kada Zelandona objavi da si se
oporavila. Strpi se, eno.
Ne znam koji je Dar bolji rekao je Danug, osmjehujui se od uha do
uha. Dar Uitaka, ili Dar Znanja. Majka nas zaista jako voli kada se pobrinula
da zaetak novog ivota predstavlja Uitak!
U pravu si ree Dondalar.
Pokuao sam prevesti Majinu Pjesmu Zelandonaca na jezik
Mamutovaca kako bih svima mogao prenijeti vijest. Kada se vratim, poet u
traiti druicu kako bih mogao zaeti sina rekao je Danug.
to nedostaje keri? upita Ejla.
Nita ne nedostaje keri, ali ne bih joj mogao dati ime. elim sina kako
bih mu mogao dati ime. Nikada do sada nisam dao ime nekom djetetu ree
Danug.
Nikada nisi ni imao dijete kojem bi mogao dati ime podsjeti ga Ejla
kroz smijeh.
To je tono pomalo zlovoljno se sloio s njom. Bar ne znam da imam
dijete, ako shvaate to elim rei. Nikada do sada mi se nije pruila prilika.
Znam kako se osjea. Svejedno mi je da li emo dobiti jo jednu ker ili
sina, ali pitam se kako bi bilo dati ime sinu ree Dondalar. Moda
Mamutovci ne prihvate da mukarci daju imena djeacima, a to onda, Danug?
Morat u nai enu koja pristaje na to odgovori Danug.

 To je tono ree Ejla. Ali zato se mora vraati da bi naao druicu?

Zato ne ostane ovdje, kao Aldanor? Sigurna sam da moe nai Zelandonku
koja e ti rado postati druica.
Zelandonke su vrlo lijepe, ali ja sam u mnogoemu slian Dondalaru.
Putovanje zna biti uzbudljivo, ali da bih se skrasio moram se vratiti svom
narodu. Osim toga, ovdje postoji samo jedna ena s kojom bih se mogao
zdruiti, Ejla rekao je Danug i namignuo Dondalaru a ona nije slobodna.
Dondalar se nasmijao, ali Ejli nije promaklo neto u njegovom pogledu i
glasu to ju je nagnalo da pomisli kako u njegovoj ali ima istine.
Drago mi je to je pristala da poe sa mnom mojoj kui rekao je
Dondalar. Od pogleda Dondalarovih plavih oiju tako punih ivota proli su je
marci sve do najintimnijeg dijela.
Danug je u pravu. Bit e da nas Doni stvarno voli kada se pobrinula da
pravljenje djece predstavlja takav Uitak.
Za enu nije sve ba Uitak, Dondalare. Raanje zna biti vrlo bolno
ree Ejla.
Zar nisi rekla da se uope nisi bila namuila raajui Donejlu prisjeti
je Dondalar i nabere elo na svoj poznati nain.
ak ni lak poroaj nije bezbolan, Dondalare. Samo nije bio onako teak
kao to sam oekivala da e biti ree Ejla.
Ne elim ti nanijeti bol rekao je i okrenuo se kako bi je pogledao. Jesi
li sigurna da trebamo imati jo jedno? Dondalar se u tom asu sjetio da je
Tonolanova druica umrla raajui.
Ne budi smijean, Dondalare. Svakako da emo imati jo jedno dijete. I
ja elim jo jedno. Ne radi se samo o tebi. A i nije tako strano. Ali ako ti ne
eli jo jedno, moda naem nekog drugog mukarca koji e htjeti rekla je i
vragoljasto se osmjehnula.
To nee moi ree Dondalar, zagrlivi je. Danug ti je malo prije
rekao da se ne smije spariti ni s kim drugim osim sa mnom, sjea se?
Nikada nisam ni eljela drugog, Dondalare. Ti si me nauio kako
izgleda Majin Dar Uitaka. Nitko ne bi mogao dati vie od toga, moda zato
to te tako jako volim ree Ejla.
Dondalar okrene glavu da sakrije suze koje su mu navrle u oi, a Danug se
okrenuo na drugu stranu, pravei se da ih ne vidi.
Kad se Dondalar ponovno okrenuo prema njima, ozbiljno je pogledao
Ejlu. Nikada ti nisam rekao koliko mi je ao zbog Marone. Ne mogu rei da
sam je strano elio. Ali ona se pobrinula da sve bude tako lako. Nisam ti htio
rei, jer sam se bojao da bi te to moglo povrijediti. Otkada si nas zatekla
zajedno, bio sam uvjeren da me strano mrzi. elim da zna da volim samo
tebe.
Znam da me voli, Dondalare ree Ejla. Svi na ovom Ljetnom
saboru znaju da me voli. Ne bih bila ovdje da me ne voli. Usprkos onome to

