MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA

Na temelju lanka 6. stavka 3. Zakona o zapaljivim tekuinama i plinovima ("Narodne novine", broj
108/95) ministar unutarnjih poslova donosi

PRAVILNIK
O ZAPALJIVIM TEKUINAMA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
1) Ovim Pravilnikom odreuju se sigurnosno tehniki uvjeti za izgradnju graevina i postrojenja za
zapaljive tekuine (u daljem tekstu: graevine i postrojenja) te mjere zatite od poara i eksplozija
pri uporabi graevina i postrojenja, skladitenju, dranju i prometu zapaljivih tekuina.
lanak 2.
1) Pojedini izrazi koji se rabe u ovom Pravilniku imaju sljedee znaenje:
- zapaljive tekuine su tvari koje imaju penetraciju veu od 300 jedinica penetracije (1/10 mm)
odreenu prema normi za metode ispitivanja bitumena HRN U.M8.010 i iji je tlak pare na 323,15 K
(50C) manji od 300 kPa (3 bara), a dijele se prema temperaturi plamita na upaljive (lako zapaljive)
tekuine ija je temperatura plamita jednaka ili manja 311,15 K (38C) i gorive tekuine ija je
temperatura plamita iznad 311,15 K (38C) i dodatno se razvrstavaju u skupine prema
temperaturama plamita i vrelita sukladno HRN Z.C0.007 kako slijedi:
I. skupina zapaljivih tekuina dijeli se u podskupine:
I.A - tekuine ija je temperatura plamita nia od 23 C, a vrelite ispod 38C,
I.B - tekuine ija je temperatura plamita nia od 23 C, a vrelite iznad 38 C i
I.C - tekuine ija je temperatura plamita od 23 C do 38 C,
II. skupina zapaljivih tekuina su tekuine ija temperatura plamita od 38 C do 60 C,
III. skupina zapaljivih tekuina dijeli se u podskupine:
III.A - tekuine ija je temperatura plamita od 60 C do 93C i
III.B - tekuine ija je temperatura plamita via od 93C, ali ne vie od 100 C,
(Zapaljiva tekuina koja se u vodi otapa ili kod koje se gorivi tekui sastavni dijelovi otapaju u vodi
kod 15C dodatno se oznaava slovom "V", npr.; etanol, kao I.B "V".),
- opasne zapaljive tekuine su tekuine koje su pored kategorije "opasnosti od zapaljivosti", "opasne
i po zdravlje" i/ili "opasne od nestabilnosti (reaktivnosti)" i razvrstavaju se prema HRN Z.C0.012,
- zapaljive tekuine s osobinom izbacivanja (prekipljenja) su tekuine koje pri gorenju u spremniku

stvaraju toplinski val to se iri prema dnu spremnika, zbog ega prisutna voda na dnu provri i
izbacuje tekuinu iz spremnika,
- zone opasnosti su prostori u kojima je prisutna eksplozivna smjesa zapaljivih para sa zrakom ili se
pak moe oekivati da e biti prisutna u takvim koliinama da to zahtijeva posebne mjere prilikom
konstrukcije, ugradnje i uporabe elektrinih ureaja, a koja se prema propisima o protueksplozijskoj
zatiti dijele na zonu 0, zonu 1 i zonu 2,
- zatitni pojas je povrina odreena sigurnosnim udaljenostima mjereno u svim pravcima od ruba
graevine ili postrojenja do susjedne okoline, koji mora ispunjavati sljedee uvjete:
a) u zatitnom pojasu ne smiju se drati tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak
ili irenje poara*),
b) pristup u zatitni pojas je zabranjen za neovlatene osobe na to mora upuivati vidljiv i dobro
itljiv natpis i
c) za zatitni pojas mora postojati teren na kojem se mogu postii propisani uvjeti na jedan od
sljedeih naina:
- ukoliko za zatitni pojas ne postoji na raspolaganju vlastiti teren, mora vlasnik graevine ili
postrojenja pravno obvezatnim dogovorom osigurati propisane uvjete za zatitni pojas ili
- zatitni pojasi mogu u potpunosti ili djelomino otpasti izmeu graevina ili postrojenja vie
vlasnika, ako su graevine ili postrojenja okruena jednim zajednikim zatitnim pojasom, ija se
irina odreuje prema ukupnom sadraju zapaljivih tekuina,
- postrojenje za zapaljive tekuine je sustav koji se sastoji od spremnika ili posuda te instalacija i
ureaja za proizvodnju, preradu, prijenos, pretakanje i uporabu zapaljivih tekuina, sustava za
upravljanje i nadziranje sigurnog odvijanja tehnolokog procesa, stabilnih sustava za dojavu i
gaenje poara i drugih instalacija i ureaja to zajedno ine tehnoloku cjelinu,
- skladitenje je trajno ili privremeno smjetanje zapaljivih tekuina u posude ili spremnike iji je
ukupni obujam preko 20 l za zapaljive tekuine I. skupine te preko 2.000 l za zapaljive tekuine II. i
III. skupine,
- skladite je graevina ili dio graevine i/ili prostor u kojima se obavlja skladitenje zapaljivih
tekuina kod proizvodnje i prerade (skladite proizvoaa), prodaje (skladite prodavaa) i uporabe
(skladite korisnika),
*) - Podzemni spremnici za skladitenje svih skupina zapaljivih tekuina kjoi su sa svih strana
okrueni zemljom, zidom ili betonom ili kombinacijom tih materijala u sloju debljine od najmanje
0,8 m ne smatraju se kao tvari koje su prema svojim osobinama pogodne za nastanak ili irenje
poara.
- Na dijelu zatitnog pojasa koji je izvan sabirnog prostora, dozvoljeni su ureaji i graevine potebne
za rad postrojenja za zapaljive tekuine koje moraju biti od negorivog materijala i mogu se ugraditi u
zidove ili nasipe sabirnog prostora.
- Unutar sabirnog prostora, osim spremnika, mogu se nalaziti samo cjevovodi, armature i crpke
potrebne za rad skladita, ali ne i punionice, vagaonice ili sl.
- Tlani plinski spremnici i nadzemni spremnici za zapaljive tekuine pod tlakom ne smiju se
postavljati u zatitnom pojasu.

- Zatitni pojasi u smislu ovog Pravilnika mogu se preklapati sa zatitnim podrujima tlanih
plinskih spremnika i nadzemnih spremnika za zapaljive tekuine pod tlakom samo prema uvjetima
posebnih propisa za tlane plinske spremnike, ukoliko ovi nisu u zoni I.
- Jezera, rijeke, kanali, kolosijeci i putovi, izuzev javnih prometnih putova i javnih kolosijeka, mogu
se ukljuiti u zatitni pojas.
- dranje zapaljivih tekuina je uvanje ili odlaganje zapaljivih tekuina u posudama ili spremnicima
prema uputi proizvoaa u koliinama koje nisu vee od koliina propisanih u alineji 7. ovog stavka
ili iznimno u veim koliinama na nain propisan ovim Pravilnikom,
- spremnici su stabilni, polustabilni ili prijenosni zatvoreni sudovi koji se postavljaju na posebno
ureenu podlogu i u kojima se nalaze zapaljive tekuine obujma preko 250 l (Sustav vie meusobno
vrsto vezanih zatvorenih sudova ili spremnika sa zajednikim sustavom za punjenje i pranjenje
ukupnog obujma preko 250 l posmatra se kao jedan spremnik.),
- oprema spremnika je sva ona oprema to je neposredno ugraena u spremnik i na spremnik i koja
sa spremnikom ini funkcionalnu cjelinu,
- odobren spremnik ili odobren dio opreme spremnika ili odobreno postrojenje ili odobren dio
postrojenja smatra se spremnik ili dio opreme spremnika ili postrojenje ili dio postrojenja ija su
svojstva i funkcionalnost dokazani sukladno propisima iz lanka 5. ovog Pravilnika, a prema
programu kontrole i osiguranja kvalitete u glavnom projektu,
- posude su sudovi sadraja do 250 l koji se mogu zatvoriti, izraene od materijala otpornog na
tekuinu to se u njima nalazi (boce, limenke, plastine posude, bave i sl.) i dijele se na:
a) lomljive posude izraene od keramike, stakla ili drugih slinih materijala za koje je pri dranju,
skladitenju, prijevozu i rukovanju potreban poseban oprez i
b) nelomljive posude izraene od elinog lima ili drugog prikladnog materijala koje se pri dranju,
skladitenju, prijevozu i rukovanju pod uobiajenim mehanikim utjecajima ne mogu slomiti, otetiti
ili na drugi nain postati propusne,
- pretakalite je posebno ureeno mjesto opremljeno trajno postavljenim ureajima za pretakanje
zapaljivih tekuina iz i/ili u autocisterne, vagoncisterne ili tankere i sustavom za gaenje poara,
- mjesto za pretakanje u graevini, dijelu graevine ili na otvorenom prostoru je posebno odreeno i
ureeno mjesto za pretakanje zapaljivih tekuina iz posuda u posude, iz spremnika u posude ili iz
jedne autocisterne u spremnike, koje je osigurano od prijenosa poara na susjedne graevine ili
susjedne dijelove graevine ili okoli,
- tehnoloki procesi u kojima se uporabljavaju zapaljive tekuine, ukljuujui skladita, pretakalita i
mjesta za pretakanje su:
a) procesi mijeanja, suenja, isparavanja, destiliranja, filtriranja, ekstrahiranja i sl.,
b) procesi u kojima se javljaju kemijske reakcije, kao to su oksidacija, redukcija, halogenizacija,
hidrogenizacija, alkilacija, polimerizacija i sl.,
c) procesi u rafinerijskim tehnolokim postrojenjima,
d) procesi u graevinarstvu i drugim djelatnostima gdje se uporabljavaju zapaljive tekuine i

e) procesi u termoenergetskim postrojenjima gdje se zapaljive tekuine uporabljavaju kao gorivo,

- opasni tehnoloki parametri su tehnoloki parametri koji kod prekoraenja dozvoljene vrijednosti u
ovisnosti od tehnolokog procesa mogu prouzroiti poar, eksploziju ili drugi akcident, npr.: tlak,
temperatura, protok, razina, brzina kemijske reakcije, nadzirano provjetravanje, propusnost
instalacija, reakcijskih posuda i spremnika i sl.,
- ureaji za mjerenje, upravljanje i nadziranje tehnolokog procesa te za sprjeavanje nastanka i
irenje poara ili eksplozije ili drugih akcidenata su pouzdani dijelovi postrojenja koji
pravovremeno:
a) upozoravaju na poremeaj tehnolokih parametara, kada je potrebno automatski, poluautomatski
ili runo obaviti popravak tijeka tehnolokog procesa radi sprjeavanja nastajanja opasnih
tehnolokih parametara i
b) alarmiraju prekoraenje dozvoljene vrijednosti tehnolokih parametara, kada se mora automatski,
poluautomatski ili runo obaviti zaustavljanje pojedinih faza tehnolokog procesa ili ukljuivanje
ureaja ili sustava za gaenje ili hlaenje ili drugih ureaja za sprjeavanje nastanka ili irenja poara
ili eksplozije ili druge zatitne funkcije utvrene glavnim projektom,
- pouzdan ureaj, sustav ili element iz lanka 12. stavak 1. ovog Pravilnika smatra se onaj ureaj,
sustav ili element:
a) ako je na novoizgraenim graevinama i postrojenjima njegova pouzdanost dokazana potvrdom o
sukladnosti (atest) i izvedbenom dokumentacijom te izvjeima o propisanim ispitivanjem
ispravnosti i funkcionalnosti prema prikazu odabranih mjera zatite od poara i programu kontrole i
osiguranja kvalitete u glavnom projektu i
b) ako korisnik graevina i postrojenja posjeduje popis ureaja, sustava ili elementa iz lanka 12.
stavak 1. ovog Pravilnika, kao i dokumentaciju o odravanju iz kojih je vidljivo:
b1) da se poslovi odravanja povjeravaju strunim pogonima odnosno ovlatenim ustanovama, ako
je to utvreno posebnim propisom, koji raspolau potrebnim strunim osobljem, ureajima i
opremom za bezopasno i uinkovito obavljanje radova odravanja i
b2) tko, kako i u kojim rokovima je obavljao pojedina propisom i uputom proizvoaa odreena
vremenska ispitivanja ispravnosti, kao i tko, kako i kada je obavio pojedine popravke,
- sabirni prostor je ogranieni graevinski prostor oko spremnika, posuda ili postrojenja koji jami
prihvat odreene koliine razlivenih zapaljivih tekuina u sluaju akcidenta,
- sustav zatite od poara na graevini ili postrojenju je cjelovit skup tehnikih i organizacijskih
mjera zatite od poara i eksplozija koji se utvruje glavnim projektom, pogonskim uputama,opim
aktom o zatiti od poara i planom zatite od poara graevine ili postrojenja,
- tehnike mjere zatite od poara obuhvaaju ispravnost:
a) ureaja, sustava i drugih elementa iz lanka 12. stavka 1. ovog Pravilnika,
b) vatrogasnih vozila, vatrogasnih aparata i druge opreme i sredstava za gaenje poara i
c) osobne i skupne zatitne opreme za gaenje,
- organizacijske mjere zatite od poara obuhvaaju:

a) osposobljenost vatrogasne postrojbe za uinkovito gaenje poara i spaavanje i/ili

b) osposobljenost osoblja za otklanjanje opasnosti od poara, eksplozija i drugih akcidenata i
uinkovito gaenje poara na radnom mjestu i
c) organizaciju propisanog odravanja ureaja, sustava, opreme i sredstava iz lanka 12. stavka 1.
ovog Pravilnika.
lanak 3.
1) Odredbe ovog Pravilnika, glede provedbe mjera zatite od poara i eksplozija koje se mogu
provesti bez rekonstrukcije, primjenjuju se i na graevine i postrojenja izgraene prije stupanja na
snagu ovog Pravilnika.
lanak 4.
1) Graevine i postrojenja moraju biti okruene zatitnim pojasom ili odvojene od susjednih objekata
i okolice zidom odgovarajue vatrootpornosti ili na drugi nain sukladno ovom Pravilniku, tako da je
ugroavanje od poara i eksplozija ivota i zdravlja treih osoba, njihove imovine i okolia, kao i
ugroavanje graevine i postrojenja od zapaljenja izvana svedeno na najmanju moguu mjeru.
lanak 5.
1) Graevine i postrojenja moraju se izgraditi, opremiti, odravati i rabiti sukladno ovom Pravilniku i
hrvatskim normama.
2) Pri izgradnji, opremanju, odravanju i rabljenju graevina i postrojenja, pored hrvatskih normi iz
stavka 1. ovog lanka, mogu se koristiti i norme iz popisa normi tiskane uz ovaj Pravilnik.
3) Ako se temeljem znanstvenih spoznaja ili prihvaene tehnike prakse u razvijenim zemljama
svijeta utvrdi da se isti stupanj sigurnosti glede zatite od poara i eksplozija moe ostvariti na drugi
nain, moe se odstupiti od stavka 1. i 2. ovog lanka samo uz predoenje dokaza o tome i ukoliko to
odobri nadleno tijelo za nadzor zatite od poara Ministarstva unutarnjih poslova u sjeditu.
4) Za nove tipove postrojenja koji se isprobavaju ili ispituju u svrhu izvoza ili prodaje proizvoda
mora se sastaviti program kojim se utvruju pojedini postupci te mjere zatite od poara i eksplozije
koje se moraju poduzeti, kako bi rizici od poara i eksplozije prilikom isprobavanja i ispitivanja
postrojenja bili svedeni na najmanju moguu mjeru.
lanak 6.
1) Ako postrojenju pripada i drugo postrojenje ili ureaj na koji se primjenjuju posebni propisi i
norme odnosno za koje je propisan poseban nadzor (npr.; postrojenja parnih kotlova, posude pod
tlakom, ureaji za punjenje ili pretakanje komprimiranih, ukapljenih ili pod tlakom otopljenih
plinova, vodovi pod unutarnjim nadtlakom za zapaljive, nagrizajue ili otrovne plinove, pare i
tekuine, dizala, acetilenska postrojenja i skladita kalcij karbida, medicinskotehniki ureaji i dr.),
onda se na njih primjenjuju i ti posebni propisi i norme te obavlja poseban nadzor.
lanak 7.
1) Graevine i postrojenja tite se od opasnosti od groma i statikog elektriciteta sukladno posebnim
propisima, ukoliko ovim Pravilnikom nije drukije odreeno.
lanak 8.

1) Ako zapaljiva tekuina pored kategorije "zapaljivosti" pripada i u kategoriju "opasnost po

zdravlje" ili "reaktivnost" prema HRN Z.C0.012, onda se na njih primjenjuju i posebni propisi i
norme u svezi s tim.
lanak 9.
1) Korisnik graevina i postrojenja obvezan je na zahtjev nadlenog tijela dati dokaz za zapaljive
tekuine o skupini, kategoriji i stupnju opasnosti prema HRN Z.C0.007 odnosno prema HRN
Z.C0.012.
2) Ako korisnik graevine ili postrojenja ne dostavi na uvid dokaze iz stavka 1. ovog lanka u
odreenom roku, nadleno tijelo zahtijevat e provedbu propisanih mjera kao za zapaljive tekuine I.
A skupine.
lanak 10.
1) Korisnik graevina i postrojenja obvezan je osigurati cjelovito provoenje tehnikih i
organizacijskih mjera zatite od poara i eksplozija predvienih sustavom zatite od poara.
lanak 11.
1) Korisnik graevina i postrojenja obvezan je zaposlenicima u razumljivom obliku u pogonskim
uputama navesti postupke i mjere za siguran rad i sprjeavanje nastanka poara i eksplozija za svaki
dio tehnolokog procesa sa zapaljivim tekuinama.
2) U sklopu pogonskih uputa iz stavka 1. ovog lanka moraju biti navedeni postupci gaenja odnosno
spreavanja nastanka i irenja poara, koji su prilagoeni tehnolokim odnosno mjesnim uvjetima.
3) Pogonske upute iz stavka 1. ovog lanka moraju se postaviti u pogonu odnosno drugom mjestu
koritenja zapaljivih tekuina na prikladnom vidljivom mjestu i uvijek biti jasno itljive.
4) Korisnik graevina i postrojenja obvezan je obaviti osposobljavanje djelatnika prema uputama iz
stavka 1. i 2. ovog lanka prije zaposlenja u pogonu i najmanje jedanput godinje obaviti provjeru
osposobljenosti.
5) Osposobljavanje i provjera osposobljenosti djelatnika prema stavku 4. ovog lanka, ne iskljuuje
obvezu drugih vidova osposobljavanja ako je to odreeno posebnim propisom.
6) Korisnik graevina i postrojenja za zapaljive tekuine obvezan je djelatnicima omoguiti druge
vidove osposobljavanja iz stavka 5. ovog lanka.
7) Odredbe stavaka 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovog Pravilnika odnose se i na korisnike zapaljivih tekuina u
graevinarstvu i sl. djelatnostima.
lanak 12.
1) U graevini i na postrojenju ureaji, sustavi i drugi elementi za mjerenje, upravljanje i nadziranje
tehnolokog procesa, sprjeavanje nastanka i irenje poara ili eksplozije ili drugih akcidenata te za
vatrodojavu i gaenje poara moraju biti pouzdani, tj. ugraeni i odravani u ispravnom stanju
sukladno propisima, normama i uputama proizvoaa.
2) Korisnik graevine i postrojenja mora posjedovati popis i dokumentaciju o pouzdanosti ureaja,
sustava i drugih elemenata iz stavka 1. ovog lanka koja sadri dokaze o kakvoi pri ugradnji te o
propisanim vremenskim ispitivanjima ispravnosti i popravcima.

3) Popis i dokumentacija iz stavka 2. ovog lanka mogu se voditi i na raunalu, ako je osigurana
trajnost podataka predviena za voenje datoteka na raunalima.
4) Ukoliko pojedini postupak u tijeku odravanja ureaja, sustava i drugih elemenata iz stavka 1.
ovog lanka umanjuje njihovu funkcionalnost ili ako se radi o kvaru, korisnik je obvezan poduzeti
dodatne mjere zatite od poara za sve vrijeme dok se ureaji, sustavi i drugi elementi iz stavka 1.
ovog lanka ne dovedu u prvobitno ispravno funkcionalno stanje.
lanak 13.
1) Odredbe ovog Pravilnika ne odnose se na:
1. proizvode ili poluproizvode od alkohola, koji sadre manje od 82% teinska dijela alkohola, a
uporabljavaju se za ishranu ili njegu tijela,
2. nelomljive posude za skladitenje ili prevoz otopina i homogenih smjesa koje imaju temperaturu
plamita 23 C ili viu, iz kojih se u normalnim uvjetima ne odvajaju zapaljive tekuine, a kod kojih
rezultati ispitivanja prema priznatoj izljevnoj posudi od strane ovlatene ustanove od strane
Dravnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo pokau:
a) vrijeme istjecanja najmanje 90 sekundi ili
b) vrijeme istjecanja od 60 do 90 sekundi i ako ne sadre vie od 60% teinskih dijelova zapaljive
tekuine ili
c) vrijeme istjecanja od 25 do 60 sekundi i ako ne sadre vie od 20% teinskih dijelova zapaljive
tekuine,
3. organske perokside i njihove otopine,
4. cijanovodike,
5. spremnike za motorno gorivo koji su sastavni dijelovi:
a) vozila i
b) mobilnih (terenskih) pogonskih ureaja do 300 litara, ako su s istim vrsto povezani.
II. ZONE OPASNOSTI
lanak 14.
1) U prostoru gdje se obavlja skladitenje, prozvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba
zapaljivih tekuina I. i II. skupine odreuju se zone opasnosti sukladno ovom Pravilniku i normi
HRN EN 60079-10.
2) Zone opasnosti odreuju se i za zapaljve tekuine III. skupine ako je tenoloki predvieno njihovo
zagrijavanje na temperaturu koja je 20 C ispod temperature plamita ili vie od toga, ukljuujui i
zapaljive tekuine i druge zapaljive smolaste i sline tvari ija je temperatura plamita via od 100
C ako su zagrijane na temperaturu koja je 20 C ispod temperature plamita ili vie od toga i ako su
tada u tekuem stanju.
3) U prostoru gdje se obavlja skladitenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba

zapaljivih tekuina I.A skupine zone opasnosti moraju se odrediti temeljem posebne ralambe i
izrauna.
4) Za postrojenja i prostore za koje ovim Pravilnikom nisu odreene zone opasnosti, kao za
spremnike, reakcijske posude, cjevovode i druge ureaje pod tlakom ili visokim temperaturama zone
opasnosti moraju se odrediti temeljem posebne ralambe i izrauna.
5) Ralambu i izraun iz stavaka 3. i 4. ovog lanka mora strunim miljenjem potvrditi ovlatena
ustanova za protueksplozijsku zatitu osnovana sukladno Zakonu o normizaciji (u daljem tekstu:
ovlatena ustanova).
lanak 15.
1) U prostoru gdje se obavlja skladitenje, proizvodnja, prerada, prijenos, pretakanje i uporaba
zapaljivih tekuina samo III. skupine pri normalnim uvjetima, ne odreuju se zone opasnosti.
2) Crpke i drugi ureaji u prostoru iz stavka 1. ovog lanka koji se pri radu mogu zagrijavati ili ija
neispravnost u radu moe prouzrokovati povienje temperature moraju biti izvedeni i ugraeni
sukladno propisima iz protueksplozijske zatite.
lanak 16.
1) Na postrojenjima za rabljeno ulje ne odreuju se zone opasnosti, ako se u tim postrojenjima
koristi rabljeno ulje III. skupine poznatog podrijetla o emu postoji dokaz.
2) U sluaju dvojbe oko dokaza iz stavka 1. ovog lanka nadleno tijelo moe zahtijevati nalaz o
odreivanju temperature plamita od ovlatenog laboratorija.
lanak 17.
1) Zone opasnosti mogu se ograniiti odnosno smanjiti postavljanjem punih zidova, najmanje
vatrootpornosti F 30 prema HRN DIN 4102, koji svojom povrinom u cijelosti presijecaju zonu
opasnosti.
2) Ukoliko zidovi iz stavka 1. ovog lanka imaju ulogu i ograniavanja poarnog sektora, tada ti
zidovi moraju ispunjavati posebne uvjete i biti najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN
4102.
3) Zone opasnosti mogu se smanjiti inertizacijom spremnika i postrojenja, odnosno nadziranim
provjetravanjem ili na drugi nain, to se dokazuje ralambom i izraunom i potvruje strunim
miljenjem ovlatene ustanove.
lanak 18.
1) U zonama opasnosti je dozvoljena ugradba i postavljanje samo elektrinih ureaja i instalacije
sukladno Pravilniku o temeljnim zahtjevima za opremu, zatitne sustave i komponente namijenjene
eksplozivnoj atmosferi plinova, para, maglica i praina ("Narodne novine", broj 69/98).
2) U zonama opasnosti zabranjena je uporaba elektrinih ureaja i instalacija u protueksplozijskoj
izvedbi za koje ne postoje dokazi o propisanoj ugradbi, odravanju i ispravnosti.
lanak 19.
1) U zonama opasnosti nije dozvoljeno:

1. dranje i uporaba alata, ureaja i opreme sa runim, mehanikim, pneumatskim, rotirajuim i sl.
pogonom i pokretanjem, koji mogu prouzroiti iskru ili na drugi nain oslobaati toplinu,
2. puenje i uporaba otvorene vatre u bilo kom obliku,
3. dranje oksidirajuih, reaktivnih ili samozapaljivih tvari,
4. odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje nisu namijenjene tehnolokom procesu,
5. pristup vozilima koja pri radu mogu iskriti,
6. noenje odjee i obue koja se moe nabiti opasnim nabojem statikog elektriciteta, npr. sintetska
odjea i obua bez antistatike preparacije i sl., osim u zoni 2 ako je posebnim propisom drugaije
utvreno,
7. uporaba ureaja i opreme koji nisu propisno zatieni od statikog elektriciteta ako na njima
postoji mogunost nabijanja opasnog naboja statikog elektriciteta.
2) Za alat, ureaje i opremu iz stavka 1. odjeljka a) ovog Pravilnika mora postojati dokaz o
mogunosti koritenja u zoni opasnosti.
III. SPREMNICI ZA ZAPALJIVE TEKUINE
lanak 20.
1) Spremnik za zapaljive tekuine (u daljem tekstu: spremnik) mora biti odobren.
lanak 21.
1) Stabilni spremnici su spremnici koji po svojoj konstrukcijskoj izvedbi ne mogu mijenjati lokaciju.
2) Polustabilni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi odreeni da svoju
lokaciju pogonski mogu mijenjati, a da pri uporabi nije ugroena njihova stabilnost.
3) Prijenosni spremnici su spremnici koji su po svojoj konstrukcijskoj izvedbi odreeni da se puni ili
prazni mogu prevoziti odgovarajuim prijevoznim sredstvima i pri rabljenju postaviti na posebno
ureenu podlogu.
lanak 22.
1) Spremnik na vidljivom mjestu mora imati trajno privrenu ploicu sa utisnutim ili ugraviranim
sljedeim oznakama:
1. naziv proizvoaa,
2. tvorniki broj i godina gradnje,
3. nominalni i stvarni obujam,
4. najvei radni i ispitni tlak,
5. klasa opasnosti i skupina zapaljive tekuine,
6. doputena visina punjenja i

7. broj potvrde o sukladnosti i oznaku norme po kojoj je spremnik izraen.

