Knjiga Trnovit Put HR

Mr. sc.
Daniela Petrievi Golojuh

Hrvatska i Vijee Europe:
trnoviti put
Zagreb, 2015.
Nakladnik
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Republike Hrvatske
Za nakladnika
Dr. sc. Mladen Andrli
Mr. sc. Dubravka Smoli Vlai
Recenzenti
Dr. sc. Stjepan osi
Prof. dr. sc. Damir Grubia
Lektura
Tanja Milievi, prof.
Korektura
Antonija Piljac Bokan, prof.
Grafiko oblikovanje i priprema

Kreimir Pui
Tisak
Tiskara Zelina d.d.,
Sveti Ivan Zelina
Naklada
1000 primjeraka
ISBN 978-953-7859-09-1
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u

Zagrebu pod brojem 000918696.
Mr. sc. Daniela Petrievi Golojuh
Hrvatska i Vijee Europe:

trnoviti put
DIPLOMATSKA AKADEMIJA
CENTAR IZVRSNOSTI
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Zagreb, 2015.
Predgovor................................................................................................................. 8
Popis kratica..........................................................................................................12
1. Uvod....................................................................................................................13
2. Vijee Europe;
institucije, akteri i procesi...........................................................................17
2.1 Vijee Europe i njegov nastanak...........................................................18
2.2 lanice Vijea Europe...............................................................................21
2.3 Uloga i ciljevi Vijea Europe...................................................................22
2.4 Institucije Vijea Europe (ustroj).........................................................23
2.4.1 Odbor ministara........................................................................................... 24
2.4.2 Parlamentarna skuptina......................................................................... 26
2.4.3 Kongres lokalanih i regionalnih vlasti Europe................................ 28
2.5 Kronologija vanih zbivanja u povijesti Vijea Europe.................30

2.6 Aktivnosti Vijea Europe.........................................................................32
2.7 Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu..................................34
2.8 Period prije pristupanja RH Vijeu Europe......................................50
2.8.1 Republika Hrvatska dobiva status gosta u Vijeu Europe.......... 50
2.8.2 Prvi posjet ad hoc komiteta Republici Hrvatskoj........................... 52

2.8.3 Ulazak Republike Hrvatske u proceduru za punopravno
lanstvo............................................................................................................ 54
2.8.4 Prvi slubeni posjet ministra vanjskih poslova Republike
Hrvatske Strasbourgu (1993)................................................................. 55
2.8.5 Ekspertna misija Vijea Europe u posjetu Republici
Hrvatskoj (1993).......................................................................................... 57
2.8.6 Prvi radni posjet predsjednika Parlamentarne skuptine
Vijea Europe Miguela A. Martineza Hrvatskoj (1994)............... 58
Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put
2.8.7 Prolongiran datum ulaska Republike Hrvatske u

Vijee Europe................................................................................................. 60
2.8.8 Prihvaen Nacrt rezolucije Politikog odbora Parlamentarne
skuptine za Republiku Hrvatsku......................................................... 63
2.8.9 Prihvaene preporuke Parlamentarne skuptine na temu
izbjeglica i prognanika, te obnove na podrujima bive
Jugoslavije....................................................................................................... 64
3. Vijee Europe i Republika Hrvatska.........................................................67

3.1 Pristupanje Vijeu Europe......................................................................68
3.1.1 Prijedlog Politikog odbora Parlamentarne skuptine za
prijem Republike Hrvatske u Vijee Europe.................................... 68
3.1.2 U Strasbourgu se raspravlja o prijemu Republike Hrvatske
u Vijee Europe............................................................................................. 70
3.1.3 Tekst odluke o prijemu Hrvatske u Vijee Europe
od 24. travnja 1996..................................................................................... 70
3.1.4 Govor predsjednika Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj
skuptini povodom pristupanja RH u Vijee Europe.................... 72
3.1.5 Ope razoaranje - odgoda prijema Republike Hrvatske
u Vijee Europe............................................................................................. 75
3.1.6 Solun - Rezolucija o Hrvatskoj, procedura prijema
u Vijee Europe............................................................................................. 76
3.1.7 Odgovor Hrvatske vlade na Memorandum Vijea Europe......... 78
3.1.8 Priopenje Slube za odnose s javnou Vijea Europe o
konanom prijemu Republike Hrvatske u Vijee Europe........... 82
3.2 Kriteriji koje je Republika Hrvatska trebala ispuniti za

punopravno lanstvo u VE - 21 toka (obveze RH za pristup)....83
3.3 Republika Hrvatska punopravna lanica Vijea Europe
(6. studenog 1996.)...................................................................................86
3.3.1 Govor glavnog tajnika Vijea Europe gospodina
Daniela Tarschysa........................................................................................ 86
3.3.2 Govor ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske
dr. Mate Grania............................................................................................ 87
3.3.3 Poslanica predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tumana upuena hrvatskom narodu............................................... 89
3.4 Suradnja Republike Hrvatske s Vijeem Europe

nakon prijema ...........................................................................................92
3.4.1 Prvo zasjedanje izaslanstva Republike Hrvatske u
Strasbourgu.................................................................................................... 92
3.4.2 II. samit Vijea Europe, na kojem je prvi put sudjelovala i
Republika Hrvatska..................................................................................... 94
3.4.3 Prvi nadzor nad provedbom obveza koje je Republika
Hrvatska preuzela prilikom primitka.................................................. 97
3.4.4 Usvojen prijedlog preporuke o ukidanju stalnog praenja
ljudskih prava u Republici Hrvatskoj.................................................. 98
4. Zakljuak ....................................................................................................... 101

5. Literatura........................................................................................................ 105
Kazalo imena...................................................................................................... 108
O autorici............................................................................................................. 110
Ilustracije............................................................................................................ 112
Predgovor
Predgovor
stvarivanje lanstva u Vijeu Europe, najstarijoj paneuropskoj organizaciji, sada ve davnog 6. studenog 1996, predstavlja ne samo jedan
od prvih znaajnih uspjeha Hrvatske na vanjskopolitikom planu ve
to je svakako znaajnije i potvrdu jasne opredijeljenosti nae zemlje
za jaanje demokratskih standarda, potivanje ljudskih prava te vladavinu
prava, ime je Hrvatska postala sastavni dio kluba drava obuhvaenih,
na svjetskom planu, jedinstvenim mehanizmom zatite ljudskih prava koji
proizlazi iz Europske konvencije o ljudskim pravima.
Iako, s dananje vremenske distance, velika veina graana Hrvatske lanstvo u Vijeu Europe te mogunost obraanja Europskom sudu za ljudska
prava, uzimaju kao gotovu injenicu o kojoj se previe ne razmilja, svakako
se vrijedi podsjetiti da put do lanstva u Vijeu Europe nije bio nimalo lagan
te je, posebice u svjetlu tadanjih okolnosti oruanog sukoba odnosno neposrednog post-konfliktnog perioda, tekueg procesa tranzicije te demokratske
konsolidacije, trajao relativno dugo (preko tri godine) te esto, u svojem tijeku,
bivao vie meandrirajui nego pravocrtan. Za autora ovih redaka, koji je i sam
bio neposredni sudionik tog procesa, kroz svoj profesionalni angaman u
hrvatskoj diplomatskoj slubi, podsjeanje na ta vremena ujedno predstavlja
i jasnu asocijaciju na ponekad sloene procese preuzimanja i inkorporacije relevantnih standarda Vijea Europe u hrvatsko zakonodavstvo i pravnu
praksu, nesumnjivo zahtjevan proces usklaivanja domaeg zakonodavstva
s pravnom praksom Europske konvencije o ljudskim pravima ali i svojevrsnu
potrebu promjene razmiljanja ireg javnog mnijenja u kontekstu percepcije znaaja preuzimanja i dosljednog potivanja demokratskih standarda te
stvarnog promicanja i zatite ljudskih prava u svakodnevnom ivotu. I pored
nesumnjivih izazova te neskrivenih, a ponekad i neoekivanih potekoa objektivnog i subjektivnog karaktera, Hrvatska, njezini graani i drutvo u cjelini, s
uspjehom su poloili i ovaj ispit, prikljuivi se, kao 40. drava lanica, Vijeu
Europe nastavivi tako ujedno i proces demokratske konsolidacije zemlje.
U znaajnom dijelu strune literature Vijee Europe se esto karakterizira
kao jedinstveni i uspjeni primjer transformirajue meke moi (soft power)
na planu jaanja demokratskih procesa, preuzimanja demokratskih standarda,
potivanja i promicanja ljudskih prava te konsolidacije vladavine prava u
svojim lanicama. Ova mo Organizacije vidljiva je kroz njenu cjelokupnu
povijest kako u kontekstu drava utemeljiteljica u razdoblju neposredno
nakon Drugog svjetskog rata tako i u razdoblju druge mladosti Vijea Europe, nakon pada eljezne zavjese i zapoinjanja procesa integriranja drava
Srednje i Istone Europe u lanstvo Organizacije.
9
10
Uistinu, iz dananje perspektive, Hrvatska svakako predstavlja zoran primjer

uspjenosti ove transformirajue moi Vijea Europe, kao drava koja je tijekom neto manje od 20 godina lanstva u Organizaciji - ostvarila zamjetan i
vrlo konkretan napredak na planu snaenja internih demokratskih procesa i
standarda, potivanja ljudskih prava te vladavine prava i uspjeno se profilirala
kao aktivan partner i sudionik niza specifinih aktivnosti Vijea Europe u svim
dimenzijama njegovih aktivnosti (meuvladina suradnja, parlamentarna suradnja, suradnja lokalnih i regionalnih vlasti, suradnja sudbenih tijela, civilno
drutvo), a to je prepoznato i u okviru zakljuaka i nalaza relevantnih tijela
za praenje provedbe obveza (monitoring). I danas, Hrvatska s nesmanjenim
entuzijazmom nastavlja s aktivnim djelovanjem u okviru Vijea Europe, kroz
konstruktivni doprinos brojnim aktivnostima Organizacije, kako na politikom
tako i strunom planu kao i kroz pravodobnu i dosljednu provedbu presuda
Europskog suda za ljudska prava.
U dananjem kontekstu, u trenutku kada je Hrvatska ostvarila jedan od
temeljnih stratekih ciljeva pristupanje Europskoj uniji (EU) - lanstvo
i djelovanje nae zemlje u okviru Vijea Europe, ali i sama percepcija ove
najstarije paneuropske Organizacije u iroj javnosti, pali su, pomalo nezaslueno, u drugi plan. Iako se radi o objektivno razumljivom procesu, koji
je imanentan i nizu drugih drava Srednje i Istone Europe koje su, tijekom
proteklog desetljea, postale lanice EU, ostaje neosporiva injenica da se, EU,
na podruju promicanja i zatite temeljnih prava, i pored recentnog napretka u
razvijanju vlastitih standarda i mehanizama, ostvarenog posebice u kontekstu
Lisabonskog ugovora, i nadalje, u najveoj mjeri, oslanja upravo na standarde,
ekspertizu i nalaze mehanizama praenja provedbe obveza Vijea Europe.
tovie, recentni zabrinjavajui trendovi jaanja razliitih oblika ekstremizama, netolerancije i diskriminacije u dravama i drutvima diljem itave
Europe, od ega, naalost, nije poteena ni Hrvatska, ponovno vraaju u
fokus neophodnost zajednikog adresiranja ovih goruih problema i odgovarajue akcije na (pan)europskoj razini, pri emu uloga Vijea Europe ostaje
kljuna u tim procesima, to svakako predstavlja svojevrsni novi poticaj za
Organizaciju, ali i nesumnjivi izazov, koji se moe prevladati samo uz konkretni doprinos drava lanica i punu sinergiju djelovanja na nacionalnim
planovima i na europskoj razini. I potencijalni doprinos Hrvatske na ovom
planu ostaje znaajan.
6. studenog 2016. godine obiljeiti emo 20. obljetnicu lanstva Hrvatske u
Vijeu Europe. Dvadesetogodinje razdoblje lanstva jasno svjedoi o velikim
koracima i rezultatima ostvarenima na planu jaanja demokratskih standarda,
potivanja ljudskih prava i vladavine prava u zemlji, to svakako predstavlja
Predgovor
i svojevrsnu potvrdu demokratskog sazrijevanja hrvatskog drutva. Taj put

nije bio ni lak ni jednostavan, uz potrebu angamana i vlasti i graana, ali bi
zasigurno bio jo tei bez odgovarajuih poticaja, pomoi i podrke Vijea
Europe. Knjiga autorice Daniele Petrievi Golojuh Hrvatska i Vijee Europe: Trnovit put predstavlja vrijedan, gotovo dokumentaristiki, podsjetnik i
svjedoanstvo na rane dane Hrvatske na nezaustavljivom putu demokratske
konsolidacije i prve, pionirske korake nae zemlje u kontekstu lanstva u
Vijeu Europe i sudjelovanja u relevantnim mehanizmima i aktivnostima,
te ujedno predstavlja znaajan doprinos obiljeavanju 20 godina lanstva
Hrvatske u ovom klubu demokratskih zemalja.
Vijee Europe i nadalje e zadrati svoju ulogu stoerne europske institucije
i svojevrsnog psa uvara s mandatom na podruju demokracije, ljudskih prava
i vladavine prava, koje ostaju temeljne vrijednosti na kojima je utemeljena
suvremena Europa. 20 godina lanstva u Vijeu Europe te napor, energija
i entuzijazam uloeni u proces demokratske konsolidacije kao i ostvareni
znaajni rezultati ostaju jamac opredijeljenosti Hrvatske za daljnje promicanje
ovih temeljnih europskih vrijednosti i nastavak aktivnog doprinosa djelovanju
i postignuima Organizacije.

Miroslav Papa
izvanredni i opunomoeni veleposlanik,
stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Vijeu Europe
11
POPIS KRATICA
BiH - Bosna i Hercegovina
OECD - Organizacija za ekonomsku

suradnju i razvoj
CLRAE - Kongres lokalnih i

regionalnih vlasti Europe
PHARE - Pologne, Hongrie Aide a la

reconstruction economique
CARDS - Community Assistance for

reconstruction, Development and
Stabilization
EBRD - Europska banka za obnovu i
razvoj
EKLJP (ECHR) - Europska konvencija o ljudskim pravima (European
Convention on Human Rights)
ES - Europski sud
EU - Europska unija
GREL - Radna skupina za odnose sa

zemljama Istone i Srednje Europe
HDSP - Hrvatska demokratska
stranka prava
HDZ - Hrvatska demokratska
zajednica
HIDRA - Hrvatska informacijskodokumentacijska referalna agencija
HND - Hrvatski nezavisni demokrati

HNS - Hrvatska narodna stranka
HRT- Hrvatska radiotelevizija
HS - Hrvatski Sabor
HSLS - Hrvatska socijal-liberalna

stranka
HSP - Hrvatska stranka prava
HVO - Hrvatsko vijee obrane
MPGPP - Meunarodni pakt o

graanskim i politikim pravima
12
nav. dj. - navedeno djelo
OESS - Organizacija za europsku

sigurnost i suradnju
RH - Republika Hrvatska
SAD - Sjedinjene Amerike Drave

SDP - Socijaldemokratska partija
Hrvatske
SR Jugoslavija - Savezna Republika

Jugoslavija
SSSR - Savez Sovjetskih
Socijalistikih Republika
UN - Ujedinjeni narodi
UNPA - Zatiene zone Ujedinjenih

naroda (United Nations Protected
Areas)
UNPROFOR - Zatitne snage Ujedinjenih naroda (United Nations
PROtection FORces)
UNTAES - Prijelazna uprava UN-a

za podruje istone Slavonije,
Baranje i zapadnog Srijema (United
Nations Transitional Administration
for Eastern Slavonia, Baranja and
Western Sirmium)
VE - Vijee Europe
VEN - Venecijanska komisija

VS - Vijee sigurnosti
WEU - Zapadnoeuropska unija
1.
Uvod
13
14
tjecanje punopravnog lanstva u Vijeu Europe bio je najvaniji korak

za poetak pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom. Krajnji
dokaz tome je injenica da niti jedna drava nije postala lanica Europske unije, a da prije toga nije postala punopravna lanica Vijea Europe.
Stoga je analiza politikoga procesa ukljuivanja Hrvatske u Vijee Europe
neophodna za razumijevanje njezina ulaska u Europsku uniju.
U prvom dijelu knjige Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put izlau se
pojedini aspekti europske integracije od trenutka osnivanja Vijea Europe,
prve meuvladine integracije nakon Drugoga svjetskoga rata. Rije je tu o
razdoblju formiranja i institucionalnog jaanja Vijea Europe te o glavnim
akterima toga procesa. U tom dijelu donosi se i kronologija vanijih zbivanja
u povijesti Vijea Europe. Bitan dio ove cjeline je poglavlje o Konvenciji za
zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i o Europskom sudu za ljudska
prava u Strasbourgu, kao jednoj od najvanijih sastavnica djelovanja Vijea
Europe. Slijedi prikaz razdoblja to je prethodilo pristupanja Hrvatske Vijeu
Europe (od statusa gosta i ulaska u proceduru za punopravno lanstvo do
prihvaanja nacrta rezolucije i preporuke Parlamentarne skuptine Vijea
Europe za Hrvatsku). Drugi dio knjige bavi se pristupanjem Hrvatske Vijeu
Europe. Definiraju se osnovne smjernice i pojmovi te se analizira integracijski
proces Republike Hrvatske u Vijee Europe. Takva objanjenja potrebna su
radi daljnjeg shvaanja tijeka integracije i konanog primanja Republike
Hrvatske u Vijee Europe. Naime, vladalo je uvjerenje da e Hrvatska vrlo
brzo pristupiti Vijeu Europe ali se taj proces zakomplicirao te je trajao ak
etiri i pol godine. To pristupno razdoblje Hrvatska je provela kao u nekoj
vrsti istilita od ostataka prolosti, u prilagoavanju europskim standardima. Stoga je vano naglasiti, da ne bi trebalo zapostaviti iskustva s Vijeem
Europe niti nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Vijee Europe i Europsku uniju treba shvatiti kao dva lica jednog te istog
procesa, koji zapravo vodi europeizaciji politike, da bi se kroz obje integracije
moglo nastupati u svijetu. Europa i Europska unija, pa dakle i Vijee Europe,
mogu preivjeti samo ako sauvaju svoju demokratinost i otvorenost, a
jedinstvo kontinenta ostvaruje se kroz priznavanje razliitosti i bogatstva
pojedinih nacionalnih i regionalnih identiteta koji je ine. Ulazak u europske
integracije stoga je ulazak u zajednicu u kojoj vrijedi princip jedinstva u
razliitosti. Razmatrajui svu relevantnu literaturu, dolazi se do zakljuka da
je na sjednicama Vijea Europe prisutan raznolik skup aktera (stakeholdera),
dakle ljudi koji te osnovne ciljeve doista dijele i u ime svojih nacionalnih
parlamenata i zemalja istinski ih ele ostvarivati, trudei se mijenjati stvari
u korist svojih drava i politikih zajednica odnosno institucija. Osvrui
Uvod
se na 21 toku to je Hrvatska trebala ispuniti kako bi zadovoljila kriterije

koje je Vijee Europe postavilo pred nju, moe se zakljuiti da je tu zapravo
rije o europskim naelima, bolje rei standardima europskog ponaanja.
S druge strane, glede 35 poglavlja pregovora s Europskom unijom, zahtjevi
predstavljaju sloeniju proceduru, pa tako i birokratski zamreniju, u kojoj
se esto od propisa vie ne uspijevaju sagledati principi. Stoga bi se moglo
rei da Vijee Europe djeluje po kriterijima politike harmonizacije, dok
Europska unija pokriva jo i dodatna podruja - ekonomske, pravne i administrativne kriterije u kojim oblastima je regulativa kompleksnija. Hrvatska
je morala zadovoljiti i na tim sloenijim podrujima.tovie, sve zemlje koje
namjeravaju postati punopravne lanice Europske unije moraju zadovoljiti
ne samo politike, ve i te druge sloenije drutvene kriterije. I Europa i
Europska unija, a s njima i Vijee Europe, mogu opstati i opravdati svoju
ulogu samo ako sauvaju demokratska naela, ako ne zague svoje lanstvo
birokratskom hipertrofijom te autoritativnim suparnitvom i nametanjem
rjeenja, to znai da svi identiteti moraju doi do izraaja i glasa. Dakle, novi
europski identitet koji se gradi, treba biti komplementaran pojedinanim
identitetima sudionika toga procesa.
Moe se zakljuiti da je Europska unija osebujni fenomen u modernom
svijetu, a takvoj novoj Europi potrebne su i sve njezine sastavnice. Europa te
svoje prednosti i adute moe iskoristiti samo ako zajedniki nastupa prema
drugim politikim i ekonomskim entitetima i asocijacijama, a da pritom
sauva svoju specifinost i tako pridonese izgradnji i afirmaciji univerzalnih
vrijednosti. Ba zato je Hrvatskoj punopravno lanstvo u Vijeu Europe bilo
od presudnog znaenja za poetak pregovora s Europskom unijom, jer da
nije zadovoljila kriterije ulaska u Vijee Europe, Europska unija ne bi ni
mogla zapoeti pregovore oko njenog ulaska u lanstvo. Vijee Europe u
tom je smislu svojevrsno istilite od elemenata stranih demokraciji kao
politikoj zajednici utemeljenoj na pluralizmu, potivanju ljudskih prava
i dostojanstvu pojedinca. A taj proces ienja podrazumijeva ne samo
tranziciju kroz koju prolaze politike institucije i akteri, ve i tranziciju u
svijesti ljudi. Put ka europskom integriranju podrazumijeva sloeni proces
adaptacije izoliranih sklopova vrijednosti i svijesti o jednom novom integriranom, vrlo sloenom entitetu. Svako drutvo mora proi taj put ukoliko
se eli povezati u svjetske procese, a zapoeli su ga najvei europski narodi
(Nijemci, Francuzi, Talijani i drugi). Put institucionalne i politike prilagodbe nastavila je i Hrvatska i u tome uspjela, naroito u promjeni drutvene
svijesti i u postepenom odbacivanju balasta stereotipa i klieja kojih ljudi
esto nisu bili niti svjesni.
15
Upravo je razdoblje ukljuivanja u Vijee Europe vaan dio hrvatske politike povijesti. Nije bilo dovoljno osloboditi se Jugoslavije,bilo je potrebno
europeizirati se. U dananje vrijeme i u globaliziranom svijetu jedna mala
drava poput Hrvatske nije mogla opstati izolirana, pogotovo ne bez vlastitih
energetskih resursa i samoodrive industrije, jer ivjeti samo od turizma
nije mogue. To su osnovni razlozi koji su Hrvatsku, kao pomorsku zemlju
s izvoznim potencijalom, pored povijesnih okolnosti uputili na ubrzan put
europskih integracija na kojem je Hrvatska potvrdila svoju politiku i vrijednosnu pripadnost Europi.
Hrvatska je po svom poloaju i tradicionalnim vezama bila znaajna poveznica Srednje Europe s drugim europskim regijama. Tako je bilo i na gospodarskom planu, u pomorstvu, trgovini i razmjeni ljudi i ideja. U Europi
i svijetu dinaminih promjena, Hrvatska nije mogla igrati ulogu stoljeima
uspjene vicarske. Upuena je na Europu kao na prirodni okoli u kojem je
prosperitet svake sastavnice uvjet sveopeg prosperiteta. Bitno je naglasiti da
je Vijee Europe tj. proces ulanjenja Hrvatske u Vijee Europe kao preduvjet
ulaska u lanstvo Europske unije jedna od vanih faza u izgradnji drutva po
europskim naelima. Ona ukljuuju odbacivanje relikata autoritarizma i totalitarizma.Vijee Europe odigralo je vrlo vanu ulogu u realizaciji europskog
sna u poetnoj fazi hrvatske tranzicije.
U svakom sluaju konano lanstvo Hrvatske u Europskoj uniji itekako
se isplatilo. Stupanjem u Europsku uniju otvorila se nova epoha u razvoju
hrvatskog drutva, gospodarstva i politikoga ivota. Uz fondove za razliite
oblike potpora, prvenstveno regionalnom razvoju, edukaciji, kolstvu, infrastrukturi, zdravstvu itd. mogunosti koje nudi koncept Europske unije imaju
i svjetonazorsku i politiku dimenziju. Treba svakako napomenuti i pohvaliti
hrvatske pregovarake strukture koje su svoju cjelokupnu energiju usmjerile na
kvalitetno zakljuivanje pregovora te uinkovito ispunjenje svih kompleksnih
zadaa, odnosno svih toaka 35 poglavalja (acquis communautaire).
Kao rezultat nacionalno zakonodavstvo uspjeno je prilagoeno standardima Europske unije, a pri emu se maksimalno vodilo rauna o ouvanju
hrvatskog nacionalnog identiteta i zatiti dravnih interesa.
16
2.
Vijee Europe;
institucije, akteri i
procesi
17
2.1 Vijee Europe i njegov nastanak

Vijee Europe je meuvladina, meunarodna organizacija osnovana s ciljem
osiguranja mira, slobode i sigurnosti.
Meunarodna organizacija Vijee Europe osnovana je 5. svibnja 1949. godine
potpisom Ugovora u Londonu1 (otuda i naziv Londonski ugovor). Nastala je
neposredno nakon svih uasa Drugog svjetskog rata, a kao rezultat tenje za
osiguranjem europskog mira i zajednitva.
Na samom poetku trebalo bi spomenuti govor znamenitog britanskog
politiara Winstona Churchilla, koji je 1946. godine u Zurichu rekao: Moramo izgraditi Sjedinjene Drave Europe2. Winston Churchill je bio jedna
od prvih osoba koja je naznaila smjer razvitka poslijeratne Europe. Njegov
govor, odran 19. rujna 1946. na Sveuilitu u Zurichu, smatra se jednim od
najveih vizionarskih govora ikada odranih u politikoj povijesti Europe.3
Upravo taj govor bio je poticaj za vre povezivanje europskih drava u
Europsku ekonomsku zajednicu, danas Europsku uniju, a naravno prije svega
poticaj stvaranju Vijea Europe. Vijee Europe je ujedno i najstarija europska meunarodna organizacija. Sjedite joj je u Stras-bourgu (Francuska) u
pokrajini Alsace.4 Treba spomenuti da sjedite nije izabrano sluajno, budui
da je upravo ta pokrajina tijekom povijesti bila predmet politikih sporova i
ratova izmeu Francuske i Njemake. Izborom Strasbourga htjelo se potvrditi
pomirenje drava Europe u novom zajednitvu, to je i iskazano u lanku 1
Statuta Vijea Europe: ostvarenje veeg jedinstva izmeu svojih lanica radi
ouvanja i promicanja ideala i naela koji su njihova zajednika batina.5 Da
je Winston Churchill iv, svakako bi bio ponosan na svoje zakljuke i izlaganja
koja je uputio akademskoj mladei jo 1946. godine na sveuilitu u Zurichu:
Sad u rei neto to e Vas iznenaditi. Prvi korak u ponovnom stvaranju
europske obitelji mora biti partnerstvo izmeu Francuske i Njemake.6 Rijei
Winstona Churchilla odjeknule su diljem Europe, a svoju ideju ujedinjene
Europe on je zajedno s Duncanom Sandysom, podupirao kroz anglo-francuski
1
2
18
Potpisan od strane deset zemalja osnivaa.

Godine 1946, povodom 50. godinjice njegovog povijesnog govora odrana je prva Churchill
konferencija. Od tada se ta konferencija odrava svake godine, a organizira je Europski institut u
Zurichu.
Jasna Omejec, Vijee Europe i Europska unija, institucionalni i pravni okvir, Novi informator, Zagreb
2008.
Alsace, najmanja pokrajina u kontinentalnoj Francuskoj, ima dva departmana (Bas-Rhin na sjeveru i
Haut-Rhin na jugu), nalazi se na krajnjem istoku Francuske i granii s Njemakom i vicarskom.
Miomir Matulovi i Berislav Pavii, Dokumenti Vijea Europe, Institucionalni okvir, ljudska i manjinska
prava, lokalna samouprava, kazneno pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2001.
Pascal Fontine, Europa u 12 lekcija, Europska unija, 2006.
Vijee Europe; institucije, akteri i procesi
ujedinjeni europski pokret godine 1946, koji je postao platformom za koordinaciju pokreta i organizacija razliitih uvjerenja stvorenih nakon Drugog
svjetskog rata, ali svih okrenutih ujedinjenju Europe.7 Tako je odran i prvi
Odbor za koordinaciju europskih pokreta 17. srpnja 1947. godine, a drugi
put su se sastali nakon tri mjeseca pod nazivom Zajedniki meunarodni
odbor pokreta za europsko jedinstvo, koji su zadrali sve do hakog Kongresa Europe 1948. godine. Struktura Sjedinjenih Europskih drava, ako
se izgradi dobro i istinski, bit e takva da e uiniti materijalnu snagu jedne
drave manje vanom. Male e drave biti podjednako vane kao i velike i
stei e svoju poziciju kroz doprinos zajednikom cilju....8 Samo na taj nain
Francuska moe ponovno zadobiti svoju vodeu moralnu i kulturnu ulogu u
Europi. Europa ne moe doivjeti preporod bez duhovno velike Francuske i
bez duhovno velike Njemake. Budui da Vijee Europe promie demokraciju,
potovanje ljudskih prava i pravnu dravu u zemljama lanicama, obrana i
promicanje tih vrijednosti u Vijeu nije samo unutarnja stvar vlada drava,
ve i zajednika odgovornost svih drava lanica. Najvanija je zadaa te organizacije upravo u izjednaavanju standarda demokracije i zatite prava
pojedinaca, kako u svakoj od drava lanica, tako i na meunarodnom planu.
Takoer, Vijee Europe sudjeluje i utjee na rjeavanje politikih, drutvenih,
pravnih te gospodarskih problema drava lanica.
Osim toga, Vijee Europe posebno inzistira na uspostavi i zatiti parlamentarne demokracije, vladavine prava, prava i temeljnih sloboda ovjeka
te tako razvija, ujedinjuje i titi demokratski sustav Europe.9
U daljnjem tekstu analizira se poloaj, ulog, ustroj i ispunjenja uvjeta za
lanstvo u Vijeu Europe, a kao posljedica lanstva u Vijeu Europe i proces
ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kao najvaniju europsku integraciju. Tu je i kratki osvrt na primanje nekih istonoeuropskih zemalja u
Vijee Europe.
Osobita pozornost bit e usmjerena na pristupanje Republike Hrvatske
Vijeu Europe i kronologiju ulaska nae zemlje u Vijee Europe. Takoer, biti
e rijei i o osiguranju i postupku zatite temeljnih prava i sloboda ovjeka u
okviru Vijea Europe, a bitno je napomenuti da od svih ratificiranih i potpisanih
konvencija najznaajniju ulogu ima Evropska konvencija o ljudskim pravima. Vijee Europe danas broji 47 lanica, od kojih je u punopravno lanstvo
primljena i Republika Hrvatska 6. studenoga 1996. godine kao etrdeseta
lanica. Slubeni jezici Vijea Europe su engleski i francuski (Council of Europe/
7
8
9
Jasna Omejec, nav. dj.

Intervju Ive krabala, biveg zastupnika u HS-u, odran u listopadu 2006. godine.
Matthias Herdegen, Europsko pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2003.
19
Conseil de IEurope). U Parlamentarnoj skuptini Vijea o kojoj emo govoriti

u sljedeim poglavljima, osim engleskog i francuskog koriste se kao radni
jezici njemaki, talijanski i ruski, meutim, tijekom rasprave omoguuje se
koritenje i drugih jezika ukoliko se za to pokae potreba.
Meu prvim osnivaima Vijea Europe bilo je deset europskih drava i to:
Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Norveka, Nizozemska,
Ujedinjeno Kraljevstvo i vedska.
Svaka europska drava moe postati punopravnom lanicom Vijea Europe
ukoliko jami zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda svakoj osobi pod
svojom jurisdikcijom, te ukoliko prihvaa naelo vladavine prava.10 Svakako
je bitna injenica da su sve zemlje Europske unije ujedno i lanice Vijea Europe, ali se Vijee Europe ne smije izjednaavati s Europskom unijom, budui
da su te dvije organizacije potpuno razliite. Vijee Europe je regionalna
(europska) meunarodna organizacija politikog karaktera, koja djeluje na
naelima institucionalizirane suradnje zasnovane na meunarodnom ugovoru
javnopravne naravi koji sklapaju suverene drave.11
10
11
20
Miomir Matulovi i Berislav Pavii, nav. dj.

2.2 lanice Vijea Europe

Zbog kronolokog prikaza tijeka ulaska drava lanica u meunarodnu
organizaciju Vijee Europe, nabrojat emo svih 47 zemalja lanica i datum
njihova pristupanja u punopravno lanstvo:
1949. (osnivai)
Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Norveka, Nizozemska,
Ujedinjeno Kraljevstvo i vedska
1949. Grka i Turska
1950. Island i Njemaka
1956. Austrija
1961. Cipar
1963. vicarska
1965. Malta
1976. Portugal
1977. panjolska
1978. Lihtentajn
1988. San Marino
1989. Finska
1990. Maarska
1991. Poljska
1992. Bugarska
1993. Estonija, Litva, Slovenija, Slovaka, eka, Rumunjska
1994. Andora
1995. Latvija, Albanija, Moldavija, Makedonija,12 Ukrajina
1996. Ruska Federacija, Hrvatska
1999. Gruzija
2001. Armenija, Azerbajdan
2002. Bosna i Hercegovina
2003. Srbija
2007. Crna Gora
Moramo spomenuti da se Monako relativno kasno kandidirao za lanstvo

u Vijeu Europe, dok je najmlaa lanica Crna Gora primljena tek 11. svibnja
2007.
12
Makedonija je primljena kao biva Jugoslavenska Republika Makedonija.

21
Promatraki status13 pri tijelima za suradnju vlada zemalja lanica Vijea

Europe imaju:
Sjedinjene Amerike Drave - promatraki status pri Odboru ministara

Vijea Europe;
Kanada
- promatraki status pri Odboru ministara i Parlamentarnoj skup
tini Vijea Europe;
Meksiko - promatraki status pri Odboru ministara i Parlamentarnoj skup
tini Vijea Europe;
Izrael - promatraki status pri Parlamentarnoj skuptini;

Sveta Stolica, Vatikan14 - promatraki status pri Parlamentarnoj skuptini;

Japan - promatraki status pri Odboru ministara Vijea Europe.