je Danug rekao, ako ikada osjeti potrebu, pa ak i ako samo poeli, slobodno
se spari s kim god poeli, Dondalare. Vie ak ni ne mrzim Maronu. Ne
krivim je to te eli. Tko te ne bi poelio? Ljubav nije samo Dijeljenje Uitaka.
Tako se rade djeca, ali se ne raa ljubav. Ako postoji ljubav, Uici su vei, ali
ako nekoga voli, kakve veze ima ako se s vremena na vrijeme sparuje i s
nekim drugim? Sparivanje traje nekoliko trenutaka, kako to moe biti vanije od
ljubavi koja traje dok smo ivi? ak je i u Plemenu sparivanje sluilo samo da
mukarac zadovolji svoje potrebe. Ne oekuje valjda od mene da raskinem nau
vezu samo zato to si se sparivao s nekom drugom, zar ne?
Danug se nasmijao. U tom sluaju bismo svi morali raskinuti svoje veze.
Ljudi jedva ekaju proslave u ast Majke kako bi s vremena na vrijeme mogli
podijeliti Uitke s nekim drugim. uo sam prie da se za vrijeme proslava Talut
jo i dandanas moe da spariti sa est ena u nizu. Majka je uvijek govorila da
joj je to prilika provjeriti je li mu je jo neki mukarac dorastao. Nikada niti
jedan nije uspio u tome.
Talut je bolji mukarac od mene priznao je Dondalar. Moda sam
nekada i imao snage i volje za to, ali da budem iskren, vie nemam elju to
raditi.
Moda su to samo prie ree Danug. Ne mogu rei da sam ga ikada
vidio i s jednom drugom enom osim s majkom. Provodi dosta vremena s
drugim voama, a ona glavninu vremena na Saborima provodi u posjetima
roacima i prijateljima, ljudi vole izmiljati prie.
Nastupila je pauza u razgovoru i troje mladih se pogledae. Prvi je
progovorio Danug. Ne bih raskinuo vezu zbog toga, ali da budem iskren,
zaista bih vie volio da ena s kojom se zdruim ne dijeli Uitke ni s kim drugim
osim sa mnom.
A na proslavama u ast Velike Majke Zemlje? upita Dondalar.
Svjestan sam da bi na proslavama svi trebali iskazati Majci poast, ali
kako u znati da su djeca koju moja druica donese u moje ognjite moja, ako
ona dijeli Uitke s nekim drugim? upita Danug.
Ejla ih je obojicu pogledala i sjetila se rijei Prve. Ako mukarac voli
djecu koju ena donese u njegovo ognjite, zato bi spoznaja tko ih je napravio
neto izmijenilo?
Moda si u pravu, ali ipak bih elio da budu moja ree Danug.
Ako zane dijete, je li ono zbog toga tvoje? Bi li ga posjedovao kao da je
neka osobna stvar? upitala je Ejla. Zar ne bi volio dijete koje ne posjeduje,
Danug?
Kada sam rekao moje, nisam to mislio u smislu posjedovanja, nego da je
to dijete poteklo od mene pokuao je objasniti Danug. Vjerojatno bih
vremenom zavolio svako dijete u mojem ognjitu, pa ak i ono koje nije od moje
druice. Volio sam Ridaga kao brata, vie nego brata, a on nije bio ni Talutov ni
Nezijin, ali elio bih znati da sam ja zaeo dijete mojeg ognjita. ena nema
zato brinuti. Ona uvijek zna.

 Shvaam kako se Danug osjea, Ejla. Sretan sam to znam da je Donejla

potekla od mene. I svi ostali to znaju, zato to nikada nisi odabrala nekog drugog
osim mene. Na proslavama smo uvijek odavali poast Majci, ali birali smo jedno
drugo.
Pitam se bi li jedva ekao da dobije djecu kada bi morao iskusiti svu onu
bol kao i tvoja druica ree Ejla. Ima ena koje bi bile presretne da nikada
nemaju djecu. Nema ih mnogo, ali postoje i takve.
Mukarci su se pogledali, ali ni jedan od njih nije pogledao Ejlu. Postidjeli
su se to su glasno rekli ono to misle, jer je to bilo u suprotnosti s obiajima i
uvjerenjima njihovog naroda.
Da ne zaboravim, jeste li uli da e se Marona ponovno zdruiti?
spomenu je Danug u elji da promijeni temu.
Stvarno? upita Dondalar. Nisam znao. Kada?
Za nekoliko dana, na kasnom Zdruivanju, u isto vrijeme kad i Folara i
Aldanor ree Proleva, ulazei. Za njom je uao i Doharan.
To mi je rekao Aldanor ree Danug.
Razmijenili su pozdrave, ene su se zagrlile, a voa Devete pilje se
nagnuo i dodirnuo svojim obrazom njen. Dovukli su niske tronoce i postavili ih
oko Ejlinog kreveta.
S kim se zdruuje? upitala je Ejla kada su se svi smjestili.
Za nekog Laramarovog prijatelja koji je stanovao s njim i onom ruljom u
nastambi oeva, onoj koju vie ne koriste ree Proleva. On je stranac, ali
Zelandonac, koliko sam razumjela.
Dolazi iz skupine pilja koje ive du Velike rijeke, zapadno odavde.
Kako sam uo, doao je na na Ljetni sabor uruiti nekome poruku i odluio je
ostati. Ne znam poznaje li ih od ranije, ali odmah se sloio s Laramarom i
ostalima ree Doharan.
Mislim da znam na koga misli ree Dondalar.
Otkada su napustili onu nastambu oeva, boravi u Petoj, a i Marona je
bila prela k njima. Tamo ju je i upoznao ree Proleva.
Nisam mislio da e Marona eljeti ponovno zdruiti, a on mi je izgledao
prilino mlad, ba se pitam kako to da je izabrala njega? primijeti Dondalar.
Moda nije mogla birati ree Proleva.
Ali svi kau da je jako lijepa, mogla bi dobiti gotovo svakog koga poeli
ree Ejla.
Za jednu no, ali ne zauvijek izjavi Danug. uo sam to ljudi govore.
Mukarci s kojima je bila zdruena nemaju rijei hvale za nju.
A nema ni djece ree Proleva. Neki kau da ne moe imati djecu. To
je za neke mukarce ini manje poeljnom, ali pretpostavljam da ovome to nije
vano. Odlazi s njim u njegovu pilju.