2) Nadzemni spremnici cilindrinog oblika i plosnatog dna, dodatno trebaju imati sljedee oznake:
1. unutarnji promjer u metrima,
2. doputena gustoa uskladitene tekuine kg/m3,
3. doputeni nadtlak u mbar,
4. doputeni podtlak u mbar i
5. doputeni protok kod punjenja u m3/h.
3) Sekcionirani spremnici na rubu prirubnica ulaznih otvora svakog sekcioniranog dijela, trebaju
dodatno imati sljedee oznake:
1. klasa opasnosti i skupina zapaljive tekuine i
2. zapremnina za svaki dio spremnika.
lanak 23.
1) Spremnik, njegovi prikljuci i cjevovodi moraju biti zatieni od nagrizanja (korozije) za vrijeme
koje je projektom odreeno kao vijek trajanja spremnika.
2) Zatita od nagrizanja osigurava se sukladno posebnim propisima na sljedee naine:
1. uporabom zatitnih omotaa ili traka,
2. katodnom zatitom,
3. materijalima otpornim na nagrizanje i
4. protunagrizajuim bojama ili premazima, ako su u pitanju nadzemni spremnik i nadzemni
cjevovodi.
lanak 24.
1) Stijenke spremnika moraju odolijevati mehanikim, termikim i kemijskim djelovanjima koje
valja oekivati i biti postojane i nepropusne za zapaljive tekuine.
2) Skladite li se u jednom podijeljenom (sekcioniranom) spremniku zapaljive tekuine razliitih
skupina ili zapaljive tekuine, razliitih klasa opasnosti, koje mogu meusobno izazvati opasne
spojeve ili stupati u kemijsku reakciju, onda taj spremnik mora biti tako podijeljen da je mijeanje
tekuina ili njihovih para iskljueno.
3) Pregradne stijenke spremnika iz stavka 2. ovog lanka moraju izdrati ispitni tlak predvien za
pogonske uvjete.
lanak 25.
1) Spremnici moraju biti otporni na statiki tlak tekuine, te na pogonski nadtlak i podtlak koji
nastaju prilikom punjenja i pranjenja ili temperaturnih promjena.

lanak 26.
1) Prilikom sklapanja spremnika sastavni dijelovi spremnika moraju biti ispravni i ne smiju biti
optereivani ili deformirani.
2) Spojna mjesta izmeu sastavnih dijelova spremnika moraju biti tako izvedena da je zajamen
siguran spoj, vrstoa i nepropusnost.
3) Izdrljivost konstrukcije i vrstoe spremnika kao i sastavnih dijelova i spojnih mjesta ija
izvedba iziskuje posebnu strunost i pomnost mora biti dokazana.
lanak 27.
1) Kod spremnika sa dvostrukom stijenkom, druga stijenka mora biti vrsto spojena sa nutarnjom
stijenkom.
2) Druga stijenka kod spremnika iz stavka 1. ovog lanka mora biti visine koja nije manja od
doputene visine punjenja.
3) Razmak izmeu stijenki kod spremnika iz stavka 1. ovog lanka treba biti to manji i da postoji
mogunost prikljuenja instrumenta i ureaja za otkrivanje proputanja.
lanak 28.
1) Na spremnicima koji su zavareni nije dozvoljeno obavljanje mehanikog brtvljenja pukotina osim
pukotina na krovu nadzemnih spremnika.
lanak 29.
1) Spremnici moraju biti tako temeljeni, ugraeni i postavljeni da ne mogu nastupiti nikakva
pomicanja i nagnua koja bi ugroavala spremnike ili njihovu opremu.
2) Kod temeljenja i ugradnje spremnika moraju se uzeti u obzir struktura tla, kao i mogua slegnua i
slijeganja tla ili zemljita.
lanak 30.
1) Ovisno od tipa i sadraja, spremnici imaju sljedeu opremu:
1. ureaj za odzraivanje,
2. ureaj za oduivanje ili oduna lula,
3. sigurnosni ventil,
4. armaturu otpornu na proboj plamena,
5. ureaj za pokazivanje razine tekuine, odnosno otvor s poklopcem za mjerenje razine,
6. ureaj za sprjeavanje prepunjavanja,
7. ureaj za pokazivanje nepropusnosti,
8. prikljuke za punjenje i pranjenje,

9. otvor za ulaz i pregled,

10. otvor s poklopcem za uzimanje uzoraka i
11. prikljuak s ventilom za ispust taloga.
III. 1. Ureaji za odzraivanje i oduivanje
lanak 31.
1) Radi sprjeavanja nastanka opasnog nadtlaka ili podtlaka za vrijeme punjenja odnosno pranjenja
kao i zbog vanjskih temperaturnih promjena spremnik mora imati pravilno dimenzionirane ureaje
za odzraivanje.
2) Radi zatite od prevelikog tlaka koji moe nastati zbog poara, spremnik, ako nije podzemni,
mora imati ureaje za oduivanje odgovarajueg kapaciteta oduivanja, odnosno mora biti
konstruiran tako, da ima jedan od ovih elemenata: plivajui krov ili oslabljeni spoj izmeu krovnog
lima i plata ili neku drugu odobrenu konstrukciju.
lanak 32.
1) Ureaji za odzraivanje i ureaji za oduivanje mogu biti u sklopu jedinstvenog ureaja, s tim da
je kapacitet odzraivanja i oduivanja toliki da zatiuje od loma plat ili dno okomitog spremnika,
odnosno plat ili podnicu vodoravnog spremnika.
2) Spremnici pod tlakom i spremnici za skladitenje zapaljivih tekuina I.A skupine moraju imati
sigurnosni ventil i ureaj za oduivanje.
3) Spremnik obujma do 500 m, koji slui za skaditenje sirove nafte na naftonosnim poljima,
vanjski nadzemni spremnik obujma do 4 m, za skladitenje zapaljivih tekuina I. skupine izuzev I.A
skupine mogu imati otvorene odune lule umjesto ureaja za odzraivanje i oduivanje.
lanak 33.
1) Uvjeti iz lanka 31. stavka 1. ovog Pravilnika su ispunjeni kod spremnika zapremnine do 100 m3
koji se pune najveim kapacitetom crpki do 1.200 l/min, ako je svijetli promjer odzranog voda:
1. najmanje 40 mm kod ispitnog tlaka iznad 0,5 bara ili
2. najmanje 50 mm kod ispitnog tlaka manjeg od 0,5 bara i koji ne smije biti manji od 1,3-strukog
tlaka vode.
lanak 34.
1) Kod spremnika bez unutarnjeg nadtlaka, koji se pune crpkama kapaciteta preko 1.200 l/min,
ureaji za odzraivanje i oduivanje moraju biti dimenzionirani prema najveim kapacitetima crpki i
najveim moguim protocima zbog temperaturnih promjena.
2) Za netermoizolirane spremnike sa ravnim plosnatim dnom sa vrstim krovom bez unutarnjeg
nadtlaka (npr. spremnici prema DIN 4119 i DIN 6618) od metalnih materijala moraju se odrediti
protoci za dimenzioniranje ureaja za odzraivanje i oduivanje prema sljedeem:
Ureaji za odzraivanje

Ureaji za oduivanje *)

=najvei kapacitet crpke kod punjenja odnosno pranjenja spremnika u m3/h

= najvea promjena zapremnine atmosfere spremnika u m3/h u sluaju hlaenja (VA)
odnosno zagrijavanja (VE)
VB = zapremnina spremnika u m3
H = visina spremnika u metrima
D = promjer spremnika u metrima
Vrijednosti
= mogu se odrediti iz sljedeeg dijagrama za dimenzioniranje ureaja za
odzraivanje i oduivanje u ovisnosti od zapremnine spremnika (VB), gdje se u sluaju zagrijavanja
(VE) prema obliku spremnika izraunava po parametru H/D:

_____________

*)Kod inertiziranja spremnika u obzir se uzimaju i dodatna strujanja inertnih plinova.

lanak 35.
1) Na zajednikom vodu odzraivanje i oduivanje moe biti vezano vie spremnika samo onda ako
ti spremnici sadre zapaljive tekuine iste skupine koje meusobno ne mogu stvarati opasne smjese.
2) Na ureaju za odzraivanje mora biti naznaen kapacitet odzraivanja u m/h.
lanak 36.
1) Kod podzemnih spremnika za smjetaj zapaljivih tekuina I. i II. skupine izlazni otvori vodova za
odzraivanje moraju se nalaziti na najmanjoj visini 4 m od razine tla.
2) Kod podzemnih spremnika za smjetaj zapaljivih tekuina III. skupine izlazni otvori vodova za
odzraivanje moraju se nalaziti na otvorenom prostoru na visini iznad najvie visine snijega,
poplavnih voda, a najmanje 0,5 m iznad razine tla odnosno iznad otvora za punjenje.
lanak 37.
1) Izlazni otvori vodova za odzraivanje i oduivanje moraju biti zatieni od prodora kie i proboja
plamena.
2) Izlazni otvori vodova za odzraivanje i oduivanje ne smiju ulaziti u zatvorene prostorije.
III. 2. Ureaji za pokazivanje razine tekuine, sprjeavanja prepunjavanja i za pokazivanje
nepropusnosti
lanak 38.
1) Svaki spremnik mora biti opremljen ureajem za utvrivanje razine tekuine osim spremnika
dovoljno providnih stijenki, npr. od ojaanog plastinog polimernog materijala.
2) Ureaj iz stavka 1. ovog lanka moe biti mjerni tap, ako to dozvoljavaju dimenzije spremnika,
koji za zapaljive tekuine I. i II. skupine mora biti izraen od lakih metala, odnosno biti neiskrei i
elektrovodljiv.
3) Otvori za mjerni tap moraju se moi zatvoriti i biti tako konstruirani da je nenamjerno otvaranje
iskljueno.
4) Nadzemni spremnici zapremnine do 2.000 litara za dranje pogonskog diesel-goriva ili ulja za
loenje ne moraju imati ureaje za utvrivanje razine tekuine, ali moraju imati obiljeene
pokazatelje graninih vrijednosti doputene razine tekuine markacijom na mjernom tapu ili kod
spremnika s providnim stijenkama na stijenki spremnika.
5) Kod spremnika sa staklima za motrenje razine tekuine, ista moraju biti zatiena od oteenja te
razdijeljena na odjeljke, ne vie od 2,5 m ukupne duine.
6) Ako stakla za motrenje razine tekuine nisu opremljena automatskim ureajima za sprjeavanje
istjecanja tekuine prilikom oteenja stakla, onda moraju biti opskrbljena zapornim ureajima koji
se mogu brzo zatvarati i koji se smiju otvarati samo kod utvrivanja razine tekuine.

lanak 39.
1) Svaki spremnik, osim nadzemnih spremnika zapremnine do 2.000 litara za dranje pogonskog
diesel-goriva ili ulja za loenje, mora biti opremljen osiguraem od prepunjavanja koji na vrijeme
prije dostignua granine vrijednosti razine tekuine prekida proces punjena ili oslobaa akustiki
alarm.
2) Spremnici koji se pune iz autocisterne moraju biti opremljeni ureajima koji kod graninih
vrijednosti razine tekuine omoguuju funkciju osiguraa od prepunjavanja na autocisterni.
3) Pojedinani spremnici zapremnine do 2.000 litara za smjetaj pogonskog diesel-goriva ili ulja za
loenje smiju se puniti iz autocisterni, pri slobodnom istjecanju manjem od 200 litara u minuti,
sustavom savitljivih vodova uljevnim ventilom koji se zatvara prema stalnom praenju isteklih
koliina.
lanak 40.
1) Gdje se zahtijeva posebna zatita voda i okolia ugrauju se ureaji za pokazivanje propusnosti
spremnika.
2) Ureaji iz stavka 1. ovog lanka mogu se ugraivati samo kad su principi djelovanja dokazani u
praksi.
III. 3. Doputeni stupanj punjenja
lanak 41.
1) Doputeni stupanj punjenja kod spremnika mora biti toliki da pri doputenoj visini punjenja, koja
se preraunava u ovisnosti od oblika spremnika, ne moe doi do prelijevanja ili nadtlakova koji bi
mogli utjecati na vrstou i brtvljenost.
2) Doputeni stupanj punjenja ovisi o srednjem temperaturnom koeficijentu prostornog irenja
zapaljive tekuine i izraunava se u postocima na sljedei nain:
Doputeni stupanj punjenja nadzemnih spremnika
100
(%)=
1+(102835)

Doputeni stupanj punjenja podzemnih spremnika

100
(%)=
1+(102820)

Srednji temperaturni koeficijent prostornog irenja zapaljive tekuine izraunava se prema obrascu:
d15-d50
= --------351028d50

gdje su d15 i d50 gustoe zapaljive tekuine kod 15 odnosno 50 C.

lanak 42.
1) Izraunavanje doputenog stupnja punjenja moe se primijeniti za zapaljive tekuine bez dodatnih
opasnih svojstava ako srednji temperaturni koeficijent prostornog irenja ne prelazi 15010-5/C.
2) Ukoliko se radi o zapaljivim tekuinama koje ne ispunjavaju uvjet iz stavka 1. ovog lanka ili se
zapaljive tekuine zagrijavaju na veu temperaturu od 50 C, kod prorauna to se mora uzeti u obzir.
3) Doputeni stupanj punjenja ni u kom sluaju ne smije prelaziti 95% zapremnine kod nadzemnih
spremnika, a kod podzemnih spremnika 97%.
4) Kod zapaljivih tekuina s otrovnim i nagrizajuim znaajkama doputeni stupanj punjenja
umanjuje se za 3%.
III. 4. Zaporni ureaji na cjevovodima i ureaji za punjenje i pranjenje
lanak 43.
1) Svaki prikljuak cjevovoda ispod doputene razine tekuine u spremniku mora biti opremljen
zapornim ureajem.
2) Prikljuci cjevovoda iznad doputene razine tekuine u spremniku moraju biti opremljeni
zapornim ureajem ako je prikljuenim cjevovodom omogueno izvlaenje uzorka iz spremnika.
3) Zaporni ureaji iz stavka 2. ovog lanka nisu obvezni za sustav vie meusobno vrsto vezanih
spremnika za smjetaj zapaljivih tekuina III. skupine ukupne zapremnine do 25 m:
1. ako sustav ne sadri vie od 25 pojedinanih spremnika i ako je odozgo prohodan,
2. ako u jednom redu nije poredano vie od 5 spremnika i
3. ako je dokazana funkcionalnost punjenja i pranjenja.
4) Kod podzemnih spremnika prikljuci cjevovoda smiju se smjestiti samo na krovnom poklopcu ili
na tjemenu spremnika.
lanak 44.
1) Zaporni ureaji moraju se nalaziti po mogunosti na spremniku i moraju biti lako pristupani i
lako posluljivi.
2) Zaporni ureaji i njihova kuita moraju biti konstruirana za odgovarajue tlakove.
lanak 45.
1) Svaki spremnik mora biti opremljen armaturom koja omoguuje siguran prikljuak vrsto
poloenom cjevovodu ili nekom vodu koji se moe skinuti.
2) Cjevovodi i armature koji provode tekuine ne smiju ni pod najveim tlakom punjenja prenositi
nedopustiva optereenja na stjenke spremnika.
3) Prikljuci za punjenje spremnika od umjetnih materijala koji mogu zajedno tvoriti i sustave
spremnika moraju biti ispitani na zadovoljavanje uvjeta iz stavka 1. i 2. ovog lanka.

4) Izlazni otvor voda za punjenje mora se nalaziti u donjoj treini spremnika.

5) Stavak 4. ovog lanka ne mora biti primijenjen za nadzemne spremnike do 2.000 litara.
lanak 46.
1) Ureaji koji meusobno povezuju vie spremnika moraju biti tako izvedeni da pomicanje jednog
spremnika ne moe ugroziti ostale spremnike.
2) Uvjet iz stavka 1. ovog lanka postie se postavljanjem ureaja bez krutih veza stvaranjem kliznih
mogunosti ili cijevnim kombinacijama.
III. 5. Otvori za ulaz i promatranje
lanak 47.
1) Svaki spremnik mora biti opremljen barem s jednim otvorom za ulaenje ili jednim otvorom za
promatranje.
lanak 48.
1) Nadzemni i podzemni spremnici moraju biti opremljeni jednim ulaznim otvorom.
2) Nazivna irina ulaznog otvora mora biti najmanje 500 mm, a kod ulaznih otvora s visinom
ulaznog nastavka preko 250 mm nazivna irina ulaznog otvora mora biti najmanje 600 mm.
lanak 49.
1) Spremnici do 4 m zapremnine mogu biti bez ulaznog otvora ali moraju biti opremljeni otvorima
za promatranje.
2) Nutarnja svijetla irina (promjer) otvora za promatranje mora iznositi najmanje 120 mm.
3) Kod obujma omotaa spremnika do 3 m, jedan otvor za promatranje je dovoljan.
III. 6. Nadzemni spremnici
lanak 50.
1) Nadzemni spremnik je nepokretni zatvoreni i nepropusni sud, stojeeg ili leeeg valjkastog
oblika, postavljen odnosno izgraen na posebno ureenoj podlozi na povrini tla.
2) Ako spremnik poiva na podlozi odnosno temelju onda mora ravnomjerno nalijegati na podlogu
odnosno temelj tako da leite spremnika nema nikakvih neravnina, a potpore se moraju tako
oblikovati da nema niti linijskih niti tokastih optereenja.
3) Ako spremnik poiva na konstrukciji (beton, cigla, elik), onda konstrukcija mora izdrati puno
optereenje i glede stabilnosti i vrstoe ispunjavati uvjete graditeljskih propisa, a nosivi dio
konstrukcije zadovoljavati uvjete klase vatrootpornosti najmanje F 30 prema HRN DIN 4102.
4) Nosivi dio eline konstrukcije spremnika moe biti obloen vatrootpornim materijalima na nain
da se moe postii propisna vatrootpornost iz stavka 3. ovog lanka.
5) Iznimno, potpornjaci mogu biti od drveta, s tim to se postavljaju vodoravno i da njihova visina

nije vea od 30 cm mjereno od najnie toke spremnika.

lanak 51.
1) Nadzemni spremnik glede konstrukcije moe biti sa:
1. vrstim krovom,
2. oslabljenim spojem izmeu krovnog lima i plata,
3. plivajuim krovom,
4. sigurnosnim odunim ventilom koji ne dozvoljava tlak vei od 0,1 bara i
5. sigurnosnim odunim ventilom koji dozvoljava tlak vei od 0,1 bara.
2) Nadzemni spremnik, koji pored plivajueg krova, ima i vrsti krov sa odgovarajuom ventilacijom
izmeu vrstog i plivajueg krova, smatra se kao spremnik s plivajuim krovom.
lanak 52.
1) Nadzemni spremnici od elika mogu biti zavareni, zakovani, lemljeni, spojeni vijcima ili
kombinirane izvedbe.
III. 6.1. Dodatni zahtjevi za spremnike s plivajuim krovom
lanak 53.
1) Plivajui krov nadzemnog spremnika mora biti nepropustan i izgraen tako da se moe kretati na
gore i na dolje, a da pri tom ne doe do okretanja ili iskliznua iz leaja, kao i da se njegova
sposobnost kretanja ne smanjuje zbog vlastite teine odnosno teine oborina nakupljenih na njemu.
2) Voda se moe odvoditi od sredine krova putem zglobne ili savitljive cijevi otporne na
uskladitenu tekuinu ili pak kombinacijom zglobne ili savitljive cijevi kroz otvor na stijenki
spremnika koji mora biti ospkrbljen zapornim ureajem.
3) Dozvoljena razina tekuine i dozvoljeno stanje plivajueg krova moraju biti upadljivo oznaeni sa
ureajem za utvrivanje razine tekuine i poloaja plivajueg krova, a konstruktivna rjeenja moraju
jamiti da ne moe doi do prekoraenja graninih vrijednosti.
4) Spremnik iz lanka 51. stavka 2. ovog Pravilnika ne mora ispunjavati uvjete iz stavka 2. ovog
lanka ako vrsti krov pouzdano sprjeava prodor vode u spremnik.
lanak 54.
1) Dodirne povrine plivajueg krova i stijenki, koje se nalaze iznad povrine tekuine, moraju biti
od materijala koji iskljuuje nastajanje iskre.
2) Spremnici sa plivajuim krovom moraju biti zatieni od statikog elektriciteta i to tako da je
ostvaren pouzdan galvanski spoj za odvod statikog elektriciteta, npr. putem pokretnog kabela
izmeu plivajueg krova i plata spremnika na nain da se ne smanjuju pokretljivost krova kao ni
pouzdanost spoja.
lanak 55.

