PRAVOPIS CRNOGORSKOGA JEZIKA I

RJENIK CRNOGORSKOGA JEZIKA

(pravopisni rjenik)

2009
PODGORICA

SADRAJ

SADRAJ....................................................................................................................................................2
RIJE PRIREIVAA...............................................................................................................................3
PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA.......................................................................................................7
I. PISMA..................................................................................................................................................8
II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA...........................................................................................10
III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI.................................................................16
IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED...................................................23
V. SKRAENICE..................................................................................................................................25
VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA................................................................................30
VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA....................................................................................................33
VIII. FONEMI , , , ......................................................................................................................37
IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI........................................................................39
X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE...............................................................40
XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA........................................................................................................41
XII. PRELAZAK L U O.......................................................................................................................43
XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S.............................................46
XIV. NEPOSTOJANO A ...................................................................................................................51
XV. JOTOVANJE................................................................................................................................53
XVI. REENINI ZNACI....................................................................................................................56
XVI. PRAVOPISNI ZNACI ................................................................................................................77
DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK....................................................................................................86

RIJE PRIREIVAA
Odlukom Vlade Crne Gore, donijetom na sjednici odranoj 24. 01. 2008, formiran je trinaestolani Savjet
za standardizaciju crnogorskog jezika. Savjet su inili Branko Banjevi (predsjednik Savjeta), knjievnik i
predsjednik Matice crnogorske, dr Rajka Gluica, profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, Milorad
Stojovi, knjievni kritiar, Mirko Kova, knjievnik i akademik, Mladen Lompar, knjievnik i akademik,
Rajko Cerovi, knjievni kritiar, edo Vukovi, knjievnik i akademik, Zuvdija Hodi, knjievnik i
akademik, dr Milenko A. Perovi, profesor na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Zorica Radulovi,
profesor na Filozofskom fakultetu u Nikiu, dr Tatjana Beanovi, docent na Filozofskom fakultetu u
Nikiu, dr Igor Laki, docent na Institutu za strane jezike u Podgorici i dr Adnan irgi, saradnik na
Filozofskom fakultetu u Nikiu.
Savjet je imao zadatak da do poetka nove kolske 2008/9. godine izradi pravopis crnogorskog jezika s
pravopisnim rjenikom i gramatiku crnogorskog jezika. Rad Savjeta odvijao se tokom cijele 2008. godine
dijelom zbog izuzetne obimnosti, sloenosti i delikatnosti posla standardizacije crnogorskog jezika, a dijelom
zbog toga to su poetne i neznatne koncepcijske razlike meu lanovima Savjeta oko bitnih pitanja
samoidentifikacije crnogorskog jezika u meuvremenu postale nepremostive. Apelovanja na pojedine
lanove Savjeta da, zbog izuzetnog duhovnog i politikog znaaja uspjene i nauno validne standardizacije,
pokau spremnost za traenje kompromisnih rjeenja kojima bi vrijeme moralo biti najbolji sudija nijesu
urodili plodom.
Zbog toga je ministar prosvjete i nauke Crne Gore odluio da zatrai od Savjeta da dostavi finalne verzije
materijala koje su pripremili i formira Radnu grupu sa zadatkom da pripremi finalnu verziju prijedloga
Pravopisa, Gramatike i Rjenika crnogorskog jezika, a na osnovu materijala koje je dostavilo Ministarstvo
prosvjete i nauke. U trolanu radnu grupu izabrani su dr Milenko A. Perovi (predsjednik Radne grupe),
profesor Univerziteta u Novom Sadu, dr Josip Sili, profesor emeritus Sveuilita u Zagrebu, i dr Ljudmila
Vasiljeva, redovni profesor Univerziteta Ivana Franka u Lavovu. Radna grupa svoj zadatak nije shvatila kao
izradu tree koncepcije standardizacije, nasuprot dvjema koje su ponudile dvije grupe unutar Savjeta za
standardizaciju crnogorskog jezika, ali ni kao prosti kompromis te dvije koncepcije. Uzevi za svoj radni
predloak koncept pravopisa koji je u ime dijela Savjeta podnio akademik Branko Banjevi, a iju je radnu
verziju sainio Adnan irgi, Radna grupa ga je mijenjala, dopunjavala ili se restriktivno odnosila prema
nekim njegovim konkretnim rjeenjima na temelju onoga stanovita o unutranjoj logici crnogorskog jezika
koje se moe braniti valjanim naunim argumentima. Radna grupa je slino postupila i s rjenikom, uzevi za
radni predloak verziju rjenika koji je u ime dijela Savjeta podnijela prof. Rajka Gluica. Radna grupa je
zakljuila da konanu verziju pravopisa crnogorskog jezika s pravopisnim rjenikom nuno mora pratiti
dodatna publikacija. U toj publikaciji Radna grupa bi poloila raun o principima standardizacije kojima se
rukovodila u izradi pravopisa i rjenika, ali i ponudila konkretne naune argumente na osnovu kojih se
odluila za odgovarajua rjeenja niza spornih pitanja.
3

Napokon, da bi se slijedila logika standardizacije jezika, bilo je neopodno da se pravopis izvodi iz gramatike.
Meutim, urgentnost potrebe za standardizacijom crnogorskog jezika nametnula je obrnutu logiku: da se
najprije izae u javnost s pravopisom i rjenikom, s jasnom svijeu da se u njima anticipiraju neka bitna
gramatika rjeenja. Zbog toga je zakljuak Radne grupe da poslije publikovanja pravopisa i rjenika, a na
temelju javne naune rasprave, treba pristupiti izradi gramatike crnogorskog jezika.
prof. dr Milenko A. Perovi
prof. dr Josip Sili
prof. dr Ljudmila Vasiljeva

PREDGOVOR
Sticanje dravne nezavisnosti i donoenje novoga Ustava kojim se crnogorski jezik definie kao slubeni
jezik u Crnoj Gori uslovili su potrebu izrade novoga pravopisa crnogorskoga jezika kao obaveznog na nivou
drave.
Dosadanji pravopisi koji su bili slubeni u Crnoj Gori nijesu uvaavali optecrnogorske jezike osobitosti,
kao to ih nije uvaavala ni nekadanja srpskohrvatska standardnojezika norma. Kako se u crnogorskome
jeziku mogu izdvojiti tri sloja: 1. optetokavski jeziki sloj (koji je zajedniki bosanskome, crnogorskom,
hrvatskome i srpskom jeziku), 2. optecrnogorski (koine) jeziki sloj (zajedniki svim crnogorskim govornim
predstavnicima), 3. dijalektalne jezike osobine (koje se tiu crnogorskih mjesnih govora), mi smo
kodifikovali sve osobine savremenoga crnogorskoga jezika koje pripadaju prvom i drugom sloju. I u tome je
bitna razlika izmeu ovoga i dosadanjih zvaninih pravopisa u Crnoj Gori koji su osobine iz drugoga sloja
tretirali kao dijalektalne. Praksa je pokazala da je u Crnoj Gori, i pored nametnutih atipinih oblika kao
obaveznih u slubenoj komunikaciji, ortoepija ipak pobijedila ortografiju. Samim tim, svi preivjeli oblici,
kao to su recimo produkti tzv. jekavskoga jotovanja, novom crnogorskom normom kodifikovani su kao
obavezni.
Crnogorski govori spadaju meu dobro izuene govore u slavistikome svijetu, a to je izuzetno vaan
olakavajui faktor za kodifikaciju naih markantnih jezikih obiljeja. Ti govori poeli su se prouavati jo
od polovine XIX vijeka i njihovo izuavanje nastavljeno je do naih dana. Prouavaoci crnogorskih govora
publikovali su u svojim monografijama i studijama obilje jezikoga materijala, koje je, izmeu ostaloga,
posluilo i kao osnov u izradi ovoga pravopisa. Kako je crnogorski jezik naddijalektalnog tipa, prilikom
njegove kodifikacije lako je bilo izvriti selekciju dijalektalnih i normativnih oblika.
Crnogorski knjievni jezik tradicionalno se razvijao na narodnim osnovama i kao takav dosegao vrhunce u
pisanoj rijei ve na poetku XIX vijeka. O spontanome uvoenju narodnoga jezika u knjievnost rjeito
govori i zalaganje za narodni jezik Ivana Antuna Nenadia 1768. godine. Kako se u savremenoj
normativistici smatra da govorni uzus treba da bude jedan od osnovnih modela u jezikoj standardizaciji,
glavna naela postavljena u priruniku Pii kao to zbori (CDNK, Podgorica, 1993) Vojislava Nikevia: 1.
Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano!, 2. Dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti! i 3. Tue pii kao
svoje! smatrali smo u potpunosti validnim i iskoristili smo ih kao polazinu osnovu za ovaj pravopis. Ta
naela verifikovana su i od uglednih lingvistikih imena na meunarodnome naunom skupu Norma i
kodifikacija crnogorskoga jezika (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005).
Pravopis crnogorskoga jezika uvaio je dosadanju crnogorsku pravopisnu tradiciju i usvojio samo najnunije
inovacije kako se ne bi nailo na otpor od strane njegovih korisnika. Svojim rjeenjima on se uklapa u
crnogorsku pisanu tradiciju, ali isto tako uvaava i savremeno stanje kao i one oblike koji su produkt
jezikoga razvoja (bilo da je rije o spontanome jezikom razvoju bilo o planskome preusmjeravanju
razvojnoga toka crnogorskog jezika). Takoe, sve jezike osobine koje su preivjele dugo nametanu tuu
standardnojeziku normu i, kao takve, i dalje ostale markantan dio savremenoga crnogorskog jezika ove su
obuhvaene kao standardne.
Prilikom izrade ovoga pravopisa drali smo se rjeenja iz Pravopisa srpskohrvatskog knjievnog jezika (MS-MH,
Novi Sad - Zagreb, 1960), kako bismo olakali njegovu upotrebu korisnicima koji su se posljednjih
pedesetak godina pridravali toga pravopisa kao slubenog. Stoga u odnosu na pravopis o kome je rije u
ovome nije promijenjeno nita to se nije moralo mijenjati. Osim toga uzeli smo u obzir i najbolja rjeenja iz
Pravopisa bosanskoga jezika Senahida Halilovia (Preporod, Sarajevo, 1996), Pravopisa crnogorskoga jezika
Vojislava P. Nikevia (Crnogorski PEN centar, Cetinje, 1997), Pravopisa hrvatskoga jezika Lade Badurine,
Ivana Markovia i Kreimira Mianovia (Matica hrvatska, Zagreb, 2007) i Pravopisa srpskoga jezika R. Simia,
5

. Stanojia, B. Ostojia, B. oria i M. Kovaevia (Unireks, Niki - Beograd, 1993), naroito u dijelu
koji se tie opte (tokavske) norme, dok smo rjeenja za posebnu crnogorsku standardnojeziku normu
usklaivali s naom pravopisnom tradicijom, ali i sa savremenim uzusom. Iako prevelika fleksibilnost u
pravopisima moe biti nepoeljna, jer nerijetko vodi pravopisnoj anarhiji, sadanje drutvene okolnosti u
Crnoj Gori nametnule su potrebu normiranja izvjesnoga broja dubletnih i alternativnih oblika koji kao takvi
zaista funkcioniu u savremenoj crnogorskoj pisanoj i govornoj praksi. Kad su u pitanju takvi normativni
oblici koji dubletno funkcioniu u savremenom jeziku, treba primat davati onima to su autohtoni i koji
predstavljaju nae prepoznatljivo jeziko obiljeje ne bi li se kao takvi zadrali. Meutim, mogunost
upotrebe i jednih i drugih oblika kao normativnih stvorie uslove da se spontanim jezikim razvojem do
donoenja narednoga pravopisa uvidi koji e od tih dubleta nastaviti da funkcioniu, a koji e pripasti istoriji
crnogorskoga jezika.
Ovaj pravopis zasnovan je na sljedeim pravopisnim naelima:
1. Model za crnogorsku standardnojeziku normu je zajedniki, opti (koine) jeziki sloj koji
pripada svim autohtonim crnogorskim graanima.
2. Ovim pravopisom e se u Crnoj Gori potovati pravilo: Pii kao to zbori, a itaj kako je napisano.
(O tome e se naelu govoriti kada bude trebalo opisati ortoepiju crngoroskog standardnog
jezika. U to se ukljuuje i taka 5.)
3. Ijekavica je normativna, u skladu s crnogorskom tradicijom i savremenom upotrebom.
4. Optecrnogorski fonemi , , i , nastali jekavskim jotovanjem, dio su crnogorske
standardnojezike norme. Glasovi i imae svoje grafeme (u azbuci i abecedi).
5. Kodifikovae se standardni crnogorski etvoroakcenatski sistem sa duinama. Ti e se problemi
rijeiti u opisu ortoepije standardnog crnogorskog jezika.
6. Pravopisom crnogorskoga jezika nee se sprovoditi jezika arhaizacija niti e se njime normirati
lokalizmi, dijalektizmi i provincijalizmi, koji su izvan opte savremene upotrebe u Crnoj Gori.
7. U svemu ostalome, osim ako drukije ne nalae savremena crnogorska jezika praksa, nee se
odstupati od Pravopisa srpskohrvatskoga knjievnoga jezika (MS-MH; 1960), koji je do sada bio u
upotrebi u Crnoj Gori.
8. U primjerima tipa bia, era i slino (u skladu s takom 7 u Pravopisnim pravilima, odjeljak Pisma)
je leksike prirode. Zato se stavlja u popis samostalnih glasova (fonema) crnogorskoga
fonolokog sistema.
9. Kada je rije o odnosu fonema i grafema, treba razlikovati foneme , , i i grafeme d, , lj i
nj u latinici.
Sadanja pravopisna neujednaenost u Crnoj Gori sama po sebi dovoljno je jasan pokazatelj neophodnosti
donoenja novoga pravopisa. Zajedniku pravopisnu normu u okviru tzv. srpskohrvatskoga jezika najprije
su naputili Hrvati, zatim Srbi i naposljetku Bonjaci. Naa namjera nije uvoenje bilo kakvih bespotrebnih
radikalnih promjena. Trudili smo se da pravopisna pravila budu kratka, precizna i jasna, a podrobnija
objanjenja data su samo u sluajevima koji se bitnije razlikuju od dosadanjih pravopisnih rjeenja. Takoe,
smatrali smo nemoguim povratak nekim starijim periodima jezikoga razvoja, pa smo se stoga bazirali
samo na osobinama iz savremenoga crnogorskoga jezika i potrudili se da za njih utvrdimo to je mogue
bolja pravopisna rjeenja. Koliko su ona zaista dobra, pokazae njihova upotreba.

PRVI DIO: PRAVOPISNA PRAVILA

I. PISMA
1.

U savremenoj upotrebi u Crnoj Gori ravnopravna su dva pisma: latinica i irilica.

2.

I latinica i irilica su slovna pisma. Sastoje se od 32 slova (grafema).

U irilici je dosljedno sprovedeno naelo da svaki fonem ima poseban grafem za obiljeavanje.
Prema tome, irilica se sastoji od 32 monografa (jednoslova).
Latinica ima 29 monografa (jednoslova) i 3 digrafa (dvoslova). Digrafi su: d, lj i nj.

3.

Slova standardne crnogorske abecede (latinice) i azbuke (irilice), poreana ustaljenim nizom,
izgledaju ovako:
LATINICA

1.

Aa

17. Lj lj

1.

17.

2.

Bb

18. M m

2.

18.

3.

Cc

19. N n

3.

19.

4.

20. Nj nj

4.

20.

5.

21. O o

5.

21.

6.

Dd

22. P p

6.

22.

7.

D d

23. R r

7.

23.

8.

24. S s

8.

24.

9.

Ee

25.

9.

25.

10.

Ff

26.

10.

26.

11.

Gg

27. T t

11.

12.

Hh

28. U u

12.

28.

13.

Ii

29. V v

13.

29.

14.

Jj

30. Z z

14.

30.

15.

Kk

31.

15.

31.

16.

Ll

32.

16.

32.

27.

3. a. Ovom popisu slova (grafema) dodaje se i slovo (grafem) ( u latinici) i S s (u irilici).

4.

Glasovi a, e, i, o, u su samoglasnici (vokali), a svi ostali glasovi su suglasnici (konsonanti), s tim

to glas r moe biti i samoglasnik i suglasnik u zavisnosti od poloaja u rijei.
U funkciji samoglasnika r se nalazi: 1. u inicijalnom poloaju nekih rijei ispred suglasnika, npr.:
ra, rzati, rz, rt; 2. u medijalnom poloaju u rijei izmeu suglasnika, npr.: prst, krst, smrtan, srp,
srpski; 3. ispred vokala o koji je nastao od l, npr.: groce, utro, umro, zatro; 4. iza samoglasnika na

poetku drugoga dijela sloenice ako iza njega slijedi suglasnik, npr.: porvati se, zarzati, zarati. I
vokalno i konsonantsko r obiljeava se istim slovom (grafemom). Kao glas se obiljeava ovako: .
5.

Suglasnik je uveden u crnogorski standard kako se ne bi naruio glasovni sistem crnogorskoga

jezika, iji je on prepoznatljiv i markantan dio. Stoga se on mora nai i u Pravopisu crnogorskoga
jezika. O kodifikaciji fonema i grafema nije odluila frekventnost njegove upotrebe, ve
injenica da se radi o optem i uobiajenom (samostalnom) glasu u crnogorskome jeziku.
Iako je broj leksema u kojima se javlja fonem ogranien, istraivanja su pokazala da je areal
njegovoga prostiranja i upotrebe u Crnoj Gori identian s arealom na kojem se javlja suglasnik ,
to znai da je opteprisutan na cijelome crnogorskom jezikom terenu. Fonem je vrlo est u
crnogorskoj toponomastici, pa je i to jedan od razloga da se prihvati kao dio standarda.

6.

Suglasnik je, i pored injenice da je u posljednjih 150 godina zvanina ortografska i ortoepska
norma zabranjivala njegovu upotrebu, i dalje ostao opteprisutno markantno crnogorsko jeziko
obiljeje, pa takva njegova upotreba obavezuje na uvoenje ovoga fonema i grafema u
crnogorski standardni jezik.

7.

Poto je suglasnik (afrikata dz) u crnogorskim govorima tokom XX vijeka alternirao sa z u

gotovo svim leksemima u kojima se javljao, nema razloga da se uvrtava u standardnu
crnogorsku azbuku i abecedu (kao fonem morao bi alternirazi sa c). Veina rijei u kojima je
ovaj glas bio prisutan, poput: bia, biin, bronin, inula, anovijet, ipa, obovina, era, Boroan,
Buran(ovi) i sl., danas ima suglasnik z. Npr.: biza, bizin, bronzin, Burzanovi, Zano, zera i sl.

8.

Veliki latiniki dvoslovi d (), lj () i nj () upotrebljavaju se na dva naina. Ako je cijela rije u
kojoj se neki od ovih dvoslova javlja napisana velikim slovom, onda se i pomenuti dvoslovi
upotrebljavaju s velikim oblikom oba dijela, npr.: DEM, LJETO, NJEDRA. U svim ostalim
sluajevima (koji zahtijevaju upotrebu velikoga slova) samo se prvi dio ovih digrafa pie velikim
slovom, npr.: Ljeto je na pomol;. Dokazano je da ti stihovi nijesu Njegoev;. Dan ulica je jedna od rijetkih u
Podgorici kojoj nije promijenjeno ime.

II. VELIKA I MALA POETNA SLOVA

9.

Velikim poetnim slovom piu se jednolana i vielana lina imena, prezimena, nadimci i
atributi koji su sastavni dio imena:
Marko, Vojislav, Bala, Stefan, Pavle, Ivo, Marija, Milica, Aleksandra, Jovievi, Petrovi, Kusovac, Kustudi,
Brajovi, Mijukovi, Leki, Pulevi, Osmanagi, Maa, Mika, Zeko, Medo, Petar Prvi, Vladimir
Dukljanski, Petar Cetinjski, Riard Lavlje Srce, Plinije Mlai i sl.
Napomena: Odredbeni djelovi uz strana prezimena piu se velikim poetnim slovom ukoliko se
ime izostavlja, npr.:
Ferdinand de Sosir ali De Sosir, Leonardo da Vini ali Da Vini, arl de Gol ali De Gol.

10.

Ako zajednike imenice stoje u slubi vlastitoga imena, piu se velikim poetnim slovom:
Ne, Vladiko, ako boga znade!
Godine 1918. Kralj je zbaen s prijestola.

11.

Ako je vlastito ime u funkciji kojom se ne oznaava ime odreene linosti, onda se ono pie
malim poetnim slovom:
ford (automobil) : Ford (vlastito ime); rendgen (ureaj) : Rentgen (vlastito ime); kulon (jedinica mjere)
: Kulon (vlastito ime), arapin (vrsta konja) : Arapin (etnik) i sl.

12.

Velikim poetnim slovom pie se prva rije u reenici:

Poloio sam vozaki ispit!
Sljedee neelje putujemo u Ameriku.
Doite nam opet.

13.

Imena boanstava, svetaca, mitolokih bia i sl. piu se velikim poetnim slovom, bilo kad je rije
o monoteistikim bilo o politeistikim boanstvima:
Zevs, Mars, Perun, Vesna, Afrodita, Palada, Jehova, Alah, Isus, Muhamed, Isus Hrist, Buda, Lucifer, Duh
Sveti, Sveti Petar Cetinjski, Sveta Trojica, Gospa Marija, Blaena Ozana, Minotaur, Pegaz, Herkul i sl.
Ako se imenica bog upotrebljava kao zajednika, pie se malim poetnim slovom. Samim tim, ona
se u mnoini uvijek pie malim poetnim slovom. Npr.:
Oni su potovali boga Zevsa.
Grki bogovi stanovali su na Olimpu.
Monoteisti vjeruju u jednoga boga.
Slavili su boga Sunca.
Kad se imenicom bog ukazuje na jednoga odreenog boga, onda se ona pie velikim poetnim
slovom:
Hrist se tada obrati Bogu.
Papa je izaslanik Boga.
U islamskom svijetu nema likovnih predstava Boga.

14.

Zajednike imenice kojima se oznaava zanimanje ili titula piu se malim poetnim slovom, osim
u sluaju koji je opisan u taki 10. Npr.:
kralj Nikola, vladika Danilo, Omer-paa Latas, Mahmut-paa Buatlija, serdar krnjo Kusovac, pop Milo i
sl.
10

15.

Velikim poetnim slovom piu se i vlastita imena ivotinja, graevinskih objekata i sl. Npr.:
arac, Jabuilo, Lesi, Deki, etalj, Zekna, arulja, Mrkulja, Sivonja, Bijelka; Kraljiin most, Vezirov most,
Latinska uprija, Hadijin most, Banja, Lijepa Kata, Sahat-kula, Crkva Svetoga ora, Damija
Osmanagia i sl.
Ako se pak tim nazivima moe oznaiti bilo koja ivotinja ili bilo koje zdanje, onda oni prestaju
biti vlastita imena, pa se samim tim piu malim poetnim slovom. Npr.:
Oni su namjeravali da podignu sahat-kulu, ali ih je rat sprijeio.
Ljepi je arov od mrkova (kad se misli na bilo koju ivotinju arene odnosno mrke boje).

16.

Imena ivotinjskih i biljnih vrsta u crnogorskome jeziku piu se malim poetnim slovom, npr.:
maka, pas, konj, krava, koza, rua, lipa, dub, cer, jorgovan i sl. Meutim, ukoliko se te vrste imenuju
latinskim nazivima, prva rije toga naziva pie se velikim poetnim slovom. Npr.:
Tilia sp. (lipa), Galium aparine (prilipaa), Abies alba (jela), Asplenium ruta muraria (kamenjaa), Pinus
nigra (crni bor), Felis leo (lav), Vicia montenegrina, Verbascum durmitoreum, Centaurea nicolai, Viola
nicolai i sl.

17.

Velikim poetnim slovom piu se i imena:

a. naroda i njihovih pripadnika:
Crnogorac, Crnogorka, Crnogorci, Srbin, Srpkinja, Hrvati, Hrvatica, Bonjak, Bonjaci, Njemci,
Talijani, Amerikanci, Turci, Kinezi, Maari, Albanci, Makedonci, Makedonka itd.
b. drava, pokrajina, gradova, sela, zaselaka:
Crna Gora, Rusija, Bosna i Hercegovina, Sjedinjene Amerike Drave, Srbija, Hrvatska, Japan,
Dalmacija, Boka, Sandak, Vojvodina, Cetinje, Bijelo Polje, Podgorica, Kotor, Niki, Medun,
abljak, Bjelice, Donji Kui, Lijeva Rijeka, Orja Luka, Donje Polje, Pod Ostrog, Zagara, enica,
Zaljut itd.
Kao to se iz primjera vidi, ova imena piu se velikim poetnim slovom svake rijei iz
njihovoga naziva, osim veznika i prijedloga, koji se piu malim poetnim slovom u svim
sluajevima osim kad se nau na poeku naziva.
c. stanovnika kontinenata, drava, pokrajina, gradova, sela, ostrva:
Evropljani, Australijanci, Crnogorci, Rusi, Japanci, Bokelji, Dalmatinci, Cetinjani, Kotorani,
Podgoriani, Bjelopoljci, Kui, Zagarani, Crmniani i sl.

18.

Prisvojni pridjevi izvedeni od vlastitih imena piu se dvojako:

a. ako su izvedeni dodavanjem nastavaka -ov/-ev i -in, piu se velikim poetnim slovom:
Ivanov, Petrov, Brankov, Lukin, Vjerin, Vesnin, Matijin, Peroviev, Reetarov, Crnogorev,
Zadraninov, Srbinov, Turinov i sl.
b. ako su izvedeni dodavanjem nastavka -ski, piu se malim poetnim slovom (osim ako
nijesu prva rije u sastavu vlastitog imena ili imena institucije):
crnogorski, srpski, ameriki, kineski, crmniki, eniki, cetinjski, vukovski, njegoevski i sl.

19.

Velikim poetnim slovom samo prve rijei u vielanom nazivu (ukoliko ostale same po sebi ne
zahtijevaju veliko slovo) piu se:
11

a. imena planina, brda, kanjona, dolina, nacionalnih parkova, jezera, mora, rijeka, ostrva,
uma:
ar planina, Patrovaka gora, Pivski kanjon, erdapska klisura, Biogradska gora, Kakaricka gora,
eniki do, Pai potok, Velja erina, Zgrade agovia, Skadarsko jezero, Jadransko more,
Sredozemno more, Crno jezero, Keina jama, Panonska nizija, Nacionalni park Loven, Apeninsko
poluostrvo, Moraa, Zeta, Cijevna, Toloka uma, emovsko polje itd.
b. opteprihvaena simbolina imena za odreene geografske pojmove:
Bliski istok, Divlji zapad, Stari kontinent.
c. imena institucija, drutava, saveza, politikih stranaka, crkava i vjerskih zajednica,
posebnih kola u nauci i umjetnosti:
Matica crnogorska, Ministarstvo kulture Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, Filozofski fakultet
Univerziteta Crne Gore, Privredni sud u Podgorici, Osnovni sud u Nikiu, Matica hrvatska,
Liberalni savez Crne Gore, Crnogorska pravoslavna crkva, Islamska zajednica, Katolika crkva, Red
sestara maloga Isusa, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje Vojislav P. Nikevi, Crnogorski
PEN centar, Dukljanska akademija nauka i umjetnosti, Praki lingvistiki kruok, Aleksandrijska
kola itd.
Ako se umjesto punoga naziva koristi samo jedan njegov dio, taj se dio pie velikim
poetnim slovom, jer zamjenjuje puni naziv (bez obzira na to to se on u punom nazivu
pie malim poetnim slovom):
Moram poi u Akademiju - (kad se zna o kojoj akademiji je rije).
I on je lan Instituta - (misli se na jedan odreeni institut) i sl.
d. imena magistrala, graninih prijelaza, autoputeva:
Magistrala Beograd Bar, Jadranska magistrala, Granini prijelaz Boaj, Granini prijelaz epan
Polje, Autoput Beograd Zagreb itd.
e. imena gradskih etvrti, ulica, bulevara i ostalih djelova naseljenih mjesta:
Stari aerodrom, Zabjelo, Blok VI, Preko Morae, Stara varo, Drpe Mandia, Bulevar kralja
Nikole, Ulica slobode, Hercegovaka ulica, Bulevar Save Kovaevia, Grudska mahala i sl.
Imenice ulica, bulevar i sl. kad se nau na poetku naziva uvijek se piu velikim poetnim
slovom, npr. Ulica bratstva i jedinstva, Ulica moskovska, Bulevar Lenjina. U svim ostalim
sluajevima piu se malim poetnim slovom.
f. nazivi umjetnikih djela, knjiga, udbenika, novina, asopisa, filmova, radio-televizijskih
emisija, pjesama, zakona, molitava, deklaracija, kongresa, konferencija, sporazuma i sl.:
Bijeli aneo, Gorski vijenac, Lua mikrokozma, Pobune uma, Lelejska gora, Stari zavjet, Na Drini
uprija, Pravopis crnogorskoga jezika, Lingua Montenegrina, Matica, Almanah, Kad jaganjci utihnu,
Art magazin, Vee na kolju, No skuplja vijeka, Deklaracija Crnogorskog PEN centra o ustavnom
poloaju crnogorskoga jezika, Oena, Berlinski kongres, Versajski mir, Beki knjievni dogovor,
Dejtonski sporazum itd.
g. imena meunarodnih, dravnih i vjerskih praznika:

12

Nova godina, Praznik rada, Prvi maj, Dan nezavisnosti, Meunarodni dan borbe protiv side, Dan
dravnosti, Dan Republike, Boi, Uskrs, Bajram, Kurban-bajram, Veliki petak, Trojindan,
Ilindan, Badnje vee i sl.
Pridjevi izvedeni od ovih naziva piu se uvijek malim poetnim slovom:
novogodinji, boini, prvomajski, uskrnji, bajramski, ilinski, petrovdanski, miholjski i sl.
h. imena katedri na fakultetima, posebnih odsjeka i nastavnih predmeta:
Katedra za crnogorski jezik, Odsjek za hrvatski jezik i knjievnost, Istorija crnogorskoga jezika,
Likovno vaspitanje, Sociologija kulture, Srpska knjievnost, Knjievnost prosvjetiteljstva i sl.
i.

nazivi istorijskih dogaaja:

Bitka na Carevom Lazu, Kosovski boj, Prvi svjetski rat, Prvi krstaki rat, Bitka na Fundini, Drugi
balkanski rat, Bitka za Pljevlja, Vuedolska bitka, Prvi srpski ustanak, Francuska revolucija,
Oktobarska revolucija i sl.

20.

Nazivi knjievnih i umjetnikih pokreta, perioda u razvoju knjievnosti, razdoblja u razvoju

drutva piu se malim poetnim slovom:
humanizam i renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, pokret socijalne literature, moderna,
reformacija, protivreformacija, srednji vijek, kameno doba, paleolit, novi vijek, etrnaesti vijek, dvadeseto stoljee i
sl.

21.

Nazivi pripadnika pojedinih pravaca, pokreta i uenja uvijek se piu malim poetnim slovom bez
obzira na osnovu iz koje su izvedeni:
vukovci, ilirci, partizani, komunisti, etnici, mladogramatiari, strukturalisti, marksisti, socijalisti itd.

22.

Prva rije u upravnom govoru (poslije dvotake i navodnika) pie se velikim poetnim slovom:
Vladika Danilo otpiuje:
Od vladike i svijeh glavarah
Selim-pai otpozdrav na pismo.
Kada vieh viteku nevolju,
zabolje me srce, progovorih:
to, pogani, od ljudi inite?
to junaki ljude ne smaknete?

23.

Ako je upravni govor prekinut umetnutom reenicom, pa se zatim nastavlja, prva rije u
nastavku pie se malim poetnim slovom (osim ako ona sama po sebi ne zahtijeva upotrebu
velikoga slova):
Neemo posustati, rekoe oni, makar svi izginuli do posljednjega.
Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena, koje odavno ne mogu
posluiti niemu.

24.

U pisanoj komunikaciji, iza naslova kome se obraa obino se stavlja zarez ili uzvinik. Ako se
pismo ne nastavlja u istom redu, iza toga zareza ili uzvinika prva rije se pie velikim poetnim
slovom:
Potovani,
Obraam Vam se radi...
Potovani!
13

Primio sam Vae pismo...

Ako se obraanje nastavlja u istom redu, onda se prva rije iza zareza pie malim poetnim
slovom:
Potovani, obraam Vam se...
25.

Imenice zemlja, mjesec, sunce piu se na dva naina:

a. Kad oznaavaju vasionska tijela, piu se velikim poetnim slovom:
Ona je uvijek pratila Mjeseeve mijene.
Koliko ima planeta u Sunevom sistemu?
Dugo je trebalo da ovjeanstvo sazna da se Zemlja okree oko sopstvene ose.
b. U svim drugim znaenjima, piu se malim poetnim slovom:
Prevarilo ih je decembarsko zubato sunce.
Kad smo ih vieli, sunce nas je ogrijalo.
On ne gleda ni sunca ni mjeseca.
Nijesmo se gledali dva mjeseca.
To je niija zemlja.

26.

Imena vjerskih pripadnika piu se malim poetnim slovom:

hrianin, musliman, pravoslavac, katolik, budisti, adventisti, protestanti, suniti, iiti i sl.

27.

Ukoliko se imenicama srbi, turci, latini i sl. oznaavaju nazivi vjerskih pripadnika, a ne nacionalna
ili narodnosna pripadnost, one se redovno piu malim poetnim slovom. Npr.:
Sto putah sam gleda Crnogorce,
gleda turke, a gleda latine
(Ovdje se na Crnogorce ne gleda s gledita naziva vjerskih pripadnika)
Otili su na stanak turcima...
Kosa mlada na groblje junako,
siplje li se bulah ka srpkinjah?
Da je bjee srbin ugrabio,
ako hoah glave obrtati...
No uteci u Kotor latini...
Pokolji se na drum sa turcima,
etrnaest poeci turakah...
U suprotnom, ako se ovim imenicama iskazuje etnika ili nacionalna pripadnost, one se
obavezno piu velikim poetnim slovom. Npr.:
Zna Duana rodit Srpka, zna dojiti Obilie...
Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome,
sve prepone na put bjehu, k cilju dospje velikome:
die narod, krsti zemlju, a varvarske lance srui,
iz mrtvijeh Srba dozva, danu ivot srpskoj dui.

14

28.

Imena strunjaka iz pojedinih naunih oblasti, bez obzira na to da li naziv u njihovoj osnovi
sadri neko vlastito ime, piu se malim poetnim slovom:
montenegristi, kroatisti, srbisti, balkanolozi, turkolozi, albanolozi, romanisti, njegoolog, ekspirolog, biolog,
botaniar, toponomastiar i sl.
Napomena: Nazivi profesija, zanimanja, titula i sl. upotrebljavaju se i u mukom i u enskom
rodu u zavisnosti od toga da li se odnose na osobe mukoga ili enskoga pola, npr.: predednik
predednica, autor autorka/autorica; doktor doktorica/doktorka i sl.

29.

Pri utivome obraanju i obraanju iz potovanja jednoj osobi upotrebljavaju se zamjenice vi i

va, koje se u tom sluaju uvijek piu velikim poetnim slovom:
Potovana,
Primio sam Vae pismo.
Gospodine ministre,
Molim Vas da mi odgovorite...

30.

Ukoliko je rije o slubenoj komunikaciji s nekom ustanovom ili ako je utivo obraanje
(obraanje iz potovanja) usmjereno prema veem broju lica, tada se zamjenice vi i va piu
malim poetnim slovom:
Potovana gospodo, ast mi je razgovarati s vama.

31.

U obraanju pojedincu, kad takvo obraanje ne podrazumijeva bilo koju vrstu distanciranoga
odnosa, moe se iz potovanja pisati Ti i Tvoj:
Primio sam Tvoje pismo.
Drago mi je to u napokon upoznati Tvoju zemlju.

32.

Velikim poetnim slovom pie se svaka rije u titulisanju svjetovnih i duhovnih velikodostojnika:
Vae Velianstvo, Vaa Svetosti, Njegova Ekselencija, Vaa Milosti, Njegova Svetost i sl.

15

III. SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE RIJEI

33.

U crnogorskom jeziku rijei se piu sastavljeno, rastavljeno i polurastavljeno u zavisnosti od

znaenja koje imaju u pojedinim oblicima, kao i u zavisnosti od akcenta. Tako se govori o:
rastavljenom pisanju zasebnih rijei (koje su odvojene razmacima, odnosno bjelinama);
sastavljenom pisanju kad nastaju sloenice koje uglavnom imaju zajedniki akcenat i
polurastavljenom pisanju polusloenica (s crticom).
Sloenicom se smatraju dvije ili vie meusobno povezanih rijei koje najee imaju i zajedniki
akcenat i jedinstveno znaenje (razliito od onoga to ga imaju kao posebne rijei). Npr.: nizbrdo,
meutim, odoka, uoi, Borovdo, Podmaine i sl.
IMENICE

34.

Imenice sastavljene od dva i vie djelova koje oznaavaju naseljena mjesta piu se na tri naina:
a. Ako su ti djelovi u potpunosti srasli izmijenivi svoja zasebna znaenja i posebne akcente
u novo zajedniko znaenje i jedinstveni akcenat, piu se sastavljeno. Npr.:
Danilovgrad, Titograd, Carigrad, Lenjingrad, Petrograd, Beograd, Borovdo, Krivoije, Pacpolje,
Sokobanja, Sutomore i sl.
b. Ako njihovi sastavni djelovi imaju novo zajedniko znaenje, ali su ouvali poseban
akcenat, bez obzira na to da li se mijenjaju svi djelovi, onda se takve imenice uvijek piu
rastavljeno. Npr.:
Bijelo Polje, Rudo Polje, Kosovi Lug, Orja Luka, Novi Sad, Donja Brela, Juna Amerika; Herceg
Novi (Herceg Novoga, Herceg Novome), Ivani Grad (Ivani Grada, Ivani Gradu), Han Pijesak
(Han Pijeska, Han Pijesku), Hong Kong, Adis Abeba, San Marino, Los Aneles i sl.

35.

Imena stanovnika mjesta iji se nazivi piu rastavljeno piu se uvijek sastavljeno. Npr.:
Bjelopoljac, Bjelopoljci, Novosaani, Novosaanka, Orjoluani, Junoamerikanci, Hercegnovljanin,
Hercegnovljanka i sl.

36.

I zajednike imenice sastavljene od vie djelova koji su stekli novi zajedniki akcenat i novo
znaenje, postavi tako sloenicama, piu se uvijek sastavljeno. Npr.:
jugozapad, everoistok, kuepazitelj, lovouvar, polukrug, polubrat, veleprodaja, derikoa, konjokradica,
fotoaparat, kilogram, parametar, autosugestija i sl.

37.

Ako djelovi zajednikih imenica ine svaki za sebe posebnu akcenatsku cjelinu, pri emu se u
promjeni mijenja samo posljednji dio, takve imenice se piu s crticom izmeu sastavnih djelova:
kremen-kamen, rak-rana, Rh-faktor, radio-stanica, alaj-barjak, radio-amater, auto-cesta, ul-nevjesta, fotoreporter i sl.

38.

Prefiksi i rijeca ne uvijek se piu sastavljeno s imenicama:

nesoj, neovjek, neljudi, neprijatelj, neznalica, neznanje, nebriga, nerad, bezdunik, beskunik, predstraa,
suvlasnik, pobratim, kontrareformacija i sl.

39.

Prijedlozi po, prije i poslije uz imenicu podne piu se na dva naina:

16

a. Kad se eli oznaiti u cjelosti vrijeme prije ili poslije 12 sati, tada se ovi prijedlozi piu
zajedno s imenicom podne: popodne, prijepodne, poslijepodne. Npr.:
Cijelo poslijepodne proveo je u krevetu.
ekao sam Vas cijelo prijepodne.
Uvijek su zajedno popodne.
b. Ako se misli na bilo koji period prije odnosno poslije 12 sati, tada se prijedlozi o kojima
je rije piu odvojeno od imenice podne:
Vieemo se poslije podne.
Planirao sam da doem prije podne.
40.

Izmeu imena/prezimena i nadimaka nikad se ne stavlja crtica:

Josip Broz Tito, Svetozar Vukmanovi Tempo, Jovan Jovanovi Zmaj, Savi Markovi tedimlija i sl.

41.

Dvostruka prezimena piu se s crticom izmeu njih, npr.:

Ivana Brli-Maurani, Milena Boovi-Petrovi i sl.

42.

Ako titula i zvanje dolaze iza linoga imena, pri emu se u deklinaciji mijenja samo titula
zvanje, ali ne i ime, onda se izmeu njih pie crtica. Npr.:
Mili-barjaktar, Husein-beg, Beir-beg, Smail-aga, Omer-paa, Kostre-harambaa, Gavran-kapetan i sl.
Ako se te titule upotrebljavaju samo iz potovanja, kad ne oznaavaju stvarno titulisanje, tada se
mogu pisati sastavljeno s imenom uz koje stoje bez crtice izmeu njih. Takvo oslovljavanje
bilo je vrlo frekventno u minulim vremenima, npr.:
Ivanbeg, Beiraga, Osmanaga, Fazlibeg i sl.

43.

Nazivi vjerskih praznika sastavljeni od imena sveca, tj. prisvojnoga pridjeva izvedenoga iz toga
imena, i imenice dan piu se sastavljeno, osim kad i prvi i drugi dio toga naziva ima zasebne
nastavke u promjeni:
Nikoljdan, Aranelovdan, Trojindan, Mitrovdan, Petkovdan, Petrovdan, Ilindan, Spasovdan i sl.
A u promjeni: Nikoljdana/Nikolja
Mitrovdana/Mitrova dne itd.

dne,

Ilindana/Ilina

dne,

urevdana/ureva

dne,

ZAMJENICE
44.

Zamjenike sloenice, nastale meusobnim srastanjem zamjenica ili srastanjem zamjenica i

priloga, pri emu su sastavni djelovi izgubili nekadanja posebna znaenja i akcenat i stekli novo
zajedniko znaenje i zajedniki akcenat uvijek se piu sastavljeno.Npr.:
tota, kojeta, kojeko, kojekakav, kojeiji, kojekoliki, kojekoji, ekoji, svakakvi i sl.
Takvi ostaju i u promjeni:
kojeega, kojekoga, kojekome, kojekakvima, svakakvome i sl.

45.

Zamjenice se piu zajedno i s prijedlozima onda kad uz taj prijedlog gube zamjeniko znaenje, a
sloenica dobija novo priloko znaenje. Npr.: stoga, zato, potom, pritom, uto.

17

Ali ako nije dolo do pomjeranja znaenja, ve zamjenice uvaju svoje znaenje, tada ih treba
pisati odvojeno od prijedloga uz koji stoje. Treba, dakle, praviti razliku meu sljedeim
primjerima:
Bilo je nevrijem, pa stoga nijesam mogao doi. Skini pauinu s toga zida.
Imali su konje, pa ih zato nije mogao stii. Ja ne marim za to to oni priaju.
46.

Zamjenice s rijecom god (go) razliito se upotrebljavaju u zavisnosti od znaenja koje uz

navedenu rijecu dobijaju:
a. Ako uz rijecu god (go) dobijaju znaenje neodreenih zamjenica, te zamjenice se tada
piu sastavljeno s rijecom god (go): kogod/kogo (=neko), togod/togo (=neto). Npr.:
Neka kogo doe da mu ruku da.
Hoemo li togod priati ili da se razilazimo?
b. Ako uz navedenu rijecu zamjenice dobiju znaenje optih zamjenica, onda se one piu
odvojeno od te rijece: ko god/ko go, to god/to go, iji god/iji go i sl. Npr.:
Ko god im doe, oni ga lijepo doekaju.
to go im ree, oni e te posluati.

47.

Opte i odrine zamjenice niko, nita, niiji, nikakav, iko, ita, ikakav, iiji, ikolik i sl. piu se
sastavljeno u svim sluajevima osim u promjeni u prijedlonim konstrukcijama, npr.:
ni od koga, ni sa kim, ni od ega, ni o kome, i od ega, ni o emu, ni na iji, i o kome, ni na to, ni za koga i sl.
PRIDJEVI

48.

Pridjevi sastavljeni od dva dijela, bez obzira na to kojoj vrsti rijei ti djelovi pripadali, piu se
sastavljeno ako takva sloenica ima zajedniko (jedinstveno) znaenje. Na njihovo sastavljeno
pisanje ne utie okolnost jesu li nastali prostim srastanjem sastavnih djelova ili pomou infiksa.
Npr.:
plavobijeli, everozapadni, jugoistoni, bezuman, predobar, antiratni, samonikli, maloumni, dobroduan,
pseudonauni, plavook, naunoistraivaki, trospratni, estolani, svijetlouti, tamnocrveni, poluprazan,
danononi, prednjonepani, knjievnoistorijski i sl.

49.

Pridjevi izvedeni od vielanih toponima, ija se imena piu rastavljeno ili s crticom, piu se
uvijek sastavljeno. Npr.:
bjelopoljski, orjoluki, donjokrajski, hercegnovski, novosadski, junoafriki, gornjoeniki, bokokotorski,
ljekopoljski, malocucki i sl.

50.

Kod pridjeva sloenih od viecifrenih brojeva pridjev se spaja samo sa posljednjim brojem:
dvadeset petogodinji, etrdeset dvodnevni i sl.

51.

Pridjevi sloeni s rijecom ne uvijek se piu sastavljeno s njom:

nevelik, nepoznat, neiskusan, nezreo, neobrazovan, neznaven, nevidljiv, nedorastao, neslavan i sl.

52.

Prisvojni pridjevi izvedeni iz dvostrukih prezimena uvijek se piu s crticom meu tim
prezimenima. Npr.:
Karadi-Believ, Karadi-Daniiev, Broz-Ivekoviev, Ani-Siliev, Bojl-Mariotov i sl.
18

53.

Dvolani pridjevi u kojih je svaki lan zadrao svoje znaenje u okviru zajednikoga znaenja
koje imaju u odreenoj kontekstualnoj upotrebi piu se s crticom izmeu tih djelova. Npr.:
crnogorsko-hrvatski (odnosi), englesko-ruski (rjenik), grko-turska (koalicija), crnogorsko-turski (rat) i sl.
BROJEVI

54.

Brojevi 11-19, 20, 30, 40, 50, 60, 70, 80, 90, 200, 300, 400, 500, 600, 700, 800, 900 piu se
sastavljeno:
jedanaest, dvanaest, sedamnaest, dvadeset, etrdeset, ezdeset, devedeset, dvjesta, petsto, eststo, devetsto itd.
Ali: dvije stotine, tri stotine, devet stotina itd.

55.

Drugi vielani brojevi piu se rastavljeno:

trideset est, osamdeset jedan, trideset drugi, dvadeset osmii, pet hiljada dvjesta dvadeset dva, trista dvadeset peti i
sl.
GLAGOLI

56.

Glagoli sloeni s prefiksima piu se uvijek sastavljeno s njima, npr.:

podii, proetati, uskoiti, predvoditi, proitati, zajaukati, zaplakati, nasmijati se, zakukati, progovoriti i sl.

57.

Rijeca ne pie se odvojeno od glagola:

ne bih, ne traim, ne znam, ne vidim, ne viesmo, ne biste, ne znajui i sl.
Izuzetak od toga pravila ine samo sljedei oblici:
neu nee - nee / neemo neete - nee;
nemoj / nemojmo, nemojte;
nemam nema - nema / nemamo nemate nemaju;
nedostajali nedostaje.

58.

Mnoinski oblici glagola biti u aoristu uvijek se piu sastavljeno:

bismo biste - bie.

59.

U sloenim glagolskim oblicima glavni i pomoni glagol piu se odvojeno jedan od drugoga:
a. Perfekat: itao sam, vidio sam, uo je, vieli ste, znali su itd.
b. Pluskvamperfekat: bijahu vieli/su bili vieli, bio sam stigao/bijah stigao, bijasmo uli/smo bili uli
itd.
c. Futur I: u vieti, e znati, u itati, moi u, doi u, rei emo itd.
Meutim, u futuru glagola na ti, u sluajevima kad se ispred njih ne koristi subjekat,
javlja se dvojaka upotreba:
i. Najee se tada pomoni i glavni glagol izgovaraju kao jedna rije, pa se tako i
piu: itau, znau, govoriemo, trae, plakaete itd. U tim sluajevima futur je prosti
glagolski oblik.

19

ii.

Iako je takva upotreba u Crnoj Gori vrlo rijetka, u navedenom sluaju deava se da
se glavni glagol (u infinitivu) upotrebljava bez krajnjega i i da se kao takav pie
odvojeno od pomonoga glagola: itat u, znat emo, govorit ete, plakat ete, smijat e se i
sl. Takva upotreba karakteristina je u Boki Kotorskoj, pa je stoga ne treba
iskljuiti iz standardnojezike norme. Meutim, u jednom tekstu se ne mogu
naizmjenino upotrebljavati i jedni i drugi oblici futura.

d. Futur II: budem vidio, budem doao, budete stigli, budu eli, bude mogao, bude poekao i sl.
e. Potencijal: bih mogao, bi pjevao, biste kupili, bismo znali itd.
60.

Izrazi tipa: htio-ne htio, rekla-kazala, mogao-ne mogao, peri-deri, hoe-nee, idi mi-doi mi i sl. uvijek se
piu polusastavljeno, s crticom izmeu sastavnih djelova.
PRILOZI

61.

Velik broj priloga nastao je srastanjem posebnih rijei u jednu rije, to je podrazumijevalo i
promjenu posebnih znaenja sastavnih djelova. Takvi su recimo: nizbrdo, zaredom, akobogda,
naizgled i sl.

62.

Prilozi se piu sastavljeno u sluajevima kad su oba njegova sastavna dijela (bez obzira na to
kojoj vrsti rijei ti sastavni djelovi pripadali) u potpunosti srasla u jednu rije i poprimila novo
zajedniko znaenje i zajedniki akcenat. Npr.:
ikad, ikako, ikoliko, ie, svu, svukud(a), katkad, ekad, ponekad, kudikamo, tavie, ionako, nie, nee,
nikad, nikoliko, nizato, nedovoljno, nelijepo, ponekad, poesto, poveliko, suvie, nipoto, dovde, donde, dotle,
otkud, donekle, odnekle, odavno, odnedavno, odskoro, odnekud, odjedanput, odozgo, nadaleko, naopako,
nadugo, nairoko, napamet, bestraga, prek(o)utra, prekjue, onomadne, onomlani, preklani, utradan, smjesta,
uglas, naglas, izreda, odreda, dovee, spolja, nizbrdo, akobogda, ujesen, naveliko, napreac i sl.

63.

Ako je neki od sastavnih djelova sauvao svoje posebno znaenje, tada se ti djelovi piu
rastavljeno. Npr.:
Ni kad budu zahtijevali, nee im se dati.
U koliko sati ete stii?
Ne pada mi na pamet.
Nestao je bez traga.
I otac mu je bio trgovac na veliko.
Pao mu je kamen na ruku.
Odgovarao je s mjesta.

64.

Tako se i svi priloki izrazi iji sastavni djelovi nijesu srasli piu rastavljeno:
preko dana, preko noi, na proljee, na primjer, za inat, s lea, bez sumnje, od jue, od lani, do jue, do utra, od
zimus, ma kad, na koliko, ma e, bilo kad, bilo e, e bilo, kako bilo, na leo, na crno, na bijelo, u potpunosti,
u cjelosti, u redu, za stalno i sl.

65.

Prilozi tipa od tada piu se rastavljeno, a prilozi tipa otad sastavljeno:

a. rastavljeno: za sada, od sada, od tada, do kada, do tada itd.
b. sastavljeno: zasad, otkad, dokad, dosad, dotad i sl.

20

66.

Priloki izrazi sastavljeni od dva znaenjski suprotna priloga koji uvaju svoje posebne akcente
piu se s crticom. Npr.:
bre-bolje, gore-dolje, jednom-dvaput, kad-tad, kako-tako, danas-utra, koliko-toliko, poto-poto, tamo-ovamo,
plus-minus, lijevo-desno i sl.
PRIJEDLOZI

67.

Prijedlozi nastali potpunim srastanjem sastavnih djelova piu se sastavljeno. Npr.:

navrh, dovrh, ispod, iznad, povie, izmeu, izvan, nadomak, nakraj, sadno, podno, povrh, uprkos, uoi, potkraj,
posred, uime, umjesto, namjesto, naprema, naspram, porad(i), zarad(i), uoi i sl

68.

Ako imeniki dio tih prijedloga zadri svoju imeniku funkciju, onda se on pie odvojeno od
prijedloga ispred njega. Npr.:
Popeo se na vrh brda. Pogledaj me u oi. U ime koga vi govorite? Pogledajte u vrh ovoga koplja.

69.

Ako dva prijedloga stoje jedan uz drugi, ali svaki uva svoje znaenje, piu se odvojeno: do pred,
do potkraj, do ispod, do nakraj, do iznad i sl. Npr.:
Pjevali smo do pred zoru.
Stigli smo do pred kuu, ali dalje nijesmo mogli ii.
ivjela je do potkraj zime.
UZVICI

70.

U zavisnosti od toga kako se izgovaraju i to se njima eli predstaviti, uzvici se piu na dva
naina: sastavljeno ili pomou crtice.
a. Ako se uzvici izgovaraju due vremena ili oteu bez prekida, tada se piu sastavljeno.
Npr.: oooj, eeej, joooj, heeej i sl.
b. Uzvici koji se udvajaju ili uzastopno ponavljaju piu se s crticom meu sastavnim
djelovima. Npr.: mac-mac, av-av, ha-ha-ha, mljac-mljac, ku-ku, kuku-kuku, le-le, he-he-he i sl.
RIJECE I VEZNICI

71.

Veznici i rijece sastavljeni od vie djelova, koji su u izgovoru potpuno srasli, piu se sastavljeno.
Npr.:
kamoli, negoli, iako, doli, nekmoli, otkad, otkako, otkuda, premda, stoga, dakako, premda itd.

72.

Sloeni dopusni veznik iako uvijek se pie sastavljeno za razliku od grupe i ako u pogodbenom
znaenju. Npr.:
Doi emo iako se nijesmo najavili. - Primiemo vas i ako se ne budete najavili.
Nije nimalo zahladilo iako je palo dosta kie. - I ako bude kie, ito se vie ne moe oporaviti.

73.

Rijeca li pie se na dva naina:

a. uz nepromjenljive rijei ispred sebe stvara sloenicu, pa se, samim tim, pie sastavljeno s
njima: kamoli, nekmoli, negoli i sl.
21

b. upitna rijeca li uvijek se pie odvojeno od rijei koja joj prethodi: da li, e li, jesu li, hoete
li, moe li, nije li i sl.

22

IV. RASTAVLJANJE I PRENOENJE RIJEI U NAREDNI RED

74.

Ukoliko se neka rije ne moe ispisati/otkucati u jednom redu, onda se jedan njezin dio prenosi
u sljedei red, a na kraju prvoga dijela rijei, uz njega, stavlja se crtica (-).

75.

Suglasnici ili suglasniki skupovi (bez samoglasnika uz njih) nikad se ne prenose u naredni red.
Nije, dakle, dozvoljeno prenoenje i rastavljanje rijei tipa:
boles-t, bole-st, gleda-h, topo-t, rado-st, rados-t, as-t, a-st, bla-n, blan-, he-nd, hen-d i sl.

76.

Kao ni suglasnik, tako se ni jedan samoglasnik ne prenosi u sljedei red, pa je pravopisno

nedopustivo prenoenje tipa:
gleda-o, posa-o, en-a, st-o, bolj-e, trat-i, itanj-e i sl.

77.

Jednoslone rijei, ukoliko ne mogu biti ispisane u jednome redu, ne prenose se rastavljene u
naredni red, ve se prenosi cijela rije. Nije dozvoljeno prenoenje tipa:
sa-t, da-n, to-p, ti-p, e-p, ja-d, je-d, k-os, n-os, r-og i sl.

78.

Latiniki digrafi (dvoslovi) lj, nj i d ne rastavljaju se jer predstavljaju oznaku za jedan glas. Nije,
dakle, doputeno rastavljanje i prenoenje rijei na sljedei nain:
rastin-je, pol-je, hod-a, san-jati, pid-ama, mud-ahedin, hand-ar, iman-je, bol-je, vol-jeti i sl.
Ukoliko latiniko nj i d nijesu u funkciji digrafa, ve predstavljaju dva posebna slova u kontaktu,
prenoenje je dozvoljeno. Npr.:
in-jekcija, kon-jugacija, kon-junktiv, kon-juracija, nad-ivjeti, nad-njevati i sl.

79.

Rije se ne moe prenositi u sljedei red tako da u gornjem redu ispred crtice ostane samo jedan
grafem. Tako se ne prenose strukture tipa
o-tac, e-lemenat, a-van, o-van i sl.

80.

Bilo kakav niz cifara (bilo da je rije o viecifrenim brojevima, kodovima, lozinkama, datumima,
kolskim godinama i sl.) ne treba rastavljati na kraju reda, ve u novi red prenijeti niz u cjelosti.

81.

Konsonantske grupe st, t, kad nijesu na granici dva morfema ne treba rastavljati, ve cijelu
grupu prenijeti u naredni red:
po-sti, ko-sti, pla-sta, mo-ti, pla-ta, ku-pa-li-te, dadi-ti, za-diti i sl.

82.

U naredni red prenosi se onaj dio rijei koji moe initi slog(ove). Npr.:
pro-ricati, i-itavati, mlati-ti, mla-dost, bo-rac, pje-va, pra-vopis i sl.

83.

Ukoliko se u rijei koja se prenosi nalaze samoglasniki skupovi, oni se mogu prenijeti:
a. tako da jedan od samoglasnika ostane u gornjem redu, a drugi se prenosi u naredni red,
npr.:
nosi-oci, mja-ukati, ui-onica, jedana-est, skaka-onica, ba-uk, di-oba, za-obii, Eti-opija i sl.
b. tako da oba samoglasnika ostanu u gornjem redu, npr.:
nosio-ci, mjau-kati, zao-bii, Etio-pija, zao-bilaziti, zao-va, uio-nica i sl.

84.

Suglasnik koji se nalazi izmeu dva samoglasnika u rijei prenosi se u naredni red. Npr.:
23

govo-riti, na-laziti, odgo-varati, pre-laziti, pro-nalaza i sl.

85.

Suglasnike grupe dozvoljeno je prenositi na vie naina:

a. Ukoliko je rije o suglasnikim grupama na granici izmeu prefiksa i osnovne rijei u
sloenicama, mogue ih je razdvojiti tako da jedan konsonant ostane u gornjem, a drugi
se prenosi u naredni red. Npr.:
nad-ivjeti, ra-dilitati, raz-viti, od-govoriti, pred-vieti, raz-rijediti, od-vui, uz-viknuti, od-govoriti i
sl.
b. Suglasnike grupe dozvoljeno je prenijeti u naredni red tako da se dio rijei koji se ne
prenosi zavrava samoglasnikom. Npr.:
slu-ba, dru-ba, ze-mlja, kle-tva, pje-sma, va-zdan, gro-e i sl.
Meutim, ako dio rijei koji se prenosi poinje suglasnikom grupom tekom za izgovor,
takvo prenoenje nije dozvoljeno. U tom sluaju se suglasnika grupa razbija
prenoenjem samo jednoga suglasnika. Dakle, prenoenje tipa bra-tski, gra-dski, bo-rba nije
dozvoljeno. Umjesto njega ispravno je:
bor-ba, sun-ce, brat-ski, korot-ni, grad-ski, ljud-ski, kar-lovaki, voj-ska, car-stvo, pal-ma, al-ba i sl.

86.

Rijei sa vokalnim r mogu se prenositi tako da u naredni red ide dio iza toga vokalnog r. Npr.:
kr-vavi, kr-stiti, pr-vijenac, hr-vatski, dr-veni, vr-njaci, gr-liti, hr-liti, mr-viti, vr-lina, vr-njaki i sl.

87.

Rijei stranoga porijekla u crnogorskom jeziku rastavljaju se na isti nain kao i domae (u skladu
s prednjim pravilima).

88.

Polusloenice se rastavljaju kao i sve druge rijei. Ali ako polusloenicu treba rastaviti i prenijeti
u drugi red na mjestu e se njezini sastavni djelovi spajaju crticom, onda se jedna crtica pie na
kraju gornjega reda, a druga prenosi i u naredni red. Npr.:
Beir-aga

rak-rana

gore-dolje

24

Ivan-beg

V. SKRAENICE
89.

Skraenica je naziv za svaku pri izgovoru ili pisanju skraenu rije ili skraeni skup rijei. Rijei i
skupovi rijei skrauju se u skladu s odreenim pravilima, osim u rijetkim izuzecima kad su ta
pravila naruena drukijom tradicionalnom upotrebom.

90.

Rijei, skupovi rijei i vielani nazivi skrauju se na vie naina. Piu se s takom na kraju ili bez
nje, sastavljeno ili rastavljeno, velikim ili malim slovima, a sve to u skladu s pravilima koja se
odnose na pojedinane kategorije.

91.

Skraenice se itaju na dva naina.

a. Ako je rije o skraenim poetnim djelovima rijei ili skupova rijei, te ako se
skraenicom obuhvata poetni i zavrni dio rijei, tada se itaju kao da je napisan puni
naziv. Npr.: prof. (ita se: profesor), god. (ita se: godina), . r. (ita se: enski rod), itd. (ita se: i
tako dalje), dr (ita se: doktor), mr (ita se: magistar) i sl.
b. Ako su pak skraenicama oznaena poetna slova ili poetni slogovi vielanih naziva,
one se itaju na dva naina:
i.

Ukoliko skraenica sadri u sebi samoglasnik, ona se ita onako kako se i pie.
Npr.:
CANU, JAT, JAZU, MUP, MINA, NIN i sl.
Ovo pravilo ne obuhvata skraenice s nagomilanim suglasnikim grupama tekim
za izgovor, npr. UNDP, UNHCR i sl. Takve skraenice itaju se prema nazivima
slova od kojih su sastavljene (kao i one iz naredne stavke, koje se sastoje samo od
suglasnika ili samo od samoglasnika), ali se ne mogu mijeati nazivi slova iz
razliitih jezika. Npr.: DVD se ita ili di-vi-di ili de-ve-de, UNDP se ita ili u-en-de-pe
ili ju-en-di-pi i sl.
U deklinaciji ovih skraenica nastavak se od njih odvaja crticom bez bjelina.

ii.

Ukoliko se skraenice sastoje samo od konsonanata ili samo od vokala, one se

itaju prema nazivima slova od kojih su sastavljene. Npr.:
CG (ce-ge), EU (e-u), UAE (u-a-e), CDNK (ce-de-en-ka), DNK (de-en-ka), RNK
(er-en-ka), SDPCG (es-de-pe-ce-ge) i sl.
Ova pravila imaju svoje izuzetke u onim sluajevima koje je ustalila duga
upotrebna tradicija. Tako se npr. BiH ita kao [be-i-ha], SAD kao [es-a-de].
SKRAIVANJE S TAKOM

92.

Skraenice nastale uzimanjem samo prvoga konsonanta iz rijei koja se skrauje uvijek se piu s
takom na kraju (osim primjera opisanih u taki 100). Npr.:
.

itaj

r.

razred

g.

godina

v.

vijek

l.

lice

v.

vieti

t.

taka

m.

mjesto

25

93.

94.

95.

96.

Skraenice nastale uzimanjem poetnoga konsonantskog skupa u rijei piu se s takom na kraju.
Npr.:
br.

broj

mj.

mjesto

sv.

sveska

k.

kolski

str.

strana

fr.

francuski

l.

lan

gr.

grki

mn.

mnoina

st.

stoljee

Ako su skraenice nastale uzimanjem prvoga sloga ili uzimanjem prvoga sloga i poetnoga
konsonanta ili konsonantskog skupa iz drugoga sloga rijei koja se skrauje, iza njih se takoe
pie taka. Npr.:
ul.

ulica

ak.

akavski

umj.

umjesto

tok.

tokavski

god.

godina

kajk.

kajkavski

ar.

arapski

tur.

turski

arh.

arhitekta

lat.

latinski

arh.

arhaino

gimn.

gimnazija

u.

uenik

komp. -

komparativ

up.

uporediti

dem.

deminutiv

jed.

jednina

gen.

genitiv

prof.

profesor

alb.

albanski

Skraenice nastale uzimanjem prva dva sloga i suglasnika do vokala iz treega sloga piu se s
takom na kraju:
augm. -

augmentativ

upor.

hipok. -

hipokoristik

imperf. -

imperfekat

superl. -

superlativ

akad.

akademik

uporediti

Skraenice za skupove rijei koje su nastale uzimanjem samo prvoga slova ili poetnoga
suglasnikog skupa iz tih rijei piu se s takom poslije svake skraene rijei i razmakom
(bjelinom) izmeu skraenih djelova. Npr.:
m. r.

muki rod

v. d.

vrilac dunosti

. r.

enski rod

s. r.

svojom rukom

sr. r.

srednji rod

i sl.

i slino

n. d.

navedeno djelo

i dr.

i drugo

p. n. e. -

prije nove ere

k. g.

kolska godina

o. m.

ovoga mjeseca

n. r.

na ruke

o. g.

ove godine
26

Od navedenoga pravila odstupa nekoliko skraenica koje se obiljeavaju na tradicionalan

nain uprkos reenim pravopisnim pravilima:

97.

tj.

to jest

itd.

i tako dalje

npr.

na primjer

Neke vieslone rijei skrauju se tako to se uzme poetni konsonant ili slog i dva ili vie
konsonanata iz sredine rijei. Npr.:
stsl.

staroslovenski

rkp.

rukopisni

rkt.

rimokatoliki

sh.

srpskohrvatski

impf.

imperfekt(ivni)

tzv.

takozvani

pf.

perfekt(ivni)

stcsl. -

starocrkvenoslovenski

SKRAIVANJE BEZ TAKE

98.

Skraenice koje nastaju kontrakcijom piu se bez take na kraju, bez obzira na to da li se njome
obuhvata samo poetno i zavrno slovo ili poetno slovo i nekoliko slova s kraja rijei. Npr.:
gdin

gospodin

ga

gospoa

rn

raun

dr

doktor

mr

magistar

Izmeu sastavnih djelova tih skraenica ne pie se crtica.

99.

Iza skraenica koje se zavravaju na samoglasnik nikad se ne pie taka, osim ako je u pitanju
skraenica za lino ime koje poinje samoglasnikom.

100.

Skraenice koje oznaavaju mjerne jedinice meunarodno su prihvaene i piu se bez take na
kraju:
mm

milimetar

tona

cm

centimetar

ml

mililitar

dm

decimetar

dcl

decilitar

metar

litar

km

kilometar

dkl

dekalitar

mg

miligram

kl

kilolitar

gram

hl

hektolitar

dg

decigram

sekund

kg

kilogram

sat (as)

dkg

dekagram

dan

27

101.

ar

dul

ha

hektar

volt

amper

vat

Hz

herc

stepen Celzijusa

Skraenice kojima se oznaavaju strane svijeta piu se velikim slovima bez take na kraju:
J

jug

istok

zapad

ever

102. Skraenice za vielane nazive piu se velikim slovima bez obzira na to da li se ti nazivi u punom
obliku piu velikim ili malim poetnim slovima. Iza takvih skraenica ne pie se taka. Npr.:
MC (Matica crnogorska)
ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje)
CPC (Crnogorska pravoslavna crkva)
CNP (Crnogorsko narodno pozorite)
DANU (Dukljanska akademija nauka i umjetnosti)
ULUCG (Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore)
CDNK (Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika)
CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)
UN (Ujedinjene nacije)
HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti)
JF (Junoslovenski filolog)
MS (Matica srpska)
MH (Matica hrvatska)
SKG (Srpski knjievni glasnik)
SKZ (Srpska knjievna zadruga)
NIN (Nedeljne informativne novine)
MUP (Ministarstvo unutranjih poslova)
MIP (Ministarstvo inostranih poslova)
MID (Ministarstvo inostranih djela)
CG (Crna Gora)
103. Skraenice (simboli) za hemijske elemente piu se uvijek velikim poetnim slovom i bez take. Npr.:
Al

aluminijum

kalijum

sumpor

Ca

kalcijum

Fe

gvoe

vodonik

28

104. Latinske skraenice. Za skraenice iz latinskoga jezika vae ista pravila koja su navedena za
skraenice iz crnogorskoga jezika. Npr.:
m.

masculinum (muki rod)

f.

femininum (enski rod)

n.

neutrum (srednji rod)

s. v.

sub voce (kod rijei)

a. a.

ad acta (meu spise)

l. c.

loco citato (na navedenom mjestu)

m. p.

manu propria (vlastitom rukom)

o. c.

opus citatum (navedeno djelo)

s. a.

sine anno (bez oznake za godinu)

s. l.

sine loco (bez oznake za mjesto)

dr sc.

doctor scientiarum (doktor nauka)

dr med. -

doctor medicinae (doktor medicine)

105. Napomene:
a. Neke se skraenice (mimo navedenih pravila) tradicionalno piu samo velikim slovima,
npr.:
L. S.

locus sigilli (mjesto peata)

M. P.

mjesto peata

N. N.

nomen nescio (ime ne znam); upotrebljava se kad je ime i prezime

nepoznato ili se ne eli saoptiti.

N. B.

nota bene (biljeka)

P. S.

post scriptum (poslije napisanoga)

A. D.

anno Domini (ljeta Gospodnjega; nove ere)

b. Ukoliko se skraenice piu velikim slovima, a jedna od rijei u njoj poinje nekim od
digrafa (lj, nj, d), onda se taj digraf pie velikim slovima oba sastavna dijela: LJ, NJ, D.
c.

Ukoliko se skraenicom oznaava neki vielani naziv koji ima u sebi prijedloge ili
veznike, ti veznici i(li) prijedlozi ne ulaze u skraenicu (osim po izuzetku: ZZZ = Zavod
za zapoljavanje, BiH). Npr.:
ICJJ (Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje)
CANU (Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)
IHJJ (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)

d. Vlastita imena skrauju se pisanjem take poslije prvoga slova u imenu. Radi preciznosti
dozvoljeno je imena skraivati poslije prvoga sloga ili prvoga konsonantskog skupa.
Npr.: A. Jovievi, S. Brkovi, Vuk Stef. Karadi, Vl. Popovi i sl.
29

VI. PISANJE RIJEI STRANOGA PORIJEKLA

106. Crnogorski jezik je bogat leksikom stranoga porijekla koja se ove tokom duge istorije ustalila u
meusobnim proimanjima, uticajima i susretima Crnogoraca s okolnim bliim i daljim narodima i
njihovim jezicima. Tako crnogorski jezik obiluje romanizmima, turcizmima, grecizmima, a u novije
vrijeme sve su prisutniji anglicizmi.
107. Ne treba svu leksiku stranoga porijekla koja je ula u crnogorski jezik smatrati tuicama. Takva
leksika moe se podijeliti u dvije grupe.
Prvu grupu ine rijei stranoga porijekla koje su se tokom duge upotrebe ustalile u crnogorskome
jeziku u toj mjeri da ih govornici doivljavaju kao domau leksiku. Npr.: koulja, arapa, kralj, car, ura,
bazen, ah, demper, kaput, majstor, papir, komija, boja, dem i sl. Takve rijei koje su u potpunosti
prilagoene fonolokome i morfolokom sistemu crnogorskoga jezika nazivaju se pozajmljenice (a ne
tuice).
Rijei za koje je oigledno da su stranoga porijekla i koje najee imaju adekvatan domai sinonim
smatraju se tuicama. Takve su npr.: biznis, imid, oping, konverzacija, meni, kul, apdejt, daunloudovati i sl.
Ukoliko za takvu leksiku postoje adekvatne domae rijei, poeljno je umjesto nje koristiti domau
rije. Tako se npr. izmeu konverzacije i razgovora treba svakako opredijeliti za razgovor; izmeu posla i
biznisa primat treba dati poslu i sl. Ukoliko pak tuice nemaju adekvatan domai sinonim, nije ih
potrebno prevoditi i nasilno zamjenjivati domaom rijeju ili izrazom; naroito ne u sluaju kad je
takva leksika u potpunosti inkorporirana u crnogorski rjeniki fond i kao takva poznata veini
govornika. Takve su npr. rijei: hamburger, sendvi, hot-dog, kompjuter, projektor, kauboj i sl. One tada
prestaju biti tuice i postaju pozajmljenice.
108. Leksika stranoga porijekla, bilo da je rije o zajednikim ili vlastitim imenicama ili pak o kakvoj
drugoj vrsti rijei, pie se u skladu s naim jezikim zakonitostima. Sve tuice u crnogorskome jeziku
podlijeu zakonima fonetske transkripcije. Dakle, piu se onako kako se izgovaraju u skladu s
mogunostima koje daje naa standardna azbuka i abeceda.
109. Iako se rijei stranoga porijekla u crnogorskome jeziku piu onako kako se izgovaraju, ponekad je
potrebno istai i njihov izvorni oblik iz jezika od kojega potiu. U tim sluajevima se iza oblika koji
je napisan fonetski - strana rije u izvornome obliku stavlja u zagrade. Npr.:
ekspir (Shakespeare), Gete (Goethe), Makijaveli (Machiavelli), Pemislav (Przemysav), Don (John),
Budimpeta (Budapest), Be (Wien), Rim (Roma), Fjodor Mihajlovi Dostojevski (
), Novi Meksiko (New Mexico), intermeco (intermezzo), trosmajer (Strossmayer) i sl.
110. Odredbeni djelovi uz strana imena ostaju nepromijenjeni. Npr.:
a. uz prezimena: Leonardo da Vini, Leonarda da Vinija, Leonardu da Viniju; Ludvig van
Betoven, Ludviga van Betovena, Ludvigu van Betovenu; Ferdinand de Sosir, Ferdinanda de Sosira,
Ferdinandu de Sosiru itd.,
b. uz vlastita imena: Don uan, Don uana, Don uanu; fra Petar, fra Petra, fra Petru; mister
Dek, mister Deka, mister Deku; Ledi Dajana, Ledi Dajane i sl.,
c. u stranim geografskim nazivima: Rio de aneiro, Rio de aneira, Rio de aneiru; San Marino,
San Marina, San Marinu; Sao Paolo, Sao Paola, Sao Paolu i sl.
111. Nazivi gradova, drava, regija, kontinenata piu se u obliku u kojem se tradicionalno upotrebljavaju
u crnogorskome jeziku, bez obzira na to kako se oni izvorno izgovaraju ili piu. Npr.:
30

Be, Bukuret, Carigrad, Lavov, Petrograd, Budimpeta, Kijev, Rim, Varava, Albanija, Rusija, Engleska,
Grka, vedska, panija itd.
112. Onomastiku koja potie sa srpskoga (ekavskog) jezikog podruja ne treba ijekavizovati ve je pisati
u izvornom obliku (bez obzira na to da li je rije o antroponimiji ili toponimiji). Npr.:
Svetlana, Leposava, Vera, Senka, Zvezdan, Zvezdana, Belka; Beograd, Bela Palanka, Leposavi, Bela Crkva,
Suva Reka, Beli Potok, Beanija, Belo Polje itd.
113. Na geografskim kartama, atlasima i mapama strani toponimi se mogu pisati dubletno: i u izvornom i
izgovornom obliku. Npr.:
New York (Njujork), Wien (Be), Los Angeles (Los Aneles), Rio de Janeiro (Rio de aneiro),
Pennsylvania (Pensilvanija), Perugia (Perua), Bologna (Bolonja) i sl.
114. Strane toponime i antroponime u potanskome saobraaju treba pisati u izvornome obliku.
115. Kurzivom treba obiljeavati i svaku stranu rije koja je iz ma kog razloga napisana izvorno u tekstu
pisanom na crnogorskome jeziku.
PROMJENA STRANIH IMENA
MUKA IMENA

116. Muka strana imena koja se zavravaju na suglasnik mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve
vrste, tj. kao i crnogorska imena na suglasnik (tipa Nenad, Ivan, Goran). Npr.:
ekspir ekspira ekspiru ekspira; Bergman Bergmana Bergmanu; Isak Isaka Isaku; Hamlet
Hamleta Hamletu i sl.
117. Muka strana imena s nenaglaenim finalnim vokalom -a mijenjaju se po promjeni imenica tree
vrste, kao i crnogorska muka imena na -a. Npr.:
Vojtila Vojtile Vojtili Vojtilu Vojtila; Spinoza Spinoze Spinozi Spinozu; Dobrica Dobrice
Dobrici Dobricu i sl.
118. Strana muka imena s nenaglaenim vokalom o na kraju mijenjaju se kao i crnogorska muka imena
tipa Vlado, Pero; dakle, prema promjeni imenica prve vrste. Npr.:
Pikaso Pikasa Pikasu - Pikasa; Patroklo Patrokla Patroklu; akomo akoma akomu
akoma; Pablo Pabla Pablu Pabla i sl.
119. Strana muka imena s naglaenim i nenaglaenim i u finalnom poloaju mijenjaju se kao i imenice
prve vrste s tim to se izmeu osnovnoga oblika i padenih nastavaka dodaje epentetsko j radi
izbjegavanja hijata (zijeva). Npr.:
Verdi Verdija Verdiju Verdija Verdi - Verdijem; Aligijeri Aligijerija Aligijeriju Aligijerija
Aligijeri - Aligijerijem; Kenedi Kenedija Kenediju Kenedija; Kami Kamija Kamiju; Platini Platinija
Platiniju i sl.
Na isti nain mijenjaju se i latinska i grka imena s krajnjim -je (lat. -ius; gr. -ios), npr.:
Ovidije Ovidija Ovidiju; Vergilije Vergilija Vergiliju; Julije Julija Juliju; Polibije Polibija Polibiju
i sl.

31

120. Muka strana imena koja se zavravaju na nenaglaeno -e ili -u mijenjaju se kao i imenice prve vrste,
ali zadravaju to -e ili -u u promjeni. Npr.:
Dante Dantea Danteu Dantea Dante Danteom; Hajne Hajnea Hajneu; Rilke Rilkea Rilkeu
Rilkea Rilke Rilkeom i sl.
Nehru Nehrua Nehruu Nehrua Nehru Nehruom; Baku Bakua Bakuu i sl.
121. Strana muka imena s naglaenim finalnim -o, -e ili -u mijenjaju se kao i crnogorske imenice prve
vrste, s tim to zadravaju to -o, -e ili -u i u promjeni. Npr.:
Dego Degoa Degou; Didro Didroa Didrou; Igo Igoa Igou; Ruso Rusoa Rusou itd.
Malarme Malarmea Malarmeu; Rene Renea Reneu; Merime Merimea Merimeu itd.
Pompidu Pompidua Pompiduu; Manitu Manitua Manituu i sl.
122. Strana prezimena iz slovenskih jezika s finalnim -ov/-ev ili -in (kad se odnose na muka imena)
mijenjaju se najee kao imenice prve vrste (ali je mogua i pridjevska promjena npr. Jesenjinim umj.
Jesenjinom po ugledu na nae npr. Markom Miljanovim). Npr.:
ehov ehovom; Karpov Karpovom; Mendeljejev Mendeljejevom; Vasiljev Vasiljevom; Turgenjev
Turgenjevom; Jesenjin Jesenjinom; Nikitin Nikitinom i sl.
123. Strana prezimena iz slovenskih jezika (koja se odnose na muka imena) s finalnim ski mijenjaju se
kao pridjevi. Npr.:
Dostojevski Dostojevskog(a) Dostojevskom(e) Dostojevskim; Nemirovski Nemirovskog(a)
Nemirovskom(e) Nemirovskim; omski omskog(a) omskom(e) omskim; Stefanovski
Stefanovskog(a) Stefanovskom(e) Stefanovskim i sl.
124. Dvoslona muka lina imena na -a hipokoristikoga porijekla tipa Bora, eda, ura, Laza, Meha,
Mita, Vaja, Sreta, Vasa i sl. nepoznata su i strana u crnogorskome jeziku pa ih u tom obliku ne treba
upotrebljavati jer su protivna crnogorskoj tradicionalnoj i savremenoj jezikoj praksi. [Toga su
svojevremeno bili svjesni i nosioci tih imena kao izvanjci u Crnoj Gori, pa su svoja imena i njihove
hipokoristike obliki usklaivali s crnogorskim jezikom poput Laza Kostia u asopisu Glas Crnogorca.]
Ipak, ukoliko je rije o poznatim linostima ija su se imena ustalila u Crnoj Gori u navedenome
obliku, nije ih u nominativu zabranjeno upotrebljavati u obliku s krajnjim -a. Meutim, u promjeni se
ta imena ponaaju kao da pripadaju imenicama prve vrste, tj. kao da su s krajnjim -o. Npr.: Boro
Bora Boru Bora; Lazo Laza Lazu Laza i sl., a ne: Bora Bore Bori Boru i sl. Tako je i u
oblicima prisvojnih pridjeva izvedenih od njih ispravno samo Lazov, Borov, Vasov, Sretov, Mehov i sl., a
ne Lazin, Sretin, Borin, Mehin itd.
125. Dvoslona muka lina imena na -e hipokoristikoga porijekla tipa Rade, ole, Toe i sl. mijenjaju se
kao i imena pobrojana u taki 123. Npr.: ole ola olu; Rade Rada Radu itd.
ENSKA IMENA

126. enska strana imena koja se zavravaju na nenaglaeni samoglasnik -a morfoloki se u potpunosti
uklapaju u sistem crnogorskih enskih imena, pa se tako i mijenjaju, po promjeni imenica tree vrste.
Penelopa Penelope Penelopi; Silvija Silvije Silvije; Varja Varje Varji; Martina Martine Martini i
sl.
32

127. Strana enska imena koja se zavravaju na konsonant ili na bilo koji vokal osim nenaglaenoga -a ne
mijenjaju se, ve zadravaju oblik nominativa u svim padenim odnosima. Npr.:
Ines od Ines sa Ines o Ines; Karmen od Karmen sa Karmen o Karmen; Meri od Meri sa Meri o
Meri; Sindi od Sindi sa Sindi o Sindi i sl.
128. Strana prezimena iz slovenskih jezika (kad se odnose na enska imena) s finalnim -ska, -ova/-eva,
-ovna/-evna mijenjaju se uvijek kao pridjevi. Npr.:
a. -ska: Spaginjska Spaginjske Spaginjskoj; Mihajlovska Mihajlovske Mihajlovskoj; Ivanovska
Ivanovske Ivanovskoj i sl.
b. -ova/-eva: Navratilova Navratilove Navratilovoj; Kostadinova Kostadinove Kostadinovoj;
Vasiljeva Vasiljeve Vasiljevoj itd.
c. -ovna/-evna: Petrovna Petrovne Petrovnoj; Mihajlovna Mihajlovne Mihajlovnoj;
Nikolajevna Nikolajevne Nikolajevnoj itd.

33

VII. CRNOGORSKA (I)JEKAVICA

129. U crnogorskome jeziku normativan je samo (i)jekavski izgovor. Nekadanji slogovi koji su se
biljeili grafemom jat () ukoliko su bili kratki zamijenjeni su sa je, a dugi slogovi sa ije. Ili, drukije
reeno, crnogorsko se ije javlja u poloajima e se u ikavskome izgovoru upotrebljava dugo i, a u
ekavskom dugo e (npr.: vrijeme vrime vreme); a crnogorsko je se javlja na mjestima ikavskoga
kratkog i i ekavskoga kratkog e (npr. pjesma pisma pesma). Meutim, navedeno pravilo ima
izuzetke, a u ovome poglavlju kategorijalno su objanjeni oni izuzeci koji su danas pravopisno
znaajni, dok se u Rjeniku na kraju Pravopisa donose rjeenja za pojedinane rijei.
130. Slogovi s jatom ispred o (koje je nastalo od nekadanjega l) i ispred j umjesto ije/je imaju i. Npr.:
vidjeti (vieti): vidio (<vidjel)
letjeti (leeti): letio (letjel)
smjeti: smio (smjel)
dio (<dijel)
cio (<cijel)
vijati (<vjejati)
sijati (<sjejati)
Oblici vieo, leeo, smjeo i sl., poznati u nekim crnogorskim govorima, imaju status dijalektizama, pa se
ne unose u pravopisna pravila.
131. Od pravila naznaenog u t. 129 u crnogorskome jeziku odstupaju tri glagola (i glagoli u ijoj se
osnovi oni nalaze) u mukome rodu radnoga glagolskog pridjeva. Rije je o glagolima esti, sresti i zreti
i glagolima sloenim od njih. Oni se upotrebljavaju dvojako, npr.:
esti: eo sio
zaesti: zaeo zasio
preesti: preeo presio
raesti: raeo rasio
zreti: zreo zrio
sazreti: sazreo sazrio
uzreti: uzreo uzrio
sresti: sreo srio
presresti: presreo presrio
susresti: susreo - susrio
132. Imperfekat glagola biti u savremenome crnogorskom standardnom jeziku ima dubletne oblike:
1. bijah
2. bijae
3. bijae

1. bjeh
2. bjee
3. bjee

1. bijasmo
2. bijaste
3. bijahu

1. bjesmo
2. bjeste
3. bjehu

133. Dvosloni alternant jata (ije) uvijek se krati u mnoinskim oblicima imenica koji su nastali pomou
infiksa -ov- ili -ev-. Npr.:
34

lijek ljekovi
snijeg snjegovi
mijeh mjehovi
vijek vjekovi
svijet svjetovi
dio djelovi
134. Ukoliko je rije o mnoinskim oblicima imenica (nastalim pomou infiksa -ov- ili -ev-) s dvoslonim
alternantom jata (ije) ispred kojega se nalazi dvolana suglasnika grupa iji je drugi lan r, taj se
dvosloni alternant skrauje sa e. Npr.:
brijeg bregovi
drijen drenovi
trijem tremovi
brijest brestovi
135. Imenica pripovijetka u nominativu jednine upotrebljava se samo u ovom obliku.
136. Nekadanji prijedlog pr (pr) u funkciji prefiksa ima razliite glasovne vrijednosti u zavisnosti od
toga da li predstavlja sastavni dio sloenoga glagola, imenice ili pridjeva:
a. Kao sastavni dio glagola taj se prefiks izgovara samo kao pre-. Npr.: prelaziti, predlagati,
prevariti, prelomiti, predvojiti, preskoiti, prenijeti, presaditi, prepei i sl.
b. Kao sastavni dio imenica pomenuti prefiks ima dvostruku izgovornu vrijednost - kao
prije- i kao pre-. Oblik prije- bio je dominantan u crnogorskim govorima. Meutim, pod
uticajem viedecenijske slubene upotrebe jezike norme atipine za Crnu Goru u
crnogorskom jeziku ustalio se krai lik toga prefiksa, pa su u savremenoj
standardnojezikoj normi u imenicama o kojima je rije dozvoljena oba prefiksa: i prije- i
pre-.
Npr.: prijedlog predlog, prijevod prevod, prijelom prelom, prijekor prekor, prijenos prenos,
prijevoz prevoz, prijepis prepis, prijestup prestup, prijesad presad, prijeplet preplet i sl.
c. Prefiks o kojemu je rije se u pridjevima dvojako upotrebljava:
1. Ako je rije o pridjevima koji su izvedeni od glagola, taj se prefiks upotrebljava
iskljuivo kao pre-. Npr.: prekrojen, preeen (presjeen), preoran, prebaen, prevaren, preveden,
prepeen, pretuen, prepolovljen i sl.
2. Pridjevi izvedeni od imenica s prefiksom prije- odnosno pre- izgovaraju se kao i
imenice od kojih su izvedeni. I tu je, dakle, dozvoljena dubletna upotreba, npr.:
prijekorni prekorni, prijestupni prestupni, prijedloni predloni, besprijekorni besprekorni,
prijevozni prevozni i sl.
137. Glasovni skup rje u savremenome crnogorskom jeziku razliito se upotrebljava. U zavisnosti od
konteksta u kojem se nalazi taj se glasovni skup izgovara i pie kao rje ili uproeno kao re.
138. Ukoliko se glasovni skup rje nalazi u inicijalnome poloaju u rijei, on se upotrebljava samo kao rje.
Npr.:
rjenik, rjeenje, rjeica, rjei, rjeit, rjeitost, rjeina, rjeavati, rjeniki, rjeotvorje, rjeavanje, rjeiv, rjeivost i sl.
Oblici tipa renik, reenje, rei, reit i sl. predstavljaju lokalizme, pa samim tim njihova upotreba u
standardnome crnogorskom jeziku nije dozvoljena.
35

139. Kad se glasovni skup rje nalazi iza nekog samoglasnika u rijei, upotrebljava se kao i kad se nae u
inicijalnome poloaju, tj. samo kao rje. Npr.:
korjeni, izgorjeti, sagorjeti, pregorjeti, zagorjeti, narjeje, prorjeivati, okorjelost, korjenit, korjeni, nerjeiv,
starjeina, sporjekati i sl.
I u ovome sluaju ekavski likovi navedenih rijei imaju status lokalizama, pa ne mogu biti dio
crnogorske standardnojezike norme.
140. Glasovni se skup rje u poloaju iza suglasnika razliito upotrebljava, kao rje i kao re.
Ukoliko je to rje nastalo kraenjem od rije, pri emu i rje i suglasnik ispred njega pripadaju istome
morfemu, kao u primjerima opisanim u taki 133 (drijen drenovi) ili npr. u sluajevima tipa vrijeme
vremena; strijela strelica; drijebe drebica i sl., ono se tada i izgovara i pie uproeno, kao re.
Imenica ogrijev tradicionalno se upotrebljava samo u tome obliku (a ne kao ogrjev ili kao ogrev), pa je
jedino kao takvu treba smatrati pravilnom u crnogorskome standardnom jeziku.
141. Ukoliko se glasovni skup rje nae iza suglasnika ne inei s njim isti morfem, tada se on
upotrebljava samo kao rje. Npr.:
protivrjeiti, razrjeivati, razrjeavati, protivrjean, odrjeivost, razrjeiv, protivrjenost i sl.
142. Ekavizmi tipa upotrebiti, preduprediti, razrediti, unaprediti, upotrebljen, predupreen, unapreen i sl., koji su
krajem XX vijeka Crnoj Gori nametani kao dio standardnojezike norme, predstavljaju lokalizme u
crnogorskome jeziku i, kao takvi, ne mogu biti pravopisno dozvoljeni. Jedino su ispravni ijekavski
likovi tih rijei, npr.: upotrijebiti, upotrijebljen, preduprijediti, preduprijeen, unaprijediti, unaprijeen,
razrijediti, razrijeen i sl.
143. Prilozi prije i poslije u funkciji prefiksa ne skrauju se. Npr.:
poslijeratni, poslijepodnevni, poslijepraznini, prijepodnevni i sl.
144. Jedino je opteprisutni i dominantni oblik svijetlo pravopisno dozvoljen, i kad se njime oznaava
pridjev i imenica. Npr.:
Boj ne bije svijetlo oruje,
ve boj bije srce u junaka.
Ugasite svijetlo!
Tako se piu i sloenice tipa: svijetloplav, svijetlozelen, svijetlocrven i sl.
145. Nekoliko rijei koje su u crnogorskome jeziku ouvale glasovnu skupinu
ije, uprkos
viedecenijskim pravopisnim zabranama, treba upotrebljavati kao jedino dozvoljene jer su u tom
obliku opteprisutne, dominantne i prepoznatljive. To su sljedee rijei:
zasijedanje, zasijedati, presijedanje, presijedati, presijecanje, presijecati, kolosijek itd.
146. Odrini oblik glagola jesam glasi:
1. nijesam
2. nijesi
3. nije

1. nijesmo
2. nijeste
3. nijesu

36

Poto je taj oblik dominantan u crnogorskome jeziku i predstavlja njegovo markantno obiljeje, on
je jedino pravopisno ispravan. Nasuprot tome, oblici nisam nisi nije / nismo niste nisu u
crnogorskome jeziku imaju dijalektalni karakter i, kao takvi, pravopisno nijesu preporuljivi.
147.