Odbor ministara Vijea Europe na svom je 92. zasjedanju, odranom 14.
svibnja 1993. donio Statutarnu rezoluciju 93(26) o promatrakom statusu.
Rezolucija je donesena u sklopu institucionalnih reformi unutar Vijea Europe,
a potaknuta je promijenjenom politikom situacijom u Europi i svijetu koja je
zahtijevala poveanu suradnju izmeu Vijea Europe i drava nelanica koje
dijele ideale i vrijednosti te organizacije.15
2.3 Uloga i ciljevi Vijea Europe
Svakako, najvanija je uloga Vijea Europe da promie demokraciju, potovanje ljudskih prava i pravne drave u zemljama lanicama. Rad u toj meunarodnoj organizaciji usmjeren je ponajvie na pojedinca i zatitu osnovnih
prava pojedinaca. Izmeu ostalog, uloga je Vijea Europe da sudjeluje u svim
vanim pitanjima europskog drutva te da je aktivno u odravanju i promicanju
europskog kulturnog naslijea.
Cilj je Vijea Europe, kako je izloeno u Statutu: postizanje veeg jedinstva
izmeu lanica sa svrhom ouvanja i razvitka zajednikih ideala i naela te
omoguavanje njihova socijalnog i gospodarskog napretka.16 To e se postizati zakljuivanjem konvencija i zajednikim djelovanjem u ekonomskom,
Predstavnici Vlada drava koje imaju promatraki status smiju sudjelovati pri radu tijela Vijea Europe
te postavljati pitanja, ali ne mogu sudjelovati u glasovanju. Slino je i sa statusom posebnog gosta,
imaju defacto ista prava kao i punopravne lanice (izuzev u okviru Odbora Parlamentarne skuptine za
praenje ispunjavanja obveza), osim prava na glasovanje i na predstavljanje na izborima.
14
Vatikan ne eli postati lanicom Vijea Europe.
15
16
13
22
socijalnom, kulturnom, znanstvenom, pravnom i administrativnom podruju,

kao i u daljnjem ostvarenju i zatiti prava i sloboda ovjeka.17 Danas se Vijee
Europe posebno zalae za sljedee, ujedno i glavne ciljeve:
zatitu ljudskih prava, pluralistiku demokraciju i vladavinu prava,

promicanje svijesti o europskom kulturnom identitetu i poticanje njegova

razvoja i raznolikosti,
traenje rjeenja za probleme s kojima se suoava europsko drutvo (ma
njine, ksenofobija, netsnoljivost, zatita okolia, kloniranje, sida, droga,
organizirani kriminal itd.),
razvoj demokratske stabilnosti u Europi kroz potporu politikim, zakono
davnim i ustavnim reformama.18
U odnosu na etvrtu toku ciljeva Vijea Europe, misli se naroito na pomo bivim socijalistikim zemljama odnosno zemljama Istone Europe, u
uspostavi demokracije kroz navedene reforme, a temeljem razliitih programa
suradnje kao to su: Demosthense, Themis, Lode i Demo-Droit
2.4 Institucije Vijea Europe (ustroj)
Vijee Europe organizirano je na demokratski nain i nema nikakve naddravne ovlasti. Kao regionalna, meuvladina organizacija politikog karaktera
Vijee Europe djeluje putem:
Odbora ministara

Parlamentarne skuptine

Kongresa regionalnih i lokalnih vlasti Europe

Tajnitva.

Iako su lanice Vijea Europe nacionalne drave, samo Vijee Europe nije
jednostavni skup drava lanica, ve je to zasebna pravna osoba koja ima
svoja vlastita tijela, slubenike, administrativni aparat, a ima i pravnu volju
relativno neovisnu o svojim lanicama, te je nositelj vlastitih prava i obveza.19
Isto.
Sluba za odnose s javnou Vijea Europe, Vijee Europe aktivnosti i postignua, Diplomatska
akademija Ministarstva vanjskih poslova RH, prijevod Andrea Halambek MVP RH, Zagreb, sijeanj
2001.
19
17
18
23
2.4.1 Odbor ministara

Glavni organ Vijea Europe koji donosi odluke je Odbor ministara. Sastaje
se dva puta godinje na razini ministara vanjskih poslova 47 drava lanica.
Odbor ministara tvore i njihovi zastupnici, stalni predstavnici vlada pri Vijeu
Europe u Strasbourgu. Za donoenje odluka imaju ista ovlatenja kao i ministri
vanjskih poslova, a sastaju se barem dva puta mjeseno na razini veleposlanika
te nadgledaju provoenje aktivnosti Vijea Europe. Njihovi sastanci nadopunjeni
su i sastancima zamjenika stalnih predstavnika, te izvjestiteljskih skupina
koje su zaduene za detaljno analiziranje odreenih pitanja prije donoenja
konane odluke.20 Veina odluka donosi se dvotreinskom veinom glasova,
dok je za proceduralna pitanja dovoljna obina veina.
Odborom ministara predsjedavaju ministri koji se izmjenjuju svakih est
mjeseci. Sjednice na razini ministara obino se odravaju u svibnju i studenom.
Odbor ministara odluuje o aktivnostima Vijea Europe na temelju preporuka
Parlamentarne skuptine i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Europe, te
na temelju prijedloga meuvladinih odbora i strunih konferencija. Ujedno
je i upravno tijelo u kojem se ravnopravno raspravlja o problemima pojedinih drava s kojim je suoeno europsko drutvo, pa stoga rasprave Odbora
obuhvaaju sve probleme koji zahtijevaju meusobno dogovorena rjeenja
na europskoj razini.
Nadalje, Odbor ministara raspravlja i o zajednikim politikim problemima, osim obrane21, raspravlja o europskoj suradnji, usvaja program rada i
proraun Vijea Europe. U suradnji s Parlamentarnom skuptinom Odbor je
zaduen za kontrolu ispunjavanja preuzetih obveza drava lanica, te ouvanje
vrijednosti na kojima je sagraeno i utemeljeno Vijee Europe. Stoga se moe
zakljuiti, da nakon svih razmatranja, bilo da se radi o aktualnim politikim
pitanjima ili pitanjima europske suradnje, ministri vanjskih poslova drava
lanica moraju dati potreban politiki poticaj aktivnostima organizacije. U
odnosu na donoenje konanih odluka, moe se desiti da sve zemlje lanice
nemaju usuglaene stavove odnosno rjeenja, te da ne podravaju neke projekte. U tom sluaju Odbor ministara ima mogunost ostvarenja projekta kroz
parcijalne sporazume, to mu omoguuje da samo neke od drava lanica
koje podravaju taj projekt provedu zajedniku akciju u nekim podrujima.
S druge pak strane, proireni sporazumi omoguuju dravama lanicama da
20
21
24

Obrana je jedino podruje o kojem Vijee Europe ne raspravlja, a to se odnosi i na ekonomska pitanja
vezana uz obranu.
svoju suradnju ostvare s dravama koje nisu lanice Vijea Europe i to putem
stalnih struktura te organizacije, to pokazuje fleksibilnost strukture rada u
Odboru ministara.
No, vratimo se ponovno donoenju odluka Odbora ministara. Dakle, nakon
to Odbor ministara donese odreene odluke, one se upuuju vladama drava
lanica kao preporuke ili kao europske konvencije ili sporazumi koji obvezuju
samo one drave koje su dale svoj pristanak da njima budu vezane, a iji su
ih parlamenti ratificirali.22 Do danas su u okviru Vijea Europe zakljuena
oko 202 meunarodna ugovora (ukljuujui i protokole), od kojih su svakako
najznaajniji: Europska konvencija za ljudska prava23, Europska konvencija
o pravima i temeljnim slobodama ovjeka, Konvencija o spreavanju torture,
Europska socijalna povelja, Europska kulturna konvencija, Okvirna konvencija
o zatiti nacionalnih manjina. Odbori vladinih strunjaka pripremaju sadraj
odnosno tekstove konvencija, kao i preporuka.24
Kako bi se postiglo meudjelovanje politikih s tehnikim interesima i
promiljanjem iz raznih djelokruga kojima se bavi ova meuvladina organizacija, odbori vladinih strunjaka odgovorni su Odboru ministara. Jedna od
najvanijih odgovornosti Odbora ministara je zasigurno i kontrola uinkovitosti
provoenja konvencija i sporazuma izmeu zemalja lanica. Poglavito se misli
na konvencije koje se odnose na ljudska prava, od kojih je svakako najvanija
i kljuna Konvencija o ljudskim pravima. Nadalje, Odbor ministara ima kolektivnu odgovornost za stvarno ispunjavanje obveza koje su drave lanice
preuzele prihvaanjem Statuta Vijea Europe. Dakle, prihvaajui Statut Vijea
Europe, drave lanice obvezale su se prihvatiti i naela pravne drave, naelo
po kojem su svakoj osobi pod njenom nadlenou zajamena ljudska prava
i temeljne slobode, obvezuju se i na veu meusobnu suradnju i jedinstvo,
kao i aktivnije poticanje ekonomskog i socijalnog napretka.
Ukoliko bi kod pojedine drave lanice dolo do ozbiljnijeg krenja obveza
Statuta Vijea Europe, Odbor ministara moe suspendirati pravo na njeno
predstavljanje, zatraiti njeno povlaenje ili pak u najgorem sluaju donijeti
odluku o njenom iskljuenju iz lanstva u Vijeu Europe.
Ujedno najvanija i najstarija konvencija. in njezina donoenja pravno je uobliio ideju zemalja Europe
o uspostavljanju jedinstvene zatite ljudskih prava i individualnih politikih sloboda, koje uz vladavinu
prava ine temelj istinske demokracije. Uz nju su doneseni i brojni protokoli od kojih izuzetan znaaj
ima Protokol br. 11, kojim je uvedena stalna pravosudna institucija Europski sud za ljudska prava.
24
O pitanjima koja se ne ureuju meunarodnim ugovorima, Odbor ministara moe usvajati preporuke
upuene dravama lanicama. Iako nisu obvezujue, Statut VE ipak ovlauje Odbor ministara da od
vlada drava lanica zahtijeva da ga obavijeste o akcijama koje su poduzele na osnovi preporuka.
Odnose se na ona pitanja za koja postoji suglasnost da predstavljaju zajedniku politiku (common
low).
22
23
25
2.4.2 Parlamentarna skuptina

Parlamentarna skuptina Vijea Europe25 je debatno i savjetodavno tijelo,
koju ine predstavnici 47 nacionalnih parlamenata drava lanica. Ovisno o
broju politikih stranaka i broju stanovnika pojedine drave, svaki parlament
bira 2-18 predstavnika. Parlamentarna skuptina danas broji ukupno 582
lana od kojih je 291 zastupnik i 291 zamjenik. Zastupnici te njihovi zamjenici
biraju se u nacionalnim parlamentima iz redova parlamentarnih zastupnika
svake od zemalja26.
lanovi Parlamentarne skuptine sastaju se etiri puta godinje na plenarnoj sjednici u trajanju od tjedan dana.27 Zasjedanja Skuptine su javna, a
odravaju se u velikoj polukrunoj dvorani Europske palae u Strasbourgu.
lanovi u Parlamentarnoj skuptini podijeljeni su u pet politikih skupina i to:
Socijalistika skupina

Skupina Europske narodne stranke

Europska demokratska skupina

Liberalna i demokratska skupina reformista

Skupina ujedinjene europske ljevice.

Naravno da neki zastupnici ne ele pripadati niti jednoj od gore navedenih

grupa. Politike skupine obavezne su potovati i unapreivati vrijednosti
Vijea Europe, osobito politiki pluralizam, ljudska prava i vladavinu prava.
Kako bi se skupina osnovala potrebna je odluka najmanje 20 predstavnika
iz najmanje est razliitih nacionalnih izaslanstava.28 Parlamentarna skuptina bira predsjednika iz svojih redova, koji ostaje na dunosti tri godine.
Predsjednik, dopredsjednik i predsjedatelji pet politikih grupa tvore Biro
Skuptine. Skuptina bira glavnog tajnika Vijea Europe kao i njegova zamjenika, tajnika Skuptine i suce Europskog suda za ljudska prava. U odnosu na
svoj rad i djelokrug, Parlamentarna skuptina sama donosi svoj dnevni red.
Raspravlja o aspektima meunarodne politike, te svim aktualnim pitanjima u
vezi s problemima suvremenog drutva, te o europskim i svjetskim zbivanjima.
lanovi Parlamentarne skuptine Vijea Europe ne predstavljaju svoje vlade,
ve govore u svoje ime te zastupaju miljenje svoje stranke ili grupe kojoj
pripadaju. Koliko je vaan i znaajan rad Parlamentarne skuptine Vijea
Svoje prvo zasjedanje odrala je 10. kolovoza 1949. godine.
Vijee Europe, Parlamentarna skuptina Vijea Europe, prijevod Hrvatski dravni sabor, Zagreb, svibanj
1998.
27
Voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe od 2012. je zastupnik
prof. dr. sc. Gvozden Sreko Flego.
28
25
26
26
Europe svjedoi i injenica, da su na pojedinim zasjedanjima prisustvovali

i istaknuti svjetski dravnici koji su svojom nazonou i rijeju pridonijeli
vanim raspravama. Primjerice: Ivan Pavao II, Helmut Kohl, Hosni Mubarak,
Yasser Arafat, kralj Juan Carlos i dr.29 Rad Parlamentarne skuptine pripremaju
specijalizirani odbori koji se bave pravnim, politikim i socijalnim pitanjima,
ljudskim pravima, zdravstvom i obiteljima, poljoprivredom i ruralnim razvojem,
gospodarskim razvojem, migracijama, izbjeglicama, parlamentarnim odnosima
i odnosima s javnou, ravnopravnou ena i mukaraca, okoliem, regionalnim planiranjem i lokalnim vlastima, znanou i tehnologijom, kulturom
i obrazovanjem, te praenjem potivanja preuzetih obveza drava lanica.30
Skuptina organizira i razne manifestacije u kojima savjetodavno sudjeluju
i pridonose svojim radom razne meunarodne nevladine udruge i to putem
specijaliziranih odbora. Skuptina odrava razne simpozije, parlamentarne
forume meunarodnih organizacija kao to su: Europska banka za obnovu
i razvoj (EBRD), Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), neke
institucije Ujedinjenih naroda. Nadalje, odrava redovite konferencije te javne
parlamentarne rasprave na kojima se putem dijaloga izmeu priznatih strunjaka i parlamentaraca trai rjeenje goruih europskih problema (nasilje,
droga, imigracije, okoli i dr.). Rasprave i preporuke Parlamentarne skuptine
ishodite su mnogih aktivnosti Vijea Europe, kao i aktivnosti Odbora ministara, a ponajprije su znaajne zbog injenice da ih zastupnici u Parlamentarnoj
skuptini ponovno iznose i u svojim parlamentima, pa na taj nain utjeu i na
vlade vlastitih drava. Drugim rijeima, tekstovi koje usvaja Parlamentarna
skuptina daju glavne smjernice Odboru ministara, nacionalnim vladama,
parlamentima i politikim strankama. Brojni meunarodni, vie znani kao
europski ugovori, bili su potaknuti od strane Skuptine, a svakako kao najpoznatiji treba istaknuti Europsku konvenciju o ljudskim pravima potpisanu
u Rimu 1950. godine. Svi ti ugovori ine temelj pravnog sustava Europe. Na
kraju ovog poglavlja svakako bih spomenula osobitu vanost Parlamentarne
skuptine i njen doprinos broj integraciji zemalja Srednje i Istone Europe u
europsku demokratsku obitelj, te poticanju na veu meusobnu parlamentarnu
suradnju svih europskih zemalja.
Upravo su ta istaknuta svjetska imena svojim sudjelovanjem na sjednicama Parlamentarne skuptine
Vijea Europe ponovno potvrdila vanost tog tijela, te pokazala svijetu koliko su znaajne rasprave koje
se vode u Parlamentarnoj skuptini o vanim europskim i svjetskim zbivanjima.
30
Vijee Europe, Parlamentarna skuptina Vijea Europe, prijevod Hrvatski dravni sabor, Zagreb, svibanj
1998.
29
27
Upravo je zbog toga Parlamentarna skuptina 1989. godine uvela status

posebnog gosta31, koji je omoguio zemljama Srednje i Istone Europe,
dakle zemljama koje jo nisu postale punopravne lanice Vijea Europe, da
sudjeluju na plenarnim sjednicama Parlamentarne skuptine, te sastancima
specijaliziranih odbora i tako ubrzaju i olakaju svoj ulazak u Vijee Europe.
Moglo bi se rei da je status posebnog gosta ujedno i priprema za prijem u
punopravno lanstvo Vijea Europe. Status posebnoga gosta uivao je i Parlament Bjelorusije od rujna 1992. godine do sijenja 1997. godine, meutim,
to je suspendirano zbog toga to Bjelorusija nije potivala ljudska prava.
Hrvatska ima pet predstavnika u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe,
uz koje se imenuje i njihovih pet zamjenika. Od oujka 2008. Izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe ima status radnog
tijela Hrvatskog sabora. U Hrvatskom saboru djeluje Odbor za meuparlamentarnu suradnju, koji se zajedno s Odborom za vanjsku politiku brine za
provedbu vanjske politike Republike Hrvatske u okvirima meuparlamentarne
suradnje s drugim dravama i meunarodnim organizacijama u poslovima
od zajednikog interesa.32
2.4.3 Kongres lokalanih i regionalnih vlasti Europe
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Europe savjetodavno je tijelo Vijea

Europe. Osnovao ga je Odbor ministara 1994. godine, kao zamjenu za dotadanju Stalnu konferenciju lokalnih i regionalnih vlasti, te predstavlja lokalne
i regionalne vlasti.33
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti tvori 291 zastupnik i 291 zamjenik,
koji su izravno odgovorni lokalnim i regionalnim vlastima drave lanice.34
Nacionalna izaslanstva predstavljaju razliite tipove lokalnih i regionalnih
vlasti, kao i raznolikost politikih snaga u dravnim tijelima. Sastaju se jedanput
godinje na plenarnoj sjednici u Strasbourgu. Kongres se sastoji od dva doma
od kojih jedan predstavlja Dom lokalnih vlasti, a drugi predstavlja Dom regija.
Svake druge godine domovi biraju predsjednika i biro, dok se predsjednik
Kongresa bira iz oba Doma naizmjenino. efu tajnitva Kongresa, koji je
Da bi olakala proces primanja u lanstvo zemljama Srednje i Istone Europe, skuptina je 1989. godine
uvela status posebnog gosta primjenjiv za sve narodne zakonodavne skuptine onih europskih
drava nelanica koje su ratificirale ili pristupile Helsinkom zavrnom dokumentu. U krugu Skuptine i
njezinih Odbora posebni gosti imaju ista prava kao i punopravne lanice, osim prava na glasovanje i na
predstavljanje na izborima.
32
33
Savjetodavno je tijelo, skraeno CLRAE.
34
2001.
31
28
odgovoran za svoj rad, pomau slubenici Vijea Europe. Radi razmatranja

specifinih pitanja koja se odnose na rad i poboljanje uinkovitosti i fleksibilnosti, Kongres i oba Doma osnivaju ad hoc radne grupe.35 Prema modelu
Parlamentarne skuptine, glavna je zadaa Kongresa promicanje lokalne i
regionalne demokracije i meuregionalne suradnje u Europi. Glavni je cilj
Kongresa da lokalne i regionalne vlasti sudjeluju u radu Vijea Europe i u
ostvarivanju europskog ujedinjenja.
Ukratko, cilj Kongresa je jaanje demokratskih struktura na lokalnoj razini i
pomo novim demokracijama da utemelje uinkovite lokalne i regionalne vlasti.
Upravo se lokalna i regionalna samouprava smatra temeljem decentralizacije i
demokracije svake drave, te tenje za jedinstvom Europe, a na osnovi suradnje
regija unutar i preko dravnih granica. S obzirom na tu okolnost, Kongres je
usvojio drugi Protokol Europskoj konvenciji o prekograninoj suradnji, a cilj
mu je promicanje meuteritorijalne suradnje izmeu lokalnih i regionalnih
vlasti. U prvom Protokolu odreen je pravni okvir suradnje izmeu opina i
regija s obje strane granica. Izmeu ostalog, Kongres je aktivan i u rjeavanju
svih politikih pitanja koja se tiu lokalnih i regionalnih vlasti, lokalne i regionalne autonomije, pitanja zdravstva, zatite okolia i prostornog ureenja,
urbanizma, prosvjete, kulture itd.
Kongres takoer prati rad zemalja lanica u smislu primjene naela lokalne
demokracije navedene u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Ukoliko bi
u funkcioniranju lokalne i regionalne demokracije neke od zemalja lanica
nastupila ozbiljna potekoa, Kongres alje izvjestitelje, koji po potrebi sastavljaju izvjee o tom pitanju. Radi jaanja lokalne i regionalne samouprave,
Kongres je usvojio Europsku povelju o regionalnoj samoupravi kojom se poziva
na prenoenje nadlenosti, sloboda i demokratskih struktura na regionalne
vlasti, te se trai da im se osiguraju dovoljna financijska sredstva, i dovoljan
broj dravnih slubenika kako bi samostalno vodile poslove bez nepotrebnog
uplitanja i aktivnosti drava.36
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti savjetuje se i s brojnim strunim organizacijama te sudjeluje u organiziranju raznih konferencija u odnosu na
specifine regije, kao to su primjerice mediteranske i baltike regije, planinske
regije itd. te radi na zatiti i razvitku takvih regija. U odnosu na energetsku
politiku, zagaenje, nesigurnost u gradovima i urbanim sredinama, Kongres
trai i promie nova rjeenja za probleme s kojima se susreu veliki gradovi,
a sve to sukladno Europskoj povelji o ivotu u gradovima. Kongres je usvojio
35
36
Organizacija rada tih ad hoc radnih skupina ureena je Poslovnikom.

Kongres prati kako zemlje lanice primjenjuju naela lokalne demokracije, navedena u Europskoj
povelji o lokalnoj samoupravi.
29
i Europsku konvenciju o zatiti pejsaa. Na kraju treba spomenuti da su i

mladi ljudi potaknuti da rade na drutvenim promjenama u svojim sredinama,
gradovima, regijama, pa ih se potie na aktivno sudjelovanje u donoenju
odluka koje se tiu njih samih, a sve temeljem Povelje o sudjelovanju mladih
u gradskim i regionalnim poslovima. Svaka drava lanica ima i odreen broj
predstavnika u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti, primjerice Hrvatska ih
ima 5. U vezi s Kongresom lokalnih i regionalnih vlasti Europe treba napomenuti kako su kao dio mirovnog procesa u bivoj Jugoslaviji 1993. godine
osnovane Agencije lokalne demokracije. Njihova je zadaa bila da djeluju
kroz partne-rske odnose izmeu odreenih vlasti u toj regiji s lokalnim i
regionalnim vlastima iz drugih dijelova Europe, da promiu demokraciju i
uvaavanje ljudskih prava, a budui da je u bivoj Jugoslaviji u to vrijeme bilo
gorue pitanje smjetaja i pomoi izbjeglica, glavna zadaa Agencija bila je
kako poboljati poloaj izbjeglica te pomo oko obnove javnih slubi.
2.5 Kronologija vanih zbivanja u povijesti Vijea Europe
Vratimo li se pedeset godina unatrag moemo pratiti bogatu kronologiju

zbivanja, a svakako bi trebalo izdvojiti kljune dogaaje u povijesti Vijea
Europe:
5. svibnja 1949. u Londonu je deset zemalja37 potpisalo akt o osnivanju

Vijea Europe radi zatite i promidbe ideala i zajednikih naela njenih
lanica te pomoi njihovu gospodarskom i socijalnom razvoju.
4. studenoga 1950. u Rimu je potpisan prvi meunarodni pravni instrument

za zatitu ljudskih prava, Konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda. Zatita prava svakog graanina zemalja lanica Vijea Europe,
te uvrivanje demokracije i pravne drave jesu temeljne vrijednosti na
kojima poiva Vijee Europe.
u prosincu 1955. godine Odbor ministara Vijea Europe odabrao je simbol

i himnu organizacije: europska plava zastava s dvanaest zvjezdica38 i Oda
radosti Ludwiga van Beethovena.
1959. godine utemeljen je Europski sud za ljudska prava radi nadzora nad

potivanjem Konvencije o ljudskim pravima.
1977. godine francuski predsjednik Giscard dEstaign sveano je otvorio

Europsku palau u Strasbourgu39.
Belgija, Danska, Francuska, Italija, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, vedska i Velika Britanija.
Krug s dvanaest zvjezdica predstavlja jedinstvo europskih naroda.
39
Dananje sjedite Vijea Europe.
37
38
30
1983. godine dodan je Protokol est Konvenciji o ljudskim pravima, a tie

se ukidanja smrtne kazne. Od usvajanja tog Protokola nije izvrena niti
jedna smrtna kazna u 40 zemalja lanica Vijea Europe.
1989.
godine ustanovljen je status posebnog gosta u Parlamentarnoj skup
tini Vijea Europe, kako bi se nakon pada komunizma pomoglo istonoeuropskim zemljama u pribliavanju europskim standardima. Nakon
pada Berlinskog zida 1989. godine, Vijee Europe se snano poelo iriti
na istonoeuropske zemlje, od kojih je 1990. godine prva u organizaciju
ula Maarska.40
1993. godine odran je u Beu prvi sastanak na vrhu koji je okupio pred
sjednike drava i vlada zemalja lanica Vijea Europe, a drugi sastanak na
vrhu odran je 1997. godine u Strasbourgu.
1998. godine osnovan je i novi Europski sud za ljudska prava, koji je ujedinio

stari sud i u meuvremenu osnovanu Europsku komisiju.
1999. godine Vijee Europe usvojilo je u Budimpeti Budimpetansku

izjavu za veliku Europu bez podjela, koja govori o izgledu kontinenta i
aktivnostima Vijea Europe u 21. stoljeu.
U Budimpetanskoj izjavi ministri vanjskih poslova 41 zemlje lanice
obvezali su se uvrstiti stabilnost kontinenta utemeljenu na demokratskim
institucijama, ojaati politiku, zakonodavnu, socijalnu i kulturnu koheziju Europe, uz temeljni znaaj demokracije pravne drave i zatite ljudskih
prava. Proirena je i pomo zemljama lanicama koje su na putu izgradnje
demokratskih institucija, kako bi sve zemlje postigle jednake standarde u
demokratskom razvoju. Ministri su se tom izjavom obvezali i na daljnju borbu
protiv terorizma, rasizma, ksenofobije, nacionalizma, diskriminacije nacionalnih
manjina, netolerancije. Dakle, tijekom pedeset godina uspjenog postojanja,
Vijee Europe je osim temeljne Konvencije o ljudskim pravima, prihvatilo jo
173 konvencije i povelje, koje pokrivaju najira podruja svakodnevnog ivota
europskih graana, od borbe protiv uporabe droga, terorizma, organiziranog
kriminala, korupcije i pranja novca, muenja, rasizma i ksenofobije, do prava
nacionalnih manjina, socijalnih prava te prava djece i mladih.
40
Zbog toga se u Budimpeti i odrala sredinja proslava pedesete obljetnice utemeljenja Vijea Europe.
31
2.6 Aktivnosti Vijea Europe

Aktivnosti Vijea Europe tiu se svih glavnih pitanja s kojima se suoava
europsko drutvo, osim pitanja obrane. Dakle, rad Vijea Europe mogao bi
se opisati kroz sljedea polja aktivnosti:
slobode i temeljna ljudska prava,

sredstva javnog priopavanja (mediji),41

suradnja na podruju prava i ostvarivanja zakonitosti,

drutvena i ekonomska pitanja,

pitanja iz podruja zdravstva,

pitanja iz podruja sporta,

pitanja iz podruja kulture,

pitanja iz podruja obrazovanja,

pitanja mladih,

pitanja lokalne uprave i regionalnih vlasti,

pitanja zatite okolia42.

U odnosu na aktivnosti Vijea Europe svakako se treba osvrnuti na znaenje
pravne suradnje u radu Vijea Europe. Naime, Vijee Europe pokriva tri vrlo
vana podruja, moe se rei kljuna:
usklaivanje nacionalnog zakonodavstva prema naelima demokracije,

ljudskih prava i vladavine prava,
poboljanje
rada pravosua u odnosu na bri i jednostavniji rad u sudskim

postupcima,
pronalaenje zajednikih rjeenja za pravne i etike probleme koji rezultiraju

znanstvenim i tehnolokim napretkom i to usvajanjem pravne regulative
koja obuhvaa problematiku suvremenog drutva.
Stoga se moe zakljuiti da aktivnosti Vijea Europe imaju znaajnu ulogu
u kreiranju zajednikog europskog zakonodavstva, a poglavito zato to iniciraju i mnogobrojne europske sporazume, te izravno pridonose usklaivanju
europskih zakonskih sustava uz pomo dva najvanija meunarodna pravna
instrumenta: meunarodnih ugovora i preporuka.
Vijee Europe pod ugovorom smatra meunarodni sporazum koji je u
pisanom obliku sklopljen izmeu drava i ureen meunarodnim pravom,
bilo da je sadran u jedinstvenoj ispravi ili u dvjema ili u vie meusobno
41
42
32
Slobodni, neovisni i pluralistiki mediji od najvee su vanosti za funkcioniranje rada Vijea Europe.
Drave lanice Vijea Europe suoavaju se s raznim problemima vezanima uz okoli i prostorno
planiranje te prirodne i tehnoloke katastrofe, koji se esto mogu rijeiti samo na meunarodnoj razini.
povezanih isprava i bez obzira na njegov posebni naziv.43 Ugovori Vijea