 Mislim da sam ga jednom srela ree Ejla dok sam se vraala iz

logorita Lanzadonaca s Ekozarom. Ne mogu rei da me je ba previe briga za
njega. Zato se iselio iz nastambe oeva?
Svi su to uinili kad su im nestale neke osobne stvari objasnio je
Doharan.
uo sam neto o tome, ali tada nisam tome pridavao neku vanost ree
Dondalar.
Netko je uzeo stvari? upitala je Ejla.
Netko je pokupio osobne stvari gotovo svih koji su boravili u toj
nastambi oeva ree Doharan.
Zato bi to netko uinio? upitala je Ejla.
Ne znam, ali Laramar je bio prilino uznemiren kad je otkrio da mu nema
zimske odjee koju je nedavno nabavio, da i ne spominjem njegovu naprtnjau i
najvei dio kvasa. Nekome, ne znam kome, nedostaju nove rukavice, a netko je
ostao bez dobrog noa. Takoer je nestala gotovo sva hrana dodao je
Doharan.
Zna li se tko je to uinio? pitao je Dondalar.
Dvojica nedostaju. Brukeval i Madroman odgovori Doharan. Koliko
znamo, Brukeval je otiao bez iega. Ostali iz te nastambe oeva tvrde da je
veina njegovih stvari bila tamo kada je otiao, ali su kasnije nestale, isto kao i
Madromanove.
ula sam kada je Zelandona nekome rekla da Madroman nije vratio svete
predmete koje je primio kao pripravnik ree Proleva.
Vidjela sam Madromana kako odlazi! ree Ejla, sjetivi se toga.
Kada? upitao je Doharan.
Onoga dana kada je Deveta pilja spremila zajedniku gozbu s
Lanzadoncima. Ostala sam sama u logoritu i upravo sam bila izala iz
nastambe. Pogledao me je s takvom mrnjom da sam se prestraila, ali kao da je
bio u velikoj urbi. Sjeam se da sam pomislila da mi izgleda nekako udno. A
onda sam shvatila da sam ga rijetko viala bez pripravnike tunike, a tada je na
sebi imao obinu odjeu. Osim toga, bilo mi je udno da je njegova odjea bila
ukraena simbolima Devete, a ne Pete pilje.
Eto gdje je nestala Laramarova odjea komentirao je Doharan. Pitao
sam se je li on to uinio.
Misli da ju je Madroman uzeo? upita Ejla.
Da, kao i sve ostalo to je nestalo.
Mislim da si u pravu. Doharane ree Dondalar.
Vjerojatno se nije elio suoiti s ljudima nakon to su ga Zelandone
odbile, barem ne s onima koji ga poznaju ree Danug.
Kamo li je otiao? pitala se Proleva.

 Vjerojatno e potraiti neke druge ljude da ivi s njima ree Doharan.

Zato je uzeo sve te stvari, jer ne zna gdje e ga zatei zima koja je na pragu.
ime se misli ulagivati nekoj nepoznatoj skupini da ga prihvati? Ni za to
se nije osposobio, a nije ni neki lovac. uo sam da otkada se pridruio zajednici
zelandona nijednom nije bio u lovu, ak ni kao pratnja ree Dondalar.
U lovu svatko moe biti pratnja. Djeca vole udarati po grmlju, pa prave
buku i istjeruju zeeve i ostale ivotinje, koje potom pojure u smjeru lovaca ili u
mreu ree Proleva.
Nije tono da se Madroman ni za to nije osposobio. Upravo zbog toga
nije vratio svete predmete koje je dobio od zelandona ree Doharan. Bit e
zelandoni, eto to e raditi.
Ali on nije zelandoni! ree Ejla. Lagao je da je pozvan.
Neka nova skupina ljudi to nee znati primijeti Danug.
Toliko godina se motao oko zelandona da e znati kako se treba ponaati.
Nastavit e lagati ree Proleva.
Zar stvarno misli da e to uiniti? zapanjeno upita Ejla.
Ti bi trebala rei Zelandoni da si ga vidjela kako odlazi, Ejla upozori je
Proleva.
I ostali voe trebaju to znati dodao je Doharan. Moda bismo morali
to iznijeti prije tvog sluaja na sutranjem okupljanju, Dondalare. Barem ljudi
nee govoriti samo o tebi.
Ejla razrogai oi. Zar tako brzo? Proleva, ja moram tome nazoiti.
Nalazili su se u podnoju padine velikog prirodnog amfiteatra. Laramar je
sjedio, i mada je njegovo lice jo bilo nateeno, ini se da se uglavnom oporavio
od batina koje je dobio od mukarca koji je stajao preko puta njega. Zauvijek e
mu ostati samo oiljci i slomljeni nos. Dondalar se trudio biti miran dok je
stajao na popodnevnom suncu i gledao ovjeka ije je lice tako gadno unakazio.
Da nisu znali tko je, ne bi ga prepoznali ni oni koji su ga dobro poznavali. U
poetku su kruile glasine da bi Laramar mogao izgubiti oko, i Dondalaru je
bilo drago to se to nije dogodilo.
Na skupu su trebale biti samo Deveta i Peta pilja i dogovoreno je da ga
vode Zelandone, ali poto su svi zainteresirani mogli nazoiti, pokazalo se da su
gotovo svi koji su doli na Ljetni sabor eljeli uti kako e se ova stvar
razrijeiti. Iako bi Deveta pilja vie voljela da je mogla odgoditi ovo
sueljivanje za kasnije, nakon zavretka ljetnog okupljanja zelandona. Peta
pilja je ustrajala na tome da se to obavi odmah. Budui da su zamoljeni da
prime Laramara, eljeli su znati to oni i Laramar mogu oekivati kao naknadu
od Dondalara i Devete pilje.
Dondalar i Laramar su se poslije onog dogaaja prvi put susreli
neposredno pred javni sastanak u nastambi zelandona, zajedno s Doharanom,
Kemordanom, voom Pete pilje, zelandonama iz svih pilja i jo nekolicinom