Posljednjih decenija ustalili su se krai oblici zamjeniko-pridjevske promjene na ih, -im, -ima. Npr.:
velikih, lijepih, dobrih, vaih, naih, svojih, naima, njihovima, tuim, voljenim, lijepim i sl. S obzirom na takvu
njihovu upotrebu, treba ih smatrati obiljejem savremene crnogorske standardnojezike norme.

148. Iako se zna da se prostor na kojemu se upotrebljava odrini oblik nijesam poklapa s prostorom na
kojem se upotrebljavaju oblici zamjeniko-pridjevske promjene u instrumentalu jednine i genitivu,
dativu, instrumentalu i lokativu mnoine (-ijeh, -ijem, -ijema), viedecenijska nametnuta zajednika
standardnojezika norma rezultirala je nestajanjem (iako ne potpunim) takvih oblika iz crnogorske
pisane prakse. S obzirom na to da su se oni u odreenoj mjeri ouvali u pisanome jeziku (naroito u
naunome i beletristikom stilu), a znatno vie u govornom, dozvoljeno je takve oblike
upotrebljavati pored ve prihvaenih dominantnih kraih oblika -ih, -im, -ima.
Dozvoljeno ih je upotrebljavati na vie naina:
a. uzastopnim reanjem duih oblika ili naizmjeninom upotrebom skupine kraih i duih
oblika;
b. reanjem duih i kraih oblika jednih za drugim.
149. Ekavizmi tipa sledei, poslednji, usled, naslednik, naslee, sledbenik, redosled, ozleda, pozleda, ozledni i sl., koji su
krajem XX vijeka nametani kao ispravni, pravopisno nijesu dozvoljeni.
Umjesto njih, preporuuju se kao jedino ispravni jekavski oblici pomenutih rijei. Npr.:
sljedei, posljednji, usljed, nasljednik, nasljee, sljedbenik, redosljed, ozljeda, pozljeda, ozljedni i sl.
Napomena: U crnogorskome jeziku oblici sljedei i slijedei nijesu sinonimi. Prvi ima pridjevsku
funkciju (npr.: Vidimo se sljedeega ljeta!), a drugi je glagolski prilog sadanji glagola slijediti (npr.: Stigli
smo slijedei njihov automobil).
Kada se s i j distanciraju glasom l, ne dolazi do jotovanja. Zato se pie sljedei, a ne ljedei; nasljednik,
a ne naljednik; nasljedstvo, a ne naljedstvo; sljedbenik, a ne ljedbenik; nasljednik, a ne naljednik; posljednji, a
ne poljednji i sl.
Ove treba izuzeti imenicu ljeme kao tradicionalni naziv.

37

VIII. FONEMI , , ,
FONEMI I
S obzirom na to da crnogorski govorni predstavnici jasno razlikuju glasove i i da ih u govoru i pisanju
nikada ne mijeaju (poput nekih bosanskih, hrvatskih i srpskih govornih predstavnika koji, takoe, potiu sa
tokavskoga terena), ove nije potrebno ukazivati na razlike meu njima, ve su u razmatranje uzeti samo
oni sluajevi u kojima su ta dva glasa nastala kao produkt tzv. jekavskoga jotovanja.
150. Uz regresivne (nejotovane) sekvence tje i dje u crnogorskome jeziku opteprisutne su i progresivne
(jotovane) skupine e, e. Takvi jotovani oblici se gotovo bez alternative upotrebljavaju u
crnogorskoj knjievnosti do tree decenije XX vijeka, a u govornome jeziku su ostali i do naih
dana.
151. Sekvenca dje se u savremenome crnogorskom jeziku upotrebljava kao e. Primjeri su brojni:
e, ed, edovina, praed, eca, vrijeeti, vielo, vielica, nevielica, neelja, poneeljak, ever, vieti, eti, zaesti,
uesti, naesti, eeti, stieti se, teeti, ove/oe, one, ie/ige, nie/nige, etinjast, etinjiti, poetinjiti, everiti,
everii, everina, evojka, zaevojiti se, eljati itd.
U Pravopisnom rjeniku takvi se oblici rjeavaju dubletno, tj. uz njih se navode nejotovani oblici
gdje, djed, djedovina itd.
152. I grupa tje u crnogorskome jeziku se upotrebljava kao e. Tako se upotrebljavaju oblici tipa
erati, eranje, poera, poernica, zaerati, doerati, ueriva, leeti, poleeti, uzleeti, nadleeti, izleeti, uleeti, vreti,
zavreti, ueti, poueti, lipeti, capeti i sl.
Prihvata se i oblik ierati jer se uvrijeio u komunikaciji.
Uz te jotovane oblike mogui su i nejotovani oblici kao dubletni: tjerati, tjeranje, potjernica itd. U
skladu s tim mogui su i dubletni oblici tipa tjelesa : elesa, tjeme : eme, tjesnoa : esnoa, utjeha : ueha,
htjeti : eti i sl.
153. I sekvenca cje upotrebljava se u jotovanom obliku e. Takva je upotreba:
epalo, epanica, epkati, iepkati, epnuti, evanica, edilo i sl. I ti se oblici upotrebljavaju dubletno s
oblicima na cje, npr.:
epkati : cjepkati, evanica :cjevanica, iepkati :iscjepkati itd.
154.

Potencijalni su i dubleti tipa

cjelivati : elivati, iscjelivati : ielivati, cjelina : elina, cjelishodnost : elishodnost, cjelishodan : elishodan, cjenovnik
: enovnik, cjelokupan : elokupan, cjenkati se : enjkati se, cjelokupnost : elokupnost, cjelodnevni : elodnevni,
cjeloveernji : eloveernji i sl.

155. Glasovna skupina cvje upotrebljava se iskljuivo kao e u toponimima i antroponimima: etna,
etko, etkovi, etalj, etni do, etale glavice, etna polja, etuljina dolina i sl.
FONEMI I

38

156. Fonemi i glavno su razlikovno obiljeje izmeu crnogorskoga i ostala tri tokavska standardna
jezika (bosanskoga, hrvatskog i srpskog). S obzirom na to da ine markantno obiljeje
crnogorskoga savremenog jezika, da su se odrali u upotrebi kao opteprisutni crnogorski glasovi
uprkos viedecenijskoj ortografskoj i ortoepskoj normi koja ih je tretirala kao dijalektalne, oni su
dio standardnojezike norme.
157.

Fonemi i u crnogorskome jeziku dvojakoga su porijekla.

Nastali su kao produkt jotovanja, kao u primjerima tipa:
ever, enokos, enica, ekira, poei, en, edalo, ueka, preei, etiti se, ekirati se, ednik, ednica, eeti, ekirica,
poeklica, enina, etan, zaesti, zaeda, guenica, eme, everozapad; enica, iesti, ieden, ielica, koavina, koi
i sl.
Takvi su primjeri u dubletnom odnosu sa sjever, sjenokos, sjenica, sjekira, posjei, sjen, sjedalo, usjeka,
presjei, sjetiti se, sjekirati se, sjednik, sjednica, sjeeti, sjekirica, posjeklica, sjenina, sjetan, zasjesti, zasjeda,
gusjenica, sjeme, sjeverozapad, zjenica, izjesti, izjeden, izjelica, kozjevina, kozji i sl.
Fonemi i u primjerima tipa Mio, Dako, Mao, Veo, Muo, Maa, ota, agovii, uma, ana,
agora, ajo, mu, gu, i, ago, ecati, eka, era, erpati, erpaa, ato nijesu rezultat jotovanja.

158.

Tako je i sa u topinimima:
ee, eica, eina, eite, edivrana, enica, emetni do, enika kosa, eniki do, enite, enokos, enokosni
brijeg, enoeta, erogoka glavica, erkovi, erina, ekirica, Gubieme, Pai brijeg, Orloed, Paa jama, Peov
pristranak, Paa ulica, Pai nugo, Pai potok, Oeenica, Preeka, Dain drijen, Zgrade agovia, Paaka,
Proeno brdo, Guenica, Pai kuk, Paa aluga, Poeeni do i sl.

159.

Glas u crnogorskom jeziku ima vrijednost fonema, to dokazuje suodnos enica : enica.

160.

U crnogorskim antroponimima i toponimima nije u suodnosu sa zj. Upor.:

agora, ajo, Koa, Koa glavica, Koa greda, Koa kuita, Koa peina, Koa putina, Koa rupa, Koaa,
Koak, Koe borine, Koi bor, Koi kr, Koi rt, Koi vrh i sl.

39

IX. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI

161.

Suglasnici se po zvunosti dijele na zvune i bezvune. Svi oni imaju svoje parnjake
suprotne po zvunosti, osim suglasnika f, h i c. Kad se suglasnici razliiti po zvunosti nau jedni
pored drugih, prvi od njih mijenja svoju zvunost upravljajui se prema drugome suglasniku. Ako je
drugi suglasnik zvuan, onda se i prvi mijenja u svoj zvuni parnjak. I obrnuto, ako je drugi
bezvuan, prvi suglasnik zamjenjuje se svojim bezvunim parnjakom.

162.

Ovo pravilo ne obuhvata sonante (v, j, l, lj, m, n, nj, r) koji, iako su svi zvuni, ne utiu na
promjenu zvunosti kontaktnih fonema.

163.

Tabela zvunih i bezvunih suglasnikih parnjaka u savremenome crnogorskom

standardnom jeziku izgleda ovako:

Zvuni

Bezvuni

164.

Bilo koji od suglasnika iz navedenih dviju kolona, kad se nae u kontaktu sa suglasnikom
koji mu je suprotan po zvunosti, prelazi u svoj parnjak. Npr.:
vrapca (<vrabca), opiniti (<obiniti), opstati (<obstati), bapski (<babski), tobdija (<topdija), buregdija
(<burekdija), potpitanje (<podpitanje), svadba (<svatba), potcijeniti (<podcijeniti), porudbina (<porubina),
rashodovati (<razhodovati), pregristi (<pregrizti), potiniti (<podiniti), istrati (<iztrati), smekast
(<smekast) i sl.

165.

Jednaenje suglasnika po zvunosti ne biljei se u sljedeim sluajevima:

a. kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunih suglasnika s, i , npr.:
predstavnitvo, predstava, odstupanje, gradski, ljudski, odetati, predkolski, podiati, predednik,
potpredednik, predednitvo, podei i sl.,
b. kad se zvuni suglasnik nae ispred nastavka -stvo u rijei vostvo.,
c. u pojedinim sluajevima, koji ne podlijeu gubljenju suglasnika, da bi se izbjegle nejasnoe u
znaenju kad se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunoga c, ne dolazi do jednaenja po
zvunosti, npr.:
jadac jadca (a ne jaca ili jatca), mladac mladca (a ne mlaca ili mlatca), gladac gladca (a ne glaca ili
glatca) i sl.,
d. u sloenim rijeima, najee pozajmljenicama, kad bi se vrenjem jednaenja po zvunosti
krajnjega suglasnika iz prvog dijela sloenice izgubilo ili poremetilo znaenje rijei, npr.:
adherentan, jurisdikcija, nokdaun, subpolarni, predturski, postdiplomski, adhezija, podtekst i sl.,
e. u nekim stranim imenima i pridjevima koji su od njih izvedeni, npr.:
Habsburgovci, habsburki, Vaington, vaingtonski, hongkonki, Musorgski, Rentgen (samo kad je u
pitanju ime, ali ne i aparat rendgen), Midhat i sl.
40

X. JEDNAENJE SUGLASNIKA PO MJESTU TVORBE

166.

Jednaenjem suglasnika po mjestu tvorbe dolazi do promjena u dvijema kategorijama:

a. Konsonanti s i z u poloaju ispred prednjonepanih suglasnika alterniraju sa i .
b. Suglasnik n ispred suglasnika b pod odreenim uslovima alternira sa m.

167.

Jednaenje s, z > , pred prednjonepanim suglasnicima vri se:

a. u sloenicama, na granici izmeu prefiksa i osnove, npr.:
iupati (<isupati<iz-upati), raerati (<raserati<razerati), idikljati (<iz-dikljati), uuriti
(<suuriti), ieznuti (<iseznuti<izeznuti) i sl.,
b. na granici izmeu korijena i nastavaka, npr.:
paljiv (<paz-ljiv), nonja (<nos-nja), vonja (<voz-nja), pae (<pas-e), groe (<groze), lie (<lise),
mau (<masu), milju (<mislju) i sl.

168.

Jednaenje s, z > , ne vri se:

Ako se suglasnici s i z nau na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje prednjonepanim
suglasnicima lj i nj. Upor.:
sljutiti, sljubiti, izljubiti, razljutiti, raznjihati i sl.
Ako se suglasnici s i z nau ispred lj i nj koji su nastali kao produkt jotovanja. Upor.:
posljednji, sljedei, sljepoa, sljepaki, snjegovit, bijesnjeti, snjeanica i sl.

169.

U prostim rijeima i izvedenicama suglasnik n ispred suglasnika b alternira sa m. Npr.:

zelemba, stambeni, prehrambeni, odbrambeni i sl.

170. Ukoliko se suglasnik n nae ispred b ili kojega drugog usnenoga suglasnika na kraju prvoga dijela
sloenice, jednaenje se ne vri. Npr.:
vanbrani, ukunbaba, vanbrodski, izvanpartijski, jedanput, odjedanput, stranputica, crvenperka itd.

41

XI. GUBLJENJE SUGLASNIKA

171. Kad se jednaenjem suglasnika ili u tvorbi rijei nau dva ista suglasnika jedan pored drugoga,
dolazi do gubljenja jednoga od njih.
172. Gubljenje suglasnika javlja se u sloenicama pri udvajanju dva ista suglasnika s kraja prefiksa i
poetka osnove rijei. Npr.:
beini (<beini<bezini), bestrujni (<besstrujni<bezstrujni), bezakonje (<bezzakonje), raalostiti
(<raalostiti<razalostiti), rasipati (<rassipati <razsipati), isuiti (<issuiti<izsuiti) i sl.
173. U superlativima pridjeva i priloga koji poinju suglasnikom j ne dolazi do gubljenja udvojenoga j
na granici izmeu prefiksa i osnove. Npr.:
najjai, najjednostavniji, najjunakiji, najjeftiniji, najjuniji, najjasniji, najjadniji itd.
174. Takoe, do gubljenja udvojenoga suglasnika na granici izmeu prefiksa i osnove ne dolazi ni u
ostalim sluajevima kad bi se gubljenjem izmijenilo ili izgubilo znaenje rijei. Npr.:
naddijalekat, poddijalekat, preddravni, podtekst, predturski, predturistiki,
superrevizorski, superrecenzija, vannastavni, postdiplomski, postterapijski i sl.

nadtrati, protivvrijednost,

175. Gubljenje suglasnika vri se i na granici dviju osnova u sloenicama koje su nastale prostim
srastanjem rijei (bez spojnoga vokala -o-/-e-). Npr.:
ezdeset (<ezddeset<estdeset), pedeset (<peddeset<petdeset),
176.

Iako se radi tekoe izgovora udvojeni suglasniki skupovi izgovaraju uproeno, takvo gubljenje
suglasnika ne treba biljeiti u pismu kad su u pitanju rijei kao eststo, eststogodinjica i sl. jer bi se
time izgubilo znaenje navedenih rijei, odnosno utrla razlika izmeu 600 (eststo) i rednoga broja
esto i sl.

177.

Gubljenje suglasnika vri se i na granici izmeu korijena i sufiksa. Npr.:

ruski (<russki), sreski (<sresski<srezski), francuski (<francusski<francuzski), pruski (<prusski) i sl.

178.

Gubljenje suglasnika obuhvata i suglasnike d i t kad se nau pred suglasnicima c, , i d.

Npr.:
oca (<otca), oe (<ote), gubici (<gubitci), preci (<pretci<predci), napici (<napitci), simidija
(<simiddija<simitdija), itau (<itatu), bici (<bitci<bitki), pripovijeci (<pripovijetci<pripovijetki) i sl.

179.

Meutim, ako se suglasnik t nae na kraju prefiksa u sloenicama ija osnova poinje
suglasnicima c, i , gubljenje suglasnika se ne vri. jeNpr.
otunuti (a ne ounuti), otcijepiti (a ne ocijepiti), potcijeniti (a ne pocijeniti), potcrtati (a ne pocrtati), otepiti (a
ne oepiti) i sl.

180.

Ako se ne nalaze na kraju prefiksa, suglasnici d i t gube se i ispred konsonantske grupe t.

Npr.:
nematina, hrvatina, gospotina, slobotina, rata (a ne radta) i sl.

42

181. Suglasnici d i t gube se iz grupa st, zd, t, d kad se te grupe nau ispred suglasnika b, k, l, lj, m, n ili
nj. Npr.:
radosna, bolesna, liska, bolesnik, boravini, godinji, pozorini, nuni, svjetlosni, tazbina, izvrsna, zaliska,
ovrsnuti, korisnik, strasno, vlasnik, srasla, odrasla, boleljiv, usmeno i sl.
182. Suglasnike grupe st i nt ostaju neizmijenjene u pridjevima stranoga porijekla izvedenim nastavkom
-ni i imenicama koje su izvedene nastavkom -kinja. Npr.:
protestni, azbestni, lingvistkinja, komunistkinja, delinkventni, studentkinja i sl.
183.

Suglasnik t ne gubi se pred sufiskom -ski i -stvo. Npr.:

bratstvo, hrvatstvo, kmetstvo, zanatstvo, bratski, kmetski, zanatski, hrvatski i sl.

184. U prilozima i pridjevima s nastavkom -ski poetno s iz toga nastavka gubi se ako se nae iza
suglasnika , , i . Npr.:
junaki, hajduki, evojaki, podgoriki, nikiki, mladiki, plemiki, lupeki, siromaki i sl.
185.

Suglasnik s iz nastavka -stvo:

a. gubi se kad se nae poslije suglasnika ili , npr.:
lupetvo, siromatvo, drutvo, mnotvo, vitetvo, mnogobotvo i sl.,
b. uva se kad se nae iza suglasnika na kraju osnove. Tada i i s ostaju neizmijenjeni, npr.:
preimustvo, pokustvo, punomostvo, mladistvo i sl.

43

XII. PRELAZAK L U O
186.

U prolosti crnogorskoga jezika glas l koji se nalazio na kraju sloga (i na kraju rijei) prelazio
je u o. Kasnije se ta promjena prestala vriti, pa danas ima rijei na ijem se kraju (ili na kraju kojeg
sloga) nalazi neizmijenjeno l. Npr.: gledao, pepeo, veo, dioba nasuprot: bokal, dral, glagol, urnal, ovalni,
stalni i sl.

187.

Prelazak l u o dosljedno je izvren na kraju oblika jednine mukoga roda radnog glagolskog
pridjeva. Npr.:
znao (<znal; . r. znala; sr. r. znalo), radio (<radil; . r. radila; sr. r. radilo), kleo (<klel; . r. klela; sr. r.
klelo), rekao (<rekal; . r. rekla; sr. r. reklo), sijao (<sijal; . r. sijala; sr. r. sijalo), vijao (<vijal; . r. vijala;
sr. r. vijalo), provijavao (<provijaval; . r. provijavala; sr. r. provijavalo), bio (<bil; . r. bila; sr. r. bilo), uo
(<ul; . r. ula; sr. r. ulo), uzeo (<uzel; . r. uzela; sr. r. uzelo), uvenuo (<uvenul; . r. uvenula; sr. r.
uvenulo), tjerao (erao) [< tjeral (eral); . r. tjerala (erala); sr. r. tjeralo(eralo)], edio(sjedio), mislio, zgodio,
potrao, prokleo, naduo i sl.
Asimilovani oblici tipa reka, poa, gleda ili reko, poero, poo i sl., koji se upotrebljavaju u pojedinim
crnogorskim govorima, nijesu dozvoljeni (i smatraju se dijalektizmima).

188.

Glasovna promjena l > o dosljedno je izvrena u imenicama enskoga roda s nastavkom

nica:
uionica (<uilnica), vjebaonica (<vjebalnica), skakaonica (<skakalnica), radionica (<radilnica), kladionica
(<kladilnica), istionica (<istilnica), perionica (<perilnica) i sl.

189.

Ova glasovna promjena vri se dosljedno i u imenica mukoga i enskog roda koje ispred o
(koje je nastalo od l) imaju nepostojano a. Npr.:
kotao (<kotal; nom. mn. kotlovi), posao (<posal; nom. mn. poslovi), ugao (<ugal; nom. mn. uglovi), misao
(<misal; nom. mn. misli), uzao (<uzal) i sl.

190.

Prelazak l u o vri se i na kraju sloga u imenicama u kojima se ne javlja nepostojano a pred

glasom o. Npr.:
dioba, seoba, aoka, ubao, dio, razdio, seoce, predio, soko, vo, sto, so, veo, pepeo (a ne: razdjel, predjel, sokol, stol,
vol) i slino.

191.

Osim imenice aneo (<anel; nom. mn. aneli) prelazak l u o nije obuhvatio druge imenice
stranoga porijekla u crnogorskome jeziku, pa se one izgovaraju i piu s nepromijenjenim finalnim l.
Npr.:
metal, bokal, general, maral, fudbal, bal, kanal, konzul, admiral, urnal, apostol, original, moral, jul i sl.
Ima, takoe, u crnogorskome jeziku i nekoliko imenica domaega porijekla u kojima ta promjena
nije izvrena. Takve su npr.:
glagol, bol, val, dral, pomol, molba, bolnica, alba, al i dr.

192.

Ukoliko se pred vokalom o dobijenim od l nae jo jedan vokal o, takvi udvojeni vokali se
izgovaraju i piu kao jedno dugo o. Npr.:
ubo (<uboo<ubol), probo (<proboo<probol), vo (<voo<vol), sto (<stoo<stol), go (<goo<gol), so (<soo<sol) i sl.

44

193.

Prelazak l u o izvren je u svim padeima osim nominativa jednine i genitiva mnoine

imenica s nastavkom -lac u znaenju vrioca radnje. Takve su imenice tipa: molilac, nosilac, gledalac,
italac, ruilac, rukovodilac, talac, pregalac, davalac i sl. Npr.:
spasilac spasioca spasiocu spasioca spasioe spasiocem spasiocu / spasioci spasilaca spasiocima
spasioce spasioci spasiocima spasiocima,
molilac molioca moliocu molioca molioe moliocem moliocu / molioci molilaca moliocima
molioce molioci moliocima moliocima i sl.
Ima imenica toga tipa u kojima nije izvrena promjena l > o. Takve su npr.:
tkalac tkalca tkalcu, znalac znalca znalcu, nevaljalac nevaljalca nevaljalcu, strijelac strijelca
strijelcu / strijelci i sl.
Napomena: Pravopisno nijesu dozvoljeni oblici nominativa jednine tipa gledaoc, rukovodioc, nosioc,
imaoc te genitiva mnoine gledaoca, nosioca, imaoca, rukovodioca, koji su nastali analogijom prema
ostalim padenim oblicima, u kojima je izvrena promjena l u o. Iako su ti oblici rasprostranjeni u
pojedinim crnogorskim govorima, treba ih smatrati dijalektalnim jer promjena l u o nije obuhvatala
taj suglasnik na poetku sloga (gle-da-lac), ve se on kasnije razvio analokim putem.

194.

Imenice s nastavkom -lac koje ne znae vrioca radnje uvaju na kraju sloga neizmijenjeno l u
svim padeima. Npr.:
bijelac bijelca bijelcu / bijelci, palac palca palcu / palci, alac alca alcu / alci, kolac kolca
kolcu / kolci, feudalac feudalca feudalcu / feudalci, kozalac kozalca kozalcu / kozalci i sl.

195.

Prelazak l u o gotovo je dosljedno izvren na kraju nominativa jednine pridjeva mukoga

roda. Npr.:
cio, io, kieo, veseo, zao, debeo, okrugao, mio i sl.
Nekoliko pridjeva se u nominativu jednine mukog roda upotrebljava u dubletnome obliku, s
neizmijenjenim i sa izmijenjenim l na kraju. Npr.:
smjel smio, topal topao, podal podao.
Pridjevi bijel i ohol uvijek se upotrebljavaju samo u tom obliku (s neizmijenjenim l na kraju).

196.

Suglasnik l s kraja osnove pridjeva koji se u nominativu jednine zavravaju nastavcima -an/ni, -na, -no javlja se dvojako:
a. U nekim pridjevima ouvano je l u navedenom poloaju, npr.:
stalni, stalan, stalna, stalno; silni, silan, silna, silno; pohvalni, pohvalan, pohvalna, pohvalno;
nezahvalni, nezahvalan, nezahvalna, nezahvalno; koralni, koralan, koralna, koralno; lokalni,
lokalan, lokalna, lokalno i sl.
b. U drugim sluajevima l je prijelo u o, npr.:
misaon, misaoni, misaona, misaono; osion, osioni, osiona, osiono; smisaoni, smisaona, smisaono i sl.

197.

Pridjevi s nastavkom -ski i osnovom s krajnjim l upotrebljavaju se dvojako:

a. U najveem broju primjera suglasnik l se ouvao, i to dosljedno u svim pridjevima izvedenim
od imenica koje uvaju taj glas u finalnoj poziciji (bez obzira na to da li su te imenice
domaega ili stranog porijekla v. t. 196), npr.:
45

sokolski, konzulski, generalski, balski, kolski, kolski, fudbalski, italski, admiralski, glagolski i sl.
b. U manjem broju sluajeva izvrena je glasovna promjena prelazak l u o, npr.:
vlasteoski, aneoski, seoski (oblik selski s nepromijenjenim l upotrebljava se jedino ako je
sastavni dio naziva, npr. Novo Selo novoselski, Donje Selo donjoselski), konavoski (<Konavli),
dupioski (<Dupilo) i sl.

46

XIII. ALTERNACIJE SUGLASNIKA K/G/H : // I K/G/H : C/Z/S

Alternacija suglasnika k, g i h u , i naziva se prva palatalizacija, a alternacija suglasnika
k, g i h u c, z i s druga palatalizacija ili sibilarizacija.

198.

PALATALIZACIJA
199.

Kad se suglasnici k, g i h nau ispred e kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu
rijei, prelaze u , i . Npr.:
konjanik : konjanie
junak : junae
drug : drue
vrag : vrae
duh : due
vlah : vlae
vui : vuem
tui : tuem
ruka :ruetina
noga : noetina

200.

Suglasnici k, g i h ispred vokala i kao nastavka za oblik ili dijela nastavka za tvorbu rijei
prelaze u , i . Npr.:

junak : junaina
ruka : ruica
stog : stoina
knjiga : knjiica
evojka(djevojka) : evojina (djevojina)
prah : praina
muha : muica
uho : ui
201.

Palatalizacija nije obuhvatila suglasnike k, g i h ispred vokala e u akuzativu mnoine imenica s

osnovom na te suglasnike jer se oni u vrijeme vrenja ove glasovne promjene nijesu nalazili pred
navedenim samoglasnikom. Npr.:
junake, oblake, uenike, ruke, muke, kuke, krage, prijedloge, zaloge, zadruge, maljuge, orahe, svrhe, snahe i sl.

202.

Palatalizacija se ne vri u prisvojnim pridjevima izvedenim nastavkom in od imenica

enskoga roda. Npr.:

Milkin, Ankin, Lenkin, Darkin, Jovankin, Zorkin, Dragin, Gogin, Zagin, Mihin, crnkin, tetkin, Crnogorkin,
krukin, bakin i sl.
Od toga pravila odstupaju pridjevi na -in izvedeni od imenica majka i evojka (djevojka) koji se
upotrebljavaju dubletno: majkin i majin; evojkin (djevojkin) i evojin (djevojin).

47

SIBILARIZACIJA
203.

Sibilarizacija (alternacija k : c, g : z, h : s) vri se u sljedeim kategorijama:

a. u nominativu, dativu/instrumentalu/lokativu mnoine imenica mukoga roda s finalnim
k, g ili h u osnovi, npr.:
junak: junaci junacima
momak: momci momcima
konjanik: konjanici konjanicima
sirak: siraci siracima
nalog: nalozi nalozima
brlog: brlozi brlozima
prijedlog: prijedlozi prijedlozima
duh: dusi dusima (ali i: duhovi duhovima)
almanah: almanasi almanasima
orah: orasi orasima
Napomena: Kod imenica poput izdatak, gubitak, boljitak, pregradak i sl. poslije izvrene
sibilarizacije vri se i gubljenje suglasnika, pa se u navedenim padeima u krajnjem
razultatu dobijaju sljedei oblici:
izdatak: izdatci>izdaci izdatcima>izdacima
gubitak: gubitci>gubici gubitcima>gubicima
boljitak: boljitci>boljici boljitcima>boljicima
b. u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda s finalnim k, g ili h u osnovi, npr.:
ruka ruci
muka muci
struka struci
evojka evojci
noga nozi
podloga podlozi
briga brizi
knjiga knjizi
svrha svrsi
c. u imperativu glagola ija se osnova zavrava suglasnikom k, g ili h, npr.:
pei: peci
rei: reci
tei: teci
strii: strizi
lei: lezi

204. Meutim, radi ouvanja osnove, odnosno iz semantikih razloga ili zbog tekoe izgovora koja bi
bila izazvana sibilarizacijom pojedinih konsonantskih grupa ta glasovna promjena se ne vri
dosljedno u svim navedenim kategorijama.
a. Suglasnici k, g i h s kraja osnove vlastitih imenica enskoga roda u dativu/lokativu ostaju
nepromijenjeni:
Milka Milki
48

Mika Miki
Jovanka Jovanki
Milanka Milanki
Draga Dragi
Zaga Zagi
Blaga Blagi
Goga Gogi
Miha Mihi
b. Sibilarizacija se ne vri u dativu/lokativu jednine zajednikih imenica stranoga porijekla s
osnovom na k, g i h te uopte kod imenica s tom osnovom ako bi se poslije izvrene
glasovne promjene izgubilo ili izmijenilo znaenje rijei:
freska freski
frizerka frizerki
maska maski
droga drogi
doga dogi
aga agi
sluga slugi
duga dugi
psiha psihi
epoha epohi
snaha snahi
maeha maehi
c. Suglasnici k, g i h kad se nau u grupama ck, k, k, zg i sh ispred vokala i u
dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda ne podlijeu sibilarizaciji jer bi se u
rezultatu dobijenom poslije takve promjene izgubilo znaenje rijei ili bi se stvorile
suglasnike grupe teke za izgovor (npr.: maka maki>maci ili tezga tezgi>tezzi>tezi).
Zato su pravopisno jedino dozvoljeni oblici tipa:
kocka kocki
bocka bocki
maka maki
taka taki
boka boki
kuka kuki
praka praki
voka voki
sreka sreki
tezga tezgi
rozga rozgi
mazga mazgi
Pasha Pashi
Napomena: Suglasnik k iz konsonantske grupe k na kraju osnove imenica mukoga
roda u nominativu mnoine uvijek podlijee sibilarizaciji:
cvrak cvrci
traak traci
49

oblaak oblaci
zakljuak zakljuci
sobiak sobici
d. Suglasnik k iz suglasnike grupe tk u dativu/lokativu jednine nekih imenica enskoga
roda ne alternira sa c da ne bi dolo do semantikih pomjeranja rijei (tipa tetka
tetki>tetci>teci; motka motki>motci>moci):
tetka tetki
estitka estitki
reetka reetki
doetka doetki
krletka krletki
zagonetka zagonetki
patka patki
utka utki
butka butki
etka etki
motka motki
Ali je pravopisno dozvoljeno i: pripovijetka pripovijeci, bitka bici i sl. jer u takvim
sluajevima ne dolazi do izmjene znaenja rijei.
e. Suglasnik k u dativu/lokativu imenica enskoga roda koje znae nacionalnu,
narodnosnu, konfesionalnu ili dravnu pripadnost ne alternira sa c:
Crnogorka Crnogorki
Bosanka Bosanki
pravoslavka pravoslavki
muslimanka muslimanki
Bjelopoljka Bjelopoljki
Indoneanka Indoneanki
Talijanka Talijanki
205.

Suglasnici k, g i h ispred vokala i u dativu i lokativu geografskih imena ponaaju se dvojako.

Iako nema strogoga pravila po kojemu bi se moglo odrediti kad navedeni suglasnici alterniraju sa c,
z i s a kad ostaju neizmijenjeni, jer o tome odluuje ponajvie dosadanja tradicionalna upotrebna
praksa, moglo bi se rei:
a. Ako je rije o dobro poznatim naim i stranim geografskim nazivima u kojima poslije
izvrene alternacije suglasnika ne bi dolo do promjene znaenja, suglasnici k, g i h u
navedenim padeima alterniraju sa c, z i s, npr.:
Rijeka Rijeci
Banjaluka Banjaluci
Lika Lici
Palanka Palanci
Afrika Africi
Amerika Americi
b. Ukoliko je rije o geografskim nazivima kojima bi se poslije izvrene alternacije
izmijenilo znaenje, sibilarizacija navedenih suglasnika se ne vri, npr.:
50

Boka Boki
Kostarika Kostariki
Meka Meki
Volga Volgi
Krka Krki
206.

Suglasnik k u grupama sk i k u dativu/lokativu jednine imenica enskoga roda pravopisno je

dozvoljeno upotrebljavati u dubletnom obliku i neizmijenjen i sibilarizacijom izmijenjen u c jer
tako nalae upotrebna praksa, npr.:
praska: praski prasci
ljuska: ljuski ljusci
guska: guski gusci
puka: puki puci
kruka: kruki kruci
vaka: vaki vaci

51

XIV. NEPOSTOJANO A
207.

Nepostojano a je a koje se u nekim oblicima javlja, a u nekima ne. Upor.: pas psa, novac
novca, momak momka i sl. To a je kratko. Dugo a nije nepostojano a. Upor: bardak -bardaka, junakjunaka, teak- teaka i sl.

208.

Nepostojano a se javlja u nominativu jednine i genitivu mnoine imenica mukoga roda,

npr.:
momak momaka
pas pasa
sastanak sastanaka
vrabac vrabaca
trupac trupaca
U svim ostalim padeima i u jednini i u mnoini nepostojano a se gubi. Npr.: momka, momcima; psa,
psima; vrapca, vrapcima i sl.

209.

Nepostojano a javlja se u genitivu mnoine imenica enskoga i srednjeg roda sa

suglasnikom grupom na kraju osnove. Npr.:
guska gusaka
tikva tikava
olovka olovaka
taka taaka
maka maaka
tetka tetaka
koplje kopalja
staklo stakala
sedlo sedala
jedro jedara
stegno stegana

210.

U nominativu jednine pridjeva neodreenoga vida u mukom rodu javlja se nepostojano a

izmeu dva krajnja suglasnika u osnovi. U svim ostalim oblicima to a se gubi. Npr.:
dobar (dobri, dobra, dobro)
kran (krni, krna, krno)
sitan (sitni, sitna, sitno)
plodan (plodni, plodna, plodno)
Nepostojano a se javlja u odreenim sluajevima i pri graenju sloenih glagola prefiksima. Npr.:
izagnati, razagnati, podastrijeti, odazvati, odailjati i sl.

211.

I u nekim glagolskim oblicima javlja se nepostojano a, npr.:

jesam jesmo
nijesam nijesmo
strkao strkla
rekao rekla
poao pola
52

212. U primjerima koji slijede nije rezultat nepostojanog a, nego rezultat odgovarajuih distribucija.
Upor.:
izagnati, razagnati, podastrijeti, izabrati, odazvati, odailjati i sl.
213. Istu pojavu imamo i u primjerima tipa
sa sestrom, sa snahom, sa svekrvom, sa svekolikom vojskom, sa svitom, sa stepenica, sa strane; sa zapada, sa zida,
sa zvijerima, sa zeljem, sa Zdravkom, sa zastave; sa pijunom, sa atora, sa tekera, sa najderom, sa etom, sa
emena, sa evera, sa otom, sa enice, sa agom, sa enom, sa eluca i sl., e rije poinje sa s, z, , , i .
Tako je i sa sa mnom nasuprot s tobom, s njim i sl.
Tako je i s distribucijom k u dodiru s k, g ili h. Upor.:
ka kui, ka klubu, ka kapiji, ka komandi, ka kapetanu, ka Kosti, ka Klimentima, ka klanici, ka konju, ka
kolu; ka gradu, ka gnijezdu, ka gostima, ka gazdi, ka Gvozdenu, ka govedima, ka hridi, ka haustoru i sl.
Prethodnom pravilu odgovara i pravilo da se prijedlozima s finalnim suglasnikom z, ispred rijei
koje poinju sa s ili z, distribucijski dodaje a. Upor.:
kroza selo, niza stranu, uza stranu, niza stube, uza stube, niza zid, kroza zid, uza zid, kroza zube i sl.
Ispred rijei s poetnim suglasnikom , ili navedeni prijedlozi upotrebljavaju se dubletno, tj. sa a
i bez a na kraju i bez njega. Upor.:
kroza umu/kroz umu, uza trike/uz trike, kroza kolu/kroz kolu, niza ljeme/niz ljeme, kroza bunje/
kroz bunje, kroza ito/kroz ito, kroza eme/kroz eme, uza enicu/uz enicu i sl.

53

XV. JOTOVANJE
214.

Nenepani i zadnjonepani suglasnici u kontaktu sa sonantom j u odreenim kategorijama

alterniraju s prednjonepanim suglasnicima.

215.

Ta glasovna promjena vri se u sljedeim morfoloki i tvorbeno uslovljenim okolnostima:

a. pri komparaciji, dodavanjem nastavka -ji na osnovu pridjeva, npr.:
d > : mlad mlai
t > : krut krui
l > lj: bijel bjelji
n > nj: crn crnji
s > : visok vii
z > : nizak nii
k > : jak jai
g > : drag drai
h > : tih tii
b > blj: grub grublji
p > plj: skup skuplji
v > vlj: suv suvlji
b. u oblicima prezenta:
d > : glodati gloem
t > : metati meem
l > lj: klati koljem
n > nj: njeti anjem
s > : disati diem
z > : nizati niem
k > : skakati skaem
g > : strugati struem
h > : njihati njiem
b > blj: zobati zobljem
p > plj: kapati kapljem
m > mlj: hramati hramljem

54

c. u trpnom pridjevu i imperfektu glagola ija se prezentska osnova zavrava na i a

infinitivna na i ili e, npr.:
d > : graditi graen; graah
t > : mlatiti mlaen; mlaah
l > lj: soliti soljen; soljah
n > nj: hraniti hranjen; hranjah
s > : kositi koen; koah
z > : paziti paen; paah
b > blj: globiti globljen; globljah
p > plj: zatupiti zatupljen; tupljah
v > vlj: slaviti slavljen; slavljah
m > mlj: lomiti lomljen; lomljah
d. u instrumentalu jednine imenica enskoga roda koje se zavravaju na suglasnik, npr.:
glad glau, so solju, smrt smru, vlast vlau, zob zoblju, krv krvlju i sl.
e. pri graenju zbirnih imenica s nastavkom -je, npr.:
prut prue, grozd groe, korijen korijenje, kamen kamenje, grob groblje, grm grmlje, snop
snoplje, klas klae, os oe i sl.
Napomena: Suglasnici s i z, koji su se u ovoj kategoriji dosljedno jotovali u i na
cijelom crnogorskom jezikom prostoru, pod uticajem doskoranje standardnojezike
norme zamijenjeni su regresivnim oblicima sa sj i zj. S obzirom na to da su u
savremenome crnogorskom jeziku takvi regresivni oblici opteprisutni i obini,
neophodno ih je prihvatiti kao normativne, npr.: osje, klasje, brezje i sl.
f. pri graenju pridjeva s nastavkom ji, npr.:
govedo govei, june junei, bivo bivolji, krava kravlji, brav bravlji, koza koi, pas pai i
sl.
Napomena: Kao i u prethodnoj stavci, suglasnici s i z su se i u toj kategoriji dosljedno
jotovali, ali su se iz istih razloga u crnogorskome jeziku u novije vrijeme ustalili regresivni
likovi navedenih rijei (npr.: kozji, pasji). S obzirom na to da su takvi regresivni likovi
potvreni savremenim uzusom, neophodno im je dati normativni status.
g. pri graenju imperfektivnih glagola, npr.:
dosaditi dosaivati, zabraniti zabranjivati, sniziti sniavati, skratiti skraivati, dodijeliti
dodjeljivati, iskoristiti iskoriavati, zaposliti zapoljavati i sl.
216.

Suglasnici k, g, h i c (u finalnom poloaju u imenicama) koji su se jotovali sa j iz nastavka -je,

-ji i -ju dali su grupe j, j i j. Npr.:
ovjek ovjeji, bog boji, stog ostoje, orah oraje, zec zeji, lice nalije i sl.

55

217. Rezultati dobijeni tzv. jekavskim jotovanjem su opteprisutni u crnogorskome jeziku i zbog toga su
savremenom crnogorskom standardnojezikom normom propisani kao normativni. Npr.:
t > : erati, vreti, poleeti
d > : evojka, ed, vieti
l > lj: ljepota, ljetovati, ljeto
n > nj: njedra, njegovati, njean
s > : ekira, eme, ever
z > : enice, iesti, ielica
218.

Takvo se jotovanje ne dogaa kada labijali b, p, m i v prethode glasu j. Upor: bjeat, a ne

bljeati; objesiti, a ne obljesiti; pjesma, a ne pljesma; trpjeti, a ne trpljeti; mjera, a ne mljera; mjesto, a ne mljesto;
vjera, a ne vljera; ivjeti a ne ivljeti.

56

XVI. REENINI ZNACI

Pod reeninim znacima podrazumijeva se interpunkcija. Reenini znaci koriste se radi
jasnijeg iznoenja misli; pomou njih se rastavlja pisani tekst na pasuse, reenice i reenine djelove.

219.

Kao to se u govoru prilikom iznoenja misli koriste pauze, varira intonacija i slino, tako se u
pisanome tekstu koriste interpunkcija ili reenini znaci.
220. Reenini ili interpunkcijski znaci su:
taka

zarez

taka-zarez

dvotaka

trotaka

...

upitnik

uzvinik

crta

navodnici

""

polunavodnici

' ' ,

zagrade

() // [] {}

kosa crta

/
TAKA

221. Taka je interpunkcijski znak koji se pie na kraju svake izjavne reenice, bez obzira na to da li je
potvrdna ili odrina, prosta, proirena ili sloena. Npr.:
Pao je snijeg.
Crna Gora je obnovila nezavisnost.
Ma koliko se trudili, teko ete ga nadmaiti.
222. Ukoliko se naslov i podnaslov nekog djela piu u istom nizu, jedan za drugim, iza njih se stavlja
taka. Npr.:
Gorski vijenac. Istoriesko sobitije pri svretku XVII. vijeka.
Polje jadikovo. Crnogorske narodne tubalice. Izbor priredio Branko Banjevi, Zagreb, 2007.
223.

Taka se stavlja iza naslova ako u istome redu iza njega slijedi tekst. Npr.:
Crnogorski govori. Crnogorski govori organski se pribrajaju istome genetski odreenom sistemu kojemu i
srpski, hrvatski i bosanski tokavski govori...
Crnogorska/zetska redakcija. Crnogorska/zetska redakcija (lat. redactio popravak, popravljanje)
predstavlja tip staroslovenskoga jezika izgovoren na crn. (zetski) nain...

224. U svim ostalim sluajevima (izuzev onih koji su opisani u t. 220 i 221) iza naslova se ne pie taka.
57

225. Taka se (kao i zarez) moe pisati i iza imena autora i naslova knjige pri navoenju bibliografskih
jedinica. Npr.:
Mladen Lompar. Vrijeme u kojemu sam prolost, Crnogorsko drutvo nezavisnih knjievnika, Podgorica, 2006.
Dragoje ivkovi. Istorija crnogorskog naroda. Tom I, Cetinje, 1989.
226.

Taka se nikad ne pie na kraju reenice iza upitnika, uzvinika ili iza trotake kojom se
obiljeava nezavreni tekst.
ZAREZ

227. Zarez je reenini znak. Njime se oznaavaju razliiti unutarreenini odnosi. Njime se od ostalih
reeninih djelova odvajaju oni djelovi koji predstavljaju odreenu cjelinu, djelovi koji se dodaju kao
naknadno objanjenje nekom prethodnom dijelu ili odreeni dio koji se posebno istie.
Dakle, zarezima se oznaava reanje (nizanje), naknadno dodavanje, suprotnost ili isticanje.
228. Reenini djelovi (zasebne rijei ili skupovi rijei) koji se reaju (niu) pri nabrajanju odvajaju se
zarezom. Npr.:
Tada su nas vezali, erali, palili,
gonili da primimo to srcu ne primismo svom....
Ne bjee ve domae rati ni boja, ne bjee poklii: ko je vitez, ni viteza na domai boj, ne ujae se kolea ni tubanje,
ne viae se lica mukoga ni enskoga ogrebotinah krvava i nagrena, ni glave crnom kapom ni crnom mahramom
pokrivene, ni perina mukoga ni kose enske ostriene, ne oblivae se zemlja, drvo i kamen krvlju vae brae i ne
kipjae bratska krv iz ustah vaijeh, ne kukahu majke za svojijem sinovima, ni sestre za svojom braom oiane, ni
sirote udovice za svojijem muevima ogrebane ni alosna eica za svojijem roditeljima suzam oblivena.
229.

Pridjevi se u nizu odvajaju zarezima u zavisnosti od odnosa u kojima se nalaze.

a. Ako se pridjevi nalaze u nezavisnom odnosu, onda se odvajaju zarezima. Npr.:
Doekala nas je na kunom pragu vedra, vesela i nasmijana.
Oko vrata viela se dotrajala, naeta, zaprljana koulja.
b. Kad stoje u zavisnom odnosu, pridjevi se ne odvajaju zarezima. Tada se jednim
pridjevom blie odreuje ono to se kazuje drugim. Npr.:
Nosio je stare vojnike cokule.
Duge jesenje kie su nepodnoljive.
Niz lea bijae putila dugu bujnu crnu kosu.

230.

Zarezima se pri nabrajanju odvajaju i imenice i glagoli. Npr.:

Protiv njih se bijahu urotili sua, glad, e, nebo, zemlja.
Bio je ljubitelj knjige, filma, dobre muzike.
Maine su tutnjale, lomile, razbijale sve pred sobom u paramparad.

231. Kad se izmeu reeninih lanova koji se nabrajaju nalazi veznik, izmeu njih se ne stavlja zarez.
Npr.:
I Crnogorci i Brani bijahu spremni da se odazovu na svaki njegov pokli.
Tvoji putevi ve su zvuk i zrak.
Putovalo se im se moglo na konju, kolima ili pjeke.
58

Dim i pepeo i zaklano polje vatreno i ubijeno.

Zato ga je mrzio i progonio i ubio pijukom pravo u elo.
232. Ukoliko se reenini lanovi u nabrajanju ele posebno istai, tada se mogu odvajati zarezima iako
se meu njima nalaze veznici. Npr.:
Nije imao nikoga: ni oca, ni majke, ni sestre, ni brata.
Neko mora poi ili vi, ili oni, pa odluite.
Koji li bi se Njegu naao da javnim ili potajnim nainom takvomu bezakoniku po svojti, ili po hajteru, ili po
mitu dri partu, takvi od gospoda Boga vsedritelja da bude proklet i ga sila Boija estoko i nemilostivo porazi
kako hulitelja vjere Hristove i razoritelja zakona hristijanskoga.
I lobanja snova puca, i kost prti, i krcka, i pucketa, i varnice iz zavrtnja sijevnu, i peku raskravljenu skramu
snova, i vrte ponova.
233. Ako se meu reeninim djelovima nalazi suprotni veznik kojim se oznaava stvarna suprotnost,
onda se iza rijei koja prethodi tome vezniku obavezno pie zarez. Npr.:
Bio je uvijek namrten, ali dobroduan.
A mi nemamo dva, nego jedan zakon boji, koji ne doputa da se zakonite ene eraju, a namjesto njih nalonice
uzimaju.
Majka mu je stara, ali vitalna.
Ukoliko nije rije o stvarnoj suprotnosti, tada se ispred tih veznika ne pie zarez. Npr.:
Jedan ali vrijedan.
Zgodan a dobroudan, odgovarao je svakome.
234. Kad se veznik nego upotrebljava izmeu reeninih djelova da oznai bilo kakvo poreenje, ispred
njega se ne pie zarez. Npr.:
Bolje grob nego rob.
Jutro je pametnije nego vee.
235. Kad se ipred veznika nego ili ve nalazi reenini dio koji poinje izrazom ne samo, ispred njih
(veznika nego i ve) se obavezno pie zarez jer je rije o posebnom isticanju onoga to se nalazi iza
tih veznika. Npr.:
Bili su ne samo ljepi, nego i pametniji.
Oteli su im sve ne samo zemlju, nego i kuu.
Nastupilo je ne samo zlo vrijeme, ve su se i ljudi iskvarili.
236. Zarezima se odvajaju podaci koji se iznose u istom nizu pri navoenju bibliografskih jedinica.
Npr.:
Mirko Banjevi, Pobune uma, M&B, Podgorica, 2003.
Vuki Pulevi & Novica Samardi, Fitonimi i zoonimi u toponimiji Crne Gore, DANU, Podgorica, 2005.
arko L. urovi, Bard crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i jezikoslovlje, Cetinje, 2005.
237. Ukoliko se pri datiranju ime mjesta i datum nalaze u istom nizu, izmeu njih se obavezno pie
zarez. Npr.:
Cetinje, 4. VII 2007.
Na Cetinju, 4. jula 2007.

59

Isto tako se zarez pie izmeu naziva mjesta i datuma u sluajevima kad datum nije iskazan
brojano ve je umjesto njega navedeno ime nekog praznika. Npr.:
Cetinje, na Luindan 2007.
U Baru, na Petrovdan 1943.
Podgorica, o Malome Gospoinu dne 1896.
238. Zarezom se odvajaju reenini djelovi koji se naknadno dodaju, odnosno koji su u samostalnom
odnosu prema reenici, bez obzira na to da li se takvi djelovi nalaze na poetku ili na kraju
reenice, ili su pak u nju umetnuti. Ako se takvi reenini djelovi nalaze na poetku reenice, zarez
se pie iza njih. Ukoliko su umetnuti u reenicu, onda se od nje s obje strane odvajaju zarezima, tj.
zarez se tada pie i ispred i iza toga reeninog dijela. Kad se takav reenini dio nalazi na kraju,
zarez se pie ispred njega.
U skladu s tim, zarezom se odvajaju:
a)

vokativi:
Veliki Ostroki Vasilije Sveti,
Nek ti je slava!
Dojadie nam ovi krevi kleti
Skapa nam i dijete i vo i krava.
Najposlije jo neto da vam kaem i izbistrim, o brao i narode crnogorski i brdski!
Narode moj, stado moje, prelazi u marvu,
zaboravio si ime svoje, izgubio si jezik svoj...
Napomena: Iza vokativa u ustaljenim frazama nikad se ne pie zarez. Npr.:
Boe pomozi!
Oprosti (mi) boe!
Boe (me) sauvaj!
Sauvaj (me) boe!
Ajme Gospe mila! (upotrebljava se u Boki)
Neka avole!

b)

reenini djelovi koji se nalaze iza to jest ili tj. jer predstavljaju naknadno
objanjenje, npr.:
Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih redovno
odvajaju zarezima.
Ove bi se reenice mogle upotrijebiti i bez navedenoga veznika, to jest kao naporedne reenice.

c)

uzvici i rijece ili izrazi kojima se iskazuje subjektivni stav govornog lica prema
onome to se reenicom iznosi:
Ah, kad si divljaki muen,
rovitim drumom vuen,
padae rumena rosa...
Oh, da mi je znati!
Uostalom, on je sve uradio kako treba.
Naravno, svi smo znali da nas je slagao.
60

Oni su se, meutim, doetili o emu je rije.

U najkraem, on je bio najuspjeniji vladar iz dinastije Petrovia.
On je, nesumnjivo, posljednji koji bi nam nanio tetu.
Meutim, ako iza ovakvih rijei i izraza slijedi enklitika, iza njih se nikad ne pie zarez.
Npr.:
I napokon je stala kia. (Nasuprot: I napokon, stala je kia.)
Valjda e sami uspjeti da dovre taj posao.
Napomena: Enklitike se ne piu iza zareza.
d)

bilo koji reenini dio koji je dodat ili umetnut u nju:

Svi glavari su bili na zboru, osim jednoga.
Svi glavari, osim jednoga, bili su na zboru.
Tu se i danas naziru ostaci nekakve tvrave, vjerovatno iz turskoga vremena.

e)

apozicije i apozitivi, kao i nazivi titula i zvanja kad se, kao naknadno dodati, nalaze
iza imenice na koju se odnose:
A on, siromah i neugledan, ustruavao se da im protivurjei.
Ostarjela i iznemogla, ona nije mogla nastaviti put.
Dugo su posmatrali svod, zvjezdan i beskrajan.
Mihailo Stevanovi, lingvista, roen je u Zgradama agovia.
Sava Kovaevi, narodni heroj, poginuo je na Sutjesci.
Napomene:
Atributivi se (osim kad oznaavaju titule i zvanja) nikad ne odvajaju zarezima. Npr.:
evojka je jeam ito klela.
Otili su u Srijem zemlju.
Takoe, ako se titule i zvanja nalaze ispred imenica na koje se odnose, iza njih se nikad
ne pie zarez. Npr.:
Lingvista Mihailo Stevanovi podrobno je opisao jugoistonu skupinu crnogorskih govora.
Crnogorski kralj Nikola zbaen je s prijestola 1918. godine.
UPOTREBA ZAREZA IZMEU NEZAVISNIH REENICA

239. Sastavne (kopulativne) reenice koje se upotrebljavaju s veznicima se ne odvajaju zarezima. Npr.:
Spalili su im kue i oerali sav mal pred sobom.
Vi slobodu svoju ne poznajete i poznati je ne hoete.
Nikad se ne gledamo niti pitam za njih.
Dobro su se obukli pa im nije hladno.
240. Ako se sastavnim reenicama koje su vezane veznicima neto naroito istie, one se ipak odvajaju
zarezima. Npr.:
Ni to snio, ni priat umijem.
Niti grmi, nit' se zemlja trese,
Niti bije more o mramorje.
61

Cijeloga vijeka radio je za njih, i ivio je za njih, i sve im je dao, a oni su sve zaboravili.
241. Ukoliko veznici pa i te vezuju dvije sastavne reenice, pri emu se drugom iznosi neto to se vri
poslije radnje iskazane prvom reenicom, tada se izmeu njih pie zarez. Npr.:
Tu hiljade bjehu nevoljnika,
svi u ljuta gvoa poputani,
te graahu principu brodove.
Raspre eme posijae grko,
te s njim pleme srpsko otrovae...
Razbolio se, pa nije mogao doi na posao.
242. Sastavne reenice koje se upotrebljavaju bez veznika uvijek se odvajaju zarezima. Npr.:
Iza tue vedrije je nebo,
iza tuge vedrija je dua,
iza plaa veselije poje.
Veliki Vojvodo, mjero svoga doba,
Nema za te smrti, nema za te groba.
Krcnu kolac njekoliko puta,
zviznu pala njekoliko puta,
zadrhtae ta vjeala tanka,
al ne pisnu Crnogorad mlada.
Putnik mirno putovae, trgovac slobodno trgovae, rabotnik svoju rabotu veselo rabotae i oban svoju stoku bez
straha pasijae i Bogom blagoslovena tiina na sve strane prebivae.
243. Zakljune (konkluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima, bez obzira na to da li su vezane
veznicima ili se upotrebljavaju bez njih. Npr.:
Vrijedno je radio, sigurno e poloiti ispit.
Uloili su sav trud u tu zemlju, izvui e korist iz nje.
Dobro je spavao, moi e, dakle, dobro da radi.
Cijelu no je padala kia, bie ustao potok.
244. Suprotne (adversativne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Zla nadivjeh tvoja svakolika,
a s najgorim hou da se borim.
Nijesmo ih htjeli primiti, ve smo im otpisali da nam se ne primiu.
Nikad me nije htio posluati, nego je uvijek radio po svome.
245. Kao i suprotne, i iskljune (ekskluzivne) reenice se uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Nije govorio nita, samo je gledao nege u daljinu.
Cijelo drutvo se veselilo, jedino je on bio etan.
Svi su se radovali njegovome uspjehu, jedino je on bio ravnoduan.
246. Rastavne (disjunktivne) reenice koje se vezuju veznicima volja i bilo uvijek se odvajaju zarezima.
Npr.:
Volja ti uzmi, volja ti ostavi.
62

Volja ti gledaj film, volja ti itaj novine.

U svakom sluaju bie vam lijepo, bilo da odete s nama, bilo da ostanete ove.
On je uvijek nezadovoljan, bilo da radi, bilo da ne radi.
247. Rastavne reenice koje su vezane veznikom ili upotrebljavaju se sa zarezom i bez njega.
a. Ukoliko se rastavnom reenicom eli naglasiti suprotnost ili razliitost, tada se ispred
veznika ili obavezno pie zarez. Npr.:
Il' e konja dati na razmjenu,
Il' emo ga na silu oteti.
Ili grmi il' se zemlja trese,
Ili bije more o bregove?
b. Ukoliko se rastavnim reenicama s veznikom ili posebno ne istie ni suprotnost ni
razliitost, tada se ne odvajaju zarezom. Npr.:
Neeljom nikad nije radio, ili je edio kod kue ili je etao s drutvom.
Nikad nije bio sam, ili je bio s drutvom ili s roditeljima.
UPOTREBA ZAREZA U ZAVISNO-SLOENIM REENICAMA

248. Namjerne (finalne) reenice kada stoje u prirodnom, uobiajenom redu, iza glavne reenice, ne
odvajaju se zarezom. Npr.:
On je urio ne bi li stigao prije nas.
Uinjeli su sve to su mogli kako bi ih izmirili.
Dali su nam i neto para da nam se nau u nudi.
249. Ukoliko se namjerne reenice nalaze u inverziji, ispred glavne reenice, iza njih se redovno pie
zarez. Npr.:
Francuskoga da ne bi brijega,
aravijsko more sve potopi!
Da bi mogli prezimiti silnu stoku, oni moraju pribaviti i sijena i lista.
250. Izrine (deklarativne) reenice su kao reenice koje iskazuju sadraj glagola glavne reenice u
tijesnoj vezi s njom, pa se stoga nikad ne odvajaju zarezom. Npr.:
Paleolog poziva Murata
Da zakopa Grke sa Srbima.
Poruio nam je da ga ekamo.
251. Zavisno-upitne reenice se od glavnih nikada ne odvajaju zarezom. Npr.:
Kazujte nam to ste radili.
Nijesu razmiljali kako e ih primiti.
Pitao ih je jesu li ikad vieli ljepi prizor od toga.
U primjerima kao to su recimo:
Kazuj, babo, jesi li vjetica.
Ka', vladiko, to ti vezir pie
63

zarezi ispred zavisno-upitnih reenica prisutni su radi oznaavanja vokativa, a ne zbog odnosa
meu reenicama.
252. Vremenske (temporalne) reenice se u poloaju iza upravne reenice ne odvajaju zarezom. Npr.:
ekaemo vas dok se ne vratite.
Ona bi postavljala ruak im nas ugleda u dvoritu.
Doli su im su se probudili.
253. Vremenska reenica se u poloaju iza glavne moe odvajati zarezom samo onda kad se
upotrebljava kao naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja. Npr.:
Njego je pjesmu Pozdrav rodu na Novo ljeto napisao 1. januara 1847. godine, kad je datirao i Posvetu prahu
oca Srbije.
ivjela je u Kotoru sve do lani, kada se upisala na fakultet u Podgorici.
254. Ukoliko se vremenska reenica nalazi ispred glavne reenice, ona se od nje uvijek odvaja zarezom.
Npr.:
im nas ugleda u dvoritu, ona bi postavljala ruak.
Kad je stigao kui, bilo je kasno.
Kad je trebalo da ih ostavim, uvijek bi me uhvatila neka tuga.
255. Mjesne reenice se ne odvajaju zarezom od glavne reenice ukoliko se glavna nalazi na prvom
mjestu. Npr.:
Oni e poi e go ih vi poaljete.
Traili su tragove kuda je prola njihova prijethodnica.
Otili su tamo odakle su davno svi pobjegli.
256. Ukoliko se mjesne reenice nalaze u inverziji, tj. ispred glavne reenice, one se tada od njih
redovno odvajaju zarezima. Npr.:
e vojska proe, tu trava ne nie.
e je nekad bila obraena svaka stopa, sad se ire drae i trnjine.
257. Kad mjesna reenica predstavlja naknadno dodato objanjenje ve odreenoga znaenja iz glavne
reenice, ona se od nje odvaja zarezom iako nije u inverziji. Npr.:
Voljeli su da ljetuju na Lovenu, e im je gnijezdo.
Dojahae do ume, odakle nastavie pjeke.
258. Iako uzrok prethodi posljedici, za uzrone (kauzalne) reenice se smatra da su u prirodnom redu
kad se nalaze iza glavne reenice. Poto su u tome poloaju u tijesnoj vezi s glavnom reenicom,
od nje ih ne treba odvajati zarezima. Npr.:
Nijesu se mnogo trudili jer su znali da im nee ispotovati trud.
Zidovi bijahu potamnjeli poto su imali ognjite u kui.
259. Ukoliko se pak uzrone reenice nalaze u inverziji, tada se redovno od glavne odvajaju zarezima.
Npr.:
Budui da su im svi proizvodi kvalitetni, nije mi ao za njih izdvojiti novac.
Kako se ed uvijek lako ljutio, morali smo pred njim birati rijei.
Poto smo znali koliko je bolestan, zaudismo se njegovom dobrom raspoloenju.
64

260. Posljedine (konsekutivne) reenice se gotovo nikad ne upotrebljavaju u inverziji, ali se i u

uobiajenom nizu (kad se nalaze iza glavne reenice) odvajaju zarezima.
a. Ukoliko je posljedina reenica s veznikom da u tijesnoj vezi s glavnom, tj. ako je njezina
zavisnost jae istaknuta, tada se od glavne ne odvaja zarezima. Npr.:
Vikali su toliko da su nam bubne opne popucale.
Glas im je bio tako snaan da se fenjer pred njima gasio.
Ne budi jabuka da te svak gloe, niti budi emerika da te niko ne obiduje.
b. Ako je zavisnost takvih posljedinih reenica (s veznikom da) od glavne manje izraena,
tada se one odvajaju zarezom. Npr.:
A on je izuzetno poten, da mu niko nita ne moe prigovoriti.
Petar je bio ovjek od zanata, da ga niko nije mogao nadmaiti.
Da su navedene posljedine reenice u slaboj zavisnosti od glavne reenice, najbolje se
vidi po tome to bi se bez ikakve promjene znaenja mogle upotrijebiti i bez navedenoga
veznika, tj. kao naporedne. Npr.:
A on je izuzetno poten, niko mu nita ne moe prigovoriti. Petar je bio ovjek od zanata, niko ga
nije mogao nadmaiti.
c. Posljedine reenice s veznicima te ili pa mogu se od glavne odvajati zarezima kad je
zavisnost jae istaknuta. Npr.:
Nijesam vie imao to traiti tamo, pa sam otiao kui.
Pala je velika kia, te se nije moglo izai napolje.
261. Uslovne (kondicionalne) reenice se u uobiajenom redu (kad stoje iza glavne reenice) ne
odvajaju zarezom. Npr.:
Ne bi tako priao da si vidio to i mi.
Nemojte da vas ekamo utra ako smo se dogovorili.
Lake e ti biti ako nam se pridrui.
262. Ukoliko se uslovne reenice reenice dodaju kao naknadno objanjenje, one se odvajaju zarezom i
kad se nalaze iza glavne reenice. Npr.:
Imali su kuu, ako se to kuom moglo zvati.
Pamtiemo i vratiemo sve to su nam napravili, ako se to uopte moe vratiti.
263. Kad se uslovne reenice nalaze u inverziji, tada se iza njih obavezno pie zarez. Npr.:
Da ne bjee pod onim imenom,
Ne ae se bojat od uroka.
I ako ve ne naene vae samovoljstvo na veliki vau nesreu i sramotu, nemojte me zvati mojijem imenom.
Ako bi se ko naao u narodu naemu da ne primi ove moje potonje rijei i preporuke za istinite ili ako ne bi sve
tako posluao kako ova knjiga izgovara, nego bi kakvu smutnju i razdor meu narodom usudio se initi slovom ili
djelom, toga svakoga, koji go on bio, mirski ili duhovni, ja na smrtni as moj vjenome prokletstvu i anatemi
predajem, kako njega, tako i njegov rod i porod, da mu se trag i dom iskopa i utre!
264. Uz dopusne (koncesivne) reenice koje se nalaze iza glavne reenice zarez se pie u zavisnosti od
veznika kojim su povezane s glavnom reenicom.
65

a. Dopusne reenice s veznikom iako ne odvajaju se zarezom ako se nalaze iza glavne
reenice. Npr.:
Uvijek nas je ekao iako je bio stariji od svih.
Nije pokazivao nikakvu tugu ni strah iako je znao da mu se blii kraj.
b. Dopusne reenice koje se za glavnu vezuju ostalim veznicima (ako i, mada, premda, makar)
odvajaju se zarezima i kad se nalaze iza nje. Npr.:
Doli su, mada nijesu bili sigurni kako e ih primiti.
Daemo sve od sebe, makar nam to bilo posljednje.
265. Dopusne reenice se u inverziji uvijek odvajaju zarezima. Npr.:
Ako su ga kraste nagrdile,
zdrave su mu oi ostanule.
Iako ga danas nazivaju Nemanjin grad, to je samo turska tvrava Depedogen.
Premda je tada bio teko ranjen, ipak je uspio da se brzo izlijei.
266. Kad odnosne (relativne) reenice stoje iza glavnih, one se odvajaju zarezom ili se upotrebljavaju
bez njega zavisno od njihove slube.
a. Kad odnosne reenice imaju atributsku slubu, tj. kad odreuju nepoznati pojam, one se
od glavne reenice ne odvajaju zarezima. Npr.:
Nadao se da se nee zaboraviti rtve boraca koji su dali ivot za svoju zemlju.
Dodijelili su im onu kuu to je niko nije htio uzeti.
b. Ako odnosne reenice imaju apozitivnu funkciju, tj. ako se odnose na ve odreeni
pojam, one se redovno od glavne odvajaju zarezom. Npr.:
Nadao se da se nee zaboraviti rtve naih boraca, koji su ivot dali za svoju zemlju.
Dodijelili su im onu staru kuu, to je niko nije htio uzeti.
267. Kad se odnosne reenice nalaze u inverziji, redovno se od glavnih odvajaju zarezima. Npr.:
Ko to kuca alkom na vratima, alka mu se o glavu slomila.
ije su ovce, toga je i planina.
268. Odnosne reenice koje poinju zamjenicama ko i to, a imaju subjekatsku ili objekatsku funkciju,
redovno se odvajaju zarezima kad se nalaze u inverziji. U suprotnom, ako se takva odnosna
reenica nalazi iza glavne reenice, ona se od nje ne odvaja zarezom. Npr.:
Ko drugome jamu kopa, sam u nju upada.
Ko rano rani, dvije sree grabi.
to moe danas zavriti, ne ostavljaj za utra!
to traili, ono su i nali.
Dvije sree grabi ko rano rani.
Ne ostavljaj za utra (ono) to moe danas zavriti.
269. Kad se zavisne reenice u sloenoj, bilo da su raznovrsne ili iste vrste, niu jedna za drugom, one
se redovno odvajaju zarezima bez obzira na mjesto na kojemu se nalaze. Npr.:
Molio bih vas, ako moete, ako vam nije problem, da izdvojite malo vremena za njega.

66

Koji li se nae neposluan i samovoljan da ikakvu smutnju ili neslogu ini, takvoga ostavljam pod estokijem
prokletstvom, da mu Bog smuti srce i mozak, da ga sila Boija porazi, da njegov dom ostane pust.
Kad ustane, ako se eti, probudi me.
270. Umetnute reenice se kao naknadno dodata obavjetenja uvijek odvajaju zarezima od ostalih
reeninih djelova. Npr.:
Va odgovor, koji ste mi poslali na pisma gospodina kapitana od cirkula, ja sam ponapravio i poslao u Kotor.
Oni nee osporavati, ako ita znaju, slubenu upotrebu optecrnogorskih jezikih obiljeja.
271. Reenini dio koji poinje glagolskim prilogom, kad se nae na poetku reenice, uvijek se od
preostaloga dijela reenice ili itave reenice koju odreuje odvaja zarezom. Npr.:
Izuavajui crnogorske govore, zakljuio je da su glasovi i neophodni dio crnogorskoga standardnog jezika.
Trudei se da svijetu iznese dostignua savremene montenegristike, uestvovao je na brojnim meunarodnim
skupovima slavista.
Ukoliko se reenini dio koji poinje glagolskim prilogom naknadno dodaje, on se odvaja zarezom
i u sluaju kad se ne nalazi na poetku reenice. Npr.:
Toga jutra, krenuvi prema stanici, oeti jak bol u grudima.
Svim uesnicima je poelio sreu, opomenuvi ih jo jednom da budu paljivi.
TAKA-ZAREZ
272. Taka-zarez se pie izmeu dvije relativno samostalne reenice koje su najee sloene ili je makar
jedna od njih sloena. U takvim sluajevima se znaenje reenice ne bi izmijenilo ni kad bi se
umjesto take-zareza upotrijebila samo taka. Npr.:
I vi tako uiniste; kuluk i praviteljstvo postaviste, da zakonik carstvuje i da je svaki zakoniku podloen.
au meda jot niko ne popi,
to je aom ui ne zagri;
aa ui ite au meda,
smijeane najlake se piju.
273. Taka-zarez se moe pisati i umjesto zareza ako je potrebno posebno naglasiti razliku meu
reenicama koje se u sloenoj javljaju bez veznika. Npr.:
Odlazili su svakoga jutra na rijeku; sluali su njezine umove; posmatrali su jutarnje sunce kako se presijava u
valovima; utali su.
Misli im nijesu bile jasne; rijei su im se nezgrapno kotrljale iz grla; no svi smo poznavali njihovu dobrodunost.
274. Taka-zarez se esto upotrebljava iza reenica koje se niu jedna za drugom. Npr.:
U svom pravopisnom priruniku Vojislav Nikevi je jasno istakao sljedea tri naela: pii kao to zbori, a itaj
kako je napisano; dri se upotrebne norme crnogorske opene pravilnosti; tue pii kao svoje.
275. Pri nizanju razliitih reeninih djelova, naroito ako se u okviru tih djelova javljaju zarezi,
neophodno je izmeu njih pisati taku-zarez. Npr.:
Najei veznici nezavisno-sloenih reenica su: i, pa, te, ni, niti; a, ali, ve, nego; i, dakle, sigurno; samo, samo to,
jedino, jedino to, ve, ve to; ili, volja, bilo.

67

DVOTAKA
276. Iza reeninoga dijela poslije kojega slijedi nabrajanje redovno se pie dvotaka. Npr.:
Petrovii su Crnoj Gori dali sedam vladara: vladiku Danila, vladiku Savu, vladiku Vasilija, vladiku Petra
Svetoga, vladiku Petra II, knjaza Danila i kralja Nikolu.
U okviru te ekskurzije obilazi se nekoliko gradova crnogorskih: Cetinje, Podgorica, Kotor, Perast, Rijeka
Crnojevia, Niki i Pljevlja.
Navedene reenice ne bi izgubile svoj smisao ni kad bi stajale bez dijela koji se nalazi iza dvotake.
U takvim sluajevima se ispred nabrajanja redovno pie dvotaka.
277. Meutim, ukoliko djelovi koji se niu ili nabrajaju stoje u vroj vezi s reenicom koja im
prethodi, kad informacija koja se reenicom iznosi ne bi bila potpuna bez toga dijela, ispred
nabrajanja se ne pie dvotaka. Npr.:
Donijeli su nam knjige, sveske, pribor za pisanje i sve to nam je bilo potrebno za tu kolsku godinu.
Oni bi uvijek obili Cetinjski manastir, Vlaku crkvu, spomenik na Orlovom kru i Njegoev mauzolej.
Ukoliko je i u ovakvim sluajevima pojam za kojim slijedi nabrajanje odreen rijeima kao to su
npr. sljedei, ovi, ovakvi i sl., ispred nizanja ili nabrajanja se redovno pie dvotaka. Npr.:
Sastavne reenice vezuju se sljedeim veznicima: i, pa, te, ni, niti.
278. Ispred nizanja ili nabrajanja koje slijedi ispod nekog naslova kao to je: Sadraj, Literatura,
Bibliografija, Popis lica i sl. dvotaka se nikad ne pie.
279. Prilikom skraivanja bibliografskih jedinica u tekstu, dvotaka se moe pisati izmeu godine
izdanja i broja stranice koja se citira ili na koju se poziva. Npr.:
Nikevi 2006: 259 umjesto Milorad Nikevi, Fonemi , , , i u crnogorskome
standardnom jeziku u knjizi Komparativna filoloka odmjeravanja, Osijek Cetinje, 2006, str.
259.
Banjevi 2007 : 314 umjesto Branko Banjevi, Crnogorski kao slubeni jezik, Matica, br. 29/30,
Matica crnogorska, Cetinje Podgorica, 2007, str. 314.
280. Dvotaka se moe stavljati iza prvog dijela reenice ako drugi dio predstavlja objanjenje prvog
dijela ili ako proistie iz njega. Npr.:
Oduzeli su im sve: koliko su prije ponosno gazili zemljom, toliko im je sad bilo muno i izii iz kue.
Kad onamo ima to vieti:
Mujo Ali, turski kavazbaa,
odveo nam Ruu Kasanovu...
Srea se je stara okrenula:
u Karue, na kraju Crmnice,
od petnaest hiljada turakah
ne putie iva nijednoga.
281. Dvotaka se redovno pie ispred navoenja tuih misli u upravnom govoru. Npr.:
Pa viknuli cijelu narodu:
Pogledajte onoga kokota!
Pue jedna i ovjek poklie:
68

Ko je vitez, ko je dobri junak!

Povede se roblje crnogorsko!
Ako je u pitanju indirektni govor, dvotaka se pred njim nikad ne pie.
TROTAKA
282. Trotaka je reenini znak kojim se oznaava nezavrenost ili isprekidanost reenice i misli. Mogu
se nalaziti na kraju reenice i u sredini. Npr.:
Ne... ne... ed'te, da i jot zborimo!
Al' heroju topolskome, Karaoru besmrtnome,
Sve prepone na put bjehu... k cilju dospje velikome.
Dobili smo sve to nam je potrebno: ogrijev, zimnicu, garderobu...
283. Ukoliko se u navoenju neiji tekst ne prenosi u cjelosti, izostavljeni dio oznaava se trima
takama. One se mogu nai na poetku, na kraju i u sredini reenice, zavisno od toga koji je njen
dio izostavljen. Npr.:
Tu se odmah pomutismo grdno,
pobismo se ognjem iz puakah...
Proklet bio svaki Crnogorac koji bi dobjegeg oeka, i na...vjeru, nevjernoj tragi iz ove slobodne zemlje predavao.
Doli smo da pokaemo neprijatelju nae vjere, naega imena i nae predrage slobode da smo Crnogorci, da smo
narod, narod voljan, narod koji dragovoljno za svoju slobodu bori se...
284. Ukoliko se u navoenju neke reenice ili teksta izostavlja sredinji dio, umjesto njega se pie
trotaka, koja se najee stavlja u zagrade. Npr.:
Rasprava o Srpskoj gramatici ura padijera, prvome udbeniku maternjega jezika napisanom u Crnoj Gori
na principima Karadieve reforme jezika i pravopisa (...), izazvana je veoma negativnijem prikazom koji je u
Knjievnom listu objavio mladi profesor Mirko Mijukovi (...), to je tek nakon zavrene Velike kole u
Beogradu svoju kulturnu i javnu djelatnost zapoinjao na Cetinju. [Vieti: V. Nikevi, Crnogorski jezik,
Tom II, Matica crnogorska, Cetinje, 1997, str. 504.]
285. Ukoliko se iza neke uzvine ili upitne reenice prekida tekst koji se sastoji od nekoliko reenica,
tada se ispred trotake moe staviti uzvinik ili upitnik. Ukoliko je rije o tekstu koji se prekida iza
izjavne reenice, na njenom kraju se ispred trotake ne pie taka. Npr.:
Ali znate da je nagrada slobodnog junaka odbrana slobode i milog oteestva...
Poklii se onoj narugasmo:
Kakvo roblje sasred Crne Gore?...
Mranu zatrpae jamu
to jadno boli na srcu.
I nestade ti
kao i mnogi!...

69

UPITNIK
286. Upitnik se pie na kraju upitne reenice. Npr.:
Rekao sam ti da doe, zar se ne ea?
O, ko e da rashladi
dugi i teki put?
287. Iza upitnih reenica u nabrajanju upitnik se moe pisati na dva naina:
a. iza svake upitne reenice koja se nie ili nabraja, npr.:
to s' u obraz etno neveselo?
Al' nijesi snahu isprosio?
Al' ti nije po udi evojka?
Ali ali tri tovara blaga?
b. na kraju posljednje u nizu upitnih reenica, npr.:
to ne uva mladu glavu,
ljudska vilo,
to krvnika njom nasladi,
bratska diko?
288. Ako se upitnik pie u zagradi unutar reenice, njime se tada iskazuje sumnja u vjerodostojnost
onoga to se iznosi u reeninom dijelu uz koji takav upitnik stoji. Npr.:
Roen je 1856. (?) godine.
Bila je to uasna borba u kojoj je stradalo 325 (?) vojnika.
289. Iza zavisno-upitnih reenica upitnik se ne pie. Npr.:
Kazuj, babo, jesi li vjetica.
Pitali su ga da li moe preplivati zaliv.
UZVINIK
290. Uzvinik se pie na kraju uzvinih reenica. Npr.:
Putite ih, amanat vi Boji!
Uhvatite ga!
Zabranjeno noenje oruja!
291. Uzvinik se pie i iza rijei, izraza ili cijelih reenica koje se izgovaraju u nekom uzbuenju ili
afektu, kao i iza retorikih pitanja. Npr.:
U pamet se dobro, Crnogorci!
Rat! Rat! Hoe da se rati!
Svuda je pala tmina!
Ko izdao, brao, te junake,
ra mu se na dom rasprtila;
za njegovim tragom pokajnice
sve kukale, dovijek lagale!
70

Stani!
292. Na poetku pisma, iza imena lica kome se obraamo moe se pisati uzvinik. Nastavak pisma tada
se prenosi u sljedei red i obavezno poinje velikim poetnim slovom. Npr.:
Potovani profesore!
Obavjetavam Vas da se sljedee neelje odrava....
Kosta!
Potreen sam vijeu. Molio bih te da njegovoj porodici prenese izraze mog dubokog sauea.
293. Uzvinik se moe pisati iza vokativa koji se nalazi na poetku reenice ukoliko je posebno
naglaen. Tada se, prirodno, nastavak reenice pie velikim poetnim slovom. Npr.:
Brao! Spremite se za pokret!
eco! Sluajte me!
Gospode! Smiluj se!
294. Iza reeninog dijela iji se sadraj eli posebno naglasiti moe se pisati uzvinik. U tom sluaju se
uzvinik pie izmeu zagrada, a naredna rije malim poetnim slovom. Npr.:
Iako akademik (!), on nikad nije savladao ni osnovna pravopisna pravila!
Oni mu nikad nijesu dozvolili da u tom asopisu odgovori na pomenuti Petroviev pamflet, iako su imali zakonsku
dunost (!) da to uine.
U tom kontekstu moe se umjesto samog uzvinika upotrebljavati u zagradama i latinski uzvik sic!
Npr.:
On je i bosanski i crnogorski i hrvatski jezik smatrao regionalno-konfesionalnim (sic!) varijetetima srpskoga
jezika!
295. Kad se uzvinom reenicom istovremeno postavlja i pitanje, na njenom kraju se pie i upitnik i
uzvinik. Ta dva znaka piu se i iza upitnih reenica koje se izgovaraju povienim tonom jer se
njima izraava uenje. Npr.:
Kakav fiek na poklon veziru,
Samovoljni kaurski hajdue?!
Jeste li vi polueli?!
Koga mislite zavarati?!
Zaista?!
296. Ukoliko se uenje odnosi na odreeni reenini dio, tada se iza toga dijela mogu u zagradama
pisati upitnik i uzvinik. Npr.:
Njegoa je smatrao dijalektalnim piscem u okviru srpskoga jezika (?!) iako je i sam pisao o ogromnoj ulozi koju je
Njegoev jezik imao u pobjedi Vukove jezike reforme.
U tome rjeniku mogu se nai i rijei kao to je npr. kostjela (?!), sjenina (?!) za koje nema potvrda u bilo kojem
crnogorskom govoru!
CRTA
297. Crta se moe upotrebljavati umjesto zareza da se oznai dua pauza od one koja se oznaava
zarezima. Npr.:
71

Sr je ibala mlazom
jetkim krvavim sokom.
298. Crtom se oznaava onaj reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:
ena oskudnih ari moe biti ministar spoljnih poslova, moe biti vladarka, ak i slavna glumica, ali sekretarica
ne!
No pogana podmukla
pritisla priguen krik
sprila golemi Brijest
snagu, povijest.
Uronio zeleni hlad
u jezivu no
u nepovrat.
299. Crta se pie ispred reeninog dijela kojim se iznosi neka neoekivana informacija ili neto to je
suprotno dijelu reenice koji mu prethodi. Npr.:
Vatra je gutala sve, sijeno je gorjelo, krov se ruio, plakale su ene i eca on je samo odsutno gledao u daljinu.
U Lovenu odjeknu glas
prignjeen, tmuo
niko ga nije uo.
300. Crtom se mogu oznaavati umetnute pieve rijei u upravnom govoru. Npr.:
Ja te tvoje ideje ljutnu se Avram prosto zamiljam kao harem starih ena koje odavno ne mogu posluiti
niemu.
to bi marilo rekoe oni da nam se i vi pridruite?
Tebe sam veli dobro zapamtio!
301. Kad je umetnute reenice potrebno naroito istai, onda se umjesto zareza koriste crte. Npr.:
Nalik na kamen
stao je putnik
u srcu je gorio plamen
gleda sumorno ovjek
u modri prostor prazni...
Onda bi uklapao svoje nadahnue koliko moe da stane u prostor okvira, drei se ideje ugravirane na utoj
ploici.
302. Nerijetko se u dijalozima umjesto navodnika pie crta. U tom sluaju umjesto izvodnika (drugoga
dijela navodnika) ne pie se crta osim ako iza navedene reenice slijedi piev govor. Npr.:
Ne sluajte ga, molim Vas obrati mi se Zeica sa sobnih vrata. To je razlog zbog kojega niko u njegovoj
sobi nije izdrao vie od dva dana.
A to, oe, da ga ne pokvarim?!
ivko, bolje bi Vam bilo da se primirite i zaspete. Znate da Vas ujutro eka izuzetno naporno snimanje.
Uostalom, nijeste Vi jedini na ovom odjeljenju... demonstrativno zalupi vratima.
Vii, ne obraaj panju. Mali je naputio prije dvije neelje.
U redu je, ivko. Moete nastaviti priu, ali budimo malo tii rekoh.

72

303. Crta se moe pisati umjesto zareza izmeu reenica koje se ne vezuju veznicima kad se eli istai
granica meu njima. Npr.:
ini ono ega se svi mladi pisci moraju plaiti stvara tendencionalnu knjievnost.
Par godina kasnije autori e u ogledalima muza spoznati iskrivljene refleksije jedni e se povui i pisati sve rjee i
opreznije; drugi e dublje gaziti po krajnostima smatrajui da nije rije o njihovoj devijaciji, ve o tehnolokim
nedostacima ogledala.
Osvanuo je kian Boi jo jedna nerodna godina.
304. Kad se naslovi ili podnaslovi niu jedan za drugim u istom redu, izmeu njih se redovno pie crta.
Npr.:
Za Crnogorsku enciklopediju Dukljanske akademije nauka i umjetnosti Vojislav P. Nikevi napisao je sljedee
jedinice: - Crnogorski jezik. Crnogorski knjievni i standardni jezik. Crnogorska/zetska redakcija.
Pravopisi u Crnoj Gori. Gramatike u Crnoj Gori. Filologija u Crnoj Gori. Lingvistika u Crnoj Gori.
Crnogorski govori. Crnogorski interdijalekat/naddijalekat (koine). Crnogorska ijekavica. Crnogorska
pisma. Abeceda (latinica). Kraljevstvo Slovjena (Ljetopis, Barski rodoslov) Popa Dukljanina. Glagoljica.
Azbuka (irilica). Dvorska kancelarija Vojislavljevia. Dvorska kancelarija u Kotoru. Bokokotorska
pisarska kola. Marijino (Marijinsko) jevanelje. Miroslavljevo jevanelje. Varsameleon. Gligorije
(Grigor/ije). Ilovika krmija. Dukljanske povelje. Zetske povelje. Vranjinske povelje.
Napomena: Crte u kucanome (tampanom) tekstu uvijek treba odvajati bjelinama s obje strane
teksta koji se njima odvaja. Potvrda za to pravilo nalazi se u svim dosad navedenim primjerima.
NAVODNICI
305.

Navodnici su interpunkcijski znaci koji se mogu obiljeavati na vie naina: ili ili " ".
Najee se upotrebljava prvi navedeni oblik.

306.

Kad se tue misli navode tano onako kako ih je neko izgovorio ili napisao, one se redovno
oznaavaju navodnicima. Ako se navodi cijela reenica ili pasus, onda se ispred navoda stavlja
dvotaka. Npr.:
Dubravko kiljan je svojevremeno izjavio: Najblii tome da se izdvoji kao poseban jezik nije hrvatski nego
crnogorski onoga trenutka kada u svoj standardni jezik uvedu meko i kao posebne foneme (...), oni e
napraviti puno odluniji korak nego to su sve promjene uinjene ovdje u svrhu razdvajanja jezika. Jer, to je neto
to vrsto definira jezinu strukturu, broj ili sistem fonema.
Napomena: Ako je ono to se navodi sastavni dio reenice iz pieva teksta, onda se taka pie
iza znakova izvoda.
Ukoliko se navodi upitna ili uzvina reenica, onda se upitnik ili uzvinik pie ispred znakova
navoda, a poslije njih se taka nikad ne pie. Npr.:
Na Cetinju se tada pjevalo: Sa Lovena vila klie oprosti nam, Dubrovnie!

307. Meu navodnike se stavlja i tui tekst koji je krai od reenice. Ako takav navod stoji na poetku
reenice, on se obavezno pie velikim poetnim slovom prve rijei, a ispred toga se stavlja trotaka.
U ostalim sluajevima, pie se onako kako stoji u tekstu koji se navodi. Npr.:
Stjepan Ivi je potpisao Novosadski dogovor s napomenom da izjava u 4. t. Zakljuaka ne smije sluiti za
propagandu ekavskog izgovora na dosadanjem knjievnom ijekavskom podruju.
...Pao je spomenik ivi Brijest veliki, naglaava u svojoj poemi Mirko Banjevi.
73

308.

Ako se navoenje tuih misli prekida umetnutom pievom reenicom, onda se i prije i
poslije toga prekida stavljaju znaci navoda. Taka se u tom sluaju pie ispred zavrnog navodnika.
Npr.:
Doite rekoe oni im se probudite.
Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.

309.

Navodnicima se esto obiljeavaju i rijei koje se upotrebljavaju u ironinom ili podrugljivom

znaenju. Npr.:
Kakva vam je ova poeklica!
Taj se jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula.
U svojoj borbi protiv ekavizacije on se potrudio da dodijeli normativni status oblicima kao to su: renik,
sledbenik, doslednost, ozleda, upotrebiti i sl.
Ukoliko se uz takve rijei i izraze upotrebljava odrednica takozvani ili tzv., one se ne oznaavaju
navodnicima. Npr.:

Taj se tzv. jedinstveni zajedniki srpskohrvatski jezik raspao prije drave koja ga je nametnula.
310. Nazivi knjiga, asopisa, novina, preduzea i sl. obiljeavaju se navodnicima. Npr.:
Radoje Radojevi objavljivao je svoje tekstove u brojnim asopisima i listovima: Stvaranje, ivot, Kritika,
Glasnik cetinjskih muzeja, Politika, Vjesnik u srijedu itd.
Roman Davidova zvijezda Zuvdije Hodia objavljen je u izdanju Duksa u Podgorici 2001. godine.
asopis Lingua Montenegrina registrovan je 2007. godine.
311.
Ukoliko je rije o nazivima poznatih knjiga, asopisa, pjesama i sl., navodnici se najee ne
upotrebljavaju. Npr.:
Gorski vijenac je nenadmano djelo crnogorske knjievnosti.
Istoriji crnogorskoga naroda Dragoja ivkovia pripada elno mjesto u crnogorskoj istoriografiji.
Napuklo sunce je prva zbirka poezije Branka Banjevia.
U svakom broju Matice nalazi se po jedan njegov tekst.
Nesumnjivo je da je Smrt Smail-age engia napisao Ivan Maurani.
Bio je jedan od osnivaa asopisa Almanah.
Biblioteka Lua je na najbolji nain izvrila promociju crnogorske knjievnosti.
312. Navodnicima se oznaavaju imena i prezimena linosti koja su sastavni dio naziva kola, biblioteka,
nevladinih organizacija i drugih javnih institucija. Npr.:
Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje
Gradska biblioteka Radosav Ljumovi Podgorica
Kulturno-umjetniko drutvo Njego Cetinje
Gimnazija Petar I Petrovi-Njego Danilovgrad
313.

U svim navedenim sluajevima umjesto navodnika se u novije vrijeme, iz praktinih razloga,

u tampanom tekstu upotrebljavaju iskoena slova (kurziv, italik) koja ih u potpunosti mogu
zamijeniti. Npr.:
Pobune uma Mirka Banjevia
O postanku i razvoju crnogorske nacije Sava Brkovia
Neka odbrusi starina i gore sam ja muke podnosio od ovih.
Centralna narodna biblioteka Crne Gore ure Crnojevi Cetinje

74

POLUNAVODNICI
314.

Ako je potrebno citirati (pod navodnicima) reenicu iji se djelovi ve nalaze pod
navodnicima, onda se takvi djelovi prilikom citiranja oznaavaju polunavodnicima. Npr.:
Savo Brkovi u svojoj knjizi O postanku i razvoju crnogorske nacije istie: Nije teko zapaziti iz prvog pisma
Ilariona Ruvarca da i on smatra da su Zetu i Hercegovinu osvojili 'stari Srbi', misli valjda na Nemanjie, a da bi
to izrazio on se slui terminom 'ovladae' 'u krvavim bojevima i ratovima'. A ondanje Crnogorce koji su se jo
koji vijek ranije oformili kao jedna narodnosna etnika zajednica, a u njegovo vrijeme uglavnom i kao
nacionalna, bez obzira na izvjesne anahronizme u njihovoj svijesti, ne bez tendencije dijeli na Brane, Crnogorce i
mlade Hercegovce (sigurno misli na crnogorske krajeve Goliju, Pivu, Drobnjake i dr.) i kae 'da su veim delom
porekla vlakoga' jer su, kako on tvrdi, 'stari Srbi' 'koji negda u bolja vremena ovladae Zetom i Hercegovinom u
krvavim bojevima i ratovima koje izginuli koje izumrli'.
ZAGRADE

315.

Zagrade mogu biti oble ( ), kose / /, uglaste [ ] i vitiaste { }.

Njima se obiljeavaju oni reenini djelovi koji se zbog neega jae odvajaju od ostalog dijela
reenice.
Iza posljednje rijei u oblim zagradama taka se pie samo u dva sluaja: 1. ako je u pitanju
skraenica i 2. ako se u takvoj zagradi nalazi cijela reenica ili neki vei tekst. Ipak, ako je rije o
itavoj reenici ili tekstu, onda ih je preporuljivije pisati u kosim ili uglastim zagradama.

316.

Zagradama se moe odvajati reenini dio koji predstavlja naknadno dodato objanjenje.
Npr.:
Iskoena slova (kurziv, italik) mogu u svemu zamijeniti navodnike.
Kobilji Do u Katunskoj nahiji nazvan je po travi kobiljai (a ne po domaoj ivotinji kobili), a izvor Meeak
u Pivi po meeoj lijeski ili meetki (a ne po ivotinji meedu).