1) Plat nadzemnog spremnika mora biti nepropustan i postojan na uskladitene tekuine i njihove
pare i otporan na mehanika i termika naprezanja.
2) Plat nadzemnog spremnika izrauje se od elika ili drugog materijala dokazanih svojstava.
3) Stijenke spremnika moraju biti izvedene tako da pogonski procesi ne mogu stvoriti opasne
elektrostatske naboje.
lanak 56.
1) Prstenasti prostor izmeu stijenki spremnika i vanjskog ruba plivajueg krova mora se tako
rasporediti, da se kod najvieg pogonskog poloaja plivajueg krova moe gasiti poar.
2) Kod najvieg pogonskog poloaja plivajueg krova mora ostati najmanji razmak od najmanje 500
mm izmeu gornjeg ruba prstenastog prostora i krovnog pokrova, to se postie postavljanjem isto
tako visokih limenih lamela na rubu plivajueg krova kroz ije se naborane dijelove ili proreze na
donjem rubu potpuno odvodi nakupljena voda.
III. 6.2. Dodatni zahtjevi za spremnike sa unutarnjim nadtlakom
lanak 57.
1) Nadzemni spremnik, ovisno o radnom tlaku, moe biti:
1. atmosferski spremnik, iji je unutarnji tlak jednak atmosferskom tlaku i ne prelazi 0,1 bara
nadtlaka,
2. spremnik niskog tlaka, iji je unutarnji nadtlak preko 0,1 bara i
3. spremnik pod tlakom, iji je unutarnji nadtlak preko 1 bar.
2) Spremnik niskog tlaka moe se uporabljavati kao atmosferski spremnik.
3) Spremnik pod tlakom moe se uporabljavati kao atmosferski spremnik ili kao spremnik niskog
tlaka.
lanak 58.
1) Nadzemni spremnik i prikljuci moraju prije uporabe biti ispitani (ispitivanje nepropusnosti,
rentgensko ispitivanje varova, mjerenje dozvoljenih odstupanja od koninosti i okomitosti plata,
slijeganje zemljita i dr.) o emu mora postojati dokumentacija, kao trajna isprava koja se uva kod
korisnika.
2) Ispitivanje nepropusnosti atmosferskog spremnika i spremnika niskog tlaka obavlja se mjerenjem
hidrostatskog tlaka ili tlaka inertnog plina, ispitnim tlakom koji prekorauje 30% dozvoljeni radni
tlak, pri emu spremnik mora ostati zaptiven bez promjene oblika.
3) Ispitivanje spremnika pod tlakom mora biti suglasno posebnim propisima za sudove pod tlakom.
lanak 59.
1) Spremnici sa unutarnjim nadtlakom moraju imati manometar kojim se moe nadzirati unutarnji
nadtlak.

lanak 60.
1) Spremnici sa unutarnjim nadtlakom moraju imati sljedee sigurnosne ureaje za sprjeavanje
prekoraenja doputenog nadtlaka:
1. sigurnosni ventil odgovarajueg protoka, preko koga se zapaljive tekuine ili njihove pare moraju
odvoditi bez opasnosti,
2. kod spremnika sa uvoenjem pogonskog plina potrebno je predvidjeti ureaj za zatitu od
neistoa ventila za zatvaranje na ulazu tlanog voda i
3. u posebnim sluajevima umjesto sigurnosnih ventila mogu se predvidjeti drugi sigurnosni ureaji
za prekoraenje doputenog nadtlaka, kao npr. rasprskavajui osigurai.
lanak 61.
1) Spremnici sa unutarnjim nadtlakom moraju se opremiti ureajima za oduivanje koji
zadovoljavaju uvjete nadtlaka u spremniku.
2) Ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju biti zatieni od prodora kie i opremljeni armaturom
otpornom na proboj plamena.
lanak 62.
1) Spremnici kod kojih je unutarnji tlak manji za vie od 2 bara mogueg tlaka generatora tlaka,
moraju imati ureaj za automatsko sniavanje tlaka do te mjere da doputeni nadtlak u spremniku ne
bude prekoraen.
2) Ako je vie spremnika s jednakim doputenim nadtlakom vezano na isti dovod tlaka onda je
dovoljan jedan ureaj iz stavka 1. ovog lanka na dovodnom vodu.
lanak 63.
1) Spremnici u kojima nije iskljueno nastajanje podtlaka a koji nisu otporni na podtlak moraju biti
opskrbljeni sigurnosnim ureajem koji sprjeava nastajanje podtlaka.
2) Spremnici sa unutarnjim nadtlakom smatraju se neotporni na podtlak ako kod njihovog
dimenzioniranja nisu uzeti u obzir podtlakovi do 0,5 bara.
3) Sigurnosni ureaji koji sprjeavaju nastajanje podtlaka mogu biti kombinirani sa sigurnosnim
ureajima za sprjeavanje prekoraenja doputenog nadtlaka.
lanak 64.
1) Svaki prikljuak tlanog voda spremnika mora imati zaporni ureaj.
lanak 65.
1) Spremnici sa unutarnjim nadtlakom moraju imati ureaj za utvrivanje razine tekuine, zatien
na unutarnji nadtlak i na utjecaj tekuine, kao i od vanjskih djelovanja od oteenja.
III. 6.3. Zatitni pojasi
lanak 66.

1) Sigurnosna udaljenost zatitnih pojasa nadzemnih spremnika za smjetaj zapaljivih tekuina I. i II.
skupine za spremnike zapremnine do 30 m3 odgovara zoni opasnosti, ali nikako manje od 5 m, a za
spremnike zapremnine od 30 do 200 m3 10 m.
2) Sigurnosna udaljenost zatitnih pojasa nadzemnih spremnika za smjetaj zapaljivih tekuina I. i II.
skupine za spremnike preko 200 m3, odreuje se prema sljedeem dijagramu:

lanak 67.
1) Sigurnosna udaljenost zatitnih pojasa nadzemnih spremnika za smjetaj zapaljivih tekuina III.
skupine do 500 m3 je najmanje 3 m, a za vee prema sljedeem dijagramu:

lanak 68.
1) Sigurnosna udaljenost spremnika mjeri se od njihovih stijenki vodoravno u svim smjerovima.
lanak 69.
1) Spremnici za zapaljive tekuine III. skupine mogu se postavljati uz spremnike I. i II. skupine tako
da budu ispunjeni uvjeti sigurnosnih udaljenosti za sve skupine.
lanak 70.

1) Najmanje 2/3 sigurnosne udaljenosti mora se nalaziti izvan sabirnog prostora.

2) Sigurnosna udaljenost, izvan sabirnog prostora moe zavriti na vatrootpornim zidovima najmanje
vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102, dovoljne visine i irine, tako da u sluaju poara ne
mogu biti ugroene graevine koje pripadaju postrojenju i koje bi se nalazile u zatitnom pojasu da
nema tih zidova.
3) Ukoliko se graevine koje pripadaju postrojenju ne tite zidovima iz stavka 2. ovog lanka, tada
zidovi i otvori te graevine okrenute prema spremniku moraju biti najmanje vatrootpornosti F 120,
osim prostorija namijenjenih za nadziranje rada postrojenja, a krovni pokrov mora biti otporan na
letee iskre i toplinu isijavanja prema HRN DIN 4102.
4) Zidovi iz stavka 2. ovog lanka mogu biti djelomino ili potpuno jednaki sa zidovima ili
stijenkama sabirnog prostora.
5) Kod spremnika s prstenastim platom od elika koji ima stabilni sustav za hlaenje i ija visina
iznosi najmanje 4/5 visine spremnika, sigurnosna udaljenost se moe smanjiti na polovicu.
lanak 71.
1) Sigurnosni pojasi moraju biti oznaeni vidljivim i itljivim natpisima:
1. "Nije dozvoljen pristup nezaposlenim osobama" i
2. "Opasnost od poara i eksplozije".
2) Primjeri sigurnosnih udaljenosti zatitnih pojasa nadzemnih spremnika prikazani su na slikama 1.,
2., 3. i 4. koje su sastavni dio ovog Pravilnika.
III. 6.4. Sabirni prostori
lanak 72.
1) Sabirni prostori moraju biti od nezapaljivih graevnih materijala, dovoljno vrsti i nepropusni za
najvee oekivano optereenje i postojani na djelovanje uskladitene tekuine.
lanak 73.
1) Sabirne prostore mogu tvoriti udubljenja, nasipi ili stabilni zidovi ili stabilne stijenke prstenastog
plata.
2) Stabilnost zidova i stabilnih stijenki treba dokazati.
3) Sabirni prostori mogu se izvesti i u obliku stijenki koje oko spremnika tvore prstenasti prostor
(prstenasti plat).
4) Sabirni prostori moraju okruivati projekciju spremnika.
5) Sabirni prostori moraju prema gore biti otvoreni.
6) Primjeri sabirnih prostora prikazani su na slici 5. koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
lanak 74.

1) Sabirni prostor za vrijeme poara mora ostati nepropustan iako je dolo do razlijevanja zapaljivih
tekuina.
2) Za brtvljenje sabirnih prostora smiju se koristiti samo materijali za prekrivanje najmanje klase
gorivosti B2 prema HRN DIN 4102.
3) Ukoliko se za brtvljenje koriste folije, uvjet iz stavka 2. ovog lanka je ispunjen ako su folije
prekrivene postojanim nezapaljivim materijalima koje oborine ne mogu isprati.
4) Ukoliko se za brtvljenje koristi asfalt, uvjet iz stavka 2. ovog lanka je ispunjen kad je:
1. asfaltna baza izvedena jednako kao i cestogradnji,
2. teinski udio veziva u asfaltu izmeu 6 i 8% i
3. maksimalni nagib 1:1.
lanak 75.
1) Ukljuujui osnovne plohe spremnika, osnovna ploha sabirnog prostora pri postavljanju jednog
spremnika ne smije prelaziti 10.000 m, niti 7.000 m kod postavljanja vie spremnika.
2) Osnovna ploha sabirnog prostora moe biti vea nego u stavku 1. ovog lanka ako je osigurano
gaenje poara i za veu povrinu.
lanak 76.
1) Radi sprjeavanja irenja poara svrsishodno je sabirne prostore to je mogue vie podijeliti
(sekcionirati).
2) Ukoliko je sabirni prostor podijeljen meunasipima ili meuzidovima, onda oni moraju biti za
najmanje 1/4 nii od vanjskih nasipa ili zidova.
3) Kako bi se izbjegli otvori, slobodno poloeni cjevovodi mogu se voditi po meunasipima i
meuzidovima.
lanak 77.
1) Udaljenost izmeu stijenke spremnika i zida sabirnog prostora mora iznositi:
1. kod visine spremnika ili zida do 1,5 m najmanje 40 cm,
2. kod visine spremnika ili zida iznad 1,5 m najmanje 1 m i
3. ako su za odravanje i posluivanje potrebne vee udaljenosti od udaljenosti iz stavaka 1. i 2. ovog
lanka, to se mora predvidjeti.
2) Sabirni prostori moraju biti dovoljno provjetravani, gdje u pravilu dostaje prirodno provjetravanje.
3) Kod spremnika s nepominim krovom i prstenastim platom, smjesa para/zrak mora se odvoditi
tako da ne moe ui u prstenasti plat.
4) Ako je u prstenastom sabirnom prostoru udaljenost prstenastog plata od spremnika manja od 2,5
m a ne radi se o sluaju iz stavka 3. ovog lanka mora se izvesti prisilno provjetravanje i kontrola

para, ako se izraunom i ralambom ne dokae da to nije potrebno.

lanak 78.
1) Zidovi, nasipi i prstenasti platevi mogu imati otvore za cjevovode, ako time nije naruena
nepropusnost sabirnog prostora.
2) Sabirni prostori moraju biti opremljeni ureajima za uklanjanje vode koji u pravilu moraju biti
uvijek zatvoreni i samo se pod nadzorom mogu otvoriti radi ispusta vode.
3) Ureaji iz stavka 2. ovog lanka kod njihovog automatskog rada moraju se moi i runo zatvoriti
sa zatienog mjesta i u sluaju poara.
lanak 79.
1) Odvodnja atmosferskog taloga iz sabirnog prostora do talonika, separatora ili drugih sigurnosnih
ureaja za sakupljanje atmosferskog taloga obavlja se putem nepropusnih kanala koji mogu biti
zatvoreni ili otvoreni natkriveni reetkama.
2) Kanali iz stavka 1. ovog lanka moraju biti izvedeni tako da se putem njih ne moe prenijeti poar
iz jednog sabirnog prostora u drugi sabirni prostor ili dio tehnolokog procesa ili u talonik,
separator ili drugi sigurnosni ureaj za sakupljanje atmosferskog taloga i obratno, to se postie
postavljanjem pouzdanih sifonskih okana ili drugih dokazanih ureaja na odgovarajuim mjestima.
3) Uvjeti iz stavka 2. ovog lanka moraju se ispuniti u svim tehnolokim procesima gdje je
predvieno odvoenje atmosferskog taloga ili tehnolokih voda gdje postoji mogunost oneienja
tih voda zapaljivim tekuinama.
4) Talonici, separatori ili drugi sigurnosni ureaji za sakupljanje atmosferskog taloga ili tehnolokih
voda moraju ispunjavati i uvjete posebnih propisa o zatiti voda.
III. 6.5. Meusobne udaljenosti nadzemnih spremnika
lanak 80.
1) Nadzemni spremnici moraju se postavljati na meusobnim udaljenostima na nain da je
meusobno ugroavanje svedeno na najmanju moguu mjeru.
2) Najmanje meusobne udaljenosti nadzemnih spremnika odreuju se prema sljedeim tablicama 1.
i 2.:
Tablica 1.
MEUSOBNA UDALJENOST NADZEMNIH SPREMNIKA PRI SKLADITENJU ZAPALJIVIH TEKUINA
I. I II. SKUPINE (IZUZETI SIROVA NAFTA I UGLJIK DISULFID)
Broj spremnika u jednoj skupini

Ukupna zapremnina

Meusobna

do 10 spremnika proizvoljne izvedbe

2.000 m3

0,
ali ne man

do 10 spremnika proizvoljne izvedbe

>2.000 m3
50.000 m3

0,
ali ne man

do 4 spremnika proizvoljno postavljena ili proizvoljni broj spremnika u je

spremnici s nepominim krovom

>50.000 m3

0,
al

spremnici s plivajuim krovom i nertizirani

spremnici

>50.000 m3

0,
al

spremnici s prstenastim platem ija je visina

najmanje 4/5 visine plata spremnika kao i
spremnici s jednako visokim sabirnim
prostorima

>50.000 m3

al

Udaljenosti skupina spremnika moraju odgovarati dijagramu iz lanka 81. ov

Tablica 2.
MEUSOBNA UDALJENOST NADZEMNIH SPREMNIKA PRI SKLADITENJU SIROVE NAFTE
I UGLJIK DISULFIDA
Broj spremnika u jednoj skupini

Zapremnina pojedinanog
spremnika

do 10 spremnika proizvoljne izvedbe

10.000 m3

Me

al

do 4 spremnika proizvoljno postavljena ili proizvoljni broj spremnika u je

spremnici s nepominim krovom

>10.000 m3

spremnici s plivajuim krovom

>10.000 m3

spremnici s prstenastim platem ija je visina

4/5 visine spremnika

>10.000 m3

al
ne
al
0,
al

Udaljenosti skupina spremnika moraju iznositi barem 1 D, ali najmanje 30 m

3) Polazite za mjerenje udaljenosti, izmeu pojedinih spremnika kao i izmeu pojedinih skupina
spremnika je promjer (D) najveeg pripadajueg susjednog spremnika.
4) Ovih se udaljenosti treba pridravati i kod susjednih spremnika za zapaljive tekuine III. skupine.
5) Ukoliko se spremnici za zapaljive tekuine III. skupine ne nalaze u zajednikom sabirnom
prostoru, mjerodavan je za odreivanje udaljenosti promjer susjednog spremnika za zapaljive
tekuine I. i II. skupine.
lanak 81.
1) Meusobna udaljenost skupina nadzemnih spremnika odreuje se prema sljedeem dijagramu:

lanak 82.
1) Poloaj i irina puteva za pristup vatrogasnih vozila oko spremnika ureuje se prema posebnim
propisima na nain da su usklaeni sa mjesnim i radnim okolnostima, organizacijom i opremljenou
nadlene vatrogasne postrojbe prema planu zatite od poara.
2) Putevi za pristup vatrogasnih vozila izvode se oko skupine spremnika iz tablica 1. i 2. iz lanka
80. ovog Pravilnika.
3) Odreen broj spremnika u skupini, prema izvedbi, smjetaju i ukupnoj zapremnini sukladno
tablicama 1. i 2. iz lanka 80. ovog Pravilnika, ne smije se prekoraiti.
4) Primjeri meusobnih udaljenosti nadzemnih spremnika prikazani su na slici 6. koja je sastavni dio
ovog Pravilnika.
III. 6.6. Zone opasnosti
lanak 83.
1) Unutranjost nadzemnih spremnika je zona 0, ukoliko nije drukije utvreno.
2) Ako se u spremniku dovoljnim dodavanjem inertnog plina kao npr. duika ili ugljik dioksida
osigura, da se nikako ne moe stvoriti eksplozivna smjesa, unutranjost tog spremnika nije prostor
ugroen eksplozijom.
lanak 84.
1) Kod nadzemnih spremnika sa ravnim dnom bez unutarnjeg predtlaka koji se ne zagrijavaju i
slinih spremnika od metalnih materijala dodavanjem inertnog plina mogu se smanjiti zone opasnosti
i zahtjevi za opremu spremnika uslijed smanjene vjerojatnosti za nastajanje eksplozivne atmosfere,
sukladno normama:
1. ako se prije prvog punjenja spremnika dodavanjem inertnog plina smanji koncentracija kisika u
atmosferi spremnika na ispod 50% granine koncentracije kisika koja podrava gorenje to se
utvruje mjerenjem i
2. ako su ureaj i armatura za odzraivanje pravilno dimenzionirani.
2) Kod nadzemnih spremnika za skladitenje zapaljivih tekuina II. skupine u prostorima gdje nisu

izloeni insolaciji, neposrednom ili posrednom zagrijavanju, mogu se smanjiti zone opasnosti i
zahtjevi za opremu spremnika uslijed smanjene vjerojatnosti za nastajanje eksplozivne atmosfere.
3) Ispunjenje uvjeta iz stavaka 1. i 2. ovog lanka potvruje strunim miljenjem ovlatena javna
ustanova.
lanak 85.
1) Prostor oko otvora ureaja za odzraivanje spremnika, u obliku cilindra polumjera R prema tablici
iz ovog lanka, visine 3 m iznad otvora do obrisa spremnika odnosno razine tla je zona 1.
Najvei kapacitet
crpke (m3/h)*)

Temperatura
plamita (C)

Polumjer R (m)

60

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

2
1
0,5
0,5

180

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

3
1,5
1
0,5

450

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

5
2,5
1,5
1

900

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

7
3,5
2
1

1350

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

8,5
4,5
2,5
1,5

1800

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

10
5
2,5
1,5

2400

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

12
6
3
1,5

3000

< 0
0 < 23
23 < 38
38 < 60

14
7
3,5
2

*) Najvei kapacitet crpke moe se dijeliti s

brojem otvora za odzraivanje, no najvie sa 3.

2) Ukoliko zona 1 oko otvora ureaja za odzraivanje dotie obrise spremnika do udaljenosti R i
prostor oko obrisa spremnika predstavlja zonu 1, ali najvie do 1,5 m.

3) Kod spremnika s plivajuim krovom zona 1 je prostor do udaljenosti od 1,5 m oko plata
spremnika do visine 1 m iznad gornjeg ruba plata spremnika.
lanak 86.
1) Neovisno o zonama opasnosti prema lanku 85. ovog Pravilnika, sabirni prostori spremnika do
visine 0,8 m iznad gornjeg ruba sabirnog prostora predstavljaju zonu 1.
lanak 87.
1) Krug od 3 m oko otvora u parnim prostorima spremnika, koji se otvaraju za vrijeme pogona, npr.
oko otvora za uzimanje uzoraka, predstavlja zonu 1.
lanak 88.
1) Prostor u obliku cilindra oko otvora ureaja za odzraivanje spremnika, udaljenosti 2R prema
tablici iz lanka 85. ovog Pravilnika, visine 3 m iznad otvora koji se sputa do obrisa spremnika
odnosno razine tla koje predstavlja zonu 2, ukoliko to nije zona 1.
2) Ukoliko zona 1 oko ureaja za odzraivanje spremnika dotie obrise tanka, zona 2 predstavlja
nadalje prostor oko obrisa spremnika do udaljenosti 2R, ali najvie do 3 m uspravno i do 5 m
vodoravno.
3) Zona 2 je prostor visine od 0,8 m iznad razine tla do udaljenosti od 3R od granice sabirnog
prostora, ali najvie do granice sigurnosne udaljenosti.
4) Za spremnike zapremnine do 30 m sa zapaljivim tekuinama I. i II. skupine prostor do visine 0,8
m iznad razine tla do udaljenosti 3R od plata spremnika odnosno slobodno postavljenog ureaja za
odzraivanje je zona 2, ukoliko to nije zona 1.
lanak 89.
1) Prostor oko prijenosnog spremnika, pripremljenih za prijevoz, polumjera 2,5 m od njihove visine
do tla je zona 2.
2) Pri punjenju i rabljenju prijenosnih spremnika zone se odreuju sukladno lanku 88. stavku 4.
ovog Pravilnika.
lanak 90.
1) Ukoliko zona 1 ne dotie obrise spremnika ili se spremnik odzrauje u zatvoreni sustav, onda je
prostor do udaljenosti 1 m oko spremnika zona 2.
2) Ukoliko je otvor ureaja za odzraivanje spremnika dovoljno visoko iznad spremnika i iznad
razine tla i ako je na taj nain prema dolje ogranieno irenje atmosfere koja bi mogla izazvati
eksploziju, moe se eksplozijiom ugroeni prostor ograniiti prema dolje.
3) U sluaju iz stavka 2. ovog lanka prostor do udaljenosti 1 m oko spremnika je zona 2.
lanak 91.
1) Prostor oko spremnika u kojima je djelotvorno sprijeen nastanak atmosfere koja bi mogla
izazvati eksploziju, a spremnici nisu opremljeni ureajima za odzraivanje u slobodnu atmosferu
(inertizacija u zatvorenom sustavu) ne predstavlja prostor ugroen eksplozijom.

2) Za prostore ugroene eksplozijom oko spremnika iz stavka 1. ovog lanka koji su opremljeni
ureajima za odzraivanje u slobodnu atmosferu vrijede odredbe lanka 88. stavka 4. ovog
Pravilnika.
3) Kod izrauna prostora ugroenih eksplozijom oko spremnika s plivajuim krovom i oko
spremnika koji se pune i prazne samo uz koritenje "plinskog klatna", ije se odzraivanje obavlja
preko dvosmjernog ureaja za odzraivanje u slobodnu atmosferu, vrijednost najveeg kapaciteta
crpke umanjuje se na polovicu.
lanak 92.
1) Zone se mogu ograniiti putem:
1. posebnih konstruktivnih mjera,
2. posebnih pogonskih mjera, npr. nadzirana ventilacija i dr. i
3. graevinskih mjera ili koritenjem odnosa na zemljitu kojima se ograniava mogunost irenja
eksplozivnih ili zapaljivih smjesa para/zrak.
2) Ogranienje zona iz stavka 1. ovog lanka potvruje strunim miljenjem ovlatena struna
ustanova.
3) Primjeri zona opasnosti nadzemnih spremnika prikazani su na slikama 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13.
koje su sastavni dio ovog Pravilnika.
III. 6.7. Mjeovito skladitenje
lanak 93.
1) Nadzemni spremnici za skladitenje tekuina sa razliitim svojstvima iz lanka 8. ovog Pravilnika
trebaju se postaviti u meusobno odvojenim odgovarajuim skupinama spremnika.
2) U jednom sabirnom prostoru spremnici s tekuim organskim peroksidima, jetkim tvarima i
polikloriranim bifenilima smiju se skladititi s drugim zapaljivim tekuinama koje ne posjeduju ta
svojstva samo ako je tehniki zajameno da u sluaju oteenja spremnika te tvari ne mogu
meusobno djelovati, npr. podjelom (sekcioniranjem) sabirnog prostora.
3) Zapaljive tekuine ne smiju se u jednom sabirnom prostoru skladititi zajedno s jako otrovnim
tvarima ak i kad nisu zapaljive.
lanak 94.
1) Iznimno u sabirnom prostoru nadzemnih spremnika mogu se skladititi posude i prijenosni
spremnici sa zapaljivim tekuinama ukoliko nadzemni spremnici ne prekorauju ukupnu zapremninu
od 200 m i ako nain dopreme i otpreme posuda i prijenosnih spremnika ne umanjuje funkciju
sabirnog prostora.
III. 6.8. Gaenje poara i hlaenje nadzemnih spremnika
lanak 95.
1) Nadzemni spremnici tite se od poara sustavima za gaenje, sustavima za hlaenje, hidrantskom
mreom, vatrogasnim vozilima, vatrogasnim aparatima te drugim sredstvima i opremom nadlene

vatrogasne postrojbe, odnosno njihovom kombinacijom prema planu zatite od poara.