voa i zelandona. Znali su da Martona nije ba najbolje sa zdravljem pa su joj

rekla da ne mora nazoiti skupu, jer da Laramarova majka nije vie bila meu
ivima, ali ona nije htjela ni uti. Dondalar je bio njen sin i ona e biti tamo.
Njihove druice nisu bile na tom prvom sastanku, jer su obje zakomplicirale
stvari. Ejla, zato to je odigrala veliku ulogu u dogaaju, a Laramarova druica,
zato to se nije htjela s njim odseliti iz Devete pilje. Time e se tek morati
pozabaviti. Dondalar se odmah ispriao i rekao da mu je jako ao, a Laramar je
pokazao samo prezir prema visokom zgodnom bratu voe Devete pilje. Po prvi
puta u ivotu, Laramar je bio u prednosti. Bio je u pravu, ovog puta nije uinio
nita loe, i nije namjeravao ispustiti tu prednost koju je imao. Publika je
amorila kada su sudionici izali iz nastambe, jer je u tom trenutku putena
vijest da je Ejla vidjela Madromana kako naputa logorite u odjei koju je
najvjerojatnije ukrao od Laramara. Vijest je bila propraena komentarima i
nagaanjima o pozadini tog ispada. Ljudi su podsjeali jedni druge na
nekadanji sukob Dondalara i Prve s Madromanom, na to kako je izbaen iz
zajednice zelandona i da je Ejla odigrala izvjesnu ulogu u tome, i pitali su se
kako to da ga je jedino ona vidjela da odlazi. Okupljeni su mnogo oekivali od
dananjeg skupa. Nisu esto imali prigodu nazoiti neemu tako dramatinome.
Tijekom cijelog ljeta imali su razna uzbuenja koja e im ispuniti duge i spore
zimske dane. Imat e o emu razgovarati i prie kojima e moi zainiti
razgovore.
Danas moramo rijeiti neke ozbiljne stvari poela je Prva. One se ne
tiu svijeta duhova nego su to problemi nastali meu Njenom djecom i mi
traimo da Doni motri na nae prosudbe i pomogne nam govoriti istinu, da jasno
razmiljamo i donesemo pravedne odluke.
Izvadila je malu izrezbarenu figuru i podigla je. Bila je to figura ene ije
su se noge zavravale jedva naznaenim stopalima. Iako nisu mogli jasno vidjeti
predmet koji je drala u ruci, svi su znali da je to Doni u kojoj prebiva
sveobuhvatni duh Velike Majke Zemlje ili bar bitni dio Njene prirode. U
sreditu poravnatog dijela bio je podignut visoki kameni humak, takorei stup od
kamenja, s prostranom osnovom od prilino velikog kamenja, koji su se suavao
prema izravnatom vrhu ljunka.
Prva Meu Onima Koji Slue Veliku Majku Zemlju teatralno je usadila
Donina stopala u ljunak i ispravila je kako bi svi mogli vidjeti. Glavna uloga
Doni u ovom sluaju bila je sprijeiti ljude da namjerno lau. Sigurno e
djelovati, jer su je se bojali. Kada se Majin duh izriito pozove da promatra, svi
znaju da e Ona uti sve lai i da e ih sve objelodaniti. La je u prvom trenutku
mogla proi, ali je na kraju istina izbijala na vidjelo, i u tom sluaju posljedice
su bile daleko gore. Mada danas teko da bi se bilo tko usudio lagati, njena
nazonost je moglo sprijeiti bilo kakva pretjerivanja.
Da ponemo ree Prva. Svjedoka je bilo mnogo, tako da se ne
moramo uputati u detaljno opisivanje okolnosti. Tijekom nedavne proslave u
ast Majke, Dondalar je vido svoju druicu Ejlu kako dijeli Majin Dar Uitaka