317. Ukoliko se prilikom citiranja isputa neki reenini dio, cijela reenica ili nekoliko reenica, onda se
umjesto njih piu tri take koje se obavezno nalaze meu oblim zagradama. Npr.:
U Glasu Crnogorca (br. 80, 27. XI 1919, str. 4) objavljen je lanak u kome se govori o nasilnoj ekavizaciji
crnogorskoga jezika: itavom svijetu, a naroito srpskom narodu u Ugarskoj, poznat je onaj zloglasni tzv.
Aponijev kolski zakon, po kome su eca svih nemaarskih naroda u dravi morala u kolama uiti maarski - i
protiv koga se cio obrazovani svijet zgraao i bunio. (...) Ali ono to danas radi beogradski cincarin Davidovi u
kolama u Crnoj Gori mnogo je gadnije i sramnije od onoga to je inio Aponij. Davidovi je (...) zabranio da se u
crnogorskim kolama predaje crnogorska istorija! Pa jo je i to sitnica prema onome to slijedi! On je, ujte,
zabranio da se u Crnoj Gori govori junim dijalektom! U kolama se mora predavati eci samo istonim
dijalektom. (...) Tako Rijeka Crnojevia sad nosi ime 'Reka', Bjelopavlii zovu se 'Belopavlii', Bjelice pak
'Belice', Pjeivci se zovu 'Peivci' itd.
318.

Prilikom navoenja tuega teksta moe se u zagradama donijeti i ime autora i bibliografska
jedinica iz koje je citat preuzet. Npr.:
Milorad Nikevi istie: Kako Njego moe biti pjesnik srpskoga naroda i jezika kad Srbi moraju da ga itaju s
rjenikom?! (Milorad Nikevi, Fonemi , , , , u crnogorskom standardnom jeziku, Zbornik radova sa
meunarodnoga naunog skupa Norma i kodifikacija crnogorskoga jezika, Institut za crnogorski jezik i
jezikoslovlje, Cetinje, 2005, str. 119)
75

U tom sluaju moe se upotrijebiti bilo koji oblik zagrada, ali su najee oble i uglaste.
319. Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama javi potreba ponovnoga korienja zagrada,
tada se upotrebljava neki drugi tip. Tako se najee smjenjuju oble i uglaste zagrade. Npr.:
Podravajui zahtjeve crnogorskih jezikoslovaca za normiranje opteprisutnih glasova i , Josip Sili kae: U
fonolokoj je konstelaciji nastaloj nakon preraspodjele (morfo)fonema u okviru alternacije ije//je//e//i i pojave
tipa enica i enica pogreno proglaavati dijalektalnima. [Ono to je dijalektalno u jednome standardnom jeziku
(istoga jezinog sustava) ne mora biti dijalektalno u drugome standardnom jeziku. O toj injenici suvremena
sociolingvistika mora voditi rauna].
Ukoliko se u okviru teksta koji se nalazi u zagradama vie puta javlja potreba korienja novih
zagrada, onda se one meusobno kombinuju tako da se u okviru teksta odvojenog jednom vrstom
zagrada ne javljaju zagrade iste vrste.
320. Ukoliko se pored neijeg imena u tekstu pie i godina njegova roenja i smrti, ili ako se pored
naziva nekog djela pie godina izdanja, onda se taj podatak redovno odvaja zagradama. Npr.:
Petar I Petrovi-Njego (17471830) s nepomuenim moralnim, duhovnim i dravnikim autoritetom sreno je
vladao Crnom Gorom.
Iako je Njego u pjesmi Misao (1844) razmatrao problematiku koja je stara koliko i sama filozofija, u njoj je
realizovao tvorevinu visoke umjetnike vrijednosti.
KOSA CRTA
321.

Kosom crtom se odvajaju stihovi kada se piu u istom redu.

U takvoj upotrebi u tampanom tekstu kosu crtu treba redovno odvajati bjelinama s obje strane
kako bi se razlikovala od kose crte kao pravopisnog znaka koji se upotrebljava bez bjelina. Npr.:
O Stambole, zemaljsko veselje, / kupo meda, goro od eera, / banjo slatka ljudskoga ivota, / e se vile u erbet
kupaju!
Neemo! Ne gubimo mi ime svoje kod uvora! / Zalud na nas vojtie pae i generali. / Sklijeteni u kru
izgledasmo vam mali - / al' vae dobiemo ete, ostati vrh timora!

322.

Za razdvajanje strofa, kad se stihovi navode u jednom redu, koriste se dvije kose crte.
I ove se (kao u primjerima iz take 319) u tampanom tekstu dvije crte s obje strane odvajaju
bjelinama, a meu njima nema razmaka. Npr.:
Nebom se uzvitlae puste tice / ivi stub leleka sa suncem se srete / leleka to uvis odnese ti lice / kad loza
tunjave kamenjar oplete // I ti ode od usta do usta / A htjeli su da ti ime zakopaju / htjeli su da nam te izvade
iz usta / psi muki koji sunce komadaju.
O Crnogorci / O Crnogorci // Tako vi svega to vi je najmilije / tako vi ovoga i onoga svijeta / tako vi due i
obraza / tako vi jueranjice i utranjice / tako vi dana dananjega // Tako vi vae ece / tako vi neba i mora
na njinim rukama / tako vi dana na njinome licu / tako vi sunca u njinome glasu // Ne budite tua metla i
lopata / ne liite tue ake / ne obijajte tue pragove / ne dajte se varati / ne dajte se kupovati / ne budite tua
srea / vrite se sebi i svome // Tako vi ljeba i vode / tako se lako s duom rastajali / tako vi zemlje u koju
ete // Ne reite jedan na drugoga / ne pijte krv jedan drugome / ne kopajte jamu jedan drugome / ne radite za
svoju pogibiju // e vi sve ponesoe / e vi mozak popie / e vi strv poginu / e ve iskopae iz amina / da vi nema ni
imena ni pomena // Pod svoje nebo / Na okup oko svoga sunca / O Crnogorci / O Crnogorci.
76

SLOVA U FUNKCIJI REENINIH ZNAKOVA

323.

Umjesto navodnika esto se upotrebljavaju iskoena slova (italik; kurziv), koja u svemu
zamjenjuju taj reenini znak. O tome je bilo rijei u taki 311.

324. Iskoenim slovima esto se pie reenini dio koji se eli naroito istai. Npr.:
Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku!
Ipak, to su samo dinari, ne euri!
325. Naslovi i podnaslovi, rijei u rjenicima, istaknuti dio u reenicama koje se piu iskoenim slovima i
sl. u tampanom se tekstu esto obiljeavaju boldovanim (izrazito crnim) slovima. Npr.:
Rekao sam da mi kupite knjigu, a ne svesku!
Fonemski koji se odnosi na fonem.
326. Reenini dio koji se istie moe se pisati razmaknutim slovima. Npr.:
To je ipak samo p j e s m a.
Traio je s v e, a dobio n i t a.
327.

Reenini dio koji se posebno istie ili naglaava moe se pisati i velikim slovima. Npr.:
Njegoev jezik je CRNOGORSKI jezik.

77

XVI. PRAVOPISNI ZNACI

328.

Pravopisni znaci su:

taka

zarez

dvotaka

trotaka

...

crta

crtica

zagrada

()

zvjezdica

apostrof

'

znak jednakosti

znakovi porijekla

<>

akcenti

oznaka duine

kosa crta

paragraf

TAKA

329.

Taka se pie iza pojedinih skraenica. Npr.:

i sl.
itd.

npr.
prof.

Primjeri za pisanje take kao pravopisnog znaka iza skraenica nalaze se u takama 92-97.
Napomena: Ukoliko iza skraenice koja se pie s takom slijedi neki interpunkcijski znak, tada se
pie i taka i interpunkcijski znak koji za njom slijedi, a izmeu njih se nikad ne stavlja razmak.
330.

Iza rednih brojeva oznaenih arapskim ciframa redovno se pie taka. Npr.:
Roen je 18. januara 1935. u Stubici.
Marko je osvojio 2. mjesto na takmienju.

331. Ukoliko se iza rednog broja oznaenog arapskim ciframa nae neki interpunkcijski znak, iza njega
se ne pie taka. Npr.:
Od kolske 1863/64. godine u Crnoj Gori poinje kontinuirana primjena Vukove reforme jezika i pravopisa.
Vieti strane 8, 9, 10. i 11.
Radoje Radojevi (19221978) se u brojnim svojim radovima kritiki odnosio prema nenaunome tretmanu
injenica iz crnogorske istorije, etnologije, jezika, knjievnosti i drugih oblasti.
78

332.

Ukoliko je redni broj oznaen rimskom cifrom, iza njega se ne pie taka. Npr.:
Petar II Petrovi-Njego roen je na Njeguima 1. XI 1813.
Futur II je sloen i lian glagolski oblik.

333.

Ako se rimskom cifrom oznaava redni broj nekog poglavlja iza kojega slijedi tekst, iza
takvoga rednog broja se redovno pie taka. Npr.:
I. Sintaksa
VI. Upotreba velikog slova

334. Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) moe se pisati taka. Tada se izmeu
brojeva i take ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.:
Autobus za Cetinje polazi u 20.30.
ekajte me u 12.15 ispred Pukinovog spomenika.
335. Taka se pie i iza slova kojim se oznaava novo poglavlje u tekstu, ako iza toga slova u istom redu
slijedi tekst. Npr.:
A. Predistorijsko razdoblje
B. Istorijsko razdoblje
A. Fonologija
B. Morfologija
C. Sintaksa
ZAREZ
336.

Zarezom se kao pravopisnim znakom oznaavaju decimalni brojevi. Npr.:

Litar benzina prodaje se za 1,03 eura.
U Podgorici je danas bilo 42,3 C u hladu.
U ovom sluaju se ni s jedne ni s druge strane zareza u tampanom tekstu ne ostavljaju praznine
(bjeline).
Napomena: Ukoliko se decimalni brojevi niu jedan za drugim, tada se umjesto zareza izmeu
njih pie taka-zarez kako bi se izbjegle nejasnoe zbog nagomilavanja zareza. Npr.:
1,5; 2,4; 12,6; 18,9; 14,3
DVOTAKA

337.

Dvotaka se kao pravopisni znak upotrebljava izmeu brojeva kojima se oznaava neki
odnos. U tom sluaju izgovara se kao naprema i redovno se u tampanome tekstu odvajaju
prazninama (bjelinama) s obje strane. Npr.:
Pobijedili smo na utakmici 2 : 1.
Nai vode 3 : 1.

338.

Izmeu brojeva kojima se oznaava vrijeme (sati i minuti) mo se pisati dvptaka. Tada se
izmeu brojeva i dvotake ne ostavlja praznina (razmak; bjelina) u tampanom tekstu. Npr.:
Autobus za Cetinje polazi u 20:30.
79

ekajte me u 12:15 ispred Pukinovog spomenika.

TROTAKA
339.

Trotaka se upotrebljava umjesto izostavljenoga, nedovrenoga ili nedoreenog teksta na

kraju reenice. Npr.:
Grade se mostovi, ire ulice, podiu nove biblioteke, niu zgrade na svakom koraku...
CRTA

340.

Kao pravopisni znak crta se upotrebljava izmeu brojeva ili rijei da oznai odnos od do.
Npr.:
U zetskom periodu (11831360) dolazi do potiskivanja crnogorskoga jezika i latinice iz zvanine upotrebe.
Simo Matavulj (18521908) je u crnogorskome kulturno-prosvjetnom, a mnogo vie u knjievnom i politikome
ivotu, ostavio duboke i trajne tragove.
Mi svakodnevno propjeaimo 56 kilometara.
Voz Beograd Bar gotovo nikad ne stie na vrijeme.
Zbog snijenih nameta put Kolain Mojkovac nije prohodan.
Prvo predavanje je 10:1511:00.
Napomena: Kao to se iz navedenih primjera vidi, crta se kad stoji uz brojeve ne odvaja od njih
bjelinama. Meutim, kad se nalazi meu rijeima, ona se od njih s obje strane odvaja bjelinama.

341.

U sluajevima u kojima se crta upotrebljava da oznai odnos od do (vieti t. 340) prijedlog

od se nikad ne pie. Ukoliko je taj prijedlog ipak upotrijebljen ispred prvog broja ili rijei, pravopisno
nije dozvoljeno upotrebljavati crtu meu njima.

342.

Crtom se izmeu dva pojma moe oznaiti i odnos naprema ili protiv. Tada se ona od tih
pojmova redovno odvaja bjelinama. Npr.:
Utakmica Budunost Partizan zavrena je nerijeeno.
Prouavao je odnos zelenai bjelai.
CRTICA

343.

Crtica se kao pravopisni znak nikad ne razdvaja bjelinama (razmacima) od djelova koje
povezuje.

344.

Crticom se spajaju:
a. sastavni djelovi polusloenica:
Crnogorsko-primorska mitropolija
crno-bijela tehnika
spomen-dom
radio-televizija
radio-aparat
b. dvostruka prezimena:
80

Durkovi-Jaki
Brli-Maurani
Petrovi-Njego
c. sastavni djelovi pojedinih fraza:
danas-utra
rekla-kazala
manje-vie
bre-bolje
hoe-nee
d. djelovi onomatopejskih izraza:
kuc-kuc
tik-tak
hop-cup
kre-kre
e. slovni i brojani dio u sloenicama i izvedenicama koje su od takvih djelova sastavljene:
U Crnogorskom PEN centru je objavljeno jubilarno izdanje Gorskog vijenca povodom 150-godinjice
prvoga izdanja.
Proces ekavizacije crnogorskoga jezika je 20-ih godina XX vijeka bio naroito izraen.
345.

Rastavljanje rijei na slogove oznaava se crticama izmeu sastavnih djelova. Npr.:

ka-bi-net
pi-sa-ti
e-e-ti
e-ra-ti

346.

Crticom se obiljeavaju prefiksi, sufiksi i infiksi.

a. Prefiksi se uvijek piu s crticom na kraju, npr.: od-, za-, pri- i sl.
b. U obiljeavanju sufiksa crtica se pie ispred njih, npr.: -ar, -ac i sl.
c. Infiksi se oznaavaju crticom s obje strane, npr.: -o-, -ev-, -n- itd.

347.

Pri prenoenju rijei u naredni red crtica se pie iza dijela koji ostaje u gornjem redu. Ukoliko
se prenosi polusloenica na mjestu e se spajaju njeni sastavni djelovi, onda se crtica pie na kraju
gornjega i poetku donjeg reda. Npr.:
kolica

ednik

radio-amater -bijeli

plavo-

348.

Crtica se pie izmeu linog imena i titule ili zvanja u sluajevima kad se mijenja samo titula
ili zvanje, a ne i ime. Primjeri su navedeni u t. 42.
ZAGRADA

349. Zagradama se obiljeava onaj dio rijei ijim se izostavljanjem dobija dubletni ili alternativni oblik.
Npr.:
poev(i), osnov(a), crnogorskog(a), ti(je)m, mog(a) i sl.
81

350.

Zagradama se moe obiljeavati i dio rijei ijim se izostavljanjem mijenja njeno znaenje.
Npr.:
i(li), (za)raditi, a(li), (ne)radnik, (ne)ovjek, (ne)soj i sl.

351. Pri oznaavanju novog poglavlja iza broja ili slova se umjesto take moe stavljati zagrada. Npr.:
1) Imenice
2) Zamjenice

a) Knjievost
b) Jezik
ZVJEZDICA

352. Umjesto brojanih oznaka za obiljeavanje fusnota prilikom davanja dodatnih objanjenja moe se
koristiti zvjezdica (kao u taki 58). Npr.:
Azbuna molitva Konstantina Prezvitera*
___________
*Konstantin Prezviter bio je savremenik Klimentov. Vatroslav Jagi ga dovodi u vezu sa irenjem irilice u
bugarskim zemljama poetkom X vijeka.
353. Zvjezdicom se u jezikoslovlju obiljeava neki pretpostavljeni ili rekonstruisani oblik rijei. U tom
sluaju se zvjezdica uvijek pie ispred rijei. Npr.:
sunce < *slnce
alkati < *olkpoeti < *poti
354.

Zvjezdicom se u rjenicima esto obiljeavaju rijei koje normativno nijesu preporuljive.

Za razliku od rekonstruisanih ili pretpostavljenih rijei, ove se zvjezdica pie iza takvih oblika.
Npr.:
katula*, pjat*, tenea*, zahod* i sl.

355.

Poglavlja ili zasebne cjeline u tekstu mogu se razdvajati pomou nekoliko vodoravno
nanizanih zvjezdica (kao izmeu taaka 322. i 323. u ovoj knjizi).
APOSTROF

356. Apostrof se kao pravopisni znak koristi za oznaavanje isputenog glasa ili grupe glasova u rijei,
uglavnom u beletristikome stilu. Npr.:
Pope Mio, dr' ti ovo pismo,
te proita' da znamo to pie.
Pomoz' Boe, jadnijem Srbima,
i ovo je neko znamenije!
Bje' o'tle!
357. Ima sluajeva u kojima se apostrofom ne obiljeava izostavljeni glas u rijei. Apostrof se ne pie:
a. iza prijedloga s:
82

Doao je s bratom.
S njim nije lako izdrati.
b. iza krnjeg infinitiva:
Hoah ubit jednu kukavicu,
a mi je fiek otetiti.
Crnu Goru pokorit ne mogu...
c. iza krnjeg glagolskog priloga sadanjeg:
tre, plau, gledaju, nose, eraju i sl.
d. u stihovima e se sekvenca ije izgovora kao je radi duine stiha. U takvim sluajevima je
pravopisno preporuljivo pisati ije iako se izgovara je:
Vrijeme zemno i sudbina ljudska,
dva obraza najvie ludosti...
Zaplakala stara majka Daferbegova,
Dafer-bee, ludo dijete, to mi dovede...
e. umjesto asimilovanoga samoglasnika:
Sto putah sam ovena edio
i grij se mirno sprama sunca;
a pod sobom munje i gromove
gled, slu eno cijepaju;
gled jekom grada stravinoga
e s' poda mnom jalove oblaci...
Momci divni, isto k zvijezde...
Ovakvi samoglasnici se, kao to se vidi u primjerima, najee obiljeavaju znakom za
duinu.
358. Ukoliko se u oznaci za kalendarsku godinu, koja se iskazuje brojano, izostave prve dvije cifre,
umjesto njih se pie apostrof. Npr.:
Podgorica je stradala u uasnom bombardovanju '44. godine.
Roen je '39. godine u Pljevljima.
Ukoliko se ispred takve oznake za godinu nalazi neki drugi pravopisni znak, onda se apostrof ne
pie. Tako se najee obiljeavaju kolske godine. Npr.:
Zavrio je gimnaziju kolske 1963/64. godine.
ZNAK JEDNAKOSTI
359. Znak jednakosti je pravopisni znak koji se stavlja izmeu rijei ili izraza koji imaju isto znaenje.
Npr.:
ija = vrat
pirun = viljuka
s njim = sa njim
83

360. Znak jednakosti koristi se i u matematici, npr.:

10 + 10 = 20
Napomena: Znak jednakosti odvaja se bjelinama s obje strane.
ZNAKOVI PORIJEKLA
361.

Znakovi porijekla su > i <. Prvi (>) oznaava da je rije s njegove desne strane potekla od
rijei s lijeve strane. Takav znak ita se kao dalo je. Drugi (<) oznaava da rije s lijeve strane potie
od rijei s desne strane ovoga znaka. Takav znak ita se kao potie od. Npr.:
reka < rekao
*dest > deset
Napomena: U matematici se upotrebljavaju isti takvi znakovi, ali s drugaijim znaenjem i
izgovaraju se kao manje (<) i vee (>). Npr.:
4 < 5 (4 je manje od 5)
10 > 9 (deset je vee od devet)
AKCENTI I ZNAK ZA DUINU

362. Akcenti su pravopisni znakovi koji se piu iznad naglaenih vokala. Akcenti se biljee u strunim
tekstovima i rjenicima, a u ostalim tekstovima samo u sluaju kad bi bez oznaavanja akcenta bilo
nejasno znaenje rijei (npr. sluajevi homonimije).
Crnogorski standardni jezik ima etiri akcenta (dva silazna i dva uzlazna) i nenaglaene duine. Sva
etiri akcenta i nenaglaene duine imaju svoje znakove:
- kratkosilazni

e dnica, pa s, gra d

- dugosilazni

ps, grd, ns

- kratkouzlazni

slobda, tac, vot

- dugouzlazni

znnje, nrod, glva

- duina

k, o blk, nj

363.

Oznaka za duinu se, osim u jezikoslovnim djelima, nerijetko stavlja i u beletristikim i

drugim tekstovima kad je potrebno ukazati na razliku izmeu oblika genitiva mnoine i genitiva
jednine. Npr.:
Nema seljak. Nema seljaka.
Ni dan nema vie. Ni dana nema vie.
KOSA CRTA

364.

Kosa crta pie se izmeu rijei i izraza sinonimnog znaenja i izgovara se kao odnosno. Npr.:
Dukljani/Zeani/Crnogorci su drevni narod koji je stvarao Duklju/Zetu/Crnu Goru.
Turcizmi/orijentalizmi su prisutni i u Njegoevom jeziku.

365. Kosom crtom mogu se obiljeavati i razlomci. Npr.:

1/3, 5/6, 3/2, 2/3
84

366. U oznaavanju godina ili razdoblja kosa crta se pie izmeu brojeva ili rijei kojima se obiljeavaju
dva uzastopna perioda. Npr.:
Za poetak prihvatanja Vukove jezike reforme u Crnoj Gori uzima se kolska 1863/64. godina.
Crnogorska knjievnost XVIII/XIX vijeka
Konaili su u noi 24/25. decembra.
Tuemilska bitka 1042/43. godine
Rok zavretka radova je jun/jul 2009. godine.
367.

Kosa crta se pie da oznai odnos izmeu dviju mjernih jedinica i ita se kao na. Npr.:
Pri brzini od 150 km/h nije lako kontrolisati vozilo.
ever je duvao brzinom od 100 m/s.

368.

U odreivanju adrese stanovanja kosa crta se pie izmeu kunog broja i sprata na kojem se
nalazi stan. Broj sprata se tada redovno obiljeava rimskom cifrom. Npr.:
Ulica crnogorskih serdara 5/IV
Trg Boane Vuini 23/II

369. Kosa crta se u telefonskim brojevima pie izmeu pozivnoga broja grada ili drave i telefonskog
broja. Npr.:
020/232-498
041/232-509
Napomena: U svim navedenim sluajevima se kosa crta uvijek pie uz rijei ili brojeve uz koje
stoji; nikad se ne odvaja bjelinama, odnosno razmacima u tampanom tekstu.
PARAGRAF
370.

Pravopisni znak za pragraf upotrebljava se da zamijeni rije taka, lan ili paragraf. Npr.:
U 3. Pravopisa crnogorskoga jezika Vojislava P. Nikevia stoji: Jezik crnogorski se pie dvama
ravnopravnijem pismima: abecedom (latinicom) i azbukom (irilicom).

85

86

DRUGI DIO: PRAVOPISNI RJENIK

87

autantski

a (skr. ar)

aerobik, nom. mn. aerobici

A (skr. amper)

aerodinamika, dat. jed. aerodinamici

a. a. (skr. lat. ad acta, meu spise)

aerodrom

abeceda

aerofobija

abolicija

aeroklub

abolicijski (abolicioni)

aeromiting, nom. mn. aeromitinzi

abolicioni (abolicijski)

aeronautika, dat. jed. aeronautici

A - bomba (skr. atomska bomba)

aeronavigacija

A. D. (skr. Anno Domini, ljeta Gospodnjeg)

aerotransport

adet

afekat (afekt), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata

adherencija

afekt (afekat), gen. jed. afekta, gen. mn. afekata

adherentan, adherentna, odr. vid adherentni

afekatski

adhezija

afiks, gen. mn. afikasa/afiksa

adhezioni (adhezijski)

aforistiar, vok. jed. aforistiaru/aforistiare,

instr. jed. aforistiarom/aforistiarem

adhezijski (adhezioni)
Adis Abeba

aforistiarka, dat. jed. aforistiarki, gen. mn.

aforistiarki

adjektiv

aforistoarov (aforistiarev)

admiral

aforistiki

admiralski

aforizam, gen. jed. aforizma, gen. mn. aforizama

adolescent, gen. mn. adolescenata

afr. (skr.

adolescentkinja

Afrika, dat. Africi

adolescentski

Afrikanac, gen. jed. Afrikanca, vok. jed. Afrikane,

nom. mn. Afrikanci, gen. mn. Afrikanaca

adsorbovati, prez. adsorbujem, gl. pril. sad.

adsorbujui, gl. im. adsorbovanje

afriki)

Afrikanev

adsorpcija

Afrikanka, dat. jed. Afrikanki, gen. mn. Afrikanki

adventist (adventista), gen. jed. adventista

Ag (skr. argentum, srebro)

adventista (adventist), gen. jed. adventiste

aga, dat. jed. agi; vok. jed. aga/ago, gen. mn. aga

adventistiki

aginica, vok. jed. aginice

adventistkinja

aginiin

advokat

agencija

advokatica

agencijski

advokatiin

agent, gen. mn. agenata

advokatski

agentski

advokatstvo, gen. mn. advokatstava/advokatstva

agilnost, gen. jed. agilnosti, instr. jed. agilnou/

agilnosti

autant, gen. mn. autanata

88

agitacija

akc. (skr. akcenat)

agitacijski (agitacioni)
agitacioni (agitacijski)

akcenat (akcent), gen. jed. akcenta, gen. mn.

akcenata

agnostian, agnostina, odr. vid agnostini

akcenatski

agnostiki

akcent (akcenat), gen. jed. akcenta, gen. mn.

akcenata

agnostik, vok. jed. agnostie, nom. mn. agnostici

agonija

akcentolog, vok. jed. akcentoloe, nom. mn.

akcentolozi,

agresija

akcentologija

agresivnost, gen. jed. agresivnosti, instr. jed.

agresivnou/agresivnosti

akcentolokinja
akcentuacija

agrokultura

akcija

agronom
agronomija

akcionar, vok. jed. akcionaru/akcionare, instr.

jed. akcionarom/akcionarem

agronomka, dat. jed. agronomki, gen. mn.

agronomki

akcionarka, dat. jed. akcionarki, gen. mn.

akcionarki

agrotehnika, dat. jed. agrotehnici

akcioni (akcijski)

ahromazija (akromazija)

akcijski (akcioni)

AIDS (skr. acquired immune deficiency

aklimatizacija

syndrome)

aklimatizacioni (aklimatizacijski)

ajkula

aklimatizacijski (aklimatizacioni)

Ajntajn (vlast. ime)

ako li

ajntajnijum (hem. elemenat)

akobogda

ajvan (hajvan)

akontacija

ajvar, instr. jed. ajvarom

akontacijski (akontacioni)

akademac, gen. jed. akademca, vok. jed.

akademe, gen. mn. akademaca (uenik ili student
akademije)

akontacioni (akontacijski)
akribian, akribina, odr. vid akribini
akribinost, gen. jed. akribinosti, instr. jed.
akribinou/akribinosti

akademaki
akademiarka (uenica ili studentkinja kole),
dat. jed. akademiarki, gen. mn. akademiarki

akribija
akrobat (akrobata), gen.jed. akrobata

ak. (skr. akuzativ)

akrobata (akrobat), gen. jed. akrobate

akademija

akrobatski

akademijski

akromazija (ahromazija)

akademik, vok. jed. akademie, nom mn.

akademici

akropola (akropolj), gen. jed. akropole

akropolj (akropola), gen. jed. akropolja, instr. jed.
akropoljem

akademkinja
a kamoli

akropoljski
89

akrostih, nom. mn. akrostisi / akrostihovi

aksiom

Albanac, gen. jed. Albanca, vok. jed. Albane, gen.

mn. Albanaca

aksiomatski

Albanev

aksiomski

Albanija

akt, gen. jed. akta, nom. mn. akti/akta, gen. mn.

akata

Albanka, dat. jed. Albanki, gen. mn. Albanki

aktivist (aktivista), gen.jed. aktivista

albanski

aktivista (aktivist), gen. jed. aktiviste

alegorija

aktivistkinja

alegorijski

aktualan (aktuelan), aktualna, odr. vid aktualni

Aleksandrija

aktuelan (aktualan), aktuelna, odr. vid. aktuelni

Aleksandrijska kola

aktualizacija (aktuelizacija)

aleksandrijski

aktuelizacija (aktualizacija)

aleksandrinac (stih), gen. jed. aleksandrinca, gen.

mn. aleksandrinaca

Albankin

aktualnost (aktuelnost), gen. jed. aktualnosti,

instr. jed. aktualnou/aktualnosti

Aleksandrinac (vlast. ime), gen. jed.

Aleksandrinca, vok. jed. Aleksandrine, gen. mn.
Aleksandrinaca

aktuelnost (aktualnost), gen. jed. aktuelnosti,

instr. jed. aktuelnou/aktuelnosti

Aleksandrinev

akustinost, gen. jed. akustinosti, instr. jed.

akustinou/akustinosti
akustika, dat. jed. akustici

Aleksandrinka, dat. jed. Aleksandrinki, gen. mn.

Aleksandrinki

akvarel

Aleksej, vok. Alekseju, instr. Aleksejem

akvarelist (akvarelista), gen. jed. akvarelista

Aleksejev

akvarelista (akvarelist), gen. jed. akvareliste

alem-kamen, gen. jed. alem-kamena

akvarelistkinja

alga, dat. jed. algi, gen. mn. algi

akvarelski

alhemija

akvarijum

alhemijski

.al (internetski domen Albanije)

alfa-zraci

Al (skr. aluminijum)

Alibaba (vlast. ime)

alaj-bajrak (alaj-barjak), nom. mn. alaj-bajraci

alibi, gen. jed. alibija, nom. mn. alibiji, gen. mn.

alibija

alaj-barjak (alaj-bajrak), nom. mn. alaj-barjaci

Aligijeri, gen. Aligijerija

alaliti (halaliti), prez. alalim, gl. pril. sad. alalei,

gl. im. alaljenje

alimentacija
alimentacijski (alimentacioni)

alapaa

alimentacioni (alimentacijski)

alarm, gen. mn. alarma

alka, dat. jed. alci, gen. mn. alki

alatka, dat. jed. alatki, gen. mn. alatki

alkoholiar, vok. jed. alkoholiaru/alkoholiare,

instr. jed. alkoholiarom/alkoholiarem

alb. (skr. albanski)

90

alkoholiarka, dat. jed. alkoholiarki, gen. mn.

alkoholiarki,

amandman, gen. jed. amandmana

Almanah (asopis)

Amazonac, gen. jed. Amazonca, vok. jed.

Amazone, gen. mn. Amazonaca

almanah, nom. mn. almanasi

Amazonev

Alpe (Alpi), gen. mn. Alpa/Alpi

Alpi (Alpe), gen. mn. Alpi

amazonka (ratoborna ena) , dat. jed. amazonki,

gen. mn. amazonki

Alpinac, gen. jed. Alpinca, vok. jed. Alpine, gen.

mn. Alpinaca

Amazonka (vlast. ime), dat. jed. Amazonki, gen.

mn. Amazonki

alpinev

ambar

alpinist (alpinista), gen. jed. alpinista

ambicija

alpinista (alpinist), gen. jed. alpiniste

ambicioznost, gen. jed. ambicioznosti, instr. jed.

ambicioznou/ ambicioznosti

Alpinka (vlast. ime), dat. jed. Alpinki, gen. mn.

Alpinki

ambijenat (ambijent), gen. jed. ambijenta, gen.

mn. ambijenata

alpinka (ivotinja), dat. jed. alpinki, gen. mn.

alpinki

ambijent (ambijenat), gen. jed. ambijenta, gen.

mn. ambijenata

alpinski

amblem

alpski

americij (americijum)

altruist (altruista), gen. jed. altruista

americijum (americij)

altruista (altruist), gen. jed. altruiste

ameriki (amerikanski)

altruistian, altruistina, odr. vid altruistini

Amerika, dat. jed. Americi

altruistiki
altruistkinja

Amerikanac, gen. jed. Amerikanca, vok. jed.

Amerikane, gen. mn. Amerikanaca

aluminij (aluminijum)

Amerikanev

aluminijski (aluminijumski)
aluminijum (aluminij)

Amerikanka, dat. jed. Amerikanki, gen. mn.

Amerikanki

aluminijumski (aluminijski)

Amerikankin

alva (halva)

amerikanski (ameriki)

Alirac, gen. jed. Alirca, vok. jed. Alire, gen. mn.

Aliraca

amfiteatar,
amfiteatara

Alirev

amonijaki

Alirka, dat. jed. Alirki, gen. mn. Alirki

amonijak, nom. mn. amonijaci

aljkavac, gen. jed. aljkavca, vok. jed. aljkave, gen.

mn. aljkavaca

Amper (vlast. ime)

aljkavev
a. m. (skr. ante meridiem, prije podne)

ampermetar, gen. jed. ampermetra, gen. mn.

ampermetara

.am (internetski domen Jermenije)

ampersekunda

amajlija

amputacija

gen.

jed.

amfiteatra,

gen.

mn.

amper (mjerna jedinica)

amputacijski (amputacioni)
91

amputacioni (amputacijski)

anglista (anglist), gen. jed. angliste

anacionalan, anacionalna, odr. vid. anacionalni

anglistiki

anahron, anahrona, odr. vid anahroni

anglistika, dat. jed. anglistici

anahronistiki

anglistkinja

anahronizam, gen. jed. anahronizma, gen. mn.

anahronizama

angloameriki

anarhija

Aniin

anarhist (anarhista), gen. jed. anarhista

animalist (animalista), gen. jed. animalista

anarhista (anarhist), gen. jed. anarhiste

animalista (animalist), gen. jed. animaliste

anarhistiki

animalistiki

anarhistkinja

animalistkinja

antrop. (skr. antropoloki)

animozitet

anatemnik, vok. jed. anatemnie, nom. mn.

anatemnici

Anka, dat. Anki

anglosaksonski

Ankin

Andaluzija (top.)

anon. (skr. anonimno)

andaluzijski
Andaluanin, nom. mn. Andaluani

ansambl, gen. jed. ansambla, vok. jed. ansamble,

nom. mn. ansambli, gen. mn. ansambala

Andaluanka, dat. jed. Andaluanki, gen. mn.

Andaluanki

antarktiki
Antarktik

Ande (Andi), gen. Anda/Andi

antialkoholiar, vok. jed. antialkoholiaru/

antiakloholiare, instr. jed. antialkoholiarom/
antialkoholiarem

Andi (Ande), gen. Andi

Andrej, vok. Andreju, instr. Andrejem
Andrejev
Andrija Kai Mioi (vlast. ime)

antialkoholiarka, dat. jed. antialkoholiarki,

gen. mn. antialkoholiarki

Andrijevica

antibebi pilula

andrijeviki

antibiotik, nom. mn. antibiotici

Ana (Ane), vok. Ane/Ano

antibirokratski

Ane (Ana), vok. Ane

antifaist (antifaista), gen. jed. antifaista

anelski (aneoski)

antifaista (antifaist), gen. jed. antifaiste

aneo, gen. jed. anela, vok. jed. anele/anelu,

nom. mn. aneli

antifaistkinja

aneoski (anelski)

antologiar, vok. jed. antologiaru/antologiare,

instr. jed. antologiarom/antologiarem

antihrist, vok. jed. antihriste

a nekmoli

antologiarka, dat. jed. antologiarki, gen. mn.

antologiarki

aneksija
aneksijski (aneksioni)

antologija

aneksioni (aneksijski)

antologijski

anglist (anglista), gen. jed. anglista

92

antrop. (skr. antropoloki)

apsorbovati (apsorbirati), prez. apsorbujem, gl.

pril. sad. apsorbujui, gl. im. apsorbovanje

antropogeograf

apsorpcija

antropogeografija

apstinent, gen.
apstinenata

antropolog, vok. jed. antropoloe, nom. mn.

antropolozi
antropolokinja

apstrakcija

mn.

apstraktan, apstraktna, odr. vid apstraktni

apsurd

apel

arabeska, dat. jed. arabesci, gen. mn. arabeski

aperitiv

Arabija

apelacioni (apelacijski)

arabijski

apelacijski (apelacioni)

arabist (arabista), gen. jed. arabista

apeninski

arabista (arabist), gen. jed. arabiste

Apeninsko poluostrvo

arabistkinja

aplikacija

aranel (arhanel)

aplikacijski (aplikacioni)

aranelski (arhanelski)

aplikacioni (aplikacijski)

Arap

apostol

Arapov

apostolski

Arapkinja

apotekar, vok. jed. apotekaru/apotekare, instr.

jed. apotekarom/apotekarem

Arapkinjin
arapski

apotekarka, dat. jed. apotekarki, gen. mn.

apotekarki

arbitar, gen. jed. arbitra, vok. jed. arbitre, instr. jed.

arbitrom, gen. mn. arbitara

aprioran, apriorna, odr. vid. apriorni

ariti (hariti), prez. arim, gl. pril. sad. arei, gl.

im. arenje

apsces, gen. jed. apscesa

apsolutist (apsolutista), gen. jed. apsolutista

Argentinac, gen. jed. Argentinca, vok. jed.

Argentine, gen. mn. Argentinaca

apsolutista (apsolutist), gen. jed. apsolutiste

apsolvent, gen.
apsolvenata

mn.

apstrahovati (apstrahirati), prez. apstrahujem,

gl. pril. sad. apstrahujui, gl. im. apstrahovanje

aoristni
nom.

gen.

apstrahirati (apstrahovati), prez. apstrahiram,

gl. pril. sad. apstrahirajui, gl. im. apstrahiranje

ANUBiH (skr. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i

Hercegovine)
aor. (skr. aorist)
vok. jed. aparatie,

apstinenta,

apstinirati, prez. apstiniram, gl. pril. sad.

apstinirajui, gl. im. apstiniranje

antropologija

aparatik,
aparatici

jed.

jed.

apsolventa,

gen.

mn.

Argentinka, dat. jed. Argentinki, gen. mn.

Argentinki

apsolventkinja
apsolventski

argumenat (argument), gen. jed. argumenta,

gen. mn. argumenata

apsorbirati (apsorbovati) prez. apsorbiram, gl.

pril. sad. apsorbirajui, gl .im. apsorbiranje

argument (argumenat), gen. jed. argumenta,

gen. mn. argumenata
93

arh. (skr. arhaizam)

artista (artist), gen. jed. artiste

arh. (skr. arhitekt)

Art magazin

arhaizirati (arhaizovati), prez. arhaiziram, gl.

pril. sad. arhaizirajui, gl. im. arhaiziranje

artistkinja

arhaizovati (arhaizirati), prez. arhaizujem, gl.

pril. sad. arhaizujui, gl. im. arhaizovanje

asfaltirati, prez. asfaltiram,

asfaltirajui, gl. im. asfaltiranje

arhanel (aranel)

asimilacija

arhanelski (aranelski)

asimilacijski (asimilacioni)

arheol. (skr. arheoloki)

asimilacioni (asimilacijski)

arhiakon

asimilator, vok. jed. asimilatore, instr. jed.

asimilatorom

asfalt

arhiepiskopija

asimilatorka, dat. jed.

asimilatorki

arhijerej, vok. jed. arhijereju, instr. jed. arhijerejem

arhitekt (arhitekta), gen. jed. arhitekta, gen. mn.
arhitekata

gl.

pril.

sad.

asimilatorki, gen. mn.

asimilatorski

arhitekta (arhitekt), gen. jed. arhitekte, gen. mn.

arhitekata

asistent, gen. jed. asistenta, gen. mn. asistenata

arhiv

asistentski

arijevka, dat. jed. arijevki, gen. mn. arijevki

asket (asketa), gen. jed. asketa

aristokrat (aristokrata), gen. jed. aristokrata

asketa (asket), gen. jed. askete

aristokrata (aristokrat), gen. jed. aristokrate

asocijalan, asocijalna, odr. vid asocijalni

aristokratkinja

asonanca, gen. mn. asonanci

aristokratija

aspekat (aspekt), gen. jed. aspekta, gen. mn.

aspekata

asistentkinja

aristokratski

aspekt (aspekat), gen. jed. aspekta, gen. mn.

aspekata

Aristotel
aristotelovac, gen. jed. aristotelovca, vok. jed.
aristotelove, gen. mn. aristotelovaca

aspirant, gen. jed. aspiranta, gen. mn. aspiranata

aristotelovev

aspirator

aristotelovka, dat. jed. aristotelovki, gen. mn.

aristotelovki

astal, gen. jed. astala

aristotelovski

Astek, vok. jed. Astee, nom. mn. Asteci, gen. mn.

Asteka

arsenovodonik, nom. mn. arsenovodonici

astma, gen. mn. astma / astmi

arteriosklerotian, arteriosklerotina, odr. vid

arteriosklerotini

astmatian, astmatina, odr. vid astmatini

astmatiar, vok. jed. asmatiaru/asmatiare,
instr. jed. astmatiarom/asmatiarem

arterioskleroza

astmatiarka, dat. jed. astmatiarki, gen. mn.

astmatiarki

artikulacija
artikulacijski (artikulacioni)

astmatini

artikulacioni (artikulacijski)

astr. (skr. astronomski)

artist (artista), gen. jed. artista

94

astrofiziar,
vok.
astrpofiziaru/astrofiziare,
astrofiziarom/astrofiziarem

instr.

jed.
jed.

atletiar, vok. jed. atletiaru/atletiare, instr. jed.

atletiarom/atletiarem
atletiarka, dat. jed. atletiarki, gen. mn. atletiarki

astrofiziarka, dat. jed. astrofiziarki, gen. mn.

astrofiziarki

atletski
atmosfera

astrofizika, dat. jed. astrofizici

atoksian, atoksina, odr. vid atoksini

astrol. (skr. astroloki)

atrijum

astrolog, vok. jed. astroloe, nom. mn. astrolozi

atrofija

astrologija

Au (skr. aurum, zlato)

astroloki

audijencija

astrolokinja

auditorijum

astromagazin

augm. (skr. augmentativ)

astron. (skr. astronomski)

Aurelije (vlast. ime), gen jed. Aurelija, vok. jed.

Aurelije, instr. jed. Aurelijem

asura (hasura)
.at (internetski domen Austrije)

Aurelijev

atak, gen. jed. ataka, nom. mn. ataci, gen. mn. ataka

Australija

atae, gen. jed. ataea, vok. jed. ataeu, nom. mn.

ataei, gen. mn. ataea

Australijanac, gen. jed. Australijanca, vok. jed.

Australijane, gen. mn. Australijanaca

ateist (ateista), gen. jed. ateista

Australijanev

ateista (ateist), gen. jed. ateiste

Australijanka, dat. jed. Australijanki, gen. mn.

Australijanki

ateistkinja
atelje, gen. jed. ateljea, nom. mn. ateljei, gen. mn.
ateljea
atentator, vok.
atentatorom

jed.

atentatore,

instr.

australijski
Austrija

jed.

Austrijanac, gen .jed. Austrijanca, vok. jed.

Austrijane, gen. mn. Austrijanaca

atentatorka, dat. jed. atentatorki, gen. mn.

atentatorki

Austrijanev
Austrijanka, dat. jed. Austrijanki, gen. mn.
Austrijanki

atentatorski
Atina

austrijanski (austrijski)

Atinjanin, nom. mn. Atinjani

austrijski (austrijanski)

Atinjanka, dat. jed. Atinjanki, gen. mn. Atinjanki

Austrougarska, gen. jed. Austougarske, dat. jed.

Austrougarskoj

Atinjankin
atipinost, gen. jed. atipinosti,
atipinou/ atipinosti

instr. jed.

austrougarski
aut, nom. mn. auti

atlantski
Atlantski okean

autentinost, gen. jed. autentinosti, instr. jed.

autentinou/autentinosti

atlet (atleta), gen. jed. atleta

auto, nom. mn. auti

atleta (atlet), gen. jed. atlete

autobiograf
95

autobiografija

Autonomna Pokrajina Vojvodina

autobiografkinja

autoportret

autobiografski

autopraonica

autobravar, vok. jed. autobravaru/autobravare,

instr. jed. autobravarom/autobravarem

autoput

autodidakt, gen. jed. autodidakta, gen. mn.

autodidakta

autostop

autoradionica

autodjelovi

autostoper, vok. jed. autostoperu, instr. jed.

autostoperom

autoelektriar, vok. jed. autoelektriaru/

autoelektriare, instr. jed. autoelektriarom/
autoelektriarem

autostoperka, dat. jed. autostoperki, gen. mn.

autostoperki
autosugestija

autogol, gen. jed. autogola

autogram

autsajder, vok.
autsajderom

autohipnoza

avan, gen. jed. avana, gen. mn. avana

autohton, autiohtona, odr. vid autohtoni

avangarda

autohtonost, gen. jed. autohtonosti, instr. jed.

autohtonou/autohtonosti

avangardist
avangardista

autokefalan, autokefalna, odr. vid autokefalni

avangardista
avangardiste

autokefalija

jed.

autsajderu,

instr.

jed.

(avangardista),

gen.

jed.

(avangardist),

gen.

jed.

autokefalnost, gen. jed. autokefalnosti, instr. jed.

autokefalnou/ autokefalnosti

avangardistkinja

autoklub

avanturist (avanturista), gen. jed. avanturista

autokratija

avanturista (avanturist), gen. jed. avanturiste

autokratski

avanturistiki

autokritian, autokritina, odr. vid autokritini

avanturistkinja

autokritika, dat. jed. autokritici

avenija

autolakirer, vok. jed. autolakireru, instr. jed.

autolakirerom

averzija

autolimar, vok. jed. autolimaru/autolimare, instr.

jed. autolimarom/autolimarem

avetinja

avangardan, avangardna, odr. vid avangardni

avet, gen. jed. aveti, instr. jed. aveti/aveu

avetinjski

automehaniar, vok. jed. automehaniaru/

automehaniare, instr. jed. automehaniarom/
autiomehaniarem
automobilist
automobilista

(automobilista),

gen.

jed.

automobilista
automobiliste

(automobilist),

gen.

jed.

Avganistan
Avganistanac, gen. jed. Avganistanca, vok. jed.
Avganistane, gen. mn. Avganistanaca
Avganistanev
Avganistanka, dat. jed. Avganistanki, gen. mn.
Avganistanki

automobilistkinja

avganistanski

auto-moto-drutvo

Avgust (vlast. ime)

96

avgust (mjesec)

adajin

Avgustin (vlast. ime)

avijacija
avijatiar, vok. jed. avijatiaru/avijatiare, instr.
jed. avijatiarom/avijatiarem

B
B (skr. bor)

avijatiarka, dat. jed. avijatiarki, gen. mn.

avijatiarki

.ba (internetski domen Bosne i Hercegovine)

avijatika, dat. jed. avijatici

baba

aviomaterijal

babac, gen. jed. bapca, gen. mn. babaca

aviomehaniar, vok. jed. aviomehaniaru/

aviomehaniare, instr. jed. aviomehaniarom/
aviomehaniarem

babaroga, dat. jed. babarogi

avion

babine

avlija

bablji

babica
babiin

avlijski
Avnoj (AVNOJ) (skr. Antifaistiko
narodnog osloboenja Jugoslavije)

babura
vijee

baca, gen. jed. bacaa, vok. jed. bacau, instr. jed.

bacaem

Avram (vlast. ime)

bacaica

azbest

bacaiin

azbestni

bacil

azbuni

baciti (baiti), prez. bacim, gl. prid. trp. baen

azbuka, dat. jed. azbuci

baiti (baciti), prez. baim, gl. prid. trp. baen

Azijac (Azijat), vok. jed. Azije, instr. jed.

Azijcem, nom. mn. Azijci, gen. mn. Azijaca

Baka Topola (top.)

Azijev

Bako Dobro Polje (top.), gen. jed. Bakoga

Dobrog Polja

Azijat (Azijac), vok. jed. Azijate, instr. jed.

Azijatom, nom. mn. Azijati, gen. mn. Azijata

Bakopoljac, nom. mn. Bakopoljci, gen. mn.

Bakopoljaca

Azijatov

Bakopoljev

Azijka (Azijatkinja), dat. jed. Azijki, gen. mn.

Azijki

Bakopoljka, dat. jed. Bakopoljki, gen. mn.

Bakopoljki

Azijatkinja (Azijka), dat. jed. Azijatkinji, gen. mn.

Azijatkinja

Bakopoljkin
bava, gen. mn. baava

azijski

Badnjak (Badnji dan)

azil
azilant, gen. jed. azilanta, gen. mn. azilanata

badnjak (drvo), gen. jed. badnjaka, nom. mn.

badnjaci

azilantkinja

Badnje vee, gen. jed. Badnje veeri

azilski

Badnji dan

adaja

bada
97

baga, gen. jed. bagaa, instr. jed. bagaem

bagerist (bagerista), gen. jed. bagerista

balavad, gen. jed.

balavau/ balavadi

bagerista (bagerist), gen. jed. bageriste

balave, gen. jed. balaveta

bageristkinja

balavev

bahanalija

balavica

bahatost, gen. jed. bahatosti, instr. jed. bahatou/

bahatosti

balaviin

instr.

jed.

balavost, gen. jed. balavosti, instr. jed. balavou/

balavosti

bajagi

balak, gen. jed. balaka, nom. mn. balaci, gen. mn.

balaka

bajalica
bajonet

Balkan

bajpas

Balkanac, gen. jed. Balkanca, vok. jed. Balkane,

gen. mn. Balkanaca

bajrak (barjak), nom. mn. bajraci

bajraktar
(barjaktar),
bajraktaru/bajraktare,
bajraktarom/bajraktarem

balavadi,

vok.
instr.

jed.
jed.

Balkanev
Balkanka, dat. jed. Balkanki, gen. mn. Balkanki

Bajram (prazn.)

balkanski

baka, dat. jed. baki

Balkanski rat (ist.)

bakica, vok. jed. bakice

Balkansko poluostrvo

bakiin

balski

bakin

Bala (vlast. ime)

bakra, gen. jed. bakraa, instr. jed. bakraem

Balii (vlast. ime)

bakroreev

baltiki

bakrorezac, gen. jed. bakroresca, vok. jed.

bakroree, instr. jed. bakrorescem, gen. mn.
bakrorezaca

Baltiko more

baksuz

balsam (balzam), gen. jed. balsama

baksuzan, baksuzna, odr. vid baksuzni

balsamovati (balzamovati), prez. balsamujem,

gl. pril. sad. balsamujui, gl. im. balsamovanje

Baltik (top.)
baltoslovenski

baksuzluk, nom. mn. baksuzluci

baktati se, prez. bakem se, imper. baki se, gl.
pril. sad. bakuu se, gl. im. baktanje

balzam (balsam), gen. jed. balzama

balzamovati (balsamovati), prez. balzamujem,
gl. pril. sad. balzamujui, gl. im. balzamovanje

bakterijski
bakteriolog, vok. jed. bakterioloe, nom. mn.
bakteriolozi

bambus

bakteriologija

Banaaninov

bakteriolokinja

Banaanka, dat. jed. Banaanki, gen. mn.

Banaanki

Banaanin, nom. mn. Banaani

bal
balavac, gen. jed. balavca, vok. jed. balave, gen.
mn. balavaca

Banaankin
Banat
98

banin (bankin)

barjaktar
(bajraktar),
barjaktaru/barjaktare,
barjaktarom/barjaktarem

bandera
bandoglav, bandoglava, odr. vid bandoglavi

vok.
instr.

jed.
jed.

barok

bandoglavac, gen. jed. bandoglavca, vok. jed.

bandoglave, gen. mn. bandoglavaca

bas, nom. mn. basovi

bandoglavev

basist (basista), gen. jed. basista

bandoglavka, dat. jed. bandoglavki, gen. mn.

bandoglavki

basista (basist), gen. jed. basiste

banica

basketbol, gen. jed. basketbola

baniin

basna

Banija

bastadur

Banijac, gen. jed. Banijca, vok. jed. Banije, gen.

mn. Banijaca

bastaduran, bastadurna, odr. vid bastadurni

basistkinja

Banijev

Ba-elik, gen. jed. Ba-elika, vok. jed. Baelie

Banijka, dat. jed. Banijki, gen. mn. Banijki

baibozuki

bankin (banin)

baibozuk, nom. mn. baibozuci

banuti, prez. banem

bata

Banjani (geogr.)

batica

Banjanin, nom. mn. Banjani

batovan

Banjaninov
Banjanka, dat. jed. Banjanki, gen. mn. Banjanki

batovanka, dat. jed. batovanki, gen. mn.

batovanki

Banja Luka (Banjaluka), gen. jed. Banje Luke

batai (dem. od batak)

Banjaluka (Banja Luka), gen. jed. Banjaluke

bataina (augm. od batak)

Banjaluanin, nom. mn. Banjaluani

batak, gen. jed. bataka, nom. mn. bataci

Banjaluaninov

batal (neprom. prid.)

Banjaluanka, dat. jed. Banjaluanki, gen. mn.

Banjaluanki

batal rabota, gen. jed. batal rabote

Banjaluankin

baterijski

banjaluki

batli (srean)

Baoii (vlast. ime; top.)

bapski

bauljati, prez. bauljam, gl. pril. sad. bauljajui, gl.

im. bauljanje

baraba

bazd, gen. jed. bazda

barapski

bazdjeti (baeti), prez. bazdim, impf. baah,

gl. pril. sad. bazdei, gl. prid. rad. bazdio/bazdjela

bataljon

bareina

bazen

barijum

bazilika, dat. jed. bazilici

barjak (bajrak), gen. jed. barjaka, nom. mn.

barjaci

badarina
99

baeti (bazdjeti), prez. bazdim, impf. baah,

Beograanka, dat. jed. Beograanki, gen. mn.

Beograanki

gl. prid. rad. bazdio/baela

Beograankin

b.b. (skr. bez broja)

bepad, gen. bepadi, instr. bepau/bepadi

bdjeti, prez. bdim/bdijem, impf. beh, imper.

bdi/bdij, gl. prid. rad. bdio/bdjela, gl. im. bdjenje

bepe, gen. bepeta

.be (internetski domen Belgije)

bera, vok. jed. berau, instr. jed. beraem

bebica

beraica

bebiin

beraiin

bebisiterka, dat. jed. bebisiterki, gen. mn.

bebisiterki

beriet
berber (berberin), vok. jed. berberu, instr. jed.
berberom, nom. mn. berberi

Beir-beg, vok. jed. Beir-bee

berberin (berber), vok. jed. berberine, instr. jed.

berberinom, nom. mn. berberi

Be, instr. Beom

beiti, prez. beim, impf. beah, gl. pril. sad.
beei, gl. im. beenje

Berlin
Berlinac, gen. jed. Berlinca, vok. jed. Berline, gen.
mn. Berlinaca

Belija, gen. jed. Belije, vok. jed. Belijo

Belijin

Berlinev

Belijka, dat. jed. Belijki, gen. mn. Belijki

Berlinka, dat. jed. Berlinki, gen. mn. Berlinki

Belijkin

Berlinkin

Beki knjievni dogovor

Berlinski kongres (istor.)

Beki kongres (istor.)

berza

beg, vok. jed. bee, nom. mn. begovi, gen. mn.

begova

berzanski

begovica

besan (koji je bez sna), besana, odr. vid besani

begoviin

besavjestan, besavjesna, odr. vid besavjesni

bejzbol

bescijenje, gen.
bescijenjem

bekhend (tenis)
Belgijanac, gen. jed. Belgijanca,
Belgijane, gen. mn. Belgijanaca

vok.

bescijenja,

instr.

jed.

besciljan, besciljna, odr. vid besciljni

jed.

bescvjetnica
bescvjetniki

Belgijanev
Belgijanka,
Belgijanki

jed.

dat.

jed.

Belgijanki,

gen.

besjeda (beeda)

mn.

Belgijankin

besjediti (beediti), prez. besjedim, impf.

besjeah, gl. prid. rad. besjedio/besjedila

belgijski

besjednica (beednica), nom. mn. besjednice

Beograd

besjedniin (beedniin)

beogradski

besjedniki (beedniki)

Beograanin, nom. mn. Beograani

besjednik (beednik), vok, jed. besjednie, nom.

mn. besjednici

Beograaninov
100

besjednitvo
(beednitvo),
besjednitava/ besjednitva

gen.

mn.

bespomoan, bespomona, odr. vid bespomoni

bespomonost, gen. jed. bespomonosti, instr.
jed. bespomonou/ bespomonosti

beshljebica
beskamatni

besposlen (bespoljen), besposlena, odr. vid

besposleni

beskimenjak, vok. jed. beskimenjae, nom. mn.

beskimenjaci
besklasan, besklasna, odr. vid besklasni

besposliar, vok. jed. besposliaru/besposliare,

instr. jed. besposliarom/besposliarem

beskompromisan, beskompromisna, odr. vid

beskompromisni

besposliariti, prez. besposliarim, gl. pril. sad.

besposliarei, gl. im. besposliarenje

beskonaan, beskonana, odr. vid beskonani

besposliarka, dat. jed. besposliarki, gen. mn.

besposliarki

beskonanost, gen. jed. beskonanosti, instr. jed.

beskonanou/ beskonanosti

bespotreban, bespotrebna, odr. vid bespotrebni

bespoljen (besposlen), bespoljena, odr. vid
bespoljeni

beskraj, instr. jed. beskrajem

beskrajan, beskrajna, odr. vid beskrajni

bespovratan, bespovratna, odr. vid bespovratni

beskrajnost, gen. jed. beskrajnosti, instr. jed.

beskrajnou/beskrajnosti

bespredmetan,
bespredmetni

beskrupulozan, beskrupulozna, odr. vid

beskrupulozni
beskrupuloznost, gen. jed. beskrupuloznosti,
instr. jed. beskrupuloznou/ beskrupuloznosti

bespredmetna,

odr.

vid

bespredmetnost, gen. jed. bespredmetnosti,

instr. jed. bespredmetnou/ bespredmetnosti

beskrvan, beskrvna, odr. vid beskrvni

besprekoran (besprijekoran), besprekorna,

odr. vid besprekorni

beskrvnost, gen. jed. beskrvnosti, instr. jed.

beskrvnou/beskrvnosti

besprijekoran (besprekoran), besprijekorna,

odr. vid besporijekorni

beskuniki

besprekornost (besprijekornost), gen. jed.

besprekornosti, instr. jed. besprekornou/
besprekornosti

beskunik, vok. jed. beskunie, nom. mn.

beskunici
besmislen, besmislena, odr. vid besmisleni

besprijekornost (besprekornost), gen. jed.

besprijekornosti, instr. jed. besprijekornou/
besprijekornosti

besmislenost, gen. jed. besmislenosti, instr. jed.

besmislenou/besmislenosti

besprimjeran, besprimjerna, odr. vid

besprimjerni

besmrtan, besmrtna, odr. vid besmrtni

bespue, gen. jed. bespua, instr. jed. bespuem

besmrtniki

besputica

besmrtnik, vok. jed. besmrtnie, nom. mn.

besmrtnici

besraman, besramna, odr. vid besramni

besmrtnost, gen. jed. besmrtnosti, instr. jed.

besmrtnou/besmrtnosti

besramniin

besmisao, gen. jed. besmisla

besramnica
besramniki

bespamee, gen. jed. bespamea, instr. jed.

bespameem

besramnik, vok. jed. besramnie, nom. mn.

besramnici

bespametan, bespametna, odr. vid bespametni

bestidnica

besplatan, besplatna, odr. vid besplatni

bestidniin
101

bestidniki
bestidnik,
bestidnici

vok.

jed.

bestidnie,

nom.

beednik (besjednik), vok. jed. beednie,

nom. mn. beednici

mn.

bestjelesan, bestjelesna, odr. vid bestjelesni

beednitvo
(besjednitvo),
gen.
jed.
beednitva, gen. mn. beednitava/ beednitva

bestjelesnost, gen. jed. bestjelesnosti, instr. jed.

bestjelesnou/ bestjelesnosti

bezakonik,
bezakonici

bestraga (uzvik)

bezakonje, gen. jed. bezakonja, instr. jed.

bezakonjem, nom. mn. bezakonja

bestrva (pril.)

vok.

jed.

bezakonie,

nom.mn.

bezazlen, bezazlena, odr. vid bezazleni

bestseler, instr. jed. bestselerom

besubjekatski

bezazlenost, gen. jed. bezazlenosti, instr. jed.

bezazlenou/bezazlenosti

besue, gen. jed. besua, instr. jed. besuem

bezbjedan, bezbjedna, odr. vid bezbjedni

besvijest, gen. jed. besvijesti, instr. jed. besvijeu/

besvijesti

bezbjednostan,

bezbjednosna,

odr.

vid

bezbjednosni

besvjesnost, gen. jed. besvjesnosti, instr. jed.

besvjesnou/besvjesnosti

bezbjednost, gen. jed. bezbjednosti, instr. jed.

bezbjednou/bezbjednosti

besvjestan, besvjesna, odr. vid besvjesni

bezbrian, bezbrina, odr. vid bezbrini

beasnik, vok. jed. beasnie, nom. mn.

beasnici

bezbrinost, gen. jed. bezbrinosti, instr. jed.

bezbrinou/bezbrinosti

beastiti, prez. beastim, impf. beaah, gl.

prid. trp. beaen, gl. pril. sad. beastei, gl. im.
beaenje

bezbrojan, bezbrojna, odr. vid bezbrojni

bezbrojnost, gen. jed. bezbrojnosti, instr. jed.
bezbrojnou/bezbrojnosti

beae, gen. jed. beaa, instr. jed. beaem,

nom. mn. beaa

bezdan, gen. jed. bezdana, nom. mn. bezdani

beednost, gen. jed. beednosti, instr. jed.

beednou/beednosti

bezduan, bezduna, odr. vid bezduni

beutan, beutna, odr. vid beutni

bezdunost, gen. jed. bezdunosti, instr. jed.

bezdunou/bezdunosti

beutnost, gen. jed. beutnosti, instr. jed.

beutnou/beutnosti

bezemlja, vok. jed. bezemljau, instr. jed.

bezemljaem

Beka, dat. Beki

bezgrean, bezgrena, odr. vid bezgreni

beuman, beumna, odr. vid beumni

bezgrenost, gen. jed. bezgrenosti, instr. jed.

bezgrenou/bezgrenosti

beumnost, gen. jed. beumnosti, instr. jed.

beumnou/beumnosti

bezimen, bezimena, odr. vid bezimeni

beeda (besjeda)

bezimenost, gen. jed. bezimenosti, instr. jed.

bezimenou/bezimenosti

beediti (besjediti), prez. beedim, impf.

beeah, gl. pril. sad. beedei, gl. prid. rad.
beedio/beedila, gl. im. beeenje

bezlinost, gen. jed. bezlinosti, instr. jed.

bezlinou/bezlinosti

beednica (besjednica), vok. jed. beednice

bezlistan, bezlisna, odr. vid bezlisni

beedniin

bezloban, bezlobna, odr. vid bezlobni

beedniki (besjedniki)

bezlobnost, gen. jed. bezlobnosti, instr. jed.

bezlobnou/bezlobnosti
102

bezmalo (pril.)
bezmirisan, bezmirisna, odr. vid bezmirisni

bezubost, gen. jed.

bezubou/ bezubosti

bezmirisnost, gen. jed. bezmirisnosti, instr. jed.

bezmirisnou/ bezmirisnosti

bezuean (bezutjean), bezuena, odr. vid

bezueni

bezmjeran, bezmjerna, odr. vid bezmjerni

bezuenost
(bezutjenost),
bezuenosti,
instr.
bezuenou/bezuenosti

bezmjernost, gen. jed. bezmjernosti, instr. jed.

bezmjernou/bezmjernosti

bezubosti,

instr.

gen.

jed.

jed.
jed.

bezukusan, bezukusna, odr. vid bezukusni

bezmlijean bezmlijena, odr. vid bezmlijeni

bezukusnost, gen. jed. bezukusnosti, instr. jed.

bezukusnou/bezukusnosti

bezmlijenost, gen. jed. bezmlijenosti, instr. jed.

bezmlijenou/bezmlijenosti

bezuman, bezumna, odr. vid bezumni

beznaajan, beznaajna, odr. vid beznaajni

bezumnica, vok. jed. bezumnice

beznaajnost, gen. jed. beznaajnosti, instr. jed.

beznaajnou/beznaajnosti

bezumniin

bezobratina

bezumniki

bezobraznica, vok. jed. bezobraznice

bezumnik, vok. jed. bezumnie, nom. mn.

bezumnici

bezobrazniin

bezumnost, gen. jed. bezumnosti, instr. jed.

bezumnou/bezumnosti

bezobraznik, vok. jed. bezobraznie, nom. mn.

bezobraznici
bezobziran, bezobzirna, odr. vid bezobzirni

bezustavan, bezustavna, odr. vid bezustavni

bezobzirnost, gen. jed. bezobzirnosti, instr. jed.

bezobzirnou/bezobzirnosti

bezustavnost, gen. jed. bezustavnosti, instr. jed.

bezustavnou/bezustavnosti

bezoan, bezona, odr. vid bezoni

bezuspjean, bezuspjena, odr. vid bezuspjeni

bezonica, vok. jed. bezonice

bezuspjenost, gen. jed. bezuspjenosti, instr. jed.

bezuspjenou/ bezuspjenosti

bezoniin

bezutjean (bezuean), bezutjena, odr. vid

bezutjeni

bezoniki
bezonik, vok. jed. bezonie, nom. mn. bezonici

bezutjenost
(bezuenost),
bezutjenosti,
instr.
bezutjenou/bezutjenosti

bezonost, gen. jed. bezonosti, instr. jed.

bezonou/bezonosti

gen.

jed.
jed.

instr.

jed.

bezvjerica

bezosjeajan (bezoeajan) bezosjeajna, odr.

vid bezosjeajni

bezvjerje, gen. jed. bezvjerja,

bezvjerjem, nom. mn. bezvjerja

bezosjeajnost (bezoeajnost), gen. jed.

bezosjeajnosti, instr. jed. bezosjeajnou/
bezosjeajnosti

bezvjernik, vok. jed. bezvjernie, nom. mn.

bezvjernici

bezoeajan (bezosjeajan), bezoeajna, odr.

vid bezoeajni

bezvlae, gen. jed. bezvlaa,

bezvlaem, nom. mn. bezvlaa

bezoeajnost (bezosjeajnost), gen. jed.

bezoeajnosti, instr. jed. bezoeajnou/
bezoeajnosti

bezvodan, bezvodna, odr. vid bezvodni

instr.

jed.

bezvodnost, gen. jed. bezvodnosti, instr. jed.

bezvodnou/bezvodnosti

bezrjean, bezrjena, odr. vid bezrjeni

bezvoljan, bezvoljna, odr. vid bezvoljni

bezub, bezuba, odr. vid bezubi

103

bezvoljnost, gen. jed. bezvoljnosti, instr. jed.

bezvoljnou/bezvoljnosti

biciklistiki

bezvredniji (komp. od bezvrijedan)

bievan, bievana, odr. vid bievani

bezvrijedan, bezvrijedna, odr. vid bezvrijedni

bievati, prez. biujem, imper. biuj, gl. pril. sad.

biujui, gl. prid. trp. bievan, gl. im. bievanje

biciklistkinja

bezvrijednost, gen. jed. bezvrijednosti, instr. jed.

bezvrijednou/ bezvrijednosti

bii (dem. od bi i od bik)

bezvuan, bezvuna, odr. vid bezvuni

bidermajer, instr. jed. bidermajerom

bezvunost, gen. jed. bezvunosti, instr. jed.

bezvunou/bezvunosti

bife, gen. jed. bifea, dat. jed. bifeu, instr. jed.

bifeom, nom. mn. bifei, gen. mn. bifea

beian, beina, odr. vid beini

BiH (skr. Bosna i Hercegovina)

beinost, gen. jed.

beinou/beinosti

beinosti,

instr.

jed.

BiH (Meunarodna auto-oznaka za Bosnu i

Hercegovinu)

beilan, beilna, odr. vid beilni

beilnost, gen. jed.
beilnou/beilnosti

beilnosti,

instr.

bh. (skr. bosanskohercegovaki)

jed.

bijeda

beivotan, beivotna, odr. vid beivotni

bijedan, bijedna, odr. vid bijedni

beivotnost, gen. jed. beivotosti, instr. jed.

beivotnou/ beivotnosti

bijednost, gen. jed.

bijednou/bijednosti

beuan, beuna, odr. vid beuni

bijednica, vok. jed. bijednice

beunost, gen. jed. beunosti, instr. jed.

beunou/beunosti

bijedniin

beti, prez. bdim/bdijem, impf. bah, imper. bdi/

bdij, gl. prid. rad. bdio/bela, gl. im. benje

bijednik, vok. jed. bijednie, nom. mn. bijednici

bijednosti,

instr.

jed.

bijedniki

.bg (internetski domen Bugarske)

bijeg, nom. mn. bjegovi

Biblija (Sveto pismo)

bijel, bijela, odr. vid bijeli

biblijski

bijelac, gen. jed. bijelca, vok.jed. bijele, gen. mn.

bijelaca

bibliofil

bijelev

bibliofilka, dat. jed. bibliofilki, gen. mn. bibliofilki

Bijele Rudine (geogr.)

bibliograf

Bijeli Pavle (vlast. ime)

bibliografija
biblioteki

bijeliti (initi bijelim), prez. bijelim, impf. bijeljah,

gl. pril. sad. bijelei, gl. prid. trp. bijeljen, gl. im.
bijeljenje

biblioteka, dat. jed. biblioteci

Bijelo Polje (vlast. ime)

bicikl (biciklo), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikli,

gen. mn. bicikala

bijeljenje

bibliografkinja

bijeljeti (postajati bijel), prez. bijelim, impf.

bijeljah, gl. pril. sad. bijelei, gl. im. bijeljenje

biciklo (bicikl), gen. jed. bicikla, nom. mn. bicikla,

gen. mn. bicikala

bijes, nom. mn. bjesovi

biciklist (biciklista), gen. jed. biciklista

bijesan, bijesna, odr. vid bijesni

biciklista (biciklist), gen. jed. bicikliste

104

bijesnjeti, prez. bijesnim, gl. pril. sad. bijesnei,

gl. im. bijenjenje

birokrata (birokrat), gen. jed. birokrate

bilabijal

birokratski

bilabijalan, bilabijalna, odr. vid bilabijalni

bisergrana

bilijar, instr. jed. bilijarom/ bilijarem

biserzubi

bilijar-klub

bista, gen. jed. biste, gen. mn. bista

bilo iji (iji bilo)

bistijerna

bilo kakav (kakav bilo)

bistrook, bistrooka, odr. vid bistrooki

bilo koji (koji bilo)

bistrouman, bistroumna, odr. vid bistoumni

bilo koliki (koliki bilo)

bistroumlje, gen. jed. bistroumlja, instr. jed.

bistroumljem, nom. mn. bistroumlja

birokratija

bilo to (to bilo)

Biljarda

bistroumnost, gen. jed. bistroumnosti, instr. jed.

bistroumnou/ bistroumnosti

biljeg, nom. mn. biljezi

biti, prez. jesam/sam, jesi/si, jest(e)/je,

jesmo/smo, jeste/ste, jesu/su; prez. budem,
bude, bude, budemo, budete, budu; impf. bijah/
bjeh, bijae/bjee, bijae/bjee, bijasmo/bjesmo,
bijaste/bjeste, bijahu/ bjehu; aor. bih, bi, bi,
bismo, biste, bi/bie

biljega, dat. jed. biljezi

biljeiti, prez. biljeim, impf. biljeah, gl. pril. sad.
biljeei, gl. prid. trp. biljeen, gl. im. biljeenje
biljenica
biljeniki

bitka, dat. jed. bici/bitki, gen. mn. bitaka

biljenik, vok. jed. biljenie, nom. mn. biljenici

Bitka na Carevom Lazu (istor.)

biljojed

Bitka na Fundini (istor.)

biobibliograf

Bitka na Mojkovcu (istor.)

biobibliografija

Bitka na Sutjesci (istor.)

biogeneza

Bitka za Pljevlja (istor.)

Biogradska gora

bivo, gen. jed. bivola, nom. mn. bivoli

biohemiar, vok. jed. biohemiaru/biohemiare,

instr. jed. biohemiarom/biohemiarem

bivolica, vok. jed. bivolice

biohemiarka, dat. jed. biohemiarki, gen. mn.

biohemiarki

bivoliin

biohemija

biuterija

biohemijski

bjanko mjenica

biol. (skr. bioloki)

bjedniji (komp. od bijedan)

biolog, vok. jed. bioloe, nom. mn. biolozi

biologija

bjegunac, gen. jed. bjegunca, vok. jed. bjegune,

instr. jed. bjeguncem, gen. mn. bjegunaca

bioloki

bjegunev

biolokinja

bjegunica

bionjaa

bjeguniin

birokrat (birokrata), gen. jed. birokrata

bjekstvo, gen. mn. bjekstava/bjekstva

biznismen

105

bjelance, gen. jed. bjelanca/bjelanceta, nom. mn.

bjelanca, gen. mn. bjelanaca

bjelji (komp. od bijel)

bjelanevina

bjesnjeti, prez. bjesnim, gl. prid. rad. bjesnio/

bjesnjela, gl. pril. sad. bjesnei, gl. im. bjenjenje

bjelanevinast,
bjelanevinasti

bjelanevinasta,

odr.

bjesnilo

vid

bjesomuan, bjesomuna, odr. vid bjesomuni

bjelasati se, prez. bjelasam se, gl. pril. sad.

bjelasajui se, gl. im. bjelasanje

bjesomunica
bjesomunik, vok. jed. bjesomunie, nom. mn.
bjesomunici

bjelcat, bjelcata, odr. vid bjelcati

Bjelice (geogr.; crnogorsko pleme)
bjelilo

bjesomunost, gen. jed. bjesomunosti, instr. jed.

bjesomunou/ bjesomunosti

bjelkast, bjelkasta, odr. vid bjelkasti

bjenji (komp. od bijesan)

bjelobrad, bjelobrada, odr. vid bjelobradi

bjelodan, bjelodana, odr. vid bjelodani

bjeati, prez. bjeim, impf. bjeah, gl. pril. sad.

bjeei, gl. im. bjeanje

bjeloglav, bjeloglava, odr. vid bjeloglavi

blaenje

bjelogorica

blagodet, gen. jed.

blagodeu/ blagodeti

bjelokos, bjelokosa, odr. vid bjelokosi

blagodeti,

instr.

jed.

blagodetan, blagodetna, odr. vid blagodetni

Bjelopavli, nom. mn. Bjelopavlii

blagorjeiv, blagorjeiva, odr. vid blagorjeivi

Bjelopavlii (top.)
bjelopavliki

blagorjeivost, gen. jed. blagorjeivosti, instr. jed.

blagorjeivou/ blagorjeivosti

Bjelopoljac, gen. jed. Bjelopoljca, vok. jed.

Bjelopolje, gen. mn. Bjelopoljaca

blagorodan, blagorodna, odr. vid blagorodni

Bjelopoljev

blagorodnost, gen. jed. blagorodnosti, instr. jed.

blagorodnou/ blagorodnosti

Bjelopoljka, dat. jed. Bjelopoljki, gen. mn.

Bjelopoljki

blagosiljati, prez. blagosiljam, gl. pril. sad.

blagosiljajui, gl. im. blagosiljanje

Bjelopoljkin

blagosloviti, prez. blagoslovim, gl. prid. trp.

bjelopoljski

blagosloven/blagoslovljen

Bjelorus

blagovijesni (od Blagovijesti)

Bjelorusov

Blagovijesti

Bjelorusija

blagovremen,
blagovremeni

bjeloruski
Bjeloruskinja

blagovremena,

odr.

vid

blagovremenost, gen. jed. blagovremenosti, instr.

jed. blagovremenou/ blagovremenosti

Bjeloruskinjin
bjelosvjetski

blatiti, prez. blatim, impf. blaah, gl. pril. sad.

blatei, gl. prid. trp. blaen, gl. im. blaenje

Bjeloi (vlast. ime)

blavor (lat. Ophisaurus apodus Pallas, vrsta

gutera)

bjelouka, dat. jed. bjelouki, gen. mn. bjelouki

Bjelova (vlast. ime)

Blaena Ozana

bjelutak, gen. jed. bjelutka, gen. mn. bjelutaka

Blao, gen. Blaa, vok. Blao

106

Blaov

boiti se, prez. boim se, impf. boah se, gl. pril.
sad. boei se, gl. im. boenje

blijed, blijeda, odr. vid blijedi

blijedocrven,
blijedocrveni

blijedocrvena,

odr.

boka, dat. jed. boki, gen. mn. boki

vid

boem, vok. jed. boemu

blijedoplav, blijedoplava, odr. vid blijedoplavi

bofl

blijedozelen, blijedozelena, odr. vid blijedozeleni

bog, vok. jed. boe, nom. mn. bogovi

blijedjeti (blijeeti), prez. blijedim, impf.

bijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad.
blijedio/blijedjela, gl. im. blijeenje

Bog, vok. Boe

bogami (uzv.)
bogamu (uzv.)

blijeeti (blijedjeti),
prez. blijedim, impf.
blijeah, gl. pril. sad. blijedei, gl. prid. rad.
blijedio/blijeela, gl. im. blijeenje

bogatstvo, gen. mn. bogatstava/bogatstva

boginja

blijesak, gen. jed. blijeska, nom. mn.

blijesci/bljeskovi, gen. mn. blijesaka/bljeskova

bogati (uzv.)
bogme (rijeca)

blijesnuti (bljesnuti), prez. blijesnem, aor.

blijesnuh, gl. pril. pro. blijesnuvi

bogobojaznost, gen. jed. bogobojaznosti, instr.

jed. bogobojaznou/bogobojaznosti

blijetati, prez. blijetim, gl. pril. sad. blijetei, gl.

im. blijetanje

bogobojaljiv,
bogobojaljivi

blizanac, gen. jed. blizanca, vok. jed. blizane, gen.

mn. blizanaca

bogobojaljiva,

odr.

vid

bogobojaljivost, gen. jed. bogobojaljivosti,

instr. jed. bogobojaljivou/ bogobojaljivosti

blizanev

bogojavljenski (od Bogojavljenje)

bliznakinja

Bogojavljenje, gen. jed. Bogojavljenja, instr. jed.

Bogojavljenjem

bludnica
bludniin
bludniki

bogomrzac, gen. jed. bogomrsca, vok. jed.

bogomre, gen. mn. bogomrzaca

bludnik, vok. jed. bludnie, nom. mn. bludnici

bogomrev

bludjeti (blueti), prez. bludim, impf. bluah, gl.

pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bludjela, gl.
im. bluenje

bogoraditi, prez. bogoradim, impf. bogoraah,

gl. pril. sad. bogoradei, gl. im. bogoraenje

blueti (bludjeti), prez. bludim, impf. bluah, gl.

pril. sad. bludei, gl. prid. rad. bludio/bluela, gl.
im. bluenje

Bogorodiin

Blumfild (vlast. ime)

bogumil

bljei (komp. od blijed)

bogumilstvo,
gen.
bogumilstava/bogumilstva

Bogorodica, vok. Bogorodice

bogovjetan, bogovjetna, odr. vid bogovjetni

bljesnuti (blijesnuti), prez. bljesnem, aor.

bljesnuh, gl. pril. pro. bljesnuvi

bohemist (bohemista), gen. jed. bohemista

bljetav, bljetava. odr. vid bljetavi

bohemista (bohemist), gen. jed. bohemiste

bljetavost, gen. jed. bljetavosti, instr. jed.

bljetavou/bljetavosti

bohemistkinja

boica

Bojl-Mariotov zakon

bojler

107

mn.

Boka Kotorska

bos. (skr. bosanski)

Boka, dat. Boki

Bosfor (vlast. ime)

Bokelj, vok. jed. Bokelju, instr. jed. Bokeljom

bosforski

Bokeljev
Bokeljka, dat. jed. Bokeljki, gen. mn. Bokeljki

bosiljak, gen. jed. bosiljka/bosioka, vok. jed.

bosilje/bosioe

Bokeljkin

bostan

bokokotorski

Bostani (vlast. ime)

Bokokotorski zaliv
bokser, vok. jed. bokseru, instr. jed. bokserom

bosti, prez. bodem, imper. bodi, impf. bodijah, gl.

prid. rad. bo/bola, gl. pril. sad. bodui, gl. prid. trp.
boden, gl. im. bodenje

boksme, instr. jed. boksmeom

bo. (skr. bonjaki)

bokserice

bonjaki

bolanda

Bonjak, vok. jed. Bonjae, nom. mn. Bonjaci

bole, bolea, odr. vid bolei

Bonjakov

bolesnica

Bonjakinja

bolesniin

Bonjakinjin

bolesnik, vok. jed. bolesnie, nom. mn. bolesnici

bot. (skr. botaniki/botanika)

bolest, gen. jed. bolesti, instr. jed. boleu/bolesti

botaniar, vok. jed. botaniaru/botaniare, instr.

jed. botaniarom/botaiarem

bolestan, bolesna, odr. vid bolesni

botaniarka, dat. jed. botaniarki, gen. mn.

botaniarki

boleljiv, boleljiva, odr. vid boleljivi

boletina

boza

bolnica

Boi

bolniar, vok. jed. bolniaru/bolniare, instr. jed.

bolniarom/bolniarem
bolniarka,
bolniarki

dat.

jed.

bolniarki,

gen.

Boina ostrva
Boina pobuna (istor.)

mn.

boini

Boljevii (geogr.; crnogorsko pleme)

boji

boljitak, gen. jed. boljitka, nom. mn. boljici, gen.

mn. boljitaka

br. (skr. broj)

brabonjak, gen. jed. brabonjka,
brabonjci, gen. mn. brabonjaka

bombon
bombonjera

nom. mn.

boravini

brabonjiti, prez. brabonjim, impf. brabonjah,

gl. pril. sad. brabonjei, gl. im. brabonjenje

boravite

brani

borilac, gen. jed. borioca, vok. jed. borioe, gen.

mn. borilaca

Brajii (geogr.; crnogorsko pleme)

borioev

brakolomniin

Borka, dat. Borki

brakolomnik, vok. jed. brakolomnie, nom. mn.

brakolomnici

brakolomnica, vok. jed. brakolomnice

Borkin
108

brakolomstvo,
brakolomstva

gen.

mn.

brakolomstava/

brbljivev
brbljivica, vok. jed. brbljivice

brani, vok. jed. braniu, instr. jed. braniem

brbljiviin

branik, nom. mn. branici

Breli (geogr.; crnogorsko pleme)

branilac, gen. jed. branioca, vok. jed. branioe, gen.

mn. branilaca

bri, instr. jed. briem

brkati, prez. brkam, gl. pril. sad. brkajui, gl.
im. brkanje

branioev
branitelj, vok.
braniteljem
braniteljka,
braniteljki

jed.

branitelju,

dat. jed. braniteljki,

instr.

jed.

gen.

mn.

Brda (geogr.)
brdski
branin, nom. mn. brani

branilaki

Branin, nom. mn. Brani

branilatvo, gen. mn. branilatava/branilatva

branski

branav (branjav), branava, odr. vid branavi

breme, gen. jed. bremena

brano

bremenit, bremenita, odr. vid bremeniti

branjav (branav), branjava, odr. vid branjavi

bremenitost, gen. jed. bremenitosti, instr. jed.

bremenitou/bremenitosti

bratanina

bremenoa

bratani, vok. jed. brataniu, instr. jed. brataniem

breskovaa

brati, prez. berem, imper. beri, gl. pril. sad. berui

breskva, gen. mn. bresaka

Bratogot (vlast. ime)

brestov, brestova, odr. vid brestovi

Bratonoi, gen. jed. Bratonoia, vok. jed.

Bratonoiu, instr. jed. Bratonoiem, nom. mn.
Bratonoii
Bratonoii
pleme)

(geogr.;

breza
brezovik (brezova uma), nom. mn. brezovici

crnogorsko bransko

Brezovik (top.)

bratoubica, vok. jed. bratoubico

brei (dem. od brijeg), vok. jed. breiu, instr. jed.

breiem

bratoubilaki

breina (augm. od brijeg)

bratoubistvo,
gen.
bratoubistava/bratoubistva

mn.

breuljak, gen. jed. breuljka, nom. mn. breuljci,

gen. mn. breuljaka

bratski

bridak, britka, odr. vid britki

bratstvenik, vok. jed. bratstvenie, nom. mn.

bratstvenici

bridjeti (brieti), prez. bridim, impf. briah, gl.

pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/bridjela, gl.
im. brienje

bratstvo, gen. mn. bratstava/bratstva

bratueda

brieti (bridjeti), prez. bridim, impf. briah, gl.

pril. sad. bridei, gl. prid. rad. bridio/briela, gl. im.
brienje

brav

briga, dat. jed. brizi

bravlji

brija, vok. jed. brijau, instr. jed. brijaem

brbljivac, gen. jed. brbljivca, vok. jed. brbljive,

gen. mn. brbljivaca

brijanica

bratued

109

brijeg, nom. mn. bregovi

brijest, nom. mn. brestovi

brojiti (brojati), prez. brojim, impf. brojah, gl.

pril. sad. brojei, gl. im. brojenje

Brijestovo (vlast. ime)

bronhijalni

brijee, gen. jed. brijea, instr. jed. brijeem

bronza

brilijant, gen. mn. brilijanata

bronzan, bronzana, odr. vid bronzani

Britanac, gen. jed. Britanca, vok. jed. Britane, gen.

mn. Britanaca

brstina

Britanev

brstiti, prez. brstim, impf. brah, gl. pril. sad.

brstei, gl. prid. trp. bren, gl. im. brenje

Britanija

bruco, vok. jed. brucou, instr. jed. brucoem

Britanka, dat. jed. Britanki, gen. mn. Britanki

brucoki

Britankin

brucokinja

brian, brina, odr. vid brini

brucokinjin

briljiv, briljiva, odr. vid briljivi

brus

briljivost, gen. jed. briljivosti, instr. jed.

briljivou/briljivosti

brusiti, prez. brusim, impf. bruah, gl. pril. sad.

brusei, gl. im. bruenje

brk, nom. mn. brkovi/brci

bruen, bruena, odr. vid brueni

broiti se, prez. broim se, impf. broah se, gl.

pril. sad. broei se, gl. im. broenje

bruto dohodak, gen. jed. bruto dohotka, nom.

mn. bruto dohoci, gen. mn. bruto dohodaka

broditi, prez. brodim, impf. broah, gl. pril. sad.

brodei, gl. im. broenje

bruto teina
brzak, gen. jed. brzaka, vok. jed. brzae, nom. mn.
brzaci

brodogradilini

brzinometar, gen. jed. brzinometra, gen. mn.

brzinometara

brodogradilite
brodolomac, gen. jed. brodolomca, vok. jed.
brodolome, gen. mn. brodolomaca

brzinomjer, instr. jed. brzinomjerom

brodolomev

brzometan, brzometna, odr. vid brzometni

brodolomnik, vok. jed. brodolomnie, nom. mn.

brodolomnici

bre-bolje

brodovlasnica, vok. jed. brodovlasnice

bubreg, nom. mn. bubrezi

brodovlasniin

bubrei (dem. od bubreg), vok. jed. bubreiu,

instr. jed. bubreiem

bubamara, gen. jed. bubamare

brodovlasniki

bubreni

brodovlasnik, vok. jed. brodovlasnie, nom. mn.

brodovlasnici

bubrenjak, gen. jed. bubrenjaka, nom. mn.

bubrenjaci

brodovlasnitvo, gen. mn. brodovlasnitava/

brodovlasnitva

bubuljiav, bubuljiava, odr. vid bubuljiavi

broenje

buati, prez. buim, imper. bui, gl. pril. sad.

buei, gl. im. buanje

brojati (brojiti), prez. brojim, gl. pril. sad. brojei

bukati, prez. bukam, gl. pril. sad. bukajui, gl.

im. bukanje

brojanica

bukuri, instr. jed. bukuriem

110

bunuti, prez. bunem, aor. bunuh, gl. pril. pro.

bunuvi

Bukuretanac, gen. jed. Bukuretanca, vok. jed.

Bukuretane, gen. mn. Bukuretanaca

budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci

Bukuretanev

budi bog s nama (budiboksnama) (uzv.)

budiboksnama (budi bog s nama) (uzv.)

Bukuretanka, dat. jed. Bukuretanki, gen. mn.

Bukuretanki

budilnik, nom. mn. budilnici

Bukuretankin

budist (budista), gen. jed. budista

buldog, vok. jed. buldoe, nom. mn. buldozi

budista (budist), gen. jed. budiste

buldoer, instr. jed. buldoerom

budistiki

bulevar, instr. jed. bulevarom

budistkinja

Bulevar kralja Nikole

budto

buljook, buljooka, odr. vid buljooki

budui da

buljuk, nom. mn. buljuci

Budunost (sport. klub)

bumerang, nom. mn. bumeranzi

Budva

bunjite, gen. jed. bunjita, instr. jed. bunjitem,

nom. mn. bunjita

Budvanin, nom. mn. Budvani

buregdija

Budvaninov

buregdinica

Budvanka, dat. jed. Budvanki, gen. mn. Budvanki

burek, nom. mn. bureci

Budvankin
budvanski

burleska, dat. jed. burlesci/burleski, gen. mn.

burleski

budzato (rijeca)

buroaski

budak, gen. jed. budaka, nom. mn. budaci

buroazija

bu, gen. jed. bui, instr. jed. buu/bui

butik, nom. mn. butici

buati, prez. buam, gl. pril. sad. buajui, gl. im.

buanje

buva
buzdovan, gen. jed. buzdovana

bug. (skr. bugarski)

.by (internetski domen Bjelorusije)

Bugarin, nom. mn. Bugari

Bugarinov

Bugarka, dat. jed. Bugarki, gen. mn. Bugarki

C (skr. ugljenik)

Bugarkin

C (skr. stepeni Celzijusovih)

Bugarska, gen. Bugarske, dat. Bugarskoj

ca /cca (skr. lat. circa - oko, otprilike)

bugarski

.ca (internetski domen Kanade)

bujica

cajtnot

bukirati, prez. bukiram, gl. pril. sad. bukirajui, gl.

im. bukiranje

cakliti se, prez. caklim se, gl. pril. sad. caklei se,
gl. im. cakljenje

bukureki

cakum-pakum

Bukuret

Canis lupus (lat. vuk)

111

CANU (skr. Crnogorska akademija nauka i umjetnosti)

Cetinjski manastir

carevi, instr. jed. careviem

Cetinjsko pleme

carica, vok. jed. carice

CG (skr. Crna Gora)

cariin

cg (skr. centigram)

carina

.ch (internetski domen vajcarske)

carinarnica

cicija

cariniki

cia

carinik, vok. jed. carinie, nom. mn. carinici

ciati, prez. ciim, gl. pril. sad. ciei, gl. im.

cianje

carovati, prez. carujem, gl. pril. sad. carujui, gl.

im. carovanje

Ciganin, nom. mn. Cigani

CD (skr. compact disc - kompakt disk)

CD- ROM (skr. compact disc read-only

ciganiti, prez. ciganim, impf, ciganjah, gl. pril. sad.

ciganei, gl. im. ciganjenje

memory - kompakt disk)

Ciganka, dat. jed. Ciganki, gen. mn. Ciganki

ciganski

CDNK (skr. Crnogorsko drutvo nezavisnih

knjievnika)
CE (skr. Council of Europe - Savjet Evrope)

cigla, gen. mn. cigala/cigli

cijediti, prez. cijedim, impf. cijeah, gl. pril. sad.
cijedei, gl. prid. trp. cijeen, gl. im. cijeenje

CEEPUS (skr. Central Europeen Ehcange Program

for University Studies)

cije, gen. jed. cijei, instr. jed. cijeu/cijei

Ceklin (geogr.; crnogorsko pleme)

cijena

centarfor, instr. jed. centarforom

cijeniti, prez. cijenim, impf. cijenjah, gl. pril. sad.

cijenei, gl. prid. trp. cijenjen, gl. im. cijenjenje

centilitar, gen. jed. centilitra, gen. mn. centilitara

cijenjen, cijenjena, odr. vid cijenjeni

centimetar (santimetar), gen. jed. centimetra,

gen. mn. centimetara
centurija

cijepati, prez. cijepam, gl. pril. sad. cijepajui, gl.

im. cijepanje

centurion

cijetka, dat. jed. cijetki, gen. mn. cijetki

cer

cijev, gen. jed. cijevi, instr. jed. cijevlju/cijevi

ceremonija

Cijevna

ceremonijalan,
ceremonijalni

ceremonijalna,

odr.

cijevni

vid

cik-cak

cerov

ciklini

cerovina

cilindar, gen. jed. cilindra, gen. mn. cilindara

certifikat (sertifikat)

cilindrian, cilindrina, odr. vid cilindrini

cesta

cinian, cinina, odr. vid cinini

Cetinjanin, nom. mn. Cetinjani

cinik, vok. jed. cinie, nom. mn. cinici

Cetinjanka, vok. jed. Cetinjanko

cinizam, gen. jed. cinizma, gen. mn. cinizama

Cetinje, gen. Cetinja, instr. Cetinjem

cio, cijela, odr. vid cijeli

Cetinjski ljetopis

cipancijeli, gen. cipancijeloga

112

cipcijeli, gen. cipcijeloga

cjepanica (epanica)

cirkulacija

cjepidlaenje, gen. jed. cjepidlaenja, instr. jed.

cjepidlaenjem

cirkusant, gen. mn. cirkusanata

cjepidlaiti, prez. cjepidlaim, impf. cjepidlaah,

gl. pril. sad. cjepidlaei, gl. im. cjepidlaenje

cirkus
cirkusantkinja

cjepidlaka, dat. jed. cjepidlaci

cirkusantski

cjepkanje (epkanje), gen. jed. cjepkanja, instr.

jed. cjepkanjem

cirkuski
cista

cjepkati (epkati), prez. cjepkam, gl. pril. sad.

cjepkajui, gl. im. cjepkanje

cisterna (cistijerna)

cjepnuti (epnuti), prez. cjepnem, aor. cjepnuh,

gl. pril. pro. cjepnuvi

cistijerna (cisterna)
citoplazma, gen. mn. citoplazmi

cjevica

citostatik, nom. mn. citostatici

cjevovod

civilizacija

CKB (skr. Crnogorska komercijalna banka)

civilizacijski (civilizacioni)

cm (skr. centimetar)

civilizacioni (civilizacijski)
cjedilo (edilo)

cmakati, prez. cmaem, gl. pril. sad. cmaui, gl.

im. cmakanje

cjelina

CNP (skr. Crnogorsko narodno pozorite)

cjelishodan, cjelishodna, odr. vid cjelishodni

Co. (skr. kompanija)

cjelishodnost, gen. jed. cjelishodnosti, instr. jed.

cjelishodnou/cjelishodnosti

COK (skr. Crnogorski olimpijski komitet)

cjelivanje,
cjelivanjem

gen.

jed.

cjelivanja,

instr.