2) Sustav za gaenje moe biti stabilna instalacija za gaenje pjenom, ili polustabilna instalacija za
gaenje pjenom s prikljucima za vatrogasna vozila na dostupnim i sigurnim mjestima za gasitelje i
vatrogasnu opremu.
3) Sustav za hlaenje moe biti stabilna instalacija ili polustabilna instalacija sa prikljucima za
vatrogasna vozila na dostupnim i sigurnim mjestima za gasitelje i vatrogasnu opremu.
lanak 96.
1) Od aktiviranja sustava za gaenje poara do izlaska pjene na najudaljenijem mjestu predaje pjene
ne smije proi vie od 10 minuta.
2) Od aktiviranja sustava za hlaenje do poetka polijevanja spremnika na najudaljenijem mjestu ne
smije proi vie od 5 minuta.
3) Glavni zaporni i razdjelni ureaji sustava iz stavaka 1. i 2. ovog lanka u centrali ili na otvorenom
prostoru moraju se tako smjestiti da je aktiviranje u sluaju poara uvijek omogueno.
4) Cjevovodi, armatura, prikljuci, savitljive cijevi i drugi ureaji sustava iz stavka 1. i 2. ovog
lanka moraju biti smjeteni tako da budu sigurni od mehanikog oteenja, vatre i smrzavanja.
lanak 97.
1) Sustav za hlaenje mora omoguiti hlaenje spremnika koji gori, kao i hlaenje svih susjednih
spremnika na udaljenosti od 2D od plata spremnika koji gori.
lanak 98.
1) Nadzemni spremnik za zapaljive tekuine I. i II. skupine tite se od poara sustavom za gaenje,
sustavom za hlaenje i hidrantskom mreom.
2) Nadzemni spremnici za zapaljive tekuine III.A skupine tite se od poara sustavom za hlaenje i
hidrantskom mreom.
3) Nadzemni spremnici za zapaljive tekuine III.B skupine mogu se tititi od poara samo
hidrantskom mreom.
lanak 99.
1) Sustav za gaenje i sustav za hlaenje mora imati svaki nadzemni spremnik za zapaljive tekuine
I. i II. skupine obujma preko 300 m.
2) Sustav za gaenje i sustav za hlaenje mora imati svaki nadzemni spremnik za zapaljive tekuine
I. i II. skupine obujma do 300 m ako se nalazi u naseljenom podruju.
3) Nadzemni spremnici za zapaljive tekuine I. i II. skupine preko 30 m, kod kojih nije predvien
sustav za gaenje, mora imati sustav za hlaenje.
4) Svi nadzemni spremnici za zapaljive tekuine I. i II. skupine moraju se tititi odgovarajuim
brojem prijevoznih vatrogasnih aparata i hidrantskom mreom.
lanak 100.

1) Za gaenje spremnika s vrstim krovom promjera do 20 m, protok vode mora iznositi 6,6 l/min/m
tlocrtne povrine spremnika ako se koristi teka pjena za gaenje.
2) Za gaenje spremnika s vrstim krovom promjera do 20 m, protok vode mora iznositi 3 l/min/m
tlocrtne povrine spremnika ako se koristi srednja pjena za gaenje s tim da broj opjenjenja ne smije
prijei 100.
3) Kod veih spremnika od onih iz stavaka 1. i 2. ovog lanka po metru poveanja promjera
spremnika protok vode se poveava za 0,2 l/ min/ m2 tlocrtne povrine spremnika.
4) Za gaenje spremnika s plivajuim krovom protok vode mora iznositi 6,6 l/min/m tlocrtne
povrine prstena koji oblikuju plat spremnika i brana za zadravanje pjene ako se koristi teka pjena
za gaenje.
5) Za gaenje spremnika s plivajuim krovom protok vode mora iznositi 3 l/min/m tlocrtne povrine
prstena koji oblikuju plat spremnika i brana za zadravanje pjene ako se koristi srednja pjena za
gaenje s tim da broj opjenjenja ne smije prijei 100.
6) Spremnike s plivajuim krovom bez brane za zadravanje pjene treba promatrati kao spremnike s
vrstim krovom.
7) Brana prstena iz stavka 4. ovog lanka ne smije biti nia od 0,3 m iznad brtve i ne blie od 1 m od
plata spremnika.
8) Brana prstena iz stavka 5. ovog lanka treba biti 1 m iznad brtve i ne blie 1 m od plata
spremnika.
lanak 101.
1) Potronja sredstva za pjenjenje u 1/min izraunava se iz ukupnog protoka vode u 1/min i postotka
primjeavanja.
2) Kao ukupna priuva sredstva za pjenjenje rauna se dvostruka koliina potrebna za gaenje
najveeg pojedinanog objekta (neto ploha sabirnog prostora ili ploha spremnika) u trajanju od 30
minuta.
3) Nain smjetaja priuva iz stavka 2. ovog lanka mora biti takav da je osiguran neprekidan rad
sustava za gaenje.
4) Protok vode iz lanka 100. ovog Pravilnika vai za sva sredstva za pjenjenje, dok se ne dokae da
su sredstva za pjenjenje i/ili sustav za gaenje uinkoviti i kod manjih protoka vode.
5) Odreivanje protoka vode i postotka primjeavanja sredstava za pjenjenje za gaenje hidrofilnih
odnosno zapaljivih tekuina podskupine ("V") mora se posebno odrediti i dokazati.
lanak 102.
1) Za gaenje sabirnih prostora nadzemnih spremnika, protok vode mora iznositi 3 l/min/m netto
tlocrtne povrine sabirnog prostora spremnika ako se rabi teka pjena za gaenje.
2) Za gaenje sabirnih prostora nadzemnih spremnika, protok vode mora iznositi 2 l/min/m neto
tlocrtne povrine sabirnog prostora spremnika ako se koristi srednja pjena za gaenje s tim da broj
opjenjenja ne smije prijei 100.

3) Za gaenje sabirnih prostora nadzemnih leeih spremnika, kao i za gaenje sabirnih prostora u
obliku prstenastog plata od elika protok vode mora iznositi 6,6 l/min/m neto tlocrtne povrine
sabirnog prostora.
4) Sabirni prostori mogu se gasiti stabilnim ili polustabilnim sustavima za gaenje ili topovima za
pjenu s protokom vode od najmanje 200 l/min.
5) Broj topova za pjenu, kao i priuva sredstva za pjenjenje za gaenje sabirnih prostora pojedinanih
nadzemnih spremnika odreuje se prema sljedeoj tablici:
Promjer Broj topova
Zaliha sredstva
spremnika
za pjenuza pjenjenje
do 11
11 do
29 do
iznad

m
29 m
37 m
37 m

1
2
2
3

10
20
30
30

minuta
minuta
minuta
minuta

lanak 103.
1) Za hlaenje plata spremnika u sluaju poara, protok vode ovisi o promjeru spremnika i odreuje
se iz sljedeeg dijagrama:

2) Hlaenje plata spremnika postie se prstenastim vodom opremljenim prikladnim mlaznicama,

postavljenim u jednakomjernim razmacima, koje dovode vodu na povrinu plata iroko i
jednakomjerno.
3) Za hlaenje krova spremnika sa vrstim krovom, protok vode treba iznositi 36 litara po satu i
kvadratnom metru povrine krova (hlaenje krova glede zatite od poara nije bezuvjetno).

4) Za spremnike sa vrstim krovom do 20 m promjera dozvoljeno je hlaenje plata prelijevanjem

preko krova s tim da se postigne potrebni protok vode.
5) Kod spremnika iznad 20 m moe se prstenasti vod iz stavka 2. ovog lanka podijeliti na segmente,
s tim da jedan segment mora zatvarati kut od najmanje 120.
6) Kod spremnika za skladitenje zapaljivih tekuina sklonih polimeriziranju ili rastvaranju ili
zapaljivih tekuina I.A skupine protok vode iz stavka 1. ovog lanka mora se udvostruiti.
7) Protok vode za hlaenje prstenastog plata od elika odreuje se sukladno stavku 1. ovog lanka.
8) Samo dio spremnika iznad visine prstenastog plata od elika iz stavka 7. ovog lanka potrebno je
hladiti, pri emu treba voditi rauna o odstranjivanju vode iz sabirnog prostora.
9) Ukupna priuva vode za sustave za gaenje i sustave za hlaenje spremnika mora trajati za
najmanje 2 sata gaenja bez obzira na tipove spremnika.
lanak 104.
1) Proraun protoka i priuva vode i sredstva za pjenjenje, dimenzioniranje i izvedba elemenata,
ispitivanje i odravanje sustava za gaenje, odreuju se suglasno normi HRN DIN 14493 dio 1., 2.,
3. i 4.
2) Proraun protoka i priuva vode, dimenzioniranje i izvedba elemenata, ispitivanje i odravanje
sustava za hlaenje, odreuju se suglasno normama HRN DIN14495.
lanak 105.
1) Sustavi za gaenje i hlaenje moraju se moi u svako vrijeme i u svim dijelovima ispitati sukladno
uputama o ispitivanju i odravanju.
2) Najmanje jedanput mjeseno korisnik mora ispitati pogonsku ispravnost i spremnost sustava za
gaenje i hlaenje.
3) Najmanje jedanput godinje mora se obaviti "mokra proba" sa odgovarajuim mjerenjima na
jednom objektu, s tim da se svake godine objekti mijenjaju.
lanak 106.
1) Hidrantska mrea projektira se sukladno Pravilniku o tehnikim normativima za hidrantsku mreu
za gaenje poara.
2) Broj, kapacitet i raspored hidranata za dva ili vie spremnika ovisi od rasporeda spremnika i
susjednih objekata i mora biti takav da im je u uvjetima gaenja ili hlaenja omoguen siguran
pristup, te da se vodom moe prekriti podruje koje se titi sa najmanje dva standardna hidranta.
3) Udaljenost izmeu hidranata ne smije biti vea od 50 m.
4) Hidranti se ne smiju postavljati nasuprot podnica valjkastog nadzemnog spremnika.
lanak 107.
1) Ukupna potrebna koliina vode za sustav za gaenje, sustav za hlaenje, hidrantsku mreu
ukljuujui potrebe drugih postrojenja u ovisnosti o kombinaciji mjera za opaanje poara odnosno

mjera za suzbijanje poara, mogu se odrediti izraunom prema Konceptu zatite za skladitenje
zapaljivih tekuina prema TRbF 100 - Dodatak 1. i Dodatak 2. (Njemaka Tehnika pravila za
zapaljive tekuine - Tehnishe Regeln fr bennbare Flssigkeiten) ili prema drugim smjernicama ako
to odobri nadleno tijelo.
III. 6.9. Nadzemni spremnici u graevinama
lanak 108.
1) Nadzemni spremnici smjetaju se u graevine namijenjene za:
1. industrijska postrojenja u kojima je uporaba zapaljivih tekuina povremena, odnosno od
sporednog znaenja za glavnu djelatnost,
2. tehnoloke operacije kao to su: mijeanje, suenje, isparavanje, filtriranje, destiliranje i sl.,
3. postrojenja u kojima se u tehnolokom procesu odvijaju kemijske reakcije kao to su: oksidacija,
redukcija, halogeniranje, hidrogeniranje, alkoliranje, polimerizacija i sl.,
4. rafinerijska i toplinska postrojenja i
5. servise.
2) Nadzemni spremnici s oslabljenim spojem izmeu krova i plata ne mogu se smjetati u
graevine.
lanak 109.
1) Prikljuci nadzemnih spremnika u graevinama moraju biti nepropusni za paru i tekuinu, radi
zatite trajnog protjecanja u sluaju izbijanja poara u blizini spremnika.
2) Nadzemni spremnici u graevinama, moraju imati automatske zaporne ureaje na svakom
prikljuku za pranjenje ispod razine tekuine, koji se aktivira promjenom temperature ili
brzozatvarajue ventile koji se mogu daljinski aktivirati.
3) Otvor za runo mjerenje razine zapaljive tekuine u spremniku mora pomou oprunog zapornog
ureaja biti zatien od prelijevanja i mogueg isputanja pare.
4) Otvor iz stavka 3. ovog lanka mora imati nepropusnu kapu za pare ili poklopac ako ne ovisi o
napojnom cjevovodu.
5) Na nadzemnom spremniku u graevinama koji sadri zapaljive tekuine I.A skupine, ne smije se
obavljati runo mjerenje.
lanak 110.
1) Zone opasnosti od poara i eksplozije u graevinama gdje su smjeteni nadzemni spremnici,
odreuju se za svaki sluaj pojedinano, temeljem ralambi i izrauna to potvruje strunim
miljenjem ovlatenja javna ustanova.
lanak 111.
1) Nadzemni spremnici u graevinama zajedno sa pripadajuim postrojenjima moraju biti zatieni
od poara uinkovitim sustavom zatite od poara to se mora dokazati ralambom i izraunom.

2) Sustav zatite od poara treba odrediti pojedinano za svaki pogon prema vrsti i opsegu, lokalnim
i pogonskim uvjetima, te prema veliini poarnih sektora, koliini i stupnju opasnosti zapaljivih
tekuina s obzirom na tehnoloki proces.
3) Prostori u graevinama gdje su smjeteni nadzemni spremnici zajedno sa pripadajuim
postrojenjima i sadrajima moraju biti opremljeni vatrodojavnim sustavom.
4) Nosivi dijelovi graevine iz stavka 1. ovog Pravilnika, kao i granice poarnih sektora unutar
graevine moraju biti vatrootpornosti najmanje F 120 prema HRN DIN 4102.
III. 7. Podzemni spremnici
lanak 112.
1) Podzemni spremnik je nepokretni zatvoreni i nepropusni sud, postavljen odnosno izgraen na
posebno ureenoj podlozi zatien pokrovom od pijeska, zemlje, zida ili betona ili kombinacijom tih
materijala debljine najmanje 0,8 m za zapaljive tekuine I. i II. skupine odnosno debljine 0,3 m za
zapaljive tekuine III. skupine ali ne vie od 1 m ni u jednom sluaju.
2) Debljina pokrova mjeri se od tjemena spremnika.
lanak 113.
1) Meusobni razmak izmeu podzemnih spremnika mora biti najmanje 0,4 m.
2) Podzemni spremnici moraju biti udaljeni najmanje 1 m od terena i od graevina koje ne pripadaju
skladitu.
3) Podzemni spremnici moraju biti udaljeni najmanje 1 m od cjevovoda i instalacije koje ne
pripadaju spremniku, kao to su drugi cjevovodi za zapaljive tekuine, plinske i vodovodne cijevi,
cjevovodi za otpadne vode, elektrini i telekomunikacijski vodovi i dr.
4) Propisana udaljenost iz stavka 3. ovog lanka moe biti manja, samo kad je pomou dvostrukih
cijevi ili drugih mjera, iskljueno ugroavanje cjevovoda i instalacija i ako to odobri nadleno tijelo.
lanak 114.
1) Ako se podzemni spremnik postavlja pored neke graevine ili u graevini, onda se mora osigurati
od prenoenja optereenja sa graevine, a temelj graevine zatititi od potkopavanja.
2) Prije sputanja spremnika u zemlju, mora se pregledati i utvrditi da li su spremnik i izolacija
spremnika neoteeni.
3) Ako se spremnik u zemlji sastavlja iz dijelova, na svakom dijelu prije sputanja u zemlju mora se
postaviti zatitna izolacija, s mogunou pouzdanog spajanja izolacija pojedinih dijelova nakon
konanog sastavljanja spremnika.
4) Postavljanje spremnika obavlja se sputanjem spremnika na leaje za spremnik ugraene na
temeljima bez pada i kotrljanja.
5) Kovinski dijelovi spremnika koji su sluili za manipulaciju pri sputanju, a nalazili su se izvan
zatitne izolacije, moraju se posebno zatititi od korozije.
6) Prije prekrivanja zemljom, spremnik se mora obloiti slojem opranog i nabijenog suhog pijeska ili

ljunka debljine najmanje 15 cm, s tim da se pri postavljanju takvog sloja ne oteti zatitna izolacija.
7) Ako se iznad spremnika odvija promet vozila, spremnik mora biti zatien slojevima zemlje i
pijeska odnosno ljunka debljine najmanje 100 cm ili slojevima zemlje i pijeska odnosno ljunka
debljine najmanje 50 cm ako se iznad postavi armirano betonska ploa debljine najmanje 15 cm.
lanak 115.
1) Ako je potrebno poduzeti posebne mjere radi sprjeavanja zagaivanja podzemnih voda, spremnik
se izrauje tako da ima dvostruki plat, s tim da vanjski plat, bude najmanje u visini najveeg
dozvoljenog punjenja spremnika ili se postavlja u nepropusno betonsko korito iji je gornji rub
najmanje 20 cm iznad najvee razine podzemne vode.
2) Obujam betonskog korita iz stavka 1. ovog lanka mora biti takav da moe primiti svu tekuinu iz
spremnika ako doe do izlijevanja.
3) Betonsko korito i spremnik iz stavka 1. ovog lanka postavljaju se tako da uzduni nagib iznosi
najmanje 1%.
4) Spremnik koji se postavlja na mjesto na kojemu je mogue pojavljivanje podzemnih voda, mora
se zatititi od potiska vode, posebnim privrivanjem (sidrenjem u temelje).
lanak 116.
1) Ulazno okno podzemnog spremnika mora biti izraeno od elika, betona ili opeke i osigurano od
skupljanja oborina i od pristupa neovlatenih osoba.
2) Veliina ulaznog okna mora biti takva da se u njemu mogu nesmetano obavljati svi potrebni
radovi i ispitivanja.
3) Cijevni prikljuci moraju biti pristupani.
lanak 117.
1) Podzemni spremnik i prikljuci moraju prije uporabe biti ispitani (ispitivanje nepropusnosti,
varova i dr.) o emu mora postojati dokumentacija, kao trajna isprava koja se uva kod korisnika.
III. 7.1. Zone opasnosti
lanak 118.
1) Unutranjost podzemnog spremnika je zona 0, ukoliko nije drukije utvreno.
2) Kod podzemnih spremnika koji se pune kapacitetom crpki veim od 60 m/h, prostor u obliku
cilindra oko otvora ureaja za odzraivanje polumjera R prema tablici iz lanka 85. ovog Pravilnika i
visine 3 m iznad ureaja za odzraivanje od tla je zona 1.
3) Kod spremnika iz stavka 2. ovoga lanka, prstenasti prostor oko zone 1 iste visine i polumjera R
te prostor udaljenosti 3R od projekcije odzranog voda visine 0,8 m do tla je zona 2, ali ne due od
5m.
4) Kod podzemnih spremnika koji se pune kapacitetom crpki manjim od 60 m/h, prostor neposredne
okoline otvora ureaja za odzraivanje, koji se mora nalaziti najmanje 4 m iznad razine tla je zona 1.

5) Unutranjost okna podzemnog spremnika je zona 1 i ovdje otpada zona 2.

6) Zone opasnosti kod podzemnih spremnika prikazane su na slici 14. koja je sastavni dio ovog
Pravilnika.
IV. PRETAKANJE ZAPALJIVIH TEKUINA
lanak 119.
1) Pretakalite je posebno ureeno mjesto za pretakanje, opremljeno trajno postavljenom opremom
za pretakanje i na kojem se ogranien broj autocisterni, vagoncisterni ili tankera puni ili prazni na
tono odreenim mjestima.
lanak 120.
1) Pretakanje zapaljivih tekuina odnosno punjenje ili pranjenje spremnika, autocisterni,
eljeznikih cisterni ili tankera moe se obavljati samo na pretakalitima, a samo iznimno
privremeno i izvan pretakalita ako to odobri nadleno tijelo.
2) Postaje za opskrbu vozila gorivom i mjesta na kojima se pretae ulje za loenje iz samo jedne
autocisterne kod potroaa ne smatraju se pretakalitima.
3) Posebno odreena mjesta zrakoplovnih luka za punjenje spremnika zrakoplova ne smatraju se
pretakalitima.
lanak 121.
1) Pretakanje zapaljivih tekuina iz autocisterne u nadzemne ili podzemne spremnike, na mjestima
gdje je predvien pristup samo jednoj autocisterni, moe se obavljati ako su ispunjeni uvjeti za
pretakanje prema Pravilniku o izgradnji i koritenju postaja za opskrbu vozila gorivom.
2) Pri nainu pretakanja iz stavka 1. ovog lanka, autocisterna, kao i ureaj za prikljuenje
autocisterne moraju se nalaziti izvan zatitnog pojasa nadzemnih spremnika.
lanak 122.
1) Posebno odreena i prilagoena mjesta za pretakanje zapaljivih tekuina iz jedne posude u drugu
ili iz pogonskih spremnika u posude i obratno u tehnolokim procesima ne smatraju se
pretakalitima.
lanak 123.
1) Pod opremom pretakalita podrazumijevaju se prikljuni cjevovodi s ugraenom armaturom,
prikljune savitljive cijevi, sigurnosni ureaji, crpke, mjerila protoka, oprema pristupnog puta
odnosno pristupnog kolosijeka, elektrine instalacije, sustavi za dojavu i gaenje poara, vatrogasna
oprema i hidrantska mrea.
2) Pod elektrinom instalacijom pretakalita podrazumijevaju se rasvjeta, uzemljenje svih ureaja
pretakalita, uzemljenje pristupnog kolosijeka, ureaji za uzemljenje autocisterni i vagoncisterni
odnosno plovila za vrijeme pretakanja, elektromotorni pogon, prikljuna elektrina instalacija,
sklopke za motore i drugi elektrini ureaji.
lanak 124.

1) Sigurnosni i drugi ureaji na pretakalitu moraju u sluaju opasnosti imati mogunost

zaustavljanja sa jednog mjesta zatienog od djelovanja poara.
2) Mjesto i ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju biti dostupni za brzo i neometano rukovanje.
lanak 125.
1) Ureaji za prekidanje pretakanja moraju posjedovati mogunost brzog otvaranja i zatvaranja.
2) Ureaji za punjenje moraju biti zatieni od moebitnih teta koje mogu nastati izlijevanjem
tekuine koja se u njima nalazi.
IV. 1. Smjetaj pretakalita
lanak 126.
1) Pretakalite autocisterni i vagoncisterni mora biti na mjestu na kojem se moe nesmetano obavljati
planirani promet, kao i uklanjanje autocisterni i vagoncisterni u sluaju poara.
lanak 127.
1) Pretakalite autocisterni i vagoncisterni se mora nalaziti izvan zatitnog pojasa nadzemnih
spremnika.
2) Pretakalite od ostalih objekata to nisu u sklopu pretakalita i javnih puteva mora biti udaljeno
najmanje 30 m.
lanak 128.
1) Pristupni kolosijek pretakalita za vagoncisterne, mora biti udaljen od ostalih kolosijeka najmanje
60 m ako se upotrebljava elektrina lokomotiva.
2) Pristupni kolosijek pretakalita za vagoncisterne, mora biti udaljen od ostalih kolosijeka najmanje
10 m ako se upotrebljava lokomotiva sa Diesel-motorom.
lanak 129.
1) U luci ili na plivajuoj plutai objekti i ureaji pretakalita moraju biti smjeteni tako da
predstavljaju posebnu luku ili posebno luko postrojenje.
2) Objekti i ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju biti udaljeni najmanje 30 m od objekata koji nisu
sastavni dio pretakalita i moraju se nalaziti izvan zatitnog pojasa nadzemnih spremnika.
3) Ako nije postignuta sigurnosna udaljenost tankera od objekata na kopnu, tada udaljenosti iz stavka
2. ovog lanka moraju biti vee, tako da je udaljenost od tankera na mjestu pristajanja, vezivanja ili
sidrenja kod pretakanja najmanje 80 m od objekata koji nisu u sklopu pretakalita a od spremnika 70
m.
lanak 130.
1) Objekti i ureaji pretakalita na rijekama, moraju biti smjeteni na posebno za to odreenom
kanalu ili bazenu, a iznimno i na otvorenom vodotoku i smjeteni tako da predstavljaju posebno
pristanino postrojenje ili posebno pristanite.