s Laramarom. Ejla i Laramar su se dragovoljno spojili. Nije bilo prisile niti

pritiska. Je li to tono, Ejla?
Nije oekivala da e joj postaviti pitanje na samom poetku i da e
pozornost svih nazonih iznenada biti usmjerena prema njoj. Prva ju je uhvatila
na prepad, mada ona ne bi znala lagati ni da je htjela.
Da, Zelandono. To je tono.
Da li je to tono. Laramare?
Aha, bila je vie nego voljna. Ona je mene potraila rekao je.
Prva je potisnula elju da ga upozori da ne pretjeruje i nastavila. I to se
onda dogodilo? Dok je odluivala kome e postaviti to pitanje, Ejli ili
Dondalaru, Laramar je uskoio.
Svi mogu vidjeti to se dogodilo. Dondalar me iznenada poeo udarati
akom po licu.
Dondalare?
Visoki mukarac je sagnuo glavu i progutao slinu. Upravo to se dogodilo.
Vidio sam ga s Ejlom, povukao ga s nje i poeo ga udarati. Znam da nisam smio
to uiniti. Nema opravdanja za moj postupak rekao je Dondalar, svjestan da
bi ponovno postupio jednako.
Zna li zato si ga premlatio, Dondalare? upitala je Prva.
Bio sam ljubomoran promrmljao je.
Bio si ljubomoran, jesi li to rekao?
Da, Zelandono.
Ako si ve morao iskazati ljubomoru, zar ih nisi mogao jednostavno
rastaviti? Zato si ga morao udariti?
Nisam se mogao zaustaviti. A kad sam jednom poeo... Dondalar je
odmahnuo glavom.
Kada je jednom poeo, nitko ga nije mogao zaustaviti, udario je ak i
mene! ree voa Pete. Bio je izvan sebe, kao da je poludio. Ne znam to bismo
radili da ga onaj krupni Mamutovac nije zaustavio.
Zato je pristao primiti Laramara apnula je Folara Prolevi, ali tako da je
uju i oni oko njih. Bijesan je to nije mogao zaustaviti Dondija i to je dobio
udarac kada je to pokuao.
A voli i Laramarov kvas, mada e brzo otkriti da Laramar nije sjajan
komad jantara rekla je Proleva. Ne mogu rei da bih prvo njega pitala da se
pridrui mojoj pilji. Ponovno se usredotoila na dogaanja u sreditu.
Upravo zbog toga govorila je Zelandona pokuavamo vas nauiti da
je ljubomora besmislena. Moe se otrgnuti nadzoru. Je li ti to jasno,
Dondalare?
Da. To je bilo glupo od mene i jako mi je ao. Uinit u sve to mi
naloite kako bih se iskupio. Dat u odtetu.

 Ne moe on to niime nadoknaditi, ree Laramar. Ne moe mi srediti

lice, kao to ne moe ni vratiti zube u Madromanova usta.
Prva ljutito odmjeri Laramara. To je bilo nepotrebno, pomisli ona. Zato je
to spomenuo. Nema on pojma koliko je Dondalar tada bio isprovociran, ali je te
misli zadrala za sebe.
Odteta je bila isplaena glasno ree Martona.
I oekujem da je ponovno isplatite! uzvrati Laramar.
to oekuje? upitala je Prva. Kakvu naknadu trai? to eli,
Laramare?
elim mu srediti to lijepo lice ree Laramar.
Publika je zadrala dah.
To bi bila odgovarajua naknada, ali Majka to ne doputa. Jesi li smislio
neki drugi nain na koji bi elio da ti nadoknadi tetu? upitala je doniera.
Na to ustane Laramarova druica. Stalno za sebe radi sve vea
prebivalita. Zato ne zatrai da napravi vee prebivalite za tvoju obitelj,
Laramare? doviknula je.
To bi moglo doi u obzir. Tremeda ree Prva ali gdje bi elio da ga
napravi? U Devetoj pilji ili u Petoj pilji. Laramare?
Meni to nije odgovarajua naknada ree Laramar. to se mene tie u
kakvom prebivalitu ona ivi? Ionako ga nee istiti.
Svejedno ti je gdje ti djeca ive, Laramare? upitala je Prva.
Moja djeca? Nisu to moja djeca, ako je tono ono to kae. Ako se djeca
zainju spajanjem, ja nisam zaeo niti jedno od njih... osim moda prvog.
Godinama se nisam sparivao s njom, a jo sam manje uivao u Uicima.
Vjerujte mi, ona nije nikakav Uitak. Nemam pojma otkud ta djeca, moda su
zaeta za vrijeme Majinih proslava... ako mukarcu da dovoljno pia, ak mu i
ona tada moe izgledati dobro... Tko god da ih je zaeo, to nisam bio ja. Ta ena
jedino zna piti moj kvas, nije ni za to drugo zareao je Laramar.
Laramare, to su ipak djeca tvoga ognjita. Ti si duan brinuti se o njima
ree Ona Koja Je Prva. Ne moe ih se tek tako odrei.
Zato ne bih mogao? Ne elim ih. Nikada mi nita nisu znaila. Ni ona se
ne brine o njima, zato bih onda ja?
Voa Pete pilje je, kao uostalom i svi u publici, bio uasnut beutnim
nainom na koji se Laramar odrekao djece iz svoga ognjita. Proleva je apnula:
Rekoh ti da on nije sjajni komad jantara.
Tko bi onda trebao voditi rauna o djeci tvog ognjita. Laramare?
upitala je Zelandona.
Laramar se zamisli i namrti. to se mene tie, moe i Dondalar. Ionako
nema nita to bih poelio da mi da. Ne moe mi vratiti lice, a ja ne mogu dobiti
zadovoljtinu da mu uinim ono to je on uinio meni. On ionako jedva eka da
sredi stvar, da se iskupi, neka se onda brine o toj lijenoj, lajavoj lukavoj enetini
i njenom nakotu ree laramar.