Europe obuhvaaju: konvencije, okvirne konvencije, sporazume, povelje, kodekse, protokole, kojima se mijenjaju ili dopunjuju izvorni tekstovi ugovora.
Svi pravni instrumenti nazivaju se jo i Europski ugovori u smislu Beke
konvencije o pravu meunarodnih ugovora. Ugovori su multi-lateralni, njima
se ustanovljuju pravni standardi u dravama lanicama.
Svaka drava koja potpie i ratificira meunarodni ugovor obvezna je
postupati po njegovim pravilima i ukljuiti ga u nacionalno gospodarstvo.
Najee se sklapaju Konvencije i sporazumi, a razlikuju se jedino po tome
to je europska konvencija obino predmet polaganja instrumenta prihvata
(najee ratifikacije), dok sporazum moe biti potpisan i bez polaganja takvog instrumenta. Republika Hrvatska je potpisnica vie od 90 meunarodnih
ugovora, a ukljuujui protokole Vijea Europe rije je o 202 dokumenta.
Konvencije imaju zakonsku snagu, pa se njima mogu urediti sva pitanja
izmeu drava lanica, one obvezuju drave koje ih ratificiraju, a toliko su jak
instrument pravne suradnje izmeu drava lanica, da jedna multilateralna
konvencija Vijea Europe moe zamijeniti desetke bilateralnih konvencija
izmeu drava lanica. Meutim, konvencije i sporazumi moraju se razlikovati od tzv. djelominih sporazuma, koji su poseban oblik suradnje unutar
organizacije i nisu meunarodni ugovori. Djelomini sporazumi doputaju
dravama lanicama Vijea Europe da se suzdre od sudjelovanja u odreenim aktivnostima to su ih prihvatile druge drave lanice. S gledita Statuta
Vijea Europe, djelomini sporazum ostaje aktivnost organizacije na isti nain
na koji su to i druge programske aktivnosti, osim to djelomini sporazum
ima svoj vlastiti proraun i radne metode koje odreuju same lanice takvog
sporazuma. Sukladno Statutarnoj rezoluciji 93(28) o djelominim i proirenim sporazumima iz 1993. godine, dva uvjeta moraju biti ispunjena da bi se
sklopio djelomini sporazum: prvo, odobrenje Odbora ministara za ustanovljenje djelominog sporazuma i drugo, rezolucija kojom se sklapa djelomini
sporazum i koja ujedno sadrava temeljne odredbe sporazuma, a usvajaju je
samo one drave koje to ele.44 Meutim, osim konvencija Odbor ministara
moe usvojiti i preporuke vladama zemalja lanica, dajui im smjernice za
izmjene nacionalnog zakonodavstva. To je uinkovitiji i praktiniji nain rjeavanja novih problema.45
Isto.
45
2001.
43
44
33
2.7 Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Europski

sud za ljudska prava u Strasbourgu
Princip uvaavanja ljudskih prava osnovni je temelj same organizacije Vijea
Europe. Jo 1948. godine na sastanku u Haagu Kongres Europe posluio je
kao filter za stvaranje Vijea Europe. Od 8. do 11. svibnja 1948. godine, izmeu 800 i 1000 delegata iz cijele Europe, kao i promatrai iz Kanade i SAD-a,
okupili su se u Den Haagu na povijesnom Kongresu Europe.46 Kongres je
organizirao Zajedniki meunarodni odbor pokreta za europsko jedinstvo,
kojem je predsjedavao Winston Churchill. Cilj Kongresa bio je razmatranje
ideje o razvitku ujedinjene Europe kroz ekonomske i politike programe.
Kongres je podrao stvaranje europske skuptine i europskog posebnog
vijea (European special Council) sa zadaom da pripreme politiku i ekonomsku integraciju europskih drava.47 U svojoj Poruci Europljanima prihvaenoj
na zavrnom plenarnom zasjedanju, Kongres je uputio i sljedee poruke:
mi elimo povelju o ljudskim pravima koja e jamiti slobodu miljenja,

udruivanja i izraavanja, kao i pravo na osnivanje politike oporbe,
mi elimo sud pravde s odgovarajuim prisilnim mehanizmom za imple
mentaciju te povelje.48
U rezoluciji koju je Kongres donio na prijedlog svog Politikog odbora

takoer je istaknuto sljedee: Kongres je (6) uvjeren da bi u interesu ljudskih
vrijednosti i ljudske slobode (predloena) skuptina trebala sainiti prijedlog
za ustanovljivanje suda pravde s primjerenim kaznama za krenje Povelje
(o ljudskim pravima) i u konanici svaki graanin pridruene zemlje imat
e zatitu pred sudom u svako doba i s najmanjim moguim odgaanjem,
svake povrede svoga prava oblikovanog u Povelji.49 Nadalje, na Kongresu
je usvojena rezolucija u kojoj se navodi sljedee: Ovaj Kongres smatra: da
postignuta unija ili federacija treba biti otvorena svim europskim dravama
demokratski upravljanim, koje prihvaaju potovanje Povelje ljudskih prava.
Takoer je odluio da Komisija treba biti osnovana tako da odmah preuzme
dvostruku zadau ugovaranja takve Povelje i odreivanja standarda s kojima
se takve drave moraju suglasiti ako ele zasluiti naziv demokracija.
Ubrzo nakon svih tih dogaanja donesena je Europska konvencija za zatitu
ljudskih prava i temeljnih sloboda.50 Potpisana je 4. studenoga 1950. godine
Isto.
48
Isto.
49
Isto.
50
EKPLJ.
46
47
34
u Rimu u okviru rada Vijea Europe, a stupivi na snagu 1953. godine i danas
predstavlja jedan od najuinkovitijih i najvanijih meunarodnih instrumenata
za zatitu ljudskih prava na regionalnoj razini. Ukupnost povijesne vanosti
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava moe se sumirati u nekoliko
toaka i to:
rije je o prvom meunarodnopravnom sveobuhvatnom propisu za zatitu

ljudskih prava;
ustanovila je prvi meunarodni sud za ljudska prava te proceduru i po
stupke u sluajevima povrede prava zajamenih Konvencijom;
ostaje najrazvijeniji sustav od svih postojeih regionalnih sustava za zatitu

ljudskih prava;
kroz rad Europskog suda za ljudska prava stvorila je vrlo bogatu i razgranatu

pravnu praksu koja je utjecala na razvoj brojnih standarda zatite ljudskih
prava.51
Ovdje svakako treba spomenuti motive i okolnosti zbog kojih je i u kojima
je Konvencija nastala, a to su zasigurno bila najtea krenja ljudskih prava
i nezamisliva zvjerstva koja su pogodila Europu u Drugom svjetskom ratu.
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava je svakako regionalni odgovor
na ta najtea krenja ljudskih prava.
Izvrsnost sustava zatite ljudskih prava i temeljnih sloboda ustanovljenih
Konvencijom razvidna je i iz injenice to se prava zatiena Konvencijom
danas u svijetu prepoznaju kao konvencijska prava, a sam sustav zatite
kao konvencijski sustav.52 Dakle, Vijee Europe, institucija unutar koje je
Konvencija nastala, ali i Europska Unija,53 stvoreni su i na tenji da se osigura
stabilno i trajno partnerstvo zapadnih zemalja s tada stabilnom i mirnom Njemakom, kao jamcem europskog prosperiteta. I u samoj preambuli Europske
konvencije za zatitu ljudskih prava govori se o zajednikoj europskoj batini
ideala slobode i vladavine prava. Izriaj preambule Konvencije upuuje i na
jednu drugu, osobito vanu okolnost koja je predstavljala odlunu motivaciju
za nastanak europske Konvencije za zatitu ljudskih prava:
Pozivanje na steevine liberalnih zapadnih demokracija i vladavinu prava
kao dio zajednike europske batine, upuuje takoer na elju da se sve nekomunistike europske zemlje vre poveu i ujedine kako bi generirale snanu
branu irenju komunizma i narasle vojne i politike moi SSSR-a. Prihvaanje
Luke Clements, European human rights, Taking a case under the convention, Sweet & London Maxwell
1994.
52
53
Zapravo tada Europska ekonomska zajednica.
51
35
vrijednosti iz preambule, Europska konvencija za zatitu ljudskih prava openito predstavlja jasnu diferencijaciju u odnosu na onaj sustav vrijednosti
koji su njegovale novonastale narodne demokracije Istone Europe.54
Prije ulaska u detaljnije razlaganje korisno je objasniti iri institucionalni kontekst u kojem ona djeluje. Taj institucionalni kontekst moe ponekad
zbuniti, prvenstveno zbog slinosti naziva i isprepletanja uloga.
Konvencija je pravni akt donesen u okviru Vijea Europe, koje je jedno od
tri najvanije regionalne organizacije koje sadre mehanizme zatite ljudskih
prava.55 Druge dvije su Europska unija i Organizacija europske sigurnosti i
suradnje (OESS). Pritom treba napomenuti da naziv Vijee Europe ne treba
mijeati s nazivom Europsko vijee56 (Vijee ministara), koje je jedno od tijela
Europske unije. Prilikom osnivanja Vijea Europe, dakle sredinom devedesetih
godina prolog stoljea, prvenstveni cilj bio je promicanje vrijednosti demokratskog politikog poretka i vladavine prava (koncept vladavine prava, rule of
law, u anglosaksonskoj pravnoj tradiciji, te koncept pravne drave, rechtstaat,
u germanskoj pravnoj tradiciji).57 U svakom sluaju, Vijee Europe u prvim
godinama svoga postojanja predstavljalo je prvorazrednu ideoloku barijeru
irenju sovjetskog utjecaja u Europi, te jednu od osnovnih opreka totalitaristikokomunistikom reimu na istoku kontinenta.58 Nakon sloma komunizma, u post
hladnora-tovskom razdoblju, dojueranji ideoloki protivnici, zemlje istone
Europe postale su lanice te je tako Vijee Europe istinski postalo sveeuropska
organizacija. U post hladnoratovskom razdoblju lanice Vijea Europe postaju
i neutralne zemlje poput vicarske i Finske. Danas su gotovo sve europske
zemlje ukljuujui i Rusku federaciju (od 1996. godine) lanice.59 Uvjeti za
lanstvo u Vijeu Europe odreeni lankom 3 osnivake Povelje jesu, da je
zemlja istinski demokratska, da potuje standarde vladavine prava i zatite
ljudskih prava te da u tim podrujima surauje s Vijeem Europe iskreno i
uinkovito.60 Takva suradnja svakako obuhvaa primjenu Europske konvencije
za zatitu ljudskih prava.61 Uz Europsku konvenciju za zatitu ljudskih prava, u
okviru Vijea Europe doneseni su jo neki sporazumi o zatiti ljudskih prava,
Intervju Ive krabala, listopad 2006.
Luke Clements, nav. dj.
56
Naziva se jo i europskim summitom na kojem se najmanje dvaput godinje okupljaju efovi drava i
vlada 27 drava lanica Europske unije radi planiranja i usmjeravanja njezine politike.
57
58
Intervju dr. arka Domljana, studeni 2006.
59
Isto.
60
Florence Benoit - Rohmer and Heinrich Klebes, Council of Europe law, Towards a pan- European legal
area, Council of Europe, lipanj 2006.
61
Isto.
54
55
36
npr. Europska socijalna povelja, Europska konvencija za spreavanje muenja

i Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina. Potreba za donoenjem
Europske socijalne povelje proizlazi iz okolnosti da ekonomska i socijalna prava
nisu sadrana u Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava, unato tome
to gotovo sve europske zemlje u svojim ustavima imaju ugraena navedena
prava. Stoga je 1961. godine usvojena u okviru Vijea Europe Europska socijalna
povelja, ali njezino znaenje u praksi nije bilo veliko.
Europska konvencija za spreavanje muenja usvojena je u okviru Vijea
Europe 1987. godine. Prvenstvena motivacija lei u donoenju UN-ove Konvencije protiv muenja i drugih oblika okrutnog, neljudskog i poniavajueg
postupanja i kanjavanja iz 1984. godine. Europska konvencija za spreavanje
muenja ustanovljava Odbor za spreavanje muenja, tijelo koje se sastaje
in camera kako bi preispitalo postupanje prema osobama lienim slobode.
Svaka zemlja potpisnica Europske konvencije za spreavanje muenja mora
dopustiti lanovima Odbora posjete njezinim zatvorima i pritvorskim jedinicama. Uobiajeno je da su ti posjeti redoviti i rutinski. U sluaju krenja prava
iz Europske konvencije o spreavanju muenja, Odbor izdaje javnu izjavu (o
donoenju izjave odluuje dvotreinskom veinom glasova svojih lanova).
Takva izjava je usvojena primjerice 1992. godine, kada je prozvana Turska
zbog aktivnosti posebnih antitero-ristikih ogranaka njezinih policijskih snaga.
Pokuaji normiranja pitanja poloaja nacionalnih manjina na razini Vijea
Europe traju jo od njegova osnutka 1949. godine. U tom podruju i danas
postoji niz nesuglasja i otvorenih pitanja, tako da je 1994. godine usvojena
samo Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina. Poticaj je bila i UNova Deklaracija o pravima lanova manjina iz 1992. godine.
No, vratimo li se natrag na europski institucionalni kontekst konvencije, osim
Vijea Europe kao najstarije europske integracije u sklopu koje je donesena
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava, Europska unija, unato tome
to je nastala prvenstveno kao ekonomska integracija,62 poprimivi kasnije
jasne politike strukture poput parlamenata, zapravo je oduvijek temeljena
na onim istim motivima ka preobrazbi kontinenta u jedinstveno podruje
blagostanja i vladavine prava kao i Vijee Europe. Europska unija je osobito
danas znatno snanija integracija, koja poprima pa-radravne osobine. Stoga
je i krug zemalja lanica neto ui od Vijea Europe, a kriteriji za lanstvo
stroi i sveobuhvatniji. Danas Europska unija s Hrvatskom kao posljednjom
primljenom dravom ima 28 lanica. Europska unija ne obuhvaa balkanske
zemlje niti, uz izuzetak tri baltike republike, zemlje biveg SSSR-a. Europska
unija ima osobit odnos prema Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava.
62
Zaetak lei u Europskoj zajednici za ugljen i elik, osnovanoj 1952.
37
Unato tome to je donesena u okviru druge organizacije, tj. Vijea Europe,

Konvencija ima povlaten poloaj u Europskoj uniji. Taj poloaj ne proizlazi iz
puke injenice da su sve zemlje lanice Europske unije ujedno i lanice Vijea
Europe i potpisnice Europske konvencije za zatitu ljudskih prava. Naime,
Europski sud pravde u Luksemburgu kao jedno od tijela Europske unije, od
poetka svog rada posveuje posebnu panju Europskoj konvenciji za zatitu
ljudskih prava. Europski sud pravde razvio je svoju vlastitu doktrinu ljudskih
prava koja se uvelike temelji na Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava,
pa i na praksi Europskog suda za zatitu ljudskih prava. Od 1969. godine
kada je Europski sud pravde u Luksemburgu prvi put poeo razvijati svoju
doktrinu ljudskih prava, do danas je donesen cijeli niz presuda tog suda koje
potvruju vezanost europskog prava (prava Europske unije) za standarde iz
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i njezinih Protokola63.
Takav povlateni poloaj Europske konvencije za zatitu ljudskih prava
unutar Europske unije, formaliziran je 1977. godine kada je Europski parlament donio deklaraciju kojom potvruje vezanost tada jo Zajednice prema
temeljnim pravima i slobodama iz Europske konvencije za zatitu ljudskih
prava. U tom smislu ova Konvencija ima karakter odreene povelje temeljnih
prava koja se primjenjuju u Europskoj uniji, unato tome to nije dio acquisa
(zajednike pravne steevine Europske unije).64
Meutim, ovdje treba svakako napomenuti, da za razliku od Europske konvencije, Vijee Europe i Povelje Europske unije koje se ubrajaju u regionalne
(europske) instrumente za zatitu ljudskih prava, UN-ova Opa deklaracija
o pravima ovjeka65 sveobuhvatni je meunarodni instrument i pretea svih
kasnijih globalnih i regionalnih instrumenata te zatite. Njome se tite temeljna
ljudska prava na meunarodnoj razini.
U svrhu razjanjenja slijedi komparativni prikaz tijela Europske unije i
Vijea Europe.
Vijee Europe
Parlamentarna skuptina
Ministarsko vijee VE
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu
Matthias Herdegen, Europsko pravo, Pravni fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka 2003.
Matthias Herdegen, nav. dj.
65
Donesena 10. prosinca 1948.
63
64
38
Europska unija
Europski parlament
Europsko vijee (Vijee ministara EU)
Europski sud pravde u Luksemburgu
Potivanje ljudskih prava je toliko znaajno i naglaeno u najveem dijelu

Statuta Vijea Europe, da bi ozbiljno krenje ljudskih prava i temeljnih sloboda bilo osnova za suspenziju odnosno iskljuenje pojedine drave lanice iz
Vijea Europe. Europskoj konvenciji o ljudskim pravima prethodile su Opa
deklaracija o pravima ovjeka66 te amerika Deklaracija o pravima i dunostima
ovjeka. Stoga se javila ideja da bi Konvencija trebala biti popisnik ljudskih
prava slian onome u tada jo samo nacrtu UN-ovog Meunarodnog pakta
o graanskim i politikim pravima.67 Njenoj izradi se pristupilo odmah po
donoenju Povelje UN-a i UN-ove Deklaracije o ljudskim pravima. Meutim,
Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i teoretski i praktino predstavlja
sveobuhvatniji i uinkovitiji sustav zatite ljudskih prava od Meunarodnog
pakta o graanskim i politikim pravima. S druge strane gledano, elementarne
sastavnice Meunarodnog pakta o graanskim i politikim pravima, kao to je
pravo na samoodreenje naroda, nedostaju u Europskoj konvenciji za zatitu
ljudskih prava.68 Dakle, usporedbom s MPGPP-om, Konvencija osim izuzetka
prava na samoodreenje naroda, sadri slian popisnik ljudskih prava. Razlike
se nalaze prvenstveno u mogunostima primjene normi i mehanizmu zatite
zajamenih prava. Oba propisa doputaju mogunost odreenih derogacija
pojedinih prava, poput recimo slobode izraavanja, prava na javno okupljanje,
udruivanje i sl. zbog potrebe odravanja javnog reda i nacionalne sigurnosti. Meutim, vrlo je vano napomenuti da Europska konvencija o ljudskim
pravima za razliku od MPGPP-a trai da takve derogacije budu neophodne u
demokratskom drutvu, dok i jedan i drugi meunarodni propis kod osnovnih
prava ne doputaju mogunost derogacije, ak ni u sluajevima rata ili izvanrednih stanja koja prijete opstanku drave lanice. Osnovna prava taksativno
su navedena u Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava.69
Jo se naziva i Opa deklaracija o ljudskim pravima ili Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, ovisno o prijevodu, i prvi je sveobuhvatni instrument zatite ljudskih prava, proglaen na Opoj skuptini Ujedinjenih naroda 1948. godine. Donesena je kao rezolucija, koja nema nikakvu pravnu snagu, a s ciljem da
osigura zajedniko razumijevanje ljudskih prava i sloboda koje se spominju u Povelji UN-a. lanak 1 sveano proglaava: Sva ljudska bia raaju se jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom
i svijeu pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva. S tim je u vezi i l. 28 koji proglaava
da drava i meunarodna zajednica priznaju prava ovjeka: Svatko ima pravo na drutveni i meunarodni
poredak u kojem se prava i slobode utvrene ovom Deklaracijom mogu u punoj mjeri ostvariti.
67
MPGPP je stupio na snagu 1966. godine.
68
69
l. 2 - Pravo na ivot, l. 3 - Zabrana muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, l.
4 - Zabrana ropstva i prisilnog rada, l. 5 - Pravo na slobodu i sigurnost, l. 6 -Pravo na poteno suenje,
l. 7 - Kanjavanje samo na osnovi zakona (nulla poena sine lege), l. 8 - Pravo na potovanje privatnog i
obiteljskog ivota, doma i dopisivanja, l. 9 - Sloboda miljenja, savjesti i vjeroispovijedi, l. 10 - Sloboda
izraavanja, l. 11 - Sloboda okupljanja i udruivanja, l. 12 - Pravo na brak, l. 13 - Pravo na djelotvorno
pravno sredstvo pred domaim tijelom, l. 14 - Zabrana diskriminacije na osnovi prava i sloboda priznatih
Konvencijom.
66
39
Statut Vijea Europe potpisalo je 5. svibnja 1949. godine u Londonu deset

drava.70 Kao to je prethodno navedeno, osnovni prioritet za oivotvorenje
Vijea Europe bila je izrada nacrta povelje ljudskih prava. Istih deset drava
zaetnica Vijea Europe potpisalo je u Rimu 4. studenoga 1950. godine Konvenciju za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a 3. rujna 1953. godine
Konvencija je stupila na snagu. Postavlja se pitanje zbog ega je trebalo proi tri
godine da Konvencija stupi na snagu? Upravo zbog toga, jer su drave lanice
Vijea Europe imale niz prijedloga i sjajnih ideja koje nikada nisu bile uvrtene
u konani tekst Konvencije. Dakle, od dana usvajanja ak tri godine bilo je
potrebno da se sve lanice Vijea Europe dogovore o njihovom uvrtenju.71
Zbog toga je dogovoreno da e se u budunosti pristupati sklapanju dopunskih
protokola. Protokoli su separatni meunarodni ugovori koji obvezuju samo
njihove potpisnike. Veina protokola odnosi se na procesna pitanja, no neki
protokoli jame dodatna prava koja nisu spomenuta u Konvenciji. Tako su
protokolima zajamena sljedea dodatna prava: pravo na vlasnitvo, pravo
na obrazovanje, pravo na odravanje slobodnih izbora (Protokol I. iz 1952),
zabrana dunikog zatvora, sloboda kretanja i prebivalita, pravo naputanja
zemlje i ulaska u zemlju, zabrana kolektivnog protjerivanja stranih dravljana
(Protokol VI. iz 1963), pravo na pravian postupak prilikom odluivanja o
protjerivanju stranaca iz zemlje, pravo albe u kaznenim stvarima, pravo na
naknadu tete u sluajevima pogrenih pravomonih presuivanja, imunitet
od dvostrukog kaznenog progona (ne bis in idem), jednakost branih drugova (Protokol VII. iz 1984). Bitno je rei da sve drave potpisnice Europske
konvencije o zatiti ljudskih prava nisu ujedno i potpisnice svih protokola.
Dakle, Europska konvencija o zatiti ljudskih prava je svakako najvaniji meunarodni ugovor i bez presedana je najvee postignue Vijea Europe. Tim
se meunarodnim ugovorom odreuju temeljna, neotuiva prava na slobodu
svakog pojedinca, a drave se obvezuju jamiti ta prava svakoj osobi pod
njihovom jurisdikcijom. Kroz meunarodni sustav zatite, svaka drava ili
pojedinac bez obzira na dravljanstvo, mogu se obratiti sudskim tijelima u
Strasbourgu koja su ustanovljena Konvencijom, ukoliko smatraju da su im
prekrena prava zajamena Konvencijom o ljudskim pravima.72 U odnosu na
mehanizam provedbe Europske konvencije za zatitu ljudskih prava, sama
Konvencija predvia dvije vrste postupka temeljem kojih zemlje potpisnice
mogu odgovarati u sluaju krenja zajamenih prava:
Belgija, Danska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveka, vedska i Velika Bitanija.
72
Matthias Herdegen, nav. dj.
70
71
40
zahtjevi pojedinaca protiv drava temeljem lanka 34 Konvencije, a pritom

se pod pojmom pojedinca podrazumijevaju uz fizike osobe i nevladine
udruge i druge skupine kojima moe biti priznat status jus standi in judicio, odnosno pojedinci koji tvrde da su rtve povrede prava priznatih u
Konvenciji;
zahtjev jedne lanice odnosno visoko ugovorne stranke ukoliko doe do

povrede odredaba Konvencije ili dodatnih protokola od strane druge visoko
ugovorne stranke, temeljem lanka 33 Konvencije.
U oba prethodno navedena sluaja, a radi osiguranja potivanja obveza
koje su potpisnice preuzele Konvencijom i dodatnim protokolima, ustanovljuje se Europski sud za ljudska prava koji djeluje kao stalni sud u Strasbourgu. Europski sud za ljudska prava meunarodna je institucija koja moe
razmatrati zahtjeve osoba koje se ale da su prekrena njihova prava po
Europskoj konvenciji za zatitu ljudskih prava. Naravno, ti zahtjevi mogu
se razmatrati samo pod odreenim okolnostima. Zadaa je svake drave
odnosno visoko ugovorne stranke Europske konvencije za zatitu ljudskih
prava, da provede prava zajamena Konvencijom u svom pravnom sustavu,
osiguravajui pritom i uinkovite pravne lijekove. Ukoliko je dolo do povrede
nekog od prava zajamenih Konvencijom, a nije pruena uinkovita pravna
zatita pred domaim sudom, pojedinci kojima je priznat status jus standi in
judicio73 imaju pravo podnijeti zahtjev Europskom sudu za zatitu ljudskih
prava. Obveza je Suda da razmatra samo one zahtjeve protiv drava koje su
ratificirale Konvenciju i protokole o kojima je rije, a odnose se na predmete
koji su u nadlenosti njihovih javnih organa vlasti, dakle kompletne uprave,
zakonodavstva i suda. Naravno, vrlo je bitno napomenuti da Sud nee ni
u kojem sluaju razmatrati zahtjeve protiv pojedinaca ili privatnih firmi.
Nadalje, Sud moe razmatrati samo one zahtjeve o kojima su iscrpljeni svi
pravni lijekovi pred nacionalnim sudovima. Zahtjev Sudu moe se podnijeti unutar est mjeseci od dana dostave odluke najvieg nacionalnog suda
stranci, a ukoliko se prekorai strogo predvien rok za podizanje zahtjeva
pojedinca protiv visoko ugovorne drave, Sud e isti odbaciti.74
Meutim, treba napomenuti da procesna pretpostavka iscrpljivanja svih
pravnih sredstava pred domaim pravosuem ne treba biti ispunjena, ako
je dolo do krenja prava na pravian postupak iz lanka 6 Konvencije, tj.
pretjeranim odugovlaenjem postupka, jer Konvencija trai da postupak
Dakle smatraju da su bili izravne rtve povrede jednog ili ak vie temeljnih prava navedenih u
Konvenciji ili protokolima od strane jedne od drava.
74
Poslovnik Suda za ljudska prava.
73
41
bude okonan u razumnom roku. Praksa Europskog suda za ljudska prava

odredila je est godina kao razumno vrijeme u kojem pravian postupak iz
lanka 6 Konvencije mora biti okonan.75
Nakon usvajanja Protokola XI. na Konvenciju, postupak pred Europskim
sudom za ljudska prava temeljem lanka 3476 u velikoj je mjeri olakan, jer je
pojaana uloga suda kad je rije o odluivanju o procesnoj dopustivosti tube,
s obzirom da je ranije vei broj ovlasti poivao na Komisiji za ljudska prava
Vijea Europe.77 To se najbolje vidi iz situacije u kojoj pravni sljednik Europske
komisije za ljudska prava postaje Europski sud za ljudska prava, jer poetkom
pedesetih godina prolog stoljea obadvije ustanove nisu zasjedale stalno, ve
su se sastajale radi razmatranja pojedinih sluajeva. Naime, Europska komisija
za ljudska prava odluivala je o prihvatljivosti tube te ukoliko je zakljuila da je
prihvatljiva, Komisija je pomagala u postizanju rjeenja. Ukoliko se rjeenje nije
postiglo, Komisija je utvrivala injenice i davala miljenje je li u konkretnom
sluaju dolo do krenja zajamenih prava. Tek nakon toga sluaj se mogao
uputiti Europskom sudu za ljudska prava u svrhu donoenja konane odluke
odnosno presude. Time je presuda postala obvezujua za pojedinu dravu, a
tuitelju bi bila dodijeljena odteta i naknada trokova. No situacija se ipak
promijenila u odnosu na sve vei broj presuda koje je proizvodio Europski
sud za ljudska prava. On postaje izravno dostupan pojedincima, a njegova
nadlenost obvezuje sve drave stranke. Sada Europski sud za ljudska prava
obavlja i pripremne faze pojedinog sluaja, zasjeda stalno i donosi presude. U
odnosu na pravilno postavljenu tubu, svaki pojedinani zahtjev koji bi bio u
suprotnosti s odredbama Konvencije i Protokola, Sud uope nee razmatrati.
To znai, da zahtjev podnesen na temelju lanka 34 Konvencije koji je anoniman ili je o istom Sud ve raspravljao ili se radi o zahtjevu koji je podvrgnut
ve nekom drugom meunarodnom postupku istrage, a ne sadri nikakve
nove relevantne injenice ili se radi o zahtjevu koji je nespojiv s odredbama
Konvencije i dodatnih protokola, Sud e proglasiti nedoputenim, a tuba e
biti odbaena.78 Najvei broj presuda, gotovo svi sudski sporovi (case law)
Europskog suda za ljudska prava upravo se odnose na postupanja temeljem
lanka 34 Konvencije za zatitu ljudskih prava.
Pritom iz godine u godinu broj tubi rapidno raste. Primjerice, kada se statistiki pogleda 1981. godina, ukupno su primljena 404 zahtjeva za pokretanje
postupka, dok ih je trinaest godina kasnije, dakle 1994. godine bilo vie od
Intervju mr. Ive krabala, listopad 2006.
Tube pojedinaca.
77
Sastajala se periodino po potrebi, radi razmatranja pojedinih pitanja.
78
Poslovnik suda.
75
76
42
4000. Takoer se produuje i vrijeme potrebno za rjeavanje tube. Tako je

prosjeno trajanje postupka pred Europskim sudom za ljudska prava 1993.
godine bilo pet godina i osam mjeseci. To je posebno ironino s obzirom na
injenicu da je praksa Europskog suda utvrdila kao kriterij razumnog roka
trajanja postupka (pravo na pravian postupak iz lanka 6 Konvencije) pred
domaim pravosuem, razdoblje od est godina. U razdoblju izmeu 1953. i
1994. godine ukupno je zaprimljeno 26.041 zahtjev za pokretanje postupka.
Od tog broja ukupno 2027 tubi prihvaene su kao dopustive, a od tog broja
u 290 sluajeva utvreno je krenje prava zajamenih Konvencijom.79
Shodno tome, a u cilju jaanja zatite koju prua Europska konvencija o
ljudskim pravima, popis zajamenih prava stalno se dopunjuje, a procedura
se nastoji poboljati, to proizlazi iz iskustva i prakse te poveanja broja tubi
i njihove sloenosti. Razdoblje od est mjeseci za podizanje zahtjeva pred
Sudom u Strasourgu prekida se u trenutku kada sud primi prvi dopis pojedinca protiv visoko ugovorne stranke, u kojem je iznesen u glavnim crtama
predmet zahtjeva koji se eli podnijeti ili je samo ispunjen obrazac zahtjeva.
Zahtjev Sudu alje se iskljuivo putem regularne pote i to na jednom od dva
slubena jezika, engleskom ili francuskom. Tajnitvo suda dodjeljuje stranci
broj predmeta na koji se stranka poziva prilikom svakog sljedeeg dopisa
upuenog Sudu. Ukoliko Tajnitvo suda ima bilo kakve upite ili zatrai dostavu
dodatnih dokumenata ili pojedinosti vezanih uz predmet, naravno da je u
interesu pojedinca koji je podigao zahtjev da zatraene dopune bez odlaganja
dostavi u to kraem roku. Rok za dostavu nadopunjenog obrasca odnosno
pravovremenog odgovora na bilo koji upit Suda je godina dana, u protivnom
e se zahtjev ponititi, jer se pretpostavlja da ne postoji interes za daljnje
rjeavanje zahtjeva. Ukoliko Sud zahtjev proglasi doputenim, nastavit e s
ispitivanjem sluaja i provesti istragu uz svu potrebnu suradnju koju e pruiti
zainteresirana drava. Nadalje, Sud se moe staviti na raspolaganje zainteresiranim strankama kako bi se postiglo prijateljsko rjeenje, a ukoliko do toga
doe, Sud e donijeti odluku o brisanju sluaja sa svoje liste. Ako utvrdi da
je dolo do povrede Konvencije ili dodatnih protokola, Sud e povrijeenoj
stranci dodijeliti pravinu naknadu. Presude Vijea su konane. U sluaju da
je stranka spora nezadovoljna ishodom presude, ima pravo u roku tri mjeseca
od donoenja presude zahtijevati podnoenje sluaja Velikom vijeu koje se
sastoji od sedamnaest sudaca. Najprije Odbor od pet sudaca Velikog vijea
utvruje radi li se u konkretnom sluaju o nekom vanom pitanju koje bi
moglo utjecati na primjenu i tumaenje Konvencije ili dodatnih protokola te
prihvaa zahtjev. Sluaj zavrava presudom Velikog vijea koja je konana te se
79
43
44
objavljuje. Meutim, ako stranke izjave da nee uloiti zahtjev za podnoenje

sluaja Velikom vijeu ili protekne rok od tri mjeseca od dana donoenja presude, a nije uloen zahtjev Velikom vijeu ili kada Odbor Velikog vijea odbije
zahtjev, presuda Vijea postaje konana. Konane presude suda dostavljaju
se Odboru ministara koji nadzire rad Suda u odnosu na izvrenje presuda, a
visoke ugovorne stranke dune su se podvrgnuti presudi.
Sud moe davati i savjetodavna miljenja, ali iskljuivo na zahtjev Odbora
ministara, a koja se odnose na pravna pitanja glede tumaenja Konvencije i
dodatnih protokola.
Sud na plenarnoj sjednici bira svog predsjednika, jednog ili dva potpredsjednika, osniva vijea, bira predsjednike sudskih vijea, tajnika i dva zamjenika tajnika te usvaja Poslovnik suda. Predsjednik suda i potpredsjednici
biraju se na tri godine i mogu biti ponovno izabrani. Plenarne sjednice saziva
predsjednik Suda jedanput godinje radi rjeavanja administrativnih i drugih pravnih pitanja ili kada to zahtijeva obavljanje njegovih funkcija prema
Konvenciji. Plenarnu sjednicu moe sazvati i jedna treina od ukupnog broja
sudaca, a kvorum ine dvije treine izabranih sudaca. Predsjednik rukovodi
radom i slubama suda, odgovoran je za njegove odnose s organima Vijea
Europe i predstavlja Sud. Nadalje, predsjednik suda predsjeda plenarnim
sjednicama, sjednicama Velikog vijea i sjednicama Odbora od pet sudaca.
Sud ima Tajnitvo koje mu pomae u radu. Na plenarnoj sjednici bira svog
tajnika, koji mora uivati visoki moralni ugled, pravno znanje i sposobnost
upravljanja. Tajnik se bira na razdoblje od pet godina i moe biti ponovno
biran. Tajnik pomae Sudu u obavljanju njegovih funkcija, a odgovoran je za
organizaciju i aktivnosti Tajnitva po ovlatenju predsjednika Suda. uvar je
arhiva Suda te odgovara na upite tiska pridravajui se dunosti diskrecije.
U odnosu na unutarnje ustrojstvo Tajnitvo ine tajnici odjela koje je Sud
osnovao, a sastoji se od administrativnih i pravnih slubi. Slubenike Tajnitva imenuje glavni Tajnik Vijea Europe uz suglasnost predsjednika Suda.
Sud razmatra predmete u odborima od tri suca, vijeima od sedam sudaca
i Velikom vijeu od sedamnaest sudaca. Vijeanja suda su tajna, a odluke se
donose veinom glasova nazonih sudaca. Suce bira Parlamentarna skuptina
veinom glasova na prijedlog visoke ugovorne stranke. Broj sudaca jednak
je broju visokih ugovornih stranaka. Suci uivaju potpunu neovisnost pri
obavljanju svojih dunosti i ne predstavljaju drave koje su ih predloile.
Suci moraju biti visokog moralnog ugleda i ispunjavati uvjete koji se trae
za obavljanje visokih sudakih slubi. Tijekom svog mandata suci ne mogu
obavljati nikakve djelatnosti koje bi bile nespojive s njihovom neovisnou
ili nepristranou ili zahtjevom punog radnog vremena sudake slube. U
najveem broju sluajeva Sud zasjeda kao sudsko vijee od sedam sudaca,
a ukoliko ocijeni tubu prihvatljivom, pokuava meu strankama pronai
prijateljsko rjeenje. Meutim, ukoliko sud utvrdi da tuba uope nije prihvatljiva odnosno neutemeljena je, u vrlo ranoj fazi postupka trolano e vijee
jednoglasnom odlukom istu iskljuiti iz procedure. Sluaj e biti proslijeen
Velikom vijeu ukoliko bi tumaenje primjene Europske konvencije o ljudskim
pravima bilo vrlo bitno pitanje za rjeavanje zahtjeva. Veliko vijee sastoji se
od sedamnaest sudaca i najmanje tri suca zamjenika. U njega ulazi predsjednik
Suda, potpredsjednik, predsjednik Vijea, te suci izabrani u ime zainteresirane ugovorne stranke ili ad hoc sudac ukoliko se za to pokae potreba. Kada
Veliko vijee raspravlja na temelju pojedinanog zahtjeva prema lanku 43
Konvencije, niti jedan sudac iz vijea koje je donijelo presudu te raspravljalo
o do-putenosti i osnovanosti zahtjeva, nee moi sudjelovati u radu Velikog
vijea. Izuzetak su predsjednik vijea i sudac izabran u ime drave stranke o
kojoj se radi. Zbor od pet sudaca Velikog vijea razmatra zahtjeve podnesene
za preispitivanje presude na temelju lanka 43 Konvencije.
Provedbu presuda Europskog suda jami Odbor ministara. U svakom sluaju cilj je bio da se u odnosu na rad Suda pobolja uinkovitost zatitnih
mjera, prije svega skrati procedura postupka, a da se i nadalje zadri visoka
kvaliteta zatite ljudskih prava koja je u tom periodu izgraena. Svakako
treba napomenuti i to, da se nastojalo sustav uiniti pristupanijim svim
zainteresiranim pojedincima. Cilj navedenih promjena postignut je 9. listopada 1993. godine u Beu, na sastanku predsjednika drava i vlada. Gledano
statistiki, postupak povodom tubi pojedinaca ini veinu posla Europskog
suda za ljudska prava. Dok broj tih postupaka rapidno raste, broj postupaka
povodom tubi drava lanica protiv drugih drava lanica temeljem lanka
33 Konvencije, ne biljei nagli porast. Pravo pokretanja postupaka temeljem
lanka 33 imaju samo drave lanice, dok su pasivno legitimirane takoer
samo drave lanice. Zanimljivo je uoiti da najvee europske zemlje poput
Velike Britanije, Njemake i panjolske nisu nikada pokrenule postupak temeljem navedenog lanka. Stoga moemo zakljuiti da tu vrstu postupanja
koriste uglavnom manje zemlje bez velike politike moi i slabijeg diplomatskog utjecaja. Tako je primjerice Republika Irska tuila Veliku Britaniju
u dva navrata i to 1971. i 1972. godine zbog izvanrednih mjera uvedenih u
Sjevernoj Irskoj u navedenom razdoblju. Irska vlada smatrala je da te mjere
u praksi dovode do krenja zabrane muenja te nehumanog i poniavajueg
postupanja iz Europske konvencije za zatitu ljudskih prava. Povodom tih
tubi Europski sud za ljudska prava je utvrdio da se mjere koje je Velika Britanija provodila u Sjevernoj Irskoj ne mogu svrstati pod zabranu muenja iz
45
Europske konvencije za zatitu ljudskih prava, ali predstavljaju nehumano i

poniavajue postupanje.80 Snaga konanih odluka Europskog suda za ljudska
prava ne poiva samo na injenici da su dio meunarodnog prava i kao takve
obvezatne za lanice EKLJP, nego ponajvie na injenici da sud moe temeljem
Konvencije do suivati i pravine naknade ako smatra da je dolo do povrede
prava. Pritom pravine novane naknade imaju karakter moralne satisfakcije,
a ne odtete. Takve dosuene pravine naknade uvelike su utjecale na drave
lanice da promijene svoje pravne sustave prema presudama Europskog suda
za ljudska prava.
Naime, tereti plaanja dosuenih naknada bili su jednostavno preveliki
za dravne proraune, pa su lanice zakljuile da je puno jeftinije od njihova
plaanja u svakom pojedinom sluaju, izvriti odgovarajue promjene nacionalnih zakonodavstava. Utjecaj rada Europskog suda za ljudska prava u
primjeni Europske konvencije za zatitu ljudskih prava na nacionalne pravne
sustave i openito razvoj standarda zatite ljudskih prava, zaista je velik.
U Austriji je Europska konvencija o zatiti ljudskih prava dovedena na
razinu ustavnog zakona, a zbog presuda Europskog suda za ljudska prava u
pojedinim sluajevima izmijenjen je austrijski Zakon o kaznenom postupku
te austrijski sustav odreivanja tarifa odvjetnikih usluga.
U Belgiji su presude Europskog suda za ljudska prava utjecale na izmjene
Kaznenog zakonika, te na izjednaenje poloaja izvanbrane s branom djecom
u Graanskom zakoniku.
U Nizozemskoj veina odredbi Europske konvencije o zatiti ljudskih prava
ima status norme najvieg pravnog ranga po pravnoj snazi iznad Ustava. Nizozemska je provela izmjene u svom zakonodavstvu glede pritvora duevno
oboljelih osoba, nakon presuda Europskog suda za ljudska prava u pojedinim
sluajevima.
U Francuskoj je praksa Europskog suda za ljudska prava utjecala na promjene zakonodavstva u podruju telekomunikacija.
Na openitoj razini pravna stajalita izraena u presudama Europskog
suda za ljudska prava vrlo su esto citirana u presudama nacionalnih sudova
i predstavljaju odluujue kriterije za rjeavanje predmeta u velikom broju
sluajeva. U svom radu Europski sud za ljudska prava razvio je kroz case law
cijeli niz standarda i nekoliko doktrina. Pravna praksa suda u Strasbourgu
utjecala je i na druge meunarodne sudove, prvenstveno na Europski sud
pravde u Luksemburgu, pa i na interameriki sud. Pritom se mogu ak povui
80
46
neke paralele sa stajalitima i doktrinama razvijenim u praksi Vrhovnog suda