2) Objekti i ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju biti udaljeni najmanje 30 m od objekata koji nisu
sastavni dio pretakalita i moraju se nalaziti izvan zatitnog pojasa nadzemnih spremnika.
3) Objekti i ureaji iz stavka 1. ovog lanka na pristanitu koje je izgraeno na otvorenom vodotoku
i koje nije iskljuivo namijenjeno za pretakanje zapaljivih tekuina, moraju biti smjeteni nizvodno
od ostalih postrojenja.
4) Objekti i ureaji iz stavka 1. ovog lanka na pristanitu koje je izgraeno na otvorenom vodotoku
moraju se zatititi od otpadaka i leda zaustavnom branom.
lanak 131.
1) Pretakalitima mora biti osiguran pristup za vatrogasna vozila iz najmanje dva pravca.
2) Poloaj pretakalita ne smije ograniavati pristup za vatrogasna vozila prema susjednim
spremnicima.
lanak 132.
1) Za prilaz autocisterni odnosno vagoncisterni do mjesta prikljuenja na pretakalitu, mora postojati
pristupni put ili pristupni kolosijek koji je sastavni dio pretakalita.
2) Pristupni put odnosno pristupni kolosijek ne smije biti u zavoju, a duljina njegovog vodoravnog
dijela ne smije biti manja od 12 m sa jedne i sa druge strane ureaja za punjenje.
3) Duljina pristupnog puta ili pristupnog kolosijeka mora biti dva puta vea od ukupne duljine
prikljuenih autocisterni odnosno vagoncisterni.
lanak 133.
1) Povrina na kojoj se obavlja pretakanje i pristupni put moraju biti betonirani, vidljivo oznaeni i
dimenzionirani prema planiranom prometu, a kretanje vozila mora biti u jednom smjeru.
2) Pristup vozilima, koja nisu namijenjena prijevozu zapaljivih tekuina, na prostor pretakalita
onemoguava se rampom, lancem, iskliznicom na eljeznikom kolosijeku i na slian nain, koji se
postavljaju na udaljenost od najmanje 10 m od gabarita prikljuene prijevozne cisterne s obje strane
pristupnog puta odnosno pristupnog kolosijeka.
lanak 134.
1) Ureaji za punjenje autocisterne moraju se nalaziti na prostoru uzdignutom najmanje 15 cm iznad
razine pristupnog puta i moraju biti vidljivo znaeni rubnjakom obojenim naizmjenino naranastom
i bijelom bojom.
2) Ureaji i objekti na pretakalitu za autocisterne moraju biti udaljeni od rubnjaka najmanje 60 cm i
izvedeni tako da je iskljuena mogunost udara autocisterne pri uobiajenim uvjetima kretanja
vozila.
3) Ako su ureaji za pretakanje postavljeni u dva reda, irina pristupnog puta izmeu tih ureaja
mora iznositi najmanje 7 m, mjereno od krajnjih poloaja ureaja za pretakanje.
lanak 135.
1) Za smjetaj osoblja na pretakalitu, moe se izgraditi posebna graevina koja se mora nalaziti

izvan zona opasnosti pretakalita.

2) Prostorije graevine iz stavka 1. ovog lanka mogu se grijati samo toplom vodom, parom niskom
tlaka, toplim zrakom ili posebno zatvorenim elektrinim grijaima.
lanak 136.
1) Graevina iz lanka 135. stavka 1. ovog Pravilnika mora ispunjavati sljedee uvjete:
1. nosiva konstrukcija mora imati klasu vatrootpornosti najmanje F 30 prema HRN DIN 4102,
2. krov mora biti od negorivog materijala klase A prema HRN DIN 4102,
3. otvaranje vrata i prozora mora biti prema van i
4. unutar prostorije smiju se nalaziti samo oprema i materijali namijenjeni za redovan rad
pretakalita.
IV. 2. Osiguranje pretakalita od razlijevanja
zapaljivih tekuina
lanak 137.
1) Ureaji za pretakanje moraju biti izvedeni tako da je onemogueno razlijevanje ili proputanje
zapaljivih tekuina izvan prostora u kojem se obavlja pretakanje i prihvaanje razlivenih tekuina.
2) Podne povrine prostora iz stavka 1. ovog lanka moraju biti vrsto izraene, otporne na zapaljive
tekuine i na mogue mehanike utjecaje i djelovanja.
3) Podne povrine prostora iz stavka 1. ovog lanka izrauju se od vodonepropusnog fino
zaglaenog armiranog betona MB 35, najmanje debljine 10 cm, uz izvedbu potrebnih fuga i
samoprivrenje.
4) Zavrni sloj moe biti izveden od livenog asfalta najmanje debljine 3 cm, sa sadrajem manjim od
3% (vol.) umjetnih materijala, u izvedbi koja se primjenjuje za gradnju cesta.
5) Zavrni sloj moe biti izveden od umjetnog materijala homogene izvedbe koja se primjenjuje za
izgradnju cesta, najmanje debljine 5 mm.
6) Podne povrine iz stavka 1. ovog lanka moraju biti vidno obiljeene odnosno graevno odvojene
na nain da razlivene tekuine ne mogu prijei izvan predvienog prostora.
lanak 138.
1) Podne povrine iz lanka 137. ovog Pravilnika podlijeu redovitoj kontroli i ispitivanju.
2) Ukoliko je dolo do odreenih oteenja, iste je potrebno to bre otkloniti.
lanak 139.
1) Za ienje i ispiranje prijevoznih cisterni ili kontejnera mora se izgraditi poseban prostor, udaljen
najmanje 30 m od ostalih dijelova postrojenja, objekata i javnih puteva.
lanak 140.

1) Izbaene ili na bilo koji nain razlivene zapaljive tekuine smiju se odvoditi u tehnoloku
kanalizaciju, a njihovo prihvaanje moe se osigurati i posebnim posudama iz kojih se razlivena
zapaljiva tekuina odvodi u za tu svrhu predvieni prostor.
2) Tehnoloka kanalizacija na pretakalitu mora biti izvedena tako da se putem nje ne moe prenijeti
poar prema sabirnom prostoru ili u dio tehnolokog procesa ili u talonik, separator ili drugi
sigurnosni ureaj za sakupljanje atmosferskog taloga i obratno, to se postie postavljanjem
pouzdanih sifonskih okana ili drugih dokaznih ureaja na odgovarajuim mjestima.
3) Tehnoloka kanalizacija mora biti odvojena od kanalizacije oborinskih voda.
4) Na podnim povrinama pretakalita, kao i na drugim povrinama gdje nije predvieno prisustvo
zapaljivih tekuina, a na kojima je dolo do razlijevanja zapaljivih tekuina moraju se odmah
poduzeti mjere za spreavanje daljnjeg razlijevanja, kao i obaviti potpuno ienje povrina od
zapaljivih tekuina a ostatke ienja ukloniti na mjesto gdje i u sluaju poara ne predstavljaju
opasnost za ljude i susjedne objekte.
lanak 141.
1) Na pretakalitu moraju postojati pouzdani ureaji za zatitu od prepunjavanja.
2) Kod pretakanja preko crpki, ureaji za zatitu od prepunjavanja mogu biti izvedeni na nain
predvien njemakim Smjernicama za ugradnju osiguraa prepunjavanja TRbF 512 ili na nain
predvien drugim propisima ili smjernicama koje odobri nadleno tijelo.
lanak 142.
1) Ako se pretakanje obavlja gravitacijskim putem sa obale u plovilo, na prikljunom mjestu mora
biti ugraen automatski ventil za zatvaranje, koji djeluje pri prekidu veze izmeu ureaja za
pretakanje i plovila.
lanak 143.
1) Luke u kojima se obavlja punjenje plovila, moraju imati ureaje za prihvat balasta.
lanak 144.
1) U lukama i pristanitima ureaji za pretakanje moraju imati zaporne organe ugraene neposredno
iza prikljunog mjesta, tako da pri nevremenu omoguuju brzo odvajanje od plovila.
2) Na pretakalitima u kojima se obavlja istakanje zapaljivih tekuina iz plovila, iza prikljunog
mjesta mora se ugraditi protupovratni ventil.
lanak 145.
1) Ureaji za sprjeavanje prepunjavanja na tankerima i na zemljinim dijelovima luka i pristanita
trebaju imati automatske ureaje za zatitu od prepunjavanja.
2) Automatski ureaji za zatitu od prepunjavanja trebaju ispunjavati uvjete TRbF 111 Priloga 1,
Odjeljak Pretakalita ili uvjete drugih propisa koje odobri nadleno tijelo za nadzor zatite od poara.
IV. 4. Crpke za pretakanje
lanak 146.

1) Crpka i njezina oprema moraju biti izraene i odobrene za pretakanje zapaljivih tekuina.
2) Crpka i njezina oprema postavljaju se na otvorenom prostoru ili u namjenskoj graevini posebno
opremljenoj za tu svrhu, unutar skladinog prostora ili pretakalita.
3) Nepokretne crpke privruju se na betonski temelj ija je visina najmanje 10 cm.
lanak 147.
1) Neovisno o mjestu postavljanja i skupini zapaljivih tekuina, crpke i pripadni ureaji moraju biti
propisno uzemljeni i izvedeni u odgovarajuoj protueksplozivnoj izvedbi.
IV. 5. Zatita od statikog elektriciteta i groma
lanak 148.
1) Radi sprjeavanja skupljanja statikog elektriciteta prilikom pretakanja, svi stabilni i pokretni
cjevovodi sa pripadajuim ureajima moraju biti vezani u galvansku cjelinu, koja je propisno
uzemljena na uzemljenje pretakalita za cijelo vrijeme pretakanja.
2) Prije poetka pretakanja, autocisterna odnosno vagon cisterna se mora spojiti preko kabela za
uzemljenje, s izoliranom ruicom na kojoj su spojna klijeta, koji je fiksno spojen na uzemljiva
pretakalita preko prekidaa u protueksplozijskoj izvedbi, nakon ega se obavlja uzemljenje
stavljanjem prekidaa u kontaktni poloaj.
3) Prekida iz stavka 2. ovog lanka moe biti automatski sa signalnim ureajem koji onemoguava
pretakanje u sluaju neizjednaenog elektrinog potencijala prije poetka kao i za vrijeme
pretakanja.
4) Pristupni kolosijek mora biti propisno uzemljen, a ako se nalazi u blizini drugih kolosijeka na
kojima se upotrebljava elektrina vua, mora se izvesti zatita od lutajuih struja.
lanak 149.
1) Gromobranska instalacija mora biti vezana na zajedniki sustav uzemljenja i izvedena sukladno
propisima o gromobranima.
IV. 6. Zone opasnosti
lanak 150.
1) Unutranjosti cjevovoda, armature i dijelova postrojenja za pretakanje koja nisu stalno napunjena
tekuinom ili koja nisu inertizirana su zona 0.
lanak 151.
1) Prostori oko spojeva cjevovoda, armature i dijelova postrojenja za pretakanje, koji se tijekom
pogona ne mogu rastaviti, izuzev spojeva prirubnicama sa utorom i perom ili sa brtvama armiranih
kovinom kao i s kolacima s navojem, na udaljenosti od 3 m vodoravno oko spojeva i do poda su
zona 2.
lanak 152.
1) Prostor do udaljenosti Ra prema sljedeem dijagramu oko crpke sa pogonskim motorom, ija je

struja zranog hlaenja usmjerena prema crpki i koja je postavljena u udubljenje (okno), koje nije
dublje od 1/10 irine okna a pritom ni dublje od 1,5 m, je zona 2, pri emu otpada zona 1.

2) Prostor oko crpke i spojeva koji se daju rastaviti na slobodnom prostoru do udaljenosti Ra,
mjereno od stijenke crpke odnosno spojnog mjesta do poda, je zona 1.
3) Prostor oko crpke visine 0,8 m iznad tla, na udaljenosti Ra je zona 2 ako je struja zranog hlaenja
usmjerena prema crpki iz stavka 2. ovog lanka.
4) Prostor oko crpke do udaljenosti Ra mjereno u dovoljno provjetravanim prostorijama je zona 1, a
od zone 1 prema van do udaljenosti 2 Ri je zona 2.
5) Prostor oko crpke, sa poznatom koliinom proputanja u prostorijama koje su tako provjetravane
da se ne prijee donja granica eksplozivnosti tijekom pogona, do udaljenosti 2 Ri i visine 0,8 m
iznad tla je zona 2.
6) Prostor oko spojeva koji se mogu raspraviti u pogonu, kod crpki kod kojih se konstruktivnim
mjerama sprjeava stvaranje opasne eksplozivne smjese, do udaljenosti od 0,5 m mjereno od spojnog
mjesta je zona 1.
7) Primjer zona opasnosti oko crpki prikazan je na slici 15. koja je sastavni dio ovog Pravilnika.
lanak 153.
1) Unutranjost okana, komora i ostalih prostorija ispod razine zemlje za smjetaj crpki, zasuna,
drugih ureaja ili kablova, koji se nalaze u zoni opasnosti 1 ili 2 ili u kojima zbog djelovanja
postrojenja mogu nastati opasne eksplozivne smjese je zona 1.
2) Prostor oko pokrova, zapora, vratiju ili slinih ureaja koji zatvaraju okna, komore i ostale
prostorije iz stavka 1. ovog lanka koji se nalaze u zoni 1, u okruenju od 2 m i visine 0,8 m iznad
razine zemlje je zona 2.
3) Prostor oko pokrova, zapora, vratiju ili slinih ureaja koji zatvaraju okna, komore i ostale
prostorije iz stavka 1. ovog lanka, koji nisu obuhvaeni u stavku 2. ovog lanka, u okruenju od 0,5
m je zona 2.
4) Oko pokrova, zapora, vratiju ili slinih ureaja koji hermetiki zatvaraju okna, komore i ostale
prostorije iz stavka 1. ovog lanka i oko pokrova okana podzemnih spremnika iznad razine zemlje
nema zone 2.

lanak 154.
1) Za vrijeme punjenja autocisterni, vagoncisterni i prijenosnih spremnika polumjer R za odreivanje
zona opasnosti odreuje se prema sljedeoj tablici:
Najvei kapacitet crpke kod
punjenja spremnika (m3/h)

Temperatura plamita
C)

R
(m)

60

< 0
0 do < 23
23 do < 38
38 do 60

2
1
0,5

0,5

180

<0
0 do < 23
23 do < 38
38 do 60

3
1,5
1
0,5

450

<0
0 do < 23
23 do < 38
38 do 60

5
2,5
1,5

2) Polumjer R oko otvora za punjenje prijevoznih cisterni i prijenosnih spremnika mjeri se

vodoravno od sredine samog otvora.
3) Prostor oko prijevozne cisterne ili kontejnera iznad povrine odreen vodoravno polumjerom R do
visine 3 m je zona 1.
4) Kod punjenja ili pranjenja prijevoznih cisterni i kontejnera koje se obavlja preko vrsto ostvarene
veze dovodnih i odvodnih vodova i ureaja za pretakanje, mjerenje vodoravnog polumjera R mjeri se
od sredine ureaja za odzraivanje.
5) Kod punjenja ili pranjenja prijevoznih cisterni i kontejnera iz stavka 4. ovog lanka prostor na
udaljenosti od 2 m od kontura prijevoznih cisterni i kontejnera do razine tla je zona 1.
6) Kod punjenja ili pranjenja prijevoznih cisterni i kontejnera koje se obavlja u zatvorenom sustavu
na principu "plinskog klatna", prostor na udaljenosti od 0,5 m od kontura prijevoznih cisterni i
kontejnera do razine tla je zona 1.
7) Prostor na udaljenosti od 1,5 m od zone 1 utvrene prema stavku 3., 4. ili 5. ovoga lanka od
gornjeg ruba do razine tla, kao i dalji prostor do razmaka 3R i visine 0,8 m je zona 2, ukoliko se u
njemu ne nalazi zona 1 utvrena za cjevovode, armature i druge dijelove ureaja za pretakanje.
8) Kod pretakanja zapaljivih tekuina I.A skupine, zone opasnosti se odreuju sukladno lanku 107.
ovog Pravilnika.
9) Primjer zona opasnosti kod punjenja autocisterni prikazan je na slici 16. koja je sastavni dio ovog
Pravilnika.
IV. 7. Posebne odredbe o pretakanju
lanak 155.

1) Pretakanje se u pravilu obavlja danju.

2) Ako se pretakanje obavlja nou pretakalite mora biti osvijetljeno tako da je vidljivost osigurana
za uobiajene uvjete rada.
3) Na pretakalitu se moraju nalaziti ovi dobro itljivi i lako uoljivi natpisi sa odgovarajuim
znakovima, koji se postavljaju na poetku pristupnog puta, odnosno pristupnog kolosijeka:
1. "Nezaposlenim pristup zabranjen",
2. "Opasnost od poara i eksplozije",
3. "Zabranjeno puenje i pristup s otvorenim plamenom",
4. "Obvezatna upotreba alata to ne iskri" i
5. "Stop - cisterna prikljuena".
4) Pretakanje za vrijeme nevremena nije dozvoljeno.
lanak 156.
1) Na pretakalitu se mogu puniti samo ispravne autocisterne, vagoncisterne i prijenosni spremnici,
to se utvruje vizuelnim pregledom i dokazuje odgovarajuom ispravom sukladno Zakonu o
prijevozu opasnih tvari.
2) Na pretakalitu se smiju puniti samo ispravne posude i bave.
lanak 157.
1) Prije pretakanja potrebno je provjeriti razinu tekuine u autocisterni, vagoncisterni, prijevoznoj
cisterni, prijevoznom spremniku, tankeru ili uspremniku koji se pune, kao i ispravnost ureaja za
sprjeavanje prepunjavanja, prikljunih mjesta, prikljuka uzemljenja i drugih mjera predvienih
pogonskim uputama.
lanak 158.
1) Na pretakalitu i drugim zonama opasnosti skladinog prostora mogu se kretati samo autocisterne
i lokomotive sa dizel-motorom i to sa hvatalom iskri na ispunoj cijevi.
2) Na pristupnom kolosijeku ne smije se upotrebljavati elektrina vua za manipulaciju.
lanak 159.
1) Prigodom pretakanja, vagoncisterna mora biti zakoena i osigurana od pomicanja papuama
postavljenim sa obje strane kotaa, a pristupni kolosijek mora biti osiguran od nekontroliranog
prilaza vagona sa drugih kolosijeka.
lanak 160.
1) Ako se u prijevoznu cisternu, tanker ili u kontejner pretae zapaljiva tekuina nie skupine od
skupine koja se prije nalazila, mora se posebno paziti da prijevozna cisterna, tanker odnosno
kontejner i pripadajui cjevovodi prethodno budu potpuno ispranjeni.

2) Potpuno pranjenje prijevoznih cisterni, tankera ili kontejnera, ne mora se obaviti ako su ispunjeni
uvjeti, kojima nije smanjen propisani stupanj sigurnosti predvien za zapaljive tekuine nie skupine
ili nema drugih posljedica zbog promjene namjene iz stavka 1. ovog lanka.
IV. 8. Posebne mjere zatite od poara
lanak 161.
1) Pretakalite mora biti na siguran nain zatieno od poara pomou sustava za gaenje poara,
hidrantske mree, vatrogasnih aparata i druge vatrogasne opreme.
lanak 162.
1) Sustav za gaenje poara moe biti stabilna ili polustabilna instalacija sa prikljucima za
vatrogasna vozila na dostupnim i zatienim mjestima od poara ili sustav sa topovima za pjenu.
2) Ako je sustav za gaenje stabilna ili polustabilna instalacija sa prikljucima za vatrogasna vozila,
tada raspoloive koliine, tlak i protok vode odnosno otopine za gaenje, kao i raspored i poloaj
pojedinih ureaja moraju jamiti uspjeno gaenje to se dokazuje ralambom i izraunom.
3) Ako se sustav za gaenje sastoji od instalacija sa topovima za pjenu, tada raspoloive koliine,
tlak i protok vode odnosno otopine za gaenje, kao i kapacitet i raspored topova za pjenu moraju
jamiti uspjeno gaenje to se dokazuje ralambom i izraunom, s tim da najmanje dva topa mogu
pjenom prekrivati prostor na kojem se nalaze autocisterne, vagoncisterne i prijenosni spremnici
odnosno tankeri koji se pune ili prazne.
4) Sustavi za gaenje iz stavka 1. ovog lanka i vatrogasna vozila, kao i instalacija sa topovima za
pjenu zajedno sa ureajima za pripremu pjene i priuvom pjenila, za vrijeme pretakanja moraju biti
spremni za djelovanje, a osoblje na pretakalitu odnosno deurni vatrogasci moraju biti posebno
osposobljeni i spremni za rukovanje sustavom prema planu gaenja poara.
5) Ako je sustav za gaenje poara u sklopu skladinog odnosno lukog ili pristaninog sustava za
gaenje onda pogonske crpke i drugi zajedniki ureaji sustava, te protok i tlak vode, kao i
raspoloive priuve vode i pjenila moraju biti osigurani za istovremeno gaenje poara.
lanak 163.
1) Hidrantska mrea projektira se sukladno Pravilniku o tehnikim normativima za hidrantsku mreu
za gaenje poara.
2) Broj, kapacitet i raspored hidranata mora biti takav da je u uvjetima gaenja omoguen siguran
pristup gasiteljima na najmanje dva hidranta sa kojih se vodom moe prekriti cjelokupan prostor na
kojem se nalaze ureaji za pretakanje i prijevozne cisterne.
3) Kapacitet jednog hidranta mora iznositi najmanje 10-2m3/s u trajanju dva sata.
4) Ako se hidrantski nastavak koristi i za prikljuak topa za pjenu, kapacitet hidranta iz stavka 3.
ovog lanka ne smije biti manji i kod najvee potronje vode za top.
lanak 164.
1) Ukupan broj i raspored vatrogasnih aparata tip S-9 ili drugog odgovarajueg tipa, ovisi o povrini
koja se titi i rasporeda ureaja i objekata na pretakalitu, to mora biti prikazano u planu gaenja
poara.