 Duguje ti mnogo, Laramare, ali to to trai je previe za ovjeka koji

ima obitelj. Kako e preuzeti odgovornost i za brojnu obitelj kao to je tvoja
rekao je Doharan.
Nije vano, Doharane, prihvaam ree Dondalar. Ako je to ono to
eli, prihvaam. Ako on ne eli prihvatiti odgovornost za svoje ognjite, netko
mora. O toj djeci se netko mora brinuti.
Zar ne bi trebao o tome najprije porazgovarati s Ejlom? dovikne
Proleva iz publike. Tolika odgovornost e njenu obitelj liiti mnogih stvari.
Mada oni ve i sada vode vie rauna o toj obitelji nego Laramar i Tremeda,
pomislila je, ali to nije na glas rekla.
U pravu je, Proleva rekla je Ejla. I ja sam odgovorna za ono to je
Dondalar uinio Laramaru. Nisam pretpostavila da bi se tako moglo zavriti, ali
to je i moja krivnja. Ako e preuzimanje odgovornosti za njegovu obitelj
zadovoljiti Laramara, onda to trebamo prihvatiti.
Je li to ono to eli, Laramare? upitala je Prva.
Ako mi to sve vas skine s grbae, zato ne? ree Laramar i nasmije se.
Slobodno se poslui njome, Dondalare.
to ti kae na to, Tremeda? Da li i tebi to odgovara? upitala je
Zelandona.
Hoe li mi sagraditi novo prebivalite, kao ono koje podie njoj? upita
ona, pokazavi na Ejlu.
Da, pobrinut u se da dobije novo prebivalite ree Dondalar. eli
li da bude u Devetoj pilji ili u Petoj?
Ako u biti tvoja druga druica, Dondalare zapone ona, toboe edno
mogla bih i ostati u Devetoj pilji. To je ionako moj dom.
Otvori etiri uha, Tremeda rekao je Dondalar, gledajui ravno u nju.
Ne uzimam te kao drugu druicu. Pristao sam brinuti se o tebi i tvojoj djeci.
Pristao sam podii ti prebivalite. Tu moje obveze prema tebi prestaju. To je
nadoknada za ozljedu koju sam nanio tvome mukarcu. Nisi, niti e ikada biti
moja druga druica. Tremeda! Je li to jasno?
Laramar se nasmijao. Upozorio sam te, Dondalare. Rekao sam ti da je
lukava enetina. Iskoristit e te na svaki nain. Ponovno se nasmijao. Moda
ovo i nee biti tako loe. Bit e mi zadovoljstvo gledati kako se nosi s njom.
Jesi li sigurna da eli ba tamo na plivanje, Ejla upitao je Dondalar.
To je bilo nae mjesto prije nego si tamo odveo Maronu, a i dalje je to
najbolje mjesto za plivanje, pogotovo sada kada je Rijeka nizvodno toliko
uzburkana i blatna. Nisam se poteno naplivala od kada sam stigla, a uskoro
emo i krenuti ree Ejla.
Ali jesi li sigurna da si se dovoljno oporavila?
Sigurna sam, ali ne brini. Namjeravam najvei dio vremena provesti
leei na obali i sunati se. Samo elim izai iz boravita i provesti neko vrijeme

s tobom podalje od ostalih, sada kad se Zelandona napokon sloila da sam dobro
ree Ejla. Ionako sam se spremala uskoro uzjahati Njisku i otii nekamo.
Znam da je zabrinuta, ali ja sam dobro. Samo moram izai i kretati se.
Zelandona je krivila sebe to nije obratila vie pozornosti na Ejlu i ponaala
se previe zatitniki prema njoj, to uope nije bilo karakteristino za nju.
Osjeala se itekako odgovornom to zamalo nisu izgubili mladu enu, pa nije
namjeravala dopustiti da se tako neto ponovi. Dondalar se potpuno slagao s
njom, a Ejla je neko vrijeme uivala u njihovoj panji na koju nije bila navikla,
ali to joj se snaga vie vraala, to joj je njihova briga sve vie smetala. Ejla je
pokuavala uvjeriti donieru da se potpuno oporavila i da je dovoljno jaka da
moe i jahati i plivati. Prva se sloila tek kada se ukazala potreba da na izvjesno
vrijeme makne Vuka. Donejla i ostali maliani njenog uzrasta pripremali su sa
zelandonama kratku predstavu koju e odigrati na oprotajnim proslavama pri
zatvaranju ljetnog sabora. Vuk ne samo da im je odvlaio pozornost kada su svi
bili na okupu, ve je Donejli bilo teko paziti na njega i istovremeno uiti
ulogu. Kada je zelandona natuknula Ejli da je Vuk u svakom sluaju
dobrodoao, ali da bi ga mogla malo zadrati pokraj sebe, Ejla je iskoristila
priliku da uvjeri donieru da bi trebala odvesti Vuka i konje iz logorita da se
malo rastre.
Ejla je htjela krenuti to ranije sljedeeg jutra, kako Zelandona ne bi imala
vremena predomisliti se. Dondalar je napojio i ietkao konje prije jutarnjeg
obroka, a kada je privrstio koe za jahanje na Njisku i Trkaa, i stavio ulare
Trkau i Sivki, ivotinje su znale da ih nekuda vode i propinjale su se od
uzbuenja. Iako nisu planirali da je jau, Ejla nije htjela mlau kobilu ostaviti
samu. Bila je uvjerena da bi Sivka bila usamljena kada bi je ostavili, konji vole
drutvo, posebno pripadnika svoga roda, a i Sivki je bilo potrebno razgibavanje
Vuk je znatieljno gledao kako Dondalar uzima koare-bisage koje su se
prebacivale preko lea konja. Bile su pune tajanstvenih zaveljaja umotanih u
komade blijedo smeeg materijala istkanog od elastinih vlakana koje je Ejla
radila vjebe radi i ubijajui vrijeme dok se oporavljala. Martona je sredila da joj
naprave mali razboj i uila ju je tkati. U jednoj koari nalazila se koa koju e
prostrti po tlu, a u drugoj meke ukaste koe za brisanje koje su im poklonili
aramudonci.
Kad su napustili nastambu, mukarac je Vuku dao znak da moe ii s njima
i on je pojurio ispred njih. Ejla je zastala u blizini obora za konje kako bi ubrala
nekoliko zrelih bobica s grma crvenih stabljika. Obrisala je okrugle, branjave
voke o tuniku i primijetila tamniju plavu kou ispod. Zatim ih je ubacila u usta
i zadovoljno se osmjehujui, uivala u slatkoi i sonosti plodova. Kada se
popela na panj da bi lake uzjahala Njisku, osjetila se jako dobro samo zato to
je bila vani. Ve je poznavala svaku pukotinu na svakoj naslikanoj ili urezanoj
ari na vrstim drvenim motkama koje su pridravale travnati krov, svaku
aavu mrlju oko rupe za dim. eljela je napokon gledati nebo i drvee i
krajolik bez ljudskih nastambi.