CPC (skr. Crnogorska pravoslavna crkva)

jed.

cri (crknuti), prez. crem/crknem, aor. crkoh,

gl. prid. rad. crkao/crkla, gl. pril. pro. crkavi

cjelivati, prez. cjelivam, gl. pril. sad. cjelivajui, gl.

im. cjelivanje

crepulja

cjelodnevan, cjelodnevna, odr. vid cjelodnevni

crevlja

cjelokupan, cjelokupna, odr. vid cjelokupni

crijep, nom. mn. crepovi

cjelokupnost, gen. jed. cjelokupnosti, instr. jed.

cjelokupnou/cjelokupnosti

crijevni

cjelovit, cjelovita, odr. vid cjeloviti

crkv. (skr. crkveni)

cjelovitost, gen. jed. cjelovitosti, instr. jed.

cjelovitou/cjelovitosti

crkva, instr. jed. crkvom, gen. mn. crkava

crijevo

Crkva Svetoga ora

cjenkati se (cjenjkati se), prez. cjenkam se, gl.

pril. sad. cjenkajui se, gl. im. cjenkanje

crknuti (cri), prez. crknem, aor. crknuh, gl. pril.

rad. crknuo/crknula, gl. pril. pro. crknuvi

cjenovnik, vok. jed. cjenovnie, nom. mn.

cjenovnici

crkovnjak (crkvenjak), gen. jed. crkovnjaka,

vok. jed. crkovnjae, nom. mn. crkovnjaci

cjenjkati se (cjenkati se), prez. cjenjkam se, gl.

pril. sad. cjenjkajui se, gl. im. cjenjkanje

crkovni (crkveni)

cjepalo (epalo)

crkveni (crkovni)
113

crkvenoslovenski

crveniti (initi crvenim), prez. crvenim, impf.

crvenjah, gl. pril. sad. crvenei, gl. im. crvenjenje

crkvenjak (crkovnjak), vok. jed. crkvenjae,

nom. mn. crkvenjaci
Crmnika nahija

crvenda, gen.
crvendaem

jed.

crvendaa,

instr.

Crna Gora

Crveni krst

crnac, gen. jed. crnca, vok. jed. crne, gen. mn.

crnaca

Crveni polumjesec

crnaki

crvenobijel, crvenobijela, odr. vid crvenobijeli

crniti, prez. crnim, gl. pril. sad. crnei, gl. im.

crnenje

crvenokos, crvenokosa, odr. vid crvenokosi

jed.

Crvenka (top.)

crvenperka, dat. jed. crvenperki, gen. mn.

crvenperki

Crni kuk (top.)

crniti (initi crnim), prez. crnim, impf. crnjah, gl.
pril. sad. crnei, gl. im. crnjenje
Crno jezero

crvenjeti (postojati crven), prez. crvenim, gl. pril.

sad. crvenei, gl. pril. rad. crvenio / crvenjela, gl.
im. crvenjenje

Crno more

crvotoan, crvotona, odr. vid crvotoni

crnobrad, crnobrada, odr. vid crnobradi

crvotonost, gen. jed. crvotonosti, instr. jed.

crvotonou/crvotonosti

Crnogorac, gen. jed. Crnogorca, vok. jed.

Crnogore, gen. mn. Crnogoraca

csl. (skr.crkvenoslovenski)

crnogorica

Cuca, nom. mn. Cuce

crnogorini

Cuce (top.)

Crnogorka, dat. jed. Crnogorki,

Crnogorki

cucki

gen. mn.

cunami, gen. jed. cunamija, nom. mn. cunamiji

Crnogorska pravoslavna crkva

crnogorski

curiti, prez. curim, gl. pril. sad. curei, gl. im.

curenje

Crnogorski PEN centar

cvijee, gen. jed. cvijea, instr. jed. cvijeem

crnogorsko-engleski rjenik

cvijenjak (cvijetnjak), nom. mn. cvijenjaci

Crnogorsko matematiko drutvo

cvijet, nom. mn. cvjetovi

Crnogorsko narodno pozorite

Cvijeta

Crnogorsko primorje

Cvijeti

crnokoulja, vok. jed. crnokouljau, instr. jed.

crnokouljaem

cvijetni

crnomorski

cvijetnjak (cvijenjak), nom. mn. cvijetnjaci

crnook, crnooka, odr. vid crnooki

cviljeti, prez. cvilim, impf. cviljah, gl. pril. sad.

cvilei, gl. prid. rad. cvilio/cviljela, gl. im. cviljenje

cvijetnica

crnorizac, gen. jed. crnorisca, vok. jed. crnorie,

gen. mn. crnorizaca

cvjear, vok. jed. cvjearu/cvjeare, instr. jed.

cvjearom/cvjearem

crnjeti (postajati crn), prez. crnim, gl. pril. sad.

crnei, gl. pril. rad. crnio / crnjela, gl. im. crnjenje

cvjeara

crpiti, prez. crpim, impf. crpljah, gl. pril. sad.

crpei, gl. im. crpljenje

cvjearka, dat. jed. cvjearki, gen. mn. cvjearki

114

cvjearstvo, gen. mn. cvjearstava/cvjearstva

amiti, prez. amim, impf. amljah, gl. pril. sad.

amei, gl. im. amljenje

cvjetast, cvjetasta, odr. vid cvjetasti

cvjetati, prez. cvjetam, gl. pril. sad. cvjetajui, gl.
im. cvjetanje

amotinja

cvjetonoa

angrizalo (dangrizalo)

cvokotati, prez. cvokoem,

cvokoui, gl. im. cvokotanje

gl.

pril.

amovina

sad.

angrizati (dangrizati), prez. angrizam, gl.

pril. sad. gangrizajui, gl. im. angrizanje

cvrak, gen. jed. cvrka, vok. jed. cvrku, nom. mn.

cvrci, gen. mn. cvraka

ankoliz

cvrati, prez. cvrim, gl. pril. sad. cvrei, gl. im.

cvranje

ar, gen. jed. ari, instr. jed. arju / ari

apur, gen. jed. apura

arati, prez. aram, gl. pril. sad. arajui, gl. im.
aranje

cvrkutati, prez. cvrkuem, imper. cvrkui, gl. pril.

sad. cvrkuui, gl. im. cvrkutanje

ardak, gen. jed. ardaka, nom. mn. ardaci

.cz (internetski domen ee)

aroban, arobna, odr. vid arobni

arobnjak, gen. jed. arobnjaka,

arobnjae, nom. mn. arobnjaci

a, gen. jed. ai, instr. jed. au/ai

arobnica, vok. jed. arobnice

aav, aava, odr. vid aavi

arobniin

aavost, gen. jed.

aavou/aavosti

aavosti,

instr.

jed.

vok.

jed.

arav
as, nom. mn. asovi

aiti (aaviti), prez. aim, impf. aah, gl.

pril. sad. aei, gl. im. aenje

asiti, prez. asim, gl. pril. sad. asei, gl. im.

aenje

aaviti (aiti), prez. aavim, impf. aavljah,

gl. im. aavljenje

asopis

ahura (aura)

askom (asom) (pril.)

ajnik, nom. mn. ajnici

asom (askom) (pril.)

ak. (skr. akavski)

asovnik, nom. mn. asovnici

akavac, gen. jed. akavca, vok. jed. akave, gen.

mn. akavaca

ast, gen. jed. asti, instr. jed. au/asti

akavizam, gen. jed. akavizma, gen. mn.

akavizama

astoljubivost, gen. jed. astoljubivosti, instr. jed.

astoljubivou/ astoljubivosti

akavka, dat. jed. akavki, gen. mn. akavki

akavski

astoljublje, gen. jed. astoljublja, instr. jed.

astoljubljem

akavtina

aka, dat. jed. aki, gen. mn. aki

aklja, gen. mn. akalja/aklji

aura (ahura)

aktar,
gen.
jed.
aktarom/aktarem

aktara,

instr.

astoljubiv, astoljubiva, odr. vid astoljubivi

avrljati, prez. avrljam, gl. pril. sad. avrljajui,

gl. im. avrljanje

jed.

edan, edna, odr. vid edni

amac, gen. jed. amca, gen. mn. amaca

amdija
115

ednost, gen. jed. ednosti, instr. jed. ednou/

ednosti

ealj, gen. jed. elja, instr. jed. eljem, nom. mn.

eljevi

edo, gen. eda

eanj, gen. jed. enja, instr. jed. enjem, nom.

mn. enjevi

edomorka, dat. jed. edomorki, gen. mn.

edomorki
edomorstvo,
gen.
edomorstava/edomorstva

eati, prez. eem, gl. pril. sad. eui, gl. im.

eanje

mn.

ee (komp. od esto)

edov

etka, dat. jed. etki, gen. mn. etaka/etki

ekaonica

etrdeset

ekrk, nom. mn. ekrci

etrdesetak

elini

etrdesetogodinjak

elik

etrdesetogodinjakinja

elni (eoni)

etrdesetogodinji

elist (elista), gen. jed. elista

etrdesetogodinjica

elista (elist), gen. jed. eliste

etrdesetoro

elistkinja

etrnaest

elnik, vok. jed. elnie, nom. mn. elnici

etrnaestoro

eljad, gen. jed. eljadi, instr. jed. eljau/eljadi

etvorica

eljade, gen. jed. eljadeta

emerika, dat. jed. emerici

etvorka, dat. jed. etvorci/etvorki, gen. mn.

etvorki

eoni (elni)

etvoro

epati, prez. epam/epljem, gl. pril. sad.

epajui/epljui, gl. im. epanje

etvoroasovni

epiti, prez. epim

etvorogodinjak, vok. jed. etvorogodinjae,

nom. mn. etvorogodinjaci

etvorolan, etvorolana, odr. vid etvorolani

eprkati, prez. eprkam, gl. pril. sad. eprkajui,

gl. im. eprkanje

etvorogodinjakinja

erek, vok. jed. eree, nom. mn. ereci

etvorogodinji

ereiti, prez. ereim, gl. pril. sad. ereei, gl.

im. ereenje

etvorogodinjica

esan, gen. jed. esna, gen. mn. esana

etvoronedjeljni (etvoroneeljni)

esma, gen. mn. esama/esmi

etvoroneeljni (etvoronedjeljni)

est. (skr. estica)

etvoro-petoro

estica

etvoropostotni

estitka, dat. jed. estitki, gen. mn. estitki

etvorospratnica

estitost, gen. jed. estitosti, instr. jed. estitou/

estitosti

etvorostruk,
etvorostruki

esto

etvorougao, gen. jed. etvorougla

etvoromjeseni

e. (skr. eki)
116

etvorostruka,

odr.

vid

etvorougaoni

itljivost, gen. jed. itljivosti, instr. jed. itljivou/

itljivosti

etvrtak, gen. jed. etvrtka, nom. mn. etvrci, gen.

mn. etvrtaka

kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, impf. kiljah, gl.

pril. sad. kiljei, gl. prid. rad. kilio/kiljela

etvrtfinale

kiljiti (kiljeti), prez. kilim, impf. kiljah, gl.

pril. sad. kilei, gl. prid. rad. kiljio/kiljela

etvrtina
enja

l. (skr. lan)

enjivost, gen. jed. enjivosti, instr. jed.

enjivou/enjivosti

l. (skr. lanak)

igra, gen. mn. igri/igara

lan, gen. jed. lana, nom. mn. lanovi

iji bilo (bilo iji)

lanak, gen. jed. lanka, nom. mn. lanci, gen. mn.

lanaka

iji drago

oban (obanin), nom. mn. obani

iji god (iji go)

obanica, vok. jed. obanice

iji, ija, ije

obaniin

iljeti, prez. ilim, impf. iljah, gl. pril. sad. ilei,

gl. im. iljenje

obanin (oban), nom. mn. obani

inilac, gen. jed. inioca, nom. mn. inioci,

gen. mn. inilaca

oja

initi, prez. inim, impf. injah, gl. pril. sad. inei,

gl. im. injenje

ovjean, ovjena, odr. vid ovjeni

ojstvo, gen. mn. ojstava/ojstva

ovjeanski

inodjejstvo, gen. mn. inodjejstava/inodjejstva

inovnica, vok. jed. inovnice

ovjeanstvo,
ovjeanstva

inovniin

ovjeji

inovnik, vok. jed. inovnie, nom. mn. inovnici

ovjeuljak, gen. jed. ovjeuljka, vok. jed.

ovjeulje, nom. mn. ovjeuljci, gen. mn.
ovjeuljaka

inovnitvo, gen. mn. inovnitava/inovnitva

io, ila, odr. vid ili

gen.

mn.

ovjeanstava/

uanj, gen. jed. unja, nom. mn. unjevi

ist, ista, odr. vid isti

ista Vlaka (top.)

uati, prez. uim, gl. pril. sad. uei, gl. im.

uanje

istionica

uavac, gen. jed. uavca, gen. mn. uavaca

istunac, gen. jed. istunca, vok. jed. istune, gen.

mn. istunaca

unuti, prez. unem, aor. unuh, gl. pril. pro.

unuvi

it. (skr. itaj)

udak, gen. jed. udaka, vok. jed. udae, nom. mn.

udaci

italac, gen. jed. itaoca, vok. jed. itaoe, gen. mn.

italaca

udesan, udesna, odr. vid udesni

itanka, dat. jed. itanci, gen. mn. itanaka/itanki

udesnost, gen. jed. udesnosti, instr. jed.

udesnou/udesnosti

itaonica

udotvorac, gen. jed. udotvorca, vok. jed.

udotvore, gen. mn. udotvoraca

itko (pril.)
itljiv, itljiva, odr. vid itljivi

udotvorka, dat. jed. udotvorki, gen. mn.

udotvorki
117

udovian, udovina, odr. vid udovini

udovite, gen. jed. udovita,
udovitem, nom. mn. udovita

instr.

esnac (tjesnac), gen. jed. esnaca

jed.

esnaki (tjesnaki)
esnoa (tjesnoa)

ukunbaba

esnogrudan (tjesnogrudan), esnogrudna,

odr. vid esnogrudni

ukundjed (ukuned)
ukuned (ukundjed)
upavost, gen. jed.
upavou/upavosti

upavosti,

instr.

eitelj (tjeitelj), vok. jed. eitelju, instr. jed.

eiteljem

jed.

eiti (tjeiti), prez. eim, gl. pril. sad. eei, gl.

im. eenje

uvarkua
uvstvo, nom. mn. uvstva, gen. mn. uvstava/
uvstva

enji (tjenji)

vornat, vornata, odr. vid vornati

etko

vornovat, vornovata, odr. vid vornovati

etkovi

vrst, vrsta, odr. vid vrsti

etale glavice

etalj

etna

etna polja

ebe, gen. jed. ebeta

etni do

edilo (cjedilo)

etuljina dolina

ekla

evabdija

eklii

evabdinica

ekliki

evap

elav, elava, odr. vid elavi

ilibar, gen. jed. ilibara

elavac, gen. jed. elavca, vok. jed. elave, gen. mn.

elavaca

ipur

elaviti, prez. elavim, impf. elavljah, gl. pril. sad.

elavei, gl. prid. trp. elavljen, gl. im. elavljenje

irilica

elavost, gen. jed. elavosti, instr. jed. elavou/

elavosti

irilometodski

ir. (skr. irilica)

irilo

emovsko polje

ivot, gen. jed. ivota

epalo (cjepalo)

orac (orak), gen. jed. orca, nom. mn. orci, gen.

mn. oraca

epanica (cjepanica)

orak (orac), gen. jed. orka, gen. mn. oraka

epkati (cjepkati), prez. epkam, gl. pril. sad.

epkajui, gl. im. epkanje

oraviti, prez. oravim, impf. oravljah, gl. pril.

sad. oravei, gl. im. oravljenje

epnuti (cjepnuti), prez. epnem, aor. epnuh,

gl. pril. pro. epnuvi

osavac, gen. jed. osavca, vok. jed. osave, gen.

mn. osavaca

erati (tjerati), prez. eram. gl. pril. sad. erajui,

gl. im. eranje

oak, gen. jed. oka, nom. mn. okovi

ud, gen. jed. udi, instr. jed. uu/udi

eskoba (tjeskoba)
118

udljiv, udljiva, odr. vid udljivi

udljivac, gen. jed. udljivca, vok. jed. udljive,
gen. mn. udljivaca

dalekovidost (dalekovidnost),
dalekovidosti,
instr.
dalekovidou/dalekovidosti

udljivica, vok. jed. utljivice

da li

udljiviin

Dalmacija

udljivost, gen. jed. udljivosti,

udljivou/udljivosti

instr.

gen.

jed.
jed.

Dalmatinac, gen. jed. Dalmatinca, vok. jed.

Dalmatine, gen. mn. Dalmatinaca

jed.

dalmatinac (pas), gen. jed. dalmatinca, gen. mn.

dalmatinaca

uk, vok. jed. ue (fig. uku), nom. mn. ukovi

umur
umurdija

Dalmatinka, dat. jed. Dalmatinki, gen. mn.

Dalmatinki

uran, gen. jed. urana

dalmatinski

urka, dat. jed. urci/urki, gen. mn. urki/uraka

dalmatski (koji se odnosi na Dalmate)

uriti, prez. urim, gl. pril. sad. urei, gl. im.

urenje

dalji (komp. od dalek)

daljnji (pridjev)

utati, prez. utim, gl. pril. sad. utei, gl. im.

utanje

danak, gen. jed. danka, nom. mn. danci, gen. mn.

danaka

utkati, prez. utkam, gl. pril. sad. utkajui, gl.

im. utkanje

dandanas (pril.)
Dan dravnosti (prazn.)

utuk, nom. mn. utuci

Danilov krst (odlikovanje)

Dan nezavisnosti (prazn.)

danononi

D (rimski znak za broj 500)

Dan Republike (prazn.)

dabogda (uzv.)

Dante, gen. Dantea, dat. Danteu

dabome (rijeca)

Danteov

dadaist (dadaista), gen. jed. dadaista

danteovski

dadaista (dadaist), gen. jed. dadaiste

DANU (skr. Dukljanska akademija nauka i

dadaizam, gen. jed. dadaizma, gen. mn. dadaizama

umjetnosti)

dahtati, prez. dahem/daem, gl. pril. sad.

dahui/ daui, gl. im. dahtanje

darivalac, gen. jed. darivaoca, vok. jed. darivaoe,

gen. mn. darivalaca

daire

darodavac, gen. jed. darodavca,

darodave, gen. mn. darodavaca

dakako (rijeca)
dalaj lama, gen. jed. dalaj lame

jed.

darovitost, gen. jed. darovitosti, instr. jed.

darovitou/darovitosti

dalekovid (dalekovidan), dalekovida, odr. vid

dalekovidi

daska, dat. jed. dasci/daski, gen. mn. dasaka

dalekovidan (dalekovid), dalekovidna, odr. vid

dalekovidni
dalekovidnost
dalekovidnosti,
dalekovidnosti

vok.

daica (dem. od daska)

daurina (augm. od daska)

(dalekovidost), gen. jed.

instr. jed. dalekovidnou/

dat. (skr. dativ)

119

dati,
prez.
dam/dadem/dadnem,
aor.
dah/dadoh, gl. prid. rad. dao/dala, gl. pril. pro.
davi

delinkventkinja
delirijum
dem. (skr. deminutiv)

davalac, gen. jed. davaoca, vok. jed. davaoe, gen.

mn. davalaca

demagog, vok. jed. demagoe, nom. mn.

davateljka, dat. jed. davateljki, gen. mn. davateljki

demagozi

davati, prez. dajem, gl. pril. sad. dajui, gl. im.

davanje

demagogija
demagoki

Da Vini (Leonardo da Vini)

demagokinja

dcl (skr. decilitar)

demanti, gen. jed. demantija, nom. mn. demantiji

d. d. (skr. dioniarsko drutvo)

demilitarizacija

.de (internetski domen Njemake)

demode (nepromj. prid.)

debelokoac, gen. jed. debelokoca, vok. jed.

debeloke, gen. mn. debelokoaca

demokrat (demokrata), gen. jed. demokrata

demokrata (demokrat), gen. jed. demokrate

debeo, debela, odr. vid debeli

demokratija

debi, gen. jed. debija, nom. mn. debiji

demokratski

decenija

demonstrant, gen. mn. demonstranata

defekt, gen. mn. defekata

demonstrantkinja

defetist (defetista), gen. jed. defetista

dendi, gen. jed. dendija, nom. mn. dendiji

defetista (defetist), gen. jed. defetiste

denuncijant, gen. mn. denuncijanata

defetistiki

denuncijantski

defetistkinja

depo, gen. jed. depoa, nom. mn. depoi

defile, gen. jed. defilea, nom. mn. defilei

deponija

degeneiti, prez. degeneim, gl. pril. sad.

degeneei, gl. im. degeneenje

derbi, gen. jed. derbija, nom. mn. derbiji

derite, gen. jed. derita, instr. jed. deritem, nom.
mn. derita

degenek, gen. jed. degeneka, vok. jed. degenee

(fig. degeneku), nom. mn. degeneci

desert

degenerik, vok. jed. degenerie, nom. mn.

degenerici

desetak (pril.)
desetka, dat.
desetki/desetaka

dejstvo (djejstvo), gen. mn. dejstava/dejstva

dejstvovati (djejstvovati), prez. dejstvujem, gl.
pril. sad. dejstvujui, gl. im. dejstvovanje

jed.

desetki,

gen.

mn.

desetogodinjak, vok. jed. desetogodinjae,

nom. mn. desetogodinjaci

Dejtonski sporazum

desetogodinji

dekl. (skr. deklinacija)

desetogodinjica

Deklaracija Crnogorskog PEN centra o

desetomjeseni

ustavnom poloaju crnogorskoga jezika

desetoro

delikt, gen. jed. delikta, gen. mn. delikata

desetospratnica

delinkvent, gen. mn. delikvenata

120

desetostruk, desetostruka, odr. vid desetostruka

De Sosir (Ferdinand de Sosir)

dijabetiar, vok. jed. dijabetiaru/dijabetiare,

instr. jed. dijabetiarom/dijabetiarem

despotija

dijabetes

despotski

dijafilm

despotstvo, gen. mn. despotstava/despotstva

dijafragma, gen. mn. dijafragmi/dijafragma

denjak, vok. jed. denjae, nom. mn. denjaci

dijagram

denjakinja

dijak, gen. jed. dijaka, vok. jed. dijae, nom. mn.

dijaci

devetka, dat.
devetaka/devetki

jed.

devetki,

gen.

mn.

dijal. (skr. dijalekat)

devedeset

dijal. (skr. dijalekatski)

devetnaest

dijalekat (dijalekt), gen. jed. dijalekta, gen. mn.

dijalekata

devetoljetni

dijalekatski

devetoro
devetsto (devet stotina)

dijalekt (dijalekat), gen. jed. dijalekta, gen. mn.

dijalekata

devetstoti

dijalektalan, dijalektalna, odr. vid dijalektalni

devet stotina (devetsto)

devijacija

dijalektolog, vok. jed. dijalektiloe, nom. mn.

dijalektolozi

devijacijski (devijacioni)

dijalektologija

devijacioni (devijacijski)

dijalektoloki

dezavuisati, prez. dezavuiem, gl. pril. sad.

dezavuiui, gl. im. dezavuisanje

dijalektolokinja

dezen

dijareja

dezinfekcijski (dezinfekcioni)

dijaspora

dezinfekcioni (dezinfekcijski)

dijeliti, prez. dijelim, impf. dijeljah, gl. pril. sad.

dijelei, gl. im. dijeljenje

dijamantski

dezinfikovati, prez. dezinfikujem, gl. pril. sad.

dezinfikujui, gl. im. dezinfikovanje

dijeljeniki

dezodorans

dijeljenik,
dijeljenici

dezorijentacija

vok.

jed.

dijeljenie,

nom.

mn.

dezorijentisati, prez. dezorijentiem, gl. pril. sad.

dezorijentiui, gl. im. dezorijentisanje

dijeljenje, gen. jed. dijeljenja, instr. jed. dijeljenjem

dg (skr. decigram)

dijetalan, dijetalna, odr. vid dijetalni

Didro, gen. Didroa

dijete, gen.
djeca/eca

dijeta

Didroov

jed.

djeteta/eteta,

nom.

mn.

dijevati se, prez. dijevam se, gl. pril. sad.

dijevajui se, gl. im. dijevanje

diftong, nom. mn. diftonzi

diftongizacija

diletant, gen. mn. diletanata

diftonki

diletantski
121

dim. (skr. diminuendo)

disko

dimnjaar, vok. jed. dimnjaaru/dimnjaare,

diskurs

instr. jed. dimnjaarom/dimnjaarem

disonanca, gen. mn. disonanca/disonanci

dimnjak, gen. jed. dimnjaka, nom. mn. dimnjaci

distanca, gen. mn. distanca/distanci

dinja

divizija

dio, gen. jed. dijela, nom. mn. djelovi

divljak, gen. jed. divljaka, vok. jed. divljae, nom.

mn. divljaci

dioba
dioni

divljaka, dat. jed. divljaci, nom. mn. divljake, gen.

mn. divljaka

dionica

dizajn

dioniar, vok. jed. dioniaru/dioniare, instr. jed.

dioniarom/dioniarem

dizenterija
djeca (eca)

dipl. (skr. diplomirani)

dipl. ek. (dipl.oec.) (skr. diplomirani ekonomista)

djeak (eak), vok. jed. djeae, nom. mn.

djeaci

dipl. ing. (skr. diplmirani ininjer)

djeica (eica), vok. jed. djeice/djeico

dipl. iur. (skr. diplomirani pravnik)

djeji (eji)

diplomat (diplomata), gen. jed. diplomata

diplomata (diplomat), gen. jed. diplomate

djeki (eki), vok. jed. djekiu, instr. jed.

djekiem

diplomatija

djeko (eko)

dir. (skr. direktor)

djeurlija (eurlija), vok. jed. djeurlijo

direktorica, vok. jed. direktorice

djed (ed), gen. jed. djeda, nom. mn. djedovi

djedov (edov)

direktoriin

djedovina (edovina)

direktorijum

djejstvo (dejstvo), gen. mn. djejstava/djejstva

diriniti, prez. dirinim, gl. pril. sad. dirinei, gl.

im. dirinenje

djejstvovati (dejstvovati), prez. djejstvujem, gl.

pril. sad. djejstvujui, gl. im. djejstvovanje

dirljivost, gen. jed.

dirljivou/ dirljivosti

djelati, prez. djelam, gl. pril. sad. djelajui, gl. im.

djelanje

dirljivosti,

instr.

jed.

disajni

djelatnik, vok. jed. djelatnie, nom. mn. djelatnici

disertacija
disjunkcija

djelatnost, gen. mn. djelatnosti, instr. jed.

djelatnou/djelatnosti

disjunktivan, diskunktivna, odr. vid disjunktivni

djelce, gen. jed. djelca, gen. mn. djelaca/djelca

disk, nom. mn. diskovi

djeli, instr. jed. djeliem

diskrecija

djelilac, gen. jed. djelioca, vok. jed. djelioe, gen.

mn. djelilaca

diskrecijski (diskrecioni)

djelimian, djelimina, odr. vid djelimini

diskrecioni (diskrecijski)

djelitelj, vok. jed. djelitelju, instr. jed. djeliteljem

disk-dokej

djeliteljka, dat. jed. djeliteljki, gen. mn. djeliteljki

disketa
122

djelo

djevianstvo,
gen.
djevianstava/djevianstva

djelotvoran, djelotvorna, odr. vid djelotvorni

djelovati, prez. djelujem, gl. pril. sad. djelujui, gl.
im. djelovanje

djeviin

djelovodnica, vok. jed. djelovodnice

djevojaki (evojaki)

djelovodniin

djevojatvo
(evojatvo),
djevojatava/ djevojatva

mn.

djevinjak

djelovodniki

gen.

mn.

djelovodnik, vok. jed. djelovodnie, nom. mn.

djelovodnici

djevojica (evojica), vok. jed. djevojice

djelovoa
djelovotkinja

djevojiti se (evojiti se), prez. djevojim se,

gl. pril. sad. djevojei se, gl. im. djevojenje

djeljati (eljati), prez. djeljem, gl. pril. sad.

djeljui, gl. im. djeljanje

djevojka (evojka), dat. jed. djevojci, gen. mn.

djevojaka

djeljiv, djeljiva, odr. vid djeljivi

djevovati (evovati), prez. djevujem, gl. pril. sad.

djevujui, gl. im. djevovanje

djeljivost, gen. jed.

djeljivou/djeljivosti

djeljivosti,

instr.

djevojin (evojin)

jed.

.dk (internetski domen Danske)

djenuti (enuti), prez. djenem, aor. djenuh, gl.

pril. pro. djenuvi

dkg (skr. dekagram)

djetelina (etelina)

dlijeto

djetetov (etetov)

dm (skr. decimetar)

djetinjstvo (etinjstvo), gen. mn. djetinjstava/

djetinjstva

dne (u crkvenim praznicima) (o Mitrovu dne)

dl (skr. decilitar)

DNK (skr. dezoksiribonukleinska kiselina)

djetinjast (etinjast), djetinjasta, odr. vid

djetinjasti

do maloprije (pril.)

djetinjiti (etinjiti), prez. djetinjim, gl. pril. sad.

djetinjei, gl. im. djetinjenje

do, gen. jed. dola, nom. mn. dolovi

djetli (etli), instr. jed. djetliem

doajen, gen. jed. doajena

djever (ever), vok. jed. djeveru, instr. jed.

djeverom, nom. mn. djeveri

dobitak, gen. jed. dobitka, nom. mn. dobici, gen.

mn. dobitaka

djeverii (everii), vok. jed. djeveriiu,

instr. jed. djeveriiem

dobjei
(dobjegnuti/dobjeati),
prez.
dobjegnem, aor. dobjegoh (dobjee), gl. prid. rad.
dobjegao/dobjegla, gl. pril. pro. dobjegavi

djeverina (everina), dat. jed. djeverini

djeverovati (everovati), prez. djeverujem, gl.
pril. sad. djeverujui, gl. im. djeverovanje

dobjegnuti
(dobjei/dobjeati),
prez.
dobjegnem, aor. dobjegnuh, gl. pril. pro.
dobjegnuvi

djeverua (everua)
djevica, vok. jed. djevice
Djevianska ostrva

dobjeati
(dobjei/dobjegnuti),
prez.
dobjeim, aor. dobjeah, gl. pril.pro. dobjeavi

djevianski

doboga (uzv.)
dobrano (prilog)
123

dobriak, gen. jed. dobrika, vok. jed. dobriku,

nom. mn. dobrici, gen. mn. dobriaka

dodjeljivati, prez. dodjeljujem, gl. pril. sad.

dodjeljujui, gl. im. dodjeljivanje

dobroinitelj, instr. jed. dobroiniteljem

dodna (pril.)

dobroiniteljka, dat. jed. dobroiniteljki, gen. mn.

dobroiniteljki

dodrijeti, prez. dodrem, aor. dodrijeh, gl. prid.

rad. dodro/dodrla, gl. pril. pro. dodrijevi

dobroinstvo,
gen.
dobroinstava/dobroinstva

dodue (rijeca)

mn.

doavola (uzv.)

Dobroanin, nom. mn. Dobroani

doga, dat. jed. dogi

Dobroanka, dat. jed. Dobroanki, gen. mn.

Dobroanki

dogmatik, vok. jed. dogmatie, nom. mn.

dogmatici

dobroudan, dobroudna, odr. vid dobroudni

dogodine (pril.)

dobroudnost, gen. jed. dobroudnosti, instr. jed.

dobroudnou/ dobroudnosti

dogodovtina
dogorijevati, prez. dogorijevam, gl. pril. sad.
dogorijevajui, gl. im. dogorijevanje

dobrodolica
dobronamjeran,
dobronamjerni

dobronamjerna,

odr.

vid

dogorjeti, prez. dogorim, aor. dogorjeh, gl. prid.

rad. dogorio/dogorjela, gl. pril. pro. dogorjevi

dobronamjernost, gen. jed. dobronamjernosti,

instr. jed. dobronamjernou/ dobronamjernosti

dogradak, gen. jed. dogratka, nom. mn. dograci,

gen. mn. dogradaka

dobrota
Dobrota (top.)

dohodak, gen. jed. dohotka, nom. mn. dohoci, gen.

mn. dohodaka

dobrotvor, vok. jed. dobrotvore, instr. jed.

dobrotovorom

dohvatiti, prez. dohvatim, aor. dohvatih, gl. prid.

trp. dohvaen, gl. pril. pro. dohvativi

dobrotvorka, dat. jed. dobrotvorki, gen. mn.

dobrotvorki

dokon, dokona, odr. vid dokoni

dobrovoljac, gen. jed. dobrovoljca, vok. jed.

dobrovolje, gen. mn. dobrovoljaca

dokuivost, gen. jed. dokuivosti, instr. jed.

dokuivou/dokuivosti

Dobrsko Selo (geogr.; crnogorsko pleme)

doc. (skr. docent)

dokumenat (dokument), gen. jed. dokumenta,

gen. mn. dokumenata

doeranost (dotjeranost), gen. jed. doeranosti,

instr. jed. doeranou/ doeranosti

dokument (dokumenat), gen. jed. dokumenta,

gen. mn. dokumenata

doerati (dotjerati), prez.

doerah, gl. pril. pro. doeravi

doleeti (doletjeti), prez. doletim, aor. doleeh,

gl. prid. sad. doletio/doleela, gl. pril. pro.
doleevi

doeram,

doktorand, gen. mn. doktoranada/doktoranda

aor.

doeriva (dotjeriva), vok. jed. doerivau,

instr. jed. doerivaem

doletjeti (doleeti), prez. doletim, aor. doletjeh,

gl. prid. rad. doletio/doletjela, gl. pril. pro.
doletjevi

doerivati (dotjerivati), prez. doerujem, gl.

pril. sad. doerujui, gl. im. doerivanje

dolijetati, prez. dolijeem,

dolijetajui, gl. im. dolijetanje

dodatak, gen. jed. dodatka, nom. mn. dodaci, gen.

mn. dodataka

gl.

pril.

sad.

dolijevati (dolivati), prez. dolijevam, gl. pril. sad.

dolijevajui, gl. im. dolijevanje

dodijeliti, prez. dodijelim, aor. dodijelih, gl. pril.

pro. dodijelivi, gl. prid. trp. dodijeljen
124

dolivati (dolijevati), prez. dolivam, gl. pril. sad.

dolivajui, gl. im. dolivanje

dosjetljiv
dosjetljivi

dolje (pril.)
domazet

dosjetljivac (doetljivac), gen. jed. dosjetljivca,

vok. jed. dosjetljive, gen. mn. dosjetljivaca

domiljeti, prez. domilim, aor. domiljeh, gl. prid.

rad. domilio/domiljela, gl. pril. pro. domiljevi

dosjetljivka (doetljivka), dat. jed. dosjetljivki,

gen. mn. dosjetljivki

dominikanac, gen. jed. dominikanca, vok. jed.

dominikane, gen. mn. dominikanaca

dosjetljivost
(doetljivost),
dosjetljivosti,
instr.
dosjetljivou/dosjetljivosti

domodrnica

(doetljiv),

dosjetljiva,

odr.

gen.

vid

jed.
jed.

doskora (doskoro) (pril.)

domorodac, gen. jed. domoroca, vok. jed.

domoroe, gen. mn. domorodaca

doskoro (doskora) (pril.)

domorotka, dat. jed. domorotki, gen. mn.

domorotki

dosl. (skr. doslovno)

don (skr. svjetenik=dominus)

dosljednost, gen. jed. dosljednosti, instr. jed.

dosljednou/dosljednosti

dosljedan, dosljedna, odr. vid dosljedni

donedavno (pril.)

dospijee, gen. jed. dospijea,

dospijeem, nom. mn. dospijea

donekle (pril.)
donijeti, prez. donesem, imper. donesi, aor.
donesoh, gl. prid. rad. donio/donijela, gl. prid. trp.
donijet, gl. pril. pro. donijevi
vok.

dostojanstvenost, gen. jed. dostojanstvenosti,

instr. jed. dostojanstvenou /dostojanstvenosti

jed.

doetiti se (dosjetiti se), prez. doetim se, aor.

doetih se, gl. pril. pro. doetivi se

Donje Polje

doetka (dosjetka), dat. jed. doetki, gen. mn.

doetki/doetaka

Donji Kui
donjoselski

doetljiv
doetljivi

d. o. o. (skr. drutvo ograniene odgovornosti)

pril.

doetljiva,

odr.

vid

doetljivka (dosjetljivka), dat. jed. doetljivki,

gen. mn. doetljivki

dopustiti (doputiti), prez. dopustim, aor.

dopustih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje
gl.

(dosjetljiv),

doetljivac (dosjetljivac), gen. jed. doetljivca,

vok. jed. doetljive, gen. mn. doetljivaca

doprijeti, prez. doprem, aor. doprijeh, gl. pril.

pro. doprijevi/ doprvi, gl. prid. rad.
dopro/doprla

doputati, prez. doputam,

doputajui, gl. im. doputanje

jed.

dospjeti, prez. dospijem, aor. dospjeh, gl. prid.

rad. dospio/dospjela, gl. pril. pro. dospjevi

Don Kihot
donosilac, gen. jed. donosioca,
donosioe, gen. mn. donosilaca

instr.

doetljivost
(dosjetljivost),
gen.
jed.
doetljivosti, instr. jed. doetljivou/doetljivosti

sad.

dotjeranost (doeranost), gen. jed. dotjeranosti,

instr. jed. dotjeranou/dotjeranosti

doputiti (dopustiti), prez. doputim, aor.

doputih, gl. prid. trp. doputen, gl. im. doputenje
dosje, gen. jed. dosjea, nom. mn. dosjei

dotjerati (doerati), prez. dotjeram,

dotjerah, gl. pril. pro. dotjeravi

dosjetiti se (doetiti se), prez. dosjetim se, aor.

dosjetih se, gl. pril. pro. dosjetivi se

dotjeriva (doeriva), vok. jed. dotjerivau,

instr. jed. dotjerivaem

dosjetka (doetka), dat. jed. dosjetki, gen. mn.

dosjetki/dosjetaka

dotjerivati (doerivati), prez. dotjerujem, gl.

pril. sad. dotjerujui, gl. im. dotjerivanje
125

aor.

dotle (pril.)
dovde (pril.)

Drenovianka, dat. jed. Drenovianki, gen. mn.

Drenovianki

dovee (pril.)

drenovina

dovienja (pozdrav)

drenjina

dovijek (dovijeka) (pril.)

drijem

dovijeka (dovijek) (pril.)

drijemati, prez. drijemam/drijemljem, gl. pril.

sad. drijemajui/drijemljui, gl. im. drijemanje

dovraga (uzv.)

drijemalac, gen. jed. drijemaoca, vok. jed.

drijemaoe, gen. mn. drijemalaca

dovratak, gen. jed. dovratka, nom. mn. dovraci,

gen. mn. dovrataka

drijeme, instr. jed. drijemeom

dovui, prez. dovuem, aor. dovukoh, gl. prid.

rad. dovukao/dovukla, gl. pril. pro. dovukavi

drijen, nom. mn. drenovi

sad.

drijeiti, prez. drijeim, gl. pril. sad. drijeei, gl.

im. drijeenje

dozivati, prez. dozivam, gl. pril. sad. dozivajui,

gl. im. dozivanje

dripac, gen. jed. dripca, vok. jed. dripe, gen. mn.

dripaca

dozrelost, gen. jed. dozrelosti,

dozrelou/ dozrelosti

Drobnjaci (geogr.; crnogorsko pleme)

doziivati, prez. doziujem,

doziujui, gl. im. doziivanje

gl.

pril.

instr.

jed.

dr sc. (skr. doctor scientiarum=doktor nauka)

dozreti, prez. dozrim, aor. dozreh, gl. prid. rad.

dozreo/dozrela (dozrio/dozrela)

drskost, gen. jed.

drskou/drskosti

dozrijevati, prez. dozrijevam, gl. pril. sad.

dozrijevajui, gl. im. dozrijevanje

druga, dat. jed. drugi, gen. mn. druga

drskosti,

instr.

jed.

drugdje (druge) (pril.)

dr (skr. doktor)

druge (drugdje) (pril.)

dr. (skr. drugi/drugo)

Drugi balkanski rat (istor.)

draga (geogr.), dat. drazi/dragi

drukije (pril.)

dragocjen, dragocjena, odr. vid dragocjeni

drutvo, gen. mn. drutava

dragocjenost, gen. jed. dragocjenosti, instr. jed.

dragocjenou/dragocjenosti

drvored
drvorezac, gen. jed. drvoresca, vok. jed. drvoree,
gen. mn. drvorezaca

drati, prez. derem

draestan, draesna, odr. vid draesni

drvoreev

dremljivost, gen. jed. dremljivosti, instr. jed.

dremljivou/dremljivosti

drvorezaki
drvosjea (drvoea)

dremljiv, dremljiva, odr. vid dremljivi

drvoea (drvosjea)

dremnuti, prez. dremnem

drzak, drska, odr. vid drski

dremovan, dremovna, odr. vid dremovni

dravotvorac, gen. jed. dravotvorca, vok. jed.

dravotvore, gen. mn. dravotvoraca

drenovaa
drenov

dre, drea, odr. vid drei

Drenovica (top.)

dubinomjer, instr. jed. dubinomjerom

Drenovianin, nom. mn. Drenovani

126

dubiti, prez. dubim, gl. pril. sad. dubei, gl. im.

dubljenje

dumanin, nom. mn. dumani

dublet, gen. jed. dubleta

duva, vok. jed. duvau, instr. jed. duvaem

dumanka, dat. jed. dumanki, gen. mn. dumanki

dubljenje

duvaica, vok. jed. duvaice

dubokouman,
dubokoumni

dubokoumna,

odr.

vid

duvaki
duvaljka, dat. jed. duvaljci, gen. mn. duvaljki

dubokoumnost, gen. jed. dubokoumnosti, instr.

jed. dubokoumnou/ dubokoumnosti

duvan, gen. jed. duvana

duvaniti, prez. duvanim, gl. pril. sad. duvanei, gl.
im. duvanjenje

Dubrovaka Republika
Dubrovake ljetne igre

duvankesa

duduk, vok. jed. dudude, nom. mn. duduci

duvanski

dug, duga, odr. vid dugi

duga, dat. jed. dugi

duvati, prez. duvam, gl. pril. sad. duvajui. gl. im.

duvanje

dugovjean, dugovjena, odr. vid dugovjeni

dui (komp. od dug)

dugovjenost, gen. jed. dugovjenosti, instr. jed.

dugovjenou/ dugovjenosti

duina

dugovjek, dugovjeka, odr. vid dugovjeki

dunost, gen. jed. dunosti, instr. jed. dunou/

dunosti

duh, vok. due, nom. mn. dusi/duhovi

dva, gen. dvaju, dat. dvama

duhovan, duhovna, odr. vid duhovni

dva puta (dvaput)

Duhovi (crkv. praznik)

dvaput (dva puta)

duhovitost, gen. jed. duhovitosti, instr. jed.

duhovitou/duhovitosti

dvadeset
dvadeset dvogodinji

Duh Sveti

dvadeset jedan

Duka, dat. Duki

dvadeseti

Duklja

dvadesetogodinji

Dukljanin, nom. mn. Dikljani

Dukljanka,
Dukljanki

dat.

jed.

Dukljanki,

gen.

dvadesetogodinjica

mn.

dvadesetoro

Dukljanska akademija nauka i umjetnosti

dvanaest

duplijer

dvanaesterac, gen. jed. dvanaesterca, gen. mn.

dvanaesteraca

dumdum (metak)

dvanaestina

Dupilo (geogr.; crnogorsko pleme)

durati, prez. duram, gl. pril. sad. durajui, gl. im.
duranje

dvanaestogodinjak,
dvanaestogodinjae,
dvanaestogodinjaci

duebrinik, vok. jed. duebrinie, nom. mn.

duebrinici

dvanaestogodinjakinja

duegupka, dat. jed. duegupki, gen. mn.

duegupki/ duegubaka

dvaput (dva puta)

dvanaestogodinji

127

vok.
nom.

jed.
mn.

DVD (skr. digital video disc)

dvosmislenost, gen. jed. dvosmislenosti, instr. jed.

dvosmislenou/dvosmislenosti

dvije, gen. dviju, dat. dvjema

dvoed (dvosjed)

dvije hiljade

dvoekli (dvosjekli)

dviska (dvizica)

dvoemeni (dvosjemeni)

dvizica (dviska)

dvotreinski

dvije stotine (dvjesta)

dvjesta (dvije stotine)

dvjestogodinji
dvjestogodinjica

daba (dabe) (pril.)

dvocijevka, dat. jed. dvocijevci/dvocijevki, gen.

mn. dvocijevki

dabaluk, nom. mn. dabaluci

dvodjelan, dvodjelna, odr. vid dvodjelni

dak, gen. jed. daka, nom. mn. dakovi

dvojeziki (dvojezini)

dakuzi, gen. jed. dakuzija, nom. mn. dakuziji

dvojezini (dvojeziki)

damadan, gen. jed. damadana

dvojezinost, gen. jed. dvojezinosti, instr. jed.

dvojezinou/dvojezinosti

dambodet, gen. jed. dambodeta

dabe (daba) (pril.)

damija

dvojica

Damija Osmanagia

dvojina

damijski

dvojka, dat. jed. dvojci/dvojki, gen. mn. dvojaka/

dvojki

dandar (andar), vok. jed. dandaru/dandare,

instr. jed. dandarom/dandarem

dvojica
dvokolosijean,
dvokolosijeni

dvokolosijena,

odr.

dangrizalo (angrizalo)

vid

dangrizav (angrizav), dangrizava, odr. vid

dangrizavi

dvolian, dvolina, odr. vid dvolini

dvolinost, gen. jed. dvolinosti,
dvolinou/dvolinosti

instr. jed.

dangrizati (angrizati), prez. dangrizam, gl.

pril. sad. dangrizajui, gl. im. dangrizanje

dvoljetka, dat. jed.

dvoljetki/dvoljetaka

gen.

dapati se, prez. dapam se, gl. pril. sad.

dapajui se, gl. im. dapanje

dvoljetki,

mn.

dvoljetni

deferdar, vok. jed. deferdaru/deferdare, instr.

jed. deferdarom/deferdarem

dvonedjeljni (dvoneeljni)

dekpot

dvoneeljni (dvonedjeljni)

delat

dvonoac, gen. jed. dvonoca, vok. jed. dvonoe,

gen. mn. dvonoaca

dep, gen. jed. depa, instr. jed. depom, nom. mn.

depovi

dvosjed (dvoed)

deparac, gen. jed. deparca, gen. mn. deparaca

dvosjekli (dvoekli)
dvosjemeni (dvoemeni)

deparo, vok.
deparoem

dvosmjeran, dvosmjerna, odr. vid dvosmjerni

depni
detset
128

jed.

deparou,

instr.

jed.

dez

avo, gen. jed. avola

dez muzika

avolica, vok. jed. avolice

dezist (dezista), gen. jed. dezista

avoliin

dezista (dezist), gen. jed. deziste

dezva, gen. mn. dezava/dezvi

avolisati, prez. avoliem,

avoliui, gl. im. avolisanje

digerica

avolji

dida

e (gdje)

dijudicu

e bilo (gdje bilo)

dilitati se, prez. dilitam se, gl. pril. sad.

dilitajui se. gl. im. dilitanje

e drago (gdje drago)

dilitnuti se, prez. dilitnem se, aor. dilitnuh se,

gl. pril. pro. dilitnuvi se

eica (djeica)

din (div i pie)

eji (djeji)

din tonik

eurlija (djeurlija)

dins

ed (djed), gen. jed. eda, nom. mn. edovi

pril.

sad.

eca (djeca)
eina (pej.)

dip
dogirati, prez. dogiram,
dogirajui, gl. im. dogiranje

gl.

edov (djedov)
gl.

pril.

sad.

edovina (djedovina)
egod (gdjegod)

doint

ekad (gdjekad)

dojstik, nom. mn. dojstici

edo

dokej, vok. jed. dokeju, instr. jed. dokejom

ekoji (gdjekoji)

doker, vok. jed. dokeru, instr. jed. dokerom

ekud (gdjekud)

domba

eljati (djeljati), prez. eljem, gl. pril. sad. eljui,

gl. im. eljanje

duboks
dudo, gen. jed. dudoa
dudist (dudista), gen. jed. dudista

enuti (djenuti), prez. enem, aor. enuh, gl.

pril. pro. enuvi

dudista (dudist), gen. jed. dudiste

erdan, gen. jed. erdana

dudistkinja

erdapska klisura

dukac, gen. jed. dukca, vok. jed. duke, nom.

mn. dukci, gen. mn. dukaca

esti, prez. edem, gl. pril. sad. edui, gl. im.

edenje

dul

eo, gen. jed. ea

dumbus

eto (gdjeto)

dungla, gen. mn. dugla/dungli

etelina (djetelina)
etetov (djetetov)

eti, vok. jed. etiu, instr. jed. etiem

ae, gen. jed. aeta

etinjast
etinjasti

ak, vok. jed. ae, nom. mn. aci

129

(djetinjast),

etinjasta,

odr.

vid

etinjiti (djetinjiti), prez. etinjim, gl. pril. sad.

etinjei, gl. im. etinjenje

ubretarac, gen. jed. ubretarca, gen. mn.

ubretaraca

etinjstvo (djetinjstvo), gen. mn. etinjstava/

etinjstva

ubrite, gen. jed. ubrita, instr. jed. ubritem

ubriti, prez. ubrim, gl. pril. sad. ubrei, gl. im.
ubrenje

ever (djever), vok. jed. everu, instr. jed.

everom, nom. mn. everi

ubrivo

everii (djeverii)

ul (rua)

everina (djeverina), dat. jed. everini

ulad gen. jed. uladi, instr. jed. ulau/uladi

everovati (djeverovati), prez. everujem, gl.

pril. sad. everujui, gl. im. everovanje

ule, gen. jed. uleta

ura, gen. ura/uraa

everua (djeverua)

urevaki

evojaki (djevojaki)

urevak, gen. jed. urevka, gen. mn. urevaka

evojatvo (djevojatvo), gen. mn. evojatava/

evojatva

urevdan, gen. jed. urevdana/ureva

dne

evojica (djevojica), vok. jed. evojice

urevdanski

evojin (djevojin)

uro, gen. ura

evojina (augm. od evojka)

urov

evojiti se (djevojiti se), prez. evojim se,

gl. pril. sad. vojei se, gl. im. evojenje

us (sok od narande)
uskati, prez. uskam, gl. pril. sad. uskajui, gl.
im. uskanje

evojura
evojka (djevojka), dat. jed. evojci/evojki,
gen. mn. evojaka

uture (pril.)

evovati (djevovati), prez. evujum, gl. pril. sad.

evujui, gl. im. evovanje

uturum

ilko, vok. jed. ilkou, instr. jed. ilkoem

uvegija

uve, instr. jed. uveom

inuva
ipati, prez. ipam, gl. pril. sad. ipajui, gl. im.
ipanje

E
ECTS (skr. European Credit Transfer System)

ipiti, prez. ipim, aor. ipih, gl. pril. pro. ipivi

edikt, gen. jed. edikta, gen. mn. edikata/edikta

irati, iram, gl. pril. sad. irajui, gl. im. iranje

isati, prez. isam, gl. pril. sad. isajui, gl. im.
isanje

Edinburg

orije

efekat (efekt), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata

orijev (orijin)

efekt (efekat), gen. jed. efekta, gen. mn. efekata

orijin (orijev)
ubre, gen. jed. ubreta

efemernost, gen. jed. efemernosti, instr. jed.

efemernou/efemernosti

ubretar, vok. jed. ubretaru/ubretare, instr. jed.

ubretarom/ubretarem

egiptolog, vok. jed. egiptoloe, nom. mn.

egiptolozi

edinburki

egocentrinost, gen. jed. ekscentrinosti, instr. jed.

egocentrinou/ egocentrinosti
130

egocentrik, vok. jed. egocentrie, nom. mn.

egocentrici

ekskatedarski

egoist (egoista), gen. jed. egoista

ekselencija

egoista (egoist), gen. jed. egoiste

ekshumacija

egoistkinja

ekshumirati, prez. ekshumiram, gl. pril. sad.

ekshumirajui, gl. im. ekshumiranje

eksces

egzaktan, egzaktna, odr. vid egzaktni

egzaktnost, gen. jed. egzaktnosti, instr. jed.
egzaktnou/egzaknosti

ekskluzivan, ekskluzivna, odr. vid ekskluzivni

ekskluzivist
ekskluzivista

(ekskluzivista),

gen.

jed.

(ekskluzivist),

gen.

jed.

egzekucijski (egzekucioni)

ekskluzivista
ekskluziviste

egzekucioni (egzekucijski)

ekskluzivistiki

egzemplar, gen. jed.

egzemplarom

ekskluzivistkinja
gen.

jed.

eksperiment
(eksperimenat),
gen.
eksperimenta, gen. mn. eksperimenata

jed.

egzarh, vok. egzare, nom. mn. egzarsi

egzekucija

egzemplara, instr. jed.

ekskurzija

egzibicija

eksperimenat
(eksperiment),
ekperimenta, gen. mn. eksperimenata

egzibicijski (egzibicioni)
egzibicioni (egzibicijski)
egzil
egzistirati, prez. egzistiram,
egzistirajui, gl. im. egzistiranje

gl.

pril.

eksponat, gen. jed. eksponata

sad.

eksponent, gen. mn. eksponenata

eksport

egzotinost, gen. jed. egzotinosti, instr. jed.

egzotinou/egzotinosti
egzotika, dat. jed. egzotici
eho, gen. jed. eha
ek. (skr. ekavski)

ekspresionist
ekspresionista

(ekspresionista),

gen.

jed.

ekspresionista
ekspresioniste

(ekspresionist),

gen.

jed.

ekspresionistiki

ekavac, gen. jed. ekavca, vok. jed. ekave, gen. mn.

ekavaca

ekspresionistkinja
eksproprijacija

ekavev

ekstatian, ekstatina, odr. vid ekstatini

ekavka, dat. jed. ekavki, gen. mn. ekavki

ekstaza

ekcem

eksterijer

EKG (skr. elektrokardiogram, elektrokardiografija)

ekstradohodak, gen. jed. ekstradohotka, nom.

mn. ekstradohoci, gen. mn. ekstradohodaka

eklekticizam, gen. jed. eklekticizma, gen. mn.

eklekticizama
eklektik, vok. jed. eklektie, nom. mn. eklektici

ekstrahovati, prez. ekstrahujem, gl. pril. sad.

ekstrahujui, gl. im. ekstrahovanje

ekol. (skr. ekoloki)

ekstrakt, gen. jed. ekstrakta, gen. mn. ekstrakata

ekon. (skr. ekonomski)

ekstraprofit

ekonomist (ekonomista), gen. jed. ekonomista

ekstravagancija

ekonomista (ekonomist), gen. jed. ekonomiste

131

ekstravagantnost, gen. jed. ekstravagantnosti, instr. jed.

ekstravagantnou/ ekstravagantnosti

emigrant, gen. jed. emigranta, gen. mn. emigranata

ekspresionist
ekspresionista

(ekspresionista),

gen.

jed.

emigrantski

ekspresionista
ekspresioniste

(ekspresionist),

gen.

jed.

emigrantkinja
enciklopedija
enciklopedijski
enciklopedist
enciklopedista

(enciklopedista),

gen.

jed.

ekstremistkinja

enciklopedista
enciklopediste

(enciklopedist),

gen.

jed.

ekvivalenat (ekvivalent), gen. jed. ekvivalenta

enciklopedistkinja

ekvivalent (ekvivalenat), gen. jed. ekvivalenta,

gen. mn. ekvivalenata

endogamija

ekstremist (ekstremista), gen. jed. ekstremista

ekstremista (ekstremist), gen. jed. ekstremiste

endokrinologija

ekvivalentan, ekvivalentna, odr. vid ekvivalentni

elektroanalitiki

endokrinolog, vok. jed. endokrinoloe, nom. mn.

endokrinolozi

elektroanaliza

endoskopija

elektrodinamika, dat. jed. elektrodinamici

energetski

elektroenergetski

engl. (skr. engleski)

elektroindukcija

enigmatika, dat. jed. enigmatici

elektrolitiki

enklitika, dat. jed. enklitici

elektroliza

entuzijast (entuzijasta), gen. jed. entuzijasta

elektrostatika, dat. jed. elektrostatici

entuzijasta (entuzijast), gen. jed. entuzijaste

elektrotehniar, vok. jed. elektrotehniaru/

elektrotehniare, instr. jed. elektrotehniarom/
elektrotehniarem

entuzijastkinja
EP (skr. Evropsko prvenstvo)

elektrotehnika, dat. jed. elektrotehnici

EPCG (skr. Elekroprivreda Crne Gore)

elektroterapija

epentetski

elemenat (element), gen. jed. elementa, gen. mn.

elemenata

epidemiolog, vok. jed. epidemioloe, nom. mn.

epidemiolozi

element (elemenat), gen. jed. elementa, gen. mn.

elemenata

epidemiologija

Eliot
eliotovski

epidemioloki

elokvencija

epidemiolokinja

elokventnost, gen. jed. elokventnosti, instr. jed.

elokventnou/elokventnosti

epika, dat. jed. epici

embargo, gen. jed. embarga, nom. mn. embarzi

epileptian, epileptina, odr. vid epileptini

embrio, gen. jed. embrija, nom. mn. embriji

epileptiar, vok. jed. epileptiaru, instr. jed.

epileptiarom/epileptiarem

epilepsija

emer. (skr. emeritus)

ergela
132

erudicija

Etrurev

erudit (erudita), gen. jed. erudita

Etrurka, dat. jed. Etrurki, gen. mn. Etrurki

erudita (erudit), gen. jed. erudite

Etrurkin

.es (internetski domen panije)

etrurski

esej, gen. jed. eseja, instr. jed. esejom, nom. mn.

eseji

EU (skr. Evropska Unija)

eufem. (skr. eufemizam)

esejist (esejista), gen. jed. esejista

eufemistiki

esejista (esejist), gen. jed. esejiste

esejistiki

eufemizam, gen. jed. eufemizma, gen. mn.

eufemizama

esejistkinja

euro, gen. jed. eura, nom. mn. euri

esencija
esencijalan, esencijalna, odr. vid esencijalni

evanelje (jevanelje), gen. jed. evanelja, instr.

jed. evaneljem

Eskimka, dat. jed. Eskimki, gen. mn. Eskimki

evnuh, vok. jed. evnue, nom. mn. evnusi

esperantist (esperantista), gen. jed. esperantista

evnuki

esperantista (esperantist), gen. jed. esperantiste

evolucija

estetiar, vok. jed. estetiaru/estetiare, instr. jed.

estetiarom/estetiarem

evolucijski (evolucioni)

estetika, dat. jed. estetici

etc. (skr. et cetera = i tako dalje)

evoluirati, prez. evoluiram,

evoluirajui, gl. im. evoluiranje

etika, dat. jed. etici

evr. (skr. evropeizam)

etimolog, vok. jed. etimoloe, nom. mn. etimolozi

Evropa

etimologija

Evropejac, gen. jed. Evropejca, vok. jed.

Evropeje, gen. mn. Evropejaca

evolucioni (evolucijski)

etimoloki

gl.

pril.

sad.

etimolokinja

Evropejka, dat. jed. Evropejki, gen. mn.

Evropejki

etiologija

Evropljanin, nom. mn. Evropljani

etioloki
Etiopija

Evropljanka, dat. jed. Evropljanki, gen. mn.

Evropljanki

Etiopljanin, nom. mn. Etiopljani

Evropska Unija

Etiopljanka, dat. jed. Etiopljanki, gen. mn.

Etiopljanki

evropski

etniki

ezopovski

Ezop

etnik, nom. mn. etnici

etnogenetiki

etnogenetski

f. (skr. lat. femininum, enski rod)

etnol. (skr. etnoloki)

fabriki

Etrurac, gen. jed. Etrurca, vok. jed. Etrure, gen.

mn. Etruraca

fabrikant, gen.
fabrikanata
133

jed.

fabrikanta,

gen.

mn.

fajda (vajda)

fatalista (fatalist), gen. jed. fataliste

fajl

fatalistiki

fakat (fakt), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata

fatalistkinja

faks

Faust

faksirati, prez. faksiram, gl. pril. sad. faksirajui,

gl. im. faksiranje

faustovski
Fe (skr. gvoe)

fakt (fakat), gen. jed. fakta, gen. mn. fakata

federalist (federalista), gen. jed. federalista

falian, falina, odr. vid falini

federalista (federalist), gen. jed. federaliste

falsifikacija

federalistiki

falsifikat

federalistkinja

falsifikator, vok. jed. falsifikatore, instr. jed.

falsifikatorom

federalizam, gen. jed. federalizma, gen. mn.

federalizama

falsifikatorka, dat. jed. falsifikatorki, gen. mn.

falsifikatorki

Feketi (top.)
feljton, gen. jed. feljtona

falsifikovati, prez. falsifikujem, gl. pril. sad.

faksifikujui, gl. im. falsifikovanje

feljtonist (feljtonista), gen. jed. feljtonista

fam. (skr. familijarno)

feljtonista (feljtonist), gen. jed. feljtiniste

fanatian, fanatina, odr. vid fanatini

feljtonistiki

fanatik, vok. jed. fanatie, nom. mn. fanatici

feljtonistkinja

fanatizam,
fanatizama

gen.

jed.

fanatizma,

gen.

feministiki

mn.

feministkinja

fantast (fantasta), gen. jed. fantasta

feminizam, gen. jed. feminizma, gen. mn.

feminizama

fantasta (fantast), gen. jed. fantaste

fenomenalan,
fenomenalni

fantastian, fantastina, odr. vid fantastini

fantazija

odr.

fer (neprom. prid.)

fascikla

Ferdinand de Sosir (De Sosir)

fascinantan, fascinantna, odr. vid fascinantni

fascinirati, prez. fasciniram,
fascinirajui, gl. im. fasciniranje

fenomenalna,

gl.

pril.

fer igra

sad.

ferplej, instr. jed. ferplejom

faist (faista), gen. jed. faista

fer potez

faista (faist), gen. jed. faiste

ferije

faistiki

FIBA (skr. Svjetska koarkaka federacija)

faistkinja

FIFA (skr. Svjetska fudbalska federacija)

faistoidan, faistoidna, odr. vid faistoidni

fig. (skr. figurativno)

faizam, gen. jed. faizma, gen. mn. faizama

fijasko, gen. jed. fijaska

fatalan, fatalna, odr. vid fatalni

film. (skr. filmski)

fatalist (fatalista), gen. jed. fatalista

filantrop
134

vid

filantropija

folk. (skr. folklorni)

filol. (skr. filoloki)

folk (neprom. prid.)

filolog, vok. jed. filoloe, nom. mn. filolozi

folk muzika

filologija

folklorist (folklorista), gen. jed. folklorista

filoloki

folklorista (folklorist), gen. jed. folkloriste

filoz. (skr. filozofski)

folkloristkinja

filozof

fonem (fonema), gen. jed. fonema

filozofija

fonema (fonem), gen. jed. foneme

filozofski

fonetika, dat. jed. fonetici

filter

fonetski

finalist (finalista), gen. jed. finalista

fonologija

finalista (finalist), gen. jed. finaliste

fonoloki

finalistkinja

fora (imen./nepromj. pridjev)

finansije

formalist (formalista), gen. jed. formalista

finansijer. instr. jed. finansijerom

formalista (formalist), gen. jed. formaliste

firnajz

formalistiki

fiek, nom. mn. fieci

formalistkinja

fiz. (skr. fiziki)

formalnost, gen. jed. formalnosti, instr. jed.

formalnou/formalnosti

fizika, dat. jed. fizici

fotoaparat

fiziol. (skr. fizioloki)

fotogenian, fotogenina, odr. vid fotogenini

fiziolog, vok. jed. fizioloe, nom. mn. fiziolozi

fotograf

fiziologija

fotomontaa

fizioloki

fotoreportaa

fizioterapeut
fizioterapeutkinja

fotoreporter, vok. jed. fotoreporteru, instr. jed.

fotoreporterom

fizioterapeutski

fotorobot

fizioterapija

fotosinteza

fizioterapijski

.fr (internetski domen Francuske)

fjord

fr. (skr. francuski)

flauta

fra (skr. fratar)

flautist (flautista), gen. jed. flautista

fragmenat (fragment), gen. jed. fragmenta, gen.

mn. fragmenata

flautista (flautist), gen. jed. flautiste

fleka

fragment (fragmenat), gen. jed. fragmenta, gen.

mn. fragmenata

FNRJ (skr. Federativna Narodna Republika

Jugoslavija)

fragmentaran,
fragmentarni
135

fragmentarna,

odr.

vid

Francuska,
Francuskoj

gen.

jed.

Francuske,

dat.

jed.

funkcionalan,
funkcionalni

Francuska revolucija

funkcionalna,

odr.

vid

funkcioner, vok. jed. funkcioneru, instr. jed.

funkcionerom

francuski

funkcionerka, dat. jed. funkcionerki, gen. mn.

funkcionerki

Francuskinja
Francuz

funkcionisati, prez. funkcioniem, gl. pril. sad.

funkcioniui, gl. im. funkcionisanje

franjevac, gen. jed. franjevca, vok. jed. franjeve,

gen. mn. franjevaca

fusnota

franjevaki

fut. (skr. futur)

franjevka, dat. jed. franjevki, gen. mn. franjevki

futurist (futurista), gen. jed. futirista

frapantan, frapantna, odr. vid frapantni

futurista (futurist), gen. jed. futuriste

frape, gen. jed. frapea, nom. mn. frapei

futuristiki

fratar, gen. jed. fratra, vok. jed. fratre, instr. jed.

fratrom

futuristkinja
futurizam,
futurizama

fraza
frazeologija
frazeoloki

gen.

jed.

futurizma,

gen.

mn.

frekvencija

g (skr. gram)

frekventan, frekventna, odr. vid frekventni

g. (skr. godina)

frekventnost, gen. jed. frekventnosti, instr. jed.

frekventnou/frekventnosti

g. (gdin) (skr. gospodin)

freska, dat. jed. freski/fresci, gen. mn. fresaka

ganik (gatnjik), nom. mn. ganici

fresko (nepromj. pridjev)

gaditi se, prez. gadim se, gl. pril. sad. gadei se, gl.
im. gaenje

fresko slikarstvo
frontmen
Fruka gora
FSCG (skr. Fudbalski savez Crne Gore)

gadljivost, gen. jed.

gadljivou/gadljivosti

gadljivosti,

gadost,
gen.
jed.
gadou/gadosti

gadosti,

instr.
instr.

jed.
jed.

gaati, prez. gaam, gl. pril. sad. gaajui, gl. im

gaanje

fudbal
fudbaler

gaenje

fudbalski

gajba, gen. mn. gajba/gajbi

fundament, gen. jed. fundamenta, gen. mn.

fundamenata

gajiti, prez. gajim, gl. pril. sad. gajei, gl. im.

gajenje

fundamentalist (fundamentalista), gen. jed.

fundamentalista

gala (nepr. prid.)

fundamentalista (fundamentalist), gen. jed.

fundamentaliste

gala veera

funkcija

galanterijski

galanterija
galerija
136

galerijski

gdje (e)

galijum

gdje bilo (e bilo)

galiot

gdje drago (e drago)

galvanometar, gen. jed. galvanometra, gen. mn.

galvanometara

gdjegod (egod)

galvanoskop

gdjekoji (ekoji)

gamad, gen.
gamau/gamadi

jed.

gamadi,

instr.

gdjekad(ekad)

jed.

gdjekud (ekud)
gdjeto (eto)

gama zraci

ga (skr. gospoa), gen. jed. ge, dat. jed. gi

gangrena
gangster, vok.
gangsterom

jed.

gangsteru,

instr.

jed.

ganutost, gen. jed.

ganutou/ganutosti

ganutosti,

instr.

jed.

gica (skr. gospoica), gen. jed. gice, dat. jed.

gici
gejzir, gen. jed. gejzira
gen. (skr. genitiv)

garancija

genealogija

garda, gen. mn. garda/gardi

genealoki

garderober, vok. jed. garderoberu, insr. jed.

garderoberom

general, vok. jed. generale

generalizacija

garderoberka, dat. jed. garderoberki, gen. mn.

garderoberki

generalmajor, vok. jed. generalmajore, instr. jed.

generalmajorom

garsonjera
gastroskopski

generalpotpukovnik,
generalpotpukovnie,
generalpotpukovnici

gatalac, gen. jed. gataoca, vok. jed. gataoe, gen.

mn. gatalaca

generalpukovnik, vok. jed. generalpukovnie,

nom. mn. generalpukovnici

gatalaki

generalski

gatalica, vok. jed. gatalice

generaltab

gataliin

genetika, dat. jed. genetici

gataoev

genijalac, gen. jed. genijalca, vok. jed. genijale,

nom. mn. genijalci, gen. mn. genijalaca

gastroskopija

gatar, vok. jed. gataru/gatare, instr. jed. gatarom/

gatarem

vok.
nom.

jed.
mn.

genijalan, genijalna, odr. vid genijalni

gatarev (gatarov)

genijalnost, gen. jed. genijalnosti, instr. jed.

genijalnou/genijalnosti

gatarov (gatarev)

genije, gen. jed. genija, instr. jed. genijem, nom. mn.

geniji

gatarica, vok. jed. gatarica

gatariin

geodet (geodeta), gen. jed. geodeta

gatnjik (ganik), nom. mn. gatnjici

geodeta (geodet), gen. jed. geodete

gazdariin

geofizika, dat. jed. geofizici

gdin (g.) (skr. gospodin)

geogr. (skr. geografski)

137

geol. (skr. geoloki)

gitarist (gitarista), gen. jed. gitarista

geolog, vok. jed. geoloe, nom. mn. geolozi

gitarista (gitarist), gen. jed. gitariste

geologija

gitaristkinja

geoloki

gl. (skr. glava)

geolokinja

gl. (glag.) (skr. glagol, glagolski)

geom. (skr. geometijski)

glaaonica

geometar, gen. jed. geometra, gen. mn. geometara

glad, gen. jed. gladi, instr. jed. glau/gladi

gerilac, gen. jed. gerilca, vok. jed. gerile, gen. mn.

gerilaca

gladac, gen. jed. gladca, gen. mn. gladaca

germanist (germanista), gen. jed. germanista

germanista (germanist), gen. jed. germaniste

gladnjeti, prez. gladnim. gl.pril. sad. gladnei, gl.

im. gladnjenje

germanistiki

gl. prid. trp. (skr. trpni glagolski pridjev)

germanistika, dat. jed. germanistici

glai (glatkiji) (komp. od gladak)

germanistkinja

gl. im. (skr. glagolska imenica)

germanizam, gen. jed. germanizma, gen. mn.

germanizama

gl. prid. rad. (skr. glagolski pridjev radni)

geslo, gen. mn. gesala/gesla

gl. pril. pro. (skr. glagolski prilog proli)

gibak, gipka, odr. vid gipki

gl. pril. sad. (skr. glagolski prilog sadanji)

Gibraltar

glagoljica

gibraltarski

glagoljiki

Gibraltarski moreuz
gigant, gen. jed. giganta, gen. mn. giganata

glasa, gen. jed. glasaa, vok. jed. glasau, instr. jed.

glasaem

giljotina

glasaica, vok. jed. glasaice

gimn. (skr. gimnazija)

glasaki

gimnastiar, vok. jed. gimnastiaru, instr. jed.

gimnastiarom

glasit, glasita, odr. vid glasiti

gladak, glatka, odr. vid glatki

gl. prid. trp. (skr. glagolski pridjev trpni)

glasitost, gen. jed.

glasitou/glasitosti

gimnastiarka, dat. jed. gimnastiarki, gen. mn.

gimnastiarki

glasitosti,

instr.

jed.

glasnik, vok. jed. glasnie, nom. mn. glasnici

gimnastika, dat. jed. gimnastici

glatkiji (glai) (komp. od gladak)

gimnazijalac, gen. jed. gimnazijalca, vok. jed.

gimnazijale, gen. mn. gimnazijalaca

glavake (prilog)

gimnazijalka, dat. jed. gimnazijalki, gen. mn.

gimnazijalki

glavnokomandujui,
glavnokomandujueg,
glavnokomandujuem

ginekolog, vok. jed. ginekoloe, nom. mn.

ginekolozi

glavobolja

gen.
dat.

jed.
jed.

ginekologija

glavonoac, gen. jed. glavonoca, nom. mn.

glavonoci, gen. mn. glavonoaca

ginekoloki

glavurda, gen. mn. glavurda/glavurdi

ginekolokinja
138

gledalac, gen. jed. gledaoca, vok. jed. gledaoe,

gen. mn. gledalaca

gluvonijemost, gen. jed. gluvonijemosti, instr. jed.

gluvonijemou/ gluvonijemosti

gledalini

gmizavac, gen. jed. gmizavca, vok. jed. gmizave,

gen. mn. gmizavaca

gledalite,
gledalitem

gen.

jed.

gledalita,

instr.

jed.

gnijev (gnjev)

gledaoev

gnijezditi se, prez. gnijezdim se, gl. pril. sad.

gnijezdei se, gl. im. gnijeenje

gle, gen. glei, instr. gleu/glei

gleanj, gen. jed. glenja, nom. mn. glenjevi, gen.
mn. glenjeva

gnijezdo, gen. mn. gnijezda

gl. im. (skr. glagolska imenica)

gnusan, gnusna, odr. vid gnusni

glista

gnjeiti, prez. gnjeim, gl. pril. sad. gnjeei, gl.

im. gnjeenje

gnostik, vok. jed. gnostie, nom. mn. gnostici

glodati, prez. gloem, gl. pril. sad. gloui, gl. im.

glodanje

gnjev (gnijev)

glomazan, glomazna, odr. vid glomazni

gnjezdast, gnjezdasta, odr. vid gnjezdasti

glomaznost, gen. jed. glomaznosti, instr. jed.

glomaznou/glomaznosti

gnjida
gnjiljeti, prez. gnjilim, gl. pril. sad. gnjilei, gl. prid.
rad. gnjilio/gnjiljela, gl. im. gnjiljenje

glosarijum
Gluhi Do (top.), gen. Gluhoga Dola
Gluhodoljanin, nom. mn. Gluhodoljani

gnjiti, prez. gnjijem, gl. pril. sad. gnjijui, gl. prid.

rad. gnjio/gnjila

Gluhodoljanka, dat. jed. Gluhodoljanki, gen. mn.

Gluhodoljanki

gnjile,
gen.
jed.
gnjilei/gnjileju

glumac, gen. jed. glumca, vok. jed. glume, gen.

mn. glumaca

gnjio, gnjila, odr. vid gnjili

glumica, vok. jed. glumice

go (u sportu), gen. jed. gola, nom. mn. golovi

glumiin

gobavac, gen. jed. gobavca, vok. jed. gobave, gen.

mn. gobavaca

instr.

instr.

jed.

go (nag), gola, odr. vid goli

glupaviti (initi glupim; postajati glup), prez.

glupavim, gl. pril. sad. glupavei, gl. im.
glupavljenje
glupavost, gen. jed. glupavosti,
glupavou/glupavosti

gnjilei,

gobavost, gen. jed.

gobavou/ gobavosti

jed.

gobavosti,

instr.

jed.

god. (skr. godina)

god (go)

gluv, gluva, odr. vid gluvi

godini (od godite)

gluva, gen. jed. gluvaa, instr. jed. gluvaem

godinji (od godina)

gluvlji (komp. od gluv)

godinjica

gluvan, gen. jed. gluvana

godite, instr. jed. goditem

gluvjeti, prez. gluvim, gl. pril. sad. gluvei, gl. prid.

rad. gluvio/gluvjela, gl. im. gluvljenje

goditi, prez. godim, gl. pril. sad. godei, gl. im.

goenje

gluvoa

go (god)

gluvonijem, gluvonijema, odr. vid gluvonijemi

gojazan, gojazna, odr. vid gojazni

139

gojaznost, gen. jed.

gojaznou/gojaznosti

gojaznosti,

instr.

jed.

goropaditi se, prez. goropadim se, impf.

goropaah se, gl. pril. sad. goropadei se, gl. im.
goropaenje

gojiti, prez. gojim, gl. pril. sad. gojei, gl. im.

gojenje

gorosjea (goroea)

golcat, golcata, odr. vid golcati

gorostas

golet, gen. jed. goleti, instr. jed. goleu/goleti

goroea (gorosjea)

Golija (top.)

Gorski vijenac

Golijanin, nom. mn. Golijani

gortaki

Golijaninov
Golijanka

gortak, gen. jed. gortaka, vok. jed. gortae, nom.

mn. gortaci

Golijankin

Gospa Marija

Goli otok

gospodar, vok. jed. gospodaru/gospodare, instr.

jed. gospodarom/gospodarem

gologlavac, gen. jed. gologlavca, vok. jed.

gologlave, gen. mn. gologlavaca

gospodski

golosjemen (goloemen), golosjemena, odr.

vid golosjemeni

gospodstven,
gospodstveni

golosjemenjae (goloemenjae)

gospodstvenost, gen. jed. gospodstvenosti, instr. jed.

gospodstvenou/ gospodstvenosti

goloemen (golosjemen), goloemena, odr. vid

goloemeni

gospodstvena,

odr.

vid

gospodstvo, gen. mn. gospodstava/gospodstva

goloemenjae (golosjemenjae)

gospotina

golubarnik, nom. mn. golubarnici

gost, gen. jed. gosta, gen. mn. gostiju/gosti

golubiji (golublji)

gostionica

golublji (golubiji)

gostiti, prez. gostim, impf. goah, gl. pril. sad.

gostei, gl. im. goenje

gonetati, prez. gonetam, gl. pril. sad. gonetajui,

gl. im. gonetanje

gostoljubiv, gostoljubiva, odr. vid gostoljubivi

gostoljubivost, gen. jed. gostoljubivosti, instr. jed.
gostoljubivou/ gostoljubivosti

gorak (grk), gorka, odr. vid gorki

gorati, prez. goram, gl. pril. sad. gorajui, gl.
im. goranje

gostopriman, gostoprimna, odr. vid gostoprimni

gori (komp. od gorak)

goenje

goriti (griti) (initi neto gorkim), prez.

gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. im. gorenje

gotiki

gorditi se, prez. gordim se, gl. pril. sad. gordei

se, gl. im. gorenje

gotovan, gen. jed. gotovana

gotika, dat. jed. gotici

gotovanka,
gotovanki

gorjeti, prez. gorim, gl. pril. sad. gorei, gl. prid.

rad. gorio/gorjela, gl. im. gorenje

dat.

jed.

gotovost, gen. jed.

gotovou/gotovosti

goropad, gen. jed. goropadi, instr. jed. goropau/

goropadi

gotovanki,
gotovosti,

gen.

mn.

instr.

jed.

govee, gen. jed. goveeta

goropadan, goropadna, odr. vid goropadni

govedar, vok. jed. govedaru/govedare, instr. jed.

govedarom/govedarem
140

govedarka,
govedarki

dat.

jed.

govedarki,

gen.

mn.

Granini prijelaz epan Polje

Grbalj (top.)

govei

grbavac, gen. jed. grbavca, vok. jed. grbave, gen. mn.

grbavaca

govornik, vok. jed. govornie, nom. mn. govornici

gozba

grbaviti (initi grbavim, postajati grbav), prez.

grbavim, impf. grbavljah, gl. pril. sad. grbavei, gl.
im. grbavljenje

.gr (internetski domen Grke)

grabljivac, gen. jed. grabljivca, vok. jed. grabljive,
gen. mn. grabljivaca

grbavost, gen. jed.

grbavou/grbavosti

gracioznost, gen. jed. gracioznosti, instr. jed.

gracioznou/gracioznosti

grbavosti,

instr.

jed.

gri (komp. od grk)

griti (goriti), prez. grim, gl. pril. sad. grei, gl.
im. grenje

gradilini
gradilite, instr. jed. gradilitem

grditi, prez. grdim (initi grdnim), impf. grah, gl.

pril. sad. grdei, gl. im. grenje

gradski
Graani (geogr.; crnmogorsko pleme)

grdjeti (greti) (postajati grdan), prez. grdim, gl.

pril. sad. grdei, gl. im. grenje

graanka, dat. jed. graanki, gen. mn. graanki

greti (grdjeti), (postajati grdan), prez. grdim,

gl. pril. sad. grdei, gl. im. grenje

Grahovljanin, nom. mn. Grahovljani

Grahovljanka, dat. jed. Grahovljanki, gen. mn.
Grahovljanki

grebati (grepsti), prez. grebem

Grahovo

gregorijanski

grahovski

grehota

Grahovsko polje

grepsti (grebati), prez. grebem, gl. pril. sad.

grebui

graktati, prez. grakem, gl. pril. sad. grakui, gl.

im. graktanje

grean, grena, odr. vid greni

gram. (skr. gramatiki)

greka, dat. jed. greci/greki, gen. mn. greaka

gramatiarka, dat. jed. gramatiarki, gen. mn.

gramatiarki

grenica, vok. jed. grenice

gramziv, gramziva, odr. vid gramzivi

grenik, vok. jed. grenie, nom. mn. grenici

gramzivac, gen. jed. gramzivca,

gramzive, gen. mn. gramzivaca

vok.

greniin

jed.

grenost, gen. jed. grenosti, instr. jed. grenou/

grenosti

gramzivost, gen. jed. gramzivosti, instr. jed.

gramzivou/gramzivosti

grgotati, prez. grgoem, gl. pril. sad. grgoui, gl.

im. grgotanje

grandiozan, grandiozna, odr. vid grandiozni

grijalica

grandioznost, gen. jed. grandioznosti, instr. jed.

grandioznou/ grandioznosti

grijeh, nom. mn. grehovi/grijesi

grandoman

grijeiti, prez. grijeim, gl. pril. sad. grijeei, gl.

im. grijeenje

grandomanija

grip, gen. jed. gripa

grandomanka, dat. jed. grandomanki, gen. mn.

grandomanki

gristi, prez. grizem, gl. pril. sad. grizui, gl. im.

grizenje

Granini prijelaz Boaj

grk (gorak), grka, odr. vid grki

141

grko (prilog)

guenje

grlce (groce)
grmjeti, prez. grmim, impf. grmljah, gl. pril. sad.
grmei, gl. im. grmljenje

gueti (gudjeti), prez. gudim, impf. guah, gl.

pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/guela, gl. im.
guenje

grohnuti (gronuti), prez. grohnem,

grohnuh, gl. pril. pro. grohnuvi

gugutati, prez. guguem, gl. pril. sad. guguui,

gl. im. gugutanje

aor.

groce (grlce)

guka, dat. jed. guki

grohot

gumno (guvno)

gromovnik, vok. jed. gromovnie, nom. mn.

gromovnici

gunati, prez. gunam, gl. pril. sad. gunajui, gl.

im. gunanje

gronuti (grohnuti), prez. gronem, aor. gronuh,

gl. pril. pro. gronuvi

GUP (skr. generalni urbanistiki plan)

gusar, gen. jed. gusara, vok. jed. gusaru/gusare,
instr. jed. gusarom/gusarem

groteska, dat. jed. grotesci/groteski, gen. mn.

groteski

gusjenica (guenica)

groteskan, groteskna, odr. vid groteskni

gusjeniar (gueniar), vok. jed. gusjeniaru/

gusjeniare, instr. jed. gusjeniarom/gusjeniarem

grotesknost, gen. jed. grotesknosti, instr. jed.

grotesknou/grotesknosti

gusjeniav (gueniav), gusjeniava, odr. vid

gusjeniavi

grubiti (initi grubim), prez. grubim, impf.

grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. im. grubljenje

gusjeniji (gueniji)

grubjeti (postojati grub), prez. grubim, impf.

grubljah, gl. pril. sad. grubei, gl. prid. rad. grubio/
grubjela, gl. im. grubljenje
grubost, gen. jed.
grubou/grubosti

grubosti,

instr.

guska, dat. jed. gusci/guski, gen. mn. gusaka

guskica (hip.)
gust, gusta, odr. vid gusti

jed.

gui (komp. od gust)

guar, vok. jed. guaru/guare, instr. jed.
guarom/guarem

grudi, gen. grudi/grudiju

grudobolan, grudobolna, odr. vid grudobolni

guarica

grudobolnik, vok. jed. grudobolnie, nom. mn.

grudobilnici

guetina (augm. od guska)

Grudska mahala

guica (dem. od guska)

grumen, gen. jed. grumena

guji

grunuti, prez. grunem, aor. grunuh, gl. pril. pro.

grunuvi

Guenica (toponim)

gruvati, prez. gruvam, gl. pril. sad. gruvajui, gl.

im. gruvanje

gueniar (gusjeniar) vok. jed. gueniaru/

gueniare, instr. jed. gueniarom/gueniarem

gubavac, gen. jed. gubavca, vok. jed. gubave, gen.

mn. gubavaca

gueniav (gusjeniav), gueniava, odr. vid

gueniavi

gubitak, gen. jed. gubitka, nom. mn. gubici, gen.

mn. gubitaka

gueniji (gusjeniji)

gudjeti (gueti), prez. gudim, impf. guah, gl.

pril. sad. gudei, gl. prid. rad. gudio/gudjela

gvardija

guenica (gusjenica) (zool.)

guvno (gumno)
gvoa, dat. mn. gvoima
142

gvoar, vok. jed. gvoaru/gvoare, instr. jed.

gvoarom/gvoarem

Halejeva kometa

gvoara

halva (alva)

gvoarija

haljina

gvoe, gen. jed. gvoa, instr. jed. gvoem

haljetak, gen. jed. haljetka, nom. mn. haljeci, gen.

mn. haljetaka

Han Pijesak

H (skr. vodonik)

haos

ha (skr. hektar)

haps

habati, prez. habam, gl. pril. sad. habajui, gl. im.

habanje

hapsana

halo (uzv.)

habilitacija

hapsiti, prez. hapsim, gl. pril. sad. hapsei, gl. im.

hapenje

habilitacijski (habilitacioni)

hara, gen. jed. haraa, instr. jed. haraem

habilitacioni (habilitacijski)

haralija

habzburki

harambaa

h. c. (skr. honoris causa - radi poasti)

hariti (ariti), prez. harim, gl. pril. sad. harei,

gl. im. harenje

Hadijin most

harfa

hafiz

harfist (harfista), gen. jed. harfista

hagiograf

harfista (harfist), gen. jed. harfiste

hagiografija

harfistkinja

hagiografski

harmonija

haiku, gen. jed. haikua

harmonika, dat. jed. harmonici

hajati, prez. hajem, gl. pril. sad. hajui, gl. im.

hajanje

harmonika, gen. jed. harmonikaa, vok. jed.

harmonikau, instr. jed. harmonikaem

hajde (uzv.)

harmonikaica, vok. jed. harmonikaice

hajduija

harmonikaiin

hajduki

hasura (asura)

hajduk, vok. jed. hajdue, nom. mn. hajduci

HAZU (skr. Hrvatska akadenija znanosti i

hajdutvo, gen. mn. hajdutava/hajdutva

umjetnosti)

hajka, dat. jed. hajci, gen. mn. hajki

He (skr. helijum)

Hajla

HE (skr. hidroelekrana)

hajvan (ajvan)

hedonist (hedonista), gen. jed. hedonista

haker, vok. jed. hakeru, instr. jed. hakerom

halaliti (alaliti), prez. halalim, gl. pril. sad.
halalei, gl. im. halaljenje

hedonista (hedonist), gen. jed. hedoniste

halapljivost, gen. jed. halapljivosti, instr. jed.

halapljivou/halapljivosti

hegemonist
hegemonista

hegemonija

143

(hegemonista),

gen.

jed.

hegemonista
hegemoniste

(hegemonist),

gen.

jed.

herojstvo, gen. mn. herojstava/herojstva

hidrant, gen. mn. hidranata

hegemonistiki

hidrofobija

hegemonizam, gen. jed. hegemonizma, gen. mn.

hegemonizama

hidra
higijena

helijum

higijeniar, vok. jed. higijeniaru/higijeniare,

instr. jed. higijeniarom/higijeniarem

helikopter, instr. jed. helikopterom

hem. (skr. hemijski)

higijeniarka, dat. jed. higijeniarki, gen. mn.

higijeniarki

hemiar, vok. jed. hemiaru/hemiare, instr. jed.

hemiarom/hemiarem
hemiarka,
hemiarki

dat.

jed.

hemiarki,

gen.

hijena

mn.

hijerarhija
hijerarhijski

hemija

hijeroglif

hemijski

hiljada

hemoroid
hendikep

hiljaditi se, prez. hiljadim se, impf. hiljaah se, gl.

pril. sad. hiljadei se, gl. im. hiljaenje

hepiend

hiljadu petsto (hiljadu pet stotina)

herbarijum

hiljadu pet stotina (hiljadu petsto)

Herceg Novi, gen. Herceg Novoga, dat. Herceg

Novome

hiljadugodinji
hiljadugodinjica

Hercegnovljanin, nom. mn. Hercegnovljani

himna, gen. mn. himni/himna

Hercegnovljanka, dat. jed. Hercegnovljanki,

gen. mn. Hercegnovljanki

hiperbola

hercegnovski

hiperbolian, hiperbolina, odr. vid hiperbolini

Hercegovac, gen. jed. Hercegovca, vok. jed.