2) Meusobna udaljenost aparata iz stavka 1. ovog lanka ne smije biti vea od 15 m.

lanak 165.
1) Za vrijeme pretakanja jedne ili dvije autocisterne ili vagoncisterne mora se postaviti najmanje
jedan prijevozni vatrogasni aparat tip S-50.
2) Za vrijeme pretakanja vie autocisterni ili vagoncisterni, uz svaku sljedeu ili dvije autocisterne ili
vagoncisterne postavlja se najmanje po jedan daljnji prijevozni vatrogasni aparat tip S-50.
3) Pored obavljanja pregleda vatrogasne opreme u propisanim rokovima, vatrogasna oprema na
pretakalitu mora se svakodnevno i vizualno nadzirati.
IV. 9. Mjesta za pretakanje
lanak 166.
1) Pretakanje zapaljivih tekuina iz jedne posude u drugu ili iz spremnika u posude obavlja se
gravitacijski ili pomou crpki na za to posebno odreenom i ureenom mjestu za pretakanje u
pogonu u graevini ili na otvorenom prostoru.
2) Pod odnosno tlo mjesta za pretakanje mora ispunjavati uvjete iz lanka 137. ovog Pravilnika.
3) Izbaene ili na bilo koji nain razlivene zapaljive tekuine smiju se zbrinjavati sukladno lanku
140. ovog Pravilnika.
lanak 167.
1) Prostorija u kojoj je odreeno mjesto za pretakanje u graevini mora biti odvojena od ostalog
dijela graevine zidovima, najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102.
lanak 168.
1) Ako se pretakanje zapaljivih tekuina obavlja gravitacijski iz jedne posude u drugu, posude iz
kojih se pretae mogu imati otvore na dnu ili na jednom svom kraju i moraju biti izdignute na
odgovarajuu visinu i postavljene tako da su osigurane od pada i nenadziranog istjecanja zapaljive
tekuine.
2) Pretakanje zapaljivih tekuina ne smije se obavljati sustavom koji bi mogao izazvati stvaranje
predtlaka ili podtlaka u posudi.
3) Pri punjenju posuda pomou crpki iz pogonskog spremnika, mora se omoguiti nesmetano
oduivanje i odvod para, na nain koji omoguava siguran rad osoblja.
4) Pri punjenju posuda pomou crpki, mora postojati pouzdan ureaj za sprjeavanje prelijevanja.
5) Cjevovodi, cijevni spojevi, armatura i oprema za punjenje moraju biti osigurani od oteenja i
nenadziranog istjecanja.
6) Posebno odreeno mjesto za pretakanje mora se tititi najmanje hidrantskom mreom i potrebnim
brojem vatrogasnih aparata te drugim sredstvima i opremom za gaenje poara i na temelju
ralambe i izrauna, to mora biti prikazano u planu zatite od poara.
lanak 169.

1) Zone opasnosti u pogonima iz lanka 166. stavka 1. ovog Pravilnika odreuju se temeljem
izrauna i ralambi u ovisnosti od tehnologije i opreme pogona to se potvruje strunim
miljenjem ovlatene javne ustanove.
lanak 170.
1) Pretakanje zapaljivih tekuina izvan pretakalita i odreenih mjesta za pretakanje moe se
obavljati samo iznimno na otvorenom prostoru (npr. opskrba pogonskih motora strojeva i ureaja
gorivom, priprema zapaljivih boja i lakova i sl.), koje je osigurano od bilo kojeg izvora paljenja.
2) Pretakanje iz stavka 1. ovog lanka ne smije se obavljati na udaljenosti manjoj od 7,5 m od
graevina i drugih objekata ili bilo kojih drugih zapaljivih tvari.
V. CJEVOVODI
lanak 171.
1) Cjevovodi su vrsti ili savitljivi vodovi za prijenos zapaljivih tekuina.
2) Cjevovodi od skladinih spremnika do pretakalita i obrnuto, kao i cjevovodi unutar podruja rada
postrojenja mogu se postavljati nadzemno ili podzemno po mogunosti najkraim putem.
3) Sastavni dijelovi cjevovoda su i komadi za uvrenje i oblikovanje, kao pripadajue armature.
4) Cjevovodi ureaja za odzraivanje spremnika ne smatraju se cjevovodima.
lanak 172.
1) Nadzemni cjevovodi moraju biti zatieni od mehanikih oteenja.
2) Nadzemni cjevovodi moraju biti zatieni od prekomjernog zagrijavanja.
3) Nadzemni cjevovodi moraju biti propisno uzemljeni, zatieni od korozije i postavljeni tako da
toplinsko irenje ne moe utjecati na stabilnost i vrstou cjevovoda.
lanak 173.
1) Podzemni cjevovodi ukopavaju se u zemlju do dubine najmanje 80 cm, s tim da dijelovi
cjevovoda na mjestu ulaska u zemlju budu izvedeni bez prijeloma.
2) Podzemni cjevovodi moraju biti zatieni od nagrizanja.
3) Cjevovodi se ne smiju polagati u rovove predviene za polaganje uzemljenja, parovoda,
elektrinih vodova, vodova za protok kiseline i sl.
4) Kad se polae ispod eljeznike pruge ili puta, cjevovod se mora postaviti u betonske kanale ili
cijevi veeg promjera, na dubinu od najmanje 80 cm ispod eljeznike pruge odnosno puta i obloiti
suhim pijeskom.
lanak 174.
1) Krianje cjevovoda s kanalizacijom pod kutom od 90 dozvoljeno je samo ako je cjevovod
zatien cijevima veeg promjera kojih krajevi moraju biti zaliveni bitumenom ili drugim
odgovarajuim materijalom i ije duine moraju iznositi najmanje 2 m na jednu i drugu stranu od

vanjske stijenke kanalizacijske cijevi.

2) Ako se krianje cjevovoda iz stavka 1. ovog lanka vri pod otrim kutom, kateta okomita na
kanalizacijsku cijev mora iznositi najmanje 2 m.
3) Pri krianju cjevovoda sa plinovodima, vodovodnim cijevima, elektrinim i telekomunikacijskim
vodovima i dr. mora se izvesti mimoilaenje na visinskoj razlici od 1 m kroz zatitne cijevi veeg
promjera.
4) Propisana udaljenost iz stavka 3. ovog lanka moe biti manja, samo kad je pomou dvostrukih
cijevi ili drugih mjera, iskljueno meusobno ugroavanje i ako to odobri nadleno tijelo.
lanak 175.
1) Ako cjevovodi prolaze preko pristupnog puta ili pristupnog kolosijeka, moraju biti postavljeni
iznad normalnog gabarita prijevoznih sredstava i predvienih vatrogasnih vozila.
lanak 176.
1) U lukama ureaji za pretakanje mogu biti spojeni sa spremnikom nadzemnim cjevovodima,
cjevovodima poloenim na dnu mora ili plivajuim cjevovodima na povrini mora do ureaja u luci
ili plivajuoj plutai.
2) Cjevovodi iz stavka 1. ovog lanka moraju biti zatieni od nevremena.
lanak 177.
1) Spajanje cjevovoda moe se obavljati zavarivanjem, prirubnikim spojem, navojnim spojem i
ostalim vijanim vezama.
2) Zavarivanje na pripadajuim armaturama cjevovoda nije dozvoljeno.
lanak 178.
1) Odzrani otvor cjevovoda ne smije se postavljati na stup na kojemu se nalazi pretakaka ruka ili
na koji se prikljuuje savitljiva cijev.
lanak 179.
1) Savitljive cijevi moraju biti izraene od materijala i na nain da su trajno otporne na savijanje,
kemijski otporne na zapaljive tekuine derivate te ispitane na vlano optereenje,
elektroprovodljivost i na nepropusnost.
lanak 180.
1) Savitljiva cijev ili pretakaka ruka moraju biti na siguran nain uvreni i zatvoreni zapornim
organom ako nisu u upotrebi.
2) Pretakaka ruka mora biti vezana na prikljunom mjestu cjevovoda na nain koji jami vrstou
od kidanja i nepropusnosti i izraena od elektrovodljivog materijala koji ne iskri i na nain da je
trajno otporna na predviena pokretanja.
3) U lukama pretakaka ruka ili savitljiva cijev, ako nije spojena sa plovilom, mora biti uvrena i
zatvorena zapornim organom i postavljena tako da ne ometa pristajanje, vezivanje ili sidrenje

plovila.
lanak 181.
1) Prije pokrivanja podzemnih cjevovoda zemljom i prije postavljanja zatitne izolacije nadzemnih
cjevovoda odnosno poslije ugradnje savitljive cijevi, mora se obaviti ispitivanje nepropusnosti o
emu se sastavlja zapisnik koji se uva kao trajna isprava kod korisnika.
2) Ispitivanje cjevovoda iz stavka 1. ovog lanka obavlja se ispitnim tlakom od najmanje 1,5
najveeg mogueg radnog tlaka u vremenu 1 sat, pri emu ispitni tlak ne smije opasti.
VI. SKLADITENJE I DRANJE ZAPALJIVIH TEKUINA U POSUDAMA I
PRODAVAONICE ZAPALJIVIH TEKUINA
lanak 182.
1) Posude sa zapaljivim tekuinama (u daljem tekstu: posude) mogu se skladititi na otvorenom
prostoru, u namjenskom dijelu graevine ili u namjenskoj graevini.
lanak 183.
1) Posude moraju biti izraene od materijala i u obliku koji nee utjecati na njihovu vrstou,
nepropusnost i stabilnost pri skladitenju i prijevozu.
2) Posude glede konstrukcije, materijala od kojeg su izraene i najveeg obujma moraju ispunjavati
uvjete iz sljedee tablice:
Skupina zapaljive tekuine
Konstrukcija
posude

I. skupina
I. A
II. B
do litara do litara

Lomljive posude
Nelomljive posude
Kovinske bave
Prijenos. spremnici

1
5
250
2.500

1
20
250
2.500

5
20
250
2.500

III. C do litara

II. skupina

do litara

5
30
250
2.500

II

5
50
250
2.500

lanak 184.
1) Prijenosni spremnici mogu biti kovinski ili izraeni od plastinog materijala.
2) Prijenosni spremnici, pored otvora za punjenje i pranjenje, moraju imati sigurnosni oduak
smjeten na vrhu spremnika, dovoljnog kapaciteta za oduavanje u sluaju zagrijavanja u sluaju
poara.
3) Prijenosni spremnici moraju imati potvrdu sukladnosti i biti odobreni od nadlenog tijela.
lanak 185.
1) Na posudama moraju biti podaci i oznake sukladno HRN Z.C0.007 i HRN Z.C0.012, kao i podaci
o zapremnini, proizvoau ili distributeru zapaljive tekuine s vizualnom oznakom zapaljivosti.
2) Pored podataka iz stavka 1. ovog lanka na prijenosnim spremnicima moraju biti sljedee oznake:

1. naziv proizvoaa,
2. tvorniki broj i godina gradnje,
3. nominalni i stvarni obujam i
4. oznaka norme po kojem je spremnik izraen i broj potvrde sukladnosti.
3) Izuzetno podaci i oznake prema stavku 1. ovog lanka ne moraju biti na posudama u skladitima
proizvoaa kad se zapaljive tekuine skladite kao meuproizvod, pod uvjetima da su podaci o
zapaljivosti i drugim osobinama zapaljivih tekuina osigurani na drugi nain i kad je zajameno da
se takve posude i prijenosni spremnici nee stavljati u daljnji promet.
lanak 186.
1) U skladitima i prodavaonicama zapaljivih tekuina mogu se nalaziti samo neoteene i potpuno
zatvorene posude.
2) Oteene posude, kod kojih moe doi ili je dolo do proputanja zapaljivih tekuina ili para
(napukline, ulegnua, razbijanja, korozija i sl.), moraju se odmah ukloniti iz skladita i prodavaonica
na posebno odreeno mjesto za privremeno odlaganje u sklopu skladita odnosno prodavaonice ili na
mjesto izvan skladita odnosno prodavaonice gdje i u sluaju poara ne predstavljaju opasnost za
ljude i susjedne objekte.
3) Razlivene zapaljive tekuine u skladitima i prodavaonicama moraju se odmah oistiti a ostaci
ienja moraju se odmah ukloniti na mjesta iz stavka 2. ovoga lanka.
lanak 187.
1) Privremeno odlaganje oteenih posuda, kao i posuda s ostacima zapaljivih tekuina nakon
uporabe (npr. lakirnice i dr. pogoni) moe se obavljati na posebno ureenom mjestu na otvorenom
prostoru ili u graevini.
2) Posebno ureeno mjesto iz stavka 1. ovog lanka na otvorenom prostoru mora biti na
nepropusnom terenu ograeno nepropusnim pragom visine od najmanje 10 cm, koje je od susjednih
graevina i objekata kao i mee susjednog zemljita udaljeno:
1. najmanje 3 m za zapaljive tekuine III. skupine i
2. najmanje 7,5 m za zapaljive tekuine I. i II. skupine.
3) Udaljenost iz stavka 2. ovog lanka moe se smanjiti postavljanjem zida najmanje vatrootpornosti
F 120 prema HRN DIN 4102, ako to nije u suprotnosti s drugim propisima.
4) Posebno odreeno mjesto iz stavka 1. ovog lanka u graevini mora biti odvojeno od ostalog
dijela skladita odnosno prodavaonice ili drugih dijelova graevine graevnim elementima najmanje
vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102.
5) Na posebno odreenom mjestu iz stavka 1. ovog lanka moraju se poduzeti propisane mjere
protueksplozijske zatite.
6) Korisnik je obvezan poduzeti potrebite mjere da se posude iz stavaka 1. ovog lanka to je prije
mogue inertiziraju i sadraj osigura na propisani nain (pranje u pogonima za regeneraciju,
pretakanje u ispravne posude ili spaljivanje uz poduzimanje propisanih mjera glede zatite od poara

i zatite okolia ili odlaganje na za to odreenim deponijima).

7) Posude iz stavka 1. ovog lanka iznimno se mogu zajedno privremeno skladititi s ispravnim
posudama u manjim skladitima uz poduzimanje dodatnih mjera zatite od poara, ako takvo
skladite ne predstavlja opasnost za susjedne objekte ili prostorije graevine i ako to odobri nadleno
tijelo.
8) Posude iz stavka 1. ovog lanka, mogu se ponovo koristiti, ako su prethodno inertizirane i
popravljane samo u posebnim radionicama koje jame kakvou iz lanka 183. stavka 1. ovog
Pravilnika.
lanak 188.
1) Pretakanje zapaljivih tekuina u skladitima odnosno prodavaonicama iznimno je dozvoljeno
samo na posebno odreenim mjestima za pretakanje sukladno poglavlju IV. 9. ovog Pravilnika ili na
posebno odreenim mjestima iz lanka 187. stavaka 1. i 2. ovog Pravilnika.
2) U prodavaonicama zapaljivih tekuina iznimno je dozvoljena priprema boja i lakova na posebnom
mjestu koje je odvojeno od prodajnog prostora dostupnog kupcima i koje u sluaju poara ne ometa
sigurnu evakuaciju, pod sljedeim uvjetima:
1. zapaljiva tekuina kao otapalo moe se koristiti samo u malim koliinama (na posebnom mjestu
pripreme boja i lakova moe biti istovremeno najvie jedna posuda s otapalom, a ispiranje posuda
ureaja mora se obavljati na mjestima iz lanka 170. ili 187. stavaka 1. i 2. ovog Pravilnika) i
2. ako su zone opasnosti utvrene sukladno lanku 169. ovog Pravilnika.
lanak 189.
1) Na prostoru na kojem se skladite ili privremeno odlau posude ili obavlja pretakanje ne smiju se
nalaziti druge gorive ili opasne tvari koje ne pripadaju tim prostorima.
VI. 1. Skladita posuda na otvorenom prostoru
lanak 190.
1) Skladitenje posuda na otvorenom prostoru obavlja se slaganjem posuda u skupove po skupinama
prema uvjetima iz tablice:
Skupina
Najvea koliina pojedizapaljive
nanog skladitenja odretekuineene skupine - litara (1)
I. A
I. B
I. C
II.
III.

24.000
48.000
96.000
192.000
384.000

Najmanja udaljenos
Pripadajui faktor
izmeu sku
posuda - metara (m
16
8
4
2
1

2
2
2
2
2

2) Ako se zajedno skladite dvije ili vie zapaljivih tekuina razliitih skupina, ukupna koliina svih
zapaljivih tekuina, izraunava se tako da se koliina svake pojedine zapaljive tekuine pomnoi sa
pripadajuim faktorom, pri emu zbroj ne smije prijei brojku 384.000.
lanak 191.

1) Sigurnosna udaljenost zatitnih pojasa skladita posuda na otvorenom prostoru odreuje se prema
tablici:
Sigurnosna
udaljenost metara (m)

Koliina za pojedinano skladitenje po

zapaljive tekuine - litara (l)
I. A
I. B
I. C

skupini

5
10

do 8.000do 16.000

do 32.000

do 64.000

20

8.000 do16.000 do
24.000
48.000

32.000 do
96.000

64.000 do
192.000

II.

II
do
64.000 do
38
-

2) Ako se zajedno skladite dvije ili vie tekuina razliitih skupina, za sigurnosnu udaljenost
skladita uzima se najvea vrijednost sigurnosne udaljenosti za pojedinu skupinu zapaljivih tekuina.
lanak 192.
1) Meusobna udaljenost skladita na otvorenom prostoru odgovara sigurnosnoj udaljenosti iz
lanka 191. ovog Pravilnika.
lanak 193.
1) U zatitnom pojasu skladita posuda na otvorenom prostoru mogu se nalaziti samo objekti koji
pripadaju skladitu pod uvjetom da njihov poloaj ne ometa pristup vatrogasnim vozilima.
2) Skladitu posuda na otvorenom prostoru mora biti osiguran pristup za vatrogasna vozila iz dva
smjera.
3) Svakom skupu posuda mora biti osiguran neposredni vatrogasni pristup.
4) Vatrogasni pristupi ureuju se sukladno Pravilniku o uvjetima za vatrogasne pristupe ("Narodne
novine", broj 35/94).
lanak 194.
1) Zatitni pojas skladita mora biti oznaen sukladno lanku 71. stavku 1. ovog Pravilnika.
lanak 195.
1) Posude se postavljaju s otvorom prema gore na prethodno pripremljene temelje, grede ili palete
izdignute najmanje 15 cm iznad tla na nain da su osigurane od nekontroliranog pokretanja.
lanak 196.
1) Povrina skladita posuda sa zapaljivim tekuinama I. i II. skupine mora biti zatiena od
djelovanja sunanih zraka nadstrenicom ili sustavom za hlaenje vodom.
lanak 197.
1) Skladita se tite hidrantskom mreom te odreenim brojem vatrogasnih aparata tip S-9 i
prijevoznih aparata tipa S-50.

2) Broj, kapacitet i raspored hidranata odreuje se prema veliini skladita sukladno lanku 106.
stavcima 1., 2. i 3. ovog Pravilnika.
3) Vatrogasni aparati tipa S-9 postavljaju se oko skladita s tim da udaljenost izmeu dva aparata
iznosi najvie 20 m.
4) Skladite mora biti osigurano najmanje jednim prijevoznim vatrogasnim aparatom tipa S-50.
5) Vatrogasni aparati moraju biti zatieni od insolacije i padavina.
VI. 2. Skladita posuda u graevinama
lanak 198.
1) U namjenskim prostorijama za skladitenje posuda u graevinama, skladitenje se obavlja prema
uvjetima iz tablice:
Skupina
Prostorija sa stabilnim sustavom za gaenje
Prostorija bez sta
zapaljive
Najvea koliinaVisina slaganja
Najvea koliinaVisina sla
tekuine- litara (l)/faktor
do metara (m)
- litara (l)/faktor
do
I. A
I. B
I. C
II.
III.

12.000/16
24.000/8
48.000/4
96.000/2
192.000/1

2
4,5
4,5

4,5

nedozvoljeno
8.000/8
16.000/4
2
32.000/2
2
64.000/1

2) Ako se zajedno skladite dvije ili vie zapaljivih tekuina razliitih skupina, ukupna koliina svih
zapaljivih tekuina, izraunava se tako da se koliina svake pojedine zapaljive tekuine pomnoi sa
pripadajuim faktorom, pri emu zbroj ne smije prijei brojku 192.000 za prostorije sa stabilnim
sustavom za gaenje, odnosno brojku 64.000 za prostorije bez stabilnog sustava za gaenje.
3) Ako nije predvien automatski sustav za gaenje u prostoriji mora biti proveden sustav za
odvoenje dima i topline izvan objekta.
4) Prostorija za skladitenje posuda u graevini u pravilu se nalazi u prizemlju, a iznimno se moe
nalaziti u podrumu graevine ako se skladite samo zapaljive tekuine II. i III. skupine i to do jedne
treine dozvoljene koliine navedene u tablici.
lanak 199.
1) Prostorija za skladitenje posuda u graevini mora ispunjavati ove uvjete:
1. da je klasa otpornosti na poar nosivog dijela konstrukcije prostorije te zidova, podova, stropova,
vrata i drugih elemenata koji granie sa susjednim dijelovima graevine najmanje F 120 prema HRN
DIN 4102,
2. najmanje jedan zid prostorije mora biti prema otvorenom prostoru gdje je omoguen pristup
vatrogasnim vozilima iz dva smjera,
3. kod skladitenja zapaljivih tekuina I.A skupine najmanje jedan zid prostorije mora biti prema
otvorenom prostoru iznad razine zemlje sa vratima, prozorima, ventilacijskim otvorima i dr. ija je
ukupna povrina najmanje 30% povrine poda ili krov lake konstrukcije do 50 kg/m koji slue kao
eksplozioni oduak,

4. iz prostorije mora biti osiguran najmanje jedan nuni izlaz koji vodi na otvoreni prostor a vrata i
prozori moraju se otvarati prema van,
5. ostali izlazi iz graevine, moraju biti neovisni od izlaza iz toke 4. ovog stavka i
6. u prostoriji mora biti osigurano djelotvorno prirodno ili umjetno provjetravanje.
lanak 200.
1) Ako se radi o namjenskoj graevini samo za skladitenje posuda, vatrootpornost nosivog dijela
konstrukcije prostorije mora biti najmanje F 120 prema HRN DIN 4102,
2) U namjenskoj graevini iz stavka 1. ovog lanka moe biti vie od jedne prostorije za skladitenje,
od kojih svaka predstavlja zasebni poarni sektor, meusobno odvojen graevinskim elementima
najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102,
3) Oko namjenske graevine iz stavka 1. ovog lanka mora biti put najmanje irine 3,5 m za pristup
vatrogasnim vozilima iz dva smjera.
lanak 201.
1) Pod prostorije za skladitenje posuda mora biti otporan na kemijsko djelovanje tekuina koje se
skladite i biti nepropustan od spoja poda i zida do visine koja odgovara najnioj toki ulaza s
nagibom od najmanje 1% prema mjestu sakupljanja prolivenih tekuina u posebnu posudu li
tehnoloku kanalizaciju.
2) Posude se postavljaju s otvorom prema gore na prethodno pripremljene temelje, grede ili palete
izdignute najmanje 15 cm iznad tla na nain da su osigurane od nekontroliranog pokretanja.
lanak 202.
1) U prostoriji se mora osigurati glavni prolaz, irine 2 m i potreban broj sporednih prolaza, irine
najmanje 1 m koji se obiljeavaju na podu crtom trajne ute boje irine najmanje 5 cm.
2) Posude i prijenosni spremnici moraju biti udaljeni najmanje 1 m od elektrinih instalacija,
rasvjetnih tijela i drugih ureaja, izuzev ureaja za prijenos, slaganje ili podizanje posuda i
prijenosnih spremnika.
lanak 203.
1) Meusobni razmak izmeu skupina posuda sa zapaljivim tekuinama razliitih vrsta mora biti
najmanje 0,5 m.
2) Posude sa zapaljivim tekuinama iste vrste mogu se slagati jedna na drugu do visine na nain koji
ne ugroava stabilnost.
3) Prijenosni spremnici se ne mogu slagati jedan na drugi, a meusobni razmak mora biti takav da se
nesmetano mogu podizati i prenositi.
lanak 204.
1) Zagrijavanje prostorije moe se obavljati samo toplom vodom, parom niskog tlaka ili toplim
zrakom s tim to su ureaji za zagrijavanje i uvoenje toplog zraka izvan prostorije.