Kad su krenuli, Trka je postao neobino razigran i pomalo razdraljiv i dio

svoje nestanosti prenosio je i na dvije kobile, tako da je bilo tee njima
upravljati. im su proli umovito podruje, Ejla je Sivki skinula ular kako bi
mogla ii brzinom koju sama odabere, a ona i Dondalar, kao po preutnom
dogovoru, potjerae konje u galop i pustie ih neka jure koliko ih noge nose.
ivotinje su utroile viak energije i nastavile brzinom koja im je odgovarala.
One su sada bile oputenije, ali ne i Ejla. Oduvijek je voljela juriti na konju, a
kako joj dugo nisu doputali da se udalji od logorita, za nju je ovaj izlazak bio
naroito uzbudljiv.
Polako su ili kroz predjel ije su obrise odreivala visoka brda,
vapnenake stijene i doline koje su prosjekle rijeke, iako je Sunce u podne
uglavnom bilo jo dosta jako, uskoro e nastupiti novo godinje doba. Jutra su
esto bila hladna i svjea, a veeri oblane ili kiovite. Ue je polako gubilo
sonu zelenu ljetnu boju i poinjalo utjeti, a mjestimice i crvenjeti, zaogrui
drvee bojama jeseni. Trava u nepreglednim ravnicama polako je prelazila u
boje prirodnog sijena koje e se zadrati na poljima najvei dio zime, a lie
pojedinih cvjetnica poprimilo je crvenu nijansu. Pojedinane biljke ili male
skupine biljaka, koje su se neoekivano pojavljivale du njihovog puta, strile su
poput arenih toaka i oduevljavale Ejlu, ali umovite padine okrenute prema
jugu povremene su je ostavljale bez daha. Gledano iz daljine, raznobojno grmlje
i drvee prualo je dojam velikog buketa arenog cvijea.
Sivka je bila sretna to ih slijedi bez jahaa i to moe s vremena na
vrijeme pasti, a Vuk je gurao njuku u brdaca, grmlje i poteze visoke trave dok
je slijedio nevidljive mirise i tajanstvene zvukove. Napravili su iroki krug i na
kraju se ponovno vratili do logorita sabora, ali su mu ovog puta prili uzvodno
od Rijeke. Nisu se vratili u logorite. Skrenuli su prema manjem vodenom putu
koji je krivudao kroz umu sjeverno od logorita Devete pilje. Otprilike u
vrijeme kada je Sunce dostiglo zenit, stigli su do mirnog zaljeva za plivanje na
otroj okuci manjeg potoka. Drvee je nudilo hlad proaran sunevim zrakama
na zaklonjenoj plai od sitnog ljunka.
Sunce je bilo ugodno toplo kada je Ejla prebacila nogu i skliznula s Njiske.
Skinula je koare sa stvarima i odvezala kou za jahanje, izvukla konu vreu s
uzicom i iz ruke nahranila mrko-utu kobilu raznim itaricama, poslije ega ju je
malo mazila i eala. Nakon nje, okrenula se da na isti nain nahrani i Sivku
koja ju je gurkala traei pozornost.
Dondalar je nahranio i pogladio Trkaa. Pastuh se i dalje ponaao
jogunastije nego obino, mada su ga hrana i maenje malo smirili, ali Dondalar
nije imao elju loviti ga ako odlui odlutati. Zakvaio je konja za malo drvo
dugakim konopcem zavezanim za ular. Dondalar se sjetio da je razmiljao o
tome da pusti pastuha da se prikljui drugim konjima u preriji, i zapitao se bi li
trebalo to uiniti, ali je shvatio da jo nije spreman ostati bez te velianstvene
ivotinje.
Vuk koji je jurio za vlastiti raun, neoekivano se pojavio iza nekog grmlja.
Ejla je za njega bila ponijela kost s dosta mesa, ali prije nego to ju je izvukla iz