Hercegove, gen. mn. Hercegovaca

hiperprodukcija

Hercegovaka ulica

hipi, gen. jed. hipija, nom. mn. hipiji

hercegovaki

hipik, vok. jed. hipie, nom. mn. hipici

Hercegovina

hipnotiki

Hercegovka, dat. jed. Hercegovki, gen. mn.

Hercegovki

hipnotisati, prez. hipnotiem, gl. pril. sad.

hipnotiui, gl. im. hipnotisanje

hermafrodit
hermafroditski

hipnotizer, vok. jed. hipnotizeru, instr. jed.

hipnotizerom

heroika, dat. jed. heroici

hipnoza

heroin

hipodrom

heroina

hipohondar, gen. jed. hipohondra, vok. jed.

hipohondre, instr. jed. hipohondrom, gen. mn.
hipohondara

hipertrofija

heroizam, gen. jed. heroizma, gen. mn. heroizama

heroj, vok. jed. heroju, instr. jed. herojem
144

hipohondrian,
hipohondrini

hipohondrina,

odr.

vid

hodoae, gen. jed. hodoaa, instr. jed.

hodoaem

hipohondrija

hokej, instr. jed. hokejom

hipok. (skr. od hipokoristik)

hokeja, vok. jed. hokejau, instr. jed. hokejaem

hipokoristik, nom. mn. hipokoristici

Holandija

hipokoristiki

holandski

hipoteka, dat. jed. hipoteci

Holananin, nom. mn. Holanani

hipotenuza
hipotetian, hipotetina, odr. vid hipotetini

Holananka, dat. jed. Holananki, gen. mn.

Holananki

hipotetiki

Homer

hipotetinost, gen. jed. hipotetinosti, instr. jed.

hipotetinou/ hipotetinosti

homerski

hirovitost, gen. jed. hirovitosti,

hirovitou/hirovitosti

homoseksualac, gen. jed. homoseksualca, vok.

jed. homoseksuale, gen. mn. homoseksualaca

instr.

homonimija

jed.

hirurg, vok. jed. hirure, nom. mn. hirurzi, gen. mn.

hirurga

homoseksualan,
homoseksualni

hirurki

homoseksualizam, gen. jed. homoseksualizma,

gen. mn. homoseksualizama

histerinost, gen. jed. histerinosti, instr. jed.

histerinou/histerinosti

homoseksualna,

odr.

vid

homoseksualka, dat. jed. homoseksualki, gen.

mn. homoseksualki

histerija

homoseksualnost, gen. jed. homoseksualnosti,

instr. jed. homoseksualnou/ homoseksualnosti

histerik, vok. jed. histerie, nom. mn. histerici

hitac, gen. jed. hica, nom. mn. hici, gen. mn. hitaca

Hong Kong

HIV (skr. Human Immunodefenciency Virus)

hor

hl (skr. hektolitar)

horizont, gen. mn. horizonata

hlad (lad)

horor, instr. jed. hororom

hlor

horor film

hlorisati, prez. hloriem, gl. pril. sad. hloriui, gl.

im. hlorisanje

hot-dog
horovoa

hljeb

hospitacija

hljepi, instr. jed. hljepiem

hospitalizacija

hobi, gen. jed. hobija, nom. mn. hobiji

hospitalizovati, prez. hospitalizujem, gl. pril. sad.

hospitalizujui, gl. im. hospitalizovanje

hoe-nee
hodoasnica, vok. jed. hodoasnice
hodoasniin

hospitovati, prez. hospitujem, gl. pril. sad.

hispitujui, gl. im. hospitovanje

hodoasniki

.hr (internetski domen Hrvatske)

hodoasnik, vok. jed. hodoasnie, nom. mn.

hodoasnici

HR (Meunarodna auto-oznaka za Hrvatsku)

hramati, hramam/hramljem, gl. pril.
hramajui/hramljui, gl. im. hramanje
145

sad.

hranilac, gen. jed. hranioca, vok. jed. hranioe, gen.

mn. hranilaca

humanost, gen. jed. humanosti, instr. jed.

humanou/humanosti

hranljiv (hranjiv), hranljiva, odr. vid hranljivi

humka,
dat.
jed.
humci,
humki/humaka / humka

hranjiv (hranljiv), hranjiva, odr. vid hranjivi

hrapavost, gen. jed. hrapavosti,
hrapavou/hrapavosti

instr.

gen

mn.

humoreska, dat. jed. humoresci/humoreski, gen.

mn. humoreski

jed.

hrak, gen. jed. hrka, vok. jed. hrku, nom. mn.

hrci, gen. mn. hraka

humorist (humorista), gen. jed. humorista

hrianin, nom. mn. hriani

hrianka, dat. jed. hrianki, gen. mn. hrianki

humoristian,
humoristini

hrianstvo, gen. mn. hrianstava/hrianstva

humoristiki

hrizantema

humoristkinja

hronian, hronina, odr. vid hronini

Husein-beg, vok. jed. Husein-bee

hronika, dat. jed. hronici

hukati, prez. hukam, gl. pril. sad. hukajui, gl.

im. hukanje

humorista (humorist), gen. jed. humoriste

hronologija

humoristina,

odr.

vid

hvalisati se, prez. hvaliem se/hvalisam se, gl.

pril. sad. hvaliui se/hvalisajui se, gl. im.
hvalisanje

hronoloki
hrpa
hrv. (skr. hrvatski)
Hrvat, gen. jed. Hrvata, vok. jed. Hrvate / Hrvatu,
nom. mn. Hrvati
Hrvatica, vok. jed. Hrvatice

hvalisavac, gen. jed. hvalisavca,

hvalisave, gen. mn. hvalisavaca

vok.

jed.

hvalisavka,
hvalisavki

gen.

mn.

dat.

jed.

hvalisavki,

Hrvatiin

hvalisavost, gen. jed. hvalisavosti, instr. jed.

hvalisavou/hvalisavosti

Hrvatska, gen. Hrvatske, dat. Hrvatskoj

hvalitelj, vok. jed. hvalitelju, instr. jed. hvaliteljem

hrvatski

hvaliteljka,
hvaliteljki

Hrvatsko zagorje

dat. jed. hvaliteljski, gen. mn.

htjeti (eti), prez. hou, hoe, hoe, hoemo,

hoete, hoe/u, e, e, emo, ete, e; gl. prid.
rad. htio/htjela

hvaliti, prez. hvalim, gl. pril. sad. hvalei, gl. im.

hvaljenje, gl. prid. trp. hvaljen

.hu (internetski domen Maarske)

hvat, gen. mn. hvati

huliti, prez. hulim, gl. pril. sad. hulei, gl. im.

huljenje

hvataljka, dat. jed. hvataljci, gen. mn. hvataljki

hvalospjev

humanist (humanista), gen. jed. humanista

humanista (humanist), gen. jed. humaniste

I (skr. istok)

humanistiki

iako (vez.)

humanistkinja

ib. (ibid.) (lat. ibidem - na istom mjestu, u

humanizam, gen. jed. humanizma, gen. mn.

humanizama

istom djelu, na istoj strani knjige)

146

ICJJ (skr. Institut za crnogorski jezik i

igralite, instr. jed. igralitem

jezikoslovlje)

igranka,
dat.
igranki/igranaka

ii, prez. idem, impf. iah, aor. idoh, gl. pril. sad.
idui, gl. prid. rad. iao/ila

jed.

igranci,

gen.

mn.

ijed

i d. ( skr. i dalje)

ijedak, ijetka, odr. vid ijetki

i dr. (skr. i drugi)

ijediti, prez. ijedim, gl. pril. sad. ijedei, gl. im.

ijeenje

i sl. (skr. i slino)

ijek. (skr. ijekavski)

i te kako

ijekavac, gen. jed. ijekavca, vok. jed. ijekave, gen.

mn. ijekavaca

i te koliko
ideal

ijekavev

idealist (idealista), gen. jed. idealista

ijekavica

idealista (idealist), gen. jed. idealiste

ijekavka, dat. jed. ijekavki, gen. mn. ijekavki

idealistiki

ijekavtina

idealistkinja

ikad (ikada) (pril.)

ideja

ikada (ikad) (pril.)

identian, identina, odr. vid identini

ikakav, ikakva, ikakvo

identinost, gen. jed. identinosti, instr. jed.

identinou/identinosti

ikako (pril.)
ikavac, gen. jed. ikavca, vok. jed. ikave, gen. mn.
ikavaca

identifikacija
identitet

ikavev

ideolog, vok. jed. ideoloe, nom. mn. ideolozi

ikavka, dat. jed. ikavki, gen. mn. ikavki

ideologija

iko

idiom

ikoji

idiot

ikolik

idiotizam, gen. jed. idiotizma, gen. mn. idiotizama

ikoliko

idolopokloniki

ikonopisac, gen. jed. ikonopisca, vok. jed.

ikonopie, gen. mn. ikonopisaca

idolopoklonik, vok. jed. idolopoklonie, nom.

mn. idolopoklonici

Ilindan, gen. Ilindana/Ilina dne

ie (ige/igdje)

ilindanski

ie. (skr. indoevropski)

ilinski

igdje (ige/ie)

ilirac, gen. jed. ilirca, vok. jed. ilire, gen. mn. iliraca

ige (ie/igdje)

ilirski

Igmanski mar (istor.)

iluzija

ignorant, gen. jed. ignoranta, gen. mn. ignoranata

iluzionist (iluzionista), gen. jed. iluzionista

igraka, dat. jed. igraki, gen. mn. igraaka

iluzionista (iluzionist), gen. jed. iluzioniste

igralini

im. (skr. imenica)

147

imati, prez. imam/imadem/imadnem, gl. pril.

sad. imajui

inae (pril.)

imenilac, gen. jed. imenioca, vok. jed. imenioe,

gen. mn. imenilaca

inaugurisati, prez. inauguriem, gl. pril. sad.

inauguriui, gl. im. inaugurisanje

imenjak, vok. jed. imenjae, nom. mn. imenjaci

indeks, gen. mn. indeksa / indekasa

imetak, gen. jed. imetka, nom. mn. imeci, gen. mn.

imetaka

indicija

inauguracija

Imovinski zakon Valtazara Bogiia

indiferentnost, gen. jed. indiferentnosti, instr. jed.

indiferentnou/ indiferentnosti

imper. (skr. impetariv)

indigo papir

imperfekat (imperfekt), gen. jed. imperfekta,

gen. mn. imperfekata

Indijac, gen. jed. Indijca, vok. jed. Indije, gen. mn.

Indijaca

imperfekt (imperfekat), gen. jed. imperfekta,

gen. mn. imperfekata

Indijanac, gen. jed. Indijanca, vok. jed. Indijane,

gen. mn. Indijanaca

impf. (skr. imperfekat)

Indijanev

imperija

Indijanka, dat. jed. Indijanki, gen. mn. Indijanki

imperijalist
imperijalista

(imperijalista),

gen.

jed.

imperijalista
imperijaliste

(imperijalist),

gen.

jed.

indijanski
Indijev
Indijka, dat. jed. Indijki, gen. mn. Indijki

implementacija

indijski

implementirati, prez. implementiram, gl. pril.

sad. implementirajui, gl. im. implementiranje

individua
individualac, gen. jed. individualca, vok. jed.
individuale, gen. mn. individualaca

imponovati, prez. imponujem, gl. pril. sad.

imponujui, gl. im. imponovanje
import
impotencija
impozantan, impozantna, odr. vid impozantni

individualist
individualista

(individualista),

gen.

jed.

individualista
individualiste

(individualist),

gen.

jed.

individualistkinja

impozantnost, gen. jed. impozantnosti, instr. jed.

impozantnou/ impozantnosti

indoevropski
Indokina

impresija
impresionist
impresionista

(impresionista),

impresionista
impresioniste

(impresionist),

gen.

Indonezija

jed.

Indoneanin, nom. mn. Indoneani

gen.

jed.

Indoneanka, dat. jed. Indoneanki, gen. mn.

Indoneanki

impresionistiki

inf. (str. infinitiv)

impresionistkinja

infantilan, infantilna, odr. vid infantilni

improvizator, vok. jed. improvizatore, instr. jed.

improvizatorom

infarkt
infocentar,
infocentara

impulsivan, impulsivna, odr. vid impulsivni

imuan, imuna, odr. vid imuni
148

gen.

jed.

infocentra,

gen.

mn.

infopult

intermeco, gen. jed. intermeca

infracrven, infracrvena, odr. vid infracrveni

internacionalist (internacionalista), gen. jed.

internacionalista

infuzija

internacionalista (internacionalist), gen. jed.

internmacionaliste

ing. (in.) (skr. inenjer/ininjer)

injekcija

internet

inicijacija

internist (internista), gen. jed. internista

inkognito (pril.)
inkompatibilan,
inkompatibilni

inkompatibilna,

odr.

internista (internist), gen. jed. interniste

vid

internistkinja
INTERPOL (skr. International Criminal

inkunabula
inodug

Police Organization)

inopartner, vok. jed. inopartneru, instr. jed.

inopartnerom

interpretatorka, dat. jed. interpretatorki, gen. mn.

interpretatorki

inovjerac, gen. jed. inovjerca, vok. jed. inovjere,

gen. mn. inovjeraca

intervju, gen. jed. intervjua, nom. mn. intervjui

inovjerev

intriga, dat. jed. intrigi, gen. mn. intriga

inovjerka, dat. jed. inovjerki, gen. mn. inovjerki

invencija

inovjernik, vok. jed. inovjernie, nom. mn.

inovjernici

inventivan, inventivna, odr. vid inventivni

intravenozni

in. (ing.) (skr. ininjer/inenjer)

insajder

inenjer (ininjer), vok. jed. inenjeru, instr. jed.

inenjerom

insekt (insekat), gen. jed. insekta, gen. mn.

insekata

ininjer (inenjer), vok. jed. ininjeru, instr. jed.

ininjerom

insekat (insekt), gen. jed. insekta, gen. mn.

insekata

inenjerka (ininjerka), dat. jed. inenjerki, gen.

mn. inenjerki

insektarijum
insert

ininjerka (inenjerka), dat. jed. ininjerki, gen.

mn. ininjerki

instant lutrija
instinkt, gen. jed. instinkta, gen. mn. instinkta /
instinkata

inzulin

instr. (skr. instrumental)

ionako (pril.)

instrument, gen. jed. instrumenta, gen. mn.

instrumenata

iotkud (pril.)

iole (pril.)

IQ (skr. koeficijent inteligencije)

intelekt, gen. jed. intelekta, gen. mn. intelekata

Ir (skr. iridijum)

intelektualac, gen. jed. intelektualca, vok. jed.

intelektuale, gen. mn. intelektualaca

iridijum

intelektualev

iron. (skr. ironino)

intelektualka, dat. jed. intelektualki, gen. mn.

intelektualki

ISBN - Meunarodni standardni knjini broj

iscijediti, prez. iscijedim, aor. iscijedih, gl. prid.
trp. iscijeen, gl. pril. pro. iscijedivi

inteligencija
149

iscijeliti, prez. iscijelim, gl. prid. trp. iscijeljen, gl.

pril. pro. iscijelivi, gl. im. iscjeljenje

iskaljavati, prez. iskaljavam, gl. pril. sad.

iskaljavajui, gl. im. iskaljavanje

iscjeivati, prez. iscjeujem, gl. pril. sad.

iscjeujui, gl. im. iscjeivanje

iskipjeti, prez. iskipim, aor. iskipjeh, gl. prid. rad.

iskipio/iskipjela, gl. pril. pro. iskipjevi

iscjelivati, prez. iscjelivam,

iscjelivajui, gl. im. iscjelivanje

sad.

iskon, gen. jed. iskona

instr.

jed.

iskorijeniti, prez. iskorijenim, gl. prid. trp.

iskorijenjen

gl. pril.

sad.

iscjeljenje,
iscjeljenjem

gen.

jed.

gl.

iscjeljenja,

iscjeljivati, prez. iscjeljujem,

iscjeljujui, gl. im. iscjeljivanje

pril.

iskoristiti, prez. iskoristim, gl. prid. trp. iskorien

iskoriavati, prez. iskoriavam, gl. pril. sad.
iskoriavajui, gl. im. iskoriavanje

iscjeljivost, gen. jed. iscjeljivosti, instr. jed.

iscjeljivou/iscjeljivosti

iskorjenjiv, iskorjenjiva, odr. vid iskorjenjivi

iskorjenjiva, vok. jed. iskorjenjivau, instr. jed.
iskorjenjivaem

iscjepkati (iepkati), prez. iscjepkam, gl. pril.

pro. iscjepkavi
iscrpiti, prez. iscrpim, gl. prid. trp. iscrpljen

iskorjenjivati, prez. iskorjenjujem, gl. pril. sad.

iskorjenjujui, gl. im. iskorjenjivanje

iscrpljenost, gen. jed. iscrpljenosti, instr. jed.

iscrpljenou/iscrpljenosti

iskosa (pril.)

iscrpsti, prez. iscrpem, gl.

iscrpao/iscrpla, gl. prid. trp. iscrpen

iskraj (pred.)

prid.

iskra, gen. mn. iskara/iskri

rad.

iscrtati, prez. iscrtam

iskrsnuti, prez. iskrsnem

iscuriti, prez. iscurim

iskuenica, vok. jed. iskuenice

iscvjetati, prez. iscvjetam

iskuenik, vok. jed. iskuenie,

iskuenici

iseljavati, prez. iseljavam, gl. pril. sad. iseljavajui,

gl. im. iseljavanje

nom. mn.

iskuenitvo,
gen.
iskuenitava/iskuenitva

iseljenitvo, gen. mn. iseljenitava/iseljenitva

mn.

Islamska vjerska zajednica

ishod

isluiti, prez. isluim, gl. prid. trp. isluen

ishodini

isljedni

ishodite, gen. jed. ishodita, instr. jed. ishoditem

isljednik, vok. jed. isljednie, nom. mn. isljednici

ishrana

isljednitvo, gen. mn. isljednitava/isljednitva

ishraniti, prez. ishranim, gl. prid. trp. ishranjen

isljeivanje, gen. jed. isljeivanja, instr. jed.

isljeivanjem

isijavati, prez. isijavam, gl. pril. sad. isijavajui, gl.

im. isijavanje
isisati, prez. isisam, gl. prid. trp. isisan

isljeivati, prez. isljeujem,

isljeujui, gl. im. isljeivanje

ISJ (skr. Institut za strane jezike)

ismijati, prez. ismijem, gl. prid. trp. ismijan

isjeckati (ieckati), prez. isjeckam

ismijavati, prez. ismijavam,

ismijavajui, gl. im. ismijavanje

isjeak (ieak), gen. jed. isjeka, nom. mn.

isjeci, gen. mn. isjeaka

gl.

gl.

pril.

pril.

sad.

sad.

ispasti, prez. ispadnem/ispanem, aor. ispadoh,

gl. prid. rad. ispao/ispala, gl. pril. pro. ispavi

iskamiti, prez. iskamim

isplesti, prez. ispletem, aor. ispletoh, gl. prid. rad.

ispleo/isplela, gl. pril. pro. isplevi

iskati, prez. item, gl. pril. sad. itui

150

ispljuvak, gen. jed. ispljuvka, nom. mn. ispljuvci,

gen. mn. ispljuvaka

ispremjetati, prez. ispremjetam

ispodmukla (pril.)

ispreplesti, prez. isprepletem, aor. isprepletoh,

gl. prid. rad. isprepleo/ispreplela, gl. pril. pro.
ispreplevi

ispolijevati (ispolivati), prez. ispolijevam, gl.

pril. sad. ispolijevajui, gl. im. ispolijevanje

ispreplijetati, prez. ispreplijeem, gl. pril. sad.

ispreplijeui, gl. im. ispreplijetanje

ispolivati (ispolijevati), prez. ispolivam, gl. pril.

sad. ispolivajui, gl. im. ispolivanje

ispresijecati, prez. ispresijecam

ispoljavati, prez. ispoljavam, gl. pril. sad.

ispoljavajui, gl. im. ispoljavanje

ispretati, prez. ispreem, gl. pril. sad. ispreui, gl.

im. ispretanje

ispomo

ispreturati, prez. ispreturam

isponova (pril.)

isprijeiti, prez. isprijeim, gl. prid. trp. isprijeen

isporuka, dat. jed. isporuci

isprijeko (pril.)

isporuiti, prez. isporuim, gl. prid. trp. isporuen

ispripovijedati, prez. ispripovijedam

isporuivati, prez. isporuujem, gl. pril. sad.

isporuujui, gl. im. isporuivanje

isprtiti, prez. isprtim

isposijecati, prez. isposijecam, gl. pril. sad.

isposijecajui, gl. im. isposijecanje

ispsovati, prez. ispsujem

ispod (pred.)

ispreskakati, prez. ispreskaem

isprva (pril.)
ispunjiv, ispunjiva, odr. vid ispunjivi

isposnica, vok. jed. isposnice

ispred (pred.)

isposniin

istakati, prez. istakam

isposniki

istai (istaknuti), prez. istaknem, aor. istakoh

(istae), gl. prid. rad. istakao/istakla, gl. pril. pro.
istakavi

isposnik, vok. jed. isposnie, nom. mn. isposnici

ispovijedati, prez. ispovijedam, gl. pril. sad.
ispovijedajui, gl. im. ispovijedanje

istaknuti (istai), prez. istaknem, aor. istaknuh,

gl. pril. pro. istaknuvi

ispovijediti, prez. ispovijedim, gl. prid. trp.

ispovijeen
ispovijest, gen. jed.
ispovijeu/ispovijesti

ispovijesti,

instr.

istesati, prez. isteem

jed.

isticanje, gen. jed. isticanja, instr. jed. isticanjem

Istambul

ispovjedaonica

isticati, prez. istiem, gl. pril. sad. istiui

ispovjedni

istei, prez. isteem/isteknem, aor. istekoh, gl.

prid. rad. istekao/istekla, gl. pril. pro. istekavi

ispovjednik, vok. jed. ispovjednie, nom. mn.

ispovjednici

istjerati (ierati), prez. istjeram, gl. pril. pro.

istjeravi

ispreivati se, prez. ispreujem se, gl. pril. sad.

ispreujui se, gl. im. ispreivanje

istjerivati (ierivati), prez. istjerujem, gl. pril.

sad. istjerujui, gl. im. istjerivanje

ispraati, prez. ispraam, gl. pril. sad. ispraajui,

gl. im. ispraanje

istoni

ispratiti, prez. ispratim, gl. prid. trp. ispraen

Istoni front (istor.)

ispravak, gen. jed. ispravka, nom. mn. ispravci, gen.

mn. ispravaka

istonoevropski
Istono Rimsko Carstvo

ispred (pred.)
151

istoimen, istoimena, odr. vid istoimeni

istrijezniti, prez. istrijeznim, gl. prid. trp.

istrijenjen

istoimenost, gen. jed. istoimenosti, instr. jed.

istoimenou/istoimenosti

istrunuti, prez. istrunem

istor. (skr. istorijski)

istupiti, prez. istupim

istoriar, vok. jed. istoriaru/istoriare, instr. jed.

istoriarom/istoriarem

isturati, prez. isturam

istoriarka,
istoriarki

isturpijati, prez. isturpijam

dat.

jed.

istoriarki,

gen.

isturiti, prez. isturim

mn.

istorija

isuiti, prez. isuim, aor. isuih, gl. prid. rad.

isuio/isuila, gl. pril. pro. isuivi

istorijski

iarati, prez. iaram

istoriograf

iarkati, prez. iarkam

istoriografija

iauriti se, prez. iaurim se, gl. prid. trp.

iauren

istoriografski
istovjetan, istovjetna, odr. vid istovjetni

iaiti, prez. iaim, gl. prid. trp. iaen, gl. im.

iaenje

istovjetnost, gen. jed. istovjetnosti, instr. jed.

istovjetnou/istovjetnosti

ieprkati, prez. ieprkam, gl. prid. trp. iseprkan

istovremen, istovremena, odr. vid istovremeni

iekivati, prez. iekujem, gl. pril. sad. isekujui,

gl. im. iekivanje

istovremenost, gen. jed. istovremenosti, instr. jed.

istovremenou/ istovremenosti

ierupati, prez. ierupam

istoznaan, istoznana, odr. vid istoznani

ietkati, prez. ietkam

istoznanost, gen. jed. istoznanosti, instr. jed.

istoznanou/istoznanosti

iezavati, prez. iezavam,

iezavajui, gl. im. iezavanje

istraga, dat. jed. istrazi

ieznuti, prez. ieznem

istraitelj, vok.
istraiteljem

jed.

istraitelju,

instr.

jed.

gl.

pril.

sad.

iibukati, prez. iibukam

iiljeti, prez. iilim, aor. iiljeh, gl. prid. rad.
iilio / iiljela

istraiteljka, dat. jed. istraiteljki, gen. mn.

istraiteljki

iistiti, prez. iistim, gl. prid. trp. iien

istraiva, vok. jed. istraivau, instr. jed.

istraivaem

iitati, prez. iitam

iuavati, prez. iuavam, gl. pril. sad.
iuavajui, gl. im. iuavanje

istrebljivati, prez. istrebljujem, gl. pril. sad.

istrebljujui, gl. im. istrebljivanje

iupati, prez. iupam

istrati, prez. istrim, aor. istrah, gl. prid. rad.

istrao/istrala, gl. pril. pro. istravi

iepkati (iscjepkati), prez. iepkam, gl. pril.

pro. iepkavi

istri, prez. istrgnem, aor. istrgoh, gl. pril. pro.

istrgavi, gl. prid. rad. istrgao/istrgla

ierati (istjerati), prez. ieram, gl. pril. pro.

ieravi

istresti, prez. istresem, gl. prid. trp. istresen

ieriva (istjeriva), vok. jed. ierivau, instr.

jed. ierivaem

istrgnuti, prez. istrgnem, aor. istrgnuh, gl. pril.

pro. istrgnuvi

ierivati (istjerivati), prez. ierujem, gl. pril.

sad. ierujui, gl. im. ierivanje

istrijebiti, prez. istrijebim, gl. prid. trp. istrijebljen

152

iukati, prez. iukam

izbjei (izbjegnuti), prez. izbjegnem, aor.

izbjegoh (izbjee), gl. prid. rad. izbjegao/izbjegla,
gl. pril. pro. izbjegavi

ietati, prez. ietam

iibati, prez. iibam
ikolovati, prez. ikolujem

izbjegnuti (izbjei), prez. izbjegnem, aor.

izbjegnuh, gl. prid. rad. izbjegnuo / izbjegnula, gl.
pril. pro. izbjegnuvi

ita, gen. iega

izbjeiv, izbjeiva, odr. vid izbjeivi

ieckati (isjeckati), prez. ieckam, gl. pril. pro.

ieckavi

izblijedjeti (izblijeeti), prez. izblijedim, aor.

izblijedjeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijedjela, gl.
pril. pro. izblijedjevi

iijas

ieak (isjeak), gen. jed. ieka, nom. mn.

ieci, gen. mn. ieaka
ital. (skr. italijanski)

izblijeeti (izblijedjeti), prez. izblijedim, aor.

izblijeeh, gl. prid. rad. izblijedio/izblijeela, gl.
pril. pro. izblijeevi

itd. (skr. i tako dalje)

izbliza (pril.)

itekakav (prid.)

izblie (pril.)

i te koliko (pril.)

izboina

Italijan (Talijan)

izboiti, prez. izboim

Italijanka (Talijanka)

izbrijati, prez. izbrijem

italijanski (talijanski)

izd. (skr. izdanje)

i te kako (itekako) (rijeca)

izdaleka (pril.)

iukoliko (prilog)

izdalje (pril.)

Ivana Brli-Maurani

izdanak, gen. jed. izdanka, nom. mn. izdanci, gen.

mn. izdanaka

Ivanbeg

izdatak, gen. jed. izdatka, nom. mn. izdaci, gen. mn.

izdataka

Ivani Grad
Ivan sedlo

izdii, prez. izdignem, aor. izdigoh (izdie), gl.

prid. rad. izdigao/izdigla, gl. pril. pro. izdigavi

Ivanjdan
ivanjdanski

izdignuti, prez. izdignem, aor. izdignuh, gl. prid.

rad. izdignuo/izdignula, gl. pril. pro. izdignuvi

izai, prez. izaem, aor. izaoh, imper. izai, gl.

prid. rad. izaao/izala, gl. pril. pro. izaavi

izdejstvovati, prez. izdejstvujem

izagnati, prez. izagnam

izduvati, prez. izduvam

izato

izgladnjelost, gen. jed. izgladnjelosti, instr. jed.

izgladnjelou

izatkati, prez. izatkam

izgladnjeti, prez. izgladnim, aor. izgladnjeh, gl.

prid. rad. izgladnio/izgladnjela, gl. pril. pro.
izgladnjevi

izavreti, prez. izavrim

izanjeti, prez. izanjem
izbavitelj, vok.
izbaviteljem

jed.

izbavitelju,

instr.

jed.

izglasa (pril.)
izgnanik, vok. jed. izgnanie, nom. mn. izgnanici

izbaviteljka, dat. jed. izbaviteljki, gen. mn.

izbaviteljki

izgnjeiti, prez. izgnjeim, gl. prid. trp. izgnjeen

izbiti, prez. izbijem

153

izgorijevati, prez. izgorijevam, gl. pril. sad.

izgorijevajui, gl. im. izgorijevanje

izlian, izlina, odr. vid izlini

izgorjelost, gen. jed. izgorjelosti, instr. jed.

izgorjelou/izgorjelosti

izlivati (izlijevati), prez. izlivam, gl. pril. sad.

izlivajui, gl. im. izlivanje

izgorjeti, prez. izgorim, aor. izgorjeh, gl. prid. rad.

izgorio/izgorjela, gl. pril. pro. izgorjevi

izlog, nom. mn. izlozi

izgrebati, prez. izgrebem,

izgrebao/izgrebala

gl.

prid.

rad.

izgrepsti, prez. izgrebem, gl. prid.

izgrebao/izgrebla, gl. pril. pro. izgrebavi

rad.

izliv

izloba, gen. mn. izloaba/izlobi

izludjeti (izlueti), prez. izludim, aor. izludjeh, gl.
prid. rad. izludio/izludjela, gl. pril. pro. izludjevi
izlueti (izludjeti), prez. izludim, aor. izlueh, gl.
prid. rad. izludio/izluela, gl. pril. pro. izluevi

izgrijati, prez. izgrijem

izljeenje

izgristi, prez. izgrizem, aor. izgrizoh, gl. prid. rad.

izgrizao/izgrizla, gl. pril. pro. izgrizavi

izljeiv, izljeiva, odr. vid izljeivi

izljeivati, prez. izljeujem,
izljeujui, gl. im. izljeivanje

izgruvati, prez. izgruvam

izijean, izijena, odr. vid izijeni
izijenost, gen. jed.
izijenou/izijenosti

izijenosti,

instr.

gl.

pril.

sad.

izljeivost, gen. jed. izljeivosti, instr. jed.

izljeivou/izljeivosti

jed.

izljubiti, prez. izljubim, gl. prid. trp. izljubljen

izjedna (pril.)

izljutiti, prez. izljutim, gl. prid. trp. izljuten

izjednaavati, prez. izjednaavam, gl. pril. sad.

izjedvaavajui, gl. im. izjednaavanje

izmeu (pred.)

izjednaiti, prez. izjednaim, gl. prid. trp.

izjednaen, gl. im. izjednaenje

izmijeniti, prez. izmijenim, gl. prid. trp.

izmijenjen

izjelica (ielica), vok. jed. izjelice

izmijenjati, prez. izmijenjam

izjesti (iesti), prez. izjedem, aor. izjedoh, gl.

prid. rad. izjeo/izjela, gl. prid. trp. izjeden, gl. pril.
pro. izjevi

izmijesiti, prez. izmijesim, gl. prid. trp. izmijeen

izmijeati, prez. izmijeam

izlapiti, prez. izlapim, gl. prid. trp. izlapljen

izmiljeti, prez. izmilim, aor. izmiljeh, gl. prid. rad.

izmilio/izmiljela, gl. pril. pro. izmiljevi

izlapjelost, gen. jed. izlapjelosti, instr. jed.

izlapjelou/izlapjelosti

izmjena
izmjerljiv, izmjerljiva, odr. vid izmjerljivi

izlazak, gen. jed. izlaska, nom. mn. izlasci, gen. mn.

izlazaka

izmusti, prez. izmuzem, aor. izmuzoh, gl. pril.

pro. izmuzavi

izleeti (izletjeti), prez. izletim, aor. izleeh, gl.

prid. rad. izletio/izleela, gl. pril. pro. izleevi

iznai, prez. iznaem, aor. iznaoh, gl. prid. rad.

iznaao/iznala, gl. pril. pro. iznaavi

izletjeti (izleeti), prez. izletim, aor. izletjeh, gl.

prid. rad. izletio/izletjela, gl. pril. pro. izletjevi

iznad (pred.)
iznajmiti, prez. iznajmim, gl. prid. trp. iznajmljen

izlijeiti, prez. izlijeim, gl. prid. trp. izlijeen, gl.

im. izljeenje

iznajmljivati, prez. iznajmljujem, gl. pril. sad.

iznajmljujui, gl. im. iznajmljivanje

izlijetati, prez. izlijeem, gl. pril. sad. izlijeui, gl.

im. izlijetanje

iznalazak, gen. jed. iznalaska, gen. mn. iznalazaka

izlijevati (izlivati), prez. izlijevam, gl. pril. sad.

izlijevajui, gl. im. izlijevanje

iznebuha (pril.)

154

iznemoi, prez. iznemognem, aor. iznemogoh,

gl. prid. rad. iznemogao/iznemogla, gl. pril. pro.
iznemogavi

izuzetak, gen. jed. izuzetka, gen. mn. izuzetaka,

nom. mn. izuzeci

iznemoglost, gen. jed. iznemoglosti, instr. jed.

iznemoglou/iznemoglosti

izuzetnost, gen. jed. izuzetnosti, instr. jed.

izuzetnou/izuzetnosti

iznenada (pril.)

izvan (predl.)

iznevjeriti, prez. iznevjerim

izvanjeziki (izvanjezini)

iznijeti, prez. iznesem, aor. iznijeh/iznesoh, gl.

prid. rad. iznio/iznijela, gl. prid. trp.
iznijet/iznesen, gl. pril. pro. iznijevi

izvanjezini (izvanjeziki)

izuzetan, izuzetna, odr. vid izuzetni

izvanobiajan,
izvanobiajni

iznova (pril.)

izvanobiajna,

odr.

vid

izvanpartijski

iznurenost, gen. jed. iznurenosti instr. jed.

iznurenou/iznurenosti

izvanjac, gen. jed. izvanjca, vok. jed. izvanje, gen.

mn. izvanjaca

iznutra (pril.)

izvanji

iznjihati, prez. iznjiem

izvesti, prez. izvedem, aor. izvedoh, gl. prid. rad.

izveo/izvela, gl. prid. trp. izveden, gl. pril. pro.
izvevi

izobila (pril.)
izokola (pril.)
izolacija

izvesti, prez. izvezem, aor. izvezoh, gl. prid. rad.

izvezao/izvezla, gl. prid. trp. izvezen, gl. pril. pro.
izvezavi

izolacijski (izolacioni)
izolacioni (izolacijski)

izvesti (dovriti vezenje), prez. izvezem, aor.

izvezoh, gl. prid. rad. izvezao/izvezla, gl. prid. trp.
izvezen, gl. pril. pro. izvezavi

izoptiti, prez. izoptim, gl. prid. trp. izopten, gl.

im. izoptenje
Izrael
Izraelac, gen. jed. Izraelca, vok. jed. Izraele, gen.
mn. Izraelaca

izvidjeti (izvieti), prez. izvidim, aor. izvidjeh,

gl. prid. rad. izvidio/izvidjela, gl. pril. pro.
izvidjevi

Izraelev

izvidnica

Izraelka, gen. mn. Izraelki, gen. mn. Izraelki

izvidnik, vok. jed. izvidnie, nom. mn. izvidnici

izraelski

izvia, vok. jed. izviau, instr. jed. izviaem

izraslica

izviaica, vok. jed. izviaice

izraslina

izviaiin

izrataj, instr. jed. izratajem

izviaki

izrei, prez. izreem/izreknem, aor. izrekoh, gl.

prid. rad. izrekao/izrekla, gl. pril. pro. izrekavi

izvieti (izvidjeti), prez. izvidim, aor. izvieh, gl.

prid. rad. izvidio/izviela, gl. pril. pro. izvievi

izreda (pril.)

izvijati, prez. izvijem

izreati, prez. izream

izvijavati, prez. izvijavam,

izvijavajui, gl. im. izvijavanje

izreka, dat. jed. izreci

gl.

pril.

sad.

izvijestiti, prez. izvijestim, gl. prid. trp. izvijeten

izricati, prez. izriem, gl. pril. sad. izriui, gl. im.

izricanje

izviniti se, prez. izvinim se, gl. im. izvinjenje

izvinuti (saviti), prez. izvinem

izuti, prez. izujem

155

izvinjavati se, prez. izvinjavam se, gl. pril. sad.

izvinjavajui se, gl. im. izvinjavanje

jabanac, gen. jed. jabanca, vok. jed. jabane, gen.

mn. jabanaca

izvie (pred.)

jabandija

izvjesnost, gen. jed. izvjesnosti, instr. jed.

izvjesnou/izvjesnosti

jabuka, dat. jed. jabuci

izvjestan, izvjesna, odr. vid izvjesni

jadac, gen. jed. jadca, nom. mn. jadci, gen. mn.

jadaca

izvjestilac, gen. jed. izvjestioca,

izvjestioe, gen. mn. izvjestilaca

vok.

jabukovaa

jed.

jadika (bot.), dat. jed. jadici

izvjetriti, prez. izvjetrim, gl. prid. trp. izvjetren

jadikovka, dat. jed. jadikovci/jadikovki, gen. mn.

jadikovki

izvolijevati, prez. izvolijevam, gl. pril. sad.

izvolijevajui, gl. im. izvolijevanje
izvoznik, vok. jed. izvoznie, nom. mn. izvoznici

jaditi, prez. jadim, impf. jaah, gl. prid. trp. jaen,

gl. im. jaenje

izvrgnuti, prez. izvrgnem

jadnica, vok. jed. jadnice

izvravati, prez. izvravam,

izvravajui, gl. im. izvravanje

gl.

pril.

sad.

jadniin
jadnik, vok. jed. jadnie, nom. mn. jadnici

izvrilac, gen. jed. izvioca, vok. jed. izvrioe, gen.

mn. izvrilaca

Jadran

izvrvjeti, prez. izvrvim, aor. izvrvjeh, gl. prid. sad.

izvrvio/izvrvjela, , gl. pril. pro. izvrvjevi

jadranski

Jadranska magistrala

ieljati, prez. ieljem

Jadransko more

iikati, prez. iikam

jaenje, gen. jed. jaenja, instr. jed. jaenjem

iuskati, prez. iuskam

jaglika (bot.), dat. jed. jaglici

iednjeti, prez. iednim, aor. iednjeh, gl. prid.

rad. iednio/iednjela, gl. pril. pro. iednjevi

jafa keks

iivjeti, prez. iivim, aor. iivjeh, gl. prid. rad.

iivio/iivjela, gl. prid. trp. iivljen, gl. pril. pro.
iivjevi

jagnje, gen. jed. jagnjeta

iivljavati se, prez. iivljavam se, gl. pril. sad.

iivljavajui se, gl. im. iivljavanje

jagnjetina

ilijebiti, prez. ilijebim, gl. prid. trp. ilijebljen, gl.

im. iljebljenje

jaha, vok. jed. jahau, instr. jed. jahaem

jagnjad, gen. jagnjadi, istr. jagnjau/jagnjadi

jagnjei
jagnjica
jahai

ivakati, prez. ivaem, imper. ivai

ielica (izjelica), vok. jed. ielice

jahati, prez. jaem, gl. pril. sad. jaui, gl. im.

jahanje

iesti (izjesti), prez. iedem, imper. iedi, aor.

iedoh, gl. prid. rad. ieo/iela, gl. pril. pro. ievi

jahta, gen. mn. jahta/jahti

jaje, gen. jed. jajeta/jaja, nom. mn. jaja
jak, jaka, odr. vid jaki

jalovica

J (skr. jug)

jalovost, gen. jed.

jalovou/jalovosti

J (skr. jod)
156

jalovosti,

instr.

jed.

jamac (jemac), gen. jed. jamca, vok. jed. jame,

gen. mn. jamaca

jemen

jamb

jed. (skr. jednina)

jamiti (jemiti), prez. jamim, gl. pril. sad.

jamei, gl. im. jamenje

jedanaest

jemenica

jampski

jedanaesterac, gen. jed. jedanaesterca, gen. mn.

jedanaesteraca

januar

jedanaesti

janjiar, vok. jed. janjiaru/janjiare, instr. jed.

janjiarom/janjiarem

jedanaestogodinji

jarac, gen. jed. jarca, vok. jed. jare, nom. mn.

jarci/jarevi, gen. mn. jaraca/jareva

jedanaestorica

jedanaestomjeseni

jarad, gen. jaradi, instr. jarau/jaradi

jedanaestoro

jarak, gen. jed. jarka, nom. mn. jarci, gen. mn. jaraka

jedanput

jarebica

jednaina

jarebiin

jednocijevka, dat. jed. jednocijevci/jednocijevki,

gen. mn. jednocijevki

jarebiji

jednolian, jednolina, odr. vid jednolini

jarei
jaruga, dat. jed. jaruzi

jednolinost, gen. jed. jednolinosti, instr. jed.

jednolinou / jednolinosti

jasan, jasna, odr. vid jasni

jednomjeseni

jasle, gen. jasala

jednook, jednooka, odr. vid jednooki

jastreb

jednopostotni

jastrijeb

jednoprocentni

jastuk, nom. mn. jastuci

J A T (skr. Jugoslovenski aerotransport)

jednosmjeran,
jednosmjerni

jauk, nom. mn. jauci

jednosoban, jednosobna, odr. vid jednosobni

jaukati, prez. jauem, gl. pril. sad. jauui, gl. im.

jaukanje

jednostavan, jednostavna, odr. vid jednostavni

javnost, gen. jed.

javnou/javnosti

jeftin, jeftina, odr. vid jeftini

javnosti,

instr.

jednosmjerna,

odr.

vid

jedrenjak, gen. jed. jedrenjaka, nom. mn. jedrenjaci

jed.

jeftinoa

JAZU (skr. Jugoslavenska akademija znanosti i

jeka, dat. jed. jeci

umjetnosti)

jektati, prez. jekem/jektim,

jekui/jektei, gl. im. jektanje

jazaviar, vok. jed. jazaviaru/jazaviare, instr.

jed. jazaviarom/jazaviarem

gl.

pril.

sad.

jelovnik, nom. mn. jelovnici

jed. (skr. jednina)

jemac (jamac), gen. jed. jemca, vok. jed. jeme,

gen. mn. jemaca

je li
jeam, gen. jed. jema

jemiti (jamiti), prez. jemim, gl. pril. sad.

jemei, gl. im. jemenje

jeati, prez. jeim, gl. pril. sad. jeei, gl. im.

jeanje

jeres, gen. jed. jeresi

157

jeretian, jeretina, odr. vid jeretini

jugonostalgiar, vok. jed. jugonostalgiaru/

jugonostalgiare, instr. jed. jugonostalgiarom/
jugonostalgiarem

jeretik, vok. jed. jeretie, nom. mn. jeretici

jestivost, gen. jed. jestivosti, instr. jed. jestivou

jugonostalgiarka, dat. jed. jugonostalgiarki,

gen. mn. jugonostalgiarki

jevanelje (evanelje), gen. jed. jevanelja, instr.

jed. jevaneljem

jugozapad

Jevrej, vok. jed. Jevreju, instr. jed. Jevrejem

jugozapadni

Jevrejka, dat. jed. Jevrejki, gen. mn. Jevrejki

jugoslovenski

jezditi, prez. jezdim, gl. pril. sad. jezdei, gl. im.

jeenje

jul (juli)

jezgrovitost, gen. jed. jezgrovitosti, instr. jed.

jezgrovitou/jezgrovitosti

juli (jul)

jeziak, gen. jed. jezika, nom. mn. jezici, gen. mn.

jeziaka

junatvo, gen. mn. junatava/junatva

jeziki (lingv.)

junior, vok. jed. juniore, instr. jed. juniorom

jezini (anatom.)

juniorka, dat. jed. juniorki, gen. mn. juniorki

jezikoslovac, gen. jed. jezikoslovca, vok. jed.

jezikoslove, gen. mn. jezikoslovaca

jura

jun (juni)
juni (jun)

jurisdikcija

jezikoslovni

Juna Amerika

JF (skr. Junoslovenski filolog)

JMBG

juni

(skr. jedinstveni matini broj

junoslovenski

graanina)

junjaki

Josip Broz Tito

junjak, vok. jed. junjae, nom. mn. junjaci

jo
jon
jotovanje, gen.
jotovanjem

jed.

jotovanja,

instr.

jed.

K (skr. kalijum)

jova (bot.)

K (skr. kralj u ahu)

Jovan Krstitelj

kabare, gen. jed. kabarea, nom. mn. kabarei

Jovanjdan, gen. jed. Jovanjdana/Jovanja dne

kabriolet

jue (pril.)

kabrioletski

jueranji (jueranji)

kad bilo (pril.)

jueranjica

kad drago (pril.)

jueranji (jueranji)

kad god (kad go) (pril.)

jug

kadija, vok. jed. kadija/kadijo

jugoistoni

kadinica (ena kadijina), vok. jed. kadinice

jugoistok

kadiniin
kadionica
158

kaditi, prez. kadim, impf. kaah, gl. pril. sad.

kadei, gl. pril. trp. kaen, gl. im. kaenje

kalajisati, prez. kalajiem, gl. pril. sad. kalajiui,

gl. im. kalajisanje

kadto (pril.)

kalcifikacija

kad-tad (pril.)

kalcijum

kaenje

kalcijumkarbonat

kafa (kava)

kaleidoskop

kafana (kavana)

kalibar, gen. jed. kalibra, gen. mn. kalibara

kafeni (kaveni)

kalk, nom. mn. kalkovi

kafanski (kavanski)

kalkulacija

kafedija (kavedija)

kalkulacijski

kafedijin (kavedijin)
kafedijski (kavedijski)

kalkulant, gen.
kalkulanata

kafedinica (kavedinica)

kalkulantski

kafediniin (kavediniin)

kalorian, kalorina, odr. vid kalorini

kafi

kalorinost, gen. jed. kalorinosti, instr. jed.

kalorinou/kalorinosti

kai, instr. jed. kaiem, gen. mn. kaia

jed.

kalkulanta,

gen.

mn.

kalorija

kajak, nom. mn. kajaci

kalpak, gen. jed. kalpaka, nom. mn. kalpaci

kajk. (skr. kajkavski)

kaluerica, vok. jed. kaluerice

kajkavac, gen. jed. kajkavca, vok. jed. kajkave,

gen. mn. kajkavaca

kalueriin

kajkavev

kalvinist (kalvinista), gen. jed. kalvinista

kajkavka, dat. jed. kajkavki, gen. mn. kajkavki

kalvinista (kalvinist), gen. jed. kalviniste

kakadu, gen. jed. kakadua, nom. mn. kakadui

kalvinistiki

kakao, gen. jed. kakaoa, instr. jed. kakaom

kalvinistkinja

Kakaricka gora

kaljaa

kakav bilo (bilo kakav)

kaljavost, gen. jed.

kaljavou/kaljavosti

kakav drago

kaljavosti,

instr.

jed.

kamenoreev

kakav god / kakav go

kakav-takav

kamenorezac, gen. jed. kamenoresca, vok. jed.

kamenoree, gen. mn. kamenorazaca

kako bilo

kamenorezaki

kako god / kako go

kako kad

kamiak, gen. jed. kamika, nom. mn. kamici, gen.

mn. kamiaka

kako-tako

kamoli (vez.)

kakotati, prez. kakoem, gl. pril. sad. kakoui, gl.

im. kakotanje

kan (mongolska vladarska titula)

kal, gen. jed. kala

kanadski

Kanada

159

Kanaanin, nom. mn. Kanaani

kapuljaa

Kanaanka, dat. jed. Kanaanki, gen. mn.

Kanaanki

karabinjer, gen. jed. karabinjera, vok. jed.

karabinjeru, instr. jed. karabinjerom

kanal

Karadi-Daniiev prijevod

kanali, instr. jed. kanaliem

karakteristika, dat. jed. karakteristici

kanarinac, gen. jed. kanarinca, vok. jed. kanarine,

gen. mn. kanarinaca

karanfil

kanarinka, dat. jed. kanarinki, gen. mn. kanarinki

kardinal

kancelar, vok. jed. kancelaru/kancelare, instr. jed.

kancelarom/kancelarem

kardinalan, kardinalna, odr. vid kardinalni

karate, gen. jed. karatea, nom. mn. karatei

kardiograf

kancelarija

kardiogram

kancelarijski

karijatida

kandidat

karijera

kandidatkinja

karijerist (karijerista), gen. jed. karijerista

kandidatura

karijerista (karijerist), gen. jed. karijeriste

kandilo (kanelo)

karijeristiki

kanelo (kandilo)

karijeristkinja

kanda, gen. mn. kanda/kandi

kandija
Kant-Laplasova teorija
kanuti, prez. kanem

karikaturist
karikaturista

(karikaturista),

gen.

jed.

karikaturista
karikaturiste

(karikaturist),

gen.

jed.

kapak, gen. jed. kapka, nom. mn. kapci, gen. mn.

kapaka

karikaturistkinja

kapaljka, dat. jed. kapaljci, gen. mn. kapaljki

karneval

kapati, prez. kapam/kapljem, gl. pril. sad.

kapajui/ kapljui, gl. im. kapanje

karnevalski

Karlo Veliki

Karpati

kapetanica, vok. jed. kapetanice

karpatski

kapetaniin

karta, gen. mn. karata

kapetanija

Kartagina

kapitalan, kapitalna, odr. vid kapitalni

Kartaginjanin, nom. mn. Kartaginjani

kapitalist (kapitalista), gen. jed. kapitalista

kapitalista (kapitalist), gen. jed. kapitaliste

Kartaginjanka, dat. jed. Kartaginjanki, gen. mn.

Kartaginjanki

kapitalistiki

kartografija

kapitalistkinja

kartoteka, dat. jed. kartoteci

kapitulacija

kaseta

kapitulacijski (kapitulacioni)

kasetofon

kapitulacioni (kapitulacijski)

kasino (kazino)
160

kasno (pril.)

kavedijski (kafedijski)

kastel

kavedinica (kafedinica)

kaiica

kavediniin (kafediniin)

kaika, dat. jed. kaici

kavez

katel, nom. mn. kateli

kavga, dat. jed. kavzi, gen. mn. kavga/kavgi

katalog, nom. mn. katalozi

kavkaski

kataloki

Kavkaz

katanac, gen. jed. katanca, gen. mn. katanaca

Kavkaanin, nom. mn. Kavkaani

katarka, dat. jed. katarci, gen. mn. katarki

katarza, gen. mn. katarzi/katarza

Kavkaanka, dat. jed. Kavkaanki, gen. mn.

Kavkaanki

katedra, gen. mn. katedara/katedri

kazaljka, dat. jed. kazaljci, gen. mn. kazaljki

kategorian, kategorina, odr. vid kategorini

kazati, prez. kaem, imper. kai

kategoriki

kazino (kasino)

kategorinost, gen. jed. kategorinosti, instr. jed.

kategorinou/ kategorinosti

kazivati, prez. kazujem, gl. pril. sad. kazujui

kategorija
kategorijalni (kategorijski)

kanjivost, gen. jed. kanjivosti, instr. jed.

kanjivou/kanjivosti

kategorijski (kategorijalni)

KBC (skr. Kliniko-bolniki centar)

kategorizacija

kerka
(erka/er/erka),
kerki/kerci, gen. mn. kerki

kaiprst

katkad (pril.)

Keina jama

katolicizam, gen. jed. katolicizma, gen. mn.

katolicizama
katolianstvo,
gen.
katolianstava/katolianstva

dat.

kepec, gen. jed. kepeca, vok. jed. kepee

kepeev

mn.

keramika, dat. jed. keramici

Katolika crkva

kesa

katoliki

kg (skr. kilogram)

katolik, vok. jed. katolie, nom. mn. katolici

khz (skr. kiloherc)

katolkinja

KIC (skr. Kulturno-informativni centar)

Katunska nahija
kava (kafa), gen. mn. kava

kimenjak, gen. jed. kimenjaka, nom. mn.

kimenjaci

kavaljer, vok. jed. kavaljeru, instr. jed. kavaljerom

kienje, gen. jed. kienja, instr. jed. kienjem

kavaljerski

kijati, prez. kijam, gl. pril. sad. kijajui, gl. im.

kijanje

kavana (kafana)

kijavica

kaveni (kafeni)

kikot, nom. mn. kikoti

kavanski (kafanski)

kikotati, prez. kikoem, gl. pril. sad. kikoui, gl.

im. kikotanje

kavedija (kafedija)
kavedijin (kafedijin)
161

kilavac, gen. jed. kilavca, vok. jed. kilave, gen. mn.

kilavaca

kisjeliti (kieliti), prez. kisjelim, gl. pril. sad.

kisjelei, gl. im. kisjeljenje

kilavev

kielina (kisjelina)

kilavost, gen. jed.

kilavou/kilavosti

kilavosti,

instr.

jed.

kieli (kisjeli)

kiloherc

kieliti (kisjeliti), prez. kielim, gl. pril. sad.

kielei, gl. im. kieljenje

kilometar, gen. jed. kilometra, gen. mn. kilometara

kieljaa

kilovatsat

kieo, kiela, odr. vid kieli

kilovolt

kititi, prez. kitim., gl. pril. sad. kitei, gl. prid. trp.
kien, gl. im. kienje

kin. (skr. kineski)

KK (skr. koarkaki klub)

Kina
kinuriti se, prez. kinurim se, gl. pril. sad.
kinurei se, gl. im. kinurenje

kl. (skr. klasa)

kinematograf

kladionica

kinematografija

kladioniar, vok. jed. kladioniaru/kladioniare,

instr. jed. kladioniarom/kladioniarem

klanica

kineski

kladioniarka, dat. jed. kladioniarki, gen. mn.

kladioniarki

Kineski zid
Kineskinja

klanica

Kinez

klanini

kinopredstava

klas. (skr. klasino)

kinoreklama

klasicist (klasicista), gen. jed. klasicista

kinosala

klasicista (klasicist), gen. jed. klasiciste

kinuti, prez. kinem

klasicistiki

kiosk, nom. mn. kiosci, gen. mn. kioska

klasicizam, gen. jed. klasicizma, gen. mn.

klasicizama

kipeti (kiptjeti), prez. kiptim, gl. pril. sad.

kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kipela, gl. im.
kipenje

klasifikacija

kipjeti, prez. kipim, gl. pril. sad. kipei, gl. prid.

rad. kipio/kipjela, gl. im. kipljenje

klasifikacijski (klasifikacioni)

kiptjeti (kipeti), prez. kiptim, gl. pril. sad.

kiptei, gl. prid. rad. kiptio/kiptjela, gl. im.
kipenje

klasje, gen. jed. klasja, instr. jed. klasjem

klasifikacioni (klasifikacijski)
kleati, prez. kleim, gl. pril. sad. kleei, gl. im.
kleanje

kirija

kleeke (kleeki) (pril.)

kiseonik
kiovitost, gen. jed. kiovitosti,
kiovitou/kiovitosti

instr.

kleeki (kleeke) (pril.)

jed.

klen (drvo, riba), gen. jed. klena

kisjeli (kieli)

kleknuti, prez. kleknem

kisjelina (kielina)

klepetati, prez. klepeem, gl. pril. sad. klepeui,

gl. im. klepetanje
162

kleptoman, vok. jed. kleptomane/kleptomanu

kmetstvo, gen. mn. kmetstava/kmetstva

kleptomanija

knez, vok. jed. knee, nom. mn. knezovi/kneevi

kleptomanka, dat. jed. kleptomanki, gen. mn.

kleptomanki

knj. (skr. knjiga)

knjeginja

kleti, prez. kunem, impf. kunijah, gl. pril. sad.

kunui, gl. prid. trp. klet
klevetati, prez. klevetam/kleveem,
klevetaj
/
klevei,
gl.
pril.
klevetajui/kleveui
klevetnik,
klevetnici

vok.

jed.

klevetnie,

nom.

knjaz, vok. jed. knjae

knjiga, dat. jed. knjizi

imper.
sad.

knjigovezac, gen. jed. knjigovesca, vok. jed.

knjigovee, gen. mn. knjigovezaca
knjigoveznica

mn.

knjigovodstveni

klicati, prez. kliem, gl. pril. sad. kliui, gl. im.

klicanje

knjigovodstvo,
knjigovodstva

klijeta (mn. sr. r.), dat. klijetima

knjigovoa

kliknuti, prez. kliknem

knji. (skr. knjiki)

kliktati, prez. klikem, gl. pril. sad. klikui, gl. im.

kliktanje

knjiki

klimavost, gen. jed. klimavosti,

klimavou/klimavosti

knjievni

instr.

gen.

mn.

knjigovodstava/

knji. (skr. knjievni)

jed.

knjievnik, vok. jed. knjievnie, nom. mn.

knjievnici

kliniki
klinika, dat. jed. klinici

knjievnoistorijski

klie, gen. jed. kliea, nom. mn. kliei

knjievnojeziki

kliza, vok. jed. klizau, instr. jed. klizaem

knjievnost, gen. jed. knjievnosti, instr. jed.

knjievnou/knjievnosti

klizaljka, dat. jed. klizaljci, gen. mn. klizaljki

klizav, klizava, odr. vid klizavi

knjievnoteorijski

klobuk, nom. mn. klobuci

koalicijski (koalicioni)

klopka, dat. jed. klopci, gen. mn. klopki

koalicioni (koalicijski)

klovn, nom. mn. klovnovi

klub

kobac, gen. jed. kopca, vok. jed. kope, nom. mn.

kopci, gen. mn. kobaca

klupe, gen. jed. klupeta

ko bilo

klupko, gen. jed. klupka

kobiljaa

klupski

Kobilji Do

kljuaonica

kocka, dat. jed. kocki, gen. mn. kocaka

kljuati, prez. kljuam, gl. pril. sad. kljuajui, gl.

im. kljuanje

koanj, gen. jed. koanja, instr. jed. koanjem

koi (koli), instr. jed. koiem

km (skr. kilometar)

kodifikacija

kmet

koeficijent, gen. jed., koeficijenta, gen. mn.

koeficijenata

kmetski
163

koegzistencija

koliko god (koliko go)

kofer (kufer)

koliko-toliko

ko god (opta zamjenica) (ko go)

kolokvijum

kogod (neodreena zamjenica) (kogo)

kolonija

kogo (kogod)

kolonijalan, kolonijalna, od. vid kolonijalni

kojekad (pril.)

kolonijalistiki

kojekakav (zam.)
kojekako (pril.)

kolonijalizam, gen. jed. kolonijalizma, gen. mn.

kolonijalizama

kojeko (zam.)

kolonijski

kojekoji (zam.)

kolonist (kolonista), gen. jed. kolonista

kojekud (pril.)

kolonista (kolonist), gen. jed. koloniste

kojeta (zam.)

kolor film

koji bilo (bilo koji) (zam.)

kolosijek, gen. jed. kolosijeka, nom. mn. kolosijeci

koji drago (zam.)

kolovoa, vok. jed. kolovoo/kolovoa

koji god (zam.) (koji go)

kolski

kokodakati, prez. kokodaem, gl. pril. sad.

kokodaui, gl. im. kokodakanje

koljenake (pril.)

kokoiji (kokoji)

koljeniti, prez. koljenim,

koljenei, gl. im. koljenenje

gl.

pril.

sad.

kokoji (kokoiji)

koljence

kolaboracija

koljenica

kolaboracionist (kolaboracionista), gen. jed.

kolaboracionista

koljenini

kolaboracionista (kolaboracionist), gen. jed.

kolaboracioniste

koljenovi, vok. jed. koljenoviu, instr. jed.

koljenoviem

kolaboracionistiki

komandant, gen. jed. komandanta, gen. mn.

komandanata

koljeno

kolaboracionistkinja
kolac, gen. jed. kolca/koca, nom. mn. kolci/koci/
kolevi/ koevi, gen. mn. kolaca/koleva

komandantski

koli (koi), instr. jed. koliem

kombajn

kolega, dat. jed. kolegi

kombinacija

kolegijum

kombinatoriki

koleginica, vok. jed. koleginice

kombinatorika, dat. jed. kombinatorici

koleginiin

komedija

kolinik, nom. mn. kolinici

kolijevka, dat. jed. kolijevci, gen. mn. kolijevki

komedijant, gen. jed. komedijanta, gen. mn.

komedijanata

koliko bilo (bilo koliko)

komedijantkinja

koliko drago

komedijantski

Komani (geogr.; crnogorsko pleme)

164

komedija, vok. jed. komedijau, instr. jed.

komedijaem

kominica, vok. jed. kominice

komedijaica. vok. jed. komedijalice

konaite,
konaitem

kominiin

komedijaiin
komediograf

(komercijalista),

komercijalista
komercijaliste

(komercijalist),

gen.

jed.

konaita,

instr.

jed.

konaiti, prez. konaim, gl. pril. sad. konaei, gl.

im. konaenje

komentatorka, dat. jed. komentatorki, gen. mn.

komentatorki
komercijalist
komercijalista

gen.

konak, gen. jed. konaka, nom. mn. konaci, gen. mn.

konaka

jed.

Konavli, gen. Konavala

gen.

jed.

Konavljanin, nom. mn. Konavljani

komercijalistiki

Konavljanka, dat. jed. Konavljanki, gen. mn.

Konavljanki

komercijalistkinja

konavoski

kominost, gen. jed. kominosti, instr. jed.

kominou/kominosti

koncentrisati, prez. koncentriem, gl. pril. sad.

koncentriui, gl. im. koncentrisanje

komp. (skr. komparativ)

koncept, gen. mn. koncepata

kompaktan, kompaktna, odr. vid kompaktni

konceptualan,
konceptualni

kompaktnost, gen. jed. kompaktnosti, instr. jed.

kompaktnou/ kompaktnosti

konceptualna,

kondenzacija

kompenzator

kondenzat, gen. jed. kondenzata

kompetencija

kondenzator
kompententna,

odr.

vid

koncert, gen. mn. koncerata

kompenzacija

kompetentan,
kompetentni

odr.

kondicional

vid

kondukterka, dat. jed. kondukterki, gen. mn.

kondukterki

kompetentnost, gen. jed. kompetentnosti, instr. jed.

kompetentnou/ kompetentnosti

konfesija

kompenzovati, prez. kompenzujem, gl. pril. sad.

kompenzujui, gl. im. kompenzovanje

konfesionalan,
konfesionalni

kompilacija

Konianin, nom. mn. Koniani

kompilator, vok. jed. kompilatore, instr. jed.

kompulatorom

Konianka, dat. jed. Konianki, gen. mn.

Konianki

kompjuter, instr. jed. kompjuterom

Konik (top.)

kompjuterski

konfesionalna,

odr.

vid

konjuktivitis

komplimenat
komplimenata

(kompliment),

gen.

mn.

konjugacija

kompliment
komplimenata

(komplimenat),

gen.

mn.

konsekventan,
konsekventni

konsekventna,

odr.

vid

konsonant, gen. mn. konsonanata

komija

konsonantizam, gen. jed. konsonantizma, gen.

mn. konsonantizama

komijski
165

konsonantski
konstanta, gen. mn. konstanti

koordinirati, prez. koordiniram, gl. pril. sad.

koordinirajui, gl. im. koordiniranje

konstantan, konstantna, odr. vid konstantni

korektan, korektna, odr. vid korektni

kontakt, gen. jed. kontakta, gen. mn. kontakata

korektnost, gen. jed. korektnosti, instr. jed.

korektnou/korektnosti

kontinenat (kontinent), gen. mn. kontinenata

korektorica, vok. jed. korektorice

kontinent (kontinenat), gen. mn. kontinenata

korektoriin

kontingent, gen. mn. kontingenata

kontrastan, kontrastna, odr. vid. kontrastni

korektorka, dat. jed. korektorki, gen. mn.

korektorki

kontroverza

koreograf

konvencija

koreografija

konvencionalan,
konvencionalni

konvencionalna,

odr.

vid.

koreografkinja
koreografski

konvencionalnost, gen. jed. konvencionalnosti,

instr. jed. konvencionalnou/ konvencionalnosti

korespondencija
korespondent, gen. mn. korespondenata

konzilijum
konzistentan,
konzistentni

konzistentna,

odr.

korespondentan,
korespodentni

vid

korespondentna,

odr.

vid

konzistentnost, gen. jed. konzistentnosti, instr. jed.

konzistentnou/ konzistentnosti

korespondentkinja

konzorcijum

korijenski

konzul

korijenje, gen. jed. korijenja, instr. jed. korijenjem

konzulat

korisnik, vok. jed. korisnie, instr. jed. korisnikom

konzularni

koristoljubac, gen. jed. koristoljupca, vok. jed.

koristoljupe, gen. mn. koristoljubaca

korijen, nom. mn. korijeni

konzumirati, prez. konzumiram, gl. pril. sad.

konzumirajui, gl. im. konzumiranje

koristoljubivost, gen. mn. koristoljubivosti, instr. jed.

koristoljubivou/ koristoljubivosti

konjanik, vok. jed. konjanie, nom. mn. konjanici

korienje, gen. jed. korienja, instr. jed.

korienjem

konjokradica
konjovodac, gen. jed. konjovoca, vok. jed.
konjovoe, gen. mn. konjovodaca

korjeni, instr. jed. korjeniem

korjenit, korjenita, odr. vid korjeniti

kooperacija
kooperativan,
kooperativni

kooperativna,

odr.

korpulencija

vid

korpulentnost, gen. jed. korpulentnosti, instr. jed.

korpulentnou/ korpulentnosti

kooperirati, prez. kooperiram, gl. pril. sad.

kooperirajui, gl. im. kooperiranje

Korzika, dat. Korziki

koordinacija

Korzikanac, gen. jed. Korzikanca, vok. jed.

Korzikane, gen. mn. Korzikanaca

koordinata

Korzikanka, dat. jed. Korzikanki, gen. mn.

Korzikanki

koordinatni

korzo, gen. jed. korza

166

kosac, gen. jed. kosca, vok. jed. koe, gen. mn.

kosaca

kouh, nom. mn. kousi

kosijer, instr. jed. kosijerom

Koa peina (top.)

Kosijeri (geogr.; crnogorsko pleme)

Koaa (top.)

Koa glavica (top.)

kosmopolitkinja

Koak (top.)

kosmopolit
kosmopolita

(kosmopolita),

gen.

jed.

kosmopolita
kosmopolite

(kosmopolit),

gen.

jed.

koi (kozji)
Koi kr (top.)
Koi vrh (top.)
kradljivac, gen. jed. kradljivca, vok. jed. kradljive,
gen. mn. kradljivaca

kosmos
Kosovi Lug (top.)

kradljivica, vok. jed. kradljivice

kost, gen. jed. kosti, instr. jed. kou/kosti, gen. mn.

kostiju/kosti

kradljiviin

Kostre-harambaa

krajinik, vok. jed. krajinie, nom. mn. krajinici

kostrijeiti, prez. kostrijeim, gl. pril. sad.

kostrijeei, gl. im. kostrijeenje

krajnik, nom. mn. krajnici

kostrijet, gen. jed.

kostrijeu/kostrijeti

kostrijeti,

instr.

krajnost, gen. jed.

krajnou/krajnosti

jed.

koatosti,

instr.

jed.

kraljica, vok. jed. kraljice

kraljiin

kotani

Kraljiin most

kotunjav, kotunjava, odr. vid kotunjavi

Kraljiina plaa

Kotor

krasnopis

Kotoranin, nom. mn. Kotorani

dat.

jed.Kotoranki,

gen.

krasnorjeiv,
krasnorjeivi

mn.

koveg, nom. mn. kovezi

kovei, instr. jed. koveiem
koverat, gen. jed. koverta, gen. mn. koverata
koverta, gen. jed.
koverti/koverata

jed.

krakati, prez. kraem, gl. pril. sad. kraui, gl. im.

krakanje

koela

Kotoranka,
Kotoranki

instr.

krak, nom. mn. kraci

koat, koata, odr. vid koati

koatost, gen. jed.
koatou/koatosti

krajnosti,

koverte,

gen.

krasnorjeiva,

odr.

vid

krasnorijeje
(krasnorjeje),
gen.
krasnorijeja, instr. jed. krasnorijejem

jed.

krasnorjeje
(krasnorijeje),
gen.
krasnorjeja, instr. jed. krasnorjejem

jed.

krasnorjeivost, gen. jed. krasnorjeivosti, instr. jed.

krasnorjeivou/ krasnorjeivosti

mn.

Krasovina

kovrda

Krasovljanin, nom. mn. Krasovljani

kovrdav, kovrdava, odr. vid kovrdavi

kozalac, gen. jed. kozalca, gen. mn. kozalaca

Krasovljanka, dat. jed. Krasovljanki, gen. mn.

Krasovljanki

kozbaa

kraki (od kras)

kozji (koi)

kratkonog, kratkonoga, odr. vid kratkonogi

167

kratkosilazni

kriminalistkinja

kratkouzlazni

krioce (krilce)

kratkovidost, gen. jed. kratkovidosti, instr. jed.

kratkovidou/kratkovidosti

kriterijum

kratkovjean,
kratkovjeni

kritiarka, dat. jed. kritiarki, gen. mn. kritiarki

kratkovjena,

odr.

kriti, prez. krijem, gl. pril. sad. krijui

vid

kritinost, gen. jed.

kritinou/kritinosti

kratkovjek, kratkovjeka, odr. vid kratkovjeki

kratkovremen,
kratkovremeni

kratkovremena,

odr.

vid

kritinosti,

instr.

jed.

kriv, kriva, odr. vid krivi

krivlji (komp. od kriv)

krevina

krivokletnica, vok. jed. krivokletnice

krilac, gen. jed. krioca, vok. jed. krioe, gen. mn.

krilaca

krivokletniin

kriti, prez. krim, gl. pril. sad. krei, gl. im.

krenje

krivokletnik, vok. jed. krivokletnie, nom. mn.

krivokletnici

krkati, prez. krkam, gl. pril. sad. krkajui, gl.

im. krkanje

krivokletstvo,
gen.
krivokletstava/krivokletstva

kreativnost, gen. jed. kreativnosti, instr. jed.

kreativnou/kreativnosti

krivotvorac, gen. jed. krivotvorca, vok. jed.

krivotvore, gen. mn. krivotvoraca

kreatorka, dat. jed. kreatorki, gen. mn. kreatorki

krivotvorka, dat. jed. krivotvorki, gen. mn.

krivotvorki

kre, instr. jed. kreom

mn.

Krivoije (geogr.; crnogorsko pleme)

krean, krena, odr. vid kreni

Krivoijanin, nom. mn. Krivoijani

kreana
krenjaki

Krivoijanka, dat. jed. Krivoijanki, gen. mn.

Krivoijanki

krenjak, nom. mn. krenjaci

Krivoijankin

krep papir

krljut, gen. jed. krljuti, instr. jed. krljuu/krljuti

kretati, prez. kreem, gl. pril. sad. kreui, gl. im.

kretanje

krnjatak, gen. jed. krnjatka, nom. mn. krnjaci, gen.

mn. krnjataka

kretati (krijetati), prez. kretim, gl. pril. sad.

kretei, gl. im. kretanje

kroatist (kroatista), gen. jed. kroatista

kroatista (kroatist), gen. jed. kroatiste

kretalica

kroatistiki

krhko (pril.)

kroatistkinja

krijes, nom. mn. kresovi

krompir

krijetati (kretati), prez. krijetim, gl. pril. sad.

krijetei, gl. im. krijetanje

krotilac, gen. jed. krotioca, vok. jed. krotioe, gen.

mn. krotilaca

krilce (krioce), gen. jed. krilca/krilceta, gen. mn.

krilaca/krilca

krotiteljka, dat. jed. krotiteljki, gen. mn. krotiteljki

krotiti, prez. krotim, gl. pril. sad. krotei, gl. im.
kroenje

kriminalist (kriminalista), gen. jed. kriminalista

kriminalista (kriminalist), gen. jed. kriminaliste

krotkost, gen. jed. krotkosti, instr. jed. krotkou/

krotkosti

kriminalistika, dat. jed. kriminalistici

168

Krstac, gen. Krsca

kuka, dat. kuki, gen. mn. kuaka

krstiti, prez. krstim, gl. pril. sad. krstei, gl. im.

krtenje

kukica

krtenica
krtenje, instr. jed. krtenjem

kuerak, gen. jed. kuerka, nom. mn. kuerci, gen.

mn. kueraka

krtola

kuevlasnica, vok. jed. kuevlasnice

krtost, gen. jed. krtosti, instr. jed. krtou/krtosti

kuevlasniin

Krui (top.)

kuevlasniki

krupnook, krupnooka, odr. vid krupnooki

krui (komp. od krut)

kuevlasnik, vok. jed. kuevlasnie, nom. mn.

kuevlasnici

krut, kruta, odr. vid kruti

kui, gen. jed. kuia, instr. jed. kuiem

kruka, dat. jed. kruci, gen. mn. kruaka

kuiti se, prez. kuim se, gl. pril. sad. kuei se, gl.
im. kuenje

Kukinja

krvnik, vok. jed. krvnie, nom. mn. krvnici

krvolonica, vok. jed. krvolonice

kudravost, gen. jed. kudravosti, instr. jed.

kudravou/kudravosti

krvoloniin

kudgod

krvolonik, vok. jed. krvolonie, nom. mn.

krvolonici

kud god (pril.) (kud go)

krvolonost, gen. jed. krvolonosti, instr. jed.

krvolonou/krvolonosti

kueljast, kueljasta, odr. vid kueljasti

kuelja

krvolok, vok. jed. krvoloe, nom. mn. krvoloci

kueljica

krvomutnica

kufer (kofer)

krvomutnik, vok. jed. krvomutnie, nom. mn.

krvomutnici

kuhinja

krvopija, vok. jed. krvopijo

kukavac, gen. jed. kukavca, vok. jed. kukave, gen.

mn. kukavaca

kuka, dat. jed. kuki

krvoprolie, gen. jed. krvoprolia, instr. jed.

krvoproliem
krljavost, gen. jed. krljavosti,
krljavou/krljavosti

instr.

kukavica

jed.

kukaviji
kukaviluk, nom. mn. kukaviluci

KSCG (skr. Koarkaki savez Crne Gore)

kukurijek, nom. mn. kukurijeci

ksenofobija
KUD (skr. kulturnoumjetniko drutvo)

kukurijekati (kukurikati), prez. kukurijeem,

gl. pril. sad. kukurijeui, gl. im. kukurijekanje

kuditi, prez. kudim, impf. kuah, gl. pril. sad.

kudei, gl. pril. trp. kuen, gl. im. kuenje

kukurikati (kukurijekati), prez. kukuriem, gl.

pril. sad. kukuriui, gl. im. kukurikanje

Ku, gen. jed. Kua, nom. mn. Kui

Kula (top.)

kuak, gen. jed. kuka, vok. jed. kuku, nom. mn.

kuci/kukovi, gen. mn. kuaka/kukova

kultni

Kui (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

kundak, gen. jed. kundaka, nom. mn. kundaci, gen.

mn. kundaka

Kumova slama (astr.)

kuica
169

kupka, dat. jed. kupki, gen. mn. kupki/kupaka

l (skr. litar)

kupoprodaja

L (skr. lovac u ahu)

kupoprodajni

lat. (skr. latinski)

Kuran

l. c. (skr. lat. loco citato - na navedenome

Kurban-bajram (prazn.)

mjestu)

kuriozitet, gen. jed. kurioziteta

lok. (skr. lokativ)

kuriozum

L. S. (skr. lat. locus sigilli - mjesto peata)

kurirka, dat. jed. kurirki, gen. mn. kurirki

labijal, gen. jed. labijala

kurs, nom. mn. kursevi/kursovi

labijalan, labijalna, odr. vid labijani

Kuslevljeva kua

laborant, gen. jed. laboranta, gen. mn. laboranata

kutak, gen. jed. kutka, nom. mn. kuci, gen. mn.

kutaka

laborantkinja

kuvar, vok. jed. kuvare/kuvaru, instr. jed.

kuvarom/ kuvarem

labiratorijski

laboratorija

kuvarica, vok. jed. kuvarice

labudica

kuvariin

labudiin

kuvati, prez. kuvam, gl. pril. sad. kuvajui, gl. im.

kuvanje

labui

kuina

laburista (laburist), gen. jed. laburiste

kv. (skr. kvalifikovani)

kvalifikacija

lacmanin, nom. mn. lacmani

laburist (laburista), gen. jed. laburista

lacmanka, dat. jed. lacmanki, gen. mn. lacmanki

kvalifikacijski (kvalifikacioni)
kvalifikacioni (kvalifikacijski)

laati se, prez. laam se, gl. pril. sad. laajui se,
gl. im. laanje

kvalitet

lad (hlad)

kvarat, gen. jed. kvarta, gen. mn. kvarata

laiki

kvaziumjetnik, vok. jed. kvaziumjetnie, nom.

mn. kvaziumjetnici

laik, vok. jed. laie, nom. mn. laici

kvocati,
prez.
kvocam/kvoem,
kvocaj/kvoi, gl. im. kvocanje

lajavac, gen. jed. lajavca, vok. jed. lajave gen. mn.

lajavaca

imper.

kvoka, dat. jed. kvoki, gen. mn. kvoaka

lajavost, gen. jed.

lajavou/lajavosti,

kvragu (pril., uzvik)

lajpciki (od Lajpcig)

kvriti (se), prez. kvrim (se), gl. pril. sad. kvrei

(se), gl. im. kvrenje

lajtmotiv

lajavosti,

instr.

jed.

lak, laka, odr. vid laki

kvrga, dat. jed. kvrgi, gen. mn. kvrga

lak, nom. mn. lakovi

kvrini

lako (pril.)

lakomislenost, gen. jed. lakomislenosti, instr. jed.

lakomislenou

1 (skr. lice)

lakovjeran, lakovjerna, odr. vid lakovjerni

170

lakovjernost, gen. jed. lakovjernosti,

lakovjernou/lakovjernosti

instr. jed.

leksem (leksema)
leksema (leksem)

laki (komp. od lak)

leksiki

lani (pril.)

leksika, dat. jed. leksici

lanjski

leksikografija

larpurlatist
larpurlartista

(larpurlatista),

gen.

jed.

leksikologija

larpurlatista
larpurlartiste

(larpurlatist),

gen.

jed.

leksikolog, vok. jed. leksikoloe, nom. mn.

leksikolozi
leksikoloki

larpurlatistiki

leksikolokinja

larpurlatizam, gen. jed. larpurlatizma, gen. mn.

larpurlartizama

Lelejska gora (roman)

lelekati, prez. leleem, gl. pril. sad. leleui, gl. im.
lelekanje

lat. (skr. latinski)

latinist (latinista), gen. jed. latinista

Leonardo da Vini (Da Vini)

latinista (latinist), gen. jed. latiniste

lepinja

Latinska uprija

leptir mana

laviin

le, nom. mn. leevi

lavirint, gen. mn. lavirinata

leina

laljivac (laov), gen. jed. laljivca, vok. jed.

laljive, gen. mn. laljivaca
laljivost, gen. jed.
laljivou/laljivosti

laljivosti,

instr.

leinar, vok. jed. leinaru/leinare, instr. jed.

leinarom/leinarem

jed.

let, nom. mn. letovi

laov (laljivac)

leta, vok. jed. letau, instr. jed. letaem

lebdjeti (lebeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei,

gl. prid. rad. lebdio/lebdjela, gl. im. lebenje

letak, gen. jed. letka, nom. mn. leci, gen. mn. letaka

lebeti (lebdjeti), prez. lebdim, gl. pril. sad. lebdei,

gl. prid. rad. lebdio/lebela, gl. im. lebenje

letilica

letei
letjeti (leeti), prez. letim, impf. leah, gl. prid.
rad. letio/letjela, gl. im. leenje

leeti (letjeti), prez. letim, impf. leah, gl. pril. sad.

letei, gl. prid. rad. letio/leela, gl. im. leenje

Lever Tara (top.)

lei (legnuti), prez. legnem/leem, aor. legoh

(lee), imper. legni/lezi, gl. pril. pro. legavi

lealjka, dat. jed. lealjci, gen. mn. lealjki

lei (leati na jajima; donositi mlade na svijet)

leei

ledara

leeke

ledi (im.) (ledi Dajana)

liberal

ledniki

licemjer, vok. jed. licemjeru, instr. jed. licemjerom

lednik, nom. mn. lednici

licemjeran, licemjerna, odr. vid licemjerni

legenda, gen. mn. legendi/legenda

licemjerje,
licemjerjem

Legija asti

gen.

jed.

licemjerja,

instr.

jed.

licemjerka, dat. jed. licemjerki, gen. mn. licemjerki

leja
171

licenca, gen. mn. licenci/licenca

liptjeti (lipeti), prez. liptim, impf. lipah, gl. pril.

sad. liptei, gl. prid. rad. liptio/liptjela, gl. im.
lipenje

licitacija
linost, gen. jed. linosti, instr. jed. linou

lirika, dat. jed. lirici

liga, dat. jed. ligi

lisac, gen. jed. lisca, vok. jed. lie, gen. mn. lisaca

lijeiti, prez. lijeim, gl. pril. sad. lijeei, gl. im.

lijeenje

lisica

lijegati, prez. lijeem, gl. pril. sad. lijeui, gl. im.

lijeganje

lisiji

lijek, nom. mn. ljekovi

liti, prez. lijem, gl. pril. sad. lijui, gl. prid. trp. liven

lijen, lijena, odr. vid lijeni

litijum

lijenost, gen. jed.

lijenou/lijenosti

lijenosti,

instr.

lie

jed.

Litvanija

lijentina

Litvanac, gen. jed. Litvanca, vok. jed. Litvane,

gen. mn. Litvanaca

lijep, lijepa, odr. vid lijepi

Litvanka, dat. jed. Litvanki, gen. mn. Litvanki

lijepak, gen. jed. lijepka, nom. mn. lijepci, gen. mn.

lijepaka

litvanski

lijepiti, prez. lijepim, gl. pril. sad. lijepei, impf.

lijepljah, gl. im. lijepljenje

liturgija (liturija)

lijeska, dat. jed.

lijesaka/lijeska/lijeski

lijesci/lijeski,

gen.

liturija (liturgija)
livati, prez. livam, gl. pril. sad. livajui, gl. im.
livanje

mn.

lobanja

lijevak, gen. jed. lijevka, nom. mn. lijevci, gen. mn.

lijevaka

loa
lojalnost, gen. jed. lojalnosti, instr. jed. lojalnou/
lojalnosti

Lijeva Rijeka
lijevati, prez. lijevam, gl. pril. sad. lijevajui, gl. im.
lijevanje

lobi, gen. jed. lobija, nom. mn. lobiji

lijevo (pril.)

loika, dat. jed. loiki

lijevo-desno (pril.)

lok. (skr. lokativ)

Lika, dat. Lici

lokal

Limljani (top.)

lokalan, lokalna, odr. vid lokalni

Lingua Montenegrina

loman, lomna, odr. vid lomni

lingvist (lingvista), gen. jed. lingvista

lomljivost, gen. jed. lomljivosti, instr. jed.

lomljivou/lomljivosti

lingvista (lingvist), gen. jed. lingviste

lipa

lomnost, gen. jed.

lomnou/lomnosti

lipeti (liptjeti), prez. liptim, impf. lipah, gl. pril.

sad. liptei, gl. prid. rad. liptio/lipela, gl. im.
lipenje

lonar, vok. jed. lonaru/lonare, instr. jed.

lonarom/ lonarem
lone, gen. jed. loneta

lipov

loni (dem. od lonac)

Long Ajlend (ostrvo)
172

lomnosti,

instr.

jed.

lopta, gen. mn. lopti

luksuzan, luksuzna, odr. vid luksuzni

lopua

lupeki

lopuica

lupetvo, gen. mn. lupetava/lupetva

Los Aneles

lupe, vok. jed. lupeu, instr. jed. lupeom

lovac, gen. jed. lovca, vok. jed. love, gen. mn.

lovaca

lutka, dat. jed. lutki, gen. mn. lutaka

Loven

Lunianin, nom. mn. Luniani

Lovenac (top.), gen. Lovenca

Lunianka, dat. jed. Lunianki, gen. mn.

Lunianki

Lunica

lovenski
lovenaki (od Lovenac)
lubenica

Lj

lubina

ljaga, dat. jed. ljagi, gen. mn. ljaga

lu, gen. jed. lua/lui, instr. jed. luem/lui

lua

ljekar, vok. jed.

ljekarom/ljekarem

luevina

ljekarka, dat. jed. ljekarki, gen. mn. ljekarki

Luindan, gen. jed. Luindana/Luina dne

ljekovit, ljekovita, odr. vid ljekoviti

luki

ljekovitost, gen. jed. ljekovitosti, instr. jed.

ljekovitou/ljekovitosti

luonoa

ljekaru/ljekare,

instr.

jed.

ljenariti, prez. ljenarim, gl. pril. sad. ljenarei,

gl. im. ljenarenje

ludak, gen. jed. ludaka, vok. jed. ludae, nom. mn.

ludaci, gen. mn. ludaka

ljenuga, dat. jed. ljenugi, vok. jed. ljenugo

ludaa

ljeniji (ljenji) (komp. od lijen)

ludaki

ljenivac, gen. jed. ljenivca, vok. jed. ljenive, gen.

mn. ljenivaca

ludjeti (lueti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril.

sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/ludjela, gl. im.
luenje

ljenivica, vok. jed. ljenivice

ludnica

ljenji (ljeniji) (komp. od lijen)

ludniki

ljepilo

ludost, gen. jed. ludosti, instr. jed. ludou/ludosti

ljepljiv, ljepljiva, odr. vid ljepljivi

lueti (ludjeti), prez. ludim, impf. luah, gl. pril.

sad. ludei, gl. prid. rad. ludio/luela, gl. im.
luenje

ljepljivost, gen. jed. ljepljivosti,

ljepljivou/ljepljivosti

luka, dat. jed. luci

ljeporjeiv, ljeporjeiva, odr. vid ljeporjeivi

Luka, dat. Luki

ljeporjeivost, gen. jed. ljeporjeivosti, instr. jed.

ljeporjeivou/ ljeporjenosti

instr.

jed.

ljepook, ljepooka, odr. vid ljepooki

Lukaevina (top.)
lukavac, gen. jed. lukavca, vok. jed. lukave, gen.
mn. lukavaca

ljepotica, vok. jed. ljepotice

lukavstvo, gen. mn. lukavstava/lukavstva

ljepi (komp. od lijep)

luksuz

ljepukast, ljepukasta, odr. vid ljepukasti

ljepotiin

173

ljestvica

Ljubotinj (geogr.; crnogorsko pleme)

Ljeanska nahija

Ljubotinjanin, nom. mn. Ljubotonjani

ljenik, nom. mn. ljenici

ljeti (pril.)

Ljubotinjanka, dat. jed. Ljubotinjanki, gen. mn.

Ljubotinjanki

ljetni (ljetnji), ljetna, odr. vid ljetni

ljubotinjski

ljetnikovac (ljetnjikovac), gen. jed. ljetnikovca,

gen. mn. ljetnikovaca

ljuavina

ljetnji (ljetni), ljetnja, odr. vid ljetnji

ljudski

ljetnjikovac (ljetnikovac), gen. jed. ljetnjikovca,

gen. mn. ljetnjikovaca

ljudskost, gen. jed.

ljudskou/ljudskosti

ljeto

ljudstvo

ljetopis

ljuljaka, dat. jed. ljuljaci, gen. mn. ljuljaki

Ljetopis Popa Dukljanina

ljuska, dat. jed. ljusci, gen. mn. ljusaka

ljetopisac, gen. jed. ljetopisca, vok. jed. ljetopie,

gen. mn. ljetopisaca

ljuica

ljui (komp. od ljut)

ljudskosti,

instr.

jed.

ljutiti, prez. ljutim, impf. ljuah/ljutah, gl. pril.

sad. ljutei, gl. prid. trp. ljuen/ljuten, gl. im.
ljuenje/ljutenje

ljetonji
ljetovalini

ljut, ljuta, odr. vid ljuti

ljetovalite, gen. jed. ljetovalita, instr. jed.

ljetovalitem
ljetovati, prez. ljetujem, gl. pril. sad. ljetujui, gl.
im. ljetovanje

ljutiti (se), prez. ljutim (se), impf. ljuah (se), gl.

pril. sad. ljutei (se) gl. prid. trp. ljuen, gl. im.
ljuenje

ljevak, gen. jed. ljevaka, vok. jed. ljevae, nom. mn.

ljevaci

ljutitost, gen. jed.

ljutitou/ljutitosti

ljutitosti,

instr.

jed.

ljevakinja
ljevica

ljevkast, ljevkasta, odr. vid ljevkasti

M (skr. rimski znak za 1000)

ljevoruk, ljevoruka, odr. vid ljevoruki

m (skr. metar)

ljigavost, gen. jed.

ljigavou/ljigavosti

ljigavosti,

ljubavnik,
ljubavnici

ljubavnie,

vok.

jed.

instr.
nom.

jed.

m. (skr. masculinum - muki rod)

mn.

m.p. (skr. manu propria - svojom rukom;

svojeruno)
M.P. (skr. mjesto peata)

ljubavnica, vok. jed. ljubavnice

m.r. (skr. muki rod)

ljubavniin

m.s. (skr. meu spise)

ljubazan, ljubazna, odr. vid ljubazni

ma iji

ljubiica

maad,
gen.
maau/maadi

ljubimac, gen. jed. ljubimca, vok. jed. ljubime,

gen. mn. ljubimaca

jed.

maadi,

instr.

jed.

maak, gen. jed. maka, vok. jed. maku, nom. mn.

makovi/maci, gen. mn. makova/maaka

ljubiteljka, dat. jed. ljubiteljki, gen. mn. ljubiteljki

ma iji
174

maiji (maji)

magnetski

maji (maiji)

magnezijum

maka, dat. jed. maki, gen. mn. maaka

mahagoni, gen. jed. mahagonija, nom. mn.

mahagoniji

maeha, dat. jed. maehi

mai (maknuti), prez. maknem, aor. makoh
(mae), gl. prid. rad. makao/makla, gl. pril. pro.
makavi

mahati, prez. maem, gl. pril. sad. maui, gl. im.

mahanje

mada (vez.)

mahnit (manit), mahnita, odr. vid mahniti

Madrid

mahnitost (manitost), gen. jed. mahnitosti, instr.

jed. mahnitou/mahnitosti

mahinacija

Madrianin, nom. mn. Madriani

Madrianka, dat. jed. Madrianki, gen. mn.
Madrianki

mahovina

ma. (skr. maarski)

Maine (geogr.; crnogorsko pleme)

Maarska, gen. jed. Maarske, dat. jed. Maarskoj

majica

Maar, vok. jed. Maaru/Maare, instr. jed.

Maarom/Maarem

majka,
dat.
jed.
majki/majka/majaka

Maarica, vok. jed. Maarice

majonez

Maariin

ma kad

maarski

ma kakav

ma e (ma gdje)

ma kamo

maijati, prez. maijam, impf. maijah, gl. pril.

sad. maijajui, gl. im. maijanje

makar (rijeca)

maije

ma koji

Maestral, gen. Maestrala

ma kolik

maestro

Makedonac, gen. jed. Makedonca, vok. jed.

Makedone, gen. mn. Makedonaca

mahuna

Makedonka, dat. jed. Makedonki, gen. mn.