SAD-a. Otud i este usporedbe izmeu Ustava SADa i Europske konvencije o
zatiti ljudskih prava.81
Ovdje je potrebno osvrnuti se na prevladavajuu doktrinu u pravnoj praksi
Europskog suda za ljudska prava. Rije je o doktrini margin of appreciation.82
Ova doktrina predstavlja kriterij dopustivosti odstupanja od nekog od prava
zajamenih Konvencijom s obzirom na okolnosti konkretnog sluaja. Naime, u mnogim predmetima teko je odrediti jasnu crtu razdjelnicu izmeu
povrede prava zajamenog Konvencijom i dopustivog ponaanja. Ukoliko
se posluimo terminologijom iz tehnikih znanosti, margina aprecijacije
je dopustiva tolerancija odstupanja od predviene vrijednosti i predstavlja
uinkovitu samokontrolu suda, koja mu ne doputa pretjerano zadiranje u
pravne poretke drava lanica Europske konvencije o zatiti ljudskih prava. S
obzirom da u praksi Europskog suda za ljudska prava postoji niz primjera iz
viegodinjeg rada tog tijela, navest u ilustrativan primjer iz njegove prakse
pod nazivom BROAN v. Velika Britanija.
Broan je dravljanin Velike Britanije kojeg je 1984. godine uhitila policija
i ispitivala pod sumnjom da je kao lan Irske republikanske armije (IRA)
sudjelovao u napadu na policijsku patrolu. Tijekom ispitivanja Broan nije
nita izjavio i u potpunosti se branio utnjom. U pritvoru je proveo etiri
dana i est sati. Tijekom tog razdoblja bilo mu je doputeno da se sastane sa
svojim odvjetnikom. Broan nije nikada optuen za neko kazneno djelo, niti
je doveden pred sud tijekom ili poslije pritvora. Britansko zakonodavstvo
predvia da policija bez sudskog naloga moe uhititi samo osobu za koju
postoji osnovana sumnja da je poinila odreeno kazneno djelo. Takva osoba
mora biti dovedena pred sud u roku od 24 sata, a u svakom sluaju u roku od
48 sati kako bi se izdao sudski nalog za uhienje, u suprotnom pritvorenik
mora biti puten (stari anglosaksonski pravni institut poznat pod nazivom
writ of habeas corpus). Meutim, u sedamdesetim je godinama za podruje
Sjeverne Irske Parlament donio cijeli niz propisa koji su predviali izvanredne
mjere s obzirom na eskalaciju nasilja i porast teroristikih aktivnosti u tom
dijelu drave. Zakon o borbi protiv terorizma iz 1976. godine (Prevention of
Terrorism Act), morao se produivati svake godine, a meu ostalim doputao
je policiji uhienja bez sudskog naloga. Tako su se mogle uhititi osobe za koje
je policija imala razloga vjerovati da su umijeani u teroristike aktivnosti, a
pritvor nije smio trajati due od 48 sati. Iznimno, Vladin upravitelj Sjeverne
Irske mogao je po zahtjevu policije produiti taj rok na razdoblje do pet dana.
81
82

Dopustivo odstupanje (engl. Margin of appreciation).
47
48
Zakon o borbi protiv terorizma potvren je i 1984. godine. Tuitelj Broan

pred Europskim sudom za ljudska prava istie da je opisanim uhienjem
Velika Britanija povrijedila lanak 5 Europske konvencije o zatiti ljudskih
prava, temeljem kojeg svatko ima pravo na slobodu i osobnu sigurnost, a u
sluaju lienja slobode pravo da bude doveden pred nadleno sudsko tijelo.
Tuitelj tvrdi da navedeno britansko zakonodavstvo daje posebne ovlasti
upravnim tijelima i ne omoguava zatitu osobne slobode pred sudskim
tijelima. Velika Britanija kao tuenik istie da se Vlada suoila s iznimno
tekim okolnostima u Sjevernoj Irskoj zbog prijetnji organiziranog terorizma.
Pritom priznaje injenicu da nikakvu derogaciju primjene prava iz Europske
konvencije o zatiti ljudskih prava, zbog nastupa izvanrednih okolnosti,
nije prijavila Vijeu Europe 1984. godine. Nadalje, Velika Britanija tvrdi da
nema razloga vjerovati kako policijska postupanja u predmetnom dogaaju
nisu bila izvedena u dobroj vjeri, a u svjetlu zatite ivota drugih, bila su
nuna. Takoer, Velika Britanija istie da Europski sud za ljudska prava
nema ovlasti ocjenjivati nacionalne propise in abstracto, ve mora odluiti
da li je dolo do povrede prava zajamenih Konvencijom u konkretnom
sluaju. U presudi Europski sud za ljudska prava usvaja tubu Broana kao
osnovanu. Dolo je do povrede prava iz lanka 5 Konvencije, jer pritvorenik
nije doveden pred sudsko tijelo u zadanom roku. Sudska kontrola uhienja
navodi se u obrazloenju kao jedna od elementarnih karakteristika vladavine prava i ne smije biti dovedena u pitanje. Stoga se odluivanje o ovom
sluaju svelo na utvrivanje okolnosti o tome, je li period kojeg je tuitelj
proveo u pritvoru krai od prikladnog roka za dovoenje uhienika pred
sudsko tijelo iz Europske konvencije o zatiti ljudskih prava. Sud stoji pri
stajalitu da je razdoblje od 4 dana i 6 sati svakako due od prikladnog
roka za sudsku kontrolu uhienja. Tuitelju je dosuena pravina naknada
u iznosu od 2.000,00 funti po svakom satu provedenom u pritvoru. Sud je
potvrdio stajalite Velike Britanije da nema nadlenosti preispitivati pravne
propise in abstracto, ve moe samo odluivati da li je dolo do povrede
nekog od prava i temeljnih sloboda u konkretnom sluaju. Presuda u sluaju
Broan nije donesena jednoglasno, ve je ukljuivala vie sudakih izdvojenih
miljenja. Suci Vilhjalmsson, Binschleder, Glocuklu, Matscher i Valticos u
svojim izdvojenim miljenjima istiu da je u ovom predmetu trebalo paljivo
odvagnuti interese puanstva u cjelini, koje je ozbiljno ugroeno teroristikom
aktivnou s jedne strane i prava uhienika s druge strane. Pritom navode
podatke da je tijekom vala terorizma u Sjevernoj Irskoj poginulo vie od
2000 ljudi. Suci Walsh i Salcedo stoje pri stajalitu da lanak 5 Konvencije
ne doputa lanicama marginu aprecijacije. U svojem izdvojenom miljenju
sudac Martens pak navodi, da borba protiv terorizma, kao pojave koja negira sve vrijednosti Europske konvencije o zatiti ljudskih prava, zahtijeva
i posebne ovlasti. Takoer istie da u borbi protiv terorizma ne bi smjeli
nikako dopustiti muenje ili druge oblike nehumanog i poniavajueg postupanja, ali da legalnost zadravanja uhienika neto due od predvienog
uobiajenim kaznenim postupkom, tijekom takvih izvanrednih okolnosti,
ne bi trebala biti upitna. U svakom sluaju, sve zemlje koje su se pridruile
Vijeu Europe i postale njegove punopravne lanice, a u konkretnom sluaju
ponajvie mislimo na zemlje Srednje i Istone Europe, prilikom ulanjenja
ni u kojem sluaju nisu dvojile, ve su izrazile svoju spremnost da potpiu
i ratificiraju Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Vijee Europe osigurava visoke standarde zatite ljudskih prava u svojim dravama lanicama,
prvenstveno kroz mehanizme funkcioniranja Konvencije za zatitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda, njenih nadzornih organa, Europske komisije i
Suda za ljudska prava.
Svakako je jedna od glavnih zadaa Vijea Europe poboljati zatitu ljudskih
prava i to uinkovitim nadgledanjem i zatitom temeljnih sloboda i prava,
prepoznavanjem novih prijetnji ljudskim pravima i dostojanstvu, razvijanjem
javne svijesti o vanosti ljudskih prava, te promicanjem obrazovanja o ljudskim
pravima i poticanjem profesionalnog usavravanja.
49
2.8 Period prije pristupanja RH Vijeu Europe

2.8.1 Republika Hrvatska dobiva status gosta u Vijeu Europe
Stjecanje statusa gosta u Vijeu Europe, 4. svibanj 1992, za Republiku
Hrvatsku je bio znaajan korak. No, u postupka prijema u Vijee Europe kao
punopravne lanice predstojao je teak viegodinji posao oko pregovaranja,
usuglaavanja i donoenja novih propisa.83 Iako je Republici Hrvatskoj jednoglasnom odlukom na zasjedanju Parlamenta Vijea Europe u Strasbourgu
dodijeljen status gosta, pred njom je bio niz obveza, ali takoer i dobri izgledi
druge po redu republike bive Jugoslavije nakon Slovenije, koja je veoma
brzo dobila poloaj posebnog gosta u najstarijoj europskoj organizaciji.84 Za
suradnju i za lanstvo u Vijeu Europe, koje je tada brojilo 26 zemalja bila su
presudna etiri uvjeta:
viestranaki sustav,

trino gospodarstvo,

potivanje prava ovjeka,

zatita nacionalnih manjina.

Hrvatskom saboru odobreno je 5 od ukupno 204 mjesta u Parlamentu

Vijea Europe. Postoji razlika izmeu statusa posebnog gosta koji ustvari
odgovara onome pridruenoga lana u drugim meunarodnim organizacijama
i statusa punopravnog lana u tome, to te drave sudjeluju na sjednicama, ali
nemaju pravo predlagati rezolucije, preporuke ili izvjetaje. Status posebnog
gosta prua priliku da se sudjeluje ne samo u radu plenuma Parlamentarne
skuptine, ve i u radu njenih specijaliziranih komisija, te potie ukljuivanje
hrvatskih strunjaka i institucija u rad raznih tijela. Dakle, pred Komitetom
Vijea Europe za drave nelanice, molbu Hrvatske da bude primljena u tu
organizaciju branila je delegacija Hrvatskog sabora sastavljena od predsjednika Sabora dr. arka Domljana, predsjednika saborskog Odbora za vanjsku
politiku dr. Kaia, grofa Jakoba Eltza Vukovarskog, kao nezavisnog kandidata,
mr. Ive krabala (HSLS), Nevena Jurice (HDZ), Ivice Raana (SDP), te tajnika delegacije Lavoslava Tortija. Takav je postupak dio redovite procedure
za ulazak drava nelanica u Vijee Europe. Cijeli postupak do primanja u
punopravno lanstvo je sloen i dugotrajan (obino do godinu dana ukoliko tee uspjeno), tako da se i za Republiku Hrvatsku pretpostavljalo da bi
Republiku Hrvatsku je ekao dugi put od ak etiri godine do primanja u punopravno lanstvo Vijea
Europe.
84
Kao posebni gost imala je ista prava kao i punopravne lanice (izuzev u okviru Odbora Parlamentarne
skuptine za praenje ispunjavanja obveza), osim prava na glasovanje i prava na predstavljanje na
izborima.
83
50
status punopravne lanice Vijea Europe mogla uivati u ljeto 1993. godine.85
Saborska je delegacija aktivno sudjelovala u radu Parlamentarne skuptine,
pojedinih odbora i radnih tijela, ostvarivi brojne kontakte i bila je potpuno
prihvaena od strane elnika Vijea Europe.
Svakako treba spomenuti i politikog direktora te organizacije Hans-Petera Furrera koji je smatrao da e taj proces tei postupno, ali isto tako da
se ostvarivanje ulaska Republike Hrvatske u punopravno lanstvo ve jasno
nazire. Istaknuo je da su temeljni ciljevi Vijea Europe potivanje principa pluralizma i parlamentarne demokracije, zatita ljudskih prava, vladavina zakona
te ostvarivanje to bolje suradnje meu dravama nela-nicama. Takoer je
naglasio da Vijee Europe djeluje na razliitim podrujima, te da se postupci
Vijea Europe temelje na uvaavanju svih razliitosti bilo nacionalnih, vjerskih,
socijalnih ili drutvenih, odbacujui pritom bilo kakvu iskljuivost koja bi se
temeljila na dominaciji jedne skupine nad drugom. U odnosu na prethodni
lanak istaknuo je i vanost ukljuivanja Hrvatske u posebne programe (npr.
Demosten) koji postoje u okviru Skuptine radi pomoi razvoju demokracije,
zatiti ljudskih prava i izgradnje europskim standardima sukladnih pravnih
sustava u postkomunistikim zemljama Srednje i Istone Europe. Ostvarenje
tih vrednota, potvruje se i konanim pristupanjem Europskoj konvenciji
o ljudskim pravima i prihvaanjem nadlenosti Europskog suda za ljudska
prava86, a takoer su i preduvjet za punopravno lanstvo u toj europskoj organizaciji.87 Osim toga, u okviru tog programa, a kao oblik suradnje nudi se i
pomo strunjaka ES-a u razradi zakona, obrazovanju i usavravanju kadrova
koji direktno sudjeluju u ostvarivanju demokracije, zatiti ljudskih prava i
dr. ak bi se moglo rei da se u njoj polae ispit za sve druge organizacije
unutar Europe.88
Iako Vijee Europe ne donosi nikakve politike odluke koje bi obvezivale
parlamentarne delegacije ili vlade pojedinih zemalja, ipak je ova najstarija
meunarodna organizacija od presudnog znaenja za formiranje javnog mnijenja
i politiko djelovanje u pojedinim zemljama. Put ka Europi, ka europeizaciji
ivota naprosto je nezamisliv preskakanjem te prve stepenice Parlamentarne
Republika Hrvatska primljena je tri godine kasnije u punopravno lanstvo Vijea Europe.
Sud je postao stalna institucija zatite ljudskih prava u Europi 1. studenoga 1998. godine, istovremeno
kada je stupio na snagu i Protokol 11 Europske konvencije o ljudskim pravima.
87
Niti jedna drava ne moe postati punopravna lanica Vijea Europe ukoliko ne prihvati i ne ratificira
Europsku konvenciju.
88
Za Vijee Europe moglo bi se rei da je prva stuba ka ulasku u ostale europske integracije.
85
86
51
skuptine. Hrvatskoj je osobito znaajna izvorna uloga Vijea Europe, jer samo
preko Strasbourga putuje se prema Bruxel-lesu.89 Vijee Europe je demokratska
savjest Europe, a djeluje svojim moralnim autoritetom.90
Nadalje, na istoj sjednici za vrijeme boravka delegacije Hrvatskoga sabora
u Strasbourgu, istaknuto je da Vijee Europe predstavlja duhovnu Europu,
njenu savjest, nastavlja humanistike tradicije, te da Parlamentarna skuptina Vijea Europe ne donosi izvrne odluke, ali djeluje kao moralni i politiki
autoritet.91 Takoer, Vijee Europe je ocrtano kao svojevrsno istilite na
putu do ostalih svjetskih organizacija i ustanova. Bilo bi korisno znati da u
vrijeme kada je Hrvatskoj bio dodijeljen status posebnoga gosta, taj isti status
ve su imale i zemlje biveg komunistikog bloka: Albanija, Bugarska, Estonija,
Litva, Letonija, Rumunjska, Rusija i Slovenija, a u razmatranju su bili zahtjevi
Azerbajdana, Bjelorusije, Makedonije, Moldavije i Ukrajine.
2.8.2 Prvi posjet ad hoc komiteta Republici Hrvatskoj
Prvi posjet Hrvatskoj nakon to je dobila status posebnoga gosta, bio je

od strane ad hoc komiteta Parlamentarne skuptine Vijea Europe, iji je
zadatak bio ustanoviti kako e se odvijati izbori u Republici Hrvatskoj. Naime,
to su bili prvi parlamentarni i predsjedniki izbori koje je objavio dr. Franjo
Tuman nakon to je Hrvatska u lipnju 1991. godine proglasila neovisnost.
Ad hoc komitet je na licu mjesta promatrao odravanje izbora. U njegovom
sastavu bila su tri lana iz socijalistikih stranaka, dva lana iz europskih
narodnih stranaka, dva lana iz europskih demokratskih stranaka, dva lana
iz liberalnih, demokratskih i reformistikih stranaka i jedan lan iz stranaka ujedinjene ljevice.92 Komitet je prouio izborni zakon, obavio sastanke s
predstavnicima Bosne i Hercegovine te lokalnim vijenicima, prouio tete
nanesene naslijeu, te izmeu ostaloga razmijenio stajalita s diplomatima
iz zemalja lanica Vijea Europe koje imaju predstavnitva u Zagrebu. Zatim
se Komitet sastao i s predstavnicima Hrvatske demokratske zajednice (HDZ),
Hrvatske socijal-liberalne stranke (HSLS), Hrvatske narodne stranke (HNS) i
Hrvatske stranke prava (HSP), dakle s predstavnicima onih stranaka koje su
prema istraivanjima javnog mnijenja osvojile vie od 3% glasova. Komitet se
sastao i s predsjednikom Ustavnog suda, njegovim potpredsjednikom i etiri
Isto.
91
Isto.
92
Za predsjedavajueg Komiteta izabran je lord Finsberg iz Velike Britanije, a za izvjestitelja Ger-hard
Reddeman iz Njemake.
89
90
52
suca, predsjednikom izborne komisije, zagrebakim nadbiskupom pokojnim

kardinalom Kuhariem, elnikom islamske zajednice i glavnim urednicima
Hrvatskog radija i televizije.
Na dan izbora Komitet se podijelio na pet skupina koje su promatrale tijek
glasanja na vie od 80 glasakih mjesta i to u Zagrebu, Dubrovniku, Rijeci,
Osijeku i Splitu. Svih pet skupina zakljuilo je da su izbori odrani u atmosferi
povjerenja, da nije bilo prigovora, a unato nekih manjih nepravilnosti, bili
su slobodni i poteni.
U svom zakljuku napominju da izbore odrane van zemlje, kao i one odrane
na podruju koje je bilo pod okupacijom stranih vojnika ili pod kontrolom
UNPROFOR-a, nisu u mogunosti komentirati.
Nadalje, u prvi posjet Hrvatskoj treba svakako uvrstiti i slubeni posjet
glavne tajnice Vijea Europe Catherine Lalumiere93, koja se odazvala na poziv
dr. arka Domljana prilikom primanja Hrvatske u status posebnoga gost,
a koja je svoje izlaganje na tribini odranoj pred lanovima saborskog Odbora za vanjsku politiku, Odbora za zatitu ljudskih prava i prava etnikih i
nacionalnih zajednica ili manjina, te drugim znaajnim elnicima, zavrila
sljedeim rijeima:
Vraam se kui s porukom da se Hrvatskoj otvore vrata Vijea Europe, a
vi nam u tome morate pomoi izraavajui volju da se integrirate u Europu.
Danas je Vijee Europe prva europska organizacija u koju Hrvatska moe ui.
Poslije e to biti Europska zajednica, no sve u svoje vrijeme.94 Dalje istie da
bi jedna zemlja postala lanicom mora tititi ljudska prava, provesti slobodne
izbore, imati neovisno sudstvo i tisak i to je najvanije, u toj zemlji mora
postojati mir. Sretna sam da Hrvatska potuje naela Vijea Europe, odnosno
da je protiv etnikog ienja i mijenjanja granica silom, te da nastoji stvoriti
pravnu dravu.95
Ona je ocijenila da je u Hrvatskoj zapoela reforma i da je jasno da Vijee
Europe nee ekati da Hrvatska u potpunosti zadovolji sve procese, odnosno
da oni budu zavreni, kako bi bila primljena u Vijee Europe. Cilj joj je kako
naglaava da se Hrvatska to prije integrira u zajednicu europskih naroda96,
stoga smatra da Hrvatska mora potpisati Konvenciju o zatiti ljudskih prava,
a prije toga bilo bi dobro da prihvati projekt lorda Owena o stvaranju suda koji
Francuska politiarka, lanica radikalno-socijalistike stranke, glavna tajnica Vijea Europe u razdoblju
1989-1994. godine.
94
Izlaganje na tribini Hrvatskog sabora u rujnu 1992. lanovima saborskih odbora.
95
Isto.
96
Isto.
93
53
e se baviti zatitom ljudskih prava.97 Pritom se misli na sljedee: taj sud bi

nepristrano rjeavao sporove i to u svim zemljama lanicama Vijea Europe,
a bio bi sastavljen od jednakog broja hrvatskih i sudaca iz europskih zemalja.
Sudu za ljudska prava Vijea Europe mogu se obratiti sve zemlje lanice, razne
organizacije ili pojedinci koji smatraju da su njihova prva ugroena.
U odnosu pak na zakonodavstvo Republike Hrvatske: Ustav, Zakon
0 manjinama i Zakon o dravljanstvu, a koji su uvjet za primanje u Vijee
Europe, sukladni su principima Vijea, istie Lalumiere. Nadalje, upozorava
da je za Hrvatsku najbitnije da se suprotstavi nacionalizmu koji se uvijek
javlja kao posljedica pri stvaranju novih drava. Takoer smatra da je jedan
od uvjeta za primanje u Vijee Europe da zemlja ne bude u izravnom sukobu
s drugom zemljom, to je Hrvatska prevladala. Drugi se pak uvjeti tiu unutarnjeg ureenja, slobode tiska, slobodnih izbora, pluralistike demokracije, neovisnog sudstva, te Ustava i zakona koji potuju prava ovjeka i prava
manjina. Zbog tih uvjeta glavna tajnica se i sastala s predstavnicima srpske
i talijanske manjine, nakon ega nije bilo primjedbi na zakon o manjinama,
ve je samo zatraeno da se on integralno primjenjuje. Nadalje, u odnosu na
teritorijalne pretenzije Hrvatske prema Bosni i Hecegovini, evidentno je da o
tome nema niti govora. Glavna je tajnica jedino u odnosu na slobodu tiska bila
prilino oprezna, budui je njen utisak da se radi o medijima koji se nalaze
na poetku procesa oslobaanja. Kada se govori o slobodi tiska oito je da
neki jo ne znaju o emu je rije, pa je kao primjer navela privatizaciju nekih
listova, nakon koje su neki vlasnici bili uvjereni kako mogu diktirati stajalita
urednitvima, a novinari su esto objavljivali neprovjerene informacije ne
znajui do koje se granice ta sloboda iri.
2.8.3 Ulazak Republike Hrvatske u proceduru za punopravno lanstvo
U odnosu na sadraj prethodnog odlomka, 1992. godina mogla bi se smatrati vrlo pozitivnom u poecima pregovora ulaska Republike Hrvatske u
Vijee Europe, a sukladno odluci Ministarskog komiteta Vijea Europe koji
je 9. prosinca 1992. godine zasjedao u Strasbourgu i pozitivno se izjasnio o
molbi Hrvatske za lanstvo u toj organizaciji.
Daljnju proceduru provodi biro Parlamentarne skuptine, koji putem svoje tri komisije (Komisija za politika pitanja, Komisija za zemlje nelanice i
Komisija za ljudska prava), treba dati povoljno miljenje i izvjee o stanju u
Hrvatskoj, a konanu odluku donosi sama Parlamentarna skuptina.
97
54
Isto.
2.8.4 Prvi slubeni posjet ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske

Strasbourgu (1993)
Dan prijema Hrvatske u punopravno lanstvo Vijea Europe ovisilo je o
izvjetajima tih komisija o tome kako se provode i potuju temeljna naela
na kojima poiva Vijee Europe. Treba dakle zakljuiti da je izvjetaj glavne
tajnice Vijea Europe98, koja je i osobno boravila u Hrvatskoj, uvelike pomogao
i pridonio odluci Ministarskog komiteta da Hrvatska moe ui u proceduru
za punopravno lanstvo u Vijeu Europe.
Dakle, kao to je to ve prethodno esto puta spominjano uz glavnu tajnicu
Vijea Europe Chaterine Lalumiere, trebalo bi jo svakako spomenuti i ostale
najvie dunosnike te organizacije, a to su prije svega predsjednik Ministarskog komiteta Noel Marshall te predsjednik Parlamentarne skuptine Miguel
Angel Martunez. Tih godina, a govorimo o 1992/93, ministar vanjskih poslova
Republike Hrvatske bio je dr. Zdenko krabalo. U svom slubenom posjetu
Strasbourgu 1993. godine, gdje je obavio vrlo znaajne razgovore s najviim
dunosnicima Vijea Europe,99 a najvie vezane uz pripreme i perspektive
za prijem Republike Hrvatske u Vijee Europe. Ministar je na upit elnika
Vijea Europe dao dodatna objanjenja o posljednjim hrvatskim akcijama
oko Maslenikog mosta i brane Perua, tada goruih pitanja, budui da su
elnici Vijea Europe smatrali kako pravo na te akcije moe dovesti u pitanje
prijem Hrvatske u stalno lanstvo Vijea Europe.
Meutim, hrvatski je ministar objasnio da se radi o ogranienoj akciji u
kojoj nema govora o napadu na Krajinu ili napadu na Srbe, jer to podruje ne
spada pod Krajinu, budui da ga naseljava 120 tisua Hrvata, a samo 5 tisua
Srba. Hrvatska se Vlada odluila na taj korak iskljuivo zbog prometnog i
humanitarnog karaktera, jer mirovne snage nisu ispunjavale svoje obveze,
a srpska je strana blokirala sporazum o otvaranju Maslenikog mosta, koji
predstavlja jedinu kopnenu vezu sjevera s jugom Hrvatske. Nadalje, na tom
je sastanku u Strasbourgu, hrvatski ministar uruio i dokumente o notifikaciji desetak konvencija i sporazuma koji reguliraju suradnju Vijea Europe i
njenih lanica. Najvanija je Europska kulturna konvencija, koja tradicionalno
predstavlja poetak suradnje svake zemlje s Vijeem Europe. Zatim, Konvencija
o ekvivalenciji diploma, o sveuilinim studijima, o priznavanju sveuilinih
i akademskih stupnjeva, o stipendijama studenata u inozemstvu, o zatiti
arheoloke i arhitektonske batine, o nasilju na sportskim manifestacijama,
o mjerama protiv dopinga. U odnosu na ostale konvencije reeno je da e
ih Hrvatska potpisati uskoro, a Konvenciju o zatiti ljudskih prava prilikom
98
99
Glavna tajnica Chaterine Lalumiere.