koare, odluila je i njemu posvetiti malo panje. Lupnula se po ramenu i

pripremila da izdri teinu golemog vuka koji se podigao na zadnje noge i
oslonio apama o njena ramena. Liznuo joj je vrat, i njeno obuhvatio njenu
vilicu eljustima. Uzvratila mu je na isti nain, a onda mu je dala znak da se
spusti i unula ispred njega, obuhvativi mu glavu dlanovima. Trljala ga je i
ekala iza uiju i prela prstima uz gustu dlaku na vratu, a onda je sjela na tlo i
jednostavno ga zagrlila. Znala je da je i Vuk, poput Dondalara, bio uz nju dok
se oporavljala od opasnog putovanja u svijet duhova.
Iako ju je bezbroj puta vidio kako se odnosi prema Vuku, visoki mukarac
joj se i dalje divio zbog toga, i mada se i sam ugodno osjeao u drutvu
ivotinje, ponekad bi se sjetio da je Vuk lovac. ivotinja koja ubija. Ostali
vukovi su se uljali, ubijali i jeli ivotinje vee od sebe. Vuk je s istom lakoom
s kojom je zubima milovao Ejli grlo mogao ga i pregristi, a opet mu je vjerovao
kad se radilo o njegovoj ena ili djetetu. Bezbroj puta se uvjerio koliko ih Vuk
voli i mada mu nije bilo jasno, kako je to mogue, u osnovi je razumio. vrsto je
vjerovao da Vuk isto osjea prema njemu kao on prema Vuku. ivotinja mu je
vjerovala kad se radilo o eni i dijetetu koje je volio, ali Dondalar uope nije
sumnjao da Vuk ne bi oklijevao zaustaviti ga, pa ak i ubiti, ako bi posumnjao
da e mukarac ugroziti bilo koju od njih dvije. On bi uinio isto.
Dondalar je uivao promatrajui Ejlu s Vukom. Zapravo, uivao je gledati
je ma to ona radila, a pogotovo sada kada je opet gotovo bila ona stara i kad su
ponovno bili zajedno. Bilo mu je grozno to ju je morao ostaviti kada je s
Devetom piljom krenuo na Ljetni sabor i silno mu je nedostajala, premda mu je
Marona skretala misli. Prvo je bio uvjeren da ju je izgubio zbog vlastitih
postupaka, a potom zbog soka korijena koji je popila, tako da mu je sada bilo
teko povjerovati da su ponovno zajedno. Bio je uvjerio sebe da ga je zauvijek
napustila, i morao ju je stalno promatrati, smijeiti joj se, gledati je kako mu
uzvraa osmijeh, da bi bio u stanju povjerovati da mu je jo druica, njegova
ena. Da jau konje, idu na plivanje, da su zajedno kao da se nita nije dogodilo.
To ga je podsjetilo na njihovo dugo zajedniko Putovanje, pustolovine i
ljude koje su usput sreli. Meu njima su bili Mamutovci, lovci na mamute koji
su usvojili Ejlu, aramudonci, kod kojih je njegov brat Tonolan naao druicu,
mada mu je njena smrt ubila duh. Toli i Markeno, kao i ostali, eljeli su da Ejla i
on ostanu. A kada je zahvaljujui svojoj iscjeliteljskoj vjetini uspjela Rosariu
izravnati slomljenu ruku koja je krivo zarastala, poeli su ih jo vie salijetati.
ak su sreli i Derana, lovca Hadumaija, naroda kojeg su on i Tonolan posjetili.
Bili su tu, razumije se, i SArmunaji, iji su ga lovci, ene-Vukovi, uhvatili, i
Ataroa, njihova predvodnica, koja je pokuala ubiti Ejlu, ali ju je Vuk sprijeio
na jedini nain na koji je mogao. Ubio ju je.
A onda se sjetio kako su se zaustavili da posjete Losadunce na svom
dugom Putovanju iz zemlje Lovaca na Mamute.
Oni su ivjeli s druge strane gleerskog gorja prema istoku, tamo gdje je
izvirala Velika Majka Rijeka, i njihov jezik imao je dosta slinosti sa
zelandonskim, tako da ih je uglavnom dobro razumio, mada ga je Ejla,

zahvaljujui svojoj nadarenosti za jezike, ubrzo nauila jo bolje od njega.

Losadunci su spadali meu najpoznatije susjede Zelandonaca, i putnici i jednih i
drugih esto su se meusobno posjeivali, mada je prelaenje gleera bilo teko.
Dok su bili kod njih u posjetu, u tijeku je bila proslava u ast Majke, i
neposredno pred njen poetak, Dondalar i Losaduna su izveli privatni obred.
Dondalar je zamolio Veliku Majku da dijete koje Ejla rodi bude roeno u
njegovom ognjitu, da ga zane njegov duh, ili njegova sr, kako je oduvijek
govorila Ejla. Takoer je imao i jednu posebnu molbu. Zatraio je da ako Ejla
ikada bude nosila dijete njegovog duha, on bude siguran da je to njegovo dijete.
Dondalaru su esto govorili da je Majin miljenik, da ga je Majka obdarila
tolikim stvarima da ga niti jedna ena ne moe odbiti, pa ak ni sama Doni.
Stvarno je vjerovao kada se Ejla izgubila u praznini, kada je popila napitak
od opasnog korijena, da mu je Velika Majka usliala arku elju, da mu je dala
ono to je poelio, za im je udio, ono to je traio, i u svom umu joj se
ponovno od sveg srca zahvalio. A onda je shvatio da mu je Majka takoer
usliala i molbu koju joj je proslijedio za vrijeme posebnog obreda s
Losadunom. Sada je znao da je Donejla njegovo dijete, dijete njegove sri, i bio
je sretan zbog toga.
Znao je da e sva djeca koju Ejla rodi biti djeca njegovog duha, njegove
sri, zbog onog to je ona bila, zato to je voljela samo njega i bilo mu je drago
to to zna. Takoer je znao da e i on voljeti samo nju, bez obzira na sve. Ali i
ovaj novi Dar Znanja e mnoge stvari promijeniti i morao se zapitati koliko.
Nije bio jedini. Svi su razmiljali o tome, ali jedna osoba posebno. ena koja je
bila Prva Meu Onima Koji Slue Velikoj Majci Zemlji sjedila je utke u
nastambi za Zelandone i razmiljala o novom Daru Znanja, svjesna da e on
promijeniti svijet.

Kraj

Crackora - Abacus123 elezni kokica