Makedonki

magarac, gen. jed. magarca, vok. jed. magare, gen.

mn. magaraca
pril.

mn.

Makedonev

magacioner, vok. jed. magacioneru, instr. jed.

magacionerom

gl.

gen.

ma ko

magacin (skladite)

magariti, prez. magarim,

magarei, gl. im. magarenje

majci,

Makedonkin

sad.

makedonski
Makijaveli, gen. Makijavelija

magazin (asopis)
ma gdje (ma e)
magistar, gen. jed. magistra, gen. mn. magistara
magisterijum

makijavelist
makijavelista

(makijavelista),

gen.

jed.

makijavelista
makijaveliste

(makijavelist),

gen.

jed.

maknuti (mai), prez. maknem, aor. maknuh, gl.

prid. rad. maknuo/maknula, gl. pril. pro.
maknuvi

magnet
magnetni
175

mal (metak, blago) gen. jed. mala

Manastir Ostrog

Mala Crna Gora (top.)

malice (pril.)

mandaliti, prez. mandalim,

mandalei, gl. im. mandaljenje

malaksalost, gen. jed. malaksalosti, instr. jed.

malaksalou/malaksalosti

manekenka, dat. jed. manekenki, gen. mn.

manekenki

malenkost, gen. jed. malenkosti, instr. jed.

malenkou/malenkosti

manijak, vok. jed. manijae, nom. mn. manijaci

gl.

pril.

sad.

Mali Boi

manipulant, gen. jed. manipulanta, gen. mn.

manipulanata

maliciozan, maliciozna, odr. vid maliciozni

manipulantkinja

malicioznost, gen. jed. malicioznosti, instr. jed.

malicioznou/malicioznosti

manipulator, vok. jed. manipulatore, instr. jed.

manipulatorom

Mali Io (top.)

manipulatorka, dat. jed. manipulatorki, gen. mn.

manipulatorki

malobrojnost, gen. jed. malobrojnosti, instr. jed.

malobrojnou/ malobrojnosti

manit (mahnit), manita, odr. vid maniti

malodunost, gen. jed. malodunosti, instr. jed.

malodunou/malodunosti

manitost (mahnitost), gen. jed. manitosti, instr.

jed. manitou/manitosti

malograanin, nom. mn. malograani

manje-vie (pril.)

malograanka, dat. jed. malograanki, gen. mn.

malograanki

manjkati, prez. manjkam, gl. pril. sad. manjkajui,

gl. im. manjkanje

malograanski

manjkavost, gen. jed. manjkavosti, instr. jed.

manjkavou/manjkavosti

malograantina

marama

malokad (pril.)

Marica, vok. Marice

malokrvnost, gen. jed. malokrvnosti, instr. jed.

malokrvnou/malokrvnosti

Mariin
marinac, gen. jed. marinca, vok. jed. marine, gen.
mn. marinaca

malopreanji
malo prije (pril.)

Markovina

malouman, maloumna, odr. vid maloumni

Markovljanin, nom. mn. Markovljani

maloumnik, vok. jed. maloumnie, nom. mn.

maloumnici

Markovljanka, dat. jed. Markovljanki, gen. mn.

Markovljanki

maloumnost, gen. jed. mloumnosti, instr. jed.

maloumnou/maloumnosti

marksist (marksista), gen. jed. marksista

Malta

marksista (marksist), gen. jed. marksiste

malteki

marljivost, gen. jed. marljivosti, instr. jed.

marljivou/marljivosti

Malteanin, nom. mn. Malteani

Marseljeza (francuska himna)

Malteanka, dat. jed. Malteanki, gen. mn.

Malteanki

maral

mamac, gen. jed. mamca, gen. mn. mamaca

marva

mana

maska, dat. jed. maski, gen. mn. maski

manastir

Masline (top.)
176

maslinov

medij, gen. jed. medija, nom. mn. mediji

maslinjak, nom. mn. maslinjaci

mediokritet

mast, gen. jed. masti, instr. jed. mau/masti

mediokritetski

mastan, masna, odr. vid masni

Mediteran, gen. Mediterana

mastionica

Mediteranac, gen. jed. Mediteranca, vok. jed.

Mediterane, gen. mn. Mediteranaca

mastiti, prez. mastim, impf. maah, gl. pril. sad.

mastei, gl. prid. trp. maen, gl. im. maenje
mainovoa

Mediteranka, dat. jed. Mediteranki, gen. mn.

Mediteranki

makarada

mediteranski

makare

mednjik (menik), nom. mn. mednjici

Maa (hipok.)

medovina

mat. (skr. matematiki)

medvjed (meed)

materijalist
materijalista

(materijalista),

gen.

jed.

materijalista
materijaliste

(materijalist),

gen.

jed.

medvjedica (meedica)
medvjedina (meedina)
mea, gen. jed. meaa, instr. jed. meaem
meed (medvjed)

materijalistkinja

meedica (medvjedica)

materica

meedina (medvjedina)

materini

menik (mednjik), nom. mn. menici

Matica (asopis)

meudnevica

Matica (Matica crnogorska, Matica srpska,

Matica hrvatska, Matica slovaka i sl.)

meugradski
meunarodni

matica (pela)

Meurijeje (top.)

matiin

meusprat

matine, gen. jed. matinea

meutim (rijeca)

matrijarhat, gen. jed. matrijarhata

meuvrijeme, gen. jed. meuvremena

mazga, dat. jed. mazgi, gen. mn. mazgi

megdan

mazohist (mazohista), gen. jed. mazohista

mehanika, dat. jed. mehanici

mazohista (mazohist), gen. jed. mazohiste

mek, meka, odr. vid meki

MC (skr. Matica crnogorska)

Meka, dat. Meki

.me (internetski domen Crne Gore)

meandar, gen. jed. meandra, gen. mn. meandara

meketati, prez. mekeem, gl. pril. sad. mekeui,

gl. im. meketanje

meka, dat. jed. meki

meko (pril.)

meiji (meji)

mekoa

meji (meiji)

meksiki (meksikanski)

med. (skr. medicinski)

Meksikanac, gen. jed. Meksikanca, vok. jed.

Meksikane, nom. mn. Meksikanaca

medievalan, medievalna, odr. vid medievalni

177

Meksikanka, dat. jed. Meksikanki, gen. mn.

Meksikanki

meteorolokinja

meksikanski (meksiki)

metoda (metod), gen. jed. metode

Meksiko

metodian, metodina, odr. vid metodini

meki (komp. od mek)

metodiar, vok. jed. metodiaru/metodiare,

instr. jed. metodiarom/metodiarem

metod (metoda), gen. jed. metoda

mekuac, gen. jed. mekuca, gen. mn. mekuaca

melanholija
melanholian, melaholina, odr. vid melaholini

metodolog, vok. jed. metodoloe, nom. mn.

metodolozi

melem

metodologija

melioracijski (melioracioni)

metodoloki

melioracioni (melioracijski)

metodolokinja

memoari

meton. (skr. metonimijski)

memla

metriki

menader, vok. jed. menaderu, instr. jed.

menaderom

mezetluk, nom. mn. mezetluci

meni, gen. jed. menija, nom. mn. meniji

mezimac, gen. jed. mezimca, vok. jed. mezime,

gen. mn. mezimaca

meraklija

mezimica, vok. jed. mezimice

merino ovca

mezimiin

merino vuna

mezimad, gen. jed. mezimadi, instr. jed.

mezimau/mezimadi

mermer

mg (skr. miligram)

metaf. (skr. metaforiki)

Mg (skr. magnezijum)

meton. (skr. metonimijski)

MH (skr. Matica hrvatska)

metaforian, metaforina, odr. vid metaforini

mijeh, nom. mn. mjehovi

Mesopotamija

mijena

metak, gen. jed. metka, nom. mn. meci, gen. mn.

metaka

mijeniti se, prez. mijenim se, gl. pril. sad.

mijenei se, gl. im. mijenjenje

metalostrugar, vok. jed. metalostrugaru/

metalostrugare, instr. jed. metalostrugarom/
metalostrugarem

mijenjati, prez. mijenjam, gl. pril. sad. mijenjajui,

gl. im. mijenjanje
mijesiti, prez. mijesim, gl. pril. sad. mijesei, gl.
prid. trp. mijeen, gl. im. mijeenje

metalurgija
metalurki

mijealica

metamorfoza
metati, prez. meem, imper. mei, gl. pril. sad.
meui, gl. im. metanje
meteorolog, vok. jed. meteoroloe, nom. mn.
meteorolozi

mijeanje,
mijeanjem

gen.

jed.

mijeanja,

instr.

jed.

mijeenje,
mijeenjem

gen.

jed.

mijeenja,

instr.

jed.

mijeati, prez. mijeam, impf. mijeah, gl. prid. trp.

mijean, gl. im. mijeanje

meteorologija
meteoroloki
178

mikroorganizam, gen. jed. mikroorganizma, gen.

mn. mikroorganizama

minucioznost, gen. jed. minucioznosti, instr. jed.

minucioznou/ minucioznosti

Milena Boovi-Petrovi

miomirisan, miomirisna, odr. vid miomirisni

milenijum

MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)

Milenijum (most)

mirnodopski

milenijumski
Mili-barjaktar

miroljubivost, gen. jed. miroljubivosti, instr. jed.

miroljubivou/ miroljubivosti

miligram

Miroslavljevo jevanelje

milijarda, gen. mn. milijardi/milijarda

misao, gen. jed. misli, instr. jed. milju/misli

milijarder, vok.
milijarderom

jed.

milijarderu,

istr.

misaon, misaona, odr. vid misaoni

jed.

mislilac, gen. jed. mislioca, vok. jed. mislioe, gen.

mn. mislilaca

milion
milioner, vok.
milionerom

jed.

milioneru,

instr.

misterija

jed.

misteriozan, misteriozna, odr. vid misteriozni

milionerka, dat. jed. milionerki, gen. mn.

milionerki

misterioznost, gen. jed. misterioznosti, instr. jed.

misterioznou/ misterioznosti

militarist (militarista), gen. jed. militarista

miiav, miiava, odr. vid miiavi

militarista (militarist), gen. jed. militariste

miji

militaristiki

Mio (hipok.), gen. Mia

militaristkinja

mitologija

milosre, gen. jed. milosra, instr. jed. milosrem

mitoloki

milost, gen. jed. milosti, instr. jed. milou/milosti

mitraljezac, gen. jed. mitraljesca, vok. jed.

mitraljee, gen. mn. mitraljezaca

milozvuje, gen. jed. milozvuja, instr. jed.

milozvujem

Mitrovdan, gen. Mitrovdana/Mitrova dne

milozvunost, gen. jed. milozvunosti, instr. jed.

milozvunou/ milozvunosti

mizantrop

miljeti, prez. milim, gl. pril. sad. milei, gl. prid.

rad. milio/miljela

mj. (skr. mjesec)

mizantropija
mj. (skr. mjesto)

mimogred (pril.)

mjaukati, prez. mjauem, gl. pril. sad. mjauui,

gl. im. mjaukanje

mimoii, prez. mimoiem, aor. mimoioh, gl.

prid. rad. mimoiao/mimoila, gl. pril. pro.
mimoiavi

mjed (zastarj. bakar), gen. mjedi, instr. jed.

mjeu/mjedi

mimoilaziti, prez. mimimoilazim, gl. pril. sad.

mimoilazei, gl. im. mimoilaenje

mjehur

mineral

mjenica

minue

mjenini

ministarka,
ministarki

dat.

jed.

ministarki,

gen.

mn.

mjenja, vok. jed. mjenjau, instr. jed. mjenjaem

mjenjanica

minuciozan, minuciozna, odr. vid minuciozni

179

mjerkati, prez. mjerkam, gl. pril. sad. mjerkajui,

gl. im. mjerkanje

mladolikost, gen. jed. mladolikosti, instr. jed.

mladolikou/mladolikosti

mjerljiv, mjerljiva, odr. vid mjerljivi

mladost, gen. jed. mladosti, instr. jed. mladou/

mladosti

mjerljivost, gen. jed. mjerljivosti, instr. jed.

mjerljivou/mjerljivosti

mladunac, gen. jed. mladunca, vok. jed. mladune,

nom. mn. mladunci, gen. mn. mladunaca

mjerni

mlaahan
mlaahni

mjerodavan, mjerodavna, odr. vid mjerodavni

Mjesec (astr.), instr. Mjesecom

(mlaan),

mlaahna,

odr.

vid

mlaan (mlaahan), mlaana, odr. vid mlaani

mjesec (vrem.), instr. jed. mjesecom

mlai (komp. od mlad)

mjesear, vok. jed. mjesearu/mjeseare, instr.

jed. mjesearom/mjesearem

mlaznjak, nom. mn. mlaznjaci

mjesearka, dat. jed. mjesearki, gen. mn.

mjesearki

Mleci, gen. Mletaka

Mjeseeve mijene

Mleanka, dat. jed. Mleanki, gen. mn. Mleanki

mjeseina

Mletaka Republika

mjesni

mletaki

mjestimian, mjestimina, odr. vid mjestimini

mlije, gen. jed. mlijei, instr. jed. mlijeju/mlijei

mjesto

mlijean (mljean), mlijena, odr. vid mlijeni

mjestae, gen. jed. mjestaca/mjestaeta

mlijenica

mjeanac, gen. jed. mjeanca, vok. jed. mjeane,

gen. mn. mjeanaca

Mlijeni put (Mljeni put)

Mleanin, nom. mn. Mleani

mjeavina

mlijenost, gen. jed. mlijenosti, instr. jed.

mlijenou/mlijenosti

mjeovit, mjeovita, odr. vid mjeoviti

mlijeko

mjeovitost, gen. jed. mjeovitosti, instr. jed.

mjeovitou/mjeovitosti

mlivo

mjetanin, nom. mn. mjetani

mljean (mlijean), mljena, odr. vid mljeni

mjetanka, dat. jed. mjetanki, gen. mn. mjetanki

Mljeni put (Mlijeni put)

.mk (internetski domen Makedonije)

mljekadija

MK (Meunarodna auto-oznaka za Makedoniju)

ml (skr. mililitar)

mljekar, vok. jed. mljekaru/mljekare, instr. jed.

mljekarom/mljekarem

mlad, mlada, odr. vid mladi

mljekara

mladac, gen. jed. mladca, gen. mn. mladaca

mljekarica, vok. jed. mljekarice

mlade (omladina), gen. jed. mladei, instr. jed.

mladeju/mladei

mljekariin

mljackati, prez. mljackam, gl. im. mljackanje

mladistvo, gen. mn. mladistava/mladistva

mljeti, prez. meljem, gl. pril. sad. meljui, gl. im.

mljevenje

mladika, dat. jed. mladici

mm (skr. milimetar)

mladolik, mladolika, odr. vid mladoliki

mn. (skr. mnoina)

180

MNE (meunarodna auto-oznaka za Crnu

Goru)

molba, gen. mn. molbi/molba

mnijenje, gen. jed. mnijenja, instr. jed. mnijenjem

molilac, gen. jed. molioca, vok. jed. molioe, gen.

mn. molilaca

mniti, prez. mnim/mnijem, gl. pril. sad. mnijui

moliteljka, dat. jed. moliteljki, gen. mn. moliteljki

mnogobotvo,
mnogobotva

moljac, gen. jed. moljca, vok. jed. molje, gen. mn.

moljaca

gen.

mn.

mnogobotava/

mnogoboac, gen. jed. mnogoboca, vok. jed.

mnogoboe, gen. mn. mnogoboaca

momaki
momak, gen. jed. momka, vok. jed. mome, gen.
mn. momaka

mnogoboaki
mnogocijenjeni

momad, gen. jed.

momau/momadi

mnogoasovni

momadi,

instr.

jed.

momiti se, prez. momim se, gl. pril. sad.

momei se, gl. im. momenje

mnogogodinji
mnogopotovani

momenat (moment), gen. jed. momenta, gen.

mn. momenata

mnogo puta (pril.)

mnogovjeki

moment (momenat), gen. jed. momenta, gen.

mn. momenata

mnotvo, gen. mn. mnotava/mnotva

mnoilac, gen. jed. mnoioca, nom. mn. mnoioci,
gen. mn. mnoilaca

momentalno (pril.)

mo, gen. jed. moi, instr. jed. moi/mou

monahinja

moi, prez. mogu/mognem, aor. mogoh (moe),

gl. prid. rad. mogao/mogla, gl. pril. pro. mogavi

monarhist (monarhista), gen. jed. monarhista

monah, vok. jed. monae, nom. mn. monasi

monarhista (monarhist), gen. jed. monarhiste

monik, vok. jed. monie, nom. mn. monici

monost, gen. jed.
monou/ monosti

monosti,

instr.

monaki

jed.

monoftong, nom. mn. monoftonzi

movaran, movarna, odr. vid movarni

monolog, nom. mn. monolozi

moderna

monoloki

modif. (skr. modifikovano)

monoteist (monoteista), gen. jed. monoteista

monoteista (monoteist), gen. jed. monoteiste

modernist (modernista), gen. jed. modernista

monoteistiki

modernista (modernist), gen. jed. moderniste

monoteistkinja

modernistkinja

monoteizam, gen. jed. monoteizma, gen. mn.

monoteizama

modistkinja
modreti (postajati modar), prez. modrim, gl. pril.
sad. modrei, gl. im. modrenje

monstrum
monstruozan,
monstruozni

modrook, modrooka, odr. vid modrooki

mogu (moguan), mogua, odr. vid mogui

monstruozna,

odr.

vid

monstruoznost, gen. jed. monstruoznosti, instr. jed.

monstruoznou / monstruoznosti

moguan (mogu), moguna, odr. vid moguni

Mojkovaka bitka

montenegrist
montenegrista

MOK (skr. Meunarodni olimpijski komitet)

181

(montenegrista),

gen.

jed.

montenegrista
montenegriniste

(montenegrist),

gen.

jed.

motociklista
motocikliste

(motociklist),

gen.

montenegristika, dat. jed. montenegristici

motokros

montenegristkinja

motorist (motorista), gen. jed. motorista

monument, gen. jed. monumenta, gen, mn.

monumenata

motorista (motorist), gen. jed. motoriste

monumentalan,
monumentalni

mozak, gen. jed. mozga

monumentalna,

odr.

jed.

mototrka, dat. jed. mototrci

vid

mm (skr. milimetar)

monumentalnost, gen. jed. monumentalnosti,

instr. jed. monumentalnou/ monumentalnosti

MMF (skr. Meunarodni monetarni fond)

Moraa (rijeka)

mn. (skr. mnoina)

Moraa (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

modani

Moraanin, nom. mn. Moraani

m. r. (skr. muki rod)

Moraanka, dat. jed. Moraanki, gen. mn.

Moraanki

mr (skr. magistar)

Moraankin

mraiti (se), prez. mraim (se), gl. pril. sad.

mraei (se), gl. im. mraenje

moral

mrav

moralist (moralista), gen. jed. moralista

mravinjak, nom. mn. mravinjaci

moralista (moralist), gen. jed. moraliste

mravojed

moralistkinja
moratorijum

mrestilite, gen. jed. mrestilita, instr. jed.

mrestilitem

moreuz

mrenjaa

morfijum

mrijest, gen. jed.

mrijeu/mrijesti

morfologija

mrijesti,

instr.

jed.

morfoloki

mrijestiti se, prez. mrijestim se, gl. pril. sad.

mrijestei se, gl. im. mrijeenje

mornar, vok. jed. mornaru/mornare, instr. jed.

mornarom/mornarem

mrijeti, prez. mrem, gl. pril. sad. mrui, gl. prid.

rad. mro/mrla, gl. im. mrenje

Moskovljanin, nom. mn. Moskovljani

mrknuti, prez. mrknem, aor. mrknuh, gl. pril.

pro. mrknuvi

Moskovljanka, dat. jed. Moskovljanki, gen. mn.

Moskovljanki

mrkoela

moskovski
Moskva, gen. Moskve

mraviti, prez. mravim, impf. mravljah, gl. pril.

sad. mravei, gl. im. mravljenje

most, nom. mn. mostovi

mrtac (mrtvac), gen. jed. mrca, gen. mn. mrtaca

motika, dat. jed. motici

mrtvac (mrtac), gen. jed. mrtvaca, gen. mn.

mrtvaca

motka, dat. jed. motki, gen. mn. motki

motociklist
motociklista

(motociklista),

gen.

mrtvaki

jed.

mrtvanica
Mrtvi Do (top.)
182

mrzan, mrzna, odr. vid mrzni

Musorgski, gen. Musorgskog

mrzjeti, prez. mrzim, gl. pril. sad. mrzei, gl. prid.

rad. mrzio/mrzjela

musti, prez. muzem, gl. pril. sad. muzui, gl. prid.

rad. muzao/muzla, gl. im. muzenje

MS (skr. Matica srpska)

mukarac, gen. jed. mukarca, vok. jed. mukare,

gen. mn. mukaraca

mucati, prez. mucam, gl. pril. sad. mucajui, gl.

im. mucanje
mucavost, gen. jed.
mucavou/mucavosti

mucajui,

instr.

mukost, gen. jed. mukosti, instr. jed. mukou/

mukosti

jed.

mutuluk, nom. mn. mutuluci

muan, muna, odr. vid muni

mutulugdija

muenik, vok. jed. muenie, nom. mn. muenici

Muo (hipok.)

muenitvo, gen. mn. muenitava/muenitva

mutavac, gen. jed. mutavca, vok. jed. mutave,

gen. mn. mutavaca

muilac (muitelj), gen. jed. muioca, vok. jed.

muioe, gen. mn. muilaca

mutavost, gen. jed.

mutavou/mutavosti

muitelj (muilac), vok. jed. muitelju, instr. jed.

muiteljem

mutavosti,

instr.

jed.

muva

mukati, prez. mukam, gl. pril. sad. mukajui,

gl. im. mukanje

muva (kategorija u boksu)

muak, nom. mn. mukovi/muci

muvati (se), prez. muvam (se), gl. pril. sad.

muvajui (se), gl. im. muvanje

muka, dat. jed. muki, gen. mn. muki

muz. (skr. muzika; muziki)

mudrac, gen. jed. mudraca, vok. jed. mudrae

muzej, instr. jed. muzejom

mudrost, gen. jed. mudrosti, instr. jed. mudrou/

mudrosti

muziar, vok. jed. muziaru/muziare, instr. jed.

muziarom/muziarem

Muhamed, vok. Muhamede

muziarka,
muziarki

muhamedanac, gen. jed. muhamedanca, vok. jed.

muhamedane, gen. mn. muhamedanaca

dat.

jed.

muziarki,

gen.

mn.

muziki

mukotrpan, mukotrpna, odr. vid mukotrpni

muzikalan, muzikalna, odr. vid muzikalni

mukotrpnost, gen. jed. mukotrpnosti, instr. jed.

mukotrpnou/ mukotrpnosti

muzikolog, vok. jed. muzikoloe, nom. mn.

muzikolozi

multiplikacija

muzikologija

Muljanin, nom. mn. Muljani

muzikoloki

Muljanka, dat. jed. Muljanki, gen. mn. Muljanki

muzikolokinja

mumlati, prez. mumlam, gl. pril. sad. mumlajui,

gl. im. mumlanje

mungos

N (skr. azot)

Muo, gen. Mula

n. (skr. lat. neutrum - srednji rod)

MUP (skr. Ministarstvo unutranjih poslova)

Na (skr. natrijum)

MIP (skr. Ministarstvo inostranih poslova)

na primjer

MID (skr. Ministarstvo inostranih djela)

musl. (skr. muslimanski)
183

nabirati, prez. nabiram, gl. pril. sad. nabirajui, gl.

im. nabiranje

nadijevati, prez. nadijevam,

nadijevajui, gl. im. nadijevanje

gl.

pril.

sad.

nabiti, prez. nabijem, gl. prid. trp. nabijen

nabolje (pril.)

nadimak, gen. jed. nadimka, nom. mn. nadimci,

gen. mn. nadimaka

nabrzinu (pril.)

nadisati se, prez. nadiem se, imper. nadii se

nabreklost, gen. jed. nabreklosti, instr. jed.

nabreklou/ nabreklosti

nadjaati, prez. nadjaam

nabrei (nabreknuti), prez. nabreknem, aor.

nabrekoh, gl. prid. rad. nabrekao/nabrekla, gl.
pril. pro. nabrekavi

nadjesti (naesti), prez. nadjedem, aor.

nadjedoh, gl. prid. rad. nadjeo/nadjela, gl. pril.
pro. nadjevi

nabreknuti (nabrei), prez. nabreknem, aor.

nabreknuh, gl. prid. rad. nabreknuo/nabreknula,
gl. pril. pro. nabreknuvi

nadjunaiti, prez. nadjunaim

nadjenuti (naenuti), prez. nadjenem

nadleeti (nadletjeti), prez. nadletim, aor.

nadleeh, gl. prid. rad. nadletio/nadleela, gl. pril.
pro. nadleevi

nabrojati (nabrojiti), prez. nabrojim

nabrojiti (nabrojati), prez. nabrojim

nadletjeti (nadleeti), prez. nadletim, aor.

nadletjeh, gl. prid. rad. nadletio/nadletjela, gl. pril.
pro. nadletjevi

nabusitost, gen. jed. nabusitosti, instr. jed.

nabusitou/ nabusitosti

nadlijetati, prez. nadlijeem, gl. pril. sad.

nadlijeui, gl. im. nadlijetanje

nacionalist (nacionalista), gen. jed. nacionalista

nacionalista (nacionalist), gen. jed. nacionaliste

nadniarka, dat. jed. nadniarki, gen. mn.

nadniarki

nacionalizam, gen. jed. nacionalizma, gen. mn.

nacionalizama
nacjepkati (naepkati), prez. nacjepkam

nadnijeti, prez. nadnesem, aor. nadnijeh, gl. prid.

trp. nadnesen/ nadnijet, gl. prid. rad.
nadnio/nadnijela, gl. pril. pro. nadnijevi

naetvoronoiti (se), prez. naetvoronoim (se)

nadno (pred.)

naisto (pril.)

nadoi, prez. nadoem, aor. nadooh, gl. prid.

rad. nadoao/nadola, gl. pril. pro. nadoavi

Nacionalni park Loven

naitanost, gen. jed. naitanosti, instr. jed.

naitanou/ naitanosti

nadograivati, prez. nadograujem, gl. pril. sad.

nadograujui, gl. im. nadograivanje

naepkati (nacjepkati), prez. naepkam

nadohvat (pril. i pred.)

naerati (natjerati), prez. naeram

nadolje (pril.)

naerivati (natjerivati), prez. naerujem, gl. pril.

sad. naerujui, gl. im. naerivanje

nadomjetati, prez. nadomjetam, gl. pril. sad.

nadomjetajui, gl. im. nadomjetanje

nai, prez. naem, aor. naoh, gl. prid. rad. naao/

nala, gl. pril. pro. naavi

nadrealist (nadrealista), gen. jed. nadrealista

nave, gen. naava

nadrealista (nadrealist), gen. jed. nadrealiste

naistac (pril.)

nadrealistiki

nadasve (pril.)

nadrealistkinja

naddrutveni

nadrealizam, gen. jed. nadrealizma, gen. mn.

nadrealizama

nadesno (pril.)

nadojiti, prez. nadojim, imper. nadoj, gl. prid. trp.

nadojen
184

nadriljekar, vok. jed. nadriljekaru/nadriljekare,

instr. jed. nadriljekarom/nadriljekarem

nagao, nagla, odr. vid nagli

nadstojatelj, vok. jed. nadstojatelju, instr. jed.

nadstojateljem

naglasak, gen. jed. naglaska, nom. mn. naglasci,

gen. mn. naglasaka

nadstojnik, vok. jed. nadstojnie, nom. mn.

nadstojnici

naglaavati, prez. naglaavam, gl. pril. sad.

naglaavajui, gl. im. naglaavanje

nadstojnica, vok. jed. nadstojnice

nagluv, nagluva, odr. vid nagluvi

nadstojniin

nagluvost, gen. jed. nagluvosti,

nagluvou/ nagluvosti

naglas (pril.)

nadugako (pril.)
nadugo (pril.)

instr.

jed.

nagnijezditi, prez. nagnijezdim, gl. prid. trp.

nagnijeen

naduvati (napuvati), prez. naduvam, gl. pril. trp.

naduvan

nagnjeenost, gen. jed. nagnjeenosti, instr. jed.

nagnjeenou/nagnjeenosti

naduvavati (napuvavati), prez. naduvavam, gl.

pril. sad. naduvavajui, gl. im. naduvavanje

nagnjeiti,
nagnjeen

naduak (pril.)

prez.

nagnjeim,

gl.

pril.

trp.

nagoniti, prez. nagonim, gl. pril. sad. nagonei, gl.

im. nagonjenje

nadvoje (pril.)
nadvisivati, prez. nadvisujem, gl. pril. sad.
nadvisujui, gl. im. nadvisivanje

nagore (pril.)
nagovijest, gen. jed. nagovijesti, instr. jed.
nagovijeu/ nagovijesti

nadvonjak, nom. mn. nadvonjaci

nadvui, prez. nadvuem, aor. nadvukoh, gl. prid.
rad. nadvukao/nadvukla, gl. prid. trp. nadvuen,
gl. pril. pro. nadvukavi

nagovijestiti, prez. nagovijestim, gl. pril. trp.

nagovijeten

nadzirati, prez. nadzirem, gl. pril. sad. nadzirui,

gl. im. nadziranje

nagraisati, prez. nagraiem, aor. nagraisah, gl.

pril. pro. nagraisavi

nadzornica, vok. jed. nadzornice

nagrditi, prez. nagrdim, gl. prid. trp. nagren

nadzorniin

nagrdnost, gen. jed. nagrdnosti, instr. jed.

nagrdnou/ nagrdnost

nadzornik, vok. jed. nadzornie, nom. mn.

nadzornici

nagrenost, gen. jed. nagrenosti,

nagrenou/nagrenosti

nadzvuni

instr. jed.

nagrivati, prez. nagrujem, gl. pril. sad.

nagrujui, gl. im. nagrivanje

nadnjeti, prez. nadnjem, aor. nadnjeh, gl. prid.

rad. nadnjeo/nadnjela, gl. pril. pro. nadnjevi
nadnjevati, prez. nadnjevam, gl. pril. sad.
nadnjevajui, gl. im. nadnjevanje

nagristi, prez. nagrizem, gl. prid. rad.

nagrizao/nagrizla, gl. prid. trp. nagrizen, gl. pril.
pro. nagrizavi

naenuti (nadjenuti), prez. naenem, aor.

naenuh, gl. pril. pro. naenuvi

nagusto (pril.)

naesti (nadjesti), prez. naedem, aor.

naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro.
naevi

nahija

naheriti, prez. naherim, gl. prid. trp. naheren

naijediti se (najediti se), prez. naijedim se

nadak baba

naime (rijeca)

naftni

naiskap (pril.)
185

naizgled (pril.)

nakuiti se, prez. nakuim se, aor. nakuih se, gl.

pril. pro. nakuivi se

naizmjenice (pril.)

nalazak, gen. jed. nalaska, nom. mn. nalasci, gen.

mn. nalazaka

naizust (pril.)
najamnik,
najamnici

vok.

jed.

najamnie,

nom.

mn.

najedanput (pril.)

naleeti (naletjeti), prez. naletim, aor. naleeh,

gl. prid. rad. naletio/naleela, gl. pril. pro.
naleevi

najediti se (naijediti se), prez. najedim se

naleke (naleuke) (pril.)

najedno (pril.)

naleuke (naleke) (pril.)

najednom (pril.)

naletjeti (naleeti), prez. naletim, aor. naletjeh,

gl. prid. rad. naletio/naletjela, gl. pril. pro.
naletjevi

najjai (sup. od jak)

najjasniji (sup. od jasan)

nalijepiti, prez. nalijepim, gl. prid. trp. nalijepljen

najjednostavniji (sup. od jednostavan)

nalijetati, prez. nalijeem, gl. pril. sad. nalijeui,

gl. im. nalijetanje

najjeftiniji (sup. od jeftin)

najjuniji (sup. od juni)

nalijevati, prez. nalijevam,

nalijevajui, gl. im. nalijevanje

nakaraivati, prez. nakaraujem, gl. pril. sad.

nakaraujui, gl. im. nakaraivanje

gl.

pril.

sad.

nalijevo (pril.)

nakinuriti se, prez. nakinurim se, gl. prid. trp.

nakinuren

naliti, prez. nalijem, gl. prid. trp. naliven

nalivati, prez. nalivam, gl. pril. sad. nalivajui, gl.
im. nalivanje

nakielost (nakisjelost), gen. jed. nakielosti,

instr. jed. nakielou/nakielosti

naliv

nakieo (nakisjeo), nakiela, odr. vid nakieli

nalivpero

nakjue (pril.)

namai (namaknuti), prez. namaknem, aor.

namakoh
(namae),
gl.
prid.
rad.
namakao/namakla, gl. pril. pro. namakavi

nakjueranji
naknadiv (naknadljiv), naknadiva, odr. vid
naknadivi

namaknuti (namai), prez. namaknem, aor.

namaknuh, gl. prid. rad. namaknuo/namaknula,
gl. pril. pro. namaknuvi

naknadljiv (naknadiv), naknadljiva, odr. vid

naknadljivi

namijeniti, prez. namijenim, gl. prid. trp.

namijenjen

nakonje
nakostrijeenost, gen. jed. nakostrijeenosti, instr. jed.
nakostrijeenou/nakostrijeenosti

namastiti, prez. namastim, gl. prid. trp. namaen

nakostrijeiti, prez. nakostrijeim, gl. prid. trp.

nakostrijeen

namirnica

nakratko (pril.)

namjenski

nakrivo (pril.)

namjenjivati, prez. namjenjujem, gl. pril. sad.

namjenjujui, gl. im. namjenjivanje

namjena

nakovrati, prez. nakovram, aor. nakovrah,

gl. pril. pro. nakovravi
naksjutra (nakutra) (pril.)

namjeravati, prez. namjeravam, gl. pril. sad.

namjeravajui, gl. im. namjeravanje

nakutra (naksjutra) (pril.)

namjeriti, prez. namjerim

namjernica, vok. jed. namjernice
186

namjerniin

napasnik, vok. jed. napasnie, nom. mn. napasnici

namjernik, vok. jed. namjernie, nom. mn.

namjernici

napast,
gen.
jed.
napau/napasti

namjesnica, vok. jed. namjesnice

napetost, gen. jed. napetosti, instr. jed. napetou/

napetosti

namjesniin

instr.

jed.

napitak, gen. jed. napitka, nom. mn. napici, gen.

mn. napitaka

namjesniki
namjesnitvo,
gen.
namjesnitava/namjesnitva

napasti,

mn.

napokon (pril.)
napola (pril.)

namjesnik, vok. jed. namjesnie, nom. mn.

namjesnici

napoliar, vok. jed. napoliaru/napoliare, instr.

jed. napoliarom/napoliarem

namjetati, prez. namjetam, gl. pril. sad.

namjetajui, gl. im. namjetanje

napoliarka, dat. jed. napoliarki, gen. mn.

napoliarki

namjetenost, gen. jed. namjetenosti, instr. jed.

namjetenou/namjetenosti

napolje (pril.)

namraiti se, prez. namraim se

naporedo (pril.)

namriti se, prez. namrim se

naposljetku (pril.)

namrtenost, gen. jed. namrtenou, instr. jed.

namrtenou/namrtenosti

naprazno (pril.)

namrtvo (pril.)

napredak, gen. jed. napretka, nom. mn. napreci,

gen. mn. napredaka

napreac (pril.)

namuenost, gen. jed. namuenosti, instr. jed.

namuenou/namuenosti

napredan, napredna, odr. vid napredni

namusti, prez. namuzem, aor. namuzoh, gl. prid.

rad. namuzao/namuzla, gl. pril. pro. namuzavi

napregnuti, prez. napregnem, aor. napregnuh, gl.

pril. pro. napregnuvi

nanijeti, prez. nanesem, aor. nanijeh, gl. prid. rad.

nanio/namijela, gl. pril. pro. nanijevi, gl. prid. trp.
nanesen/nanijet

naprijed (pril.)

nanie (pril.)

naprosjaiti se
naprosjaim se

naprimjer (rije.)

nanovo (pril.)

(naproaiti

se),

prez.

(naprosjaiti

se),

prez.

naprosto, pril.

naoblaiti se, prez. naoblaim se

naoare, gen. naoara, dat. naoarima

naproaiti se
naproaim se

naoko (pril.)

naprotiv (rijeca)

naokolo (pril.)

napui
(napuknuti),
prez.
napuem/napuknem, aor. napukoh (napue), gl.
prid. rad. napukao/napukla, gl. pril. pro.
napukavi

naopake (pril.)
naopako (pril.)
napaenost, gen. jed. napaenosti, instr. jed.
napaenou/napaenosti

napuknuti (napui), prez. napuknem, aor.

napuknuh, gl. prid. trp. napuknut, gl. pril. pro.
napuknuvi, gl. prid. rad. napuknuo / napuknula

napamet (pril.)
napasnica, vok. jed. napasnice

napustiti (naputiti), prez. napustim, gl. prid.

trp. naputen

napasniin
187

naputati, prez. naputam,

naputajui, gl. im. naputanje

gl.

pril.

sad.

naseljenik, vok. jed. naseljenie, nom. mn.

naseljenici

naputiti (napustiti), prez. naputim, gl. prid.

trp. naputen

naseobina

napuvati (naduvati) prez. napuvam

nasijecati, prez. nasijecam,

nasijecajui, gl. im. nasijecanje

gl.

pril.

sad.

nasijedati, prez. nasijedam,

nasijedajui, gl. im. nasijedanje

gl.

pril.

sad.

nasijati, prez. nasijem

napuvavati (naduvavati), prez. napuvavam, gl.

pril. sad. napuvavajui, gl. im. napuvavanje
naramak, gen. jed. naramka, nom. mn. naramci,
gen. mn. naramaka

nasilu (pril.)

naramenica

nasilnik, vok. jed. nasilnie, nom. mn. nasilnici

naranda

nasjeckati (naeckati), prez. nasjeckam

narandast, narandasta, odr. vid narandasti

nasjei (naei), prez. nasijeem, imper. nasijeci,

aor. nasjekoh (nasijee), gl. prid. rad.
nasjekao/nasjekla, gl. pril. pro. nasjekavi

naravouenije, gen. jed. naravouenija, instr. jed.

naravouenijem
naredan, naredna, odr. vid naredni

nasjedjeti se (naeeti se), prez. nasjedim se,

aor. nasjedjeh se, gl. prid. rad. nasjedio
se/nasjedjela se, gl. pril. pro. nasjedjevi se

narednik, vok. jed. narednie, nom. mn. narednici

narezak, gen. jed. nareska, nom. mn. naresci, gen.
mn. narezaka

nasjesti (naesti), prez. nasjednem, aor.

nasjedoh, gl. prid. rad. nasjeo/nasjela, gl. pril. pro.
nasjevi

naricati, prez. nariem, gl. pril. sad. nariui, gl.

im. naricanje
narijetko (pril.)

naslijediti, prez. naslijedim, gl. prid. trp.

naslijeen

narjeje, gen. mn. narjeja, instr. jed. narjejem

naslijepo (pril.)

narkoman, gen. jed. narkomana

nasljedan, nasljedna, odr. vid nasljedni

narkomanka, dat. jed. narkomanki, gen. mn.

narkomanki

nasljednica, vok. jed. nasljednice

nasljedniin

narodni

nasljedniki

Narodni muzej

nasljednik, vok. jed. nasljednie, nom. mn.

nasljednici

narodnost, gen. jed. narodnosti, instr. jed.

narodnou/narodnosti
narodski

nasljednost, gen. jed. nasljednosti, instr. jed.

nasljednou/nasljednosti

naruilac, gen. jed. naruioca, vok. jed. naruioe,

nom. mn. naruioci, gen. mn. naruilaca

nasljedstvo, gen. mn. nasljedstava/nasljedstva

nasljee, gen. jed. nasljea, instr. jed. nasljeem

narudba (narudbina)
narudbina (narudba)

nasljeivati, prez. nasljeujem, gl. pril. sad.

nasljeujui, gl. im. nasljeivanje

naruje, gen. jed. naruja, instr. jed. narujem

nasmijeiti se, prez. nasmijeim se

naruku (pril.)

nasmjehivati se, prez. nasmjehujem se, gl. pril.

sad. nasmjehujui se, gl. im. nasmjehivanje

nasamo (pril.)

nasmijeiti se, prez. nasmijeim se

naseljavati, prez. naseljavam, gl. pril. sad.

naseljavajui, gl. im. naseljavanje

nasmrt (pril.)
188

naspram (pred.)

nataknuti (natai), prez. nataknem,

natuknuh, gl. pril. pro. natuknuvi

nasrtati, prez. nasrem, gl. pril. sad. nasrui, gl.

im. nasrtanje

aor.

natovjean, natovjena, odr. vid natovjeni

nasrtljivost, gen. jed. nasrtljivosti, instr. jed.

nastrljivou/nasrtljivosti

natovjeanski

nastavak, gen. jed. nastavka, nom. mn. nastavci

natei, prez. nateknem/nateem, imper. nateci,

aor. natekoh, gl. prid. rad. natekao/natekla, gl. pril.
pro. natekavi

natovjek, vok. jed. natovjee

nastavnica, vok. jed. nastavnice

nastavniin

natenane (pril.)

nastavnik, vok. jed. nastavnie, nom. mn.

nastavnici

naticati se, prez. natiem se, gl. pril. sad. natiui

se, gl. im. naticanje

nastranu (pril.)

natjerati (naerati), prez. natjeram, aor. natjerah

gl. prid. sad. natjerao/natjerala, gl. pril. pro.
natjeravi

nastreljivati, prez. nastreljujem, gl. pril. sad.

nastreljujui, gl. im. nastreljivanje
nastrii, prez. nastriem, imper. nastrizi, aor.
nastrigoh, gl. prid. rad. nastrigao/nastrigla, gl.
pril. pro. nastrigavi

natjerivati (naerivati), prez. natjerujem, gl. pril.

sad. natjerujui, gl. im. natjerivanje

nasukati, prez. nasuem

natkriliti, prez. natkrilim, gl. prid. trp. natkriljen

nasuprot (pred.)

natkriti, prez. natkrijem, gl. prid. trp. natkriven

nasuvo (pril.)

natkrivati, prez. natkrivam,

natkrivajui, gl. im. natkrivanje

naki (pril.)

gl.

pril.

sad.

.nato (internetski domen NATO-a)

natedjeti (nateeti), prez. natedim, aor.

natedjeh, gl. prid. rad. natedio/natedjela, gl.
prid. trp. nateen, gl. pril. pro. natedjevi

natpijevati se (natpjevavati se), prez.

natpijevam se, gl. pril. sad. natpijevajui se, gl. im.
natpijevanje

nateeti (natedjeti), prez. natedim, aor.

nateeh, gl. prid. rad. natedio/nateela, gl. prid.
trp. nateen, gl. pril. pro. nateevi

natpjevati, prez. natpjevam

natpjevavati se (natpijevati se), prez.
natpjevavam se, gl. pril. sad. natpjevavajui se, gl.
im. natpjevavanje

naueti se (nautjeti se), prez. nautim se, aor.

naueh se, gl. prid. rad. nautio/nauela, gl. pril.
pro. nauevi se

natprirodan, natprirodna, odr. vid natprirodni

nautjeti se (naueti se), prez. nautim se, aor.

nautjeh se, gl. prid. rad. nautio/nautjela, gl. pril.
pro. nautjevi

natprirodnost, gen. jed. natprirodnosti, instr. jed.

natprirodnou/natprirodnosti

naeckati (nasjeckati), prez. naeckam

natrijum

naeeti se (nasjedjeti se), prez. naedim se,

aor. naeeh se, gl. prid. rad. naedio se/naeela
se, gl. pril. pro. naeevi se

natroje (pril.)

naesti (nasjesti), prez. naednem, aor.

naedoh, gl. prid. rad. naeo/naela, gl. pril. pro.
naevi

natrunuo (natruo), natrunula, odr. vid natrunuli

natrag (pril.)

natruo (natrunuo), natrula, odr. vid natruli

naturalist (naturalista), gen. jed. naturalista
naturalista (naturalist), gen. jed. naturaliste

natai (nataknuti), prez. nataknem, aor.

natakoh, gl. pril. pro. natakavi, gl. prid. rad.
natakao/natakla

naunik, vok. jed. naunie, nom. mn. naunici

naunoistraivaki
189

nauditi, prez. naudim

navrvjeti, prez. navrvim, aor. navrvjeh, gl. prid.

rad. navrvio/navrvjela, gl. pril. pro. navrvjevi

naugod (pril.)

nazadak, gen. jed. nazatka, nom. mn. nazaci, gen.

mn. nazadaka

nautrb (pril.)
navaditi, prez. navadim, gl. prid. trp. navaen

nazdravlje (uzv.)

navala

nazirati, prez. nazirem, gl. pril. sad. nazirui, gl.

im. naziranje

navalica
navalice (pril.)

naznaavati, prez. naznaavam, gl. pril. sad.

naznaavajui, gl. im. naznaavanje

navee (pril.)
navesti, prez. navedem, aor. navedoh, gl. prid.
rad. naveo/navela, gl. prid. trp. naveden, gl. pril.
pro. navevi

nazrijeti, prez. nazrem, aor. nazrijeh, gl. prid. rad.

nazrio/nazrela, gl. pril. pro. nazrijevi

navesti, prez. navezem, aor. navezoh, gl. prid. rad.

navezao/navezla, gl. pril. pro. navezavi

naao (pril.)

navii (naviknuti), prez. naviknem, aor. navikoh

(navie), gl. prid. rad. navikao/navikla, gl. pril.
pro. navikavi

naivo (pril.)

naalost (rije.)
naderati se, prez. naderem se
N. B. (skr. lat. nota bene - biljeka)

navijek (pril.)
navijestiti,
navijeten

prez.

n. d. (skr. navedeno djelo)

navijestim,

gl.

prid.

trp.

n. e. (skr. nove ere)

neandertalac, gen. jed. neandertalca, vok. jed.
neandertale, gen. mn. neandertalaca

navika, dat. jed. navici

naviknuti (navii), prez. naviknem,
naviknuh, gl. pril. pro. naviknuvi

aor.

nebitan, nebitna, odr. vid nebitni

nebriga, dat. jed. nebrizi

naviljak, gen. jed. naviljka, nom. mn. naviljci, gen.

mn. naviljaka

necjelovit, necjelovita, odr. vid necjeloviti

necjelovitost, gen. jed. necjelovitosti, instr. jed.
necjelovitou/necjelovitosti

navie (pril.)
navjetavati, prez. navjetavam, gl. pril. sad.
navjetavajui, gl. im. navjetavanje

neastivi, gen. jed. neastivog

navjeivati, prez. navjeujem, gl. pril. sad.

navjeujui, gl. im. navjeivanje

neist, gen. jed. neisti, instr. jed. neiu/neisti

navjetenje, gen. jed. navjetenja, instr. jed.

navjetenjem

neovjek, vok. jed. neovjee

neovjean, neovjena, odr. vid neovjeni

neovjetvo, gen. mn. neovjetava/neovjetva

navlaka, dat. jed. navlaci

neu, nee, nee, neemo, neete, nee

navrat-nanos (pril.)

nedaleko (pril.)

navreti (navrtjeti), prez. navrtim, aor. navreh,

gl. prid. rad. navrtio/navrela, gl. pril. pro.
navrevi

nedisciplinovan, nedisciplinovana,
nedisciplinovani

odr. vid

nedjelo

navrijeti, prez. navrem, aor. navrijeh, gl. pril. pro.

navrijevi, gl. prid. rad. navro/navrla

nedoeran (nedotjeran), nedoerana, odr. vid

nedoerani

navrtjeti (navreti), prez. navrtim, aor. navrtjeh,

gl. prid. rad. navrtio/navrtjela, gl. pril. pro.
navrtjevi
190

nedoeranost (nedotjeranost),
nedoeranosti,
instr.
nedoeranou/nedoeranosti

gen.

jed.
jed.

neiscjeljivost, gen. jed. neiscjeljivosti, instr. jed.

neiscjeljivou/neiscjeljivosti
neiscrpan, neiscrpna, odr. vid neiscrpni

nedogled
nedokuiv, nedokuiva, odr. vid nedokuivi

neiskorijenjen,
neiskorijenjeni

nedokuivost, gen. jed. nedokuivosti, instr. jed.

nedokuivou/nedokuivosti

neiskorjenljiv (neiskorjenjiv), neiskorjenljiva,

odr. vid neiskorjenljivi

nedonoe, gen. jed. nedonoeta

neiskorjenjiv (neiskorjenljiv), neiskorjenjiva,

odr. vid neiskorjenjivi

nedoraslost, gen. jed. nedoraslosti, instr. jed.

nedoraslou/nedoraslosti

neiskorijenjena,

odr.

neiskusan, neiskusna, odr. vid neiskusni

nedorastao, nedorasla, odr. vid nedorasli

neistrebljiv, neistrebljiva, odr. vid neistrebljivi

nedosljedan, nedosljedna, odr. vid nedosljedni

neizbjean, neizbjena, odr. vid neizbjeni

nedosljednost, gen. jed. nedosljednosti, instr. jed.

nedosljednou/nedosljednosti

neizdriv, neizdriva, odr. vid neizdrivi

nedostatak, gen. jed. nedostatka, nom. mn.

nedostaci, gen. mn. nedostataka

neizlijeen, neizlijeena, odr. vid neizlijeeni

neizdrljiv, neizdrljiva, odr. vid neizdrljivi

neizljeiv, neizljeiva, odr. vid neizljeivi

nedostinost, gen. jed. nedostinosti, instr. jed.

nedostinou/nedostinosti

neizljeivost, gen. jed. neizljeivosti, instr. jed.

neizljeivou/neizljeivosti

nedotjeran (nedoeran), nedotjerana, odr. vid

nedotjerani
nedotjeranost
nedotjeranosti,
nedotjeranosti

vid

neizmjenljiv (neizmjenjiv), neizmjenljiva, odr.

vid neizmjenljivi

(nedoeranost), gen. jed.

instr. jed. nedotjeranou/

neizmjenjiv (neizmjenljiv), neizmjenjiva, odr.

vid neizmjenjivi
neizmjeran, neizmjerna, odr. vid neizmjerni

nedozrelost, gen. jed. nedozrelosti, instr. jed.

nedozrelou/nedozrelosti

neizmjeriv (neizmjerljiv), neizmjeriva, odr. vid

neizmjerivi

nedrug

neizmjerljiv (neizmjeriv), neizmjerljiva, odr.

vid neizmjerljivi

nedug
nedjelja (neelja)

neizreciv, neizreciva, odr. vid neizrecivi

nedjeljni (neeljni)

neizraunljiv,
neizraunljivi

nedjeljnik (neeljnik), vok. jed. nedjeljnie,

nom. mn. nedjeljnici

neizraunljiva,

odr.

vid

neizrecivost, gen. jed. neizrecivosti, instr. jed.

neizrecivou/neizrecivosti

neelja (nedjelja)
neeljni (nedjeljni)

neizvjesnost, gen. jed. neizvjesnosti, instr. jed.

neizvjesnou/neizvjesnosti

neeljnik (nedjeljnik), vok. jed. neeljnie, nom.

mn. neeljnici

neizvjestan, neizvjesna, odr. vid neizvjesni

nehajan, nehajna, odr. vid nehajni

neja, gen. jed. nejai, instr. jed. nejaju/nejai

nehat

nejak, nejaka, odr. vid nejaki

nehotice (pril.)

nejasan, nejasna, odr. vid nejasni

nehotian, nehotina, odr. vid nehotini

nekadanji

neiscjeljiv, neiscjeljiva, odr. vid neiscjeljivi

191

nekmoli (vez.)
neki (zamj.)

neocjenjiv (neocjenljiv), neocjenjiva, odr. vid

neocjenjivi

neko (gen. nekoga)

neol. (skr. neologizam)

nekolegijalan,
nekolegijalni

nekolegijalna,

odr.

neolit

vid

neoporeziv, neoporeziva, odr. vid neoporezivi

nekoliko (pril.)

neoprean, neoprena, odr. vid neopreni

nekompetencija

neopredijeljen,
neopredijeljeni

nekompetentan,
nekompetentni

nekompetentna,

odr.

vid

neopredijeljena,

odr.

vid

neopredijeljenost, gen. jed. neopredijeljenosti,

instr. jed. neopredijeljenou/neopredijeljenosti

nekompetentnost, gen. jed. nekompetentnosti,

instr. jed. nekompetentnou/nekompetentnosti

neosjetan (neoetan), neosjetna, odr. vid

neosjetni

nekorektan, nekorektna, odr. vid nekorektni

neosjetljiv (neoetljiv), neosjetljiva, odr. vid

neosjetljivi

nekrolog, nom. mn. nekrolozi

nelijep, nelijepa, odr. vid nelijepi

neosnovan, neosnovana, odr. vid neosnovani

neljudi

neosnovanost, gen. jed. neosnovanosti, instr. jed.

neosnovanou/neosnovanosti

neljudski
nemanje

neosvijeen,
neosvijeeni

nemalen, nemalena, odr. vid nemaleni

neosvijeena,

odr.

vid

neoetan (neosjetan), neoetna, odr. vid.

neoetni

nemati, prez. nemam, gl. pril. sad. nemajui

nematina
nemilosrdan, nemilosrdna, odr. vid nemilosrdni

neoetljiv
neoetljiva

nemilost, gen. jed.

nemilou/nemilosti

neotklonjiv, neotklonjiva, odr. vid neotklonjivi

nemilosti,

instr.

jed.

nepobijeen,
nepobijeeni

neminovnost, gen. jed. neminovnosti, instr. jed.

neminovnou/neminovnosti
instr.

odr.

nepobijeena,

odr.

vid

nepobjedan, nepobjedna, odr. vid nepobjedni

nemio, nemila, odr. vid nemili

nemoi,

neoetljiva,

neotrovan, neotrovna, odr. vid neotrovni

neminovan, neminovna, odr. vid neminovni

nemo, gen. jed.

nemou/nemoi

(neosjetljiv),

nepobjediv, nepobjediva, odr. vid nepobjedivi

jed.

nepobjedivost, gen. jed. nepobjedivosti, instr. jed.

nepobjedivou/nepobjedivosti

nemogue (pril.)

nepodijeljen,
nepodijeljeni

nemuti
neob. (skr. neobino)

nepodijeljena,

odr.

vid

nepodijeljenost, gen. jed. nepodijeljenosti, instr. jed.

nepodijeljenou/nepodijeljenosti

neocijenjen, neocijenjena, odr. vid neocijenjeni

nepogreiv, nepogreiva, odr. vid nepogreivi

neocijenjenost, gen. jed. neocijenjenosti, instr. jed.

neocijenjenou/neocijenjenosti

nepogreivost, gen. jed. nepogreivosti, instr. jed.

nepogreivou/nepogreivosti

neocjenljiv (neocjenjiv), neocjenljiva, odr. vid

neocjenljivi

nepokolebljiv,
nepokolebljivi
192

nepokolebljiva,

odr.

vid

nepokolebljivost, gen. jed. nepokolebljivosti,

instr. jed. nepokolebljivou/nepokolebljivosti

nepromjenjivost (nepromjenljivost), gen. jed.

nepromjenjivosti, instr. jed. nepromjenjivou/
nepromjenjivosti

neporeciv, neporeciva, odr. vid neporevici

neprosvijeen,
neprosvijeeni

nepovrediv, nepovrediva, odr. vid nepovredivi

neprebrodiv,
neprebrodivi

neprebrodiva,

odr.

vid

neranljiv
neranljivi

neprelaznost, gen. jed. neprelaznosti, instr. jed.

neprelaznou/neprelaznosti

(neranjiv),

neranljiva,

odr.

vid

neralanljiv (neralanjiv), neralanljiva, odr.

vid neralanljivi

nepresuiv, nepresuiva, odr. vid nepresuivi

odr.

vid

neranjiv (neranljiv), neranjiva, odr. vid neranjivi

nepresuan, nepresuna, odr. vid nepresuni

neprimijeena,

odr.

neprosvijeenost, gen. jed. neprosvijeenosti,

instr. jed. neprosvijeenou/neprosvijeenosti

neprelazan, neprelazna, odr. vid neprelazni

neprimijeen,
neprimijeeni

neprosvijeena,

vid

neralanjiv (neralanljiv), neralanjiva, odr.

vid neralanjivi

neprimjenljiv (neprimjenjiv), neprimjenljiva,

odr. vid neprimjenljivi

nerazluiv, nerazluiva, odr. vid nerazluivi

neprimjenljivost, gen. jed. neprimjenljivosti,

instr. jed. neprimjenljivou/neprimjenljivosti

nerjeiv, nerjeiva, odr. vid nerjeivi

nerazrjeiv, nerazrjeiva, odr. vid nerazrjeivi

neprimjenjiv (neprimjenljiv), neprimjenjiva,

odr. vid neprimjenjivi

nesavladiv, nesavladiva, odr. vid nesavladivi

neprimjerenost, gen. jed. neprimjerenosti, instr. jed.

neprimjerenou/neprimjerenosti

nesoj, instr. jed. nesojem

neprimjetan, neprimjetna, odr. vid neprimjetni

nesrenik (nesretnik), vok. jed. nesrenie, nom.

mn. nesrenici

neslomiv, nesalomiva, odr. vid nesalomivi

nesrean (nesretan), nesrena, odr. vid nesreni

neprimjetnost, gen. jed. neprimjetnosti, instr. jed.

neprimjetnou/neprimjetnosti

nesrenica (nesretnica), vok. jed. nesrenice

nepristrasan, nepristrasna, odr. vid nepristrasni

nesreniin (nesretniin)

nepriznat, nepriznata, odr. vid nepriznati

nesretan (nesrean), nesretna, odr. vid nesretni

neprocjenljiv (neprocjenjiv), neprocjenljiva,

odr. vid neprocjenljivi

nesretnik (nesrenik), vok. jed. nesretnie, nom.

mn. nesretnici

neprocjenjiv (neprocjenljiv), neprocjenjiva,

odr. vid neprocjenjivi

nesretnica (nesrenica), vok. jed. nesretnice

nesavremen, nesavremena, odr. vid nesavremeni

neprokuvan, neprokuvana, odr. vid neprokuvani

nestand. (skr. nestandardno)

neprom. (skr. nepromjenljiv)

nepromijenjen,
nepromijenjeni

nepromijenjena,

odr.

nesvijest, gen. jed. nesvijesti, instr. jed. nesvijeu/

nesvijesti

vid

neto (gen. neega)

nepromjenljiv
(nepromjenjiv),
nepromjenljiva, odr. vid nepromjenljivi

netaan, netana, odr. vid netani

neto teina

nepromjenljivost (nepromjenjivost), gen. jed.

nepromjenljivosti,
instr.
jed.
nepromjenljivou/nepromjenljivosti

nervoza
nervozan, nervozna, odr. vid nervozni

nepromjenjiv (nepromjenljiv), nepromjenjiva,

odr. vid nepromjenjivi

neutiv, neutiva, odr. vid neutivi

193

neutivost, gen. jed. neutivosti, instr. jed.

neutivou/neutivosti

nevredniji (komp. od nevrijedan)

nezadovoljan,
nezadovoljni

neuerivost
(neutjerivost),
gen.
jed.
neuerivosti, instr. jed. neuerivou/neuerivosti

nezadovoljna,

odr.

vid

nezahvalan, nezahvalna, odr. vid nezahvalni

neurolog, vok. jed. neuroloe, nom. mn.

neurolozi

nezahvalnica, vok. jed. nezahvalnice

nezahvalniin

neurologija

nezahvalnik, vok. jed. nezahvalnie, nom. mn.

nezahvalnici

neuroloki
neuroza

nezamjenljiv (nezamjenjiv), nezamjenljiva,

odr. vid nezamjenljivi

neuspjeh, nom. mn. neuspjesi

neuspjean, neuspjena, odr. vid neuspjeni
neustavan, neustavna, odr. vid neustavni

nezamjenjiv (nezamjenljiv), nezamjenjiva, odr.

vid nezamjenjivi

neustraiv (neustraljiv), neustraiva, odr. vid

neustraivi

nezaposlen (nezapoljen), nezaposlena, odr.

vid nezaposleni

neustraljiv (neustraiv), neustraljiva, odr. vid

neustraljivi

nezapoljen (nezaposlen), nezapoljena, odr.

vid nezapoljeni

neutjerivost
(neuerivost),
neutjerljivosti,
instr.
neutjerljivou/neutjerljivosti

nezaposlenost
nezaposlenosti,
nezaposlenosti

gen.

jed.
jed.

(nezapoljenost), gen. jed.

instr. jed. nezaposlenou/

neuvredljiv, neuvredljiva, odr. vid neuvredljivi

nezapoljenost (nezaposlenost), gen. jed.

nezapoljenosti, instr. jed. nezapoljenou/
nezapoljenosti

neuvrten, neuvrtena, odr. vid neuvrteni

nezasit, nezasita, odr. vid nezasiti

nevaljalac, gen. jed. nevaljalca, vok. jed. nevaljale,

gen. mn. nevaljalaca

nezasitost, gen. jed. nezasitosti, instr. jed.

nezasitou/nezasitosti

nevaljalstvo, gen. mn. nevaljalstava/nevaljalstva

nezavisan, nezavisna, odr. vid nezavisni

nevaljaltina

nezdrav, nezdrava, odr. vid nezdravi

nevaan, nevana, odr. vid nevani

neznaboac, gen. jed. neznaboca, vok. jed.

neznaboe, gen. mn. neznaboaca

neuveo, neuvela, odr. vid neuveli

nevidjelica (nevielica)

neznanac, gen. jed. neznanca, vok. jed. neznane,

gen. mn. neznanaca

nevidljiv, nevidljiva, odr. vid nevidljivi

nevielica (nevidjelica)

neznanka, dat. jed. neznanki, gen. mn. neznanki

nevinost, gen. jed. nevinosti, instr. jed. nevinou/

nevinosti
nevjernik,
nevjernici

vok.

nevjerovatan,
nevjerovatni

neznanje, gen. jed. neznanja, instr. jed. neznanjem

jed. nevjernie,

nom.

mn.

nezrelost, gen. jed.

nezrelou/ nezrelosti

nevjerovatna,

odr.

vid

niiji

nezrelosti,

instr.

jed.

nevjesta

nii (niknuti), prez. niknem, aor. nikoh (nie),

gl. prid. rad. nikao/nikla, gl. pril. pro. nikavi

nevjet, nevjeta, odr. vid nevjeti

nie (nigdje/nige) (pril.)

nevrijedan, nevrijedna, odr. vid nevrijedni

nigdje (nige/nie) (pril.)

194

nige (nie/nigdje) (pril.)

N. N. (skr. lat. nomen nescio - ne znam imena)

nihilist (nihilista), gen. jed. nihilista

NOB (skr. Narodnooslobodilaka borba)

nihilista (nihilist), gen. jed. nihiliste

no, gen. jed. noi, instr. jed. nou/noi

nihilistkinja

noas (pril.)

nijekati, prez. nijekam/nijeem, gl. pril. sad.

nijekajui/nijeui, gl. im. nijekanje

noanji

nijesam, nijesi, nije, nijesmo, nijeste, nijesu

noivati, prez. noivam, gl. pril. sad. noivajui,

gl. im. noivanje

nikad (pril.)

noga, dat. jed. nozi, gen. mn. noga/nogu

nikakav, gen. nikakva

nogari

nikako (pril.)

nokaut

niknuti (nii), prez. niknem, aor. niknuh, gl. prid.

rad. niknuo/niknula, gl. pril. pro. niknuvi

nokdaun
nom. (skr. nominativ)

niko, gen. nikoga

Norveka, gen. Norveke, dat. Norvekoj

nikogovi, instr. jed. nikogoviem

norveki

nikoji

Norveanin, nom. mn. Norveani

nikolik

Norveanka, dat. jed. Norveanki, gen. mn.

Norveanki

nikoliko (pril.)
Nikoljdan, gen. Nikoljdana/Nikolja dne
Niki

nosilac, gen. jed. nosioca, vok. jed. nosioe, gen.

mn. nosilaca

Nikianin, nom. mn. Nikiani

nosivost, gen. jed. nosivosti, instr. jed. nosivou

Nikianka, dat. jed. Nikianki, gen. mn.

Nikianki

nostrifikacija

nikiki

nostrifikovati, prez. nostrifikujem, gl. pril. sad.

nostrifikujui, gl. im. nostrifikovanje

Nikiko polje

nov. (skr. novinarski)

niotkud (pril.)

Nova godina (prazn.)

nipoto (pril.)

novembar,
novembara

nisko (pril.)

gen.

jed.

novembra,

gen.

mn.

Novi Sad

nita (gen. niega)

novi vijek

nitav

Novi zavjet

nitavan, nitavna, odr. vid nitavni

nivo, gen. jed. nivoa, nom. mn. nivoi
nizak, niska, odr. vid niski
nizato (pril.)
nizbrdo (pril.)
nizdlaku (pril.)

novoizabran,
novoizabrani

novoizabrana,

odr.

vid

novoosnovan,
novoosnovani

novoosnovana,

odr.

vid

novootvoren,
novootvoreni

novootvorena,

odr.

vid

novoroen, novoroena, odr. vid novoroeni

nizija

novoroene, gen. jed. novoroeneta

.nl (internetski domen Holandije)

195

novosadski

Njemica, vok. jed. Njemice

Novosaanin, nom. mn. Novosaani

Njemiin

Novosaanka, dat. jed. Novosaanki, gen. mn.

Novosaanki

njen (njezin)

novost, gen. jed.

novou/novosti

njean, njena, odr. vid njeni

novosti,

instr.

njezin (njen)

jed.

njenost, gen. jed. njenosti, instr. jed. njenou/

njenosti

novosteen, novosteena, odr. vid novosteeni

novovjek, novovjeka, odr. vid novovjeki
no, instr. jed. noem, nom. mn. noevi

njihati, prez. njiem, gl. pril. sad. njiui, gl. im.

njihanje

npr. (skr. na primjer)

Njujoranin, nom. mn. Njujorani

NTV Montena

Njujoranka, dat. jed. Njujoranki, gen. mn.

Njujoranki

nudist (nudista), gen. jed. nudista

Njujork (New York)

nudista (nudist), gen. jed. nudiste

njujorki

nudistkinja

njuka, dat. jed.

njuki/njuaka

nuditi, prez. nudim, gl. pril. sad. nudei, impf.

nuah, gl. im. nuenje

njuki/njuci,

gen.

mn.

NJ.V. (skr. Njegovo/Njezino Velianstvo)

nuan, nuna, odr. vid nuni

nunost, gen. jed. nunosti, instr. jed. nunou/
nunosti

O
O (skr. kiseonik)
o. (skr. ostrvo)

Nj

oba, gen. obaju, dat. obama

njedra (mn. sr. r.), gen. njedara

obamrijeti, prez. obamrem, aor. obamrijeh, gl.

prid. rad. obamro/obamrla, gl. pril. pro.
obamrijevi

njega, dat. jed. njezi

Njego (vlast. ime)
Njego (planina)
Njegoevo (top.)

obamrlost, gen. jed. obamrlosti, instr. jed.

obamrlou/ obamrlosti

njegoevski

obasjati, prez. obasjam

njegovati, prez. njegujem, gl. pril. sad. njegujui,

gl. prid. trp. njegovan

obasuti, prez. obaspem, imper. obaspi

njegovateljica, vok. jed. njegovateljice

obavezan, obavezna, odr. vid obavezni

njegovateljiin

obavezati (se), prez. obaveem (se), gl. prid. trp.

obavezan

obaveza

Njegui

obavijest, gen. jed.

obavijeu/obavijesti

njeguki
Njemac, gen. jed. Njemca, vok. jed. Njeme, gen.
mn. Njemaca

obavijesti,

instr.

jed.

obavijestiti, prez. obavijestim, gl. prid. trp.

obavijeten, gl. im. obavjetenje

Njemaka, gen. Njemake, instr. Njemakom

obavijetenost, gen. jed. obavijetenosti, instr. jed.

obavijetenou/obavijetenosti

njemaki
196

obaviti, prez. obavim, gl. prid. trp. obavljen

objekat (objekt), gen. jed. objekta, gen. mn.

objekata

obavijen, obavijena, odr. vid obavijeni

objekatski

obavjetajac, gen. jed. obavjetajca, vok. jed.

obavjetaje, gen. mn. obavjetajaca

objekt (objekat), gen. jed. objekta, gen. mn.

objekata

obavjetajni
obavjetavati, prez. obavjetavam, gl. pril. sad.
obavjetavajui, gl. im. obavjetavanje

objeruke (pril.)

obavjetenje, gen. jed. obavjetenja, instr. jed.

obavjetenjem

objeenjak, vok. jed. objeenjae, nom. mn.

objeenjaci

obazrivost, gen. jed. obazrivosti. instr. jed.

obazrivou/obazrivosti

oblaan, oblana, odr. vid oblani

obdan (pril.)

oblasni

obeastiti, prez. obeastim, gl. prid. trp.

obeaen, gl. im. obeaenje

oblast, gen. jed. oblasti, instr. jed. oblau/oblasti

objeenjaki (pril.)

oblak, nom. mn. oblaci

obleeti (obletjeti), prez. obletim, aor. obleeh,

gl. pril. rad. obletio/obleela, gl. pril. pro.
obleevi

obeteenje, gen. jed. obeteenja, instr. jed.

obeteenjem
obetetiti, prez. obetetim,
obeteen, gl. im. obeteenje

gl.

prid.

trp.

obletjeti (obleeti), prez. obletim, aor. obletjeh,

gl. prid. rad. obletio/objetjela, gl. pril. pro.
obletjevi

obezbjeivati, prez. obezbjeujem, gl. pril. sad.

obezbjeujui, gl. im. obezbjeivanje

oblesaviti,
oblesavljen

obezbijediti, prez. obezbijedim, gl. prid. trp.

obezbijeen, gl. im. obezbjeenje

prez.

oblesavim,

gl.

prid.

trp.

oblije, gen. jed. oblija, instr. jed. oblijem

obezbijeenost, gen. jed. obezbijeenosti, instr. jed.

obezbijeenou/obezbijeenosti

oblike

obezbjeenje, gen. jed. obezbjeenja, instr. jed.

obezbjeenjem

obliti, prez. oblijem, gl. prid. trp. obliven

oblijepiti, prez. oblijepim, gl. prid. trp. oblijepljen

obeznaniti se, prez. obeznanim se, gl. prid. trp.

obeznanjen

oblog, nom. mn. oblozi

obezvrijediti, prez. obezvrijedim, gl. prid. trp.

obezvrijeen

oblutak, gen. jed. oblutka, nom. mn. obluci, gen.

mn. oblutaka

obezvreivati, prez. obezvreujem, gl. pril. sad.

obezvreujui, gl. im. obezvreivanje

obmanjivaica, vok. jed. obmanjivaice

obijest,
gen.
jed.
obijeu/obijesti

obijesti,

instr.

obloga, dat. jed. oblozi, gen. mn. obloga

obmanjivaiin

jed.

obmanjivati, prez. obmanjujem, gl. pril. sad.

obmanjujui, gl. im. obmanjivanje

obijestan, obijesna, odr. vid obijesni

obnevidjeti (obnevieti), prez. obnevidim, aor.

obnevidjeh, gl. prid. rad. obnevidio/obnevidjela,
gl. pril. pro. obnevidjevi

Obilia medalja
obiljeavati, prez. obiljeavam, gl. pril. sad.
obiljeavajui, gl. im. obiljeavanje

obnevieti (obnevidjeti), prez. obnevidim, aor.

obnevieh, gl. prid. rad. obnevidio/obneviela,
gl. pril. pro. obnevievi

obiljeiti, prez. obiljeim, gl. prid. trp. obiljeen

obiljeje, gen. jed. obiljeja, instr. jed. obiljejem

obno (pril.)

obje, gen. obiju, dat. objema

197

obnovitelj, vok. jed. obnovitelju, instr. jed.

obnoviteljem

obveznik,
obveznici

vok.

jed.

obveznie,

nom.

obnoviteljka, dat. jed. obnoviteljki, gen. mn.

obnoviteljki

o. c. (skr. lat. opus citatum - navedeno djelo)

mn.

oceubica

oboje

oceubilaki

obojica

oceubistvo, gen. mn. oceubistava/oceubistva

obolijevati, prez. obolijevam, gl. pril. sad.

obolijevajui, gl. im. obolijevanje
oboljelost, gen. jed. oboljelosti,
oboljelou/oboljelosti

instr.

jed.

oboljenje, gen.
oboljenjem

instr.

jed.

jed.

oboljenja,

ocijediti, prez. ocijedim, gl. prid. trp. ocijeen

ocijeniti, prez. ocijenim. gl. prid. trp. ocijenjen
ocjena
ocjenjiva, vok. jed. ocjenjivau, instr. jed.
ocjenjivaem
ocjenjivaki

oboavalac, gen. jed. oboavaoca, vok. jed.

oboavaoe, gen. mn. oboavalaca
oboavati, prez. oboavam,
oboavajui, gl. im. oboavanje

gl.

pril.

ocjenjivati, prez. ocjenjujem, gl. pril. sad.

ocjenjujui, gl. im. ocjenjivanje

sad.

ocrniti, prez. ocrnim, gl. prid. trp. ocrnjen

obraati, prez. obraam, gl. pril. sad. obraajui,

gl. im. obraanje

oaj, instr. jed. oajem

oajan, oajna, odr. vid oajni

obradiv, obradiva, odr. vid obradivi

Oena

obradivost, gen. jed. obradivosti, instr. jed.

obradivou/obradivosti

oerupati, prez. oerupam

obradovati, prez. obradujem

oetkati, prez. oetkam

obraivati, prez. obraujem, gl. pril. sad.

obraujui, gl. im. obraivanje

oevidac, gen. jed. oevica, vok. jed. oevie, nom.

mn. oevici, gen. mn. oevidaca

obrai, instr. jed. obraiem

oevidan, oevidna, odr. vid oevidni

obrazac, gen. jed. obrasca, gen. mn. obrazaca

oev (oin)

obrei, prez. obreem/obreknem, aor. obrekoh

(obree), gl. prid. rad. obrekao/obrekla, gl. pril.
pro. obrekavi

oevina
oin (oev)
oinstvo, gen. mn. oinstava/oinstva

obrijati, prez. obrijem

oinji (oni/onji)

obronak, gen. jed. obronka, nom. mn. obronci,

gen. mn. obronaka

oni (onji/oinji)
onji (oinji/oni)

obrtati, prez. obrem, gl. pril. sad. obrui, gl. im.

obrtanje
obruiti, prez. obruim

onjak, gen. jed. onjaka, nom. mn. onjaci, gen.

mn. onjaka

obrukati, prez. obrukam

ouh, vok. jed. oue, nom. mn. ousi

obudovjeti, prez. obudovim, aor. obudovjeh, gl.

prid. rad. obudovio/obudovjela, gl. pril. pro.
obudovjevi

oelaviti, prez. oelavim, gl. prid. trp. oelavljen

oerati (otjerati), prez. oeram
ooraviti, prez. ooravim, gl. prid. trp. ooravljen

obuhvatati, prez. obuhvatam, gl. pril. sad.

obuhvatajui, gl. im. obuhvatanje

outati, prez. outim

198

odabirati, prez. odabiram,

odabirajui, gl. im. odabiranje

gl.

pril.

sad.

odijelce
odijelo

odande (pril.)
odanost, gen. jed.
odanou/odanosti

odanosti,

instr.

odijeljenost, gen. jed. odijeljenosti, instr. jed.

odijeljenou/odijeljenosti

jed.

odijum

odasipati, prez. odasipam/odasipljem, gl. pril.

sad. odasipajui/odasipljui, gl. im. odasipanje

odioznost, gen. jed. odioznosti, instr. jed.

odioznou/odioznosti

odasvud (pril.)

odjedanput (pril.)

odavati, prez. odajem, gl. pril. sad. odajui, gl. im.

odavanje

odjednom (pril.)
odjek, nom. mn. odjeci

odavde (pril.)
odavno (pril.)

odjeljak, gen. jed. odjeljka, nom. mn. odjeljci, gen.

mn. odjeljaka

odavrijeti, prez. odavrem, aor. odavrijeh, gl. prid.

rad. odavro/odavrla, gl. pril. pro. odavrijevi

odjeljenje, gen.
odjeljenjem

odazov

odjeljivati, prez. odjeljujem,

odjeljujui, gl. im. odjeljivanje

odbitak, gen. jed. odbitka, nom. mn. odbici, gen.

mn. odbitaka
odbojka, dat. jed.
odbojaka/odbojki

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.

odjenuti (oesti), prez. odjenem

odlazak, gen. jed. odlaska, nom. mn. odlasci, gen.
mn. odlazaka

odbojnost, gen. jed. odbojnosti, instr. jed.

odbojnou/odbojnosti

odleeti (odletjeti), prez. odletim, aor. odleeh,

gl. prid. rad. odletio/odleela, gl. pril. pro.
odleevi

vok.

jed.

odbornie,

gen.

odjeljenja,

mn.

odbornik,
odbornici

odbojci,

jed.

nom.

mn.

odleivati, prez. odleujem,

odleujui, gl. im. odleivanje

odbrambeni
odbrana

gl.

pril.

sad.

odletjeti (odleeti), prez. odletim, aor. odletjeh,

gl. prid. rad. odletio/odletjela, gl. pril. pro.
odletjevi

odbraniti, prez. odbranim, gl. prid. trp. odbranjen

odgajiva, vok. jed. odgajivau, instr. jed.
odgajivaem

odlijepiti,
odlijepljen

odgajivaica, vok. jed. odgajivaice

prez.

odlijepim,

gl.

prid.

trp.

odliv

odgajivaiin
odgonetati, prez. odgonetam

odlijevati (odlivati), prez. odlijevam, gl. pril. sad.

odlijevajui, gl. im. odlijevanje

odgristi, prez. odgrizem, aor. odgrizoh, gl. prid.

rad. odgrizao/odgrizla, gl. pril. pro. odgrizavi

odlivati (odlijevati), prez. odlivam, gl. pril. sad.

odlivajui, gl. im. odlivanje

odgrtati, prez. odgrem, imper. odgri

odlivak (odljevak), gen. jed. odlivka, nom. mn.

odlivci, gen. mn. odlivaka

odgudjeti (odgueti), prez. odgudim, aor.

odgudjeh, gl. prid. rad. odgudio/odgudjela, gl.
pril. pro. odgudjevi

odljevak (odlivak), gen. jed. odljevak, nom. mn.

odljevci, gen. mn. odljevaka

odgueti (odgudjeti), prez. odgudim, aor.

odgueh, gl. prid. rad. odgudio/odguela, gl. pril.
pro. odguevi

odlomak, gen. jed. odlomka, nom. mn. odlomci,

gen. mn. odlomaka
odluka, dat. jed. odluci
199

odmai (odmaknuti), prez. odmaknem, aor.

odmakoh, gl. prid. rad. odmakao/odmakla, gl.
pril. pro. odmakavi

odr. vid (skr. odreeni vid)

odmah (pril.)

odsjei (odei), prez. odsijeem, aor. odsjekoh

(odsijee), imper. odsijeci, gl. prid. rad. odsjekao /
odsjekla, gl. pril. pro. odsjekavi

odmaknuti (odmai), prez. odmaknem, aor.

odmaknuh, gl. prid. rad. odmaknuo/odmaknula,
gl. pril. pro. odmaknuvi

odsjesti (odesti), prez. odsjednem, aor.

odsjedoh, gl. prid. rad. odsjeo/odsjela, gl. pril.
pro. odsjevi

odmalena (pril.)

odstupanje, gen. jed. odstupanja, instr. jed.

odstupanjem

odmaloprije (pril.)

odei (odsjei), prez. odsijeem, imper. odsijeci,

aor. odsjekoh (odsijee), gl. prid. rad.
odekao/odekla, gl. pril. pro. odekavi

odmijeniti, prez. odmijenim, gl. prid. trp.

odmijenjen
odmiljeti, prez. odmilim, aor. odmiljeh, gl. prid.
rad. odmilio/odmiljela, gl. pril. pro. odmiljevi

odesti (odsjesti), prez. odednem, gl. prid. rad.

odeo/odela, gl. pril. pro. odevi

odmjenjivati, prez. odmjenjujem, gl. pril. sad.

odmjenjujui, gl. im. odmjenjivanje

odsad (pril.)
odsijedati, prez. odsijedam,
odsijedajui, gl. im. odsijedanje

odnedavno (pril.)
odnekle (pril.)

gl.

pril.

sad.

odsijek, nom. mn. odsijeci

odnekud (pril.)

odsjaj, gen. jed. odsjaja, instr. jed. odsjajem

odnjihati, prez. odnjiem

odskakutati, prez. odskakuem, imper. odskakui

odoka (pril.)

odskitati, prez.
odskitaj/odskii

odolijevati, prez. odolijevam, gl. pril. sad.

odlijevajui, gl. im. odlijevanje

odskitam/odskiem,

imper.

odspavati, prez. odspavam

odonda (pril.)

odstajati, prez. odstojim

odonud (pril.)

odsto % (posto)

odostrag (pril.)

odstojanje

odovud (pril.)

odstrijel

odozdo (ozdo) (pril.)

odstupnica

odozgo (ozgo/ozgor) (pril.)

odsustvo, gen. mn. odsustava/odsustva

odrastao, odrasla, odr. vid odrasli

odsustvovati, prez. odsustvujem, gl. pril. sad.

odsustvujui, gl. im. odsustvovanje

odrei, prez. odreknem/odreem, aor. odrekoh

(odree), gl. prid. rad. odrekao/odrekla, gl. pril.
pro. odrekavi

odsutan, odsutna, odr. vid odsutni

odsutnost, gen. jed. odsutnosti, instr. jed.
odsutnou/odsutnosti

odredba, gen. mn. odredaba

odrezak, gen. jed. odreska, nom. mn. odresci, gen.
mn. odrezaka

odale (pril.)

odrijeiti, prez. odrijeim, gl. prid. trp. odrijeen,

gl. im. odrjeenje

odetati, prez. odetam

odrijeti, prez. odrem/oderem, aor. odrijeh, gl.

prid. rad. odro/odrla, gl. prid. trp. odrt, gl. pril.
pro. odrijevi/odrvi

odtampati, prez. odtampam

oditi, prez. odijem, gl. prid. trp. odiven

odunjati, prez. odunjam
200

odumrijeti, prez. odumrem, aor. odumrijeh, gl.

prid. rad. odumro/odumrla, gl. pril. pro.
odumrijevi

oglupaviti, prez. oglupavim, gl. prid. trp.

oglupavljen
ogluvjeti, prez. ogluvim, aor. ogluvjeh, gl. prid.
rad. ogluvio/ogluvjela, gl. pril. pro. ogluvjevi

oduvati, prez. oduvam

oduvijek (pril.)

ogoljelost, gen. jed. ogoljelosti,

ogoljelou/ogoljelosti

odvanost, gen. jed. odvanosti, instr. jed.

odvanou/odvanosti

instr.

jed.

ogoljeti, prez. ogolim, aor. ogoljeh, gl. prid. rad.

ogolio/ogoljela, gl. pril. pro. ogoljevi

odve (pril.)

ogorenost, gen. jed. ogorenosti, instr. jed.

ogorenou/ogorenosti

odvie (pril.)
odvri (odvrgnuti), prez. odvrgnem, aor.
odvrgoh
(odvre),
gl.
prid.
rad.
odvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. odvrgavi

ogranak, gen. jed. ogranka, nom. mn. ogranci, gen.

mn. ogranaka
ogrepsti, prez. ogrebem, aor. ogreboh, gl. prid.
rad. ogrebao/ogrebla, gl. pril. pro. ogrebavi

odvrgnuti (odvri), prez. odvrgnem, aor.

odvrgnuh, gl. prid. rad. odvrgnuo/odvrgnula, gl.
pril. pro. odvrgnuvi

ogreenje, gen.
ogreenjem

odvojenost, gen. jed. odvojenosti, instr. jed.

odvojenou/odvojenosti

jed.

ogreenja,

instr.

jed.

ogrijati, prez. ogrijem

odvojiti, prez. odvojim, gl. prid. trp. odvojen

ogrijev, gen. jed. ogrijeva

odvojiv, odvojiva, odr. vid odvojivi

ogrijevni

oesti (odjenuti), prez. oenem

ogrubiti (ogrubjeti), prez. ogrubim, aor.

ogrubih, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubila, gl. pril.
pro. ogrubivi, gl. prid. trp. ogrubljen

odak, gen. jed. odaka, nom. mn. odaci

ofajditi (ovajditi), prez. ofajdim, gl. prid. trp.
ofajen

ogrubjeti (ogrubiti), prez. ogrubim, aor.

ogrubjeh, gl. prid. rad. ogrubio/ogrubjela, gl.
pril. pro. ogrubjevi

ofanziva
oficijelan, oficijelna, odr. vid oficijelni

ogubaviti,
ogubavljen

oficijelnost, gen. jed. oficijelnosti, instr. jed.

oficijelnou/oficijelnosti

prez.

ogubavim,

gl.

prid.

trp.

ofsajd

oholost, gen. jed. oholosti, instr. jed. oholou/

oholnosti

oftalmolog, vok. jed. oftalmoloe, nom. mn.

oftalmolozi

ohrapaviti, prez. ohrapavim, gl. prid. trp.

ohrapavljen

oftalmologija

ohromiti (ohromjeti), prez. ohromim, gl. prid.

trp. ohromljen

oftalmoloki
oftalmolokinja

ohromjeti (ohromiti), prez. ohromim, gl. prid.

rad. ohromio/ohromjela, gl. pril. pro. ohromjevi

o. g. (skr. ove godine)

ojaenik, vok. jed. ojaenie, nom. mn. ojaenici

ogladnjeti, prez. ogladnim, aor. ogladnjeh, gl.

prid. rad. ogladnio/ogladnjela, gl. pril. pro.
ogladnjevi

ojaenost, gen. jed. ojaenosti,

ojaenou/ojaenosti

instr.

ojagnjiti, prez. ojagnjim, gl. prid. trp. ojagnjen

oglav, gen. jed. oglava

ojuiti, prez. ojuim

oglodati, prez. ogloem, imper. ogloi

okapati, prez. okapam, gl. prid. sad. okapajui

201

jed.

okean

omraviti, prez. omravim

oklijevati, prez. oklijevam,

oklijevajui, gl. im. oklijevanje

gl.

pril.

sad.

ondanji
ondje (one) (pril.)

oko, nom. mn. oi, gen. mn. oiju/oi

okopavati, prez. okopavam,
okopavajui, gl. im. okopavanje

one (ondje) (pril.)

gl.

pril.

sad.

onesvijestiti, prez. onesvijestim, gl. prid. trp.

onesvijeen

okorjelost, gen. jed. okorjelosti, instr. jed.

okorjelou/okorjelosti

onesvjeivati, prez. onesvjeujem, gl. pril. sad.

onesvjeujui, gl. im. onesvjeivanje

okotavati, prez. okotavam, gl. pril. sad.

okotavajui, gl. im. okotavanje

onomadne (pril.)

okretati, prez. okreem, imper. okrei, gl. pril. sad.

okreui, gl. im. okretanje

onovremeni

onomlani (pril.)
opanak, gen. jed. opanka, nom. mn. opanci, gen.
mn. opanaka

okrug, nom. mn. okruzi

okraati, prez. okraam

opanarica, vok. jed. opanarice

oktobar, gen. jed. oktobra

opaska, dat. jed.

opaski/opaska

Oktobarska revolucija
Oktoih

opasci/opaski,

gen.

mn.

okunica

opiniti, prez. opinim, aor. opinih, gl. prid. rad.

opinio/opinila, gl. pril. pro. opinivi

okupacijski (okupacioni)

Ophisaurus apodus Pallas (blavor)

okupacioni (okupacijski)

opijelo

olabavljenost, gen. jed. olabavljenosti, instr. jed.

olabavljenou/olabavljenosti

opijum

oliavati, prez. oliavam, gl. pril. sad. oliavajui,

gl. im. oliavanje

opklada

opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opijen

oplakati, prez. oplaem, imper. oplai

olimpijada

oplakivati, prez. oplakujem,

oplakujui, gl. im. oplakivanje

olovka, dat. jed. olovci, gen. mn. olovaka

oluk, nom. mn. oluci

gl.

pril.

sad.

oplaviti (oplavjeti), prez. oplavim, gl. prid. trp.

oplavljen

olupina
o. m. (skr. ovoga mjeseca)

oplavjeti (oplaviti), prez. oplavim, aor. oplavih,

gl. prid. rad. oplavio/oplavjela, gl. pril. pro.
oplavivi

omai (omaknuti), prez. omaknem, aor.

omakoh (omae), gl. prid. sad. omakao/omakla,
gl. pril. pro. omakavi

oplijeviti, prez. oplijevim, gl. prid. trp. oplijevljen

omaijati, prez. omaijam

oportunist (oportunista), gen. jed. oportunista

omaknuti (omai), prez. omaknem, aor.

omaknuh, gl. prid. rad. omaknuo/omaknula, gl.
pril. pro. omaknuvi

oportunista (oportunist), gen. jed. oportuniste

omlitaviti,
omlitavljen

prez.

omlitavim,

gl.

prid.

oportunistkinja
opovrgnuti, prez. opovrgnem

rad.

opozicija
opozicijski (opozicioni)

omorika, dat. jed. omorici

202

opozicioni (opozicijski)

optimist (optimista), gen. jed. optimista

opozvati, prez. opozovem

optimista (optimist), gen. jed. optimiste

opredijeliti, prez. opredijelim, gl. prid. trp.

opredijeljen, gl. im. opredjeljenje

optimistkinja
optimizam, gen. jed. optimizma, gen. mn.
optimizama

opredijeljenost, gen. jed. opredijeljenosti, instr. jed.

opredijeljenou/opredijeljenosti

optuba, gen. mn. optubi/optuba

opredjeljenje, gen. jed. opredjeljenja, instr. jed.

opredjeljenjem

optuenica, vok. jed. optuenice

optueniin

opredjeljivati, prez. opredjeljujem, gl. pril. sad.

opredjeljujui, gl. im. opredjeljivanje

optuenik, vok. jed. optuenie, nom. mn.

optuenici

opruga, dat. jed. opruzi

opustjeli (opueli)

opsada

opustjelost (opuelost), gen. jed. opustjelosti,

instr. jed. opustjelou/opustjelosti

opsjednutost, gen. jed. opsjednutosti, instr. jed.

opsjednutou/opsjednutosti
opservacijski (opservacioni)

opustjeti (opueti), prez. opustim, aor.

opustjeh, gl. prid. rad. opustio/opustjela, gl. pril.
pro. opustjevi

opservacioni (opservacijski)

opueli (opustjeli)

opservatorijum

opuelost (opustjelost), gen. jed. opuelosti,

instr. jed. opuelou/opuelosti

opservacija

opsean, opsena, odr. vid opseni

opsijedati, prez. opsijedam,
opsijedajui, gl. im. opsijedanje

gl.

pril.

opueti (opustjeti), prez. opustim, aor.

opueh, gl. prid. rad. opustio/opuela, gl. pril.
pro. opuevi

sad.

opsluiti, prez. opsluim, gl. prid. trp. opsluen

Oputne Rudine (geogr.)

opsluivati, prez. opsluujem, gl. pril. sad.

opsluujui, gl. im. opsluivanje

oran, orna, odr. vid orni

organizatorka, dat. jed. organizatorki, gen. mn.
organizatorki

opskrbiti, prez. opskrbim, gl. prid. trp. opskrbljen

opstanak, gen. jed. opstanka, nom. mn. opstanci,
gen. mn. opstanaka

orij. (skr. orijentalizam)

opstruirati, prez. opstruiram, gl. pril. sad.

opstruirajui, gl. im. opstruiranje

orijedak, orijetka, odr. vid orijetki

opiran, opirna, odr. vid opirni

orijentacija

opirnost, gen. jed.

opirnou/opirnosti

opirnosti,

instr.

orijediti, prez. orijedim, gl. prid. trp. orijeen

jed.

orijentalan, orijentalna, odr. vid orjentalni

orijentalist (orijentalista), gen. jed. orijentalista

opiti, prez. opijem, gl. prid. trp. opiven

orijentalista (orijentalist), gen. jed. orijentaliste

optenje, gen. jed. optenja, instr. jed. optenjem

orijentalistika, dat. jed. orijentalistici

opti

orijentalistkinja

optina

orijentalizam, gen. jed. orijentalizma, gen. mn.

orijentalizama

opteretiti, prez. opteretim, gl. prid. trp. optereen,

gl. im. optereenje

orijentir, instr. jed. orijentirom

opticaj, gen. jed. opticaja, instr. jed. opticajem

203

orijentisati, prez. orijentiem, gl. pril. sad.

orijentiui, gl. im. orijentisanje

osjeniti (oeniti) prez. osjenim, gl. prid. trp.

osjenen

orjei (komp. od orijedak)

osjetan (oetan), osjetna, odr. vid osjetni

Orja Luka

osjetiti (oetiti), prez. osjetim

Orjen

osjetljiv (oetljiv), osjetljiva, odr. vid osjetljivi

Orjoluanin, nom. mn. Orjoliani

osjetljivost (oetljivost), gen. jed. osjetljivosti,

instr. jed. osjetljivou/osjetljivosti

Orjoluanka, dat. jed. Orjoluanki, gen. mn.