Prvi slubeni posjet ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Strasbourgu.
55
ulaska Hrvatske u punopravno lanstvo. Domaini su bili zadovoljni ishodima

pregovora, te jo jednom podrali planove Hrvatske za punim ukljuenjem u
Vijee Europe, ali su takoer upozorili Hrvatsku da rjeenja u odnosu na akcije
koje poduzima treba traiti mirnim putem uz pomo snaga UN-a i u okviru
plana UN-a, te joj postavili specifian uvjet da prui doprinos mirnom rjeenju
krize u bivoj Jugoslaviji. Stoga je ef hrvatske diplomacije svim novinarima u
sjeditu Vijea Europe rekao da Hrvatska ne eli prekinuti mandat mirovnih
snaga, ali je zatraio da se on produi pod novim uvjetima. Mi nikada neemo
zatraiti podjelu Hrvatske100, ali isto tako da Hrvatska eli ostvariti mirnim
putem u okviru UN-a proirivanje suvereniteta na cjelinu njenog teritorija,
te se nadamo da neemo morati upotrijebiti silu.101 Tim je rijeima ministar
krabalo zavrio svoje pregovore s najviim dunosnicima Vijea Europe, a
na kraju je ocijenio da je Hrvatska vojniki dovoljno jaka da svoje teritorije
vrati i tim putem. Budui je Hrvatska prihvatila Konvenciju o zatiti kulturne
batine, steeni su uvjeti za novanu pomo europskih strunjaka102, reeno
je na zasjedanju Vijea Europe odranog na Malti 26. oujka 1993. godine. Za
vrijeme zasjedanja sastalo se vie odbora, stalni Komitet i Biro, a najvanije
je za Hrvatsku bilo to, to je na Komitetu za kulturu i obrazovanje zakljueno da se jedna sjednica Komiteta odri u Hrvatskoj. Vrlo znaajna stvar za
promidbu Hrvatske u svijetu.
Nije beznaajno spomenuti da je na tom zasjedanju prihvaen elaborat
velikog prijatelja Hrvatske i osnivaa Nacionalnog komiteta za humanitarnu
pomo i zatitu Dubrovnika, francuskog zastupnika Jacquesa Boumela, pod
nazivom tete na spomenicima kulture u Hrvatskoj i BiH, koji je postao
podloga daljnjeg praenja teta na kulturnoj batini.103
Na tom zasjedanju formiran je i Komitet koji e se baviti pitanjima ljudskih
prava u Hrvatskoj, a tri Komiteta imenovala su svoje izvjestitelje zaduene
za davanje miljenja o prijemu Hrvatske u Vijee Europe.
Time je Hrvatska jo korak blie Vijeu Europe.104
Vjesnik, 23. oujka 1993, intervju ministra vanjskih poslova dr. krabala s najviim dunosnicima Vijea
Europe.
101
Isto.
102
Predsjednik Hrvatskog sabora dr. arko Domljan.
103
Odbor za kulturu ima stalnu suradnju s drugim vladinim i nevladinim organizacijama, a osobito s
UNESCO-om.
104
Vjesnik, 23. oujka 1993, dr. arko Domljan.
100
56
2.8.5 Ekspertna misija Vijea Europe u posjetu Republici Hrvatskoj (1993)

Hrvatsku je 10. svibnja 1993. godine posjetila peterolana ekspertna misija
Vijea Europe i sastala se s predsjednikom Odbora za ljudska prava te prava
etnikih i nacionalnih zajednica ili manjina.105 Kako je ve uobiajeno, posebno
su se zanimali za poloaj manjina u Hrvatskoj, zastupljenost manjina u Saboru
i za sredstva informiranja namijenjena manjinama. Nadalje, zanimali su se za
sustav informiranja prognanika i izbjeglica u Hrvatskoj, uspostavljanje Suda
za ljudska prava predvienog Ustavnim zakonom o pravima manjina, te za
TV emisije i emisije na radiju namijenjene manjinama.
U odnosu na manjine dr. Anti je konstatirao da u Hrvatskoj ima 16 nacionalnih manjina koje imaju ukupno pet saborskih zastupnika, a u odnosu
na broj zastupnika srpske manjine da je razmjeran njihovoj zastupljenosti u
ukupnom broju stanovnika Hrvatske.106 to se tie novina nacionalnih manjina
naveo je da niti jedne novine i u najteoj ratnoj situaciji nisu prestale izlaziti,
pojasnivi da je zakonska obveza drave da sufinancira novine manjina iz
dravnog prorauna.107
U odnosu na rad Suda za ljudska prava dr. Anti je rekao da se radi na
uspostavi tog suda, a da momentalno na zatiti ljudskih prava rade redovni
sudovi i njegov Odbor. Taj e sud raditi samo privremeno jer e i za Hrvatsku
kada bude primljena u Vijee Europe biti nadlean Europski sud za zatitu
ljudskih prava.108 Takoer je naveo da se Hrvatska vlada zalae za punu
slobodu elektronskih medija, te da jo nije donesen Zakon o elektronskim
medijima, a sve to s obzirom na problem oko privatizacije u oblasti informiranja. Naime, tome su pridonijeli niska kupovna mo stanovnitva, zastarjela tehnologija, male trine mogunosti, a poglavito se misli i na izostanak
interesa stranih ulagaa u oblast informiranja zbog rata u Hrvatskoj.109 U
odnosu na tijek pretvorbe i privatizacije hrvatskih medija, oni se tretiraju
kao svaka druga djelatnost, s ime se lanovi misije nisu sloili, jer smatraju
da bi se privatizacija medija morala odvijati po posebnim kriterijima. S tim
u vezi dali su preporuku da se stvaranje nacionalnog televizijskog programa
odvija neovisno od Vlade.
Na kraju je domain naglasio da se u Hrvatskoj moe kupovati i pratiti strani
tisak, kao i satelitski program, a pravila televizijskog praenja predizbornih
kampanja bila su za sve politike stranke jednaka, te da nije bilo pritubi ili
Dr. Ljubomir Anti.
Vjesnik, 17. svibnja 1993.
107
Isto.
108
109
Isto.
105
106
57
prigovora niti jedne stranke. S obzirom da je pitanje slobode medija te oblast

informiranja i u Hrvatskoj i u Europi bitno pitanje, vrijedno je spomenuti kako
je u studenom 1993. godine u Strasbourgu odrana 35. sjednica Upravnog
odbora za medije u Vijeu Europe, na kojoj su bile zastupljene sve zemlje
lanice, a taj se Odbor bavi svim aspektima masovnih medija u Europi.
U pripremi je i politika deklaracija i povelja o pravilima ponaanja novinara
i vlasnika medija u Europi. Meutim, miljenja su podijeljena, vlasnici medija
i novinarske udruge otro kritiziraju najavu novog europskog zakona o ponaanju novinara i vlasnika medija. S njihove strane ak je najavljena i javna
kampanja protiv spomenute Deklaracije Vijea Europe, a u tijeku rasprave
iznesena su stajalita kako je zbog senzacionalistikog ponaanja utog tiska
u nekim zemljama dolo do pada vjerodostojnosti novina u oima javnosti.
Nastojanjem nekih krugova u Hrvatskoj i inozemstvu i Hrvatska je javno bila
prikazana kao zemlja u kojoj nema slobode medija, meutim, na predstavnik,
opunomoeni ministar Antun Babi110 istaknuo je da o tome nema govora, jer
da se i Hrvatska to prije eli pridruiti europskim demokracijama i prebroditi
problem naslijea totalitarnog sustava koji ju je pratio gotovo pola stoljea.
Babi se takoer zahvalio direktorici Odjela za ljudska prava Vijea Europe
Jane Dinsdale, koja je s grupom strunjaka nedavno boravila u Zagrebu zbog
pomoi oko izrade novog Prijedloga zakona o elektronskim medijima u Hrvatskoj. Ipak, Hrvatska se unato ratnim tekoama ve i sada moe pohvaliti
modernim zakonima i sve boljom slobodom izraavanja i medija.
2.8.6 Prvi radni posjet predsjednika Parlamentarne skuptine Vijea Europe
Miguela A. Martineza Hrvatskoj (1994)
Od vee je vanosti za Hrvatsku bio i radni posjet Zagrebu predsjednika

Parlamentarne skuptine Vijea Europe Miguela Angela Marti-neza.111 Domain
je bio premijer Vlade RH Nikica Valenti, koji je gosta upoznao sa stanjem u
Hrvatskoj i rezultatima njenog gospodarskog stabilizacijskog programa. Takoer
je istaknuo da Hrvatska eli mirnu reintegraciju svojih okupiranih podruja,
te pronalaenje rjeenja pregovorima, kako u Hrvatskoj nema desnice koja bi
ugrozila demokraciju, te da je Hrvatska oduvijek europska drava i eli biti
djelatan lan europske obitelji, ali da joj je za to potrebna pomo Europe.112
Ujedno i Proelnik Odjela za informiranje u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Radni posjet zapoeo je 5. srpnja 1994.
112
Vjesnik, 6. srpnja 1994.
110
111
58
Predsjednik Parlamentarne skuptine M.A. Martinez bio je vrlo otvoren

izjavivi da je prva prepreka Hrvatske za lanstvo u Vijeu Europe injenica
da dio teritorija i graana Republike Hrvatske nije pod kontrolom hrvatske
Vlade.113
Nadalje je istaknuo, citiram: Isto tako uloga Hrvatske u BiH nije se slagala s
vrijednostima Vijea Europe, dok je trei tip problema vezan za razvoj sloboda,
potivanja ljudskih prava i sloboda medija. Vjerujem da se jako uznapredovalo
glede uloge Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini i oekujem da e to takoer
vidjeti na podruju ljudskih prava i slobode demokratskog funkcioniranja
drave. To bi ujedno bio i zadnji impuls u ispunjenju elja Hrvatske da se
pridrui Vijeu Europe.114
Dakle, to bi bila tri razloga za oklijevanje oko prijema Hrvatske u Vijee
Europe. Meutim, odmah se nadovezao da potpisivanje washing-tonskih
sporazuma te dananji odnos Hrvatske prema Bosni i Hercegovini potpuno
su prihvatljivi, te e nastojati uvjeriti svoje kolege u Parlamentarnoj skuptini
da je razina demokracije i ljudskih prava takva da se Hrvatska moe prihvatiti, a to to Hrvatska nije suverena na svom itavom teritoriju, ne moe se
smatrati presudnim za neprimitak jer to ipak ne ovisi samo o njoj.115 Takoer
je istaknuo da bi vie pluralizma i otvorenosti bilo poeljno u odnosu na
slobode medija u Hrvatskoj, te stanje demokracije.116 U svom dvodnevnom
posjetu Hrvatskoj predsjednik Martinez odrao je i predavanje o Vijeu Europe117 i perspektivama prijema Hrvatske u tu organizaciju. Navodi kako se
lanice Vijea Europe pripremaju u toj organizaciji za dublje veze i daljnju
integraciju te da Vijee Europe nije kola za nedemokratske drave, ve se u
tu organizaciju ulazi kada se udovolji odreenim standardima.
No, nada da Hrvatska u 1994. godini bude primljena kao punopravna lanica
Vijea Europe nestala je nakon izjave dr. arka Domljana da od toga nee biti
nita, jer je trolano izaslanstvo donijelo odluku da e u Hrvatskoj boraviti tek
od 16. do 18. sijenja 1995. godine. To znai da Hrvatska nee biti primljena
po ubrzanoj proceduri kao Letonija, ali navodi da e Hrvatska u lanstvo
Vijea Europe biti gotovo sigurno primljena u redovnoj proceduri, to znai
da e Parlamentarna skuptina o tome donijeti odluku na zasjedanju u travnju
idue godine, odnosno komitet ministara koji donosi konanu odluku to e
Isto.
Isto.
115
Isto.
116
117
Predavanje je odrano u Europskom domu 7. srpnja 1994.
113
114
59
prihvatiti poetkom svibnja.118 Vano je istaknuti i izjave tadanjeg ministra

pravosua Ivice Crnia sa savjetovanja koja su bila organizirana upravo od
strane njegovog Ministarstva u suradnji sa strunjacima Vijea Europe o etiri
razliite teme od kojih je nama najzanimljivija Pravni sustav kljuan za prijem u Vijee Europe. Naime, ministar je istaknuo da pitanje kako stvaramo
novi pravni sustav i jo vie, kako ostvarujemo taj sustav u praksi moe biti
kljuno za prijem Hrvatske u Vijee Europe.119
Dalje navodi na prvom skupu razgovaralo se o nainu izvravanja kaznenih
sankcija, zapravo o funkcioniranju zatvorskog sustava. Tema drugog skupa
bila je maloljetnika delikvencija, a na treem savjetovanju bilo je rijei o
Ministarstvu pravosua i o njegovoj ulozi u pravnoj dravi. Savjetovanje koje
je upravo zavreno imalo je, ini mi se, najvaniju temu, a to je neovisnost
sudstva. To je izuzetno bitno pitanje jer neovisno je i jamac i promicatelj
demokracije.120
U odnosu na miljenje strunjaka i ocjenu hrvatskog pravosua, istaknuo
je da se ocjene obino daju na kraju takvih sastanaka, ali da proizlazi da smo
na pravom putu i da smo u nekim rjeenjima ak iznad modernih europskih
rjeenja, te da nije bilo niti jednog prigovora da naa rjeenja odstupaju od
uobiajenih europskih standarda.121
2.8.7 Prolongiran datum ulaska Republike Hrvatske u Vijee Europe
No, kao to je spomenuto u prethodnom poglavlju vezano za raspravu

oko primitka Hrvatske u Vijee Europe, te reeno dr. Domljanu da e se o
tome raspravljati na drugoj sjednici Vijea Europe u Strasbourgu, obeanje
nije izvreno, jer je drugo zasjedanje Parlamentarne skuptine Vijea Europe
zakljueno krajem travnja, a datum dolaska tri glavna izvjestitelja za Hrvatsku
prolongiran je za svibanj.122 Meutim, osim odgode datuma dolaska u Hrvatsku, odgodu bi prema rijeima predsjednika Marti-neza mogla uzrokovati i
trenutna situacija u Hrvatskoj zbog koje nije skrivao zabrinutost, pa je pozvao
Srbe u Hrvatskoj da prestanu s napadima radi odmazde. Pojaanje vojnih
sukoba ugrozilo bi izglede Hrvatske za primitak u Vijee Europe u iduih
nekoliko mjeseci, kao to je to bilo predvieno.123 Glede aktualnih dogaaja
u zapadnoj Slavoniji, te povodom neutemeljenih optubi na raun Hrvatske,
Slubena biljeka, Hidra, 9. srpnja 1994.
120
Slubena biljeka, Hidra, 9. srpnja 1994.
121
Isto.
122
Trolano izaslanstvo u Hrvatskoj je trebalo boraviti od 16. do 18. sijenja 1995. godine.
123
Razgovor dr. arka Domljana s predsjednikom Parlamentarne skuptine objavljen u Veernjem listu 4.
travnja 1995.
118
119
60
voditelj izaslanstva Hrvatskog sabora u Vijeu Europe dr. arko Domljan, uputio
je pismo predsjedniku Martinezu, visokim dunosnicima Vijea Europe, te
predsjedniku Zapadnoeuropske unije124 Du-dleyju Smithu, u kojem je opravdao
sva zbivanja u vezi s ponovnom uspostavom pravnog poretka Republike Hrvatske u zapadnoj Slavoniji, nakon to je uspjeno provedena policijska akcija
na tom donedavno okupiranom podruju. Takoer je obrazloio da je hrvatska
vlast nakon uestalih teroristikih napada na autocesti Zagreb - Lipovac, u
kojima je ubijeno est civila, a desetine ranjeno, bila primorana ogranienom
policijskom akcijom, koja je trajala svega 31 sat, uspostaviti javni poredak
i osigurati ivote graana u zapadnoj Slavoniji, otvoriti autocestu, cestovne
prometnice i eljezniki promet koji je bio u prekidu vie od etiri godine.125
U odnosu na srpske paravojne postrojbe koje su se predale, naveo je da se
s njima postupa korektno i u skladu s meunarodnim konvencijama. Takoer
je svima koji nisu poinili zloine ponuen oprost sukladno Zakonu o oprostu koji je ve dugo na snazi. Civilno puanstvo se vraa u svoje domove, a i
hrvatska je Vlada dala jamstva da e se graanska i manjinska prava staviti
pod zatitu, to je imalo pozitivan uinak na smirivanje situacije. to se tie
novinara svjetskih medija i meunarodnih promatraa, oni imaju slobodan
pristup te mogu provjeriti kako se postupa s civilnim puanstvom i zarobljenim pripadnicima srpskih paravojnih postrojbi. Na kraju pisma je istaknuo,
da se u Hrvatskom saboru putem Odbora za ljudska prava i prava etnikih i
nacionalnih zajednica ili manjina te Odbora za mirnu reintegraciju hrvatskih
okupiranih podruja, pomno prati zapoeti proces mirne reintegracije zapadne
Slavonije i ostvarivanje zatite ljudskih i manjinskih prava u podruju na kojem
je ponovno uspostavljen pravni poredak Republike Hrvatske.126 Vrlo slino
pismo uputio je i voditelj saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skuptini
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS)127, predsjedniku Franku Swaelenu i lanovima Ureda Parlamentarne skuptine OESS-a. Nadalje, u
odnosu na tijek prijema Hrvatske u Vijee Europe, hrvatski ministar vanjskih
poslova dr. Mate Grani kazao je sljedee Mi vjerujemo da e ovaj proces
zavriti u rujnu ako ne bude veih iznenaenja. Mi ih ne oekujemo.128 U
odnosu na cilj koji je pred nas postavljen, da moramo ustrajati na rjeavanju
problema mirnim putem, to od nas oekuju europske institucije odnosno
Vijee Europe i Europska unija, dr. Grani takoer poruuje: Mi emo to jako
WEU.
HIDRA, 11. travnja 1995.
126
127
Mr. Boidar Petra
128
Vjesnik, 13. travnja 1995.
124
125
61
rado prihvatiti ukoliko meunarodna zajednica zaista uini sve, da doe do

primjene rezolucije VS-a posebice rezolucija 981 i 990, gospodarskog sporazuma i kontrole hrvatskih granica, te da se zaponu politiki razgovori o
lokalnoj autonomiji (Srba) i tako zavri reintegracija okupiranih podruja u
dravnopravni sustav Hrvatske.129
Napokon je nastupio i vaan trenutak u sklopu treeg zasjedanja Parlamentarne skuptine Vijea Europe u 1995. godini, pa je Odbor za politika
pitanja donio odluku da e se 4. rujna 1995. godine odrati konano glasovanje
o Nacrtu preporuke za prijem Hrvatske u Vijee Europe. Taj rok obvezuje tri
najvanija izvjestitelja da do tada pripreme svoja stajalita. Izvjestitelj Politikoga odbora130 Rene van der Linden boravio je u Hrvatskoj radi postupka
prijema u lipnju, te je pripremio nacrt preporuke, dok izvjestitelji Odbora
za pravna pitanja i Odbora za zemlje nelanice, da bi izbjegli kanjenje postupka prijema do 4. rujna, sastavit e izvjee na temelju dosad utvrenih
injenica, predati ga glavnom izvjestitelju, a za kasnijeg boravka u Republici
Hrvatskoj e ih provjeriti. U tom bi sluaju Gunnar Jansson u ime Odbora za
pravna pitanja uputio Vladi Republike Hrvatske popis mjera na koje ona mora
pozitivno odgovoriti i preuzeti obvezu da e ih provesti nakon primanja u
Vijee Europe. Te bi obveze ukljuivale ratificiranje veeg broja vrlo vanih
konvencija, a posebno je istaknuta Konvencija o zatiti manjina i dodatni
Protokol o zatiti manjinskih jezika.
Van der Linden e traiti od hrvatske Vlade objanjenje o sudbini osoba
nestalih nakon akcije u zapadnoj Slavoniji, mada to ne spada u kategoriju
obveza koje Hrvatska mora ispuniti, ali ipak oekuje vrlo detaljan odgovor.
Posebno povjerenstvo Vijea Europe e nadgledati provedbu preuzetih obveza.
Mora se priznati da je donedavno postupak prijema Hrvatske u Vijee
Europe tekao usporedo s Moldavijom i Albanijom, iji su zahtjevi za prijem
sada prihvaeni, dok je prijem Hrvatske nakon dogaaja u Slavoniji usporen,
premda Hrvatska zadovoljava sve uvjete koje su ispunile i spomenute dvije
drave. Istodobno valja istaknuti kako je to zasjedanje Parlamentarne skuptine bilo za Hrvatsku dosad najvanije i najsadrajnije, poglavito zato to
je Hrvatsko izaslanstvo sada ulo u sve tokove postupka prijema i postalo
aktivan faktor.
Mjesec dana prije razmatranja i prihvaanja Nacrta preporuke za prijem
Hrvatske u Vijee Europe, predsjednik Parlamentarne skuptine Martinez,
rekao je: O Hrvatskoj o ijem primanju u Vijee Europe upravo raspravlja
Vjesnik, 13. travnja 1995.
Odbor za politika pitanja od 1991. godine prati razvoj situacije u bivoj Jugoslaviji, a jedan od
prioriteta bila mu je primjena dejtonskog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu.
129
130
62
Parlamentarna skuptina, sudit e se na nain na koji se to pravo primjenjuje

na svaku suverenu dravu, a posebno prema njenom potivanju ljudskih prava
i vladavine zakona na ponovno osloboenom dijelu njezinog teritorija, kao
i na ostalim dijelovima zemlje. Naravno vrlo nas brinu prava nacionalnih
manjina.131
Rjeavanje humanitarnog problema tisua izbjeglica koje trae utoite u
Bosni i Hercegovini i drugdje, mora biti prioritet za nae vlade koje bi morale
dati maksimalnu podrku meunarodnim organizacijama. Sve izbjeglice i
raseljene osobe morale bi imati mogunost povratka svojim domovima.
Takoer je izrazio nadu da e rezultati hrvatske vojne akcije stvoriti uvjete pod kojima e politiki dijalog biti mogu kako bi se dolo do mirovnog
rjeenja.132 Na kraju je podrao Hrvatsku, ali je naglasio da e njeni postupci
prema Srbima biti presudni za njezin ulazak u tu najstariju organizaciju.
2.8.8 Prihvaen Nacrt rezolucije Politikog odbora Parlamentarne skuptine
za Republiku Hrvatsku
Zasigurno je 27. rujan 1995. godine najvaniji dan za Hrvatsku u proteklom

razdoblju od gotovo tri godine, kada je prihvaen Nacrt rezolucije Politikog
odbora o stanju na podrujima bive Jugoslavije u Parlamentarnoj skuptini
Vijea Europe. Nacrt rezolucije obuhvaa tri teme i to: Hrvatsku, Bosnu i
Hercegovinu i tzv. Jugoslaviju, a sainjen je na osnovi izvjea izvjestitelja
Petera Bloetzera i Van der Lindena.133 Od hrvatske Vlade trai se da potuje
sporazum postignut 6. kolovoza 1995. s UN-om te dajui informacije i prihvaajui meunarodnu nazonost dokae da jami osnovna prava onima
koji ive na njezinu teritoriju. Od svih se trai najvea suzdranost u pitanju
istone Slavonije, nadalje da se u to kraem roku donesu mjere koje bi omoguile povratak osoba izbjeglih nakon akcije Oluja, a prema amandmanu 3
koji je upravo na toj raspravi prihvaen, puno ispunjavanje njihovih prava
na vlasnitvo. Pri razmatranju zahtjeva Hrvatske za ulazak u Vijee Europe
osobita e se pozornost posvetiti reakciji hrvatske Vlade na prethodno navedene zahtjeve. Bilo je tu govora i glede Bosne i Hercegovine, te zahtjeva
u odnosu na Vladu tzv. SR Jugoslavije. Osueni su napadi na zatiene zone
Srebrenice i epe, trae se informacije o Muslimanima iz Srebrenice, osueno
je protjerivanje Hrvata i Muslimana iz Banja Luke, trai se potivanje prava
etnikih manjina na njezinu teritoriju.
Veernji list, 14. lipnja 1995.
Veernji list, 14. lipnja 1995.
133
Glavni izvjestitelj Politikog odbora Parlamentarne skuptine.
131
132
63
Predloeno je 12 amandmana na Nacrt rezolucije. Od toga su dva odbaena

i to onaj u kojem se situacija u Hrvatskoj opisuje kao neuspjeh UNPROFOR-a
i UN-a, te amandman u kojem se trailo od hrvatske Vlade, da ne vraa izbjeglice iz Federacije BiH i nedavno osloboenih podruja prije nego to za to
doe vrijeme.
Od prihvaenih amandmana znaajniji su oni o povratku kulturnih dobara, za
koje se naroito zalagao dr. Domljan, nadalje amandman o proirenju programa
Tempus i Phare za projekte u BiH. Gotovo svi sudionici rasprave, njih 18 od
predvienih 45, koji nisu mogli govoriti zbog nedostatka vremena, podrali
su Nacrt, dok su ruski zastupnik Sergej Glotov, grki zastupnik Korakas, te
rumunjski Paunescu vrlo otro nastupili protiv Nacrta rezolucije.134 Ruski
se zastupnik ak i usudio traiti zamrzavanje hrvatskog zahtjeva za prijem u
Vijee Europe, navodei kako je isto bilo s Rusijom u sluaju eenije. Za kraj
ovog poglavlja jo bi trebalo napomenuti da je krajem godine predsjednik
Tuman primio izaslanstvo Vijea Europe, pred kojim je izvjestitelj Odbora
za politika pitanja izjavio da se izvjee o stanju u Hrvatskoj priprema, o
njemu e se raspravljati idue godine u sijenju, kada e biti odlueno moe
li se nastaviti s procesom.
Ako odgovor bude pozitivan, u travnju su mogui zavrni razgovori, rekao
je Van der Linden.135 Takoer je dodao: Za Vijee Europe je vano da se svi
osumnjieni za ratne zloine pojave pred Meunarodnim sudom u Haagu,
a predsjednik Tuman mu je obeao da e sve osobe odgovorne za krenje
ljudskih prava biti izvedene pred sud.136 Razgovaralo se i o istonoj Slavoniji,
Baranji i zapadnom Srijemu. Predstavnici Parlamentarne skuptine Vijea
Europe posjetili su i podruje RH osloboeno u vojnoredarstvenoj operaciji
Oluja, kako bi se stekao toan uvid u navode o krenjima ljudskih prava.
2.8.9 Prihvaene preporuke Parlamentarne skuptine na temu izbjeglica i
prognanika, te obnove na podrujima bive Jugoslavije
U 1996. godini odrana je prva plenarna sjednica Parlamentarne skuptine137,

koja je znaajna po prihvaanju njenih preporuka od strane 38 parlamentaraca
zemalja lanica Vijea Europe, a na temu izbjeglica i prognanika te obnove
u nekim zemljama bive Jugoslavije. Naime, u preporuci se izraava potpora
dejtonskim sporazumima i nada da e biti prihvaen zavretak rata. Istaknuta
je obveza punog potivanja ljudskih prava, prije svega pravo svih izbjeglica i
HIDRA, 7. rujna 1995.
Veernji list, intervju Van der Lindena, 11. prosinac 1995.
136
Veernji list, intervju Van der Lindena, 11. prosinac 1995.
137
24. sijenja 1996. godine
134
135
64
prognanika na povratak, to je temelj za obnovu. Trai se od hrvatske Vlade,

da odmah i u potpunosti ispuni zahtjeve Vijea sigurnosti od 8. sijenja, da
za povratak izbjeglica na osloboenim podrujima poduzme mjere za osiguranje i potovanje ljudskih prava, da se hitno poboljaju uvjeti muslimanskih
izbjeglica u Kupljenskom.138 Moe se zakljuiti da na neki nain preporuka
poziva zemlje lanice Vijea Europe da sudjeluju u financiranju aktivnosti,
da organizacije na podruju bive Jugoslavije nastave pruati dobrotvornu
pomo, da daju potporu Meunarodnom odboru Crvenog kria u zadaama
koje su mu povjerene dejtonskim sporazumom. Vano je spomenuti i skup
koji je organiziran 13. veljae 1996. godine u Europskom domu u Zagrebu,
pod nazivom Vijee Europe i demokratske slobode u Hrvatskoj.139 Na tom
skupu dr. Duan Bilandi istaknuo je kako je iznenaen obratom hrvatskog
javnog miljenja, jer je nakon raspada Jugoslavije san svakog Hrvata bio pribliiti se i pridruiti Europi, a sada se u hrvatskim medijima pojavljuju napisi
koji ulazak u Europu oznauju duhovnom smru hrvatske drave, te nadodao
kako su u Hrvatskoj trenutno na djelu deintelektualizacija, depopulacija i
deindustrijalizacija, a da je siromatvo smrtni neprijatelj svake demokracije.140
Na njegovo izlaganje nadovezao se i dr. Ivo krabalo, navodei kako je
Hrvatska zahvaljujui brojnim okolnostima, a najvie svojoj politici na putu k
tom cilju, esto puta vraana korak unazad, a za vrijeme rata HVO-a s Armijom
BiH i na sam poetak. ak je i mogue da e tijek ulaska biti usporen, ali je
nesumnjivo da e Hrvatska biti primljena u Vijee Europe.141
HIDRA 25. sijenja 1996.

Skup je organiziran od strane Europskog pokreta Hrvata.
140
Intervju dr. Ive krabala, listopad 2006.
141
Isto.
138
139
65
3.
Vijee Europe
i Republika
Hrvatska
67
3.1 Pristupanje Vijeu Europe

3.1.1 Prijedlog Politikog odbora Parlamentarne skuptine za prijem
Republike Hrvatske u Vijee Europe
Unato nedostacima, ipak je 19. oujka 1996.142 godine Politiki odbor
Parlamentarne skuptine Vijea Europe predloio da se Hrvatska primi u
Vijee Europe kao punopravna lanica.
Parlamentarni je Odbor izvjee posebnog izvjestitelja Van der Lin-dena
prihvatio s 25 glasova za143, te dvotreinskom veinom glasova predloio Parlamentarnoj skuptini VE da se Hrvatska primi na sjednici koja e se odrati
22-26. travnja. Istodobno bi Parlamentarna skuptina Vijeu ministara Vijea
Europe, uputila zahtjev da formalno pozove Hrvatsku da kao punopravna lanica
pristupi Vijeu Europe. Zato je navedeno u prethodnom odlomku unato
nedostacima da e Hrvatska biti ipak uskoro primljena? Upravo zbog injenice
to su lokalni i regionalni predstavnici zemalja lanica Vijea Europe izrazili
duboku zabrinutost zbog naina na koji se ostvaruje demokracija na lokalnoj
razini u Hrvatskoj. Nadalje, veliki je nedostatak i to, to dr. Franjo Tuman
nije htio potvrditi ak dvojicu zagrebakih gradonaelnika koje su izabrale i
Gradska i upanijska skuptina. Ured Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti
Europe144 smatra to odbijanje dvojice gradonaelnika flagrantnim krenjem
naela pluralistike demokracije i mjesne samouprave koje zagovara Vijee
Europe.145 Nadalje, u svom posjetu Hrvatskoj glavni izvjestitelj Parlamentarne skuptine istaknuo je da stanje jo nije idealno, ali Hrvatska je na putu
da ispuni glavne zahtjeve za prijem. Kao najosjetljiviji dio opeg mirovnog
sporazuma u regiji istaknuo je stanje u istonoj Slavoniji te naveo kako Vijee
Europe budno prati odnose Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom. Smatra da u
odnosu na izbor zagrebakog gradonaelnika, Hrvatski sabor mora promijeniti
postojei zakon kako se nakon sljedeih izbora ne bi ponovila ista situacija.
No, bez obzira na sve te navedene nedostatke, prijemu Hrvatske u Vijee
Europe mora se dati podrka u odnosu na demokratske snage i procese, a
nerijeeni zagrebaki sluaj ne bi trebao biti razlog neprimanja, to je u svom
pismu Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe istaknuo predsjednik Gradske
skuptine Zagreba Zdravko Tomac.
Prije etiri godine, tonije 4. svibnja 1992. godine jednoglasnom je odlukom na zasjedanju Parlamenta
VE u Strasbourgu Hrvatskoj dodijeljen status gosta.
143
S tri glasa protiv i etiri suzdrana.
144
CPRLE.
145
HIDRA, 19. oujka 1996.
142
68
Vijee Europe i Republika Hrvatska
Primanjem u Vijee Europe Hrvatska ulazi u prvi krug europskih integracija, jer joj se odmrzava PHARE program i sporazum o trgovini i suradnji s
Europskom unijom te omoguava pristup meunarodnim novanim institucijama, istaknuo je dr. Mate Grani u izjavi za HTV.146
Slijedi krae objanjenje o pretpristupnom programu Phare:
PHARE je program147 pretpristupne pomoi, koji je osnovan nakon pada
komunizma u Srednjoj i Istonoj Europi radi gospodarske obnove zemalja u
regiji. Ciljevi tog programa usmjereni su na izgradnju institucija potrebnih za
pribliavanje europskim integracijama, te financiranje investicija u dravama
kandidatkinjama za lanstvo.
Najprije su njegovu pomo koristile Poljska i Maarska, a kasnije su se
pridruile Bugarska, eka, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovaka i
Slovenija, takoer kandidatkinje Srednje i Istone Europe. Do 2000. godine
su Albanija, BiH i Makedonija imale pristup programu PHARE, nakon ega je
zamijenjen programom CARDS.148 Od 2005. godine je i Republika Hrvatska
postala korisnicom programa PHARE. Nadalje, dr. Grani u svojoj izjavi iznosi
sljedee: Za Hrvatsku je to iznimno vano u trenutku kad postoje ideje o
tzv. globalnom pristupu regiji, jer ona eli im prije postati punopravnom
lanicom europskih integracija. Za odluku Politikog odbora presudni su bili
zavretak rata i pozitivne ocjene doprinosa Hrvatske dejtonskom sporazumu,
te rimskim i enevskim dogovorima.
Veliki znaaj igraju i odgovori na pitanja Vijea Europe to su ih potpisali
dr. Tuman i dr. Pavleti, a kojima se Hrvatska obvezala preuzeti pravila i
standarde ponaanja punopravnih lanica Vijea Europe, te ispuniti obveze
kao to su potivanje manjinskih prava, potpora dejtonskim sporazumima,
rimskim i enevskim dogovorima, potpora Federaciji Bosne i Hercegovine,
suradnja sa sudom u Haagu.149 Prema miljenju dr. Grania Hrvatska bi trebala biti formalno primljena u Vijee Europe potkraj lipnja. Dr. Domljan je
istaknuo da su izgledi za prijem vie nego pozitivni i da bi se Hrvatska za svoj
prijem u Vijee Europe trebala nai na dnevnom redu sjednice, ali je isto tako
istaknuo da postoji i mogunost iskakanja iz planiranog, s obzirom da je
Hrvatska u aritu zbivanja.
Isto.
Osnovan 1989. godine.
148
Community Assistance for reconstruction, Development and Stabilization - pomo Europske zajednice u
obnovi razvoju i stabilizaciji, je program tehniko-financijske pomoi Europske unije usvojen u prosincu
2000. godine, iji je osnovni cilj potpora zemljama jugoistone Europe u aktivnom sudjelovanju u
Procesu stabilizacije i pridruivanja.
149
Vjesnik, 20. oujka 1996.
146
147
69
3.1.2 U Strasbourgu se raspravlja o prijemu Republike Hrvatske u Vijee

Europe
U Europskoj palai u Strasbourgu 24. travnja 1996. godine zapoela je
rasprava o prijemu Hrvatske u Vijee Europe. O prijemu su odluivali lanovi
parlamentarnih izaslanstava 39 zemalja lanica Vijea Europe i to konsenzusom,
veinom ili pojedinanim izjanjavanjem. Dakle, Parlamentarna skuptina je
uputila svoju preporuku Vijeu ministara da formalno pozove Hrvatsku da
pristupi Vijeu Europe.150
3.1.3 Tekst odluke o prijemu Hrvatske u Vijee Europe od 24. travnja 1996.
Tekst odluke o prijemu Republike Hrvatske u Vijee Europe citiran je u

cijelosti u daljnjem tekstu, budui da se radi o vrlo znaajnom dokumentu
odnosno miljenju Parlamentarne skuptine o prijemu Republike Hrvatske
u Vijee Europe, usvojenom na njenoj sjednici.
Hrvatska je podnijela molbu za pristupanje Vijeu Europe 11. rujna 1992.
godine. Rezolucijom 69/1992. od 10. prosinca 1992. godine, Odbor ministara
je od Parlamentarne skuptine zatraio miljenje u skladu sa Statutarnom
rezolucijom 51 (30A). Status posebnog gosta u Parlamentarnoj skuptini
odobren je Hrvatskom saboru 4. svibnja 1992. godine. Postupak davanja miljenja o zahtjevu Hrvatske za prijem u lanstvo odgoen je zbog hrvatske
umijeanosti u rat u Bosni i Hercegovini. Dogaaji u zapadnoj Slavoniji i bivim UN sektorima Sjever i Jug jo su vie odgodili postupak. Izbori za Sabor
odrani su u listopadu 1995. godine. Izaslanstvo promatraa Parlamentarne
skuptine ocijenilo ih je uz neke rezerve slobodnima i potenima. Hrvatska
je sudjelovala u razliitim aktivnostima Vijea Europe od 1992. godine bilo
kroz meudravnu suradnju i programe pomoi ili pak sudjelovanjem u radu
Parlamentarne skuptine i njezinih odbora u statusu izaslanstva posebnog
gosta. Politiki dijalog izmeu Hrvatske i Odbora ministara uspostavljen je
od travnja 1992. godine. Hrvatska je takoer pristupila nekim konvencijama
Vijea Europe, ukljuujuu Europsku kulturnu konvenciju. Predsjednik RH i
predsjednik Hrvatskog sabora potpisali su 15. oujka 1996. godine dokument
u kojem s ciljem ispunjenja pretpostavki za prijem u Vijee Europe, Hrvatska
formalno preuzima obveze za pristup (21 toka). Kriterije koje je Republika
Hrvatska trebala ispuniti za punopravno lanstvo u Vijeu Europe u cijelosti
emo navesti u jednom od sljedeih poglavlja.151
Kao etrdeseta punopravna lanica.
Vidi poglavlje Kriteriji koje RH treba ispuniti za punopravno lanstvo u VE (21 toka).
150
151
70
Parlamentarna skuptina pozdravlja privremeni dogovor o uspostavi misije