2) U prostoriji je zabranjeno koritenje otvorene vatre u bilo kojem obliku, kao i alata koji iskri o
emu na vidnom mjestu mora biti znak upozorenja s odgovarajuim tekstom.
lanak 205.
1) Prostorije za skladitenje posuda u graevini, kao namjenska graevina samo za skladitenje
posuda povrine preko 10 m mora se tititi od poara hidrantskom mreom.
2) Prostorija za skladitenje posuda mora se tititi od poara odreenim brojem vatrogasnih aparata
tipa S-9 sukladno Pravilniku o odravanju i izboru vatrogasnih aparata, ali najmanje trima.
3) Prilaz hidrantima i vatrogasnim aparatima mora uvijek biti pristupaan.
VI. 3. Prodavaonice zapaljivih tekuina u posudama u graevinama
lanak 206.
1) Prodavaonice zapaljivih tekuina u posudama mogu biti smjetene u:
1. mjeovitim trgovakim radnjama individualnih trgovaca koje su smjetene u graevine koje nisu u
vlasnitvu treih osoba,
2. prostorijama trgovakih radnji i robnih kua i
3. skladitima zapaljivih tekuina u posudama.
2) Ako se prodaja obavlja u skladitima, prodajni prostor mora biti fiziki odvojen od ostalog dijela
skladita u koji je onemoguen pristup neovlatenim osobama (zidovi, pultovi, oznake i sl.).
lanak 207.
1) Iz prodajnog prostora dostupnog kupcima moraju biti osigurani izlazni putovi bez prepreka, ne
dui od 30 m, koji vode neposredno u slobodni prostor.
2) U prodajnom prostoru dostupnom kupcima na vidnim mjestima postavljaju se znakovi zabrane
koritenja vatre u bilo kom obliku.
3) U prodajnom prostoru dostupnom kupcima moe se nalaziti samo manja koliina uzoraka posuda
sa zapaljivim tekuinama.
lanak 208.
1) U mjeovitim trgovakim radnjama individualnih trgovaca ili drugih vlasnika koje su smjetene u
graevine koje nisu u vlasnitvu treih osoba, mogu se nalaziti posude u odreenom prodajnom ili
skladinom prostoru u koliinama prema tablici:
Povrina prodajnog
prostora
1. do 60 m2
2. iznad 60 m2

Vrsta posuda

lomljive posude
nelomljive posude
do 500 m2lomljive posude
nelomljive posude

Najvea koliina
litara po skupinama
zapaljivih tekuina
I.
II.
5
60
20
200

10
120
40
400

3. preko 500 m2

lomljive posude
nelomljive posude

30
300

60
600

2) Koliine zapaljivih tekuina I. i II. skupine preko 20 litara prema uvjetima tablice iz stavka 1.
ovog lanka, iznimno se ne smatraju skladitenjem nego dranjem.
3) Ukoliko se zajedno dre zapaljive tekuine I. skupine sa zapaljivim tekuinama II. skupine, onda
treba izjednaiti 1 litru I. skupine sa 5 litara II. skupine.
4) U prodajnom ili skladinom prostoru iz stavka 1. ovog lanka mogu se dodatno drati zapaljive
tekuine III. skupine do 2000 litara.
5) Za dranje navedenih koliina zapaljivih tekuina u ovom lanku nije potrebno posebno odobrenje
nadlenog tijela za nadzor zatite od poara policijske uprave.
lanak 209.
1) U posebnim prostorijama trgovakih radnji i robnih kua koje se nalaze u prizemnim ili
jednokatnim zgradama mogu se slagati, izvorne i neoteene posude u koliinama i na nain
predvien sljedeom tablicom:
Prostorija sa stabilnim sustavom za gaenje

Prostorija bez sta

Skupina

Najvea koliinaVisina slaganja

litara (l)/faktor
do metara (m)

Najvea koliinaVisina sla

litara (l)/faktor

I. A
I. B
I. C
II.
III.

3.000/16
6.000/8
12.000/4
24.000/2
48.000/1

nedozvoljeno
2.000/8
4.000/4
8.000/2
16.000/1

1
2
3
3

ne

2) Ako se zajedno skladite dvije ili vie zapaljivih tekuina razliitih skupina, ukupna koliina svih
zapaljivih tekuina, izraunava se tako da se koliina svake pojedine zapaljive tekuine pomnoi sa
pripadajuim faktorom, pri emu zbroj ne smije prijei brojku 48.000 za prostorije sa stabilnim
sustavom za gaenje odnosno brojku 16.000 za prostorije bez stabilnog sustava za gaenje.
lanak 210.
1) Prostorija iz lanka 209. stavka 1. ovog Pravilnika mora ispunjavati ove uvjete:
1. da je klasa otpornosti na poar nosivog dijela konstrukcije prostorije te zidova, podova, stropova,
vrata i drugih otvora koji granie sa susjednim dijelovima graevine najmanje vatrootpornosti F 120
prema HRN DIN 4102,
2. najmanje jedan zid prostorije mora biti prema otvorenom prostoru gdje je omoguen pristup
vatrogasnim vozilima,
3. iz prostorije mora biti osiguran najmanje jedan nuni izlaz koji vodi na otvoreni prostor a vrata i
prozori moraju se otvarati prema van,
4. ostali izlazi iz prostorija trgovakih radnji i robnih kua, moraju biti neovisni od izlaza iz toke 3.
ovog stavka,

5. u prostoriji mora biti osigurano prirodno ili umjetno provjetravanje i

6. u prostorijama se moraju poduzeti mjere iz lanka 204. ovog Pravilnika.
lanak 211.
1) Prodavaonice zapaljivih tekuina u posudama tite se od poara najmanje hidrantskom mreom i
odgovarajuim brojem vatrogasnih aparata tipa S-9 sukladno Pravilniku o odravanju i izboru
vatrogasnih aparata, ali najmanje trima.
2) Iznimno, ako to ne zahtijeva posebni popis, mjeovite trgovake radnje iz lanka 209. stavka 1.
ovog Pravilnika ne moraju se tititi hidrantskom mreom.
VI. 4. Dranje zapaljivih tekuina u posudama kod ostalih korisnika
lanak 212.
1) Dranje zapaljivih tekuina u posudama kod ostalih korisnika mora se obavljati na nain i na
mjestu kako je predvieno uputom proizvoaa, prema mjesnim uvjetima.
2) Posude se nakon uporabe moraju drati zatvorene.
lanak 213.
1) Nedopustivo je dranje zapaljivih tekuina:
1. u prolazima i prilazima za pjeake i vozila,
2. u stubitima,
3. u hodnicima i predvorjima,
4. na tavanima stambenih kua, bolnica, uredskih i slinih zgrada, kao i u njihovim krovnim
prostorima,
5. u radnim prostorijama i
6. u toionicama i prostorijama za goste.
2) Nedopustivo je prekoraenje koliina zapaljivih tekuina I. i II. skupine kod dranja zapaljivih
tekuina prema u tablici:
Mjesto dranja

Vrsta posuda

1. stanovi i sline prostorije

lomljive posude
nelomljive posude

2. stanovi i sline prostorije odvojene od susjednih dijelova

graevine graevinskim elementima najmanje vatrootpornosti
F30 prema HRN DIN 4102
3. podrumi obiteljskih kua i zajedniki podrumi stambenih
zgrada

lanak 214.

lomljive posude
nelomljive posude
lomljive posude
nelomljive posude

1) Hermetiki zatvorene posude sa zapaljivim tekuinama I. i II. skupine moraju se u pogonima,

radionicama, laboratorijima, ljekarnama i sl. drati u posebno za to izraenim kovinskim ormarima, s
tim da ukupna koliina zapaljivih tekuina u tim posudama ne smije biti vea od 200 litara.
2) Kovinski ormar iz stavka 1. ovog lanka mora imati nepropusne spojeve, prag na vratima visine
najmanje 10 cm, bravu i provjetravanje s izlazom na otvoreni prostor.
3) Kovinski ormar iz stavka 1. ovog lanka mora biti udaljen najmanje 5 m od otvorenog plamena i
najmanje 2 m od gorivih dijelova graevinske konstrukcije i drugih zapaljivih tvari.
4) Kovinski ormari iz stavka 1. ovog lanka kao i kovinski ormari za skladitenje odnosno dranje
posuda sa zapaljivim tekuinama na otvorenom prostoru u ovisnosti od skupina i koliina zapaljivih
tekuina moraju sadravati pogonske upute sukladno lanku 11. ovog Pravilnika.
5) Vrata, drugi pokretni dijelovi te police kovinskih ormara iz stavka 1. ovog lanka kao i kovinskih
ormara za skladitenje odnosno dranje posuda sa zapaljivim tekuinama na otvorenom prostoru
moraju biti osigurani od iskrenja, galvanski povezani i kao cjelina uzemljeni.
6) Kovinski ormari iz stavka 1. ovog lanka kao i kovinski ormari za skladitenje odnosno dranje
posuda sa zapaljivim tekuinama na otvorenom prostoru mogu se stavljati u promet kao tipski samo
temeljem pozitivnog miljenja Ministarstva unutarnjih poslova u sjeditu.
VI. 5. Zone opasnosti
lanak 215.
1) Unutranjost posude je zona 0.
2) Prostor, kod privremenog odlaganja posuda iz lanka 187. stavka 1. ovog Pravilnika, vodoravno
na udaljenosti od 2,5 m od krajnje posude i visine 1 m iznad najvie posude do tla je zona 1.
3) Prostor na udaljenosti od 1 m vodoravno oko zone 1 iz stavka 2. ovog lanka, kao i prostor na
udaljenosti od 5 m vodoravno od zone 1 iz stavka 2. ovog lanka i visine 0,8 m od tla je zona 2.
4) Kod privremenog odlaganja posuda iz lanka 187. stavka 4. ovog Pravilnika itava prostorija je
zona 2, ukoliko se drugim mjerama ne ogranii.
5) Prostor polumjera 1 m vodoravno od krajnje neoteene, neuporabljene i potpuno zatvorene
posude i uspravno od gornjeg ruba najvie posude do tla je zona 2.
VII. ARMATURE OTPORNE NA PROBOJ PLAMENA I SIGURNA ODVODNJA
ZAPALJIVE SMJESE PARA/ZRAK
VII. 1. Armature otporne na proboj plamena
lanak 216.
1) Armatura otporna na proboj plamena (u daljem tekstu: armatura) odnosi se na ureaje koji imaju
svrhu zatite spremnika ili dijelova postrojenja od proboja plamena.
2) Ve prema zahtjevima, koji proizlaze iz pogonskih uvjeta armatura se dijeli na:
1. armaturu sigurnu od detonacije,

2. armaturu sigurnu od eksplozije i

3. armaturu sigurnu od trajne vatre.
3) Armatura treba biti smjetena u ili to je mogue blie spremniku ili dijelu postrojenja koje treba
zatititi na nain da je omogueno lako odravanje.
VII. 2. Armatura sigurna od detonacije
lanak 217.
1) Armatura sigurna od detonacije potrebna je:
1. na prikljuku cjevovoda za odzraivanje na spremniku, ako se na armaturu sigurnu od detonacije
prikljuuje cjevovod za dovod smjese para/zrak, koji udovoljava uvjetima iz lanka 225. stavka 1.
ovog Pravilnika i
2. na cjevovodima za punjenje i pranjenje, koji tijekom pogona nisu stalno napunjeni zapaljivim
tekuinama, a mogu sadravati zapaljive smjese para/zrak, a naroito na takvim vodovima koji se u
spremnik uvode odozgo a doseu do dna spremnika.
2) Na vodove za punjenje i pranjenje ili za pulziranje smjese para/zrak, ako su predvieni rastavivi
vrsti ili savitljivi vodovi i ako su isti neposredno prikljueni na ureaj spojke koji je zatien
armaturom sigurnom od eksplozije odnosno od trajne vatre, ne postavlja se armatura iz stavka 1.
ovog lanka.
lanak 218.
1) Armatura sigurna od detonacije na vodovima iz lanka 223. stavka 1. ovog Pravilnika mora
izdrati nastali tlak koji moe nastati impulsnim valom detonacije.
2) Impulsnim valom detonacije ne smiju se otetiti dijelovi armature koji su vani za sigurnost od
proboja plamena nit smiju nastupiti druge opasne trajne deformacije.
lanak 219.
1) Cjevovodi izmeu armatura sigurne od detonacije i mogueg mjesta zapaljivog izvora (npr.
izmeu armature i otvora odzranog cjevovoda koji se prazni u otvoren prostor) moraju imati
najmanju duinu prema sljedeoj tablici:
Nazivni promjer cjevovoda
DN u mm

Najmanja duina cjevovoda

u m

15

0,5

20

25

1,5

32

40

50

65

80

100 do 200

10

2) Ukoliko je cjevovod krai od predvienog u stavku 1. ovog lanka tada armatura sigurna od
detonacije mora biti opremljena i dodatnim ureajima koji pravovremeno registriraju plamen koji se
odbija od zatite i tamo dalje gori i koji aktiviraju neku od funkcija u nudi i to:
1. automatsko prekidanje sekundarnog strujanja zapaljive smjese para/zrak,
2. inertiziranje zapaljive smjese para/zrak,
3. poveanje pare u zapaljivoj smjesi para/zrak iznad gornje granice eksplozivnosti i
4. smanjivanje dotoka zraka ispod donje granice eksplozivnosti.
3) U cjevovodima iz stavka 1. ovog lanka, izmeu armature sigurne od detonacije i mjesta mogueg
zapaljenja zatite, cijevi i fitinzi nazivnog promjera do DN 200 trebaju biti izvedeni barem za nazivni
tlak TN 10 bara, a cijevi i fitinzi nazivnog promjera preko DN 200 trebaju biti izvedeni barem za
nazivni tlak TN 16 bara.
4) Za cjevovode iz stavka 1. ovog lanka nazivnog promjera do DN 200 dozvoljena su koljena sa
proizvoljnim polumjerom zakrivljenja kao i "T" i ostali oblikovani komadi, a za cjevovode nazivnog
promjera iznad DN 200 oblikovani komadi moraju imati odnos polumjera zakrivljenja r i promjera D
barem 1,5.
VII. 3. Armatura sigurna od eksplozije
lanak 220.
1) Armatura sigurna od eksplozije mora biti postavljena kao krajnja mjera zatite od eksplozije
odnosno proboja plamena u spremnicima, postrojenjima ili cjevovodima iz kojih tijekom pogona ne
izlaze zapaljive smjese para/zrak, ali u koje moe ulaziti zapaljiva smjesa para/zrak eksplozivna npr.
na:
1. podtlanim ventilima ureaja za odzraivanje na spremnicima,
2. kraim cjevovodnim sekcijama izmeu crpki i spremnika ili na manjoj udaljenosti od termikih
ureaja za sekundarno izgaranje,
3. predprostorima usisa motora za izgaranje i sl.
2) Izmeu armature sigurne od eksplozije i mjesta mogueg zapaljenja u cjevovodu u pravilu ne
smiju postojati dijelovi koji mogu ubrzati plamen, kao npr. zasloni, iznenadna proirenja ili suenja
cjevovoda, filteri i sl., osim ako za takve dijelove ne postoji struno miljenje.
lanak 221.
1) Otvori na pogonskoj opremi i dijelovima postrojenja koji su otporni na tlak eksplozije moraju biti
opremljeni takvim ureajem, koji kod eksplozije unutar pogonske opreme ili dijela postrojenja na
temelju geometrijskih odnosa sprjeava proboj plamena u okolinu smjesu para/zrak (zatita prostora
od eksplozije).

2) Kratki cjevovodi, koji su prikljueni na spremnike i postrojenja koja nisu otporna na tlak
eksplozije i iz kojih tijekom pogona zapaljive smjese para/zrak ne teku due vrijeme, moraju biti
opremljene ureajem, koji kod eksplozije na temelju ograniene duine sprjeava proboj plamena u
spremnik ili postrojenje (zatita cjevovoda od eksplozije).
3) Armatura sigurna od eksplozije iz lanka 220. ovog Pravilnika odnosno iz stavka 1. ovog lanka
mora izdrati tlak eksplozije koji moe nastati.
4) Armatura sigurna od poara za sluajeve iz stavka 2. ovog lanka izvedena je kao dovoljno
otporna na tlak kada je projektirana, neovisno o veliini izvedbe, za ispitni tlak od 10 bara.
VII. 4. Armatura sigurna od trajne vatre
lanak 222.
1) Armatura sigurna od trajne vatre potrebna je na ureajima za odzraivanje i na svim ostalim
otvorima koji svrsishodno povezuju prostor zapaljive smjese para/zrak sa vanjskim zrakom.
2) Armatura sigurna od trajne vatre je krajnja zatita i u pravilu je prirubnica neposredno vezana na
spremnik ali se moe ugraditi i na kratke cjevovode.
3) Za nadzemne spremnike visine do 4 m, vod za odzraivanje koji zavrava 4 m iznad razine tla
odgovara zahtjevima za kratki cjevovod.
4) U sluaju izgaranja, armatura sigurna od trajne vatre mora biti ugraena tako da se zapaljiva
smjesa para/zrak nesmetano odvodi prema gore.
5) Otvori na spremnicima i postrojenjima koji imaju odvod u slobodan prostor i iz kojih se struje
zapaljive smjese para/zrak ne odvode samo kratkotrajno moraju se opremiti armaturom sigurnom od
eksplozije sukladno lanku 220. ovog Pravilnika.
6) Kao armatura sigurna od trajne vatre smatra se i pretlani ventil otporan na trajnu vatru pod
uvjetima da zajameno djeluje kao zaporni ureaj kod zatvaranja i malih proputanja, te da je
omoguena funkcija ventila kod svih pogonskih stanja.
VII. 5. Sigurna odvodnja zapaljive smjese para/zrak
lanak 223.
1) Smjesu para/zrak koja se istiskuje iz spremnika ili reaktorske posude u tehnolokom procesu, gdje
se koriste zapaljive tekuine I. i II. skupine odnosno zapaljive tekuine III. skupine kad su zagrijane
na temperaturu koja je 20 C ispod temperature plamita ili vie od toga, treba odvoditi tako da
nikakve opasnosti ne mogu nastati za zaposleno osoblje odnosno tree osobe i njihovu imovinu.
2) Smjese para/zrak istiskuju se kod:
1. punjenja spremnika zapaljivim tekuinama,
2. "disanjem" usljed zagrijavanja u tehnolokom procesu ili insolacije i
3. kod uvoenja ostalih medija u spremnik, npr. zraka, vode, vodene pare, inertnog plina za pripremu
radova ili u tehnolokom procesu.
3) Istisnute smjese para/zrak mogu se:

1. odvesti bez opasnosti u otvoren prostor ili

2. dovesti natrag u drugi spremnik, npr. spremnik za transport ili spremnik za uskladitenje
postupkom tzv. pulziranjem plinske faze ili
3. odvesti u postrojenje za ponovno dobivanje (rekuperacija) ili
4. bezopasno unititi spaljivanjem (npr. spaljivanje u baklji).
4) Kod odabira postupka prema stavku 3. ovog lanka u obzir treba uzeti uvjete zatite od poara i
zatite od eksplozije kao i zatite od imisije.
lanak 224.
1) Kod primjene postupka pulziranje plinske faze vodovi za pulziranje i njihovi prikljuci moraju biti
dimenzionirani tako da ne mogu u spremnicima nastati nedozvoljeni pretlakovi odnosno podtlakovi.
2) Ukoliko se mogui pretlakovi i podtlakovi ne mogu odrediti sa dovoljno sigurnosti, postupak
pulziranje plinske faze treba radi pridravanja dozvoljenih tlakova imati na raspolaganju ureaj
protiv prekoraenja pretlaka odnosno podtlaka.
3) Vodovi za pulziranje opremaju se vatrootpornom armaturom.
lanak 225.
1) Sustav pulziranja plinske faze i prikljuenje postrojenja ne smiju za vrijeme pulziranja plinske
faze imati tijekom pogona nikakve otvore u slobodan prostor.
2) Na mjestu prikljuka spremnika koji se puni postupkom pulzirajue plinske faze treba stajati jasno
vidljiv i dobro itljiv natpis da se punjenje moe obavljati samo primjenom ovog postupka.
lanak 226.
1) Unutarnjost postrojenja za ponovno dobivanje i spaljivanje smjese para/zrak iz spremnika pripada
podrujima ugroenim od eksplozije i to su podruja zone 1.
2) Podruja ugroena eksplozijom u dovodnim vodovima postrojenja za ponovno dobivanje odnosno
spaljivanje mogu se spojiti sa zonom nieg stupnja opasnosti i to pomou zatitnih mjera, koje
smanjuju vjerojatnost nastajanja eksplozivne atmosfere u ovim vodovima.
lanak 227.
1) Ograniavanje ili sprjeavanje opasne eksplozivne atmosfere postie se primarnim zatitnim
mjerama i to:
1. U vodu koji dovodi izlazni zrak na postrojenje za ponovno dobivanje ili spaljivanje treba po
mogunosti poduzeti mjere za ograniavanje odnosno sprjeavanje stvaranja opasnih koliina
eksplozivne atmosfere.
2. Nastanak opasne eksplozivne atmosfere moe se u postrojenju za ponovno dobivanje odnosno
spaljivanje i ograniiti:
a) smanjenjem koncentracije zapaljivih para u izlaznom zraku dovodom svjeeg zraka na dovoljnu
vrijednost ispod donje granice eksplozivnosti (najvie 50%) ili

b) poveanjem koncentracije zapaljivih para u izlaznom zraku dovodom zapaljivih plinova ili para
(kod ovog zadnjeg treba iskljuiti stanje kondenzacije) na dovoljnu vrijednost iznad gornje granice
eksplozivnosti ili
c) dovoljnim inertiziranjem.
2) Poduzimanjem primarnih mjera zatite iz stavka 1. ovog lanka postie se smanjenje stupnja
opasnosti (npr. zona 0 prelazi u zonu 1, ili ak u podruje koje nije ugroeno eksplozijom).
lanak 228.
1) Primarne zatitne mjere od eksplozije moraju se provoditi pod nadzorom ureaja za mjerenje
koncentracije ili mjerenje protoka.
2) Ureaji iz stavka 1. ovog lanka moraju kod prekoraenja graninih vrijednosti, koje se utvruju
za svaki pojedini sluaj, ukljuiti pravovremeno zvunu uzbunu odnosno funkcije u nudi i u sluaju
ispada mree elektronapajanja.
lanak 229.
1) Spremnici, ukoliko nisu otporni na tlani udar od eksplozije, moraju biti osigurani od proboja
plamena.
2) Ispusni otvor proienog izlaznog zraka postrojenja za ponovno dobivanje mora u pravilu biti
opremljen odgovarajuim sigurnosnim ureajem za zatitu od proboja plamena.
3) Posebne zatitne mjere od proboja plamena moraju se stupnjevito provoditi pridravanjem mjera
koje se moraju provoditi i prema mogunosti zapaljivosti koja postoji u postrojenju za ponovno
dobivanje odnosno spaljivanje.
4) Za broj mjera koje se moraju istovremeno provoditi i koje su neovisne jedna o drugoj a slue za
postizanje sigurnosti od proboja plamena slui sljedea tablica:
POTREBNE ZATITNE MJERE OD PROBOJA PLAMENA KOJE SE STUPNJEVITO
PROVODE
Izvori zapaljivosti koji se
oekuju u postrojenju za
ponovno dobivanje odnosno spaljivanje
u pogonu
(npr. plamen plamenika)
kod uobiajenih pogonskih
smetnji (npr. pogonska
oprema u zoni 2)
2
kod rijetkih pogonskih smetnji
(npr. pogon. oprema u zoni 1)

Broj mjera koje treba poduzeti

za sigurnost od proboja plamena, ako u sustavu izlaz postaje
sljedee podruje opasnosti
zona 0 zona 1 zona 2
3

lanak 230.
1) Prikladnost odabira zatitnih mjera iz ovog poglavlja VII. ovog Pravilnika treba biti dokazana od
strane ovlatene ustanove.