Orjoluanki

oskudan, oskudna, odr. vid oskudni

Orjoluankin

oskudica

orkestar, gen. jed. orkestra, gen. mn. orkestara

oskudijevati, prez. oskudijevam, gl. pril. sad.

oskudijevajui, gl. im. oskudijevanje

Orloed (top.)
oronulost, gen. jed. oronulosti,
oronulou/oronulosti

instr.

oskudnost, gen. jed. oskudnosti, instr. jed.

oskudnou/oskudnosti

jed.

oskupsti, prez. oskubem, aor. oskuboh, gl. prid.

rad. oskubao/oskubla, gl. pril. pro. oskubavi

oronuo, oronula, odr. vid oronuli

ortografija

oslijepiti, prez. oslijepim, gl. prid. trp. oslijepljen,

gl. im. osljepljenje

ortografski
osamdeset

osljepljenje, gen. jed. osljepljenja, instr. jed.

osljepljenjem

osamdeset jedan

osljepljivati, prez. osljepljujem, gl. pril. sad.

osljepljujui, gl. im. osljepljivanje

osamnaest
osamnaesti

osmerac, gen. jed. osmerca, gen. mn. osmeraca

osamnaestina

osmijeh, nom. mn. osmijesi

osamnaestolani
osamsto (osam stotina)

osmjehivati se, prez. osmjehujem se, gl. pril. sad.

osmjehujui se, gl. im. osmjehivanje

osam stotina (osamsto)

osmjehnuti se, prez. osmjehnem se

osijedjelost (osijeelost), gen. jed. osijedjelosti,

instr. jed. osijeelou/osijeelosti

osmogodinjak, gen. jed. osmogodinjaka, vok.

jed. osmogodinjae, nom. mn. osmogodinjaci

osijedjeti (osijeeti), prez. osijedim, aor.

osijedjeh, gl. prid. rad. osijedio/osijedjela, gl. pril.
pro. osijedjevi

osmogodinji

osijeelost (osijedjelost), gen. jed. osijeelosti,

instr. jed. osijeelou/osijeelosti

osmoljetka, dat. jed. osmoljetki, gen. mn.

osmoljetki

osijeeti (osijedjeti), prez. osijedim, aor.

osijeeh, gl. prid. rad. osijedio/osijeela, gl. pril.
pro. osijeevi

osmomjeseni

osmoljetan, osmoljetna, odr. vid osmoljetni

osmoro
osmosatni

osjeaj (oeaj), instr. jed. osjeajem

osjeajan
osjeajni

(oeajan),

osjeajna,

odr.

osmovjekovan,
osmovjekovni

vid

osmovjekovna,

odr.

vid

osnijeiti, prez. osnijeim

osjeati (oeati), prez. osjeam, gl. pril. sad.

osjeajui, gl. im. osjeanje

osnovac, gen. jed. osnovca, vok. jed. osnove, gen.

mn. osnovaca
204

osobenost, gen. jed. osobenosti, instr. jed.

osobenou/osobenosti

oteenje, gen.
oteenjem

osobenjak, gen. jed. osobenjaka, vok. jed.

osobenjae, nom. mn. osobenjaci

otrouman. otroumna, odr. vid otroumni

osobitost, gen. jed. osobitosti,

osobitou/ osobitosti

jed.

oteenja,

instr.

jed.

otroumnost, gen. jed. otroumnosti, instr. jed.

otroumnou/otroumnosti

instr. jed.

outiti, prez. outim

ostanak, gen. jed. ostanka, nom. mn. ostanci, gen.

mn. ostanaka

Oeenica (top.)

ostarjelost, gen. jed. ostarjelosti, instr. jed.

ostarjelou/ostarjelosti

oeajan(osjeajan), oeajna, odr. vid oeajni

oeaj (osjeaj), instr. jed. ojeajem

ostatak, gen. jed. ostatka, nom. mn. ostaci, gen. mn.

ostataka

oeati (osjeati), prez. oeam, gl. pril. sad.

oeajui, gl. im. oeanje

ostavka, dat. jed. ostavci, gen. mn. ostavki

oeniti (osjeniti) prez. oenim, gl. prid. trp.

oenen

ostroje, gen. jed. ostroja, instr. jed. ostrojem

oetan (osjetna), oetna, odr. vid oetni

Ostrog

oetiti (osjetiti), prez. oetim

ostroki

oetljiv (osjetljiv), oetljiva, odr. vid oetljivi

osuenik, vok. jed. osuenie, nom. mn. osuenici

oetljivost (osjetljivost), gen. jed. oetljivosti,

instr. jed. oetljivou/oetljivosti

osvetiti, prez. osvetim, gl. prid. trp. osveen

osvijestiti, prez. osvijestim,
osvijeen, gl. im. osvjetenje

gl.

prid.

trp.

otac, gen. jed. oca, vok. jed. oe, nom. mn. oevi,
gen. mn. otaca

osvijetliti, prez. osvijetlim, gl. prid. trp. osvijetljen,

gl. im. osvjetljenje

Otac, Sin i Sveti Duh

osvijetljenost, gen. jed. osvijetljenosti, instr. jed.

osvijetljenou/osvijetljenosti

otadbina

otaastvo, gen. mn. otaastava/otaastva

osvjedoiti, prez. osvjedoim, gl. prid. trp.

osvjedoen, gl. im. osvjedoenje

otcijepiti, prez. otcijepim, gl. prid. trp. otcijepljen,

gl. im. otcjepljenje

osvjeivati, prez. osvjeujem, gl. pril. sad.

osvjeujui, gl. im. osvjeivanje

otunuti, prez. otunem

sad.

otepiti, prez. otepim, gl. prid. trp. otepljen, gl.

im. otepljenje

osvjetavati, prez. osvjetavam, gl. pril. sad.

osvjetavajui, gl. im. osvjetavanje

otunuti, prez. otunem, aor. otunuh, gl.

prid. rad. otunuo/otunula, gl. pril. pro.
otunuvi

osvjetati, prez. osvjetam,

osvjetajui, gl. im. osvjetanje

gl.

pril.

otei, prez. oteknem/oteem, aor. otekoh

(otee), gl. prid. rad. otekao/otekla, gl. pril. pro.
otekavi

osvjetenje, gen. jed. osvjetenja, instr. jed.

osvjetenjem
osvjetljavati, prez. osvjetljavam, gl. pril. sad.
osvjetljavajui, gl. im. osvjetljavanje

oteklina

osvjeavati, prez. osvjeavam, gl. pril. sad.

osvjeavajui, gl. im. osvjeavanje

oteti, pret. otmem, gl. prid. trp. otet

osvjeiti, prez. osvjeim, gl. prid. trp. osvjeen

otfrknuti, prez. otfrknem

otar, otra, odr. vid otri

othraniti, prez. othranim, gl. prid. trp. othranjen

otfikariti, prez. otfikarim, gl. prid. trp. otfikaren

205

oticati, prez. otiem, gl. pril. sad. otiui, gl. im.

oticanje

otprije (pril.)

otii, prez. otiem/odem, aor. otioh/odoh, gl.

prid. rad. otiao/otila, gl. pril. pro. otiavi

otputovati, prez. otputujem

otprtiti, prez. otprtim, gl. prid. trp. otpren

otijesniti, prez. otijesnim, gl. prid. trp. otijenjen

otrijeti, prez. otrem, aor. otrijeh, gl. prid. rad.

otro/otrla, gl. pril. pro. otrvi

otjerati (oerati), prez. otjeram

otrovnica

otjenjati, prez. otjenjam

otrovniin

otkad (pril.)

otud (pril.)

otkako (pril.)
otkinuti, prez. otkinem

otupjelost, gen. jed. otupjelosti,

otupjelou/otupjelosti

otkos, gen. mn. otkosa

otvrdnuti, prez. otvrdnem

otkud (otkuda) (pril.)

otmen, otmena, odr. vid otmeni

ovajditi (ofajditi), prez. ovajdim, gl. prid. trp.

ovajen

otmeno (pril.)

ovalan, ovalna, odr. vid ovalni

otmenost, gen. jed.

otmenou/otmenosti

otmenosti,

instr.

instr. jed.

ovas, gen. jed. ovsa

jed.

ovca, gen. mn. ovaca

otpad

ovdanji

otpadak, gen. jed. otpatka, nom. mn. otpaci, gen.

mn. otpadaka

ovdje (ove) (pril.)

otpadnica, vok. jed. otpadnice

ovijati, prez. ovijem

otpadniin

ovijavati, prez. ovijavam, gl. pril. sad. ovijavajui,

gl. im. ovijavanje

ove (ovdje) (pril.)

otpadnik, vok. jed. otpadnie, nom. mn. otpadnici

otpadnitvo, gen. mn. otpdnitava/otpadnitva
otpeatiti,
otpeaen

prez.

otpeatim,

gl.

prid.

ovjekovjeiti, prez. ovjekovjeim, gl. prid. trp.

ovjekovjeen, gl. im. ovjekovjeenje

trp.

ovlastiti, prez. ovlastim, gl. prid. trp. ovlaen, gl.

im. ovlaenje

otperjati, prez. otperjam

ovlaenje, gen. jed. ovlaenja, instr. jed.

ovlaenjem

otpetljati, prez. otpetljam

otpisati, prez. otpiem, imper. otpii
otpiti, prez. otpijem

ovlaivati, prez. ovlaujem, gl. pril. sad.

ovlaujui, gl. im. ovlaivanje

otpjeaiti, prez. otpjeaim

ovseni

otpjevati, prez. otpjevam

ozdo (odozdo) (pril.)

otplaivati, prez. otplaujem, gl. pril. sad.

otplaujui, gl. im. otplaivanje

ozepsti, prez. ozebem, aor. ozeboh, gl. prid. rad.

ozebao/ozebla, gl. pril. pro. ozebavi

otpozdrav

ozgo (ozgor/odozgo) (pril.)

otpozdraviti, prez. otpozdravim

ozgor (ozgo/odozgo) (pril.)

otpremiti,
otpremljen

prez.

otpremim,

gl.

prid.

trp.

ozlijediti, prez. ozlijedim, gl. prid. trp. ozlijeen

oznaavati, prez. oznaavam, gl. pril. sad.
oznaavajui, gl. im. oznaavanje

otpremnina
206

ozlojediti, prez. ozlojedim, gl. prid. trp. ozlojeen

pakosnik, vok. jed. pakosnie, nom. mn. pakosnici

ozlojeenost, gen. jed. ozlojeenosti, instr. jed.

ozojeenou/ozlojeenosti

pakost,
gen.
jed.
pakou/pakosti

ozljeda, gen. mn. ozljeda

pakostan, pakosna, odr. vid pakosni

ozljedni

palac, gen. jed. palca, nom. mn. palci/palevi, gen.

mn. palaca / paleva

ozljeivati, prez. ozljeujem, gl. pril. sad.

ozljeujui, gl. im. ozljeivanje

pakosti,

instr.

jed.

Ozrinii (geogr.; crnogorsko pleme)

palainka, dat. jed. palainki, gen. mn. palainki/

palainka

oiica

palata

oednjati, prez. oednjam

palatalan, palatalna, odr. vid palatalni

oednjeti, prez. oednim, aor. oednjeh, gl. prid.

rad. oednio/oednjela, gl. pril. pro. oednjevi

paleografija

oivljavati (oivljivati), prez. oivljavam, gl. pril.

sad. oivljavajui, gl. im. oivljavanje

paleontolog

oivljivati (oivljavati), prez. ouvljujem, gl.

pril. sad. oivljivajui, gl. im. oivljivanje

paleontoloki

paleolit
paleontologija
paleontolokinja
paleozoik

palma, gen. mn. palmi/palma

P (skr. pjeak u ahu)

pamet, gen. jed. pameti, instr. jed. pameu/pameti

P (skr. fosfor)

pamflet

Pacifik

pamfletist (pamfletista), gen. jed. pamfletista

pacifist (pacifista), gen. jed. pacifista

pamfletista (pamfletist), gen. jed. pamfletiste

pacifista (pacifist), gen. jed. pacifiste

pamtivijek, nom. mn. pamtivjekovi

pacijent, gen. jed. pacijenta, gen. mn. pacijenata

pancijer (pancir), instr. jed. pancijerom

pacijentkinja

pancir (pancijer), instr. jed. pancirom

Pacpolje

panegirik, nom. mn. panegirici

pae, gen. jed. paeta

paniarka, dat. jed. paniarki, gen. mn. paniarki

paiji (paji)

panika, dat. panici

paji (paiji)

Panonska nizija

paenik, vok. jed. paenie, nom. mn. paenici

pansion

paganin. nom. mn. pagani

panslavist (panslavista), gen. jed. panslavista

paganka, dat. jed. paganki, gen. mn. paganki

panslavista (panslavist), gen. jed. panslaviste

pajalica

panslavistiki

pajati, prez. pajam, gl. pril. sad. pajajui, gl. im.

pajanje

panslavistkinja
panslavizam, gen. jed. panslavizma, gen. mn.
panslavizama

pakao, gen. jed. pakla

pakleni

panter, vok. jed. panteru, instr. jed. panterom

207

pantljika, dat. jed. pantljici

pastuv (pastuh), nom. mn. pastuvi

papak, gen. jed. papka, nom. mn. papci, gen. mn.

papaka

pae, gen. jed. paeta

paradajz

Patrovaka gora

paradoksalan,
paradoksalni

paradoksalna,

odr.

paenog, vok. jed. paenoe, nom. mn. paenozi

vid

Patrovii (geogr.; crnogorsko pleme)

paaka (divlja smokva)

paramparad, gen. jed. paramparadi, instr. jed.

paramparau/paramparadi

paaluk (pasjaluk), nom. mn. paaluci

parampare, gen. jed. parampareta

pai (pasji)

paranoian, paranoina, odr. vid paranoini

Pai potok

paranoik, vok. jed. paranoie, gen. mn. paranoici

patak, gen. jed. patka, vok. jed. patku, nom. mn.

patci, gen. mn. pataka

paranoja

patent, gen. jed. patenta, gen. mn. patenata

parazitologija

patetika, dat. jed. patetici

parazitoloki

patka, dat. jed. patki, gen. mn. pataka

parazitski

patkica

pare, gen. jed. pareta

patkiin

pariski

patrijarhalan, patrijarhalna, odr. vid patrijarhalni

Pariz

patrijarhat, gen. jed. patrijarhata

Parianin, nom. mn. Pariani

patriot (patriota), gen. jed. patriota

Parianka, dat. jed. Parianki, gen. mn. Parianki

patriota (patriot), gen. jed. patriote

parlament, gen. jed. parlamenta, gen. mn.

parlamenata

patriotizam, gen. jed. patriotizma, gen. mn.

patriotizama

partija

patriotski

partijski

paunica

partnerka, dat. jed. partnerki, gen. mn. partnerki

pauniin

pas (pojas), gen. jed. pasa, nom. mn. pasovi

pauk, vok. jed. paue, nom. mn. pauci/paukovi

pas, gen. jed. psa, nom. mn. psi, gen. mn. pasa

paus papir

pasjaluk (paaluk), nom. mn. pasjaluci

paviljon, gen. jed. paviljona

pasji (pai)

Pavino Polje

pastorak, gen. jed. pastorka, nom. mn. pastorci,

gen. mn. pastoraka
pastorad, gen. jed. pastoradi,
pastorau/ pastoradi

instr.

pavlaka, dat. jed. pavlaci

pazar

jed.

pazarite

pastore, gen. jed. pastoreta

pastorka, dat. jed. pastorki, gen. mn. pastorki

pazariti, prez. pazarim, gl. pril. sad. pazarei, gl.

im. pazarenje

pastrmka, dat. jed. pastrmki, gen. mn. pastrmki

pazarni

pastuh (pastuv), nom. mn. pastusi

pazdrenovina
pazdrijen
208

pazuho (pazuvo)

pejor. (skr. pejorativno)

pazuvo (pazuho)

pejorativan, pejorativna, odr. vid pejorativni

paljiv, paljiva, odr. vid paljivi

pejza, instr. jed. pejzaom

paljivost, gen. jed.

paljivou/paljivosti

paljivosti,

instr.

jed.

pendrek, nom. mn. pendreci

penzija

panja, gen. mn. panja/panji

Pb (skr. olovo)

penzionerka, dat. jed. penzionerki, gen. mn.

penzionerki

pela

penzioni

pelar, vok. jed. pelaru/pelare, instr. jed.

pelarom/ plearem

pepeliti, prez. pepelim, impf. pepeljah, gl. prid.

trp. pepeljen, gl. im. pepeljenje

pelarica, vok. jed. pelarice

pepeljati, prez. pepeljam

pelariin

Pepeljuga, dat. Pepeljugi

pelica

per. (skr. perijski)

peliin

perai

pelinjak, nom. mn. pelinjaci

Perast

pelinji

Peratanin, nom. mn. Peratani

peurka, dat. jed.

peuraka/peurki

peurci,

gen.

mn.

Peratanka, dat. jed. Peratanki, gen. mn.

Peratanki

pei, prez. peem, impf. pecijah, gl. prid. trp.

peen, gl. im. peenje

perf. (skr. perfekt)

perfekat (perfekt), gen. jed. perfekta, gen. mn.
perfekata

pedagog, vok. jed. pedagoe, nom. mn. pedagozi

pedagogija
pedagoki

perfekt (perfekat), gen. jed. perfekta, gen. mn.

perfekata

pedagokinja

perfektivan, perfektivna, odr. vid perfektivni

pedantan, pedantna, odr. vid pedantni

perika, dat. jed. perici

pedeset

period

pedeset jedan

perionica (praonica)

pedeset peti

perjaniki

pedesetak

perjanik, vok. jed. perjanie, nom. mn. perjanici

pedeseti

permanentan,
permanentni

pedesetogodinjak,
vok.
jed.
pedesetogodinjae, nom. mn. pedesetogodinjaci

permanentna,

odr.

vid

permanentnost, gen. jed. permanentnosti, instr. jed.

permanentnou/permanentnosti

pedesetogodinjakinja

Peroj (top.)

pedesetogodinji

perun

pedesetogodinjica

Peru, gen. Perua, dat. Peruu

pedesetoro

Peruanac, gen. jed. Peruanca, vok. jed. Peruane,

gen. mn. Peruanaca

pelivan
209

Peruanka, dat. jed. Peruanki, gen. mn. Peruanki

petorica

Peruica

petoro

perut

petorka, dat. jed. petorci, gen. mn. petorki

perverzan, perverzna, odr. vid perverzni

petosatni

pesimist (pesimista), gen. jed. pesimista

petospratnica

pesimista (pesimist), gen. jed. pesimiste

petougao, gen. jed. petougla, nom. mn. petouglovi

pesimistkinja

pet puta

Peov pristranak (top.)

Petrarka, dat. Petrarki

Petar Cetinjski

petrarkist (petrarkista), gen. jed. petrarkista

Petar Petrovi Njego

petrarkista (petrarkist), gen. jed. petrarkiste

Petar Prvi

petrarkistiki

peteljka, dat. jed. peteljci, gen. mn. peteljki

Petrovdan, gen. Petrovdana/Petrova dne

petnaest

petsto (pet stotina)

petnaesterac, gen. jed. petnaesterca, gen. mn.

petnaesteraca

petstogodinji

petnaestodnevan, petnaestodnevna, odr. vid

petnaestodnevni

pet stotina (petsto)

petnaestogodinjak,
petnaestogodinjaka,
petnaestogodinjae,
petnaestogodinjaci

gen.
vok.
nom.

petstogodinjica
pf. (skr. perfekt)

jed.
jed.
mn.

pihtije
pijan, pijana, odr. vid pijani
pijaca (pjaca)

petnaestogodinjakinja

pijaniti, prez. pijanim, gl. im. pijanenje

petnaestogodinji

pijanisimo (pianissimo), gen. jed. pijanisima

petnaestogodinjica

pijanist (pijanista), gen. jed. pijanista

petnaestorica

pijanista (pijanist), gen. jed. pijaniste

petnestoro

pijanistkinja

petoasovni

pijanka, dat. jed. pijanci, gen. mn. pijanki

petogodinjak, gen. jed. petogodinjaka, vok. jed.

petogodinjae, nom. mn. petogodinjaci

pijanstvo, gen. mn. pijanstava/pijanstva

petogodinjakinja

pijesak, gen. jed. pijeska, nom. mn. pjeskovi

petogodinji

pijuckati, prez. pijuckam, gl. pril. sad. pijuckajui,

gl. im. pijuckanje

petogodinjica

pijuk, nom. mn. pijuci

petoljetka, dat. jed. petoljetki, gen. mn. petoljetki

petomjeseni

pijukati, prez. pijuem, gl. pril. sad. pijuui, gl.

im. pijukanje

petonedjeljni (petoneeljni)

pion

petoneeljni (petonedjeljni)

pilot lovac, gen. jed. pilot lovca, vok. jed. pilot

love, gen. mn. pilot lovaca

petopostotni

pingpong, nom. mn. pingponzi

210

pirina, instr. jed. pirinem

pjeskovit, pjeskovita, odr. vid pjeskoviti

pipak, gen. jed. pipka, nom. mn. pipci, gen. mn.

pipaka

pjeskovitost, gen. jed. pjeskovitosti, instr. jed.

pjeskovitou/pjeskovitosti

pipaljka, dat. jed. pipaljci, gen. mn. pipaljki

pjesma, gen. mn. pjesama

Piper, nom. mn. Piperi

pjesnik, vok. jed. pjesnie, nom. mn. pjesnici

Piperi (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

pjesnikinja

Piperka, dat. jed. Piperki, gen. mn. Piperki

pjeaki

pipun

pjeadijski

pisac, gen. jed. pisca, vok. jed. pie, gen. mn. pisaca

pjeak, gen. jed. pjeaka, nom. mn. pjeaci

pisak, gen. jed. piska, nom. mn. piskovi

pjean, pjeana, odr. vid pjeani

pisaljka, dat. jed. pisaljci, gen. mn. pisaljki

pjeina

pisarka, dat. jed. pisarki, gen. mn. pisarki

Pjeivac, gen. jed. Pjeivca, vok. jed. Pjeive, nom.

mn. Pjeivci, gen. mn. Pjeivaca

pisati, prez. piem, impf. pisah, gl. pril. sad. piui,

gl. im. pisanje
piskavost, gen. jed.
piskavou/piskavosti

piskavosti,

instr.

Pjeivci, gen. jed. Pjeivaca

jed.

Pjeivev
Pjeivka, dat. jed. Pjeivki, gen. mn. Pjeivki

piev

Pjeivkin

pitak, pitka, odr. vid pitki

pjevanija

piti, prez. pijem, gl. pril. sad. pijui, gl. im. pijenje

.pl (internetski domen Poljske)

pitkost, gen. jed.

pitkou/pitkosti

plaenica, vok. jed. plaenice

pitkosti,

instr.

jed.

plaeniin

pitomac, gen. jed. pitomca, vok. jed. pitome, gen.

mn. pitomaca

plaeniki

Piva

plaenik, vok. jed. plaenie, nom. mn. plaenici

Pivljanin, nom. mn. Pivljani

plaljiv, plaljiva, odr vid plaljivi

Pivljanka, dat. jed. Pivljanki, gen. mn. Pivljanki

plafon

Pivljankin

plagijat, gen. jed. plagijata

pivopija

plagijator, vok. jed. plagijatore, instr. jed.

plagijatorom

pivski
Pivski kanjon

plagijatorka, dat. jed. plagijatorki, gen. mn.

plagijatorki

pjaca (pijaca)

plahovit, plahovita, odr. vid plahoviti

pjega, dat. jed. pjegi, gen. mn. pjegi

plahovitost, gen. jed. plahivotosti, instr. jed.

plahovitou/plahovitosti

pjegavac, gen. jed. pjegavca, vok. jed. pjegave,

gen. mn. pjegavaca
pjegavost, gen. jed. pjegavosti,
pjegavou/ pjegavosti

instr.

plakati, prez. plaem, gl. pril. sad. plaui, gl. im.

plakanje

jed.

plam (plamen)

pjegica

plamenje, gen. jed. plamenja, instr. jed.

plamenjem

Pjeskovi (top.)
211

plameti (plamtjeti), prez. plamtim, impf.

plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. pril. rad.
plamtio / plamela, gl. im. plamenje

pleon. (skr. pleonazam)

pleonazam, gen. jed. pleonazma, gen. mn.
pleonazama

plamen (plam)

plesati, prez. pleem, imper. plei, gl. pril. sad.

pleui, gl. im. plesanje

plamiak, gen. plamika, nom. mn. plamici, gen.

mn. plamiaka

plesti, prez. pletem, impf. pletijah, gl. pril. sad.

pletui

plamtjeti (plameti), prez. plamtim, impf.

plamah, gl. pril. sad. plamtei, gl. prid. rad.
plamtio/plamtjela, gl. im. plamenje

pletii
pliak, gen. jed. pliaka, nom. mn. pliaci

planetarijum

plijen, nom. mn. pljenovi

planinka, dat. jed. planinki, gen. mn. planinki

plijeniti, prez. plijenim, impf. plijenjah, gl. pril.

sad. plijenei, gl. im. plijenjenje

plastiti, prez. plastim, impf. plaah, gl. pril. sad.

plastei, gl. im. plaenje

plijeviti, prez. plijevim, impf. plijevljah, gl. pril.

sad. plijevei, gl. im. plijevljenje

plat, gen. jed. plata, instr. jed. platom, nom. mn.

platovi

Plinije Mlai

plata

plitak, plitka, odr. vid plitki

platica

plitkouman, plitkoumna, odr. vid plitkoumni

platni

plonik, nom. mn. plonici

plato, gen. jed. platoa, instr. jed. platoom, nom. mn.

platoi

plodnost, gen. jed.

plodnou/plodnosti

plaviti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad.

plavei, gl. im. plavljenje

pluni
plug, nom. mn. plugovi
pluskvamperfekat (pluskvamperfekt), gen.
jed.
pluskvamperfekta,
gen.
mn.
pluskvamperfekata

plavokos, plavokosa, odr. vid plavokosi

plavook, plavooka, odr. vid plavooki

pluskvamperfekt (pluskvamperfekat), gen.

jed.
pluskvamperfekta,
gen.
mn.
pluskvamperfekata

plea (mn. sr. r.)

plei (mn. . r.)

plutonijum

pleka, dat. jed. pleki, gen. mn. pleki

pluni

plehan, plehana, odr. vid plehani

jed. plemenie,

jed.

plua (mn. sr. r.)

plavojka, dat. jed. plavojci/plavojki, gen. mn.

plavojka/plavojki

vok.

instr.

plovidba, gen. mn. plovidaba/plovidba/plovidbi

plavjeti, prez. plavim, impf. plavljah, gl. pril. sad.

plavei, gl. prid. rad. plavio/plavjela, gl. im.
plavljenje

plemenik,
plemenici

plodnosti,

nom.

pljaka, dat. jed. pljaki, gen. mn. pljaki

mn.

pljakati, prez. pljakam, gl. pril. sad. pljakajui,

gl. im. pljakanje

plemenitost, gen. jed. plemenitosti, instr. jed.

plemenitou/plemenosti

pljenidba,
gen.
pljenidaba/pljenidba/pljenidbi

plemenski

pljeva

plemi, vok. jed. plemiu, instr. jed. plemiem

pljevaljski

plemiki
212

mn.

Pljevlja, gen. Pljevalja, dat. Pljevljima

pobjegnuti (pobjei), prez. pobjegnem, aor.

pobjegnuh, imper. pobjegni, gl. prid. rad.
pobjegnuo/pobjegnula, gl. pril. pro. pobjegnuvi

Pljevljak, gen. jed. Pljevljaka, vok. jed. Pljevljae,

nom. mn. Pljevljaci

poblijedjeti (poblijeeti), prez. poblijedim, aor.

poblijedjeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijedjela,
gl. pril. pro. poblijedjevi

Pljevljanka, dat. jed. Pljevljanki, gen. mn.

Pljevljanki
pljoska, dat. jed. pljosci/pljoski,
pljoski/pljoska /pljosaka

gen.

mn.

pljusak, gen. jed. pljuska, nom. mn. pljuskovi

poblijeeti (poblijedjeti), prez. poblijedim, aor.

poblijeeh, gl. prid. rad. poblijedio/poblijeela,
gl. pril. pro. poblijeevi

pljuvaka, dat. jed. pljuvaki, gen. mn. pljuvaki

pobogu (uzv.)

p. n. e. (skr. prije nove ere)

po (pola/polovina)

pobolijevati, prez. pobolijevam, gl. pril. sad.

pobolijevajui, gl. im. pobolijevanje

pobacati (pobaati), prez. pobacam

pobolje (pril.)

pobaati (pobacati), prez. pobaam

Pobori (geogr.; crnogorsko pleme)

pobaaj, instr. jed. pobaajem

pobratimiti, prez. pobratimim, gl. prid. trp.

pobratimljen

pobauke (pril.)
pobijediti,
pobijeen

prez.

pobijedim,

gl.

prid.

pobreje, gen. jed. pobreja, instr. jed. pobrejem

trp.

Pobreje (top.)
pobunjenik, vok. jed. pobunjenie, nom. mn.
pobunjenici

pobijeljeti, prez. pobijelim, aor. pobijeljeh, gl.

prid. rad. pobijelio/pobijeljela, gl. pril. pro.
pobijeljevi

pocijepati,
pocijepan

pobijesniti, prez. pobijesnim, gl. prid. trp.

pobijenjen

prez.

pocijepam,

gl.

prid.

trp.

pocrnjeti, prez. pocrnim, aor. pocrnjeh, gl. prid.

rad. poctnio/pocrnjela, gl. pril. pro. pocrnjevi

pobiljeiti, prez. pobiljeim, gl. prid. trp.

pobiljeen

pocrvenjeti, prez. pocrvenim, aor. pocrvenjeh,

gl. prid. rad. pocrvenio/pocrvenjela, gl. pril. pro.
pocrvenjevi

pobiti, prez. pobijem, gl. prid. trp. pobijen

pobjei (pobjegnuti), prez. pobjegnem, aor.
pobjegoh
(pobjee),
gl.
prid.
rad.
pobjegao/pobjegla, gl. pril. pro. pobjegavi

poaati, prez. poaam

poesto (pril.)

pobjediv (pobjedljiv), pobjediva, odr. vid

pobjedivi

poetak, gen. jed. poetka, nom. mn. poeci, gen.

mn. poetaka

pobjedljiv (pobjediv), pobjedljiva, odr. vid

pobjedljivi

poeti, prez. ponem, imper. poni

poetnik, vok. jed. poetnie, nom. mn. poetnici

pobjednica, vok. jed. pobjednice

Poijevka (top.), dat. Poijevci

pobjedniin
pobjedniki

poinak, gen. jed. poinka, nom. mn. poinci, gen.

mn. poinaka

pobjednik, vok. jed. pobjednie, nom. mn.

pobjednici

poinjati, prez. poinjem, gl. pril. sad. poinjui,

gl. im. poinjanje

pobjeivati, prez. pobjeujem, gl. pril. sad.

pobjeujui, gl. im. pobjeivanje

poera (potjera)
poerati (potjerati), prez. poeram
poernica (potjernica)
213

poi, prez. poem, aor. pooh, gl. prid. rad.

poao/pola, gl. pril. pro. poavi

podii (podignuti), prez. podignem/podiem,

aor. podigoh (podie), gl. prid. rad.
podigao/podigla, gl. pril. pro. podigavi

podal (podao), podla, odr. vid podli

podalje (pril.)

podignuti (podii), prez. podignem, aor.

podignuh, gl. prid. rad. podignuo/podignula, gl.
pril. pro. podignuvi

podanik, vok. jed. podanie, nom. mn. podanici

podijeliti, prez. podijelim, gl. prid. trp. podijeljen

podao (podal), podla, odr. vid podli

podijeljenost, gen. jed. podijeljenosti, instr. jed.

podijeljenou/podijeljenosti

podalek, podaleka, odr. vid podaleki

podastrijeti, prez. podastrem, aor. podastrijeh,

gl. prid. rad. podastro/podastrla, gl. pril. pro.
podastrijevi/podastrvi

podijum

podasuti, prez. podaspem, imper. podasuti

podjarmiti, prez. podjarmim, gl. prid. trp.

podjarmljen

podaiti (poditi), prez. podaijem, gl. prid. trp.

podaiven

podjednak, podjednaka, odr. vid podjednaki

podjela, gen. mn. podjela

podatak, gen. jed. podatka, nom. mn. podaci, gen.

mn. podataka

podjetinjiti (poetinjiti), prez. podjetinjim, gl.

prid. trp. podjetinjen

podboiti (se), prez. podboim (se), gl. prid. trp.

podboen

podjezini

podbradak, gen. jed. podbratka, nom. mn.

podbraci, gen. mn. podbradaka

podlac, gen. jed. podlaca, vok. jed. podlae, gen.

mn. podlaca

podbreje, gen.
podbrejem

podlaev

jed.

podbreja,

instr.

jed.

podlaki

podbuo, podbula, odr. vid podbuli

podlatvo, gen. mn. podlatava/podlatva

podbulost, gen. jed. podbulosti, instr. jed.

podbulou/podbulosti

podliv
podlijevati (podlivati), prez. podlijevam, gl. pril.
sad. podlijevajui, gl. im. podlijevanje

podbunuti, prez. podbunem

poddijalekat
(poddijalekt),
poddijalekta, gen. mn. poddijalekata

gen.

jed.

podlivati (podlijevati), prez. podlivam, gl. pril.

sad. podlivajui, gl. im. podlivanje

poddijalekt
(poddijalekat),
poddijelakta, gen. mn. poddijalekata

gen.

jed.

podloga, dat. jed. podlozi

podakon

podmiivati, prez. podmiujem, gl. pril. sad.

podmiujui, gl. im. podmiivanje

Podgor (geogr.; crnogorsko pleme)

podmititi, prez. podmitim, gl. prid. trp. podmien

Podgorica
Podgorianin, nom. mn. Podgoriani

podmladak, gen. jed. podmlatka, nom. mn.

podmlaci, gen. mn. podmladaka

Podgorianka, dat. jed. Podgorianki, gen. mn.

Podgorianki

podmladiti, prez. podmladim, gl. prid. trp.

podmlaen

podgoriki

podmukao, podmukla, odr. vid podmulki

podgrijati, prez. podgrijem

podmuklost, gen. jed. podmuklosti, instr. jed.

podmuklou/podmuklosti

podgrijavati, prez. podgrijavam, gl. pril. sad.

podgrijavajui, gl. im. podgrijavanje

podnaslov

214

podnijeti,
prez.
podnesem,
podnijeh/podnesoh,
gl.
prid.
podnio/podnijela, gl. pril. pro. podnijevi

aor.
rad.

podsticaj, instr. jed. podsticajem

podsticati, prez. podstiem,
podstiui, gl. im. podsticanje

podno (pred.)

podoficiru,

instr.

sad.

podsvijest, gen. jed. podsvijesti, instr. jed.

podsvijeu/podsvijesti

podonjak, nom. mn. podonjaci

jed.

pril.

podstreka, gen. jed. podstrekaa, vok. jed.

podstrekau, instr. jed. podstrekaem

podnosilac, gen. jed. podnosioca, vok. jed.

podnosioe, gen. mn. podnosilaca
podoficir, vok.
podoficirom

gl.

jed.

podiati, prez. podiam, aor. podiah, gl. prid.

rad. podiao/podiala, gl. prid. pro. podiavi

podosta (pril.)
Pod Ostrog (top.)

poditi (podaiti), prez. podijem, gl. prid. trp.

podiven

podozrijevati, prez. podozrijevam, gl. pril. sad.

podozrijevajui, gl. im. podozrijevanje

podeati (podsjeati), prez. podeam, gl. pril.

sad. podeajui, gl. im. podeanje

podozrivost, gen. jed. podozrivosti, instr. jed.

podozrivou/podozrivosti

podei (podsjei), prez. podsijeem, aor.

podekoh
(podsijee),
gl.
prid.
rad.
podekao/podekla, gl. prid. trp. podeen, gl.
pril. pro. podekavi

podrazumijevati, prez. podrazumijevam, gl. pril.

sad. podrazumijevajui, gl. im. podrazumijevanje

podetiti (podsjetiti), prez. podetim

podraavati, prez. podraavam, gl. pril. sad.

podraavajui, gl. im. podraavanje

podtekst

podroban, podrobna, odr. vid podrobni

podug, poduga, odr. vid podugi

podrobnost, gen. jed. podrobnosti, instr. jed.

podrobnou/podrobnosti

podugaak, podugaka, odr. vid podugaki

poduprijeti, prez. poduprem, aor. poduprijeh, gl.
prid. rad. podupro/poduprla, gl. prid. trp.
poduprt, gl. pril. pro. poduprijevi/poduprvi

podrka, dat. jed. podrci, gen. mn. podrki

podsjeati (podeati), prez. podsjeam, gl. pril.
sad. podsjeajui, gl. im. podsjeanje

podvarak, gen. jed. podvarka, nom. mn. podvarci,

gen. mn. podvaraka

podsjei (podei), prez. podsijeem, aor.

podsjekoh
(podsijee),
gl.
prid.
rad.
podsjekao/podsjekla, gl. prid. trp. podsjeen, gl.
pril. pro. podsjekavi

podvig, nom. mn. podvizi

podvoda, gen. jed. podvodaa,
podvodau, instr. jed. podvodaem

podsjetiti (podetiti), prez. podsjetim

podvodaica, vok. jed. podvodaice

podsmijavati, prez. podsmijavam, gl. pril. sad.

podsmijavajui, gl. im. podsmijavanje

podvodaiin

vok.

jed.

podsmijeh, nom. mn. podsmijesi

podvonjak, gen. jed. podvonjaka, nom. mn.

podvonjaci

podsmjehivati se, prez. podsmjehujem se, gl.

pril. sad. podsmjehujui se, gl. im. podsmjehivanje

podvratak, gen. jed. podvratka, nom. mn.

podvraci, gen. mn. podvrataka

podstanar, vok. jed. podstanaru/podstanare,

instr. jed. podstanarom/podstanarem

podvri (podvrgnuti), prez. podvrgnem, aor.

podvrgoh
(podvre),
gl.
prid.
rad.
podvrgao/podvrgla, gl. pril. pro. podvrgavi

podstanarka, dat. jed. podstanarki, gen. mn.

podstanarki
podstanarstvo,
podstanarstva

gen.

mn.

podvrgavati, prez. podvrgavam, gl. pril. sad.

podrvgavajui, gl. im. podvrgavanje

podstanarstava/

215

podvrgnuti (podvri), prez. podvrgnem, aor.

podvrgnuh, gl. prid. rad. podvrgnuo/podvrgnula,
gl. pril. pro. podvrgnuvi

pogrenost, gen. jed. pogrenosti, instr. jed.

pogrenou/pogrenosti

podzidati, prez. podzidam

pogubnost, gen. jed. pogubnosti, instr. jed.

pogubnou/pogubnosti

pogrijeiti, prez. pogrijeim

podziivati, prez. podziujem, gl. pril. sad.

podziujui, gl. im. podziivanje

pohabati, prez. pohabam

poekad (pogdjekad) (pril.)

pohara

poekoji (pogdjekoji)

pohvala

poetinjiti (podjetinjiti), prez. poetinjim, gl.

prid. trp. poetinjen

pohvaliti, prez. pohvalim, gl. prid. trp. pohvaljen

pohvatati, prez. pohvatam

poenta, gen. jed. poente, gen. mn. poenta

poimenice (pril.)

poentirati, prez. poentiram

poet. (skr. poetski)

poispremetati,
poispremei

poeta

poispresijecati, prez. poispresijecam

poetika, dat. jed. poetici

poetski

poisprevrtati,
poisprevri

pogaati, prez. pogaam, gl. pril. sad. pogaajui,

gl. im. pogaanje

poistovjeivati, prez. poistovjeujem, gl. pril.

sad. poistovjeujui, gl. im. poistovjeivanje

pogan, gen. jed. pogani, instr. jed. poganju/pogani

poistovjetiti, prez. poistovjetim, gl. prid. trp.

poistovjeen

pogantina

prez.

poispremeem,

poisprevrem,

imper.

imper.

pojahati, prez. pojaem, imper. pojai

pogdjekad (poekad) (pril.)

pojeftiniti,
pojeftinjen

pogdjekoji (poekoji)
pogibija
pogorjelac, gen. jed. pogorjelca,
pogorjele, nom. mn. pogorjelci,
pogorjelaca

prez.

prez.

pojeftinim,

gl.

prid.

trp.

pojesti, prez. pojedem, aor. pojedoh, gl. prid. rad.

pojeo/pojela, gl. pril. pro. pojevi

vok. jed.
gen. mn.

pojiti, prez. pojim

pojmiti, prez. pojmim

pogorjeti, prez. pogorim, aor. pogorjeh, gl. prid.

rad. pogorio/pogorjela, gl. pril. pro. pogorjevi

pokajnica, vok. jed. pokajnice

pogotovo (rije.)

pokajniin

pogr. (skr. pogrdno)

pokajniki

pogranian, pogranina, odr. vid pogranini

pokajnik, vok. jed. pokajnie, nom. mn. pokajnici

pogrebnik, vok. jed. pogrebnie, nom. mn.

pogrebnici

pokisjeliti (pokieliti), prez. pokisjelim, gl. prid.

trp. pokisjeljen

pogrean, pogrena, odr. vid pogreni

pokieliti (pokisjeliti), prez. pokielim, gl. prid.

trp. pokieljen

pogreiv (pogreljiv),
pogreivi

pogreiva, odr. vid

pokleknuti, prez. pokleknem

pogreljiv (pogreiv), pogreljiva, odr. vid

pogreljivi

pokli, instr. jed. pokliem

pogreka, dat. jed. pogreci, gen. mn. pogreaka

poklopac, gen. jed. poklopca, gen. mn. poklopaca

pokliknuti, prez. pokliknem

216

pokojniki

politeizam, gen. jed. politeizma, gen. mn.

politeizama

pokoljenje, gen. jed. pokoljenja, instr. jed.

pokoljnjem

politikant, gen.
politikanata

pokora, gen. jed. pokore

politikantstvo,
politikanstva

pokr. (skr. pokrajinski)

pokrivaa,

instr.

gen.

mn.

gen.

mn.

politikanststava/

poliva, vok. jed. polivau, instr. jed. polivaem

pokretati, prez. pokreem, imper. pokrei, gl. pril.

sad. pokreui, gl. im. pokretanje
jed.

politikanta,

politikantski

pokornost, gen. jed. pokornosti, instr. jed.

pokornou/pokornosti

pokriva, gen.
pokrivaem

jed.

polivati (polijevati), prez. polivam, gl. pril. sad.

polivajui, gl. im. polivanje

jed.

polokati, prez. poloem, imper. poloi

pokrivenost, gen. jed. pokrivenosti, instr. jed.

pokrivenou/pokrivenosti

polonijum

pokustvo, gen. mn. pokustava/pokustva

poltron

pokvarenjak, gen. jed. pokvarenjaka, vok. jed.

pokvarenjae, nom. mn. pokvarenjaci

polubrat

polovian, polovina, odr. vid polovini

poludjeti (polueti), prez. poludim, aor.

poludjeh, gl. prid. rad. poludio/poludjela, gl. pril.
pro. poludjevi

pol (biol.)
Polablje

polueti (poludjeti), prez. poludim, aor.

polueh, gl. prid. rad. poludio/poluela, gl. pril.
pro. poluevi

polako (pril.)
polapski
polazak, gen. jed. polaska, nom. mn. polasci, gen.
mn. polazaka

polufinale
poluga, dat. jed. poluzi

polaznik, vok. jed. polaznie, nom. mn. polaznici

polugodinji

poleeti (poletjeti), prez. poletim, aor. poletjeh,

gl. prid. rad. poletio/poleela, gl. pril. pro.
poleevi

polugodinjica
polugodite

polemika, dat. jed. polemici

polukrug, nom. mn. polukruzi

policajac, vok. jed. policaje, gen. mn. policajaca

polumjesec, instr. jed. polumjesecom

policija

polumrtav, polumrtva, odr. vid polumrtvi

policijski

poluostrvo

poliglot (poliglota), gen. jed. poliglota

polupismen, polupismena, odr. vid polupismeni

poliglota (poliglot), gen. jed. poliglote

poluprazan, poluprazna, odr. vid poluprazni

polijegati, prez. polijeem

polusloenica

polijevati (polivati), prez. polijevam, gl. pril. sad.

polijevajui, gl. im. polijevanje

polutka, dat. jed. polutki, gen. mn. polutki

poluvrijeme, gen. jed. poluvremena

Polimlje

polj. (skr. poljski)

politeist (politeista), gen. jed. politeista

Poljak, gen. jed. Poljaka, vok. jed. Poljae, nom.

mn. Poljaci

politeista (politeist), gen. jed. politeiste

217

Poljakinja

pomoranda

poljoprivreda

pomrijeti, prez. pomrem, aor. pomrijeh, gl. prid.

rad. pomro/pomrla, gl. pril. pro. pomrijevi

poljoprivredni

pomusti, prez. pomuzem, aor. pomuzoh, imper.

pomuzi, gl. prid. rad. pomuzao/pomuzla, gl. pril.
pro. pomuzavi

poljoprivrednik, vok. jed. poljoprivrednie, nom.

mn. poljoprivrednici
Poljska, gen. jed. Poljske, dat. jed. Poljskoj

ponajbolji

poljski

ponajgui

pomai (pomaknuti), prez. pomaknem, aor.

pomakoh
(pomae),
gl.
prid.
rad.
pomakao/pomakla, gl. pril. pro. pomakavi

ponajljepi
ponajmlai

pomalo (pril.)

ponajprije (pril.)

pomak, nom. mn. pomaci

ponajstariji

pomaknuti (pomai), prez. pomaknem, aor.

pomaknuh, gl. prid. rad. pomaknuo/pomaknula,
gl. pril. pro. pomaknuvi

ponajtjenji

pomastiti,
pomaen

prez.

pomastim,

gl.

prid.

ponajvei
ponajvii

trp.

ponajei

pomesti, prez. pometem, gl. prid. rad.

pomeo/pomela, imper. pometi, gl. prid. trp.
pometen, gl. pril. pro. pomevi

ponaosob (pril.)

pom. gl. (skr. pomoni glagol)

poneeljak (ponedjeljak), gen. jed. poneeljka,

nom. mn. poneeljci, gen. mn. poneeljaka

ponedjeljak (poneeljak), gen. jed. ponedjeljka,

nom. mn. ponedjeljci, gen. mn. ponedjeljaka

pomijeati, prez. pomijeam

pomiljeti, prez. pomilim, aor. pomiljeh, gl. prid.
rad. pomilio/pomiljela, gl. pril. pro. pomiljevi

ponee (ponege/ponegdje) (pril.)

pomisao, gen.
pomilju/pomisli

ponege (ponee(/ponegdje) (pril.)

jed.

pomisli,

pomjerati, prez. pomjeram,

pomjerajui, gl. im. pomjeranje

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.

ponegdje (ponee/ponege) (pril.)

ponekad (pril.)
poneko (gen. ponekoga)

pomjeriti, prez. pomjerim, gl. prid. trp. pomjeren

poneto (gen. poneega)

pomjestan, pomjesna, odr. vid pomjesni

ponii (poniknuti), prez. poniknem, aor.

ponikoh (ponie), gl. prid. rad. ponikao/ponikla,
gl. pril. pro. ponikavi

pomo, gen. jed.

pomou/pomoi

pomoi,

instr.

jed.

ponijeti, prez. ponesem, gl. prid. trp.

ponesen/ponijet, aor. ponijeh/ponesoh, gl. prid.
rad. ponio/ponijela, gl. pril. pro. ponijevi

pomoi, prez. pomognem, aor. pomogoh

(pomoe), gl. prid. rad. pomogao/pomogla, gl.
pril. pro. pomogavi
pomonik, vok. jed. pomonie, nom. mn.
pomonici

poniknuti (ponii), prez. poniknem, aor.

poniknuh, gl. prid. rad. poniknuo/poniknula, gl.
pril. pro. poniknuvi

pomodreti, prez. pomodrim

ponovo (pril.)

pomorac, gen. jed. pomorca, vok. jed. pomore,

gen. mn. pomoraca

pono, gen. jed. ponoi, instr. jed. ponou/ponoi

pooim
218

poodavno (pril.)
popijevati, prez. popijevam,
popijevajui, gl. im. popijevanje
popijevka, dat. jed.
popijevaka/popijevki

gl.

popijevci,

pril.
gen.

posijecati, prez. posijecam,

posijecajui, gl. im. posijecanje

sad.

gl.

pril.

sad.

posijedjeti (posijeeti), prez. posijedim, aor.

posijedjeh, gl. pril. sad. posijedio/posijedjela, gl.
pril. pro. posijedjevi

mn.

posijeeti (posijedjeti), prez. posijedim, aor.

posijeeh, gl. prid. rad. posijedio/posijeela, gl.
pril. pro. posijeevi

popiti, prez. popijem, gl. prid. trp. popijen

pop muzika, dat. jed. pop muzici
poplaviti, prez. poplavim, gl. prid. trp. poplavljen

posjei (poei), prez. posijeem, imper.

posijeci, aor. posjekoh (posijee), gl. prid. rad.
posjekao/posjekla, gl. pril. pro. posjekavi

poplavjeti, prez. poplavim

popola (pril.)

posjed

popreke (pril.)

posjednica, vok. jed. posjednice

poprean, poprena, odr. vid popreni

posjedniin

poprijeiti, prez. poprijeim

poprijeko (pril.)

posjednik, vok. jed. posjednie, nom. mn.

posjednici

popunjavati, prez. popunjavam, gl. pril. sad.

popunjavajui, gl. im. popunjavanje

posjednitvo,
gen.
posjednitava/posjednitva

poputiti, prez. poputim

poraati, prez. poraam

posjedovati, prez. posjedujem, gl. pril. sad.

posjedujui, gl. im. posjedovanje

poraz, gen. jed. poraza

posjedovni

porati, prez. poram

posjedjeti (poeeti), prez. posjedim, aor.

posjedjeh, gl. prid. rad. posjedio/posjedjela, gl.
pril. pro. posjedjevi

porebarke (pril.)
porei, prez. poreem/poreknem, imper. poreci,
aor. porekoh (poree), gl. prid. rad.
porekao/porekla, gl. pril. pro. porekavi

posjekotina (poekotina)

poreski

posjetilac, gen. jed. posjetioca,

posjetioe, nom. mn. posjetioci,
posjetilaca

mn.

posjeta

poreznik, vok. jed. poreznie, nom. mn. poreznici

poricati, prez. poriem, gl. pril. sad. poriui, gl.
im. poricanje

vok. jed.
gen. mn.

posezati, prez. poseem, imper. posei

posisati, prez. posisam

porijetko (pril.)

poskok, nom. mn. poskoci

porok, nom. mn. poroci

porotnik, vok. jed. porotnie, nom. mn. porotnici

poskupjeti, prez. poskupim, aor. poskupjeh, gl.

prid. rad. poskupio/poskupjela, gl. pril. pro.
poskupjevi

porudbina

posl. (skr. poslovica)

posao, gen. jed. posla, nom. mn. poslovi

poslaniki

posebitost, gen. jed. posebitosti, instr. jed.

posebitou/posebitosti

poslanik, vok. jed. poslanie, nom. mn. poslanici

posebnost, gen. jed. posebnosti, instr. jed.

posebnou/posebnosti

poslastiar, vok. jed. poslastiaru/poslastiare,

instr. jed. poslastiarom/poslastiarem

porota

poslanica

219

poslastiara (poslastiarnica)

postiivati se, prez. postiujem se, postiujui

se, gl. im. postiivanje

poslastiarnica (poslastiara)

postignuti (postii), prez. postignem, aor.

postignuh, gl. prid. rad. postignuo/poatignula, gl.
pril. pro. postignuvi

poslati, prez. poaljem/poljem

poslijediplomski
poslijepodnevni
poslovica

postotak, gen. jed. postotka, nom. mn. postoci,

gen. mn. postotaka

poslovini

postotni

posluga, dat. jed. posluzi

postrii, prez. postriem, aor. postrigoh

(postrie), gl. prid. rad. postrigao/postrigla, gl.
pril. pro. postrigavi

posluavnik, nom. mn. posluavnici

posluitelj, vok. jed. posluitelju, instr. jed.
posluiteljem

posve (pril.)
posvetiti se, prez. posvetim se, gl. prid. trp.
posveen

posluiteljka, dat. jed. posluiteljki, gen. mn.

posluiteljki

posvojiti, prez. posvojim, gl. prid. trp. posvojen

posljedica

poiljka, dat.
poiljki/poiljaka

posljedini
posljednji

posni
pospanost, gen. jed. pospanosti, instr. jed.
pospanou/pospanosti
mn.

gen.

mn.

poteeti (potedjeti), prez. potedim, aor.

poteeh, gl. prid. rad. potedio/poteela, gl.
pril. pro. poteevi

posmre, gen. jed. posmreta

gen.

poiljci,

potedjeti (poteeti), prez. potedim, aor.

potedjeh, gl. prid. rad. potedio/potedjela, gl.
pril. pro. potedjevi

posmatra, vok. jed. posmatrau, instr. jed.

posmatraem

posrednitvo,
posrednitva

jed.

potenjaina
potenjak,
potenjae

posrednitava/

gen.

jed.

potenjaka,

vok.

jed.

potarka, dat. jed. potarki, gen. mn. potarki

posrkati, prez. posrem, imper. posri

poto-poto (pril.)

postanak, gen. jed. postanka, nom. mn. postanci,

gen. mn. postanaka

potovalac, gen. jed. potovaoca, vok. jed.

potovaoe, gen. mn. potovalaca

postariji
posthuman, posthumna, odr. vid posthumni

potovati, prez. potujem, gl. pril. sad. potujui,

gl. im. potovanje

postdiplomski

Poeeni do (top.)

postii (postignuti), prez. postignem, aor.

postigoh
(postie),
gl.
prid.
rad.
postigao/postigla, gl. pril. pro. postigavi

poeeti (posjedjeti), prez. poedim, aor.

poeeh, gl. prid. rad. poedio/ poeela, gl. pril.
pro. poeevi

postidjeti se (postieti se), prez. postidim se,

aor. postidjeh se, gl. prid. rad. postidio
se/postidjela se, gl. pril. pro. postidjevi se

poei (posjei), prez. posijeem, imper.

posijeci, aor. poekoh (posijee), gl. prid. rad.
poekao/ poekla, gl. pril. pro. poekavi

postieti se (postidjeti se), prez. postidim se,

aor. postieh se, gl. prid. rad. postidio
se/postiela se, gl. pril. pro. postievi se

poekotina (posjekotina)

220

poetilac (posjetilac), gen. jed. poetioca, vok.

jed. poetioe, nom. mn. poetioci, gen. mn.
poetilaca

potkopavati, prez. potkopavam, gl. pril. sad.

potkopavajui, gl. im. potkopavanje

potajno (pril.)

potkoviast, potkoviasta, odr. vid potkoviasti

potamnjelost, gen. jed. potamnjelosti, instr. jed.

potamnjelou/potamnjelosti

potkoan, potkona, odr. vid potkoni

potkovica

potkrepljenje (potkrjepljenje), gen.

potkrepljenja, instr. jed.. potkrepljenjem

jed.

potkrjepljenje (potkrepljenje), gen.

potkrjepljenja, instr. jed.. potkrjepljenjem

jed.

potanko (pril.)

potkupiti,
potkupljen

trp.

potankost, gen. jed. potankosti, instr. jed.

potankou/potankosti

potkupljiv, potkupljiva, odr. vid potkupljivi

potcijeniti, prez. potcijenim, gl. prid. trp.

potcijenjen

potok, nom. mn. potoci

potamnjeti, prez. potamnim, aor. potamnjeh, gl.

prid. rad. potamnio/potamnjela, gl. pril. pro.
potamnjevi
potamo (pril.)

prez.

potkupim,

gl.

prid.

potmuo, potmula, odr. vid potmuli

potom (pril.)

potcjenjivati, prez. potcjenjujem, gl. pril. sad.

potcjenjujui, gl. im. potcjenjivanje
potcrtati, prez. potcrtam

potomak, gen. jed. potomka, vok. jed. potome,

nom. mn. potomci, gen. mn. potomaka

potiniti, prez. potinim, aor. potinih, gl. prid.

rad. potinio/potinila, gl. pril. pro. potinivi

potpadati, prez. potpadam,

potpadajui, gl. im. potpadanje

potinjenost, gen. jed. potinjenosti, instr. jed.

potinjenou/potinjenosti

potpasati se, prez. potpaem se, imper. potpai

se

potei (potegnuti), prez. potegnem, aor.

potegoh (potee), gl. prid. rad. potegao/potegla,
gl. pril. pro. potegavi

potpasti, prez. potpadnem, aor. potpadoh, gl.

prid. rad. potpao/potpala, gl. pril. pro. potpavi

potegnuti (potei), prez. potegnem, aor.

potegnuh, gl. prid. rad. potegnuo/potegnula, gl.
pril. pro. potegnuvi

potpiriti, prez. potpirim, gl. prid. trp. potpiren

sad.

potpitanje, gen. jed. potpitanja, instr. jed.

potpitanjem
potporunik, vok. jed. potporunie, nom. mn.
potporunici

potencijalan, potencijalna, odr. vid potencijalni

potentan, potentna, odr. vid potentni

potpredsjednica (potpredednica), vok. jed.

potpredsjednice

poticati, prez. potiem, gl. pril. sad. potiui, gl.

im. poticanje

potpredsjedniin (potprededniin)

potjera (poera)

potpredsjednik (potpredednik), vok. jed.

potpredsjednie, nom. mn. potpredsjednici

potjerati (poerati), prez. potjeram

potpredednica
potpredednice

potjernica (poernica)
gl.

pril.

potpetica

potencijal

potkivati, prez. potkivam,

potkivajui, gl. im. potkivanje

gl.

pril.

sad.

(predsjednica),

vok.

potprededniin (potpredsjedniin)
potpredednik (potpredsjednik), vok. jed.
potpredednie, nom. mn. potpredednici

potklobuiti se, prez. potklobuim se

potkoljenica

potprititi se, prez. potpritim se

221

jed.

potpukovnik, vok. jed. potpukovnie, nom. mn.

potpukovnici

povraati, prez. povraam,

povraajui, gl. im. povraanje

potpuvati, prez. potpuvam

potraga, dat. jed. potrazi

povratak, gen. jed. povratka, nom. mn. povraci,

gen. mn. povrataka

potreba

povreda

potreban, potrebna, odr. vid potrebni

povrediv (povredljiv), povrediva, odr. vid.

povredivi

potrebit, potrebita, odr. vid potrebiti

povrijediti, prez. povrijedim, gl. prid. trp.

povrijeen

povelik, povelika, odr. vid poveliki

povenuti, prez. povenem

povrtati, prez. povrem, imper. povri, gl. pril.

sad. povrui, gl. im. povrtanje

povezanost, gen. jed. povezanosti, instr. jed.

povezanou

povrvjeti, prez. povrvim, aor. povrvjeh, gl. prid.

rad. povrvio/povrvjela, gl. pril. pro. povrvjevi

povijesni

pozavidjeti (pozavieti), prez. pozavidim, aor.

pozavidjeh, gl. prid. rad. pozavidio/pozavidjela,
gl. pril. pro. pozavidjevi

povijest, gen. jed. povijesti, instr. jed. povijeu/

povijesti
poviti, prez. povijem, gl. prid. trp. povijen

pozavieti (pozavidjeti), prez. pozavidim, aor.

pozavieh, gl. prid. rad. pozavidio/pozaviela, gl.
pril. pro. pozavievi

povjerenica, vok. jed. povjerenice

povjereniin

pozelenjeti, prez. pozelenim, aor. pozelenjeh, gl.

prid. rad. pozelenio/pozelenjela, gl. pril. pro.
pozelenjevi

povjerenik, vok. jed. povjerenie, nom. mn.

povjerenici
mn.
vok.

sad.

povreivati, prez. povreujem, gl. pril. sad.

povreujui, gl. im. povreivanje

pouzdanost, gen. jed. pouzdanosti, instr. jed.

pouzdanou/pouzdanosti

povjerilac, gen. jed. povjerioca,

povjerioe, gen. mn. povjerilaca

pril.

povredljiv (povrediv), povredljiva, odr. vid

povredljivi

potrebitost, gen. jed. potrebitosti, instr. jed.

potrebitou/potrebitosti

povjerenitvo,
gen.
povjerenitava/povjerenitva

gl.

pozitivist (pozitivista), gen. jed. pozitivista

pozitivista (pozitivist), gen. jed. pozitiviste

jed.

pozitivistiki

povjesnica

pozitivistkinja

povlaka, dat. jed. povlaci

pozitivizam, gen. jed. pozitivizma, gen. mn.

pozitivizama

povlastiti, prez. povlastim, gl. prid. trp. povlaen

/povlaten
povlaenost
povlaenosti,
povlaenosti

pozlijediti, prez. pozlijedim, gl. prid. trp.

pozlijeen, gl. im. pozljeenje

(povlatenost),
gen.
jed.
instr. jed. povlaenou/

povlatenost
(povlaenost),
povlatenosti,
instr.
povlatenou/povlatenosti

gen.

pozlijeenost, gen. jed. pozlijeenosti, instr. jed.

pozlijeenou/pozlijeenosti

jed.
jed.

pozljeda, gen. mn. pozljeda

pozljeenje, gen. jed. pozljeenja, instr. jed.
pozljeenjem

povodac, gen. jed. povoca, nom. mn. povoci, gen.

mn. povodaca

pozljeivati, prez. pozljeujem, gl. pril. sad.

pozljeujui, gl. im. pozljeivanje

povorka, dat. jed. povorci, gen. mn. povorki

222

poznanica, vok. poznanice

poznanik,
poznanici

vok.

jed. poznanie,

prav. (skr. pravni)

nom.

mn.

pravdoljubivost, gen. jed. pravdoljubivosti, instr. jed.

pravdoljubivou/pravdoljubivosti

poznavalac, gen. jed. poznavaoca, vok. jed.

poznavaoe, gen. mn. poznavalaca

pravednik, vok. jed. pravednie, nom. mn.

pravednici

pozvati se, prez. pozovem se, imper. pozovi se

pravednost, instr. jed. pravednou/pravednosti

ponjeti, prez. ponjem, aor. ponjeh, gl. prid.

rad. ponjeo/ponjela, gl. pril. pro. ponjevi

pravian, pravina, odr. vid pravini

pravinost, gen. jed. pravinosti, instr. jed.
pravinou/pravinosti

poueti (poutjeti), prez. poutim, aor.

poueh, gl. prid. rad. poutio/pouela, gl. pril.
pro. pouevi

pravobranilac, gen. jed. pravobranioca, vok. jed.

pravobranioe, nom. mn. pravobranioci, gen. mn.
pravobranilaca

poutjeti (poueti), prez. poutim, aor.

poutjeh, gl. prid. rad. poutio/poutjela, gl. pril.
pro. poutjevi

pravobranilaki
pravobranilatvo, gen. mn. pravobranilatava/
pravobranilatva

prababa
praovjek, vok. jed. praovjee

pravolinijski

praka, dat. jed. praki, gen. mn. praaka

Pravopis crnogorskoga jezika

pradjed (praed), nom. mn. pradjedovi

pradjedovski (praedovski)

pravoslavac, gen. jed. pravoslavca, nom. mn.

pravoslavci

praed (pradjed), nom. mn. praedovi

pravoslavan, pravoslavna, odr. vid pravoslavni

praedovski (pradjedovski)

pravoslavka, dat. jed. pravoslavki, gen. mn.

pravoslavki

Prag

pravoslavlje, gen. jed. pravoslavlja, instr. jed.

pravoslavljem

praistorija
praistorijski
prajezik, nom. mn. prajezici

pravosue, gen. jed. pravosua, instr. jed.

pravosuem

prakolijevka, dat. jed. prakolijevci, gen. mn.

prakolijevki / prakolijevaka

pravovjernik, vok. jed. pravovjernie, nom. mn.

pravovjernici

praonica (perionica)

prazn. (skr. od praznik)

praotac, gen. jed. praoca, vok. jed. praoe, nom.

mn. praoci, gen. mn. praotaca

Praznik rada (prazn.)

prapoetak, gen. jed. prapoetka, nom. mn.

prapoeci, gen. mn. prapoetaka

praznoa (praznina)

praznina (praznoa)
praznoglavac, gen. jed. praznoglavca, vok. jed.
praznoglave, gen. mn. praznoglavaca

praak, gen. jed. praka, nom. mn. prakovi

pratilac, gen. jed. pratioca, vok. jed. pratioe, gen.
mn. pratilaca

praznorjeiv,
praznorjeivi

praznorjeiva,

odr.

vid

praunue, gen. jed. praunueta

praznovjeran,
praznovjerni

praznovjerna,

odr.

vid

praunuk, vok. jed. praunue, nom. mn. praunuci

praznovjerica

pratljaa

praunuka, dat. jed. praunuci

223

praznovjerje, gen. jed. praznovjerja, instr. jed.

praznovjerjem
Praanin, nom. mn. Praani

preeranost
(pretjeranost),
preeranosti,
instr.
preeranou/preeranosti

Praanka, dat. jed. Praanki, gen. mn. Praanki

preerati (pretjerati), prez. preeram

Pranj, gen. Pranja

preerivati (pretjerivati), prez. preerujem, gl.

pril. sad. preerujui, gl. im. preerivanje

Pranjanin, nom. mn. Pranjani

gen.

jed.
jed.

prei, prez. preem, aor. preoh, gl. prid. sad.

preao/prela, gl. pril. pro. preavi

Pranjanka, dat. jed. Pranjanki, gen. mn.

Pranjanki

preutati, prez. preutim

prebjei (prebjegnuti), prez. prebjegnem, aor.

prebjegoh
(prebjee),
gl.
prid.
rad.
prebjegao/prebjegla, gl. pril. pro. prebjegavi

pred. (skr. predlog/prijedlog)

predah, nom. mn. predasi

prebjeg, vok. jed. prebjee, nom. mn. prebjezi

predak, gen. jed. pretka, nom. mn. preci, gen. mn.

predaka

prebjegnuti (prebjei), prez. prebjegnem, aor.

prebjegnuh,
gl.
prid.
rad.
prebjegnuo/prebjegnula,
gl.
pril.
pro.
prebjegnuvi

predanost, gen. jed. predanosti, instr. jed.

predanou/predanosti
predgrae, gen. jed. predgraa, instr. jed.
predgraem

preblijedjeti (preblijeeti), prez. preblijedim,

aor.
preblijedjeh,
gl.
prid.
rad.
preblijedio/preblijedjela,
gl.
pril.
pro.
preblijedjevi

predio, gen. jed. predjela

predistorija

preblijeeti (preblijedjeti), prez. preblijedim,

aor.
preblijeeh,
gl.
prid.
rad.
preblijedio/preblijeela,
gl.
pril.
pro.
preblijeevi

predistorijski

preblizu (pril.)

predloak, gen. jed. predloka,

predloci, gen. mn. predloaka

nom.

mn.

predloiti,
predloen

prid.

trp.

instr.

jed.

predjelni
predlog (prijedlog), nom. mn. predlozi

preboljeti, prez. prebolim, aor. preboljeh, gl. prid.

rad. prebolio/preboljela, gl. pril. pro. preboljevi
prebrz, prebrza, odr. vid prebrzi

prez.

predloim,

gl.

prebrojati (prebrojiti), prez. prebrojim

prednost, gen. jed.

prednou/ prednosti

prednosti,

prebrojiti (prebrojati), prez. prebrojim

prednjonepani

precijediti, prez. precijedim, gl. prid. trp.

precijeen

predosjeaj (predoeaj), gen. jed. predosjeaja,

instr. jed. predosjeajem

precijeniti, prez. precijenim, gl. prid. trp.

precijenjen

predosjeati (predoeati), prez. predosjeam,

gl. pril. sad. predosjeajui, gl. im. predosjeanje

precijepiti, prez. precijepim, gl. prid. trp.

precijepljen

predosjetiti (predoetiti), prez. predosjetim,

preati (prijeati), prez. pream

predoeati (predosjeati), prez. predoeam,

gl. pril. sad. predoeajui, gl. im. predoeanje

preica

predoetiti (predosjetiti), prez. predoetim

preka, dat. jed. preki, gen. mn. preaka/preki

predradnica, vok. jed. predradnice

predradniin

224

predradnik, vok. jed. predradnie, nom. mn.

predradnici

predverernji
predvidjeti (predvieti), prez. predvidim, aor.
predvidjeh, gl. prid. rad. predvidio/predvidjela, gl.
pril. pro. predvidjevi

predratni
predsjednica
predsjednice

(predednica),

vok.

jed.

predvieti (predvidjeti), prez. predvidim, aor.

predvieh, gl. prid. rad. predvidio/predviela, gl.
pril. pro. predvievi

predsjedniin (prededniin)
predsjedniki (prededniki)
predsjednik
(predednik),
vok.
predsjednie, nom. mn. predsjednici

predvodnik, vok. jed. predvodnie, nom. mn.

predvodnici

jed.

predvojiti, prez. predvojim

predsjednitvo (predednitvo), gen. jed.

predsjednitva, gen. mn. predsjednitava/
predsjednitva

predznak, nom. mn. predznaci

preanji

predskazati, prez. predskaem, imper. predskai

prefiks

predstava

pregalac, gen. jed. pregaoca, vok. jed. pregaoe,

gen. mn. pregalaca

predstavnik, vok. jed. predstavnie, nom. mn.

predstavnici

pregalatvo, gen. jed. pregalatva, gen. mn.

pregalatava/pregalatva

predstavnitvo, gen. jed. predstavnitva, gen. mn.

predstavnitava/predstavnitva

pregaoev

predkolski
predednica
predednice

pregib
(predsjednica),

vok.

jed.

pregladnjelost, gen. jed. pregladnjelosti, instr. jed.

pregladnjelou/pregladnjelosti

prededniin (predsjedniin)

pregladnjeti, prez. pregladnim, aor. pregladnjeh,

gl. prid. rad. pregladnio/pregladnjela, gl. pril. pro.
pregladnjevi

prededniki (predsjedniki)
predednik
(predsjednik),
predednie, nom. mn. predednici

vok.

jed.

pregled

predednitvo (predsjednitvo), gen. jed.

predednitva, gen. mn. predednitava/
predednitva

pregledati, prez. pregledam

predtakmienje, gen. jed. predtakmienja, instr.

jed. predtakmienjem

pregorijevati, prez. pregorijevam, gl. pril. sad.

pregorijevajui, gl. im. pregorijevanje

predturski

pregorjeti, prez. pregorim, aor. pregorjeh, gl.

prid. rad. pregorio/ pregorjela, gl. pril. pro.
pregorjevi

pregon (prijegon)
pregor (prijegor)

preduzee, gen. jed. preduzea, instr. jed.

preduzeem
preduzeti, prez. preduzmem, imper. preduzmi

pregradak, gen. jed. pregratka, nom. mn. pregraci,

gen. mn. pregradaka

preduzetnik, vok. jed. preduzetnie, nom. mn.

preduzetnici

pregristi, prez. pregrizem, aor. pregrizoh, gl. prid.

rad. pregrizao/pregrizla, gl. pril. pro. pregrizavi

preduzima, vok. jed. preduzimau, instr. jed.

preduzimaem

pregrt, gen. jed.

pregru/pregrsti

predvee (pril.)

prehlada

predveerje, gen. jed. predveerja, instr. jed.

predveerjem
225

pregrti,

instr.

jed.

prehladiti,
prehlaen

prez.

prehladim,

gl.

prid.

trp.

prelijetati, prez. prelijeem, imper. prelijei, gl.

pril. sad. prelijetajui, gl. im. prelijetanje

prehrambeni

preliv

prehrana

prelom (prijelom)

prekipjeti, prez. prekipim, aor. prekipjeh, gl. prid.

rad. prekipio/prekipjela, gl. pril. pro. prekipjevi

preljuba

prekjue (pril.)

preljubnik, vok. jed. preljubnie, nom. mn.

preljubnici

preljubniki

prekjueranji
preklani (pril.)
preklati, prez. prekoljem

premac, gen. jed. premca, vok. jed. preme, gen.

mn. premaca

preklop

premastan, premasna, odr. vid premasni

preklopiti, prez.
preklopljen

preklopim,

gl.

prid.

premaz

trp.

prekomjeran, prekomjerna, odr. vid prekomjerni

premijesiti, prez. premijesim, gl. prid. trp.

premijeen

Preko Morae (top.)

premio, premila, odr. vid premili

prekookeanski

premjeravati, prez. premjeravam, gl. pril. sad.

premjeravajui, gl. im. premjeravanje

prekor (prijekor), instr. jed. prekorom

premjeriti, prez. premjerim

prekoran (prijekoran), prekorna, odr. vid

prekorni

premjetaj, gen. jed. premjetaja, instr. jed.

premjetajem

prekorijevati, prez. prekorijevam, gl. pril. sad.

prekorijevajui, gl. im. prekorijevanje

premjetati, prez. premjetam, gl. pril. sad.

premjetajui, gl. im. premjetanje

prekoriti, prez. prekorim

premo, gen. jed.

premou/premoi

prekovremeni
prekrst (prijekrst)

premoi,

instr.

jed.

preneraziti, prez. prenerazim, gl. prid. trp.

preneraen

preksino (pril.)

preneraenost, gen. jed. preneraenosti, instr. jed.

preneraenou/preneraenosti

preksjutra (prekutra) (pril.)

prekutra (preksjutra)

prenijeti, prez. prenesem, aor. prenijeh, gl. prid.

rad.
prenio/prenijela,
gl.
prid.
trp.
prenijet/prenesen, gl. pril. pro. prenijevi

prelaz (prijelaz)
prelazan, prelazna, odr. vid prelazni
prelazak, gen. jed. prelaska, nom. mn. prelasci, gen.
mn. prelazaka

prenizak, preniska, odr. vid preniski

preleeti (preletjeti), prez. preletim, aor.

preleeh, gl. prid. rad. preletio/preleela, gl. pril.
pro. preleevi

prenoite, gen. jed. prenoita, instr. jed.

prenoitem

preletjeti (preleeti), prez. preletim, aor.

preletjeh, gl. prid. rad. preletio/preletjela, gl. pril.
pro. preletjevi

prenosilac, gen. jed. prenosioca, vok. jed.

prenosioe, gen. mn. prenosilaca

prenoini

prenos (prijenos)

prenosivost, gen. jed. prenosivosti, instr. jed.

prenosivou/prenosivosti

prelijep, prelijepa, odr. vid prelijepi

226

preoblaiti (se), prez. preoblaim (se)

preporuivati, prez. preporuujem, gl. pril. sad.

preporuujui, gl. im. preporuivanje

preobraaj, gen. jed. preobraaja, instr. jed.

preobraajem

preporuljiv, preporuljiva, odr. vid preporuljivi

Preobraenje

preporuka, dat. jed. preporuci

preobui se, prez. preobuem se, aor.

preobukoh se (preobue se), gl. prid. rad.
preobukao se/preobukla se, gl. pril. pro.
preobukavi se

prepotentan, prepotentna, odr. vid prepotentni

prepotentnost, gen. jed. prepotentnosti, instr. jed.
prepotentnou/prepotentnosti
prepravka, dat. jed.
prepravki / prepravaka

preobuka, dat. jed. preobuci

preobuti, prez.
preobuven

preobujem,

gl.

prid.

trp.

prepravci,

gen.

mn.

prepreka, dat. jed. prepreci, gen. mn. prepreka

preprijeiti, prez. preprijeim, gl. prid. trp.
preprijeen

preokret
preosjetljiv (preoetljiv), preosjetljiva, odr. vid
preosjetljivi
preosjetljivost
preosjetljivosti,
preosjetljivosti

(preoetljivost), gen. jed.

instr. jed. preosjetljivou/

preoetljivost
preoetljivosti,
preoetljivosti

(preosjetljivost), gen. jed.

instr. jed. preoetljivou/

prepui (prepuknuti), prez. prepuknem, aor.

prepukoh
(prepue),
gl.
prid.
rad.
prepukao/prepukla, gl. pril. pro. prepukavi
prepuknuti (prepui), prez. prepuknem, aor.
prepuknuh, gl. prid. rad. prepuknuo/prepuknula,
gl. pril. pro. prepuknuvi
prepun, prepuna, odr. vid prepuni
prerez

preovladavati
(preovlaivati),
prez.
preovladavam, gl. pril. sad. preovladavajui, gl. im.
preovladavanje

prerija
prerijski

preovlaivati
(preovladavati),
prez.
preovlaujem, gl. pril. sad. preovlaujui, gl. im.
preovlaivanje

presadnica (prijesadnica)
presaljati, prez. presaljam,
presaljajui, gl. im. presaljanje

prepei, prez. prepeem, aor. prepekoh

(prepee), gl. prid. rad. prepekao/prepekla, gl. pril.
pro. prepekavi

gl.

pril.

sad.

presedan, gen. presedana

prepijecati, prez. prepijeem, gl. pril. sad.

prepijecajui, gl. im. prepijecanje

presjedjeti (preeeti), prez. presjedim, aor.

presjedoh, gl. prid. rad. presjedio/presjedjela, gl.
pril. pro. presjedjevi

prepirka, dat. jed. prepirci, gen. mn. prepirki

presjek, nom. mn. presjeci

prepis (prijepis)

preseljavati, prez. preseljavam, gl. pril. sad.

preseljavajui, gl. im. preseljavanje

prepisati, prez. prepiem, imper. prepii

preseljenje, gen. jed. preseljenja, instr. jed.

preseljenjem

prepiska, dat. jed. prepisci, gen. mn. prepiski

prepjev, nom. mn. prepjevi

presijecati, prez. presijecam, gl. pril. sad.

presijecajui, gl. im. presijecanje

preplet (prijeplet)

presijedati, prez. presijedam, gl. pril. sad.

presijedajui, gl. im. presijedanje

prepletati (preplitati)
prepona

presjesti (preesti), prez. presjednem, aor.

presjedoh, gl. prid. rad. presjeo/presjela, gl. pril.
pro. presjevi

preporuiti, prez. preporuim, gl. prid. trp.

preporuen
227

preskok, nom. mn. preskoci

pretei, prez. preteknem/preteem,

pretekoh
(pretee),
gl.
prid.
pretekao/pretekla, gl. pril. pro. pretekavi

preskup, preskupa, odr. vid preskupi

preslan, preslana, odr. vid preslani

aor.
rad.

presniji (komp. od prijesan)

pretei (pretegnuti), prez. pretegnem, aor.

pretegoh
(pretee),
gl.
prid.
rad.
pretegao/pretegla, gl. pril. pro. pretegavi

presresti, prez. presretem/presretnem, aor.

presretoh, gl. prid. rad. presreo/presrela, gl. pril.
pro. presrevi

pretegnuti (pretei), prez. pretegnem, aor.

pretegnuh, gl. prid. rad. pretegnuo/pretegnula, gl.
pril. pro. pretegnuvi

prestar, prestara, odr. vid prestari

pretek, nom. mn. preteci

presoliti, prez. presolim, gl. prid. trp. presoljen

instr. jed.

pretencioznost, gen. jed. pretencioznosti, instr. jed.

pretencioznou/pretencioznosti

presti, prez. predem, impf. predijah, gl. pril. sad.

predui, gl. prid. rad. preo/prela

pretendent, gen. jed. pretendenta, gen. mn.

pretendenata

prestii (prestignuti), prez. prestignem, aor.

prestigoh
(prestie),
gl.
prid.
rad.
prestigao/prestigla, gl. pril. pro. prestigavi

preticati, prez. pretiem, imper. pretii, gl. pril.

sad. pretiui, gl. im. preticanje

prestignuti (prestii), prez. prestignem, aor.

prestignuh, gl. prid. rad. prestignuo/prestignula,
gl. pril. pro. prestignuvi

pretlji (komp. od pretio)

prestarjelost, gen. jed. prestarjelosti,

prestarjelou/prestarjelosti

pretio, pretila, odr. vid pretili

pretjeranost
(preeranost),
pretjeranosti,
instr.
pretjeranou/pretjeranosti

presto (prijesto), gen. jed. prestola

prestolonasljednica (prijestolonasljednica),
vok. jed. prestolonasljednice

gen.

jed.
jed.

pretjerati (preerati), prez. pretjeram

pretjerivati (preerivati), prez. pretjerujem, gl.
pril. sad. pretjerujui, gl. im. pretjerivanje

prestolonasljednik
(prijestolonasljednik),
vok. jed. prestolonasljednie, nom. mn.
prestolonasljednici

pretplaivati, prez. pretplaujem, gl. pril. sad.

pretplaujui, gl. im. pretplaivanje

prestoni (prijestoni)

pretplatiti, prez. preplatiti, gl. prid. trp. pretplaen

prestonica (prijestonica)

pretposljednji

prestoniki (prijestoniki

pretpostavljeni

prestrog, prestroga, odr. vid prestrogi

prestup (prijestup)

pretpostavka, dat. jed. pretpostavci, gen. mn.

pretpostavki

prestupan (prijestupan), prestupna, odr. vid.

prestupni

pretpraznini
pretproli

presvisnuti, prez. presvisnem

pretprologodinji

presvlaiti, prez. presvlaim, gl. pril. sad.

presvlaei, gl. im. presvlaenje

pretraga, dat. jed. pretrazi

prea

pretrnuti, prez. pretrnem

preno (pril.)

pretrpjeti, prez. pretrpim, aor. pretrpjeh, gl. prid.

rad. pretrpio/pretrpjela, gl. pril. pro. pretrpjevi

Preeka (top.)

pretvoriv (pretvorljiv), pretvoriva, odr. vid

pretvorivi

pretea

228

pretvorljiv (pretvoriv), pretvorljiva, odr. vid

pretvorljivi

prevreti, prez. prevrim/prevrijem, aor. prevreh,

gl. prid. rad. prevreo/prevrela. gl. pril. pro.
prevrevi

pretvornost, gen. jed. pretvornosti, instr. jed.

pretvornou/pretvornosti

prez. (skr. prezent)

pretvrd, pretvrda, odr. vid pretvrdi

prezir

preuzak, preuska, odr. vid preuski

preziran, prezirna, odr. vid prezirni

prevaga, dat. jed. prevazi

prezirati, prez. prezirem, gl. pril. sad. prezirui, gl.

im. preziranje

prevagnuti, prez. prevagnem

prezreti, prez. prezrim, aor. prezreh, gl. prid. rad.

prezreo/prezrela, gl. pril. pro. prezrevi

prevara (prijevara)
prevarant, gen.
prevaranata

jed.

prevaranta,

gen.

mn.

preivar

prevarantkinja

prevakati, prez. prevaem, imper. prevai

prevaspitati, prez. prevaspitam

prhnuti, prez. prhnem

prevazii, prez. prevaziem, aor. prevazioh, gl.

prid. rad. prevaziao/prevazila, gl. pril. pro.
prevaziavi

prialac, gen. jed. priaoca, vok. jed. priaoe, gen.

mn. prialaca

prevazilaziti, prez. prevazilazim, gl. pril. sad.

prevazilazei, gl. im. prevazilaenje

pribiljeka, dat. jed. pribiljeci, gen. mn. pribiljeki

priesni
pribjei (pribjegnuti), prez. pribjegnem, aor.
pribjegoh
(pribjee),
gl.
prid.
rad.
pribjegao/pribjegla, gl. pril. pro. pribjegavi

previdjeti (previeti), prez. previdim, aor.

previdjeh, gl. pril. rad. previdio/previdjela, gl. pril.
pro. previdjevi

pribjegnuti (pribjei), prez. pribjegnem, aor.

pribjegnuh, gl. prid. rad. pribjegnuo/pribjegnula,
gl. pril. pro. pribjegnuvi

previeti (previdjeti), prez. previdim, aor.

previeh, gl. prid. sad. previdio/previela, gl. pril.
pro. previevi

priest, gen. jed.

prieu/priesti

previjan, previjana, odr. vid previjani

priesti,

instr.

jed.

previjanost, gen. jed. previjanosti, instr. jed.

previjanou/previjenosti

priee, gen. jed. priea, instr. jed. prieem

prevod (prijevod)

prierivati (pritjerivati), prez. prierujem, gl. pril.

sad. prierujui, gl. im. prierivanje

prierati (pritjerati), prez. prieram

prevodilac, gen. jed. prevodioca, vok. jed.

prevodioe, gen. mn. prevodilaca
prevodljiv, prevodljiva, odr. vid prevodljivi

prii, prez. priem, aor. prioh, gl. prid. rad.

priao/prila, gl. pril. pro. priavi

prevoj (prijevoj), instr. jed. prevojem

prid. (skr. pridjev)

prevoz (prijevoz)

pridijevati, prez. pridijevam, gl. pril. sad.

pridijevajui, gl. im. pridijevanje

prevozni (prijevozni)
prevoziti, prez. prevozim, gl. pril. sad. prevozei,
gl. im. prevoenje

pridjev

prevozniki

pridobiti, prez.
pridobiven

pridjevski

prevoznik, vok. jed. prevoznie, nom. mn.

prevoznici

pridobijem,

gl.

prid.

trp.

pridoi, prez. pridoem, aor. pridooh, gl. prid.

rad. pridoao/pridola, gl. pril. pro. pridoavi
229

pridonijeti, prez. pridonesem, aor. pridonijeh, gl.

prid. sad. pridonio/pridonijela, gl. pril. pro.
pridonijevi

prijesto (presto), gen. jed. prijestola

pridrijemati, prez. pridrijemam

prienuti (pridjenuti), prez. prienem

prijestolonasljednik
(prestolonasljednik),
vok. jed. prijestolonasljednie, nom. mn.
prijestolonasljednici

prigluv, prigluva, odr. vid prigluvi

prijestoni (prestoni)

prihvaati (prihvatati), prez. prihvaam, gl.

prid. sad. prihvaajui, gl. im. prihvaanje

prijestonica (prestonica)

prihvatati (prihvaati), prez. prihvatam, gl. pril.

sad. prihvatajui, gl. im. prihvatanje

prijetiti, prez. prijetim, impf. prijeah, gl. pril. sad.

prijetei

prije (pril.)

prijetnja

prijeac, gen. jed. prijeca, gen. mn. prijeaca

prijevara (prevara)

prijeati, prez. prijeam

prijevod (prevod)

prijedlog (predlog), nom. mn. prijedlozi

prijevor

prijegon (pregon)

prijevoz (prevoz)

prijegor (pregor)

prijevremen, prijevremena, odr. vid prijevremeni

prijek, prijeka, odr. vid prijeki

prikaiti, prez. prikaim, gl. prid. trp. prikaen

prijeklad

prikljuiti,
prikljuen

prijestolonasljednica (prestolonasljednica),
vok. jed. prijestolonasljednice

pridjenuti (prienuti), prez. pridjenem

prijestoniki (prestoniki)

prijeklet

prez.

prikljuim,

gl.

prid.

trp.

prikumak, gen. jed. prikumka, nom. mn. prikumci,

gen. mn. prikumaka

prijeko (pril.)
prijekor (prekor)

pril. (skr. prilog)

prijekoran (prekoran), prijekorna, odr. vid

prijekorni

prilazak, gen. jed. prilaska, nom. mn. prilasci, gen.

mn. prilazaka

prijekrst (prekrst)

prileeti (priletjeti), prez. priletim, aor. prileeh,

gl. prid. rad. priletio/prileela, gl. pril. pro.
prileevi

prijelaz (prelaz)
prijelom (prelom)
prijemni

priletjeti (prileeti), prez. priletim, aor. priletjeh,

gl. prid. rad priletio/priletjela, gl. pril. pro.
priletjevi

prijenos (prenos)

prilian, prilina, odr. vid prilini

prijenuti, prez. prijenem

prilika, dat. jed. prilici

prijeplet (preplet)

prilog, nom. mn. prilozi

prijesan, prijesna, odr. vid prijesni

priloki

prijeek, nom. mn. prijeeci

prijesnac, gen. jed. prijesnaca

priljepak, gen. jed. priljepka, nom. mn. priljepci,

gen. mn. priljepaka

prijesnica

priljean, priljena, odr. vid priljeni

prijesno

priljenost, gen. jed. priljenosti,

priljenou/priljenosti

prijem

230

instr. jed.

primai (primaknuti), prez. primaknem, aor.

primakoh
(primae),
gl.
prid.
rad.
primakao/primakla, gl. pril. pro. primakavi

pripovijetka, dat. jed. pripovijeci/pripovijetki,

gen. mn. pripovjedaka/pripovijetki

primaknuti (primai), prez. primaknem, aor.

primaknuh, gl. pril. pro. primaknuvi, gl. prid. rad.
primaknuo/primaknula

prirodnjaki

prirjeni
prirodnjak, vok. jed. prirodnjae, nom. mn.
prirodnjaci

primalac, gen. jed. primaoca, vok. jed. primaoe,

gen. mn. primalaca

prirodnjatvo,
gen.
prirodnjatava/prirodnjatva

primj. (skr. primjedba)

mn.

prisebnost, gen. jed. prisebnosti, instr. jed.

prisebnou/prisebnosti

primjeivati, prez. primjeujem, gl. pril. sad.

primjeujui, gl. im. primjeivanje

prisei (prisegnuti), prez. prisegnem, aor.

prisegoh (prisee), gl. prid. rad. prisegao/prisegla,
gl. pril. pro. prisegavi

primjedba, gen. mn. primjedaba / primjedbi /

primjedba
primjenljiv (primjenjiv), primjenljiva, odr. vid
primjenljivi

prisegnuti (prisei), prez. prisegnem, aor.

prisegnuh, gl. prid. rad. prisegnuo/prisegnula, gl.
pril. pro. prisegnuvi

primjenljivost, gen. jed. primjenljivosti, instr. jed.

primjenljivou/primjenjivosti

prislukiva, gen. jed. prislukivaa, vok. jed.

prislukivau, instr. jed. prislukivaem

primjenjiv (primjenljiv), primjenjiva, odr. vid

primjenjivi

prislukivati, prez. prislukujem, gl. pril. sad.

prislukujui, gl. im. prislukivanje

primjer

prismrdjeti (prismreti), prez. prismrdim, aor.

prismrdjeh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrdjela,
gl. pril. pro. prismrdjevi

primjerak, gen. jed. primjerka, nom. mn. primjerci,

gen. mn. primjeraka
primjetan, primjetna, odr. vid primjetni

prismreti (prismrdjeti), prez. prismrdim, aor.

prismreh, gl. prid. rad. prismrdio/prismrela, gl.
pril. pro. prismrevi

primjetnost, gen. jed. primjetnosti, instr. jed.