OESS-a u Hrvatskoj, ali takoer oekuje da Hrvatska preuzme obvezu striktnog
potivanja odredaba meunarodnog humanitarnog prava, ukljuujui i one
u sluaju oruanog sukoba unutar njezina teritorija.
Parlamentarna skuptina takoer oekuje da Hrvatska preuzme obvezu
suradnje s humanitarnim meunarodnim organizacijama i poduzme sve
potrebne korake radi rjeavanja preostalih humanitarnih problema nakon
nedavnih sukoba, osobito u vezi sa zarobljenicima i nestalim osobama.
Parlamentarna skuptina oekuje od Hrvatske:
da na Dravno sudbeno vijee primijeni zakone u skladu sa standardima

Vijea Europe,
da djelotvorno jami prava i slobode nacionalnih i etnikih manjina u skladu

s obvezama koje su preuzele hrvatske vlasti,
da djelotvorno jami slobodu medija u skladu s obvezama koje su preuzele

hrvatske vlasti,
da bez odlaganja proglasi opu amnestiju svima koji nisu osumnjieni za

ratne zloine, kako bi potaknula povratak hrvatskih Srba,
da aktivno pomae u radu misije OESS-a,

da se savjetuje sa strunjacima Vijea Europe o pravodobnoj promjeni

Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, prije drugog itanja tog zakona u
Saboru.
Nadalje, Parlamentarna skuptina oekuje od Hrvatske da u skladu sa
standardima i naelima Vijea Europe rijei probleme koji se tiu oduzete
imovine tijekom faistike i komunistike vladavine.
Na temelju ovih obveza i oekivanja, Parlamentarna skuptina vjeruje da je
Hrvatska u skladu s lankom 4 Statuta Vijea Europe nesporno u mogunosti
i voljna ispuniti uvjete za lanstvo u Vijeu Europe, kako je odreeno lankom
3 Statuta.152 Radi osiguranja potivanja obveza preuzetih od Parlamentarne
skuptine, odluuje se odmah od dana prijema pomno nadziranje prilika u
Hrvatskoj u skladu s postupcima iz Odluke broj 508/1995. Parlamentarna
skuptina preporua Odboru ministara da na temelju gore navedenih preuzetih obveza:
a) pozove Hrvatsku da postane lanicom Vijea Europe,
b) dodijeli pet mjesta Hrvatskoj u Parlamentarnoj skuptini.
Statut: Svaka lanica VE priznaje naelo vladavine prava i naelo prema kojem svaka osoba pod
njezinom jurisdikcijom mora uivati ljudska prava i temeljne slobode, te se obvezuje da e iskreno i
djelotvorno suraivati u postizanju cilja odreenog u I. poglavlju.
152
71
Moramo napomenuti da je najproblematinija toka rasprave Parlamentarne skuptine o prijemu Hrvatske u Vijee Europe bila sedmi amandman, s
obzirom da Republika Hrvatska izmeu ostalog nije ispunila sve svoje obveze
prema Meunarodnom sudu za ratne zloine poinjene na podruju bive
Jugoslavije. Dakle, budui da Republika Hrvatska jo nije uspjela ispuniti sve
obveze prema dejtonskim sporazumima, zatraeno je da se rasprava o prijemu
Hrvatske u Vijee Europe odgodi za lipanj. ak je liberalni demokrat, Britanac Russel Johnston pokuao raspravu o prijemu Hrvatske u Vijee Europe
prebaciti s plenarne sjednice na razinu Odbora, ali ipak nije dobio podrku
parlamentaraca. Veina lanova Odbora za odnose sa zemljama nelanicama
podrala je prijem Hrvatske.153
Tako je izvjestitelj Odbora za politika pitanja istaknuo da su se u Hrvatskoj dogodile i mnoge pozitivne promjene, primjerice prihvaanje Zakona
o suradnji s Meunarodnim sudom za zloine poinjene na podruju bive
Jugoslavije, dobrovoljan odlazak generala Blakia u Den Haag, sve bolja suradnja Zagreba i Beograda, prihvaanje misije OESS-a u duem trajanju, te
potpisivanje liste s 21 zahtjevom Vijea Europe. Naravno, istaknuo je da postoje
i zabrinjavajue okolnosti, ali da na njima ne treba graditi odluku154, dok su
drugi istaknuli da u Hrvatsku treba imati povjerenja, te da joj treba pruiti
veu potporu u rjeavanju problema. Za Hrvatsku se izuzetno zauzeo bivi
predsjednik Parlamentarne skuptine Miguel Angel Martinez. U sljedeem
emo odlomku u cijelosti citirati govor predsjednika Hrvatskog sabora dr.
arka Domljana povodom predstojeeg primitka Republike Hrvatske u Vijee
Europe, tu najstariju meunarodnu organizaciju, nakon gotovo etiri godine
od predaje zahtjeva, a poglavito jer se radi o nadasve znaajnom trenutku za
Republiku Hrvatsku.
3.1.4 Govor predsjednika Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini
povodom pristupanja RH u Vijee Europe
Dr. arko Domljan je 24. travnja 1996. godine u Strasbourgu zapoeo svoj
govor sljedeim rijeima:
Veletovana gospoo predsjednice (Leni Fischer), potovani glavni tajnie
(Daniel Tarschys), gospoe i gospodo kolege zastupnici. U ovom asu tako
vanom za Hrvatsku, elim prije svega zahvaliti svima koji su svojim objektivnim i znalakim, nadasve politiki mudrim promiljanjima
Prijem Hrvatske u VE podrala su tri najvanija Odbora.
Primjerice, izbor zagrebakog gradonaelnika i sloboda medija.
153
154
72
O specifinoj hrvatskoj poziciji danas pridonijeli konanoj povoljnoj odluci i

preporuci za posljednji in primanja moje zemlje u Vijee Europe. Nastavljajui
govoriti hrvatski, jezikom zabiljeenim odavna od 11. stoljea na spomenicima
i razvijenom od 15. stoljea u knjievnim djelima, elim svakako istai da
integriranje u Europu nije samo na cilj od osamostaljenja i uvoenja demokratskog viestranaja prije est godina, nego prije svega iskonska realnost i
sudbina. Stoljeima je potvrivana neraskidiva vezanost Hrvatske za Europu,
za njezine znanstvene, kulturne i politike steevine. Vojno smo, uz velike
ljudske gubitke, zaustavljali i zaustavili silne otomanske valove usmjerene
prema srcu Europe. U glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu nikad se nije zavijorila otomanska zastava. Kulturno smo se napajali dostignuima ne samo
velikih nego i malih europskih naroda u rasponu od srednjovjekovlja preko
klasike do postmoderne. Povijest Hrvatske kao mediteranske i podunavske,
srednjoeuropske zemlje, dio je povijesti Europe. Ni gospodarske ni politike
veze s Europom i njezinim najsvjetlijim idealima nikada nisu bile prekinute.
Pristupajui s nadom u konaan prijem u Vijee Europe, mi stoga ne ulazimo
uzbueni u pane-uropsku organizaciju, mi se Europi s radou vraamo. Politiki dijalog s Vijeem Europe odvijao se u proteklim godinama kontinuirano.
O tome svjedoi nazonost hrvatskih predstavnika u tridesetak stalnih i ad
hoc tijela Vijea Europe i na specijalistikim skupovima, napose u Strasbourgu, ali i u Hrvatskoj. Osobito je bila plodna suradnja sa strunjacima koji su
nam pomagali u radu na stvaranju zakonodavstva i njegovom usklaivanju
s europskim standardima. Taj rad i dalje intenzivno traje.
Hrvatska je potpisala ve brojne konvencije iji e broj nakon primanja u
Vijee Europe neprestano rasti. Nepovratno opredijeljena za demokraciju,
Hrvatska svojim zakonima, ali i u praksi, titi prava graana, a napose nacionalnih manjina u skladu s europskim standardima, pa u po-neem i vie
od toga. Na primjer, usprkos ratu u Hrvatskoj nije ozakonjena smrtna kazna.
No, teke ratne traume zbog srpske agresije i stranih zloina nesumnjivo u
narodu ne mogu biti preko noi zaboravljene.
Dravna vlast, naprotiv, zalaui se strogo za pravnu dravu, odluna je da
mirno i dogovorno rjeava probleme koji su joj zajedniki s ostalim zemljama
u tranziciji, ali i neke svoje specifine sa susjedima. Velika veina je u Hrvatskoj
odgovorna da izgradi demokratsko drutvo slobodnih i sretnih ljudi, u svemu
ravnopravnih graana. Na putu uvrenja pravne drave vie nitko tu veliku
biraku masu ne moe pokolebati. Ali Vijee Europe svojim razumijevanjem
i primanjem Hrvatske u svoje okrilje, moe mnogo pomoi i ubrzati proces
saniranja ratnih rana, na zgradama i u ljudima, u osjeajima i u dubini due.
73
Europska situacija u ovoj fazi integriranja nije statina pojava, nego dinamian proces. I uklapanje Hrvatske u takvu Europu bit e proces, to bri
i dinaminiji, to e cjelina primjerom i stvarnom potporom, a ne samo verbalno, utjecati na svoj novi dio. Zajednicu potiu i dre na okupu ne samo
zajedniki nego i usuglasivo prepoznatljivi pojedinani interesi. Dakako, uz
to takoer jasno definirane obveze jednih prema drugima, dijelova prema
cjelini i cjeline prema dijelovima.
To je u konkretnom sluaju osebujni sloeni politiki, gospodarski, znanstveni i kulturni hermeneutiki krug.155 Hrvatska, kad se napokon nae u
tom krugu, bit e time ujedno obvezana da se postepeno transformira kako
bi ostvarila svoj strateki cilj: potpunu integraciju u Europu koja mora zajednikom mudrou i sposobnou pronai prave odgovore na izazove 21.
stoljea. Upravo zato, na kraju naglaavam, da je za Hrvatsku istinska ast,
ali i velika obveza dijeliti sudbinu s Europom koja zna to nee, ali i za im
odluno tei, s Europom blagostanja i sigurne budunosti.156
Priopenje Vijea Europe o prijemu Hrvatske objavio je Ured za informiranje Vijea Europe. Prenosimo ga takoer u cijelosti i to neslubeni prijevod
s engleskog, a kao informaciju zasigurno najvanijeg sadraja u 1996. godini
za Republiku Hrvatsku:
Parlamentarna skuptina Vijea Europe je jutros velikom veinom glasova
za prijem Hrvatske i time je otvorila put kako bi ova zemlja postala etrdesetom
punopravnom lanicom te paneuropske organizacije sa sjeditem u Strasbourgu.
Miljenje Skuptine bit e predano Odboru ministara koji e donijeti konanu
odluku. Usvajajui miljenje koje je donio Rene van der Linden, izvjestitelj Odbora
za politike poslove, Skuptina je uzela u obzir da su predsjednik Republike
Hrvatske dr. Franjo Tuman i predsjednik Sabora dr. Vlatko Pavleti 15. oujka
potpisali dokument s 21 zahtjevom koje je predloio Odbor za politike poslove.
Uspostavljanje misije OESS-a u Hrvatskoj kao i usvajanje Ustavnog zakona o
suradnji s Hakim sudom takoer su utjecali na glasovanje parlamentaraca.
Hrvatska se obvezala da e odobriti Europsku konvenciju o ljudskim pravima
tijekom godine nakon prijema u Vijee Europe, te da e priznati pravo pojedinanog obraanja Europskoj komisiji i obaveznu jurisdikciju Europskog suda
za ljudska prava. Tijekom prve godine lanstva u Vijeu Europe Hrvatska je
duna potpisati Protokol 6 Konvencije koja se odnosi na ukidanje smrtne kazne
u mirnodopsko vrijeme, koju e ratificirati u roku tri godine. Tijekom godine
nakon prijema Hrvatska e potpisati i ratificirati Europsku okvirnu konvenciju
Oznauje strukturu procesa tumaenja u hermeneutikoj filozofiji, prema kojoj se neto moe
razumjeti ili protumaiti samo ako se u odreenoj mjeri ve prije razumjelo.
156
155
74
o zatiti nacionalnih manjina, Europsku povelju o lokalnoj samoupravi, kao i

Povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Hrvatska se takoer obvezala da e
suraivati i u provedbi mirovnog sporazuma o BiH, suraivati s Meunarodnim
sudom za ratne zloina poinjene na prostoru bive Jugoslavije, te neodgodivo
predati sudu sve osobe osumnjiene za ratne zloine, zloine protiv ovjenosti
i za genocid. Skuptina oekuje od hrvatskih vlasti da uinkovito jame prava i
slobode etnikih i nacionalnih manjina kao i slobodu medija, te da se savjetuju sa strunjacima Vijea Europe prilikom revizije Zakona o lokalnoj upravi i
samoupravi. Isto tako treba osigurati da e zakon Pravne slube Komisije biti
proveden u skladu s pravilima Vijea Europe. Konano, Hrvatska se obvezala
da surauje s Vijeem Europe o provedbi mjera radi praenja potuju li drave
svoje obveze. U petom mjesecu sastala su se u Zagrebu i dvojica ministara
vanjskih poslova, irski ministar Gay Mitchell i dr. Mate Grani. Ovo je bio i prvi
slubeni posjet jednog irskog ministra Hrvatskoj. Razgovor je tekao u smjeru
meusobnih odnosa Hrvatske i Irske157, uz obeanje da e podupirati Hrvatsku
u primjeni europskih kriterija na putu njenog prijema u europske integracije.158
3.1.5 Ope razoaranje - odgoda prijema Republike Hrvatske u Vijee
Europe
Na ope nezadovoljstvo svih visokih hrvatskih dunosnika, kao i graana

cijele Hrvatske, u mjesecu svibnju kada se i izvrni organ Vijea Europe trebao
sastati, Odbor ministara Vijea Europe na razini veleposlanika donio je odluku
konsenzusom da se odgodi prijem Hrvatske u Vijee Europe.
Naime, nije postignuta potrebna suglasnost za donoenje pozitivne odluke o
primanju Hrvatske u lanstvo. Zemlje lanice Vijea Europe ele vidjeti napredak prije donoenja konane odluke, izjavio je glasnogovornik Vijea Europe.
Ministarski odbor i formalno je razmotrio prijem Hrvatske u punopravno
lanstvo te izdao sljedee priopenje:
Zastupnici ministara trideset devet zemalja Vijea Europe danas su dali
naputke Skupini za zemlje srednje i istone Europe da na svojem sljedeem
sastanku 30. svibnja 1996. godine nastavi razmatrati pitanje to je mogue
ranijeg prijema Hrvatske u Vijee Europe na osnovi dokumenta tajnitva u
kojem su utvrene obveze i oekivanja ije se izvravanje moe traiti od
Hrvatske prema rokovima koji se trebaju postaviti. Zastupnici su takoer
suglasni da nastave razmatranje ovog pitanja na sljedeem sastanku od 3. do
6. lipnja 1996. godine.159
Irska je za dva mjeseca preuzimala predsjedanje Europskom unijom.
159
157
158
75
Na priopenje odnosno odluku Ministarskog odbora Vijea Europe, Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske odmah je reagiralo svojim
priopenjem u kojem navodi aljenje zbog odgode primanja u punopravno
lanstvo, te da ne moe prihvatiti da se njezino primanje uvjetuje prijemom
drugih susjednih drava u Vijee Europe, a osim toga podsjea i na trajnu
transparentnost hrvatske politike, njen razvoj i suradnju s najvanijim meunarodnim imbenicima. U priopenju takoer potvruje i privrenost procesu
demokratskog razvoja, potivajui standarde Vijea Europe. Nadalje, trai
dodatno pojanjenje o produenom roku prijema. Hrvatski ministar vanjskih
poslova dr. Mate Grani kazao je da e Hrvatska ispuniti sve obveze koje je
preuzela u pregovorima za prijem u Vijee Europe.
3.1.6 Solun - Rezolucija o Hrvatskoj, procedura prijema u Vijee Europe
76
I tako se pregovori nastavljaju dalje u Solunu, pred vie od 200 parlamentaraca iz 39 drava lanica, a izmeu ostalih tema rasprave, raspravljat e se
i o statusu hrvatske molbe.
Naime, Hrvatska je uvrtena u hitnu raspravu dnevnog reda sjednice zakazane za 29. svibanj 1996. godine.
Postupak je sljedei: nakon to se osamdesetak lanova Stalnog odbora
oituje o hrvatskoj molbi (Stalni odbor djeluje u ime Parlamentarne skuptine
izmeu njezinih zasjedanja i glasuje o nacrtu rezolucije o hrvatskoj molbi za
primanje), u Strasbourgu bi se trebala sastati radna skupina za odnose sa
zemljama Istone i Srednje Europe (GREL), koja bi trebala razmotriti pitanje
primanja Hrvatske kao punopravne lanice u Vijee Europe, a svoje zakljuke
proslijediti Odboru ministara. Naime, ta radna skupina dobit e rezoluciju
na uvid, ali e isto tako pripremiti i novi dokument u kojem e navesti etiri
skupine obveza o kojima e se Hrvatska trebati jo jednom izjasniti, nakon
to se utvrde njihovi toni rokovi za ispunjenje. A to su potivanje dejtonskih
sporazuma, povratak izbjeglica i prognanika, sloboda medija i zakon o lokalnoj
samoupravi. Meutim, ovdje se nije radilo o novim obvezama, ve o tonim
rokovima za ispunjenje ve poznatih obveza.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora dr. arko Domljan istaknuo je na sjednici
Politikog odbora Parlamentarne skuptine Vijea Europe, da su ponovno
iznesene rezerve i kritiki tonovi prema Hrvatskoj. U odnosu na rad Stalnog
odbora, parlamentarci su primijetili da su hrvatske vlasti djelovale u neskladu
s preuzetim obvezama od momenta dobivanja zelenog svjetla za ulazak u
Vijee Europe, a misli se na rasputanje zagrebake Gradske skuptine, neprovoenje prihvaenog Zakona o suradnji s meunarodnim sudom za ratne
zloine poinjene na podruju bive Jugoslavije, te na represivne mjere protiv
medija. U Nacrtu rezolucije se kao pozitivan znak funkcioniranja pravne drave

navodi odluka Ustavnog suda kojom se ponitava vladina odluka o rasputanju
zagrebake Gradske skuptine. Stoga, da bi se omoguilo Hrvatskoj to bre
primanje u Vijee Europe, Stalni odbor u Nacrtu rezolucije trai od hrvatskih
vlasti da strogo potuju preuzete obveze i oekivanja.
No, vratimo se na Solun, gdje je Stalni odbor Parlamentarne skuptine
Vijea Europe na temelju izvjea posebnog izvjestitelja Van der Lin-dena
jednoglasno prihvatio tekst rezolucije o Hrvatskoj:
1. Parlamentarna skuptina je 24. travnja 1996. godine prihvatila Miljenje br.
195 u povodu zahtjeva Hrvatske za primanje u Vijee Europe. Na temelju
popisa obveza koje je Hrvatska preuzela, a potpisali su ga predsjednik
Republike Hrvatske i predsjednik Hrvatskog sabora, kao i odreenih oekivanja koja je Skuptina formulirala, predvieno je da se Hrvatska pozove
da postane lanicom organizacije.
2. Parlamentarna skuptina s uenjem primjeuje da su hrvatske vlasti
djelovale nakon toga oito ne potujui svoje obveze. Represivne mjere
koje su poduzele protiv medija i rasputanje Gradske skuptine Zagreba
izazvale su ozbiljne sumnje u njihove dobre namjere. tovie, pojavila se
zabrinutost o promjeni zakona o suradnji s Meunarodnim sudom za ratne
zloine u bivoj Jugoslaviji.
3. Meutim, Parlamentarna skuptina smatra odluku Ustavnog suda, kojom
je ponitena odluka Vlade o rasputanju zagrebake Gradske skuptine,
pozitivnim znakom funkcioniranja pravne drave u Hrvatskoj.
4. Parlamentarna skuptina prima na znanje stajalite Odbora zamjenika
ministara od 15. svibnja 1996. godine. Prije odluivanja o primanju Hrvatske, Odbor e razmotriti jesu li ispunjene obveze koje mogu biti traene
od Hrvatske i oekivanja u skladu s rokovima koji e biti odreeni.
5. Parlamentarna skuptina sa zadovoljstvom biljei vanost koju Vijee
Europske Unije pridaje potivanju obveza preuzetih u vezi s primanjem u
Vijee Europe. Meutim, postoji jasna potreba za bliskim konzultacijama
kojima bi se osigurala koordinacija izmeu zajednike vanjske i sigurnosne
politike Europske Unije i stajalita Vijea Europe.
6. Parlamentarna skuptina zahtijeva da hrvatske vlasti strogo potuju obveze i ispune oekivanja navedena u Miljenju br. 195 te da Hrvatski sabor
djeluje u skladu s time, kako bi se omoguio brzi prijem u Vijee Europe.160
160
77
Dana 6. lipnja 1996. godine, od strane zastupnika Europskog parlamenta

prihvaena je rezolucija o neprimanju Hrvatske u Vijee Europe. Odmah dan
kasnije, predsjednik Odbora ministara Vijea Europe uputio je pismo putem
Boidara Gagre, stalnog predstavnika RH pri Vijeu Europe, ministru vanjskih
poslova i potpredsjedniku Vlade dr. Mati Graniu. U pismu se od Republike
Hrvatske trae dodatna objanjenja oko potivanja pojedinih obveza koje je
Republika Hrvatska preuzela u travnju 1996. godine u okviru procedure primanja u Vijee Europe. Hrvatska je Vlada odgovorila na pismo u roku sedam
dana u nadi nastavka dijaloga i okonanja procesa primanja u punopravno
lanstvo. U odnosu na rezoluciju o Hrvatskoj u okviru procedure njezinog
prijema u Vijee Europe, svoje miljenje nije skrivao niti tadanji predsjednik
Republike Hrvatske Stjepan Mesi, ujedno i predsjednik Hrvatskih nezavisnih demokrata (HND), koji je izjavio da je hrvatska vlast kriva za odgaanje
prijema u Vijee Europe, jer nije ispunila uvjete na koje se obvezala, a sve je
komentirao sljedeim rijeima:
Traenje krivca za odgaanje prijama u Vijee Europe meu nekakvim
neprijateljima koji okruuju Hrvatsku je notorna glupost.161 Takoer je rekao da je Hrvatsku potrebno hitno integrirati u Europu kako bi se domogla
financijskih programa i pokuala osvjeiti vrlo dramatinu gospodarsku situaciju.162 Nepriznavanje rezultata izbora u Zagrebu nije na razini europskih
standarda i pokazuje da je HDZ i dalje pokret koji eli igrati ulogu biveg
Saveza komunista, a sve ostale stranke tretirati kao orkestriranu pratnju,
poput nekadanjeg Socijalistikog saveza.163
3.1.7 Odgovor Hrvatske vlade na Memorandum Vijea Europe
Treba svakako spomenuti i prvu sjednicu jednog europskog odbora ikada

odranu u Republici Hrvatskoj, a radi se o redovnoj sjednici Odbora za odnose
s europskim zemljama nelanicama Parlamentarne skuptine Vijea Europe,
odranoj 10. rujna 1996. godine.164 Svrha posjeta nije nikakva istraivaka
misija, ve samo elja da se osjeti politika situacija u Hrvatskoj.
Naravno, glede poloaja Hrvatske pri ulasku u Vijee Europe nema nikakvih promjena, ali bi radna skupina Odbora ministara Vijea Europe trebala
predloiti konano stupanje na snagu odluke o prijemu Republike Hrvatske
u Vijee Europe dana 15. rujna 1996. godine, istaknuo je domain dr. arko
Domljan.
Misli na program PHARE i CARDS.
163
164
Odrana u zagrebakom hotelu Intercontinental.
161
162
78
No, lanovi Odbora u tijeku svog boravka u Hrvatskoj obavili su i razgovore

s predstavnicima hrvatskih politikih stranaka, predstavnicima nacionalnih
manjina, nevladinih organizacija i hrvatskih medija. Dan kasnije odrana je u
Zagrebu i konferencija za novinare Odbora za odnose s europskim zemljama
nelanicama Parlamentarne skuptine Vijea Europe165, na kojoj su se predstavnicima medija obratili i ugledni zastupnik u francuskom Senatu i predsjednik Odbora Jean Seitlinger, potpredsjednica Elena Potpodorova, izvjestitelj
lord Dundee i lanica Hane Severinsen. Izmeu ostalog, podsjetili su da e
se sredinom rujna sastati Ministarsko vijee Vijea Europe kako bi konano
donijelo odluku o potvrdi prijema Republike Hrvatske u Vijee Europe, a isto
tako da e jedan od glavnih izvora na temelju kojeg e se odluiti o prijemu
biti i izvjee koje e Odbor za odnose s europskim zemljama nelanicama
podnijeti nakon posjeta Hrvatskoj. Predstavnici Odbora nisu gubili vrijeme,
ve su se sastali s predstavnicima hrvatskih politikih stranaka, nacionalnih
manjina, nevladinih organizacija i hrvatskih medija, te obavili znaajne razgovore na temelju kojih e se donijeti i neki zakljuci vezani za prijem Hrvatske
u Vijee Europe, a Seitlinger je izjavio: Osobito smo zadovoljni injenicom,
da su se svi nai sugovornici, bez iznimke, zaloili za to bri ulazak Hrvatske
u Vijee Europe.166
U razgovoru o slobodi medija, Odbor je nastojao ustanoviti postoji li u
Hrvatskoj politika diskriminacija izmeu razliitih medija ili je rije tek o
pogrenom postupanju nakon medijskih napada na privatni ivot odreenih
javnih osoba. Nije nam namjera ikog optuivati, smatramo da novinari moraju
potivati odreena pravila, ali osobe koje su prihvatile predstavljati svoju
zemlju na nekoj razini, morale bi se nauiti biti malo manje osjetljive167.
Predsjednica Parlamentarne skuptine Vijea Europe Leni Fischer, ohrabrila
je svojom izjavom, jer smatra kako se vie ne bi trebalo vraati na poetak
rasprava, nego bi kao i u sluajevima prijema ostalih zemalja trebalo prosuditi,
to je Hrvatska uz jamstva koja je dala, dosad uinila. Takoer vjeruje da e
Ministarski odbor sredinom listopada na svom zasjedanju biti u situaciji da
utvrdi datum prijema Hrvatske meu punopravne lanice Vijea Europe. I
Politiki odbor utvrdio je pozitivno stajalite o prijemu Republike Hrvatske u
Vijee Europe, na kojem je sudjelovao i voditelj saborskog izaslanstva dr. arko
Domljan, a na zamolbu izvjestitelja Van der Lindena. Naime, Van der Linden
zamolio je dr. arka Domljana da odgovori na glavne prigovore sadrane u
predsjednikoj izjavi Vijea sigurnosti. Dr. Domljan upozorio je prisutne kolike
Dana 11. rujna 1996. u Europskom domu.
HIDRA, 11. rujna 1996.
167
Isto.
165
166
79
su pozitivne promjene i pomaci uinjeni od travnja kada je Parlamentarna

skuptina prihvatila preporuku o prijemu Hrvatske u Vijee Europe.
Jedan od glavnih prigovora, povratak Srba, nije toliko jednostavan kao to
se misli, jer se on moe ostvariti provjeravanjem svakog pojedinog zahtjeva,
kao i potivanjem prava svakog pojedinca da dobije hrvatsko dravljanstvo te
da mu se vrati njegova imovina, a to pravo nije ogranieno nikakvim rokom.
Slijedom prethodno iznesenog, te pozitivnog tijeka rasprave na Politikom
odboru, isti je zakljuio da daljnje odgaanje prijema Hrvatske u Vijee Europe
ne bi imalo nikakva smisla.
Ministarski odbor Vijea Europe trebao bi utvrditi konani datum sveanog
prijema Hrvatske u Vijee Europe, a na ispunjenje jamstava to ih je Hrvatska
dala Vijeu Europe moi e se utjecati preko sustava praenja tih ostvarenja
kroz tzv. monitoring.168 Monitoring se primjenjuje i na ostale novoprimljene
zemlje lanice.169 Bitno je jo spomenuti da je Hrvatska u brojnim bilateralnim
susretima dobila nepodijeljenu potporu za lanstvo u Vijeu Europe. Sada su
se svi direktno izjasnili za Vijee Europe rekao je ministar Grani, te dodao
da bi se ulazak u Vijee Europe potpisao u studenome ove godine. Ministar
Grani je u New Yorku potpisao i sveobuhvatni Sporazum o zabrani nuklearnih pokusa. Nadalje, kako je to objavila agencija France Presse u razgovoru s
jednim od dunosnika Ministarskog odbora: To je ista formalnost budui
da od 2. srpnja meu nama postoji konsenzus. Takoer je podsjetio da je
2. srpnja Odbor donio odluku kojom poziva Hrvatsku da postane lanicom
Vijea Europe. Ta odluka uvjetovana je zahtjevom da Hrvatska do 30. rujna
ispuni odreeni broj uvjeta.
Da ih ne ispunjava, poziv je mogao biti doveden u pitanje. Do 30. lipnja
nitko nije doveo u pitanje poziv upuen Hrvatskoj. Stoga je 1. listopada poziv
bio neizravno potvren.
Takoer je isti dunosnik Odbora naveo da je Hrvatska uspostavila diplomatske odnose sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, te pridonijela uspjehu
izbora u BiH u rujnu, ali izglasala i Zakon o oprostu i Zakon o javnom priopavanju, to je bila jedna od zamjerki Republici Hrvatskoj. Izrazio je aljenje to
Hrvatska nije odgovorila na jedno vano pitanje suradnje s Meunarodnim
sudom za ratne zloine u Den Haagu. No isto je tako istaknuo da Hrvatska
u tome nije jedina. Mora se napomenuti da je odbijanje ministara, budui
se nisu jednoglasno sloili oko prijema Hrvatske u Vijee Europe sredinom
Procedura za praenje ispunjavanja obveza, predviena razliitim tekstovima Skuptine.
Konstituiranje Odbora institucioniziralo je praksu koja je ve i prije postojala, tj. otkako je Skuptina
odluila primiti nove demokracije unato njihovim potekoama. Na takav se nain htio olakati
njihov prijelaz iz totalitarnog reima u sustav pluralistike demokracije.
168
169
80
svibnja, dovelo do presedana u analima Vijea Europe od njegova otvaranja

prema zemljama Istone Europe, jer je uslijedilo nakon to je Parlamentarna
skuptina 24. travnja 1996. godine odobrila prijem Hrvatske. I njemaki je
ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel u razgovoru s hrvatskim ministrom
dr. Graniem rekao, da e njegova zemlja svakako podrati Hrvatsku kao i
trgovinski sporazum Hrvatske s Europskom unijom, te njezino ukljuenje u
PHARE program, to bi naravno za Hrvatsku predstavljalo jo jedno priznanje
vie.
Dakle, vratimo se na izvjee Ministarskog odbora na temelju kojeg je dana
16. listopada 1996. godine donesena odluka da e se Republiku Hrvatsku
konano primiti kao punopravnu lanicu u tu najstariju paneurop-sku organizaciju. Povodom tog izvjea voditelj hrvatskog parlamentarnog izaslanstva u
Vijeu Europe dr. arko Domljan izjavio je sljedee: Time zavravamo jedno
muno razdoblje za Hrvatsku.170
Proli smo trnovit put i doekali da je Ministarski odbor jednoglasno donio
odluku o prijemu Hrvatske.171 Meutim ne treba imati iluzije da e nas ostaviti na miru. No sada poinje drugo razdoblje da se iznutra borimo za svoje
mjesto, za politiki renome. Moi emo s jaom argumentacijom braniti svoje
stavove, tumaiti istinu o Hrvatskoj, a ravnopravno iznositi i nae prigovore,
jer nigdje stanje ljudskih prava, pravne drave, sloboda, nije tako idealno da
se neto ne bi moglo prigovoriti.172
U svojoj izjavi za Hrvatsku informativnu agenciju dr. Domljan u ali je rekao,
da je proces primitka Hrvatske u Vijee Europe trajao pune etiri godine, dakle
od svibnja 1992. godine, to je i svojevrsni rekord, pa smatra da moemo
biti i ponosni jer smo proli temeljito propitivanje u procesu primanja. Znao
sam ranije u ali rei da e Hrvatska biti primljena u Vijee Europe, ne kao
druge zemlje, nego po posebnoj proceduri.173
HIDRA, 16. listopada 1996.

Isto.
172
Isto.
173
Isto.
170
171
81
3.1.8 Priopenje Slube za odnose s javnou Vijea Europe o konanom

prijemu Republike Hrvatske u Vijee Europe
Sluba za novinstvo Vijea Europe konano je 16. listopada 1996. godine
priopila da e Hrvatska postati etrdeseta lanica Vijea Europe, kako je
odluio Ministarski odbor.
Ta se odluka temelji na preporuci koju je Parlamentarna skuptina prihvatila u travnju 1996. godine, zatim na pismenim kontaktima izmeu hrvatske
Vlade i Ministarskog odbora, te na kraju na pozivu za prijem u punopravno
lanstvo s odgodom koja je bila objavljena u srpnju. Kako se navodi u priopenju, Hrvatska je prihvatila obveze u sljedeim podrujima:
primjena dejtonskog sporazuma,

suradnja s Meunarodnim sudom za ratne zloine poinjene na podruju

bive Jugoslavije,
ljudska prava, manjine, izbjeglice i raseljene osobe,

sloboda tiska,

lokalne i regionalne ovlasti i lokalni izbori.