VIII. DRANJE, SKLADITENJE I UPORABA ULJA ZA LOENJE KOD POTROAA

lanak 231.
1) Dranje, skladitenje i koritenje ulja za loenje namijenjenog za zagrijavanje prostora za boravak
ljudi u domainstvima, obrtnikim radionicama, pogonima i drugim graevinama, kao i dranje
diesel-goriva za pogonske potrebe obavlja se sukladno odredbama ovog poglavlja.
2) Ovo poglavlje ne odnosi se na skladitenje ulja za loenje i diesel-goriva pri tehnolokim
procesima proizvodnje, prerade i distribucije.
lanak 232.
1) Kakvoa i koritenje ulja za loenje prema izboru konstrukcije loita, osobina sustava za
rasprivanje i sagorijevanje i prema tehnolokoj namjeni, te prema temperaturi plamita utvruju se
prema HRN B.H2.430.
2) Ulja za loenje spadaju u III. skupinu zapaljivih tekuina, ukljuujui i ekstra lako ulje za loenje
EL, kao i diesel-goriva sa temperaturom plamita iznad 55 C kod potroaa za pogonske potrebe.
lanak 233.
1) Dostavljai i korisnici ulja za loenje i diesel-goriva moraju imati dokaze o njihovoj temperaturi
plamita i pokazati ih na zahtjev nadlenom tijelu za nadzor zatite od poara.
VIII. 1. Dranje ulja za loenje u posudama
lanak 234.
1) Ulja za loenje kada se koriste za pei u domainstvima, obrtnikim radionicama, pogonima i
drugim objektima mogu se drati u ispravnim posudama ili bavama, koje zadovoljavaju uvjete
lanka 183. ovog Pravilnika.
2) Nedopustivo je dranje ulja za loenje u prostorima navedenim u lanku 213. stavku 1. ovog
Pravilnika.
lanak 235.
1) U prostorijama stana, obrtnike radionice, pogona ili prostorijama drugog objekta gdje se koriste
pei za ulje za loenje smiju se drati posude sa uljem za loenje sa najvie 50 litara ukupnog
sadraja.
2) Posude sa uljem za loenje ne smiju se drati na mjestima koja su izloena izravnom utjecaju
topline.
lanak 236.
1) U podrumskim odnosno prizemnim prostorijama obiteljskih kua, stambenih zgrada i drugih
graevina koje nisu namijenjene za stanovanje ili boravak ljudi smiju se drati posude i bave sa
uljem za loenje do koliine 2.000 litara po jednom stubitu.
2) Izvan graevina iz stavka 1. ovog lanka smiju se drati posude i bave sa uljem za loenje do
koliine 2.000 litara na otvorenom prostoru pod nadstrenicom, u dvorinim i drugim objektima.

3) U prostorima iz stavka 2. ovog lanka smiju se drati koliine do 10.000 litara ako su prostori sa
sadrajem do 2.000 litara meusobno odvojeni punim zidom od uobiajenog nezapaljivog materijala
npr. cigla, betonski elementi, beton i sl.
4) Nadstrenica i objekti iz stavka 2. ovog lanka moraju od susjednih graevina, objekata i mee
susjednog zemljita biti udaljeni najmanje 3 m.
5) Udaljenost iz stavka 4. ovog lanka moe se smanjiti postavljanjem punog zida najmanje
vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102, ako to nije u suprotnosti s drugim propisom.
lanak 237.
1) Prostorija iz lanka 236. stavka 1. ovog Pravilnika u obiteljskoj kui, pogonu, obrtnikoj radionici
ili drugoj graevini koje nisu u vlasnitvu treih osoba mora biti odvojena od ostalih dijelova kue,
pogona, obrtnike radionice ili druge graevine zidovima i stropovima izraenim od uobiajenog
nezapaljivog graevnog materijala, npr.: cigla, betonski elementi, beton i sl.
2) Prostorija iz lanka 236. stavka 1. ovog Pravilnika u stambenim zgradama ili drugim graevinama
u vlasnitvu vie osoba predstavlja poarni sektor koji mora biti odvojen od ostalih dijelova
stambene zgrade ili druge graevine elementima najmanje vatrootpornosti F 60 prema HRN DIN
4102.
3) Vrata prostorije iz stavka 2. ovog lanka, ako ne vode neposredno u slobodni prostor izvan
graevine, moraju biti najmanje vatrootpornosti T 30 prema HRN DIN 4102.
4) Pod i tlo prostorije odnosno prostora iz lanka 236. stavaka 1. i 2. ovog Pravilnika mora biti od
nezapaljivog graevnog materijala te nepropustan za vodu i ulje za loenje.
5) Za sluaj razlijevanja, mora se osigurati prostor oko posuda ili bavi za prihvat ukupnog sadraja,
npr. pomou pragova, zidia, metalne tave i sl.
6) Otvori za ienje dimnjaka i otvori spojeni na javnu kanalizaciju moraju biti udaljeni najmanje 3
m od prostora iz stavka 5. ovog lanka.
7) Prostorija iz stavaka 1. i 2. ovog lanka mora imati otvore za provjetravanje prema otvorenom
prostoru, najmanje 5% podne povrine.
8) Ako se otvori za provjetravanje nalaze uz javni put ili prolaz i na visini manjoj od 2 m, onda
moraju biti osigurani metalnom mreom sa 33 okca/cm.
lanak 238.
1) Prostorije odnosno prostori iz lanka 236. stavaka 1. i 2. ovog Pravilnika, osim u obiteljskim
kuama, moraju biti osigurani od neovlatenog pristupa zakljuavanjem i sl., te oznaeni dobro
vidljivim i itljivim natpisom i znakom o zabrani puenja i uporabe otvorenog plamena u bilo kom
obliku.
2) Punjenje i pranjenje posuda i bavi mora se obavljati paljivo pomou ureaja koji jame da nee
doi do razlijevanja ulja za loenje pri pretakanju.
3) U prostorijama odnosno prostorima iz lanka 236. stavaka 1. i 2. ovog Pravilnika ne smiju se
drati lako zapaljive ili opasne tvari.
lanak 239.

1) Dranje diesel-goriva u posudama obavlja se pod istim uvjetima kao i dranje ulja za loenje.
VIII. 2. Dranje ulja za loenje u spremnicima
lanak 240.
1) Spremnik za dranje ulja za loenje za potrebe centralnih grijanja obiteljskih kua, obrtnikih
radnji, pogona ili drugih graevina moe se postaviti kao podzemni ili nadzemni na otvorenom
prostoru ili u obiteljskoj kui, zanatskoj radnji, pogonu ili drugoj graevini.
2) Spremnik iz stavka 1. ovog lanka glede konstrukcije i mjesta postavljanja mora ispunjavati
propisane uvjete iz poglavlja III. ovog Pravilnika.
3) Za spremnik iz stavka 1. ovog lanka mora postojati dokumentacija proizvoaa o normi po kojoj
je spremnik izraen i ispitan, potvrda o suglasnosti te uputa za postavljanje i uporabu.
lanak 241.
1) Pod spremnikom za dranje ulja za loenje podrazumijeva se nadzemni spremnik do 2.000 litara
odnosno prijenosni spremnik.
2) Pod spremnikom za dranje ulja za loenje podrazumijeva se i podzemni spremnik do 5.000 litara.
lanak 242.
1) Diesel-gorivo za pogonske potrebe moe se drati u spremnicima pod uvjetima za dranje ulja za
loenje u spremnicima.
2) Pogonsko postrojenje sa vrsto povezanim spremnicima, npr. Diesel-agregat sa vrsto povezanim
spremnikom mora se rabiti na mjestu i na nain predvien uputom proizvoaa.
lanak 243.
1) Mjesto postavljanja spremnika mora biti odabrano tako da je osiguran prostor za prilaz
autocisterne odnosno mjesto za pretakanje na nain da se ne ometa javni promet, niti posjed
zemljita ili graevine koji ne pripadaju vlasniku odnosno korisniku.
2) Spremnici, koji nemaju ureaj za sprjeavanje prepunjenosti sa osiguraem, smiju se puniti iz
autocisterni, paljivim praenjem istekle koliine, sustavom savitljivih vodova s uljevnim ventilom
koji ne dozvoljava protok vei od 200 litara u minuti pri slobodnom istjecanju.
3) Spremnici se mogu puniti iz bavi samo pomou runih crpki na nain da je onemogueno
istjecanje ulja za loenje, prevrtanje ili pomicanje bavi za vrijeme punjenja.
lanak 244.
1) Prostorija kotlovnice odnosno pogona u obiteljskoj kui, obrtnikoj radionici ili drugoj graevini
koja nije u vlasnitvu treih osoba mora biti odvojena od ostalih dijelova kue, zanatske radionice ili
druge graevine najmanje zidovima i stropovima izraenim od uobiajenog nezapaljivog graevnog
materijala, npr.: cigla, betonski elementi, beton i sl.
2) Prostorija kotlovnice odnosno pogona u vlasnitvu vie osoba predstavlja poarni sektor, koji
mora biti odvojen od ostalih dijelova graevine, graevnim elementima najmanje vatrootpornosti F
60 prema HRN DIN 4102.

3) Vrata prostorije iz stavka 2. ovog lanka, ako ne vode neposredno u slobodni prostor izvan
graevine, moraju biti najmanje vatrootpornosti F 30 prema HRN DIN 4102.
4) Drugi izlazi iz susjednih dijelova obiteljske kue, pogona, obrtnike radionice ili drugih graevina
moraju biti neovisni od izlaza iz kotlovnice odnosno pogona.
5) Pod prostorije iz stavaka 1. i 2. ovog lanka mora biti od nezapaljivog graevnog materijala te
nepropustan za vodu i ulje za loenje.
lanak 245.
1) Nadzemni spremnik za dranje ulja za loenje smjeten u prostoriju iz lanka 244. stavaka 1. i 2.
ovog Pravilnika mora biti osiguran od razlijevanja sabirnim prostorom koji moe prihvatiti ukupan
sadraj spremnika, tako da razliveno ulje ni u kojem sluaju ne moe dospjeti izvan kotlovnice
odnosno pogona ili u odvode za kanalizaciju, niti blie kotlovskom odnosno pogonskom postrojenju
od 2 m.
2) Ako je nadzemni spremnik za dranje ulja za loenje smjeten u drugu prostoriju obiteljske kue,
pogona, obrtnike radionice ili druge graevine koje nisu u vlasnitvu treih osoba, te prostorije
moraju ispunjavati uvjete iz lanka 244. stavaka 1., 2., 3. i 4. ovog Pravilnika.
lanak 246.
1) Za kotlovsko odnosno pogonsko postrojenje mora postojati dokumentacija o normi po kojoj je
kotlovsko odnosno pogonsko postrojenje izraeno i ispitano te upute za uporabu i odravanje.
2) Za dranje i uporabu ulja za loenje odnosno diesel-goriva iz poglavlja VIII. 2. i VIII. 3. ovog
Pravilnika nije potrebno posebno odobrenje tijela za nadzor zatite od poara nadlene policijske
uprave.
VIII. 3. Skladitenje ulja za loenje u spremnicima
lanak 247.
1) Spremnik za skladitenje ulja za loenje i diesel-goriva kod potroaa moe se postaviti kao
podzemni ili nadzemni na otvorenom prostoru ili graevini.
2) Spremnik iz stavka 1. ovog lanka mora biti odobren glede konstrukcije i mjesta postavljanja i
ispunjavati propisane uvjete iz poglavlja III. ovog Pravilnika.
lanak 248.
1) Prostorija kotlovnice i pogona kapaciteta potronje do 500 litara ulja za loenje odnosno dieselgoriva dnevno mora ispunjavati uvjete iz lanka 244. stavaka 2., 3., 4. i 5. ovog Pravilnika.
2) Prostorija kotlovnice i pogoni kapaciteta potronje preko 500 litara ulja za loenje odnosno dieselgoriva dnevno predstavlja poarni sektor, koji mora biti odvojen od ostalih dijelova graevine,
graevnim elementima najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102.
3) Put evakuacije iz prostorije iz stavka 2. ovog lanka mora biti neovisan i odvojen od drugih izlaza
iz graevine, graevnim elementima najmanje vatrootpornosti F 120 prema HRN DIN 4102.
4) Pod prostorije iz stavaka 1. i 2. ovog lanka mora biti od nezapaljivog graevnog materijala te
nepropustan za vodu i ulje za loenje.

lanak 249.
1) Spremnici iz lanka 247. ovog Pravilnika ne mogu se smjetati u prostorije gdje su smjetena
kotlovska odnosno pogonska postrojenja koja neposredno troe ulje za loenje odnosno dieselgorivo.
2) Spremnici iz lanka 247. ovog Pravilnika do 100 m3 mogu se postaviti u graevini u posebnom
poarnom sektoru koji ispunjava uvjete iz lanka 248. ovog Pravilnika.
lanak 250.
1) Za punjenje spremnika iz lanka 247. ovog Pravilnika moraju biti ispunjeni uvjeti iz poglavlja IV.
ovog Pravilnika.
2) Korisnik kotlovskog odnosno pogonskog postrojenja iz ovog poglavlja mora ispunjavati uvjete iz
lanaka 11. i 12. ovog Pravilnika.
VIII. 4. Posebne mjere zatite od poara
lanak 251.
1) Ulje za loenje smije se zagrijavati do temperature koja je 20 C ispod temperature plamita, a
najvie do 80 C.
2) Radi sprjeavanja prekoraenja temperature iz stavka 1. ovog lanka, spremnik za skladitenje
ulja za loenje, mora biti opremljen automatskim regulatorom temperature i ureajem za prekid
zagrijavanja prije dostizanja temperature od 80 C te zvunim alarmom.
3) Uvjeti iz stavka 2. ovog lanka ne moraju biti ispunjeni ukoliko se ulje za loenje zagrijava samo
parnim ili toplovodnim grijaima i ako je dokazano ralambom i izraunom da do prekoraenja
temperature od 80 C ne moe doi.
4) Ukoliko se ulje za loenje zagrijava elektrinim grijaima ili u kombinaciji sa parnim ili
toplovodnim grijaima, konstrukcija spremnika mora biti takva da je elektrini grija u potpunosti
uronjen u tekuinu, te da ne moe dodirivati povrinu ulja za loenje ni kod najnie mogue razine u
spremniku.
5) Ulje za loenje u spremnicima od umjetnih materijala ne smiju se zagrijavati.
lanak 252.
1) U prostorijama iz lanka 236. stavaka 1. i 2. mora se na pristupanom mjestu postaviti najmanje
jedan vatrogasni aparat tip S-9.
2) Kod dranja i skladitenja ulja u ovisnosti od zapremnine spremnika na dostupno mjesto
postavljaju se vatrogasni aparati i to:
a) za spremnike do 2 m3, jedan vatrogasni aparat tip S-9,
b) za spremnike do 50 m3, dva vatrogasna aparata tip S-9 od kojih se jedan postavlja u blizini
kotlovnice,
c) za spremnike do 100 m3, dva vatrogasna aparata tip S-9 od kojih se jedan postavlja u blizini

kotlovnice i jedan prijevozni vatrogasni aparat tip S-50 koji se pri pretakanju postavlja u blizini
mjesta pretakanja,
d) za spremnike do 300 m3, dva vatrogasna aparata tip S-9 od kojih se jedan postavlja u blizini
kotlovnice i dva prijevozna vatrogasna aparata tip S-50 od koji se pri pretakanju postavljaju u blizini
mjesta pretakanja,
e) ako su postavljeni podzemni spremnici obujma preko 2 m3, dva vatrogasna aparata tip S-9 od
kojih se jedan postavlja u blizini kotlovnice a drugi pri pretakanju u blizini mjesta pretakanja.
3) Spremnici za skladitenje ulja za loenje odnosno diesel-goriva tite se hidrantskom mreom i
sustavom za hlaenje sukladno poglavlju III. 8.8. ovog Pravilnika.
lanak 253.
1) Ako je kotlovnica odnosno pogon smjeten u graevini ili uz graevine koji moraju imati
hidrantsku mreu onda i kotlovnica odnosno pogon mora biti tien najmanje jednim hidrantom sa
hidrantskim ormariem i opremom postavljenim na mjesto sa kojeg se nesmetano hidrantskim
mlazom moe pokriti svaka toka prostorije kotlovnice.
2) U ili ispred kotlovnice odnosno pogona koji nije tien hidrantskom mreom mora se na
pristupano mjesto postaviti odgovarajua pipa za vodu sa dovoljno dugom savitljivom cijevi i
prikljukom.
3) U svakoj kotlovnici odnosno pogonu mora biti sanduk sa suhim i rastresitim pijeskom s lopatom
za ienje razlivenog ulja za loenje odnosno diesel-goriva.
4) Razliveno ulje za loenje odnosno diesel-gorivo sa svih mjesta dranja, skladitenja i uporabe
mora se odmah oistiti i odstraniti odnosno spaliti na sigurnom mjestu.
I1028. KAZNENE ODREDBE
lanak 254.
1) Novanom kaznom u iznosu od 10.000 do 15.000 kuna kaznit e se korisnik graevine i/ili
postrojenja ako:
1. ne posjeduje popis i dokumentaciju o pouzdanosti ureaja, sustava i drugih elemenata koja sadri
dokaze o propisanim vremenskim ispitivanjima ispravnosti i popravcima (lanka 12. stavak 2.),
2. u tijeku odravanja ureaja, sustava i drugih elemenata ne poduzme dodatne mjere zatite od
poara, za sve vrijeme dok se ureaji, sustavi i drugi elementi ne dovedu u prvobitno ispravno
funkcionalno stanje (lanak 12. stavak 4.),
3. ne poduzme mjere za sprjeavanje razlijevanja zapaljivih tekuina ili ne obavi potpuno ienje
povrina od zapaljivih tekuina (lanak 140. stavak 4.),
4. na pretakalitu puni neispravne autocisterne, vagoncisterne i prijenosne spremnike ili ako za njih
ne postoji odgovarajua isprava sukladno Zakonu o prijevozu opasnih tvari (lanak 156. stavak 1.),
5. na pretakalitu puni neispravne posude i bave (lanak 156. stavak 2.),
6. omogui pretakanje a da sustav za gaenje nije spreman za djelovanje ili ako osoblje na
pretakalitu odnosno deurni vatrogasci nisu osposobljeni i spremni za rukovanje sustavom (lanak

162. stavak 4.),

7. za vrijeme pretakanja autocisterni ili vagoncisterni ne postavi odgovarajui broj prijevoznih
vatrogasnih aparata tipa S-50 (lanak 165. stavci 1. i 2.),
8. na posebno odreenom mjestu za pretakanje ne postavi potrebni broj vatrogasnih aparata te drugih
sredstava i opreme za gaenje poara sukladno planu zatite od poara ili ako to na temelju
ralambe i izrauna nije prikazao u planu zatite od poara (lanak 168. stavak 6.),
9. iz skladita i prodavaonica odmah ne ukloni oteene posude na posebno odreeno mjesto za
privremeno odlaganje u sklopu skladita odnosno prodavaonice ili izvan skladita odnosno
prodavaonice (lanak 186. stavak 2.),
10. razlivene zapaljive tekuine u skladitima i prodavaonicama odmah ne oisti (lanak 186. stavak
3.),
11. zapaljive tekuine dri na nedopustivim mjestima ili u nedopustivim koliinama (lanak 213.
stavci 1. i 2.),
12. ne postavi odgovarajui broj vatrogasnih aparata (lanak 252. stavci 1. i 2.),
13. razliveno ulje za loenje odnosno diesel-gorivo sa svih mjesta dranja, skladitenja i uporabe
odmah ne oisti ili odstrani odnosno ne spali na sigurnom mjestu (lanak 253. stavak 4.).
2) Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se novanom kaznom u iznosu od 3.500 do 5.000
kuna i odgovorna osoba korisnika graevine i/ili postrojenja.
lanak 255.
1) Novanom kaznom u iznosu od 3.500 do 5.000 kuna kaznit e se za prekraj fizika osoba:
1. ako pri pretakanju zapaljivih tekuina izvan pretakalita i odreenih mjesta za pretakanje ne
osigura prostor od bilo kojeg izvora paljenja na udaljenosti od 7,5 m od graevina i drugih objekata
ili bilo kojih drugih zapaljivih tvari (lanak 170. stavci 1. i 2.),
2. ako zapaljive tekuine dri na nedopustivim mjestima ili u nedopustivim koliinama (lanak 213.
stavci 1. i 2.),
3. ako razliveno ulje za loenje odnosno diesel-gorivo sa svih mjesta dranja, skladitenja i uporabe
odmah ne oisti ili odstrani odnosno ne spali na sigurnom mjestu (lanak 253. stavak 4.).
1028. ZAVRNE ODREDBE
lanak 256.
1) Korisnici postojeih graevina i postrojenja duni su svoj rad uskladiti s odredbama lanaka 10.,
11. i 12. ovog Pravilnika u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.
lanak 257.
1) Slike od 1. do 16. tiskane su uz ovaj Pravilnik i ine njegov sastavni dio.
2) Popis normi koje se mogu koristiti tiskan je uz ovaj Pravilnik i ini njegov sastavni dio.

lanak 258.
1) Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o izgradnji postrojenja za
upaljive tekuine i o uskladitavanju i pretakanju upaljivih tekuina i Pravilnik o smjetaju i dranju
ulja za loenje ("Narodne novine", broj 53/91).
lanak 259.
1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Broj: 511-01-64-75244/98.
Zagreb, 17. svibnja 1999.
Ministar
unutarnjih poslova
mr. Ivan Peni, v. r.
POPIS NORMI koje se mogu koristiti pri izgradnji, opremanju, odravanju i rabljenj
Br.

NORMA

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.

DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN
DIN

N A S L O V

1999 Dio 1 Separator za lake tekuine - benzinski separator, separato

1999 Dio 2 Separator za lake tekuine - benzinski separator, separato
1999 Dio 3 Separator za lake tekuine - benzinski separator, separato
3230 Dio 6 Tehniki uvjeti isporuke za armature; armature za gorive t
4119 Dio 1 Nadzemne cilindrine graevine za spremnike ravnog poda od
4119 Dio 2 Nadzemne cilindrine graevine za spremnike ravnog poda od
4755 Dio 1 Ureaji uljnih loita; uljna loita u ogrjevnim ureajim
4755 Dio 2 Ureaji uljnih loita; opskrba gorivim uljem, ureaji za
4798 Dio 1 Oplateni vodovi; oplateni vodovi za ulje za loenje EL,
6600Spremnici (tankovi) od metalnih materijala, za uskladitavanje zap
6608 Dio 1 Leei spremnici (tankovi) od elika, s jednom stijenkom,
6608 Dio 2 Leei spremnici (tankovi) od elika, s dvostrukom stijenk
6616Leei spremnici (tankovi) od elika, s jednom stijenkom i dvostru
6618 Dio 1 Stojei spremnici (tankovi) od elika, s jednom stijenkom,
6618 Dio 2 Stojei spremnici (tankovi) od elika, s dvostrukom stijen
6618 Dio 3 Stojei spremnici (tankovi) od elika, s dvostrukom stijen
6619 Dio 1 Stojei spremnici (tankovi) od elika, s jednom stijenkom,
6619 Dio 2 Stojei spremnici (tankovi) od elika, s dvostrukom stijen
6620 Dio 1 Baterijski spremnici (tankovi) od elika, za nadzemno uskl
6620 Dio 2 Baterijski spremnici (tankovi) od elika, za nadzemno uskl
6622 Dio 1 Kuanski spremnici (tankovi) od elika; zapremnine 620 lit
6622 Dio 2 Kuanski spremnici (tankovi) od elika; zapremnine 1.000 l
6622 Dio 3 Kuanski spremnici (tankovi) od elika; za nadzemno usklad
6623 Dio 1 Stojei spremnici (tankovi) od elika s manje od 1.000 lit
6623 Dio 2 Stojei spremnici (tankovi) od elika s manje od 1.000 lit
6624 Dio 1 Leei spremnici (tankovi) od elika, 1.000 do 50.000 lita
6624 Dio 2 Leei spremnici (tankovi) od elika, 1.000 do 50.000 lit
6625 Dio 1 Za smjestite ili lokaciju zgotovljeni spremnici (tankovi)
6625 Dio 2 Za smjestite ili lokaciju zgotovljeni spremnici (tankovi)
6626 E
Otvori od elika za podzemno skladitenje zapaljivih teku
6627 E
ahtovi i zazidani aht za spremnike za podzemno skladite
7274 Dio 1 Sredstva za pakiranje (posude); kanistri od elika za nazi
7274 Dio 2 Sredstva za pakiranje (posude); kanistri od elika za nazi
14492
Stacionirani vatrogasni ureaji sa sredstvom za gaenje -