82
Osim toga Hrvatska se obvezala i ratificirati Europsku konvenciju

0 ljudskim pravima u razdoblju od godinu dana nakon njezina prijema u
Vijee Europe, te priznati pravo individualnog obraanja graana Europskom
sudu i obvezne jurisdikcije toga suda. Nadalje, u razdoblju od godinu dana
nakon prijema, Hrvatska e potpisati, a u razdoblju od tri godine i ratificirati
Protokol 6 Konvencije o ljudskim pravima o ukidanju smrtne kazne u mirnodopskim uvjetima. U razdoblju od godine dana nakon prijema, Hrvatska
e potpisati i ratificirati Nacrt konvencije Vijea Europe o zatiti nacionalnih
manjina, Europsku povelju o lokalnoj autonomiji, te Povelju o regionalnim i
manjinskim jezicima. Sve te obveze preuzete su naravno na temelju pismenih kontakata izmeu Parlamentarne skuptine Vijea Europe i Ministarstva
vanjskih poslova Republike Hrvatske u oujku i lipnju 1996. godine. Treba
jo jednom istaknuti da je Republika Hrvatska prvi put podnijela zahtjev za
prijem u Vijee Europe u svibnju 1992. godine.
Od strane Ministarskog odbora utvreno je da e Republika Hrvatska odnosno hrvatsko izaslanstvo u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe, imati
pet lanova. Ubrzo nakon prethodno iznesenog priopenja iz Stras-bourga i
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske dalo je svoje priopenje u
kojem se navodi: im je bila potvrena pozitivna preporuka Parlamentarne
skuptine Vijea Europe od 24. travnja 1996. godine i Rezolucija Ministarskog
odbora od 2. srpnja ove godine, Ministarski je odbor Vijea Europe na razini
zastupnika ministara donio odluku o upuivanju poziva Republici Hrvatskoj,
da kao punopravna etrdeseta lanica Vijea Europe pristupi 6. studenoga 1996. godine u 12 sati.174 U svom priopenju navodi kako je Republika
Hrvatska u statusu posebnog gosta razvijala suradnju sa stalnim i ad hoc
tijelima Vijea Europe. Meutim, i ulaskom u Vijee Europe od Hrvatske se
oekuje da e i nadalje jaati suradnju na svim razinama u okviru komisija i
odbora, a u skladu s mehanizmima utvrenim za sve lanice Vijea Europe.
Nadalje, navode se i obveze koje je Republika Hrvatska duna ispuniti u roku
od godinu dana od prijema u Vijee Eu-rope.175 Tako je Republika Hrvatska
inom primitka u Vijee Europe uinila prvi znaajan korak koji ju vodi u
ostale euroatlantske integracije, naglaavajui pritom potrebu obnove procesa sklapanja ve usklaenog Sporazuma o suradnji s Europskom Unijom,
Ugovora o pridruenom lanstvu Europskoj Uniji, te pristupanju programu
Partnerstvo za mir.
Dalje se u priopenju navodi, da se ulaskom u punopravno lanstvo Vijea
Europe potvruje i opredijeljenost Republike Hrvatske za jaanjem demokratskog drutva, pravne drave i pruanja pune zatite ljudskih prava, to
e pridonijeti ubrzanju procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.
Time se ujedno jaa i potvruje meunarodni poloaj Republike Hrvatske te
vrednuje i njezin aktivan doprinos provedbi dejtonskih mirovnih sporazuma
i stabilizaciji prilika u regiji.
3.2 Kriteriji koje je Republika Hrvatska trebala ispuniti za punopravno

lanstvo u VE - 21 toka (obveze RH za pristup)
Da bi ispunila kriterije za pristupanje Vijeu Europe, Republika Hrvatska

slubeno potvruje da e preuzeti sljedee obveze:
potpisati Europsku konvenciju o ljudskim pravima (ECHR) u trenutku

pristupanja,
ratificirati ECHR i protokole br. 1, 2, 4, 7 i 11 u roku od godine dana od

trenutka pristupanja,
dok ne stupi na snagu Protokol br. 11, priznati pravo pojedinanog obra
anja Europskoj komisiji i obveznu jurisdikciju Europskog suda (l. 25 i
46 Konvencije),
potpisati Protokol br. 6 ECHR o ukidanju smrtne kazne u mirnodopsko

vrijeme u roku od godine dana, a ratificirati ga u roku od tri godine od
pristupanja,
HIDRA, 17. listopada 1996.
Daniela Petrievi Golojuh, lanstvo Hrvatske u Vijeu Europe, magistarski rad, Fakultet politikih
znanosti Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2010, str. 91.
174
175
83
u roku od godine dana od pristupanja potpisati i ratificirati Europsku kon

venciju o spreavanju muenja i nehumanog i poniavajueg postupanja i
kanjavanja,
u roku od godine dana od pristupanja potpisati i ratificirati Europsku

okvirnu konvenciju o zatiti nacionalnih manjina, Europsku povelju
0 lokalnoj samoupravi te Povelju o regionalnim i manjinskim jezicima, voditi

politiku o manjinama u skladu s naelima utvrenim u preporuci skuptine
br. 1201 (1993) i ukljuiti ta naela u pravni i administrativni sustav i praksu
drave,
provesti preporuku koja proizlazi iz miljenja Europske komisije za de
mokraciju putem prava (Venecijanska komisija)176 o Ustavnom zakonu o
ljudskim pravima i slobodama i pravima nacionalnih i etnikih zajednica
ili manjina, kao i mehanizama zatite ljudskih prava,
poduzeti sve potrebne mjere, ukljuujui odgovarajuu policijsku zati
tu, kako bi se zajamila sigurnost i ljudska prava srpskom puanstvu u
Hrvatskoj, posebice u bivim UNPA zonama, olakao povratak ljudi koji
su napustili ta podruja i omoguilo im se na temelju posebnog postupka utvrenog zakonom, da djelotvorno ostvare svoja prava radi vraanja
imovine ili dobivanja odtete,
s ciljem ratifikacije prouiti Socijalnu povelju Vijea Europe, a u meuvre
menu provoditi politiku u skladu s naelima sadranim u toj povelji,
potpisati i ratificirati, a u meuvremenu i primjenjivati, temeljna naela

drugih konvencija Vijea Europe, osobito onih o ekstradiciji, meusobnoj
pomoi u krivinim pitanjima, transferu osuenih osoba, pranju novca,
traenju, zapljeni i konfiskaciji dobara steenih zloinom,
mirnim putem rjeavati i meunarodne i unutarnje sporove,

strogo se pridravati svojih obveza prema Temeljnom sporazumu za podruje

istone Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i u potpunosti suraivati s
Prijelaznom upravom UN-a za tu regiju (UNTAES),
u potpunosti i djelotvorno suraivati u provedbi dejtonskih/pa-rikih

mirovnih sporazuma BiH,
suraivati i djelotvorno pomagati tuitelju Meunarodnog kaznenog suda

za bivu Jugoslaviju, kako bi se neodgodivo privele osobe osumnjiene za
ratne zloine, zloine protiv ovjenosti i genocid,
Osnovana u svibnju 1990. kao parcijalan sporazum Vijea Europe. Obuhvaala je 39 lanica, 5
pridruenih i 8 promatraa. Prouava ustavne, zakonske i upravne mjere koje slue provoenju
temeljnih naela VE. Komisija izdaje Bilten o ustavnosudskoj praksi koji sadri saetak svih najvanijih
odluka ustavnih sudova kao i Europskog suda za ljudska prava i suda pravde Europske zajednice.
176
84
rijeiti preostale meunarodne granine sporove u skladu s naelima me

unarodnog prava,
provesti preporuku strunjaka Vijea Europe o zakonima u vezi s medijima,

kao to je Zakon o javnom informiranju, Zakon o telekomunikacijama i
Zakon o zatiti od konkurencije,
nastaviti s postupkom izbora gradonaelnika Zagreba u skladu s Ustavom i

zakonima Republike Hrvatske, uzimajui u obzir i preporuke Vijea Europe,
provesti reforme s ciljem usklaivanja svojeg zakonodavstva i prakse s

naelima i standardima Vijea Europe,
prije sljedeih izbora ispuniti preporuke koje su dali promatrai izbora

iz Vijea Europe i drugih meunarodnih organizacija, osobito u pogledu
posebne izborne liste za dijasporu, zastupljenosti manjina, popisa za registraciju biraa, anonimnosti biraa, kao i potrebe da se povea nezavisnost
dravne medijske kue (HRT), te to prije provesti popis stanovnitva,
u roku od godine dana od pristupanja potpisati i ratificirati Opi sporazum

o privilegijama i imunitetima te pripadajue protokole,
u potpunosti suraivati u provedbi Odluke Skuptine br. 508 (1995) o po
tivanju obveza drava lanica Vijea Europe, kao i promatrakog procesa,
uspostavljenog na temelju izjave Odbora ministara od 10. studenoga 1994.
godine (95. sjednica).
Uz navedene obveze Republika Hrvatska je potvrdila da potuje i 9 Oekivanja (Expectations).
Meutim, treba napomenuti ve opepoznatu injenicu da je Republika
Hrvatska ispunila gotovo sve prethodno navedene obveze koje je preuzela
prilikom primanja u Vijee Europe, a ratificirala je i sve meunarodne ugovore
za koje se obvezala to uiniti, te okonala postupke izmjene i donoenja zakona
koji su morali biti sukladni odredbama predmetnih ugovora. Stoga meunarodni
ugovori koji su stupili na snagu temeljem Ustava Republike Hrvatske imaju
snagu iznad zakona i izravno se primjenjuju. Primjerice, Europska konvencija
o ljudskim pravima svakako je najvaniji potpisani i ratificirani dokument.
85
3.3 Republika Hrvatska punopravna lanica Vijea Europe

(6. studenog 1996.)
U srijedu, 6. studenoga 1996. godine, pred Europskom palaom u Strasbourgu, Republika Hrvatska je slubeno postala etrdesetom punopravnom
lanicom Vijea Europe.
Taj in popraen je podizanjem hrvatske zastave te intoniranjem Lijepe
nae i Beethovenove Ode radosti177, dakle na najvioj moguoj protokolarnoj razini.
Tom je inu bio nazoan potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih
poslova dr. Mate Grani, koji je prije toga glavnom tajniku Vijea Europe Danielu Tarschysu uruio dokument o pristupanju Republike Hrvatske Statutu
Vijea Europe, to ga je potpisao hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuman.
Nakon toga ministar Grani i glavni tajnik potpisali su izjavu o pristupanju
Hrvatske Statutu Vijea Europe.
3.3.1 Govor glavnog tajnika Vijea Europe gospodina Daniela Tarschysa
Bilo bi zanimljivo navesti i neke od citata glavnog tajnika Vijea Europe,

gospodina Daniela Tarschysa povodom proglaenja Republike Hrvatske etrdesetom zemljom lanicom Vijea Europe, tim vie to je taj dogaaj bio ne
samo od velikog znaenja za Republiku Hrvatsku nego i za samo Vijee Europe.
Svaka zemlja koja pristupa organizaciji koja se temelji na odreenim vrijednostima preuzima vrlo ozbiljne obveze, ne samo prema ostalim zemljama
lanicama ve i prema svojim graanima. Takoer je naglasio da podizanjem
hrvatske zastave na jarbol pred Europskom palaom Vijea Europe ne oznaava
novi poetak, ve potvruje odnose koje s Hrvatskom ima ve vie godina te
da hrvatski prijatelji nisu novopridoli u Vijee Europe.
Ve nekoliko godina hrvatsko saborsko izaslanstvo u Parlamentarnoj
skuptini i u Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti sudjeluje u aktivnostima
Vijea Europe.178
Dodao je da su promatrai iz Hrvatske sudjelovali na mnogim ministarskim
konferencijama i drugim sastancima Vijea Europe, te da se vodio stalni politiki dijalog izmeu Odbora ministara i predstavnika hrvatske Vlade, posebno
s njenim potpredsjednikom i ministrom vanjskih poslova dr. Matom Graniem. Nadalje, istaknuo je Tarschys da je i Vijee Europe sudjelovalo i do sada
pomagalo Hrvatskoj na mnogim poljima suradnje. Glavni je tajnik naglasio
Godine 1972. Odbor ministara prihvatio je kao europsku himnu uvod u odu radosti iz devete
simfonije Ludwiga van Beethovena u obradi Herberta von Karajana. Izvodi se prilikom sveanosti na
europskoj razini.
178
HIDRA, 6. studeni 1996.
177
86
kako inzistira na ivotu nakon prijema, jer je to osnova za jo intenzivnije

odnose nakon pristupanja.179 lanstvo je povezano s konkretnim obvezama,
ali i s mogunostima za aktivno ukljuenje Hrvatske u na zajedniki europski
projekt.180 Na koncu je istaknuo da procedura primanja Hrvatske nije bila
lagana, dodavi da povjerenje ponovno mora biti uspostavljeno. Hrvatsko
pristupanje Vijeu Europe znaajan je korak u tom procesu i pozdravljamo
vae obveze i odlunost da brinete i promiete principe europske suradnje
u vaoj zemlji, u susjednim zemljama i na itavom kontinentu.181
3.3.2 Govor ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Grania
Govor dr. Mate Grania na sveanosti primanja Hrvatske u Vijee Europe:

Velika je ast za nau zemlju i moje osobno zadovoljstvo to Republika
Hrvatska danas slubeno postaje zemlja lanica najstarije europske, meuvladine savjetodavne organizacije - Vijea Europe.
Republika Hrvatska ostaje duboko privrena plemenitim ciljevima i idealima Vijea Europe u ije emo postignue, s poetkom trajnog mira u naem
susjedstvu uloiti sve nae pregnue. Upravo tu injenicu potvrujemo danas
predajui vam Instrument o pristupanju Republike Hrvatske Statutu Vijea
Europe i prihvaajui kljune dokumente na kojima poiva na zajedniki
europski dom, poglavito Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezine
protokole. Ti e dokumenti biti od pomoi Hrvatskoj u daljnjem napredovanju
ve zapoetog usklaivanja naeg zakonodavstva s europskim normama. To e
ubrzati proces jaanja izgradnje hrvatske demokracije, a u praksi rezultirati
jaanjem hrvatskog zakonodavstva. S obzirom na izuzetno teke uvjete u kojima se Republika Hrvatska bila prisiljena razvijati tijekom proteklih nekoliko
godina, poduzeti su vani koraci, proizili u glavnini iz nae suradnje s Vijeem
Europe i uz pomo Vijea Europe. Napose moram spomenuti ljubaznu pomo
glavnog tajnika gospodina Daniela Tarschysa, predsjednice Parlamentarne
skuptine gospoe Leni Fischer, te njihovih prethodnika gospoe Catherine
Lalumiere i gospodina Miguela Martineza, zatim lanova Ministarskog odbora, mojih kolega ministara i njihovih predstavnika u Vijeu, kojima svima
najiskrenije zahvaljujem.
elio bih ovom prigodom zahvaliti svim drugim visokim predstavnicima Vijea Europe i njegovim konstitutivnim tijelima, na prvom mjestu Parlamentarnoj
skuptini, koja je u ljeto 1991. godine, tada kao prva meunarodna institucija,
priznala to se dogaa na podruju bive Jugoslavije. U to vrijeme, ona je
Isto.
Isto.
181
HIDRA, 6. studeni 1996.
179
180
87
poduprla rast demokracije u novonastalim dravama primivi predstavnike

Hrvatskog sabora i odobrivi Hrvatskoj status posebnog gosta. Osobito bih
elio zahvaliti izvjestiteljima za politike poslove, zakonska pitanja i pitanja
ljudskih prava, te Odborima drava nelanica Parlamentarne skuptine.
Njihova izvjea, mada esto i s poneto kritika, bila su dragocjena pri
naim nastojanjima da se pridruimo velikoj obitelji europskih demokracija.
Posebne rijei zahvale moram uputiti Tajnitvu koje je velikom broju hrvatskih strunjaka i predstavnika raznih ministarstava omoguilo sudjelovanje
u radu Odbora i drugih radnih skupina, a time i Hrvatskoj pristup riznici
znanja i iskustva. Vrijednost te suradnje bit e u potpunosti izraena iduih
mjeseci. U tom e razdoblju dva posebna zajednika povjerenstva, ukljuujui
predstavnike Parlamenta i drugih ministarstava, poeti intenzivno raditi na
usklaenju hrvatskog zakonodavstva s europskim konvencijama i ugovorima
kojima smo do danas pristupili, kao i konvencijama i ugovorima koje emo
potpisati sljedeih mjeseci.
Zahvaljujui vam na suradnji izmeu Vijea Europe i Republike Hrvatske
do danas, osobito za doprinos procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, kao i za Vau osobnu potporu, elio bih vas, gospodine glavni tajnie,
s potovanjem zamoliti da nastavite i ubudue pokazivati razumijevanje za
potrebe Hrvatske.
Moete biti uvjereni da e Hrvatska, sada kao punopravni lan, kad god
iskrsne potreba i dalje traiti pomo Vijea da bi mogla uinkovitije uskladiti
pojedinane dijelove naeg sustava s europskim standardima demokracije
i zatite ljudskih prava. Republika Hrvatska preusmjerava svoje napore od
obrane samog svog postojanja na pitanja kao to su razvitak demokracije,
dobrosusjedski odnosi sa svima onima koji to ele i suradnja s ostalim europskim dravama, sada kao ravnopravni partner.
Nadalje, naim aktivnim sudjelovanjem u svim raznovrsnim pitanjima
kojima se bavi Vijee Europe, Republika Hrvatska eli pridonijeti stabilizaciji demokratske sigurnosti u Europi i irenju procesa europske integracije.
Svjesni da su ti imbenici jedino jamstvo dugorone stabilnosti i napretka,
Republika Hrvatska e se, u to vas mogu uvjeriti, obnovljenim snagama latiti
zadae postizanja tih ciljeva, danas vie no ikada, svjesna svojeg politikog,
ne vie tek pukog, geografskog poloaja u Europi.
Zahvaljujem gospodine glavni tajnie.182
182
88
Govor dr. Mate Granie, HIDRA, 6. studeni 1996.
3.3.3 Poslanica predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tumana

upuena hrvatskom narodu
Ovdje valja citirati i poslanicu predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje
Tumana, kojom se obratio hrvatskom narodu 6. studenoga 1996. godine,
povodom primitka Republike Hrvatske u tako vanu instituciju kao to je
Vijee Europe:
Danas je Hrvatska, konano, primljena u Vijee Europe.
To je za samostalnu i suverenu Hrvatsku dogaaj od velike vanosti, s obzirom
na okolnosti u sadanjem meunarodnom poretku. I na putu do tog prvog,
formalnog koraka ukljuivanja u europske integracije, morali smo prebroditi
mnoge objektivne tekoe, ali i namjerne nenaklonosti. Osim nerazumijevanja, bili smo suoeni i s pokuajima izravnog mijeanja u unutarnji razvitak
demokratske Hrvatske, da bi se utjecalo i na njezin meunarodni poloaj.
Unato svim krajnje nepovoljnim i veoma zamrenim okolnostima, na putu
uspostave, obrane i meunarodne afirmacije suverene Hrvatske, postigli smo
uspjehe, jer smo, ne samo dokuili bitna iskustva iz sveukupne povijesti, ve
i ispravno prosuivali dane meunarodne odnose sa svim njihovim zajednikim i suprotnim ciljevima i interesima. Hrvatski je narod, u dananje doba,
smogao zauujue snage i zrelost, kojima je sam, vlastitim snagama samo
uz Boju pomo izvojtio svoje mjesto u meunarodnom poretku, pa sada i
u Vijeu Europe. To je bilo mogue zato, to je hrvatskom nacionalnom biu
odrana svijest o trajnim vrednotama njegove politike i kulturne batine,
od srednjovjekovnih narodnih vladara, do priloga njegovih umnih velikana,
europskoj i svjetskoj civilizaciji.
Ta je svijest u prolosti i danas nadjaala sve one ustrojstvene i obezglavljene sastavnice, to su zajedno s traginim vanjskim utjecajima prijetili ne
samo dravnom, nego i nacionalnom opstanku.
Do dananje Hrvatske mogli smo doi preivjevi hrvanje i borbu na ivot
i smrt i s mletakim i s osmanlijskim i s germanskim i s ugarskim i s nacifaistikim i velikosrpskim imperijalizmom.
Ali morali smo isto tako preboljeti i vlastite pogibeljne slabosti: i obnevidjela
klonua, i samozatorne obmane.
Povijesni uspjesi to smo ih dosada postigli na oivotvorenju i meunarodnom poloaju samostalne i nezavisne, demokratske i suverene hrvatske
drave rezultat su promiljeno razborite i odlune politike u postizanju i obrani
nacionalno-dravnih ciljeva i interesa u danim meunarodnim okolnostima.
U iznimnim, ratnim okolnostima, na najdemokratskiji nain uspostavili smo
stabilan ustavnopravni demokratski poredak, koji uspjeno odolijeva svim
unutarnjim i vanjskim pokuajima destabilizacije to prijete povratkom na
89
90
staro ili u neizvjesnost. Ni iz ega, izgradili smo hrvatske oruane snage, koje
su najprije s golorukim narodom, obranile hrvatsku Slobodu, a zatim, opremljene, nanijele takve poraze jugo-ko-munistikom i velikosrpskom agresoru,
da je promijenjenim stratekim odnosima Hrvatska postala prvorazredan
imbenik u ovom djelu Europe.
Pretvorbom socijalistikog u sustav slobodnog trita, uvoenjem i stabilnou nove nacionalne valute i opom gospodarskom stabilnou, Hrvatska
je poloila solidne temelje za bri gospodarski i kulturni razvitak.
Ona je ve danas, u provedbi obnove, veliko gradilite, a po ocjenama najmjerodavnijih meunarodnih financijskih institucija stvorila je pretpostavke
da bude jedna od najprosperitetnijih zemalja. Prijem Hrvatske u Vijee Europe, hrvatsko dravno vodstvo i hrvatska javnost, pozdravljaju kao pozitivnu
injenicu i preduvjet boljeg meusobnog razumijevanja, meusobnih obveza
i gospodarskog povezivanja. Meutim, Hrvatska istodobno daje znati, da se
odluno protivi svim osnovama koje bi je prisiljavale na regionalne balkanske
ili jugoistono-europske integracije. I to zbog razloga, koji su uvjereni smo,
zasnovani kako na hrvatskim tako i na meunarodnim stratekim interesima.
Po svom geopolitikom poloaju i itavoj svojoj etrnaeststoljetnoj povijesti,
Hrvatska pripada srednjoeuropskoj i sredozemnoj kulturno-civilizacijskoj
sferi. Politika povezanost s Balkanom samo je kratka epizoda u povijesti Hrvatske, od svega sedam desetljea, koja nije smanjila ve je naprotiv poveala
civilizacijske suprotnosti. Hrvatska stoga ne moe prihvatiti takve osnove
integracije, jer bi one zapravo znaile obezvrjeivanje svega to je Hrvatska
postigla po cijenu golemih rtava na putu uspostave svoje Slobode, Demokracije
i Suverenosti. To bi sprijeilo povratak Hrvatske u sferu kojoj zemljopisno,
povijesno i kulturno pripada, tovie za nju bi to znailo i nametanje politikodiplo-matskog poraza, jednakog onom vojnom kod Bleiburga.
Hrvatska je odluna da izbjegne nove krine putove na podruju iz koga
se izbavila. Hrvatska, meutim, ne izbjegava svoju odgovornost u uspostavi
trajnog mira i novog meunarodnog poretka u ovom dijelu Europe.
Istodobno, Hrvatska podsjea i svjedoi, da u potki tragine krize na ovom
podruju nije rije tek o suprotnostima toboe izopaenih nacionali-zama,
ve o krajnje zamrenoj stvarnosti, uvjetovanoj sveukupnou zbivanja od
davnih vremena do dananjeg doba. Stoga skreemo pozornost, europskim i
svjetskim imbenicima, da se ne moe neodgovorno i bez posljedica prelaziti
preko neospornih povijesnih injenica i zlehude dananje stvarnosti.
Na ovom tlu dolo je do raspada rimskog imperija, na zapadno -rimsko i
istono - bizantsko carstvo; do raskola kranstva, na zapadno -katoliko i
istono - pravoslavno; Jugoslavija stvorena voljom versajskih sila nije se mogla
odrati ni monarhofaistikom ni komunistikom diktaturom, ni pokuajem

njezine demokratske preobrazbe. Zanemarivanje svih tih tvrdokornih injenica,
nametanjem neodrivih regionalnih okvira, moglo bi i to, ne tek u daljoj ve i
u blioj budunosti prouzroiti nova tragina zbivanja. Valja, takoer, shvatiti
da su demokratski nacionalni pokreti bili glavna unutarnja snaga u slamanju
komunistikog sustava i staljinistikog imperijalizma. A isto tako, da se u nae
doba nije raspala samo vienacionalna socijalistika Jugoslavija i mnogonacionalni Sovjetski Savez, ve i demokratska ehoslovaka. Prihvaajui sa
nadom, kao i drugi europski narodi, primanje u Vijee Europe, Hrvatska poziva
na nunost razboritosti, tovie i povijesne mudrosti u provedbi europske
integracije. Ostvarivi ve do sada partnerske odnose s SAD-om, prijateljske i
dobre odnose s mnogim europskim zemljama, a takoer s Rusijom i s Kinom,
Hrvatska tei to broj integraciji u Europsku uniju i punom ukljuenju u
euroatlantski sigurnosni sustav. Ako se ustraje na prethodnom regionalnom
udruivanju onda je Hrvatskoj mjesto sa srednjoeuropskim zemljama od Baltika do Jadrana i jo odreenije s jadransko-podunavskim zemljama, kojima
Hrvatska najue pripada.
Suverena i demokratska Hrvatska ve je dokazala da eli i da moe biti
konstruktivan imbenik i siguran oslonac u izgradnji mira i novog, stabilnog,
meunarodnog poretka u ovom dijelu svijeta. Gradimo na temelju velebnih
greaka i pobjeda, to smo ih postigli oivotvorenjem, obranom i izgradnjom
samostalne i nezavisne, slobodne i demokratske, meunarodno uvaavane i
suverene hrvatske drave!
Napredak i gospodarsko-kulturni procvat svoje hrvatske Domovine, u interesu svih njezinih graana na osnovama socijalne pravde, moemo i moramo osigurati razvijenou svoga demokratskog ustavnopravnog poretka,
stabilnou i ivotnou svoga gospodarskog sustava! Na izloenim osnovama,
primanje Hrvatske u Vijee Europe, smatramo svrhovitim, kao zaetak formalne integracije u interesu i nae Domovine i cijele europske zajednice.183
Reagiranja na prijem Republike Hrvatske u stalno lanstvo Vijea Europe bila su vrlo pozitivna. U priopenju za javnost uestalo su se oglaavale
politike stranke sa svojim komentarima u odnosu na sretan dogaaj, kao i
razne udruge. Primjerice Hrvatska demokratska stranka prava (HDSP) istie
da je dravno vodstvo primitkom Hrvatske u Vijee Europe postiglo jo jednu
znaajnu politiku pobjedu na putu ostvarenja naeg dravnog suvereniteta
i afirmacije hrvatskog naroda.
Prijepis poslanice predsjednika RH dr. Franje Tumana upuen hrvatskom narodu, HIDRA, 6. studeni
1996.
183
91
Nadalje, u odnosu na politiku diverziju, koja se dogodila pri samom inu

primanja Republike Hrvatske u Vijee Europe (bacanjem antihrvatskih letaka
od strane nekoliko pripadnika lanova organizacije reporteri bez granica),
pred oima su svijeta pokazali svoju licemjernost lanih boraca za ljudska
prava i slobodu medija u Hrvatskoj, a organizacija nije postigla svoj cilj.
Udruga Hrvatski vitezovi - ratni veterani 1991. s gnuanjem odbacuje necivilizirani nain prosvjeda, koji su kako se pretpostavlja priredili novinari,
a pri samom inu potpisivanja povelje o pristupanju Hrvatske Vijeu Europe,
te navode da ovaj skandal najvie govori o onima koji su ga izveli, a i o onima
koji su ga dopustili.
3.4 Suradnja Republike Hrvatske s Vijeem Europe nakon prijema

3.4.1 Prvo zasjedanje izaslanstva Republike Hrvatske u Strasbourgu
Nakon primitka RH u punopravno lanstvo Vijea Europe, Izaslanstvo Sabora Republike Hrvatske u punom je sastavu koji je predvodio potpredsjednik
Sabora dr. arko Domljan te ostali lanovi, mr. Zdravko Bui, Mate Metrovi,
mr. Boo Kovaevi, Snjeana Biga Friganovi, te zamjenici Jakob Eltz Vukovarski, Ivan Nogalo, Denis Jelenkovi, dr. Boris Kandare i Stjepan Radi, te
stalni tajnik izaslanstva Lavoslav Torti, prisustvovalo zimskom zasjedanju
Parlamentarne skuptine u Strasbourgu.
Na tom je zasjedanju Parlamentarna skuptina Vijea Europe donijela
odluku o osnivanju novog Odbora koji e nadzirati provedbu preuzetih obveza zemalja lanica, kako opih vezanih uz Statut organizacije, Konvenciju o
ljudskim pravima i ostale konvencije, tako i posebnih obveza koje su zemlje
lanice potpisale. Novi odbor kontrolirao bi ne samo novoprimljene lanice,
ve i sve zemlje lanice Vijea Europe. Time se ispunio kriterij jednakosti svih
zemalja pred osnovnim vrijednostima i naelima Vijea Europe. Novi odbor
ima 40 lanica. Vrlo je vano napomenuti da Odbor nee imati pravo otvoriti
proceduru kontrole preuzetih obveza neke zemlje dok ne proe est mjeseci
od njezina primitka u Vijee Europe. Bit e razraen i trostupanjski mehanizam sankcija, naime, za zemlje koje se ne pridravaju preuzetih obveza prvi
stupanj znait e suspenziju prava parlamentarnih izaslanstava da sudjeluju
u radu Skuptine. Drugi stupanj znait e njihovo iskljuivanje iz rada, a trei
stupanj davao bi mogunost Parlamentarnoj skuptini da preporui Odboru
ministara iskljuivanje zemlje iz lanstva u Vijeu Europe. Meutim, trei
stupanj je jo uvijek upitan.184
To bi znailo potpuno iskljuivanje iz lanstva Vijea Europe.
184
92
Parlamentarcima se na kraju obratio i estonski premijer, budui da je u

prolom estomjesenom razdoblju Estonija bila predsjedavajua zemlja Vijea
Europe, a nasljednica e biti Finska. S obzirom na to da je proces primanja
novih lanica u Vijeu gotovo zavren, donesena je odluka o ukidanju Odbora
za zemlje nelanice. Njegovu ulogu preuzet e Politiki odbor u odnosima s
preostalim zemljama nelanicama, koje jo uvijek u statusu posebnog gosta
ekaju pred vratima Vijea Europe, primjerice Bjelorusija. Dodue Bjelorusija
je korak dalje od primitka, jer je Vijee Europe donijelo odluku o suspenziji
Bjelorusije zbog referenduma kojim su se predsjedniku Lukaenku dale vee
ovlasti, a u Strasbourgu je proglaen nelegalnim.
Iz prethodnog sluaja itekako je vidljivo da Vijee Europe prati rad i ponaanje svojih drava lanica.
Tako se monitoring185 u RH moe oekivati est mjeseci nakon to je 6.
studenoga 1996. godine primljena u punopravno lanstvo, a nakon prvog
sudjelovanja kao punopravne lanice u radu Parlamentarne skuptine Vijea Europe, to za nas znai u svibnju. Ipak, drugo bi objanjenje moglo biti
da je poetak monitoringa vezan za rok od godine dana nakon primanja u
punopravno lanstvo, kada Republika Hrvatska moe ratificirati konvencije
na koje je dala suglasnost inom primanja.
ak je i predsjednica Parlamentarne skuptine Vijea Europe Leni Fischer
pred petodnevno zasjedanje Parlamentarne skuptine istaknula, da se Vijee
Europe pribliava zavretku irenja, dok e na summitu u rujnu posebno inzistirati da novoprimljene lanice iznesu svoja gledita i prijedloge za budui
rad. Vijee Europe nee tolerirati nita ispod zadanih standarda, bile su
rijei predsjednice Ficher, koja se posebno zaloila za pootravanje kontrole
i praenje preuzetih obveza, te naglasila da na sum-mitu treba izloiti ideje
glede europske suradnje i pitanja sigurnosti.
Na tom zasjedanju prisustvovao je i Jaques Santer, predsjednik Europske
komisije koji je svojim govorom iskazao jasno miljenje o sudbinskoj povezanosti izmeu dvije najjae integracije - Vijea Europe i Europske unije.
Naime, u svom govoru izjavio je da za europski kontinent nastupa nova
era u kojoj mora biti otvoren za novonastale demokracije, a sve radi mira,
sigurnosti, stabilnosti i prosperiteta. Mi dijelimo zajedniku sudbinu i na isti
nain moramo zajedno pridonijeti sigurnosti i politikom dijalogu.186
Odbor za praenje ili Odbor za potivanje obveza i dunosti zemalja lanica Vijea Europe.
HIDRA, 11. sijenja 1997.
185
186
93
Pozivajui se na brzi proces demokratizacije u Istonoj Europi187, pozvao

je na snanu meusobnu suradnju i komplementarnost na relaciji Europska
unija - Vijee Europe, a kako bi se izbjegle sve nesuglasice koje bi mogle dovesti
do neuinkovitog djelovanja na zajednikim europskim ciljevima. Predsjednik
Europske komisije izrekao je puno lijepih rijei za Vijee Europe, pa ga uz Europsku uniju nazvao partnerom u stvaranju arhitekture europskog kontinenta
i to u trenutku kada se petnaestorica planiraju iriti. Za kraj je naglasio da je
u pitanju jak politiki projekt, a ne samo osiguravanje bescarinskog prolaza
zemalja lanica. Europa ima priliku biti ono to je ve bila u povijesti, a to je
srce svijeta.188 Meutim, valjalo bi napomenuti da iako Vijee Europe nije
formalno povezano s europskom petnaestoricom, ipak niti jedna od zemalja
Europske unije nije izbjegla lanstvo u Vijeu Europe.
3.4.2 II. samit Vijea Europe, na kojem je prvi put sudjelovala i Republika
Hrvatska
Svakako bi trebali istaknuti i vrlo znaajne datume za Hrvatsku, a to su 10. i

11. listopad 1997. godine, kada je Hrvatska prvi put samostalno i ravnopravno
sudjelovala na prvom skupu efova drava, ministara vanjskih poslova zemalja
lanica Vijea Europe (drugi summit VE). Na tom skupu nije se raspravljalo
o Hrvatskoj, kako su to neki mediji najavili, ve je Hrvatska vrlo aktivno sudjelovala u raspravi.
Tijekom 2006. godine na tom summitu trebao bi se usvojiti globalni program
promicanja jedinstvenih kulturnih vrijednosti na europskom kontinentu. Za
razliku od dosadanjeg gledanja na europsku politiku u kojoj se sigurnost
na kontinentu promatrala iskljuivo kroz geostrateke odnose snaga i stalnu demonstraciju vojne sile, elnici drava lanica Vijea Europe trebali bi
usvojiti globalni program promicanja jedinstvenih kulturnih vrijednosti na
europskom kontinentu.
Raspravljat e se o demokratskoj sigurnosti u Europi, novi naziv za tu vrstu
politike u Europi. Smatra se da sigurnost treba graditi u glavama ljudi, te da
vojna sila ne moe biti jamac za neizbijanje novih ratova u zemlji. Takoer je
dogovoreno da e na tom skupu biti rasprave oko dokumenta kojim bi lanice
Vijea Europe prihvatile obvezu da u svoje vlastite obrazovne sustave ugrade
obrazovne programe u smislu demokratskog graanskog drutva. Nova bi
sigurnost u Europi bila koncipirana tako, da bi se mali Europljani od prvih
kolskih dana obrazovali na nain da im bilo kakav oblik rasne, vjerske ili bilo
koje druge diskriminacije bude potpuno stran. Koliko je vaan taj sastanak
Isto.
HIDRA, 11. sijenja 1997.
187
188
94
na vrhu Vijea Europe, iji je moderator i organizator bio francuski predsjednik Chirac189, govori i injenica da je pozvano 40 efova drava i vlada svih
lanica Vijea Europe, pred koje su bili postavljeni novi zadaci paneurop-ske
organizacije u svjetlu izazova postavljenih pred Europu uoi 21. stoljea. Na
tom summitu glavni je tajnik okupio sve voe europskih demokracija radi
spreavanja novih podjela na naem kontinentu, a kako bi ojaali zajedniku
akciju u korist demokratske stabilnosti.
Strategija izgradnje novog poretka u Europi uoi treeg tisuljea, zahtijevat e odreene strukturne reforme unutar samog Vijea Europe, odnosno
djelotvornije instrumente za postizanje demokratske stabilnosti u zemljama
biveg socijalistikog bloka. U tu je svrhu osnovan i jedinstveni Sud za ljudska
prava190 u sklopu Vijea Europe, koji je poeo djelovati potkraj 1998. godine.
To je najdalekosenija zadaa, kao logian razvoj u toj najstarijoj europskoj
organizaciji, kojoj je primarna briga zatita ljudskih prava, promicanje demokracije i pravne drave. Budui da samo Vijee Europe ne raspolae efikasnijim
mehanizmima sankcioniranja drava ili pojedinaca koji djeluju suprotno tim
naelima, jurisdikciju jedinstvenoga Suda za ljudska prava obvezne su prihvatiti
sve lanice Vijea Europe. Stalni sud za ljudska prava usmjeren je na preko
800 milijuna graana Europe, kojima bi sud omoguio veu pravnu zatitu.
Svakako su u fokusu zbivanja i pitanja oko efikasne zatite od terorizma i
organiziranog kriminala, posebno zatita djece, a to su toke i sredinji dio
Zavrne deklaracije, odnosno Plana djelovanja Vijea Europe, koji bi na ovom
summitu trebalo prihvatiti, budui da je tekst tih dokumenata ve usuglaen
meu zemljama lanicama. Potrebno ih je jo samo sveano inaugurirati.
Predsjednik Franjo Tuman bio je nazoan tom vanom skupu zajedno
s hrvatskim izaslanstvom, na kojem je odrao sedmominutni govor nakon
ceremonije otvaranja.191 Imao je priliku prvi put pred tako znaajnim skupom predstaviti Hrvatsku kao zemlju europske civilizacije i parlamentarne
demokracije. U svom govoru istaknuo je i postignua Republike Hrvatske od
njezinog osamostaljenja, ali i doprinos procesu mirne reintegracije hrvatskog
Podunavlja, te doprinos Hrvatske mirovnom procesu u Bosni i Hercegovini
u skladu s vaingtonskim i dejtonskim sporazumom.
Taj sastanak bio je i prigoda za brojne bilateralne susrete, ve ranije dogovorene, kao i one oekivane. Osim toga, bila je to i prigoda da hrvatsko izaslanstvo ponese u Vijee Europe sve europske dokumente nedavno ratificirane u
Nakon prvog sastanka na vrhu, odranog u Beu 1993. godine.
Sudska institucija Vijea Europe osnovana 1959. godine, za zatitu prava i sloboda koje se jame
Europskom konvencijom o ljudskim pravima iz 1950.
191
Kako je to protokolarno predvieno za sve efove drava.
189
190
95
Hrvatskom saboru, od kojih su najvaniji Okvirna konvencija o nacionalnim

manjinama, Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima i Europska
povelja o lokalnoj samoupravi. Premda je Europska konvencija o ljudskim
pravima jedan od temeljnih dokumenata Vijea Europe i obveza koju je Hrvatska morala ispuniti do 6. studenoga 1997. godine, ali jo nije bila ratificirana.
Predsjednik Tuman na pitanje novinara Koliko je jaka hrvatska pozicija, a s
obzirom na odlazak desetorice Hrvata u Haag, odnosno je li ona oslabljena?,
odgovorio je sljedeim rijeima:
Naprotiv. I taj odlazak je znak ne samo dosljednosti nego, to sad nije fraza,
i jakosti hrvatske meunarodne politike. Nije tono kao to se i u javnosti
stvara dojam, da smo popustili i da su nai ljudi otili. Ne, nai ljudi su otili
nakon to smo dobili jamstva da e biti brzo suenje i da e biti fer suenje.
To je u interesu ne samo hrvatske drave nego i u interesu tih ljudi koji su
bili proganjani, da upotrijebim taj izraz, koji su ivjeli u nemoguim uvjetima,
kao progonjene zvijeri. Jedan od njih prosto vie nije normalan ovjek, tako
da se nije mogao ni javiti.
Kada je rije o tome treba podsjetiti da smo za vrijeme izbora u BiH bili
suoeni s jednim izbornim inenjeringom, koji je dovodio u pitanje opstanak tamonjeg hrvatstva. Odlunost hrvatskog vodstva u Federaciji i moja
intervencija, kasnije je postigla da je promijenjen taj inenjering koji je bio
na tetu Hrvata. I jo neto - prvi put su najodgovorniji ljudi SAD-a, ovdje i
u Washingtonu, nasuprot onome to se u posljednje vrijeme govorilo samo
u unitarnoj Bosni - progovorili da u BiH treba ii na rjeavanje odnosa na
osnovama i Washingtonskog i Daytonskog sporazuma.
Kao to znate Washingtonski sporazum izravno govori o konfede-ralnim
odnosima izmeu Federacije i Republike Hrvatske.
Prema tome, sve je to u tom sklopu, i razumije se da nakon toga moraju
otpasti svi oni razlozi koji su govorili o izolaciji, blokadi Hrvatske u financijskim institucijama. Prema tome, to su, u cjelini uzevi, sve pozitivni znaci
da se Hrvatska sa svojom konstitutivnom politikom morala uzimati veoma
ozbiljno i da se samo s pritiscima nije moglo ii prema Hrvatskoj nego su se
morala dati i jamstva.192
No, pogleda li se to se dogaalo skoro godinu dana nakon svih tih vanih
dogaaja, uvidjet emo da Hrvatska jo uvijek nije ispunila sve svoje preuzete
obveze.
Vjesnik, 11. studeni 1997.
192
96
3.4.3 Prvi nadzor nad provedbom obveza koje je Republika Hrvatska

preuzela prilikom primitka
Izvjestitelji Vijea Europe zadueni za nadzor nad provedbom obveza koje
su potpisane u vrijeme prijema u Vijee Europe, posjetit e u sedmom mjesecu
Hrvatsku, a svrha posjeta je da ustanove kako se odvija proces uspostave povjerenja.193 Tom prigodom izvjestitelji e utvrditi je li od njihovog posljednjeg
posjeta dolo do promjena na temelju kojih bi se unijele izmjene u prethodni
nacrt izvjea o Hrvatskoj.
Taj nacrt sainjen je u listopadu prole godine, meutim, Hrvatska je na
njega uputila primjedbe. Hrvatska smatra da je najvei dio izvjea posveen
problemu povratka izbjeglica i prognanika srpske nacionalnosti, te pitanjima
njihova vlasnitva i dobivanja dokumenata. Hrvatska trai da se u izvjeu
prikae izvravanje 21 obveze, naime, od zadnjeg posjeta prestao je mandat
UNTAES-a, Hrvatska je preuzela vlast u Podunavlju, a dio izbjeglica se vratio, to se nigdje ne spominje. U tom razdoblju oekuje se i izbor hrvatskih
sudaca u Sud za ljudska prava. Parlamentarna skuptina bira suce izmeu
tri kandidata iz svake zemlje, a biraju se na period od est godina. Sud za
ljudska prava zamijenit e dosadanju Europsku komisiju i Europski sud za
ljudska prava. Naime, kako je to predsjednica Parlamentarne skuptine Vijea
Europe Leni Fischer istaknula za vrijeme svog slubenog posjeta u Zagrebu:
Hrvatska je napravila znaajan napredak u ispunjavanju obveza preuzetih
prema Vijeu Europe, ali mnoge od njih jo uvijek moraju biti ispunjene.194
Izjavila je takoer da je Hrvatska ratificirala kljune Konvencije Vijea Europe,
da surauje u provedbi dejtonskih mirovnih sporazuma, a pozdravila je i
donoenje Plana povratka izbjeglica i prognanika. Meutim, Hrvatska mora
jo raditi na slobodi i nezavisnosti medija, slobodi izraavanja, rjeavanju
etnikih problema i nedostacima vezanim uz izbornu proceduru. Izmeu
ostalog govorila je o povijesti, razvoju i temeljnim zadaama Vijea Europe,
te o razdoblju njegova irenja na zemlje istone i srednje Europe. Prije 1989.
godine nijedna zemlja srednje i istone Europe nije ispunjavala uvjete za
lanstvo u Vijeu Europe, a to su potivanje ljudskih prava i naela parlamentarne demokracije i pravne drave,195 naglasivi kako to nije sprijeilo
Vijee Europe da sanja o iroj Europi. Iste godine Vijee Europe utemeljilo je
status posebnog gosta kako bi se istonoeuropske i srednjoeuropske zemlje,
kroz suradnju s tom organizacijom pribliile standardima Vijea Europe. U
meuvremenu veliki broj zemalja pristupio je u punopravno lanstvo Vijea
Odbor za praenje, monitoring.
Veernji list, 12. veljae 1998.
195
Isto.
193
194
97
Europe, a meu njima i Hrvatska u studenome 1996. godine, dok danas jo

svega par zemalja eka svoj red ulaska, primjerice Bjelorusija.
Meutim, Parlamentarna skuptina Vijea Europe u travnju 1999. godine
ipak je jednoglasno prihvatila izvjee monitoring odbora za Hrvatsku, te
rezoluciju i preporuku Odboru ministara kojima se pozdravlja napredak to
ga je Hrvatska postigla u potivanju svojih obveza.
Pozdravlja se napredak koji je Republika Hrvatska ostvarila u potivanju
svojih obveza od prijema u punopravno lanstvo Vijea Europe, a osobito
kada je rije o ratifikaciji konvencija Vijea Europe.196 Pozdravlja se i suradnja
Hrvatske sa strunjacima Vena197 na pripremi i izradi zakona, suradnja Hrvatske
s Hakim sudom, te suradnja izmeu hrvatskog Ustavnog suda i Venecijanske komisije. Parlamentarna skuptina izrazila je zadovoljstvo ostvarenim
napretkom u primjeni dejtonskog i erdutskog sporazuma. Istodobno se od
Republike Hrvatske trai da ostvari daljnji napredak u potivanju obveza u
oblasti reforme izbornog zakona, pravosudnog sustava, ustavne zatite manjina i slobode medija, te potivanje obveza u oblasti lokalne autonomije.
Skuptina je u sporazumu s hrvatskim izaslanstvom utvrdila i rokove vezane
za jo neispunjene obveze Hrvatske kao zemlje lanice Vijea Europe. U zakljunoj odredbi svoje rezolucije Parlamentarna skuptina zakljuila je da se
monitoring za Hrvatsku nastavi, a da e novo izvjee o ispunjavanju obveza
Republike Hrvatske razmotriti najkasnije u travnju 2000. godine.
3.4.4 Usvojen prijedlog preporuke o ukidanju stalnog praenja ljudskih
prava u Republici Hrvatskoj
Kao to je bilo vie nego izvjesno, 8. rujna 2000. godine Odbor za monitoring Vijea Europe u Parizu je usvojio prijedlog preporuke o ukidanju stalnog
praenja ljudskih prava u Hrvatskoj. Prijedlog je podran jednoglasno. Danas
su usvojeni preliminarni nacrti rezolucije i preporuke kojima zavrava procedura stalnog monitoringa198, kazala je voditeljica izaslanstva Hrvatskog
sabora u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe Mirjana Feri Vac.199Jedan
mukotrpni proces zavren je.200
Bez obzira na okolnosti koje su u meuvremenu nastupile, a vezano za
novu hrvatsku vlast koja je preuzela izvravanje obveza poetkom godine,
Hrvatska je ipak od ukupno 21 obveze preuzete ulaskom u Vijee Europe
Najznaajnija je Europska konvencija o ljudskim pravima.
Venecijanska komisija.
198
Vjesnik, 8. rujna 2000.
199
Stalni lan Saborskog odbora.
200
Vjesnik, 8. rujna 2000.
196
197
98
ispunila i ona najtea pitanja, a to su: ukidanje diskriminirajuih zakona o

povratku izbjeglica, poboljanje suradnje s Meunarodnim kaznenim sudom,
pretvaranje HTV-a u javnu televiziju i izmjene Ustavnog zakona o etnikim
skupinama i pravima manjina. Nakon ukidanja stalnog monitoringa nastavlja
se tzv. postmonitoring dijalog, kao standardni postupak koji prolaze i zemlje
poput eke, Estonije ili Latvije. Bio je to teak put, ali nadasve vaan za Republiku Hrvatsku i uspjeh se isplatio. Meutim, kako je to tek prva stepenica
koja vodi prema Bruxellesu, a znamo koje su konane i nedvojbene aspiracije
Republike Hrvatske, svjesni smo da Hrvatska ovdje nee posustati. Posljednja
stepenica i konana tenja Republike Hrvatske svakako je Europska unija.201
Osnovni uvjet za ulazak pojedinih zemalja u euroatlantske integracije je ispunjavanje demokratskih standarda. Danas euroatlantske integracije takoer trae transparentno gospodarstvo i sigurnost investiranja, to je vano
za jugoistok Europe, jer e o tome ovisiti financiranje i razina gospodarske
obnove.202 Primjerice, Konvencija Vijea Europe o spreavanju korupcije
jedan je od vanih elemenata Pakta o stabilnosti. Stoga put do Bruxellesa
nuno vodi preko Strasbourga, to znai da put do Europske unije nuno vodi
preko Vijea Europe. Jer sve Europske institucije meusobno su povezane, to
se vidi u okviru Pakta o stabilnosti, jer se njihova stajalita u veoj ili manjoj
mjeri preklapaju.203 Sreom ovu prvu dionicu Republika Hrvatska uspjeno
je odvozila i ostavila iza sebe.204

Isto.
203
204
201
202
99
4.
Zakljuak
101
102
straivanje kompleksnog i dugotrajnog procesa ukljuivanja Hrvatske u

Vijee Europe vano je sa znanstvenog i javnog gledita jer se tu, uz politiku povijest radi i o tradiciji, kulturi, drutvenim vrijednostima te svim
ostalim karakteristikama jedne drave. Iako se taj proces odvijao u jednom
od najteih razdoblja hrvatske politike povijesti, o njemu nema sustavnih
istraivanja. Stoga sam pokuala potanje analizirati sponu unutar trojstva:
Hrvatska, Vijee Europe i Europska unija, a na temelju relevantne znanstvene
literature te autentinih izvora i svjedoenja protagonista u procesu pregovaranja i prijema Republike Hrvatske u Vijee Europe. Takoer, proces
pregovora i ukljuivanja Republike Hrvatske u lanstvo Vijea Europe prati se
ralambom medijskih izvjetaja, slubene dokumentacije te istupa politiara
i diplomata. Ulazak Hrvatske u lanstvo Europske unije reflektira se i preko
Vijea Europe koje se smatra predvorjem u sve ostale europske institucije.
Analizirajui ne tako davnu prolost, moemo zakljuiti da je Vijee Europe
itekako pridonijelo i pripremilo Republiku Hrvatsku za ulazak u lanstvo
Europske unije. Ispunjenjem obveza koje su pred nju postavljene u toj organizaciji, Republika Hrvatska je stekla golemo iskustvo u rjeavanju i ispunjavanju
preuzetih politikih zadaa. Upravo stoga sve obveze koje je RH preuzela
za prijem u Europsku uniju uspjeno su ispunjene i ugraene u nacionalno
zakonodavstvo. Vijee Europe, tu prvu vanu stubu koja se mora proi na
putu do ostalih europskih integracija, valja gledati kao kolu demokracije
u kojoj svaka zemlja polae ispit spremnosti za sljedei korak u budunost.
Vano je spomenuti da je prvi kontakt Republike Hrvatske s Vijeem Europe
ostvaren nedugo nakon osamostaljenja, ve poetkom devedesetih godina,
tijekom Domovinskog rata. Legitimacija pojedine drave za ulazak u Europsku uniju je poloen test svetog trojstva Vijea Europe (Ivo krabalo), a to
znai: potivanje demokracije (viestranake), potivanje ljudskih prava i
potivanje vladavine prava. Naravno, u sklopu toga trojstva podrazumijeva se
jo niz zahtjeva, odgovora, procedura, itd., a kako bi se zadovoljili svi kriteriji.
Svakako valja spomenuti da je rezultate rada Vijea Europe teko mjeriti u
bodovima. Naravno da je Vijee Europe odigralo presudnu ulogu u rjeavanju
problema manjina, ljudskih prava, u pitanjima europske kulturne batine,
europskog identiteta i drugih zajednikih problema (potivanje demokratskih sloboda, suzbijanje ksenofobije i rasizma, trgovine ljudima, prostitucije,
uporabe droga i dr.). Upravo stoga, Vijee Europe potvrdilo se kao jedna vrlo
korisna politika organizacija i kao nuni katalizator u fazi tranzicije Hrvatske
od prikraenog dijela Jugoslavije do ravnopravnog dijela Europske unije. U
tom sklopu Hrvatska sada ravnopravno sudjeluje u svim relevantnim raspravama sa statusom punopravnog lana. U politikom smislu Nova Europa
Zakljuak
nije agresivna, nije usmjerena protiv, ve tovie, otvorena je i pristupana

svima onima koji ele prihvatiti njezine temeljne vrijednosti te suradnju i
meunarodnu solidarnost, a prije svega mir. Za sve vei broj graana europska integracija predstavlja najprihvatljiviju politiku. Jedinstvena Europa
spas je za sve Europljane samo ako oni budu svjesni potrebe solidarnosti i
ne pokleknu pred opasnostima suprotstavljanja. Europa mora biti aktivna,
a njezini potencijali objedinjeni. Mora biti zajednica razliitih nacija, kao to
je navedeno u jednom poglavlju: Ulazak u europske integracije je ulazak u
zajednicu kojoj je princip jedinstva u razliitosti. Kao takva ona e omoguiti
ovjeanstvu procvat civilizacijskog pluralizma. Naravno, u tom procesu svi
se moramo potruditi i mijenjati svijest i nain razmiljanja jer u Europskoj
uniji kao politikoj integraciji moemo samo dobiti. U ovom trenutku ne vide
se neki bitni nedostaci ulaska u Europsku uniju, a najvanije je naglasiti da
Hrvatska nije mogla ostati izolirana kao drava izvan europskih procesa. U
tom sluaju za Hrvatsku bi nastupila svekolika stagnacija i udaljavanje od
standarda i tijekova ivota u Europskoj uniji. Dakako, nijedan oblik integracije
ili prijenosa dijela suverenih prava na Europsku uniju nije jednostavan proces,
ali je to kao i u ivotu pitanje kompromisa. I ba zato je vano da je Hrvatska
spremno ula u Europsku uniju, da zna koje su koristi od toga, da nije uletjela
nespremno u rvanj trine utakmice i prepustila odluivanje naddravnim
institucijama, a da sama u tome nije sudjelovala. Hrvatska je ula u trenutku
ekonomske krize ali s razvijenim pravnim institucijama i unaprijeenom administracijom. Dugo pregovarako upoznavanje Hrvatske, na neki nain bilo
je jamstvo da e naa zemlja spremno tititi vitalne i strateke interese, a u
Europskoj uniji predstavljat e je kompetentni ljudi kojima se moe vjerovati
u poslovima od zajednikog znaenja. Svakako emo u odreenim aspektima
ivota osjetiti i neke manje nedostatke, ali na kraju svega, ulazak Hrvatske u
Europsku uniju pokazao se kao siguran dobitak.
103
Literatura
105
Temeljna literatura:
Aktivnosti i postignua Vijea Europe (prir. Sluba za odnose s javnou Vijea

Europe; prijevod Andrea Halambek). Zagreb: Diplomatska akademija Ministarstva
vanjskih poslova RH, 2000.
Council of Europe. Digest of Strasbourg case-law relating to the European con
vention on human rights. Koln: Carl Heymanns Verlag, 1984.
Dokumenti Vijea Europe: institucionalni okvir, ljudska i manjinska prava, lokalna

samouprava, kazneno pravo (prir. Miomir Matulovi; Berislav Pavii). Rijeka:
Pravni fakultet, 2001.
Europa na internetu (Boris Hajdo, Ana-Marija Boromisa, Irena Anelkovi, Da
nijela Tepi). CD-ROM. Zagreb: Institut za meunarodne odnose (IMO), Odjel
europskih integracija, 2000.
Fontaine, Pascal. Europa u 12 lekcija. Luxembourg: Ured za slubene publikacije

Europskih zajednica, 2004.
Gomien, Donna. Kratak vodi kroz europsku konvenciju o zatiti ljudskih prava.

Zagreb: Organizator ; Strasbourg: Vijee Europe, 1996.
Hartley, Trevor C. Temelji prava Europske zajednice: uvod u ustavno i upravno

pravo Europske zajednice. Rijeka: Pravni fakultet ; Open Society Institute, Constitutional and Legal Policy Institute, 1999.
Herdegen, Matthias. Europsko pravo. Rijeka: Pravni fakultet, 2002.

Izbor meunarodnih ugovora Vijea Europe (ur. Kreimir Sajko). Zagreb: PRiF
plus ... etc, 2005.
Omejec, Jasna. Vijee Europe i Europska unija: institucionalni i pravni okvir. Za
greb: Novi informator, 2008.
Parlamentarna skuptina Vijea Europe (prijevod Hrvatski dravni sabor). Stra
sbourg: Vijee Europe, 1998.
Rules of procedure of the Assembly and Statue of the Council of Europe. Strasbo
urg: Council of Europe, 2005.
Schwimmer, Walter (Forewored by Chris Patten). The European dream. London:

Continuum Publishing, 2004.
imonovi, D. Europska konvencija o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Zagreb: Ministarstvo vanjskih poslova, 1996.
Van Dijk, Pieter; Van Hoof, Godefridus J. H. Theory and practice of he European

Convention on Human Rights. 2nd ed. Deventer ; Boston: Kluwer Law and Taxation
Publishers, 1990.
106
Literatura
Izvadak iz specifine literature:

Brigljevi, Ksenija; Mahei, Ida; Drezga, Vinka. Dan Europe. Zagreb: Ministarstvo

za europske integracije, 2002.
Building Europe together on the Rule of Law. Directorate General of Legal Affairs.

Council of Europe, 2003.
Euroforum. Zagreb: Ministarstvo za europske integracije, 2003
Euroscope: bilten Europskog dokumentacijskog centra. Zagreb: Institut za me
unarodne odnose, 1992Eurovodi (ur. Domagoj Cerovac). Zagreb: Europski dom, 2002.

Franievi-Grubi, Duanka. Fond Vijea Europe za socijalni razvitak. Slobodno

poduzetnitvo: asopis za promicanje poduzetnitva i trinog gospodarstva. 4
(1997).
Gorani, Ivana. Vijee Europe. Pravo u gospodarstvu: asopis za gospodarsko-pravnu

teoriju i praksu, 36 (1997) Susret pravnika u gospodarstvu 21-23. svibnja 1997.
Hrvatska i Europa (europski identitet i perspektive europske integracije - prilog

raspravi). Zagreb: Europski pokret Hrvatske ; Europski dom, 1997.
Hrvatska i Europa: zbornik predavanja odranih 1999. godine u organizaciji Ureda

za Europske integracije - MEI.
Hrvatska i europske integracije: meunarodna konferencija: zbornik radova s

konferencije odrane u Zagrebu 17. sijenja 1998 (ur. Mirjana Didovi). Zagreb:
Socijaldemokratska partija Hrvatske, 1998.
Hyllseth,
Elisabeth; Indset, Marthe, Kostovska, Sanja. Prirunik o Europskoj uniji:

za dravne slubenike u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo vanjskih poslova
i europskih integracija, 2006.
Reform of the European human rights system: proceedings of the high-level

seminar, Oslo, 18 October 2004. Norwegian chairmanship, Council of Europe,
May - November 2004.
Samardija, Vinja. Europska zajednica u 1991. godini i poloaj zemalja srednje

i istone Europe. Razvoj: asopis za probleme drutveno-ekonomskog razvoja i
meunarodnih odnosa. 8 (1991).
Sanader, Ivo. Europski integracijski procesi i Hrvatska (predavanje u sklopu

otvaranja Diplomatske akademije, 12. lipnja 1995) Forum: mjesenik Razreda
za knjievnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. 36 (1997), knj. 69, 1/2.
Schuman,
Michael. Croatia: Nations in transition. Svjetska banka (u pdf-u svezak

1 i 2). URL: www.worldbank.hr/ECA/Croatia.nsf/.
Vukorepa, Ivana. Vijee Europe i njegova najvanija zadaa. Odvjetnik: asopis

Hrvatske odvjetnike komore, 70 (1997).
Bilteni Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skuptini Vijea Europe,

izvjea.
Razne znanstveno relevantne teme iz slubenih javnih glasila vezane uz naslov

magistarskog rada D. Petrievi Golojuh: lanstvo Hrvatske u Vijeu Europe, 2010.
107
Kazalo imena
108
Kazalo imena
Anti, Ljubomir 57
Arafat, Yasser 27
Babi, Antun 58
Beethoven, Ludwig van 30
Benoit, Florence 36
Biga Friganovi, Snjeana 92
Bilandi, Duan 65
Binschleder 48
Bloetzer, Peter 63
Boumel, Jacques 56
Broan 47,48
Bui, Zdravko 92
Carlos, Juan 27
Chirac 95
Churchill, Winston 18, 34
Clements, Luke 35,36, 39
Crni, Ivica 60
Dinsdale, Jane 58
Domljan, arko 36, 40, 50, 5253, 56, 59,
60, 61, 64, 69, 72, 76, 78, 81, 92, 99
Dundee 79
Eltz, Jakob 50, 92
dEstaign, Giscard 30
Feri Vac, Mirjana 98
Finsberg 52
Fischer, Leni 72, 79, 87, 93, 97, 112
Flego, Gvozden Sreko 26
Fontine, Pascal 18
Furrer, Hans Peter 51
Gagro, Boidar 78
Glocuklu 48
Glotov, Sergej 64
Grani, Mate 7, 61, 69, 75, 78, 80, 86, 88,
112, 113
Halambek, Andrea 23, 28, 33
Herdegen, Matthias 19, 38, 40
Ivan Pavao II 27
Jansson, Gunnar 62
Jelenkovi, Denis 92
Johnston, Russel 72
Jurica, Neven 50
Kai 50
Kandare, Boris 92
Kinkel, Klaus 81
Klebes, Heinrich 36
Klebes, Rohmer 36
Kohl, Helmut 27
Korakas 64
Kovaevi, Boo 92
Lalumire, Catherine 53, 54, 55, 87
Linden, Rene van der 62, 63, 64, 74, 79
Marshall, Noel 55
Martinez, Miguel Angel 5, 58, 59, 61, 62,
72, 87
Matscher 48
Matulovi, Miomir 18, 20, 22, 24, 25
Mesi, Stjepan 78
Metrovi, Mate 92
Mitchell, Gay 75
Mubarak, Hosni 27
Nogalo, Ivan 92
Omejec, Jasna 18, 19, 20, 22, 23, 26, 28,
33, 35
Paunescu 64
Pavii, Berislav 18, 20, 22, 24
Pavleti, Vlatko 69, 74
Petra, Boidar 61
Petrievi Golojuh, Danijela 107
Potpodorova, Elena 79
Raan, Ivica 50
Radi, Stjepan 92
Reddeman, Gerhard 52
Salcedo 48
Sandys, Duncan 18
Santer, Jaques 93
Seitlinger, Jean 79
Severinsen, Hane 79
Smith, Dudley 56
Swaelen, Frank 61
krabalo, Ivo 55, 56, 65, 102
krabalo, Zdenko 55 ,56
Tarschys, Daniel 7, 72, 86
Tomac, Zdravko 68
Torti, Lavoslav 50, 92
Tuman, Franjo 7, 52, 64, 68, 74, 86, 89,
91, 95, 96
Valenti, Nikica 58
Valticos 48
Vilhjalmsson 48
Walsh 48
109
O autorici
O autorici
aniela Petrievi Golojuh

glavna je tajnica Ministarstva kulture RH.
Magistrirala na Fakultetu
politikih znanosti Sveuilita
u Zagrebu, znanstveni magisterij - smjer europskih integracija Hrvatska i Europa.
Diplomirana je pravnica sa poloenim pravosudnim ispitom.
Nakon odvjetnike prakse,
zapoela sa radom u dravnoj
upravi ukljuujui mjesto voditelja Odjela u Uredu za ope
poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH, naelnika Slube te
glavne tajnice Ministarstva turizma RH.
lanica je Upravnog odbora Zaklade Hrvatska kua Croatia
House.
Obnaala niz funkcija u raznim koordinacijama i povje
renstvima.
Bila povremeni gost predava Zagrebake kole za ekonomiju
i management Veleuilita Vern .
Sudjelovala u projektima reforme dravne uprave Vlade RH.
111
Sveanost pristupanja Republike Hrvatske Vijeu Europe

Sveanost pristupanja u ulaznoj dvorani Palae Europe
Pozdravni govor ministra vanjskih poslova

Republike Hrvatske Mate Grania
Pozdravni govor ministra Vanjskih

poslova Republike Estonije i
predsjedavajueg u Odboru
ministara Vijea Europe Siima Kallasa
112
Govor Leni Fischer
Hrvatsko izaslanstvo
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske
Mate Grani i Glavni tajnik Vijea Europe
Mate Grani potpisuje statut Vijea Europe
Daniel Tarschys
s Glavnim tajnikom Vijea Europe Danielom
Tarschysom
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske

Mate Grani i Predsjednica Parlamentarne
skuptine Leni Fischer
Ilustracije za knjigu dobivene su od Ministarstva vanjskih i europskih poslova RH kojima zahvaljujemo na dozvoli za njihovo objavljivanje.
113

Knjiga Trnovit Put HR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Knjiga Trnovit Put HR

Uploaded by

Copyright:

Mr. sc.

Daniela Petrievi Golojuh

Grafiko oblikovanje i priprema

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u

Mr. sc. Daniela Petrievi Golojuh

Hrvatska i Vijee Europe:

2.5 Kronologija vanih zbivanja u povijesti Vijea Europe.................30

2.8.2 Prvi posjet ad hoc komiteta Republici Hrvatskoj........................... 52

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

2.8.7 Prolongiran datum ulaska Republike Hrvatske u

3. Vijee Europe i Republika Hrvatska.........................................................67

3.2 Kriteriji koje je Republika Hrvatska trebala ispuniti za

3.4 Suradnja Republike Hrvatske s Vijeem Europe

4. Zakljuak ....................................................................................................... 101

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

Uistinu, iz dananje perspektive, Hrvatska svakako predstavlja zoran primjer

i svojevrsnu potvrdu demokratskog sazrijevanja hrvatskog drutva. Taj put

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

OECD - Organizacija za ekonomsku

CLRAE - Kongres lokalnih i

PHARE - Pologne, Hongrie Aide a la

CARDS - Community Assistance for

GREL - Radna skupina za odnose sa

HIDRA - Hrvatska informacijskodokumentacijska referalna agencija

HND - Hrvatski nezavisni demokrati

HSLS - Hrvatska socijal-liberalna

HVO - Hrvatsko vijee obrane

MPGPP - Meunarodni pakt o

nav. dj. - navedeno djelo

OESS - Organizacija za europsku

SAD - Sjedinjene Amerike Drave

SR Jugoslavija - Savezna Republika

UNPA - Zatiene zone Ujedinjenih

UNTAES - Prijelazna uprava UN-a

VEN - Venecijanska komisija

WEU - Zapadnoeuropska unija

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

tjecanje punopravnog lanstva u Vijeu Europe bio je najvaniji korak

se na 21 toku to je Hrvatska trebala ispuniti kako bi zadovoljila kriterije

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

2.1 Vijee Europe i njegov nastanak

Potpisan od strane deset zemalja osnivaa.

Vijee Europe; institucije, akteri i procesi

Jasna Omejec, nav. dj.

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

Conseil de IEurope). U Parlamentarnoj skuptini Vijea o kojoj emo govoriti

Miomir Matulovi i Berislav Pavii, nav. dj.

Vijee Europe; institucije, akteri i procesi

2.2 lanice Vijea Europe

Moramo spomenuti da se Monako relativno kasno kandidirao za lanstvo

Makedonija je primljena kao biva Jugoslavenska Republika Makedonija.

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

Promatraki status13 pri tijelima za suradnju vlada zemalja lanica Vijea

Sjedinjene Amerike Drave - promatraki status pri Odboru ministara

2.3 Uloga i ciljevi Vijea Europe

Vijee Europe; institucije, akteri i procesi

socijalnom, kulturnom, znanstvenom, pravnom i administrativnom podruju,

zatitu ljudskih prava, pluralistiku demokraciju i vladavinu prava,

2.4 Institucije Vijea Europe (ustroj)

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

2.4.1 Odbor ministara

Miomir Matulovi i Berislav Pavii, nav. dj.

Vijee Europe; institucije, akteri i procesi

Hrvatska i Vijee Europe: trnoviti put

2.4.2 Parlamentarna skuptina