primjetnou/primjetnosti
primopredaja

prisoj, instr. jed. prisojem

primorje, gen. jed. primorja, instr. jed. primorjem

Primorje (umjesto npr. Crnogorsko primorje)

prispijee,
prispijeem

prinijeti, prez. prinesem, aor. prinijeh/prinesoh,

gl. prid. rad. prinio/prinijela, gl. pril. pro.
prinijevi, gl. pril. trp. prinesen/prinijet

prispijevati, prez. prispijevam, gl. pril. sad.

prispijevajui, gl. im. prispijevanje

jed.

prispijea,

instr.

jed.

prispjelost, gen. jed. prispjelosti, instr. jed.

prispjelou/prispjelosti

pripadnik, vok. jed. pripadnie, nom. mn.

pripadnici
pripadnost, gen. jed. pripadnosti,
pripadnou/pripadnosti

gen.

prispjeti, prez. prispijem, aor. prispjeh, gl. prid.

rad. prispio/prispjela, gl. pril. pro. prispjevi

instr. jed.

pripjev

pristranak, gen. jed. pristranka, nom. mn.

pristranci, gen. mn. pristranaka

pripovijedati, prez. pripovijedam, gl. pril. sad.

pripovijedajui, gl. im. pripovijedanje

pristrasan, pristrasna, odr. vid pristrasni

prisukati, prez. prisuem, imper. prisui

pripovijesni

prisustvo, gen. mn. prisustava/prisustva

pripovijest, gen. jed. pripovijesti, instr. jed.

pripovijeu/pripovijesti

prisvojiti, prez. prisvojim, gl. prid. trp. prisvojen

231

prit, nom. mn. pritevi

privid

pritedjeti (priteeti), prez. pritedim, aor.

pritedjeh, gl. prid. rad. pritedio/pritedjela, gl.
pril. pro. pritedjevi, gl. prid. trp. priteen

priviati, prez. priviam, gl. pril. sad. priviajui,

gl. im. privianje
priviknuti (privii), prez. priviknem, aor.
priviknuh, gl. prid. rad. priviknuo/priviknula, gl.
pril. pro. priviknuvi

priteeti (pritedjeti), prez. pritedim, aor.

priteeh, gl. prid. rad. pritedio/priteela, gl.
pril. pro. priteevi, gl. prid. trp. priteen

privilegija

priueti se (priutati se), prez. priutim (se),

aor. priueh (se), gl. prid. rad. priutio
(se)/priuela (se), gl. pril. pro. priuevi (se)

privlanost, gen. jed. privlanosti, instr. jed.

privlanou/privlanosti
privoljeti, prez. privolim, aor. privoljeh, gl. prid.
rad. privolio/privoljela, gl. pril. pro. privoljevi

priutati se (priueti se), prez. priitim (se)

pritei (pritegnuti), prez. pritegnem, aor.
pritegoh (pritee), gl. prid. rad. pritegao/pritegla,
gl. pril. pro. pritegavi

privrednica, vok. jed. privrednice

privrednik, vok. jed. privrednie, nom. mn.
privrednici

pritei (priticati), prez. priteem, aor. pritekoh

(pritee), gl. prid. rad. pritekao/pritekla, gl. pril.
pro. pritekavi

privremen, privremena, odr. vid privremeni

privrijediti, prez. privrijedim, gl. prid. trp.
privrijeen

pritegnuti (pritei), prez. pritegnem, aor.

pritegnuh, gl. prid. rad. pritegnuo/pritegnula, gl.
pril. pro. pritegnuvi

pr. n. e. (skr. prije nove ere)

probisvijet

priticati (pritei), prez. priteem, gl. pril. sad.

pritiui, gl. im. priticanje

procenat, gen. jed. procenta, gen. mn. procenata

pritijesniti, prez. pritijesnim, gl. prid. trp.

pritijenjen

procijediti, prez. procijedim, gl. prid. trp.

procijeen

pritijenjen, pritijenjena, odr. vid pritijenjeni

procijeniti, prez. procijenim, gl. prid. trp.

procijenjen

pritijenjenost, gen. jed. pritijenjenosti, instr. jed.

pritijenjenou/pritijenjenosti

procijep (procjep)

pritjerati (prierati), prez. pritjeram

procjena

pritjerivati (prierivati), prez. pritjerujem, gl. im.

pritjerivanje

procjep (procijep)

pritka,
dat.
jed.
pritka/pritaka/pritki

proerivati (protjerivati), prez. proeram, gl.

pril. sad. proerujui, gl. im. proerivanje

pritki,

gen.

proerati (protjerati), prez. proeram

mn.

pritoka, dat. jed. pritoci

prodavnica

privatnik, vok. jed. privatnie, nom. mn. privatnici

prodo, gen. jed. prodola

privesti, prez. privedem, aor. privedoh, gl. prid.

rad. priveo/privela, gl. pril. pro. privevi

prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl. prid.

rad.
prodro/prodrla,
gl.
pril.
pro.
prodrijevi/prodrvi

privezak, gen. jed. priveska, nom. mn. privesci, gen.

mn. privezaka

produbiti (produpsti), prez. produbim, gl. prid.

trp. produbljen

privezati, prez. priveem, imper. privei

produkcija

privii (priviknuti), prez. priviknem, aor.

privikoh (privie), gl. prid. rad. privikao/privikla,
gl. pril. pro. privikavi

produkt, gen. jed. produkta, gen. mn. produkata

232

produpsti (produbiti), prez. produbem, aor.

produboh, gl. prid. rad. produbao/produbla, gl.
pril. pro. produbavi

promijeniti, prez. promijenim, gl. prid. trp.

promijenjen

produavati (produivati), gl.

produavajui, gl. im. produavanje

promiljeti, prez. promilim, aor. promiljeh, gl.

prid. rad. promilio/promiljela, gl. pril. pro.
promiljevi

pril.

promijeati, prez. promijeam

sad.

produetak, gen. jed. produetka, nom. mn.

produeci, gen. mn. produetaka
produivati (produavati), gl.
produujui, gl. im. produivanje

pril.

promjenljiv, promjenljiva, odr. vid promjenljivi

sad.

promjenljivost, gen. jed. promjenljivosti, instr. jed.

promjenljivou/promjenljivosti

profesorica, vok. jed. profesorice

pronii (proniknuti), prez. proniknem, aor.

pronikoh
(pronie),
gl.
prid.
rad.
pronikao/pronikla, gl. pril. pro. pronikavi

profesoriin
progorjeti, prez. progorim, aor. progorjeh, gl.
prid. rad. progorio/progorjela, gl. pril. sad.
progorjevi
proja

proniknuti (pronii), prez. proniknem, aor.

proniknuh, gl. prid. rad. proniknuo/proniknula,
gl. pril. pro. proniknuvi

projekat (projekt), gen. jed. projekta, gen. mn.

projekata

propovijed, gen. jed. propovijedi, instr. jed.

propovijeu/propovijedi

projekt (projekat), gen. jed. projekta, gen. mn.

projekata

propovijedati, prez. propovijedam, gl. pril. sad.

propovijedajui, gl. im. propovijedanje

projektant, gen. jed. projektanta, gen. mn.

projektanata

propovijediti, prez. propovijedim

projektantski

propovjedaonica

prokleti, prez. prokunem, imper. prokuni

prokletstvo, gen. mn. prokletstava/prokletstva

propovjednik, vok. jed. propovjednie, nom. mn.

propovjednici

prokuvati, prez. prokuvam

prorati, prez. proram

proleeti (proletjeti), prez. proletim, aor.

proleeh, gl. prid. rad. proletio/proleela, gl. pril.
pro. proleevi

prorijediti, prez. prorijedim, gl. prid. trp.

prorijeen

propovijedni

prorijeenost, gen. jed. prorijeenosti, instr. jed.

prorijeenou/prorijeenosti

proletjeti (proleeti), prez. proletim, aor.

proletjeh, gl. prid. rad. proletio/proletjela, gl. pril.
pro. proletjevi
prolijetati, prez. prolijeem,
prolijeui, gl. im. prolijetanje

gl.

pril.

prorjeivati, prez. prorjeujem, gl. pril. sad.

prorjeujui, gl. im. prorjeivanje

sad.

proroica, vok. jed. proroice

proroiin

prolijevati (prolivati), prez. prolijevam, gl. pril.

sad. prolijevajui, gl. im. prolijevanje

prorok, vok. jed. proroe, nom. mn. proroci

prosac, gen. jed. prosca, vok. jed. proe, gen. mn.
prosaca

prolivati (prolijevati), prez. prolivam, gl. pril.

sad. prolivajui, gl. im. prolivanje

prosidba, gen. mn. prosidbi/prosidba

proljeni
proljetos (pril.)

prosijecati, prez. prosijecam, gl. pril. sad.

prosijecajui, gl. im. prosijecanje

proljetonji

prosijed, prosijeda, odr. vid prosijedi

prosijek, nom. mn. prosijeci
233

prosjak, vok. jed. prosjae. nom. mn. prosjaci

prosjean, prosjena, odr. vid prosjeni
prosjek, nom. mn. prosjeci
proslijediti, prez. proslijedim, gl. prid. trp.
proslijeen

protekcionist
protekcionista

(protekcionista),

gen.

jed.

protekcionista
protekcioniste

(protekcionist),

gen.

jed.

protekcionistkinja

prosljeivati, prez. prosljeujem, gl. pril. sad.

prosljeujui, gl. im. prosljeivanje

protekcionizam, gen. jed. protekcionizma, gen.

mn. protekcionizama

prospekat (prospekt), gen. jed. prospekta, gen.

mn. prospekata

protestni

prospekt (prospekat), gen. jed. prospekta, gen.

mn. prospekata

protivmjera

prostodunost, gen. jed. prostodunosti, instr. jed.

prostodunou/prostodunosti

protivnik,
protivnici

prostrel (prostrijel)

protivotrov

prostrijel (prostrel)

protivprirodan,
protivprirodni

protivdokaz
protivnapad

prostrijeliti, prez. prostrijelim, gl. prid. trp.

prostrijeljen

vok.

jed.

protivnie,

protivprirodna,

nom.

mn.

odr.

vid

protivreformacija

prostrijeti, prez. prostrem, aor. prostrijeh, gl.

prid. rad. prostro/prostrla, gl. pril. pro.
prostrijevi/prostrvi

protivrjean (protivurjean), protivrjena, odr.

vid protivrjeni
protivrjeiti (protivurjeiti), prez. protivrjeim

prosuv, prosuva, odr. vid prosuvi

protivudar

prosvjeenje, gen. jed. prosvjeenja, instr. jed.

prosvjeenjem

protivurjean (protivrjean), protivurjena,

odr. vid protivurjeni

prosvjeivati, prez. prosvjeujem, gl. pril. sad.

prosvjeujui, gl. im. prosvjeivanje

protivurjeiti
protivurjeim

prosvjeta

(protivrjeiti),

prez.

protivusluga, dat. jed. protivusluzi

prosvjetar, vok. jed. prosvjetaru/prosvjetare,

instr. jed. prosvjetarom/prosvjetarem

protivvrijednost, gen. jed. protivvtijednosti, instr.

jed. protivvrijednou/protivvrijednosti

prosvjetitelj, vok. jed. prosvjetitelju, instr. jed.

prosvjetiteljem

protivzakonit,
protivzakoniti

prosvjetiteljka, dat. jed. prosvjetiteljki, gen. mn.

prosvjetiteljki

protivtzakonita,

odr.

vid

protjerati (proerati), prez. protjeram

prosvjetiteljstvo, gen. mn. prosvjetiteljstava/

prosvjetiteljstva

protjerivati (proerivati), prez. protjerujem, gl.

pril. sad. protjerujui, gl. im. protjerivanje

prosvjetni

protuva

prologodinji

prouzrokovati, prez. prouzrokujem

prolost, gen. jed. prolosti, instr. jed. prolou/

prolosti

providjeti se (provieti se), prez. prividim se,

aor. prividjeh se, gl. prid. rad. prividio
se/prividjela se, gl. pril. pro. prividjevi se

pronja, gen. mn. pronja/pronji

protein
234

provieti se (providjeti se), prez. providim se,

aor. provieh se, gl. prid. rad. providio
se/proviela se, gl. pril. pro. provievi se

prvomajski
prvoroeni
prvorotka, dat. jed. prvorotki, gen. mn. prvorotki

provijati, prez. provijem

prvosvjetenik, vok. jed. prvosvjetenie, nom.

mn. prvosvjetenici

provijavati, prez. provijavam, gl. pril. sad.

provijavajui, gl. im. provijavanje

P. S. (skr. lat. post scriptum - poslije napisanog)

provokacija

psalam, gen. jed. psalma, gen. mn. psalama

provokator, vok. jed. provokatore, instr. jed.

provokatorom

Pseudo-Aristotel

provreti (provrtjeti), prez. provrtim, aor.

provreh, gl. prid. rad. provrtio/provrela, gl. pril.
pro. provrevi

psihoanalitiar, vok. jed. psihoanalitiaru/

psihoanalitiare, instr. jed. psihoanalitiarom/
psihoanalitiarem

provreti, prez. provrim

psihoanalitiki

provrtjeti (provreti), prez. provrtim, aor.

provrtjeh, gl. prid. rad. provrtio/provrtjela, gl.
pril. pro. provrtjevi

psihoanaliza
psiholog, vok. jed. psiholoe, nom. mn. psiholozi
psiholoki

prozainost, gen. jed. prozainosti, instr. jed.

prozainou/prozainosti

psiholokinja

prozaik, vok. jed. prozaie, nom. mn. prozaici

psihopat (psihopata), gen. jed. psihopata

prozaist (prozaista), gen. jed. prozaista

psihopata (psihopat), gen. jed. psihopate

prozaista (prozaist), gen. jed. prozaiste

psihoza

prodrijeti, prez. prodrem, aor. prodrijeh, gl.

prid. rad. prodro/prodrla, gl. pril. pro.
prodrijevi/prodrvi

psovati, prez. psujem, imper. psuj, gl. pril. sad.

psujui, gl. im. psovanje

prsluk, nom. mn. prsluci

penica

prsa (mn. sr. r.), dat. prsima

penini

prvak, gen. jed. prvaka, vok. jed. prvae, nom. mn.

prvaci

peninjak, nom. mn. peninjaci

psovka, dat. jed. psovci/psovki, gen. mn. psovki

Pt (skr. platina)

prvenstvo, gen. mn. prvenstava/prvenstva

ptica

prvi

ptiiji (ptiji)

Prvi balkanski rat

ptiji (ptiiji)

Prvi maj

PTT (skr. pota, telegraf i telefon)

Prvi svjetski rat

pubilicistika, dat. jed. publicistici

prvijenac, gen. jed. prvijenca, vok. jed. prvijene,

gen. mn. prvijenaca

publicist (publicista), gen. jed. publicista

publicista (publicist), gen. jed. publiciste

prvijenstvo, gen. mn. prvijenstava/prvijenstva

prvoborac, gen. jed. prvoborca,
prvobore, gen. mn. prvoboraca

vok.

publicistiki

jed.

publicistkinja

prvoklasnost, gen. jed. prvoklasnosti, instr. jed.

prvoklasnou/prvoklasnosti

pu, instr. jed. puem, nom. mn. puevi

235

pui (puknuti), prez. puknem, aor. pukoh

(pue), gl. prid. rad. pukao/pukla, gl. pril. pro.
pukavi

pustolovina

puiti, prez. puim

puani

puding, nom. mn. pudinzi

puionica

puk, vok. jed. pue, nom. mn. pukovi

puka, dat. jed. puci/puki, gen. mn. puaka

puknuti (pui), prez. puknem, aor. puknuh, gl.

prid. rad. puknuo/puknula, gl. pril. pro. puknuvi

putniin

pustolovka, dat. jed. pustolovki, gen. mn.

pustolovki

puls

putopisac, gen. jed. putopisca, vok. jed. putopie,

gen. mn. putopisaca

punkt, gen. jed. punkta, nom. mn. punktovi, gen.

mn. punktova

puvati, prez. puvam

punoglavac, gen. jed. punoglavca, vok. jed.

punoglave, gen. mn. punoglavaca

punokrvan, punokrvna, odr. vid punokrvni

r. (skr. razred)

punokrvnost, gen. jed. punokrvnosti, instr. jed.

punokrvnou/punokrvnosti

rabat, gen. jed. rabata

punoljetan, punoljetna, odr. vid punoljetni

rabotati, prez. rabotam, gl. pril. sad. rabotajui, gl.

im. rabotanje

punoljetnica, vok. jed. punoljetnice

rabotnica, vok. jed. rabotnice

punoljetniin

rabotniin

punoljetniki

rabotnik, vok. jed. rabotnie, nom. mn. rabotnici

punoljetnik, vok. jed. punoljetnie, nom. mn.

punoljetnici

racija

punoljetstvo,
gen.
punoljetstava/punoljetstva

racionalan, racionalna, odr. vid racionalni

mn.

racionalist (racionalista), gen. jed. racionalista

racionalista (racionalist), gen. jed. racionaliste

punomoje, gen. jed. punomoja, instr. jed.

punomojem

racionalistiki
racionalistkinja

punomonik, vok. jed. punomonie, nom. mn.

punomonici
punomostvo,
gen.
punomostava/punomostva

racionalizam, gen. jed. racionalizma, gen. mn.

racionalizama

mn.

raunaljka, dat. jed. raunaljki/raunaljci, gen.

mn. raunaljki

pupak, gen. jed. pupka, nom. mn. pupkovi

raunovodstvo,
raunovodstva

pupan, pupana, odr. vid pupani

purist (purista), gen. jed. purista

jed.

pustinjae,

raunovodstava/

radijator, instr. jed. radijatorom

pustinjaki
vok.

mn.

raunovoa

purista (purist), gen. jed. puriste

pustinjak,
pustinjaci

gen.

nom.

radije (pril.)

mn.

radijum

pustinjatvo, gen. mn. pustinjatava/pustinjatva

radijus

pustolov

radikalan, radikalna, odr. vid radikalni

236

radinost, gen. jed. radinosti, instr. jed. radinou/

radinosti

ranilac, gen. jed. ranioca, vok. jed. ranioe, gen. mn.

ranilaca

radio, gen. jed. radija, instr. jed. radiom, nom. mn.

radiji

ranoranilac, gen. jed. ranoranioca, vok. jed.

ranoranioe, gen. mn. ranoranilaca

radioaktivan, radioaktivna, odr. vid radioaktivni

ranoranilaki

radioaktivnost, gen. jed. radioaktivnosti, instr.

jed. radioaktivnou/radioaktivnosti

ranjenik, vok. jed. ranjenie, nom. mn. ranjenici

radioamater, vok. jed. radioamateru, instr. jed.

radioamaterom

rascijepanost, gen. jed. rascijepanosti, instr. jed.

rascijepanou/rascijepanosti

radioaparat

rascijepati, prez. rascijepam, gl. prid. trp.

rascijepan

ranjiv, ranjiva, odr. vid ranjivi

Radio Crne Gore

radiodifuzija
radiodrama

rascijepiti,
rascijepljen

radiokomentator, vok. jed. radiokomentatore,

instr. jed. radiokomentatorom

rascijepljenost, gen. jed. rascijepljenosti, instr. jed.

rascijepljenou/rascijepljenosti

radiologija

rascjepkanost
rascjepkanosti,
rascjepkanosti

radioloki
radionica

prez.

rascijepim,

gl.

prid.

trp.

(raepkanost), gen. jed.

instr. jed. rascjepkanou/

rasjeckati (raeckati), prez. rasjeckam, gl. prid.

trp. rasjeckan

radiopredajnik, nom. mn. radiopredajnici

radioprijemnik, nom. mn. radioprijemnici

rasjei (raei), prez. rasijeem, aor. rasjekoh

(rasijee), gl. prid. rad. rasjekao/rasjekla, gl. pril.
pro. rasjekavi

radioprijenos (radioprenos)

rasedlati, prez. rasedlam

radiostanica

rasformirati, prez. rasformiram

radiotelevizija

rashod

radnica, vok. jed. radnice

rashodovati, prez. rashodujem

radniin
radniki

rasijavati, prez. rasijavam,

rasijavajui, gl. im. rasijavanje

radnik, vok. jed. radnie, nom. mn. radnici

rasijati, prez. rasijem

radosnica

rasipati, prez. rasipam, gl. pril. sad. rasipajui, gl.

im. rasipanje

radioprenos (radioprijenos)

radost, gen. jed. radosti, instr. jed. radou/radosti

gl.

pril.

sad.

rasist (rasista), gen. jed. rasista

radostan, radosna, odr. vid radosni

rasista (rasist), gen. jed. rasiste

raati, prez. raam, gl. pril. sad. raajui, gl. im.

raanje

rasistiki

raga, dat. jed. ragi

rasistkinja

rak rana

raskalaan, raskalana, odr. vid raskalani

ranac, gen. jed. ranca, gen. mn. ranaca

raskalanost, gen. jed. raskalanosti, instr. jed.

raskalanou/raskalanosti

rang lista
237

raskisjeliti (raskieliti), prez. raskisjelim, gl.

prid. trp. raskisjeljen

raspodjela, gen. mn. raspodjela

raspoloiv (raspololjiv), raspoloiva, odr. vid
raspoloivi

raskieliti (raskisjeliti), prez. raskielim, gl. prid.

trp. raskieljen
raskol, gen. jed. raskola

raspololjiv (raspoloiv), raspololjiva, odr. vid

raspololjivi

raskopavati, prez. raskopavam, gl. pril. sad.

raskopavajui, gl. im. raskopavanje

raspredati, prez. raspredam, gl. pril.

raspredajui, gl. im. raspredanje

rasko,
gen.
jed.
raskoju/raskoi

rasprei (raspregnuti), prez. raspregnem, aor.

raspregoh
(raspree),
gl.
prid.
rad.
raspregao/raspregla, gl. pril. pro. raspregavi

raskraviti,
raskravljen

prez.

raskoi,

raskravim,

instr.
gl.

prid.

jed.
trp.

sad.

raspregnuti (rasprei), prez. raspregnem, aor.

raspregnuh, gl. prid. rad. raspregnuo/raspregnula,
gl. pril. pro. raspregnuvi

raskrsnica
raskre, gen. jed. raskra, instr. jed. raskrem
raskuiti, prez. raskuim, gl. prid. trp. raskuen
raskuvati, prez. raskuvam, gl. prid. trp. raskuvan
raso, gen. jed. rasoli, instr. jed. raspolju/rasoli

raspresti, prez. raspredem, gl. prid.

raspreo/rasprela, gl. pril. pro. rasprevi

rad.

rasprezati, prez. raspreem,

raspreui, gl. im. rasprezanje

sad.

gl.

pril.

rasprostirati, prez. rasprostirem, gl. pril. sad.

rasprostirui, gl. im. rasprostiranje

raspar
rasparati, prez. rasparam

rasprostrijeti,
prez.
rasprostrem,
aor.
rasprostrijeh, gl. prid. rad. rasprostro/rasprostrla,
gl. pril. pro. rasprostrijevi/rastrostrvi

raspasati, prez. raspaem, imper. raspai

raspee, gen. jed. raspea, instr. jed. raspeem
raspeti (razapeti), prez. raspnem, aor. raspeh, gl.
prid. rad. raspeo/raspela, gl. pril. pro. raspevi

raspusni

raspikua

raspusniin

raspisati, prez. raspiem, imper. raspii

raspusniki

raspjevati (se), prez. raspjevam (se)

raspusnik, vok. jed. raspusnie, nom. mn.

raspusnici

raspusnica, vok. jed. raspusnice

rasplakati, prez. rasplaem, imper. rasplai

raspusnost, gen. jed. raspusnosti, instr. jed.

raspusnou/raspusnosti

rasplameti (rasplamtjeti), prez. rasplamtim,

aor.
rasplameh,
gl.
prid.
rad.
rasplamtio/rasplamela,
gl.
pril.
pro.
rasplamevi

raspust
rasputenica, vok. jed. rasputenice

rasplamsati, prez. rasplamsam

rasputeniin

rasplamtjeti (rasplameti), prez. rasplamtim,

aor.
rasmpamtjeh,
gl.
prid.
rad.
rasplamtio/rasplamtjela,
gl.
pril.
pro.
rasplamtjevi

rasputenik, vok. jed. rasputenie, nom. mn.

rasputenici
rasputenost, gen. jed. rasputenosti, instr. jed.
rasputenou/rasputenosti

rasplesti, prez. raspletem, aor. raspletoh, gl. prid.

rad. raspleo/rasplela, gl. pril. pro. rasplevi

raspuvati, prez. raspuvam

rasplet

rastanak, gen. jed. rastanka, nom. mn. rastanci, gen.

mn. rastanaka

raspodijeliti, prez. raspodijelim, gl. prid. trp.

raspodijeljen
238

rastegljaj, gen.
rastegljajem

jed.

rastegljaja,

instr.

jed.

raeretati se, prez. raeretam se

raerivati (rastjerivati), prez. raerujem, gl.
pril. sad. raerujui, gl. im. raerivanje

rastjerati (raerati), prez. rastjeram

rastjerivati (raerivati), prez. rastjerujem, gl.
pril. sad. rastjerujui, gl. im. rastjerivanje

rata (rije.)

rastri (rastrgnuti), prez. rastrgnem, aor.

rastrgoh (rastre), gl. pri. rad. rastrgao/rastrgla,
gl. pril. pro. rastrgavi

raei (rasjei), prez. rasijeem, aor. raekoh

(rasijee), gl. prid. rad. raekao/raekla, gl. pril.
pro. raekavi

rastresti, prez. rastresem, aor. rastresoh, gl. prid.

rad. rastresao/rastresla, gl. pril. pro. rastresavi

Ravijojla

rastrgnuti (rastri), prez. rastrgnem, aor.

rastrgnuh, gl. prid. rad. rastrgnuo/rastrgnula, gl.
pril. pro. rastrgnuvi

ravnomjernost, gen. jed. ravnomjernosti, instr. jed.

ravnomjernou/ravnomjernosti

raeckati (rasjeckati), prez. raeckam

ravnomjeran, ravnomjerna, odr. vid ravnomjerni

ravnopravan, ravnopravna, odr. vid ravnopravni

rastrijebiti, prez. rastrijebim, gl. prid. trp.

rastrijebljen

ravnopravnost, gen. jed. ravnopravnosti, instr.

jed. ravopravnou/ravnopravnosti

rastrijezniti, prez. rastrijeznim, gl. prid. trp.

rastrijenjen

Ravno Selo (top.)

rasturati, prez. rasturam, gl. pril. sad. rasturajui,

gl. im. rasturanje

razabirati, prez. razabiram,

razabirajui, gl. im. razabiranje

rasuditi, prez. rasudim, gl. prid. trp. rasuen

razabrati, prez. razaberem, imper. razaberi

rasukati, prez. rasuem, imper. rasui

razapeti (raspeti), prez. razapnem, imper.

razapni

rasulo

sad.

razastrijeti, prez. razastrem, aor. rastrijeh, gl.

prid. rad. razastro/razastrla, gl. prid. trp. razastrt,
gl. pril. pro. razastrijevi /razastrvi

rasvjeta, gen. mn. rasvjeta

rasvjetljenje, gen. jed. rasvjetljenja, instr. jed.
rasvjetljenjem

razasuti, prez. razaspem, imper. razaspi

razbjei se (razbjegnuti se), prez. razbjegnem
se, aor. razbjegoh se (razbjee se), gl. prid. rad.
razbjegao se/ razbjegla se, gl. pril. pro.
razbjegavi se

rasvjetni
raepiti, prez. raepim, gl. prid. trp. raepljen
raeprkati, prez. raeprkam
raeati, prez. raeem, imper. raei

razbjegnuti se (razbjei se), prez. razbjegnem

se, aor. razbjegnuh se, gl. prid. rad. razbjegnuo
se/razbjegnula se, gl. pril. pro. razbjegnuvi se

raiavati, prez. raiavam, gl. pril. sad.

raiavajui, gl. im. raiavanje

razbojnik, vok. jed. razbojnie, nom. mn.

razbojnici

raistiti, prez. raistim, gl. prid. trp. raien

ralaniti, prez. ralanim, gl. prid. trp. ralanjen

razbojnitvo,
gen.
razbojnitava/razbojnitva

ralanjivati, prez. ralanjujem, gl. pril. sad.

ralanjujui, gl. im. ralanjivanje
gen.

pril.

razasijati, prez. razasijam

rasvijetliti, prez. rasvijetlim, gl. prid. trp.

rasvijetljen, gl. im. rasvjetljenje

raepkanost (rascjepkanost),
raepkanosti,
instr.
raepkanou/raepkanosti

gl.

mn.

razbolijevati se, prez. razbolijevam se, gl. pril.

sad. razbolijevajui se, gl. im. razbolijevanje

jed.
jed.

raerati (rastjerati), prez. raeram

239

razboljeti se, prez. razbolim se, aor. razboljeh se,

gl. prid. rad. razbolio se/razboljela se, gl. pril. pro.
razboljevi se

razlijetati se, prez. razlijeem se, imper. razlijei

se, gl. pril. sad. razlijeui se, gl. im. razlijetanje

razboritost, gen. jed. razboritosti, instr. jed.

razboritou/razboritosti

razlomak, gen. jed. razlomka, nom. mn. razlomci,

gen. mn. razlomaka

razdijeliti, prez. razdijelim, gl. prid. trp. razdijeljen

razljutiti se, prez. razljutim se, gl. prid. trp.

razljuen

razlika, dat. jed. razlici

razdijeljenost, gen. jed. razdijeljenosti, instr. jed.

razdijeljenou/razdijeljenosti

razmai (razmaknuti), prez. razmaknem, aor.

razmakoh
(razmae),
gl.
prid.
rad.
razmakao/razmakla, gl. pril. pro. razmakavi

razdio, gen. jed. razdjela

razdjeljak, gen. jed. razdjeljka, nom. mn. razdjeljci,
gen. mn. razdjeljaka

razmaknuti (razmai), prez. razmaknem, aor.

razmaknuh, gl. prid. rad. razmaknuo/razmaknula,
gl. pril. pro. razmaknuvi

razdjeljiv, razdjeljiva, odr. vid razdjeljivi

razdjeljivost, gen. jed. razdjeljivosti, instr. jed.
razdjeljivou/razdjeljivosti

razmaenost, gen. jed. razmaenosti, instr. jed.

razmaenou/razmaenosti

razdrijeiti, prez. razdrijeim, gl. prid. trp.

razdrijeen

razmetati se, prez. razmeem se, imper. razmei

se, gl. pril. sad. razmeui se, gl. im. razmetanje

razdrijeti, prez. razdrem, imper. razdri, aor.

razdrijeh, gl. prid. rad. razdro/razdrla, gl. pril. pro.
razdrijevi

razmetljivost, gen. jed. razmetjivosti, instr. jed.

razmetljivou/razmetljivosti
razmiljeti, prez. razmilim, aor. razmiljeh, gl. prid.
rad. razmilio/razmiljela, gl. pril. pro. razmiljevi

razduvati, prez. razduvam

razgnjeiti, prez. razgnjeim, gl. prid. trp.
razgnjeen

razmirica
razmjer, instr. jed. razmjerom

razgnjeviti se, prez. razgnjevim se, gl. prid. trp.

razgnjevljen
razgolienost, gen. jed. razgolienosti, instr. jed.
razgolienou/razgolienosti

raznijeti, prez. raznesem, aor. raznijeh, gl. prid.

rad. raznio/raznijela, gl. pril. trp. raznesen
/raznijet, gl. pril. pro. raznijevi

razgorijevati se, prez. razgorijevam se, gl. pril.

sad. razgorijevajui se, gl. im. razgorijevanje

raznolikost, gen. jed. raznolikosti, instr. jed.

raznolikou/raznolikosti

razgorjeti se, prez. razgorim se, aor. razgorjeh

se, gl. prid. rad. razgorio se/razgorjela se, gl. pril.
pro. razgorjevi se

raznovrsnost, gen. jed. raznovrsnosti, instr. jed.

raznovrsnou/raznovrsnosti

razgovjetan, razgovjetna, odr. vid razgovjetni

raznjeenost, gen. jed. raznjeenosti, instr. jed.

raznjeenou/raznjeenosti

raznovrstan, raznovrsna, odr. vid raznovrsni

razgrtati, prez. razgrem, imper. razgri, gl. pril.

sad. razgrui, gl. im. razgrtanje

raznjeiti se, prez. raznjeim se

razleeti se (razletjeti se), prez. razletim se, aor.

razleeh se, gl. prid. rad. razletio se/razleela se,
gl. pril. pro. razleevi se

razoarenje, gen. jed. razoarenja, instr. jed.

razoarenjem
razrijediti, prez. razrijedim,
razrijeen, gl. im. razrjeenje

razletjeti se (razleeti se), prez. razletim se,

aor. razletjeh se, gl. prid. rad. razletio se/razletjela
se, gl. pril. pro. razletjevi se
razliitost, gen. jed. razliitosti,
razliitou/razliitosti

instr.

gl.

prid.

trp.

razrijeenost, gen. jed. razrijeenosti, instr. jed.

razrijeenou/razrijeenosti

jed.

razrijeiti, prez. razrijeim, gl. prid. trp. razrijeen

240

razrjediv (razrjedljiv), razrjediva, odr. vid

razrjedivi

razvri (razvrgnuti), prez. razvrgnem, aor.

razvrgoh
(razvre),
gl.
prid.
rad.
razvrgao/razvrgla, gl. pril. pro. razvrgavi

razrjedljiv (razrjediv), razrjedljiva, odr. vid

razrjedljivi

razvrgnuti (razvri), prez. razvrgnem, aor.

razvrgnuh, gl. prid. rad. razvrgnuo/razvrgnula, gl.
pril. pro. razvrgnuvi

razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed.

razrjeenjem

razvrtjeti (razvreti), prez. razvrtim, aor.

razvrtjeh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrtjela, gl. pril.
pro. razvrtjevi

razrjeivanje, gen. jed. razrjeivanja, instr. jed.

razrjeivanjem
razrjeivati, prez. razrjeujem, gl. pril. sad.
razrjeujui, gl. im. razrjeivanje

raaliti se, prez. raalim se

razrjeavati, prez. razrjeavam, gl. pril. sad.

razrjeavajui, gl. im. razrjeavanje

raalostiti se, prez. raalostim se

razrjeenje, gen. jed. razrjeenja, instr. jed.

razrjeenjem

raeniti (se), prez. raenim (se), gl. prid. trp.

raenjen

razrjeiv, razrjeiva, odr. vid razrjeivi

raestiti se, prez. raestim se

razrjeivost, gen. jed. razrjeivosti, instr. jed.

razrjeivou/razrjeivosti

ra

razrokost, gen. jed.

razrokou/razrokosti

rati, prez. ram, gl. pril. sad. rajui, gl. im.

ranje

razrokosti,

instr.

raariti, prez. raarim, gl. prid. trp. raaren

rav, rava, odr. vid ravi

jed.

razuenost, gen. jed. razuenosti, instr. jed.

razuenou/razruenosti

realist (realista), gen. jed. realista

realista (realist), gen. jed. realiste

razumijevati, prez. razumijevam, gl. pril. sad.

razumijevajui, gl. im. razumijevanje

realistinost, gen. jed. realistinosti, instr. jed.

realistinou/realistinosti

razumjeti, prez. razumijem, aor. razumjeh, gl.

prid. rad. razumio/razumjela, gl. pril. pro.
razumjevi

realistkinja
realizam, gen. jed. realizma, gen. mn. realizama

razvesti se, prez. razvedem se, aor. razvedoh se,

gl. prid. rad. razveo se/razvela se, gl. pril. pro.
razvevi se
razvlastiti,
razvlaen

prez.

razvlastim,

gl.

prid.

realnost, gen. jed.

realnou/realnosti

realnosti,

instr.

jed.

rei, prez. reem/reknem, aor. rekoh (ree),

imper. reci, gl. prid. rad. rekao/rekla, gl. pril. pro.
rekavi

trp.

razvrat

re. (skr. reenica)

razvratnica, vok. jed. razvratnice

razvratniin

redak, gen. jed. retka, nom. mn. reci, nom. mn.

redaka

razvratniki

redakcija

razvratnik, vok. jed. razvratnie, nom. mn.

razvratnici

red. br. (skr. redni broj)

razvreti (razvrtjeti), prez. razvrtim, aor.

razvreh, gl. prid. rad. razvrtio/razvrela, gl. pril.
pro. razvrevi

reformacija

redosljed
reformator, vok. jed. reformatore, instr. jed.
reformatorom

241

reformatorka, dat. jed. reformatorki, gen. mn.

reformatorki

respektovati, prez. respektujem, gl. pril. sad.

respektujui, gl. im. respektovanje

reisul-ulema

restauracija

region
rekapitulacija

restaurator, vok. jed. restauratore, instr. jed.

restauratorom

rekla-kazala

reetka, dat. jed. reetki, gen. mn. reetki/reetaka

rekreacija

reo, gen. jed. reoa, nom. mn. reoi

rekreacijski (rekreacioni)

retor (govornik), vok. jed. retore, instr. jed.

retorom

rekreacioni (rekreacijski)

revizija

rekvijem
remekdjelo

revnost, gen. jed.

revnou/revnosti

rendgen

revnostan, revnosna, odr. vid revnosni

rendgenolog, vok. jed. rendgenoloe, nom. mn.

rendgenolozi

revolucionar,
vok.
revolucionaru/revolucionare,
instr.
revolucionarom/revolucionarem

rendgenologija

revnosti,

instr.

jed.

jed.
jed.

rezervisanost, gen. jed. rezervisanosti, instr. jed.

rezervisanou/rezervisanosti

rendgenoloki
rendgenolokinja

rezervist (rezervista), gen. jed. rezervista

rendgenski

rezervista (rezervist), gen. jed. rezerviste

renesansa (istor.)

rezidencija

renome, gen. jed. renomea, nom. mn. renomei

Rentgen (vlast. ime)

rezidencijalan,
rezidencijalni

rentgen (med. aparat)

rezident, gen. jed. rezidenta, gen. mn. rezidenata

reon

rezime, gen. jed. rezimea, nom. mn. rezimei

replika, dat. jed. replici

rezistencija

reporter, vok.
reporterom
reporterka,
reporterki

dat.

jed.
jed.

reporteru,
reporterki,

instr.

jed.

gen.

mn.

rezidencijalna,

odr.

vid

rezistentan, rezistentna, odr. vid rezistentni

reiserka, dat. jed. reiserki, gen. mn. reiserki
Ribnica

reprezentacija

ribniki

reprezentativac, gen. jed. reprezentativca, vok.

jed. reprezentative, gen. mn. reprezentativaca

Riard Lavlje Srce

reprezentativka, dat. jed. reprezentativki, gen.

mn. reprezentativki

rije. (skr. rijeca)

republikanac, gen. jed. republikanca, vok. jed.

republikane, gen. mn. republikanaca

Rijeanka, dat. jed. Rijeanki, gen. mn. Rijeanki

riokos, riokosa, odr. vid riokosi

Rijeanin, nom. mn. Rijeani
rijeca

republikanka, dat. jed. republikanki, gen. mn.

republikanki

Rijeka nahija
rijeni
242

rijedak, rijetka, odr. vid rijetki

roendan, gen. jed. roendana

rijediti, prez. rijedim, gl. prid. trp. rijeen, gl. im.

rijeenje

rojalist (rojalista), gen. jed. rojalista

Rijeka Crnojevia

rojalistiki

rijeka, dat. jed. rijeci

rojalistkinja

rijeiti, prez. rijeim, gl. im. rjeenje

rokoko, gen. jed. rokokoa

rijetko (pril.)

.ro (internetski domen Rominije)

rijetkost, gen. jed.

rijetkou/rijetkosti

rijetkosti,

instr.

rojalista (rojalist), gen. jed. rojaliste

jed.

rom. (skr. romanski, romanizam)

romanist (romanista), gen. jed. romanista

Risan

romanista (romanist), gen. jed. romaniste

risanski

romanistiki

riskantnost, gen. jed. riskantnosti, instr. jed.

riskantnou/riskantnosti

romanistika, dat. jed. romanistici

Risti-Kangrgin rjenik

romanistkinja

Rinjanin, nom. mn. Rinjani

romanizam, gen. jed. romanizma, gen. mn.

romanizama

Rinjanka, dat. jed. Rinjanki, gen. mn. Rinjanki

romanopisac, gen. jed. romanopisca, vok. jed.

romanopie, gen. mn. romanopisaca

rjeica
rjeit, rjeita, odr. vid rjeiti
rjeitost, gen. jed.
rjeitou/rjeitosti

rjeitosti,

instr.

romansijer, gen. jed. romansijera, vok. jed.

romansijeru, instr. jed. romansijerom

jed.

rjeniki

romansijerka, dat. jed. romansijerki, gen. mn.

romansijerki

rjenik, nom. mn. rjenici

romansijerski

rjei (komp. od rijedak)

ronilac, gen. jed. ronioca, vok. jed. ronioe, gen.

mn. ronilaca

rjeavati, prez. rjeavam, gl. pril. sad. rjeavajui,

gl. im. rjeavanje

ropski

rjeenje, gen. jed. rjeenja, instr. jed. rjeenjem

ropstvo, gen. mn. ropstava/ropstva

rjeiv, rjeiva, odr. vid rjeivi

Rovci (geogr.; crnogorsko bransko pleme)

rjeivost, gen. jed.

rjeivou/rjeivosti

rjeivosti,

instr.

jed.

Rovanin, nom. mn. Rovani

Rovanka, dat. jed. Rovanki, gen. mn. Rovanki

rkt. (skr. rimokatoliki, rimokatolik)

.rs (internetski domen Srbije)

rodoljub

rum, gen. jed. ruma

rodoljubivost, gen. jed. rodoljubivosti, instr. jed.

rodoljubivou/rodoljubivosti

rt, gen. jed. rta

RTCG (skr. Radio-televizija Crne Gore)

rodonaelnik, vok. jed. rodonaelnie, nom. mn.

rodonaelnici

.ru (internetski domen Rusije)

rodski

ruak, gen. jed. ruka, nom. mn. rukovi

roak, vok. jed. roae, nom. mn. roaci

ruka, dat. jed. ruki/ruci, gen. mn. ruaka/ruki

roaka, dat. jed. roaki

Rudo Polje (top.)

243

ruka, dat. jed. ruci

sainjavati, prez. sainjavam, gl. pril. sad.

sainjavajui, gl. im. sainjavanje

rukavac, gen. jed. rukavca, gen. mn. rukavaca

saerati (satjerati), prez. saeram

rukovodilac, vok. jed. rukovodioe, gen. mn.

rukovodilaca
rukovodstvo,
gen.
rukovodstava/rukovodstva

saerivati (satjerivati), prez. saerujem, gl. pril.

sad. saerivajui, gl. im. saerivanje

mn.

sai, prez. saem, aor. saoh, gl. prid. rad.

saao/sala, gl. pril. pro. saavi

rumeniti (initi rumenim), prez. rumenim, gl.

prid. trp. rumenjen, gl. im. rumenjenje

SAD (skr. Sjedinjene Amerike Drave)

rumenjeti (postojati rumen), prez. rumenim

sadanji

Rumun

sadanjost, gen. jed. sadanjosti, instr. jed.

sadanjou/sadanjosti

Rumunija

sadijevati, prez. sadijevam,

sadijevajui, gl. im. sadijevanje

Rumunka, dat. jed. Rumunki, gen. mn. Rumunki

rumunski

gl.

pril.

sad.

sadist (sadista), gen. jed. sadista

Rus

sadista (sadist), gen. jed. sadiste

Rusija

sadistiki

rus. (skr. ruski)

sadistkinja

ruski

sadjejstvo, gen. mn. sadjejstava/sadjejstva

Ruskinja
ruskoslovenski

sadrug, vok. jed. sadrue/sadrugu, nom. mn.

sadruzi

rusofil

saenuti (saesti), prez. saenem

ruilac, gen. jed. ruioca, vok. jed. ruioe, gen. mn.

ruilaca

saesti (saenuti), prez. saedem, aor. saedoh,

gl. prid. rad. saeo/saela, gl. pril. pro. saevi

rvati (se), prez. rvem (se), gl. im. rvanje

saglasje, gen. jed. saglasja, instr. jed. saglasjem

rva, vok. jed. rvau, instr. jed. rvaem

saglasan, saglasna, odr. vid saglasni

rvaica, vok. jed. rvaice

saglasnost, gen. jed. saglasnosti, instr. jed.

saglasnou/saglasnosti

rvaicin
rzati, prez. rem, gl. pril. sad. rui, gl. im rzanje

sagorijevati, prez. sagorijevam, gl. pril. sad.

sagorijevajui, gl. im. sagorijevanje

sagorjeti, prez. sagorim, aor. sagorjeh, gl. prid.

rad. sagorio/sagorjela, gl. pril. pro. sagorjevi

S (skr. sjever)

sagovornik, vok. jed. sagovornie, nom. mn.

sagovornici

S (engl. South, jug)

sahat-kula

S (skr. sumpor)

Sahat-kula (istor. objekt)

S (skr. skaka u ahu)

sablast, gen. jed.
sablau/sablasti

sablasti,

instr.

sajdija

jed.

sako, gen. jed. sakoa, nom. mn. sakoi

sabrati, prez. saberem, imper. saberi

sakriti, prez. sakrijem, gl. prid. trp. sakriven

sa, gen. jed. saa, instr. jed. saem, nom. mn. saevi

saldo, gen. jed. salda, nom. mn. saldi

244

saleeti (saletjeti), prez. saletim, aor. saleeh, gl.

prid. rad. saletio/saleela, gl. pril. pro. saleevi

sanke
sankcionisati, prez. sankcioniem, gl. pril. sad.
sankcioniui, gl. im. sankcionisanje

saletjeti (saleeti), prez. saletim, aor. saletjeh, gl.

prid. trp. saletio/saletjela, gl. pril. pro. saletjevi

San Marino

salijetati, prez. salijeem, gl. pril. sad. salijeui,

gl. im. salijetanje

santimetar (centimetar), gen. jed. santimetra

sanjiv, sanjiva, odr. vid sanjivi

sam samcat
samilost, gen. jed.
samilou/samilosti

samilosti.

instr.

jed.

samilostan, samilosna, odr. vid samilosni

samljeti, prez. sameljem, imper. samelji

samokritina,

odr.

sanjivosti,

instr.

jed.

saobraaj, gen.
saobraajem

saobraaja,

instr.

jed.

jed.

saobraajac, gen. jed. saobraajca, vok. jed.

saobraaje, gen. mn. saobraajaca

samodrac, gen. jed. samodrca, vok. jed.

samodre, gen. mn. samodraca
samokritian,
samokritini

sanjivost, gen. jed.

sanjivou/sanjivosti

saobraati, prez. saobraam, gl. pril. sad.

saobraajui, gl. im. saobraanje

vid

saoptavati, prez. saoptavam, gl. pril. sad.

saoptavajui, gl. im. saoptavanje

samoodbrana
samoposluga, dat. jed. samoposluzi

saoptenje, gen. jed. saoptenja, instr. jed.

saoptenjem

samostalan, samostalna, odr. vid samostalni

samosvijest, gen. jed. samosvijesti, instr. jed.
samosvijeu/samosvijesti

sapatnica, vok. jed. sapatnice

samosvojnost, gen. jed. samosvojnosti, instr. jed.

samosvojnou/samosvojnosti

sapatniki

samotvor

sapatnitvo, gen. mn. sapatnitava/sapatnitva

samoubica

sapetost, gen. jed.

sapetou/sapetosti

sapatniin
sapatnik, vok. jed. sapatnie, nom. mn. sapatnici

samoubilaki
samoubistvo,
gen.
samoubistava/samoubistva

mn.

samouvjerena,

instr.

jed.

sapinjati, prez. sapinjem, gl. pril. sad. sapinjui, gl.

im. sapinjanje

samouk, samouka, odr. vid samouki

samouvjeren,
samouvjereni

sapetosti,

sapun
odr.

vid

saputnica, vok. jed. saputnice

saputniin

samouvjerenost, gen. jed. samouvjerenosti, instr. jed.

samouvjerenou/samouvjerenosti

saputniki
saputnik, vok. jed. saputnie, nom. mn. saputnici

samovolja

saputnitvo, gen. mn. saputnitava/saputnitva

samozvanac, gen. jed. samozvanca, vok. jed.

samozvane, gen. mn. samozvanaca

saradnica, vok. jed. saradnice

san, gen. jed. sna, nom. mn. snovi

saradniin

sanatorijum

saradnik, vok. jed. saradnie, nom. mn. saradnici

sandue, gen. jed. sandueta

saraivati, prez. saraujem,

saraujui, gl. im. saraivanje

sanduk, nom. mn. sanduci

Sarajevo
245

gl.

pril.

sad.

sarajevski
Sarajka, dat. jed. Sarajki, gen. mn. Sarajki

savjest,
gen.
jed.
savjeu/savjesti

Sarajlija

savjestan, savjesna, odr. vid savjesni

sarkofag, nom. mn. sarkofazi

savjetnica, vok. jed. savjetnice

sasjei (saei), prez. sasijeem, aor. sasjekoh

(sasijee), imper. sasijeci, gl. prid. rad.
sasjekao/sasjekla, gl. pril. pro. sasjekavi

savjetniin

sasijecati, prez. sasijecam,

sasijecajui, gl. im. sasijecanje

savjetodavac, gen. jed. savjetodavca, vok. jed.

savjetodave, gen. mn. savjetodavaca

gl.

pril.

savjesti,

instr.

jed.

savjetniki
savjetnik, vok. jed. savjetnie, nom. mn. savjetnici

sad.

sastanak, gen. jed. sastanka, nom. mn. sastanci,

gen. mn. sastanaka

savjetodavan,
savjetodavni

sastojak, gen. jed. sastojka, nom. mn. sastojci, gen.

mn. sastojaka

savjetodavev

savjetodavna,

odr.

vid

saiti, prez. saijem, gl. prid. trp. saiven

savjetovanje, gen. jed. savjetovanja, instr. jed.

savjetovanjem

sat, gen. jed. sata, nom. mn. satovi (asovnici); gen.

jed. sata, nom. mn. sati (asovi)

savremenik, vok. jed. savremenie, nom. mn.

savremenici

sat-dva

savremenost, gen. jed. savremenosti, instr. jed.

savremenou/savremenosti

satjerati (saerati), prez. satjeram

satjerivati (saerivati), prez. satjerujem, gl. pril.
sad. satjerujui, gl. im. satjerivanje

sazvati, prez. sazovem, imper. sazovi

sauesnica, vok. jed. sauesnice

sazvjee, gen.
sazvjeem

sauesniin

sazvuje, gen. jed. sazvuja, instr. jed. sazvujem

sauesniki

saei, prez. saeem, aor. saegoh (saee), gl.

prid. rad. saegao/saegla, gl. pril. pro. saegavi

sauesnik, vok. jed. sauesnie, nom. mn.

sauesnici
sauenitvo,
gen.
sauesnitava/sauesnitva

jed.

sazvjea,

instr.

jed.

saetak, gen. jed. saetka, nom. mn. saeci, gen. mn.

saetaka

mn.

saeti, prez. samem, imper. sami

sav (vas)
Sava Kovaevi Mizara

saetost, gen. jed.

saetou/saetosti

saetosti,

instr.

jed.

saveznica, vok. jed. saveznice

secesija

savezniin

secesionist (secesionista), gen. jed. secesionista

saveznik, vok. jed. saveznie, nom. mn. saveznici

secesionista (secesionist), gen. jed. secesioniste

saveznitvo, gen. mn. saveznitava/saveznitva

secesionistiki

Savi Markovi tedimlija

secesionistkinja
sedamdeset

savijutak, gen. jed. savijutka, nom. mn. savijuci,

gen. mn. savijutaka

sedamdesetogodinjak,
sedamdesetogodinjae,
sedamdesetogodinjaci

Savino Selo (top.)

savjesnost, gen. jed. savjesnosti, instr. jed.
savjesnou/savjesnosti

sedamdesetogodinji
246

vok.
nom.

jed.
mn.

sedamdesetogodinjica
sedamnaest

SFRJ (skr. Socijalistika Federativna Rerublika

Jugoslavija)

sedamnaestogodinji

shema (ema)

sedamnaestoro

shematski (ematski)

sedam-osam

shodan, shodna, odr. vid shodni

sedamsto (sedam stotina)

shvatati, prez. shvatam, gl. pril. sad. shvatajui, gl.

im. shvatanje

sedam stotina (sedamsto)

sedmogodinjak, vok. jed. sedmogodinjae,
nom. mn. sedmogodinjaci

shvatiti, prez. shvatim, gl. prid. trp. shvaen

sedmogodinjakinja
sedmogodinji

sigurnost, gen. jed.

sigurnou/sigurnosti

sedmogodinjica

sijalica

sedmomjeseni

sijati, prez. sijem, gl. pril. sad. sijui, gl. im. sijanje

sedmoro

sijed, sijeda, odr. vid sijedi

sedmospratnica
Sejelska ostrva

sijeeti (sijedjeti), prez. sijedim, gl. pril. sad.

sijedei, gl. prid. rad. sijedio/sijeela gl. im.
sijeenje

sekretarica, vok. jed. sekretarice

sijelo, gen. jed. sijela

sekretariin

sijeno, gen. jed. sijena

sekundant, gen. jed. sekundanta, gen. mn.

sekundanata

sijerak, gen. jed. sijerka

.sl (internetski domen Slovenije)

sigurnosti,

instr.

jed.

sijevati, prez. sijevam, gl. pril. sad. sijevajui, gl.

im. sijevanje

sekund (sekunda), gen. jed. sekunda

sekunda (sekund), gen. jed. sekunde
sekundantski

siktati, prez. sikem, gl. pril. sad. sikui, gl. im.

siktanje

seljak, vok. jed. seljae, nom. mn. seljaci

silicijum

seljanka, dat. jed. seljanki, gen. mn. seljanki

Sili-Pranjkovieva Gramatika

sentencija

silnik, vok. jed. silnie, nom. mn. silnici

seoba

simbioza

seoski

simbolist (simbolista), gen. jed. simbolista

separatist (separatista), gen. jed. separatista

simbolista (simbolist), gen. jed. simboliste

separatista (separatist), gen. jed. separatiste

simbolizam, gen. jed. simbolizma, gen. mn.

simbolizama

separe, gen. jed. separea, nom. mn. separei

simpozijum

serdar, vok. jed. serdaru/serdare, instr. jed.

serdarom/serdarem

sinagoga, dat. jed. sinagogi

sertifikat (certifikat)

sinhronian, sinhronina, odr. vid sinhronini

servis (sluba, usluga)

sinhronija

sestrina

sinhronizacija

sfera

sino (pril.)
247

sinonji

sjea (ea)

sinovac, gen. jed. sinovca, vok. jed. sinove, gen.

mn. sinovaca

sjeivo (eivo)
sjeanje (eanje), gen. jed. sjeanja, instr. jed.
sjeanjem

sinovica, vok. jed. sinovice

sinoviin

sjeati (se) (eati (se)), prez. sjeam (se), gl.

pril. sad. sjeajui (se), gl. im. sjeanje

sintaksa

sjei (ei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf.

sijecijah, gl. prid. rad. sjekao/sjekla

sintaksiki
sipati, prez. sipam, gl. pril. sad. sipajui, gl. im.
sipanje

sjedalo (edalo)
sjedeke (edeke) (pril.)

sipljiv, sipljiva, odr. vid. sipljivi

sipljivost, gen. jed.
sipljivou/sipljivosti

sipljivosti,

instr.

sjediniti, prez. sjedinim, gl. prid. trp. sjedinjen, gl.

im. sjedinjenje

jed.

sjedite (edite), gen. jed. sjedita, instr. jed.

sjeditem

sire, gen. jed. sireta

siretni
siroad, gen. jed.
siroau/siroadi

siroadi,

instr.

sjednica (ednica)

jed.

siroe, gen. jed. siroeta

sjedniar
(edniar),
sjedniaru/sjedniare,
sjedniarom/sjedniarem

siromah, vok. jed. siromae, nom. mn. siromasi

sjedniiti (edniiti)

siromatvo, gen. mn. siromatava/siromatva

sjednik (ednik), vok. jed. sjednie, nom. mn.

sjednici

sirota

jed.
jed.

sirovosti,

instr.

jed.

sjedjeti (eeti), prez. sjedim, impf. sjeah, gl.

prid. rad. sjedio/sjedjela, gl. im. sjeenje

sisaru/sisare,

instr.

jed.

sjekira (ekira)

sirovost, gen. jed.

sirovou/sirovosti
sisar, vok. jed.
sisarom/sisarem

vok.
instr.

sjekiracija (ekiracija)

sisati, prez. sisam, gl. pril. sad. sisajui, gl. im.

sisanje

sjekiranje (ekiranje)

sisavac, gen. jed. sisavca, vok. jed. sisave, gen. mn.

sisavaca

sjekuti, gen. jed. sjekutia, instr. jed. sjekutiem

sjekirica (ekirica)

sistem, gen. jed. sistema

sjeme (eme), gen. jed. sjemena

sistematian, sistematina, odr. vid sistematini

sjemenite (emenite), gen. jed. sjemenita,

instr. jed. sjemenitem

sie, gen. jed. siea, nom. mn. siei

sjemenjaa (emenjaa)

sjahati, prez. sjaem, imper. sjai

sjeniti, prez. sjenim, gl. im. sjenenje

sjaj, gen. jed. sjaja, instr. jed. sjajem

sjenka, dat. jed. sjenci, gen. mn. sjenka/sjenki

sjajan, sjajna, odr. vid sjajni

sjenokos (enokos)

sjajnook, sjajnooka, odr. vid sjajnooki

sjenokosan (enokosan), sjenokosna, odr. vid.

sjenokosni

sjeckati (eckati), prez. sjeckam, gl. pril. sad.

sjeckajui, gl. im. sjeckanje

sjesti (esti), prez. sjednem/sjedem, aor. sjedoh,

gl. prid. rad. sjeo/sjela, gl. pril. pro. sjevi

sjeckavac (eckavac), gen. jed. sjeckavca, gen.

mn. sjeckavaca
248

sjeta

skuiti, prez. skuim, gl. pril. trp. skuen

sjetan, sjetna, odr. vid sjetni

skuvati, prez. skuvam

sjetiti (se), prez. sjetim (se)

s. l. (skr. lat. sine loco - bez oznake mjesta)

sjev. (skr. sjeverni)

sjever (ever)

slabost, gen. jed.

slabou/slabosti

sjeverac (everac), gen. jed. sjeverca, gen. mn.

sjeveraca

slabovid (slabovidan), slabovida, odr. vid

slabovidi

sjeveriti (everiti), prez. sjeverim, gl. pril. sad.

sjeverei, gl. im. sjeverenje

slabovidan (slabovid), slabovidna, odr. vid

slabovidni

Sjeverna Amerika

sladak, slatka, odr. vid slatki

sjeverni (everni)

sladokusac, gen. jed. sladokusca, vok. jed.

sladokue, gen. mn. sladokusaca

Sjevernjaa (evernjaa)

slabosti,

instr.

jed.

slastiar, vok. jed. slastiaru/slastiare, instr. jed.

slastiarom/slastiarem

sjevernjak (evernjak), gen. jed. sjevernjaka,

nom. mn. sjevernjaci

slastiara (slastiarnica)

sjutra (utra) (pril.)

slastiarnica (slastiara)

sjutradan (utradan) (pril.)

slatkorjeiv, slatkorjeiva, odr. vid slatkorjeivi

sjutranji (utranji)
sjutri dan (utri dan) (pril.)

slatkorjeivost, gen. jed. slatkorjeivosti, instr. jed.

slatkorjeivou/slatkorjeivosti

.sk (internetski domen Slovake)

slavist (slavista), gen. jed. slavista

Skadar, gen. Skadra

slavista (slavist), gen. jed. slaviste

skadarski

slavistiki

Skadarsko jezero

slavistika, dat. jed. slavistici

Skadranin, nom. mn. Skadrani

slavistkinja

Skadranka,
Skadranki

dat.

jed.

Skadranki,

gen.

mn.

slei se (slegnuti se), prez. slegnem se, aor.

slegoh se (slee se), gl. prid. rad. slegao se/slegla
se, gl. pril. pro. slegavi se

Skenderbeg

slea (pril.)

skijati (se), prez. skijam (se), gl. pril. sad. skijajui

(se), gl. im. skijanje

slegnuti se (slei se), prez. slegnem se, aor.

slegnuh se, gl. prid. rad. slegnuo se/slegnula se,
gl. pril. pro. slegnuvi se

skije
skladini

slezena

skladite, gen. jed. skladita, instr. jed. skladitem

skladnost, gen. jed.
skladnou/skladnosti

skladnosti,

instr.

slijed, nom. mn. sljedovi

jed.

slijediti, prez. slijedim, gl. pril. sad. slijedei, gl. im.

slijeenje

Skopska Crna Gora

skr. (skr. skraeno; skraenica)

slijegati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl.

im. slijeganje

skrinja (krinja)

slijep, slijepa, odr. vid slijepi

skrob

slijepac, gen. jed. slijepca, vok. jed. slijepe, gen.

mn. slijepaca
249

slijetati, prez. slijeem, gl. pril. sad. slijeui, gl.

im. slijetanje
slijeva (pril.)

smaknuti (smai), prez. smaknem, aor.

smaknuh, gl. prid. rad. smaknuo/smaknula, gl.
pril. pro. smaknuvi

SLO (Meunarodna auto-oznaka za Sloveniju)

smeokos, smeokosa, odr. vid smeokosi

slobodoumnost, gen. jed. slobodoumnosti, instr. jed.

slobodoumnou/slobodoumnosti

smee, gen. jed. smea, instr. jed. smeem

slobotina

smijati se, prez. smijem se, gl. pril. sad. smijui

se, gl. im. smijanje

smekast, smekasta, odr. vid smekasti

slov. (skr. slovenski)

smijeh, nom. mn. smjehovi

sluga, dat. jed. slugi, gen. mn. sluga/slugu

smijeniti, prez. smijenim, gl. prid. trp. smijenjen

sluaonica

smijeak, gen. jed. smijeka, nom. mn. smijeci,

gen. mn. smijeaka

slukinja
sluavka, dat. jed. sluavki, gen. mn. sluavki

smijean, smijena, odr. vid smijeni

sljedbenica, vok. jed. sljedbenice

smijeno (pril.)

sljedbeniin

smion, smiona, odr. vid smioni

sljedbeniki

smisao, gen. jed. smisla

sljedbenik, vok. jed. sljedbenie, nom. mn.

sljedbenici
sljedbenitvo,
gen.
sljedbenitava/sljedbenitva

smiljenost, gen. jed. smiljenosti, instr. jed.

smiljenou/smiljenosti

mn.

smjelost, gen. jed.

smjelou/smjelosti

sljedei (prid.)

smjelosti,

instr.

jed.

smjerati, prez. smjeram, gl. pril. sad. smjerajui,

gl. im. smjeranje

sljedovati, prez. sljedujem, gl. pril. sad. sljedujui,

gl. im. sljedovanje
sljeme (ljeme), gen. jed. sljemena

smjernost, gen. jed. smjernosti, instr. jed.

smjernou/smjernosti

sljepaki

smjesa (smjea)

sljepica

smjea (smjesa)

sljepiin
sljepi, instr. jed. sljepiem

smjekati se, prez. smjekam se, gl. pril. sad.

smjekajui se, gl. im. smjekanje

sljepilo

smjetaj, gen. jed. smjetaja, instr. jed. smjetajem

sljepoa

smjetati, prez. smjetam,

smjetajui, gl. im. smjetanje

sljepoonica

gl.

pril.

sad.

smjeti, prez. smijem, gl. pril. sad. smijui

sljez

Smokovac (top.), gen. Smokovca

sljubiti se, prez. sljubim se

smrdljivac, gen. jed. smrdljivca,

smrdljive, gen. mn. smrdljivaca

sljutiti, prez. sljutim, gl. prid. trp. sljuten

smai (smaknuti), prez. smaknem, aor. smakoh
(smae), gl. prid. rad. smakao/smakla, gl. pril. pro.
smakavi

vok.

jed.

smra (smreka)
smri se (smrknuti se), prez. smrknem se, aor.
smrkoh se (smre se), gl. prid. rad. smrkao
se/smrkla se, gl. pril. pro. smrkavi se

Smail-aga

250

smrdjeti (smreti), prez. smrdim, impf. smrah,

gl. prid. rad. smrdio/smrdjela

snijeiti, prez. snijeim, gl. pril. sad. snijeei, gl.

im. snijeenje

smrdljivac, gen. jed. smrdljivca,

smrdljive, nom. mn. smrdljivci

snijenica

vok.

jed.

smrdljivica, vok. jed. smrdljivice

snimak, gen. jed. snimka, nom. mn. snimci, gen.

mn. snimaka

smrdljiviin

snishodljiv, snishodljiva, odr. vid snishodljivi

smreti, prez. smrdim, impf. smrah, gl. prid. rad.

smrdio/smrela

snoljivost, gen. jed. snoljivosti, instr. jed.

snoljivou/snoljivosti

smreka (smra), dat. jed. smreci

snovienje, gen. jed. snovienja, instr. jed.

snovienjem

smrknuti se (smri se), prez. smrknem se, aor.

smrkoh se, gl. prid. rad. smrknuo se / smrknula
se, gl. pril. pro. smrknuvi se

snudenost, gen. jed. snudenosti, instr. jed.

snudenou/snudenosti

smraviti, prez. smravim

snjegovit, snjegovita, odr. vid snjegoviti

smrt, gen. jed. smrti, instr. jed. smru/smrti

Snjeko Bijeli

smrtnost, gen. jed.

smrtnou/smrtnosti

smrtnosti,

instr.

jed.

snjeanica
so, gen. jed. soli, instr. jed. solju/soli

smrtonosnost, gen. jed. smrtonosnosti, instr. jed.

smrtonosnou/smrtonosnosti

sobarica, vok. jed. sobarice

sobariin

smuditi, prez. smudim, impf. smuah, gl. pril. sad.

smudei, gl. im. smuenje
smutljivac, gen. jed. smutljivca,
smutljive, gen. mn. smutljivaca

vok.

sobiak, gen. jed. sobika, nom. mn. sobici, gen.

mn. sobiaka

jed.

socijaldemokrat (socijaldemokrata), gen. jed.

socijaldemokrata

smutljivica, vok. jed. smutljivice

smutljiviin

socijaldemokrata (socijaldemokrat), gen. jed.

socijaldemokrate

smuvati, prez. smuvam

socijaldemokratski

Sn (skr. kalaj)
snabdijevati, prez. snabdijevam, gl. pril. sad.
snabdijevajui, gl. im. snabdijevanje

socijalist (socijalista), gen. jed. socijalista

snabdjeti (snabeti), prez. snabdijem, aor.

snabdjeh, gl. prid. rad. snabdio/snabdjela, gl. pril.
pro. snabdjevi

socijalistiki

socijalista (socijalist), gen. jed. socijaliste

sociolog, vok. jed. socioloe, nom. mn. sociolozi
sociologija

snabeti (snabdjeti), prez. snabdijem, aor.

snabeh, gl. prid. rad. snabdio/snabela, gl. pril.
pro. snabevi

socioloki
sociolokinja

snai, prez. snaem, aor. snaoh, gl. prid. rad.

snaao/snala, gl, pril. pro. snaavi

Sofokle, gen. Sofokla

soko, gen. jed. sokola, nom. mn. sokolovi

snaha, dat. jed. snahi

solfeo, gen. jed. solfea

snijeg, nom. mn. snjegovi

solist (solista), gen. jed. solista

snijevati, prez. snijevam, gl. pril. sad. snijevajui,

gl. im. snijevanje

solista (solist), gen. jed. soliste

solistiki

snijean, snijena, odr. vid snijeni

251

solistkinja

Split

soliti, prez. solim, gl. pril. sad. solei, gl. prid. trp.
soljen, gl. im. soljenje

splitski

Solun
solunski

spoljanjost, gen. jed. spoljanjosti, instr. jed.

spoljanjou/spoljanosti

Solunjanin, nom. mn. Solunjani

spomenik, nom. mn. spomenici

Solunjanka, dat. jed. Solunjanki, gen. mn.

Solunjanki

sporazumijevati se, prez. sporazumijevam se,

gl. pril. sad. sporazumijevajui se, gl. im.
sporazumijevanje

spodoba

sonant, gen. jed. sonanta, gen. mn. sonanata

sporazumjeti se, prez. sporazumijem se, aor.

sporazumjeh se, gl. prid. rad. sporazumio
se/sporazumjela se, gl. pril. pro. sporazumjevi
se

sonantski
sonet
sonetni (sonetski)

sporekati se
sporekam se

sonetski (sonetni)
sopstven, sopstvena, odr. vid sopstveni

(sporjekati

se),

sporednost, gen. jed. sporednosti, instr. jed.

sporednou/sporednosti

Sotonii (geogr.; crnogorsko pleme)

spana, gen. jed. spanaa, instr. jed. spanaem

sporjekati se
sporjekam se

Spasovdan, gen. Spasovdana/Spasova dne

(sporekati

se),

spasilac, gen. jed. spasioca, vok. jed. spasioe. gen.

mn. spasilaca

sportist (sportista), gen. jed. sportista

spasiti, prez. spasim, gl. prid. trp. spaen

sportistkinja

spaavati, prez. spaavam,

spaavajui, gl. im. spasavanje

gl.

prez.

pril.

prez.

sportista (sportist), gen. jed. sportiste

sad.

sportski
sposobnost, gen. jed. sposobnosti, instr. jed.
sposobnou/sposobnosti

spavaonica
spavati, prez. spavam, gl. pril. sad. spavajui, gl.
im. spavanje

spotai se (spotaknuti se), prez. spotaknem se,

aor. spotakoh se (spotae se), gl. prid. rad.
spotakao se/spotakla se, gl. pril. pro. spotakavi
se

specijalist (specijalista), gen. jed. specijalista

specijalista (specijalist), gen. jed. specijaliste
specijalistkinja

spotaknuti se (spotai se), prez. spotaknem se,

aor. spotaknuh se, gl. prid. rad. spotaknuo
se/spotaknula se, gl. pril. pro. spotaknuvi se

spikerka, dat. jed. spikerki, gen. mn. spikerki

spram (pred.)

spisatelj, gen. jed. spisatelja, vok. jedn. spisatelju,

instr. jed. spisateljem

spreavanje, gen. jed. spreavanja, instr. jed.

spreavanjem

spisataljica, vok. jed. spisateljice

spisateljiin

sprei (spregnuti), prez. spregnem, aor. spregoh

(spree), gl. prid. rad. spregao/spregla, gl. pril.
pro. spregavi

spletka, dat. jed. spletki, gen. mn. spletki/spletaka

sprega, dat. jed. sprezi

Splianin, nom. mn. Spliani

spregnuti (sprei), prez. spregnem, aor.

spregnuh, gl. prid. rad. spregnuo/spregnula, gl.
pril. pro. spregnuvi

specijalistiki

Splianka, dat. jed. Splianki, gen. mn. Splianki

252

spremnost, gen. jed. spremnosti, instr. jed.

spremnou/spremnosti

Sredozemlje,
Sredozemljem

sprijeenost, gen. jed. sprijeenosti, instr. jed.

sprijeenou/sprijeenosti

Sredozemno more

sprijeiti, prez. sprijeim, aor. sprijeih, gl. prid.

trp. sprijeen

srijeda

sputanost, gen. jed. sputanosti,

sputanou/sputanosti

instr.

gen.

Sredozemlja,

instr.

Sremski front (istor.)

srijetati, prez. srijeem, gl pril. sad. srijeui, gl.
im. srijetanje

jed.

s. r. (skr. svojom rukom, svojeruno)

srodnost, gen. jed.

srodnou/srodnosti

s. r. (skr. srednji rod)

st. (skr. stoljee)

sramotan, sramotna, odr. vid sramotni

stadijum

sramotniki

stadion

sramotnik, vok. jed. sramotnie, nom. mn.

sramotnici

staklorezac, gen. jed. stakloresca, vok. jed.

stakloree, gen. mn. staklorezaca

srazmjer, gen.
srazmjerom

staklorezaki

jed.

srazmjera,

instr.

jed.

srodnosti,

instr.

jed.

SRB (Meunarodna auto-oznaka za Srbiju)

stalak, gen. jed. stalka, nom. mn. stalci, gen. mn.

stalaka

Srbija

stalan, stalna, odr. vid stalni

Srbijanac, gen. jed. Srbijanca, vok. jed. Srbijane,

gen. mn. Srbijanaca

staleki
stale, gen. jed. stalea, instr. jed. staleom

Srbijanka, dat. jed. Srbijanki, gen. mn. Srbijanki

stalno (pril.)

Srbin, nom. mn. Srbi

stanac, gen. jed. stanca, gen. mn. stanaca

srdaan, srdana, odr. vid srdani

srdanost, gen. jed.
srdanou/srdanosti

srdanosti,

instr.

stanac kamen

jed.

stanarka, dat. jed. stanarki, gen. mn. stanarki

srdba

stand. (skr. standardno)

srean, srena,odr. vid sreni

stanica

srenica, vok. jed. srenice

stanini

srenik, vok. jed. srenie, nom. mn. srenici

stani-pani

sredinji

stanodavac, gen. jed. stanodavca, vok. jed.

stanodave, gen. mn. stanodavaca

srednji vijek
srednjoevropski

starac, gen. jed. starca, vok. jed. stare, gen. mn.

staraca

srednjokolac, gen. jed. srednjokolca, vok. jed.

srednjokole, gen. mn. srednjokolaca

Stara Crna Gora

srednjokolka, dat. jed. srednjokolki, gen. mn.

srednjokolki

Stara varo

staraki

srednjokolski

Stari aerodrom

srednjovjekovni

Stari zavjet

sredovjean, sredovjena, odr. vid sredovjeni

starjeina
253

starjeinstvo,
gen.
starjeinstava/starjeinstva

mn.

Stjepan Mitrov Ljubia

sto (broj)

starmali
starocrkvenoslovenski

sto (dio namjetaja), gen. jed. stola, nom. mn.

stolovi

starocrnogorski

STO (skr. Svjetska trgovinska organizacija)

starodrevni

sto deseti

starogradski

sto dvadeset

starogrki

sto pet

starolatinski

sto posto

starosjedilac
(staroedilac),
gen.
jed.
starosjedioca, vok. jed. starosjedioe, gen. mn.
starosjedilaca

stoga (rije.)
stogodinjak, vok. jed. stogodinjae, nom.
mn. stogodinjaci

starosjedilaki (staroedilaki)

stogodinjakinja

starosjedioev (staroedioev)

stogodinji

staroslovenski

stogodinjica

staroedilac
(starosjedilac),
gen.
jed.
staroedioca, vok. jed. staroedioe, gen. mn.
staroedilaca

stoicizam, gen. jed. stoicizma, gen. mn. stoicizama

stoiki

staroedilaki (starosjedilaki)

stoik, vok. jed. stoie, nom. mn. stoici

staroedioev (starosjedioev)

stoljee, gen. jed. stoljea, instr. jed. stoljeem

starozavjetni

stopostotni

statika, dat. jed. statici

stoprocentni

statistiar, vok. jed. statistiaru/statistiare, instr.

jed. statistiarom/statistiarem

stospratnica

statistiarka, dat. jed. statistiarki, gen. mn.

statistiarki

stovarini

stotina

statistika, dat. jed. statistici

stovarite, gen.
stovaritem

jed.

stovarita,

staist (staista), gen. jed. staista

stoer, instr. jed. stoerom

staista (staist), gen. jed. staiste

stoina

staistkinja

str. (skr. strana)

Stega mitropolita Petra

stradalnica, vok. jed. stradalnice

steona

stradalniin

sticati, prez. stiem, gl. pril. sad. stiui, gl. im.

sticanje

stradalniki

instr.

jed.

stradalnik, vok. jed. stradalnie, nom. mn.

stradalnici

stihotvorac, gen. jed. stihotvorca, vok. jed.

stihotvore, gen. mn. stihotvoraca
stjenovit, stjenovita, odr. vid stjenoviti

stranac, gen. jed. stranca, vok. jed. strane, gen. mn.

stranaca

stjenovitost, gen. jed. stjenovitosti, instr. jed.

stjenovitou/stjenovitosti

stranputica
254

stranputice (pril.)
strast, gen. jed. strasti, instr. jed. strau/strasti

stvaralac, gen. jed. stvaraoca, vok. jed. stvaraoe,

gen. mn. stvaralaca

strastan, strasna, odr. vid strasni

stvaralaki

strastven, strastvena, odr. vid strastveni

stvaralatvo, gen. mn. stvaralatava/stvaralatva

strastvenost, gen. jed. strastvenosti, instr. jed.

strastvenou/strastvenosti

Stvaranje (asopis),
Stvaranjem

gen.

straljivac, gen. jed. straljivca, vok. jed. straljive,

gen. mn. straljivaca

stvarnost, gen. jed.

stvarnou/stvarnosti

stvarnosti,

straljivica, vok. jed. straljivice

subjekat (subjekt), gen. jed. subjekta, gen. mn.

subjekata

straljiviin
straljivost, gen. jed. straljivosti,
straljivou/straljivosti

Stvaranja,

instr.

instr.

jed.

subjekt (subjekat), gen. jed. subjekta, gen. mn.

subjekata

instr. jed.

subjekatski

strelica

subjektivan, subjektivna, odr. vid subjektivni

strepnja

subjektivizam, gen. jed. subjektivizma, gen. mn.

subektivizama

strepjeti (strijepjeti), prez. strepim, gl. pril. sad.

strepei, gl. im. strepljenje
stric, vok. jed. strie

subjektivnost, gen. jed. subjektivnosti, instr. jed.

subjektivnou/subjektivnosti

strijela

subpolaran, subpolarna, odr. vid subpolarni

strijeljati, prez. strijeljam, gl. pril. sad. strijeljajui,

gl. im. strijeljanje

suelice (pril.)
sueliti, prez. suelim, gl. prid. trp. sueljen

strijeljanje, gen. jed. strijeljanja, instr. jed.

strijeljanjem

sueljavati, prez. sueljavam, gl. pril. sad.

sueljavajui, gl. im. sueljavanje

strijelac, gen. jed. strijelca, vok. jed. strijele, gen.

mn. strijelaca

sudija, gen. jed. sudije

strijepjeti (strepjeti), prez. strijepim, gl. pril. sad.

strijepei, gl. im. strijepljenje

sudijinica, vok. jed. sudijinice

striko, gen. jed. strika

sudstvo, gen. mn. sudstava/sudstva

strog, stroga, odr. vid strogi

sue, gen. jed. sua, instr. jed. suem

strogost, gen. jed.

strogou/strogosti

strogosti,

instr.

sudionik, vok. jed. sudionie, nom. mn. sudionici

jed.

suenica, vok. jed. suenice

sueniin

strujomjer, instr. jed. strujomjerom

sueniki

struktura

suenik, vok. jed. suenie, nom. mn. suenici

strukturirati, prez. strukturiram, gl. pril. sad.

stukturirajui, gl. im. strukturiranje

sugraanin, nom. mn. sugraani

sugraanka, dat. jed. sugraanki, gen. mn.
sugraanki

stsl. (skr. staroslovenski)

student, gen. jed. studenta, gen. mn. studenata
studentkinja

sujevjerje, gen.
sujevjerjem

studentski

sumanut, sumanuta, odr. vid sumanuti

255

jed.

sujevjerja,

instr.

jed.

sumanutost, gen. jed. sumanutosti, instr. jed.

sumanutou/sumanutosti

Sutomore

sumnja, gen. mn. sumnji/sumnja

suveren, suverena, odr. vid suvereni

sumnjati, prez. sumnjam, gl. pril. sad. sumnjajui,

gl. im. sumnjanje

suverenost, gen. jed. suverenosti, instr. jed.

suverenou/suverenosti

sumnjiv, sumnjiva, odr. vid sumnjivi

suvlasnica, vok. jed. suvlasnice

sumnjivost, gen. jed. sumnjivosti, instr. jed.

sumnjivou/sumnjivosti

suvlasniin

suv, suva, odr. vid suvi

suvlasniki

sumraan, sumrana, odr. vid sumrani

sumrak

suvlasnik,
suvlasnici

sunarodnica, vok. jed. sunarodnice

suvoa

sunarodniin

suvomea

sunarodniki

suvoparan, suvoparna, odr. vid suvoparni

sunarodnik, vok. jed. sunarodnie, nom. mn.

sunarodnici

suvota (ostava)

sunarodnitvo,
sunarodnitva

sv. (skr. sveti)

gen.

mn.

vok.

jed.

suvlasnie,

nom.

mn.

sv. (skr. sveska)

sunarodnitava/

sunasljednica, vok. jed. sunasljednice

svadba, gen. mn. svadbi/svadba

sunasljedniin

svadbeni

sunasljedniki

svagdanji

sunasljednik, vok. jed. sunasljednie, nom. mn.

sunasljednici

svakakav

sunasljednitvo, gen. mn. sunasljednitava/

sunasljednitva

svako (gen. svakoga)

svakidanji
svakojako (pril.)

sunce

svakovrstan, svakovrsna, odr. vid svakovrsni

Sunce (astr.)

svastika, dat. jed. svastici

Sunev sistem (astr.)

svata (svato) (gen. svaega)

suparnica, vok. jed. suparnice

svato (svata) (gen. svaega)

suparniin

svemogu, svemogua, odr. vid svemogui

suparniki

sveska, dat. jed. svesci, gen. mn. svezaka/sveski

suparnik, vok. jed. suparnie, nom. mn. suparnici

svesti, prez. svedem, aor. svedoh, gl. prid. rad.

sveo/svela, gl. pril. pro. svevi

suparnitvo, gen. mn. suparnitava/suparnitva

superl. (skr. superlativ)

svetati, prez. svetam, gl. pril. sad. svetajui, gl.

im. svetanje

suptropski

svetac, gen. jed. sveca, vok. jed. svee, gen. mn.

svetaca

surutka, dat. jed. surutki, gen. mn. surutki

susjed

Sveta Trojica

susjedni

Sveti Petar Cetinjski

Sutivan
256

Sveto pismo (Biblija)

svjetionik, nom. mn. svjetionici

sveznajui

svjetlosni

svidjeti se (svieti se), prez. svidim se, aor.

svidjeh se, gl. prid. rad. svidio se/svidjela se, gl.
pril. pro. svidjevi se

svjetlost, gen. jed.

svjetlou/svjetlosti

svijesti,

instr.

svjetski
svlaionica

jed.

svojeglav, svojeglava, odr. vid svojeglavi

svijet, nom. mn. svjetovi

svojeruan, svojeruna , odr. vid svojeruni

svijetlei (svjetlei)

svojevremen,
svojevremeni

svijetlo, gen. mn. svjetala/svijetla

svijetlozelena,

odr.

svrdlo, nom. mn. svrdla, gen. mn. svrdala/svrdla

svrgnuti (svri), prez. svrgnem, aor. svrgnuh, gl.
prid. rad. svrgnuo/svegnula, gl. pril. pro.
svrgnuvi

svilen, svilena, odr. vid svileni

svitac, gen. jed. svica, nom. mn. svici, gen. mn.
svitaca

svrsishodan, svrsishodna, odr. vid svrsishodni

svjeica

svrenost, gen. jed. svrenosti,

svrenou/savrenosti

svjetlei (svijetlei)
mn.

svjedoiti, prez. svjedoim,

svjedoei, gl. im. svjedoenje

svjedoanstava/
gl.

pril.

svjesnosti,

sad.

svugdje (svuge) (pril.)

instr.

instr.

jed.

svui (se), prez. svuem (se), aor. svukoh (se)

(svue (se)), gl. prid. rad. svukao (se)/svukla (se),
gl. pril. pro. svukavi (se)

svjedok, vok. jed. svjedoe, nom. mn. svjedoci

svjesnost, gen. jed.
svjesnou/svjesnosti

vid

svri (svrgnuti), prez. svrgnem, aor. svrgoh

(svre), gl. prid. rad. svrgao/svrgla, gl. pril. pro.
svrgavi

svijetljeti, prez. svijetlim, gl. pril. sad. svijetlei, gl.

prid. rad. svijetlio/svijetljela

gen.

odr.

svojstvo, gen. mn. svojstava/svojstva

vid

svijetlout, svijetlouta, odr. vid svijetlouti

svjedoanstvo,
svjedoanstva

svojevremena,

svojevrstan, svojevrsna, odr. vid svojevrsni

svijetloplav, svijetloplava, odr. vid svijetloplavi

svijetlozelen,
slijetlozeleni

jed.

svjetovni

svijenjak, nom. mn. svijenjaci

jed.

instr.

svjetlucati, prez. svjetlucam, gl. pril. sad.

svjetlucajui, gl. im. svjetlucanje

svieti se (svidjeti se), prez. svidim se, aor.

svieh se, gl. prid. rad. svidio se/sviela se, gl.
pril. pro. svievi se
svijest, gen.
svijeu/svijesti

svjetlosti,

svuge (svugdje) (pril.)

jed.

svjestan, svjesna, odr. vid svjesni

ah

svjetenik, vok. jed. svjetenie, nom. mn.

svjetenici

ahist (ahista), gen. jed. ahista

svjetenstvo, gen. mn. svjetenstava/svjetenstva

ahista (ahist), gen. jed. ahiste

svjetiti, prez. svjetim

ahistkinja

svjet. (skr. svjetski)

aka, dat. jed. aci

akake (pril.)

svjetiljka, dat. jed. svjetiljci, gen. mn. svjetiljaka/

svjetiljki

al
257

ala

egrt, nom. mn. egrti

aljiv, aljiva, odr. vid aljivi

ema (shema)

aljivdija

ematski (shematski)

aljivost, gen. jed.

aljivou/aljivosti

aljivosti,

instr.

jed.

epavac, gen. jed. epavca, vok. jed. epave, gen.

mn. epavaca

ampion

epavica, vok. jed. epavice

ampionat

epaviin

anac, gen. jed. anca, nom. mn. anevi, gen. mn.

aneva

epavost, gen. jed.

epavou/epavosti

apat, gen. jed. apata

erijat, gen. erijata

apnuti, prez. apnem, imper. apni

erijatski

apta, vok. jed. aptau, instr. jed. aptaem

esnaest

aptati, prez. apem, gl. pril. sad. apui, gl. im.

aptanje

esnaesterac, gen. jed. esnaesterca, gen. mn.

esnaesteraca

aputati, prez. apuem, gl. pril. sad. apuui, gl.

im. aputanje

esnaestina

ar planina

esnaestogodinjak,
esnaestogodinjae,
esnaestogodinjaci

epavosti,

instr.

jed.

esnaestodnevni

aranci (geogr.; crnogorsko pleme)

arenjeti, prez. arenim, gl. pril. sad. arenei, gl.
prid. rad. arenio/arenjela

vok.
nom.

jed.
mn.

esnaestogodinjakinja

arka, dat. jed. arki

esnaestogodinjica

armantan, armantna, odr. vid armantni

esnaestoro

armantnost, gen. jed. armantnosti, instr. jed.

armantnou/armantnosti

est

aavac, gen. jed. aavca, vok. jed. aave, gen.

mn. aavaca

estoasovni

estina

aavica, vok. jed. aavice

estogodinjak, vok. jed. estogodinjae, nom.

mn. estogodinjaci

aaviin

estogodinjakinja

atrovac, gen. jed. atrovca, vok. jed. atrove, gen.

mn. atrovaca

estogodinji
estogodinjica

atrovaki

estomjeseni

atrovev

estodnevni

epan Mali

estoro

epan Polje (top.)

estosatni

epati, prez. epam

estospratnica

eti (htjeti), prez. hou/u, hoe/e,

hoe/e; hoemo / emo, hoete / ete, hoe /
e

estougao,
estouglovi
estougaoni

uuriti se, prez. uurim se

258

gen.

jed.

estougla,

nom.

mn.

estougaonik, nom. mn. estougaonici

krinja (skrinja)

etati, prez. etam, gl. pril. sad. etajui, gl. im.

etanje

kripati, prez. kripim

etnja, gen. mn. etnja/etnji

krtac (krtica), gen. jed. krca, vok. jed. kre,

gen. mn. krtaca

ezdeset

krtica (krtac), vok. jed. krtice

ezdesetak

krtost, gen. jed.

krtou/krtosti

ezdesetina
ezdesetogodinjak,
ezdesetogodinjae,
ezdesetogodinjaci

vok.
nom.

krtosti,

instr.

jed.

lezvig-Holtajn

jed.
mn.

ljem
ljeme (sljeme), gen. jed. ljemena

ezdesetogodinjakinja

ljivovaa (ljivovica)

ezdesetogodinjica

ljivovica (ljivovaa)

ezdesetoro

ljuiji (ljuji)

iar (dobit)

ljuji (ljuiji)

iljak, gen. jed. iljka, nom. mn. iljci, gen. mn.

iljaka

ljuka, dat. jed. ljuki

ljunak, gen. jed. ljunka

iljeg, nom. mn. iljezi, gen. mn. iljega

ovinist (ovinista), gen. jed. ovinista

iljee, gen. jed. iljea, instr. jed. iljeem

ovinista (ovinist), gen. jed. oviniste

ipak, gen. jed. ipka, nom. mn. ipci, gen. mn.

ipaka

ovinistiki
ovinizam,
ovinizama

ipka, dat. jed. ipci, gen. mn. ipaka/ipki

ipraje, gen. jed. ipraja, instr. jed. iprajem

gen.

jed.

ovinizma,

gen.

mn.

ovinstkinja

irokogrudost, gen. jed. irokogrudosti, instr. jed.

irokogrudou/irokogrudosti

pan. (skr. panski)

ika, dat. jed. iki, gen. mn. iaka/iki

panija

izofrenija

panac, gen. jed. panca, vok. jed. pane, gen. mn.

panaca

k. (skr. kolski)

pankinja

k. g. (skr. kolska godina)

panski

kola

pekulacija

kolski
ved. (skr. vedski)

pekulant, gen.
pekulanata

kiljeti (kiljiti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei,

gl. im. kiljenje

pekulantkinja

kiljiti (kiljeti), prez. kiljim, gl. pril. sad. kiljei,

gl. im. kiljenje

pica

jed.

pekulanta,

gen.

mn.

perploa
pijati, prez. pijam, gl. pril. sad. pijajui, gl. im.
pijanje

kotska, gen. kotske, dat. kotskoj

kot

pijun

kotkinja
259

pijunirati, prez. pijuniram, gl. pril. sad.

pijunirajui, gl. im. pijuniranje

tokavtina

pijunka, dat. jed. pijunki, gen. mn. pijunki

trajk, nom. mn. trajkovi

to bilo (ta bilo)

trajka, vok. jed. trajkau, instr. jed. trajkaem

tavie (rije.)

trajkaki

tedionica

trajkbreher, instr. jed. trajkbreherom

tedjeti (teeti), prez. tedim, impf. teah, gl.

pril. sad. tedei, gl. prid. rad. tedio/tedjela

trajkovati, prez. trajkujem, gl. pril. sad.

trajkujui, gl. im. trajkovanje

tedljivac, gen. jed. tedljivca, vok. jed. tedljive,

gen. mn. tedljivaca

treka, dat. jed. treci/treki

tota (zamj.)

umadijsko-vojvoanski govori

tedljivica, vok. jed. tedljivice

und literatura

tedljiviin

upljoglav, upljoglava, odr. vid upljoglavi

tedljivost, gen. mn. tedljivosti, instr. jed.

tedljivou/tedljivosti

upljoglavac, vok. jed. upljoglave, gen. mn.

upljoglavaca

teeti, prez. tedim, impf. teah, gl. pril. sad.

tedei, gl. prid. rad. tedio/teela

upljoglavka, dat. jed. upljoglavki, gen. mn.

upljoglavki

teta

ura

tetnica, vok. jed. tetnice

urjakinja (urnjaja)

tetniin

urnjaja (urjakinja)

tetnik, vok. jed. tetnie, nom. mn. tetnici

tetnost, gen. jed.
tetnou/tetnosti

tetnosti,

instr.

vajcarac, gen. jed. vajcarca, vok. jed. vajcare,

gen. mn. vajcaraca

jed.

vajcarkinja

tetoina

vajcarska, gen. vajcarske, dat. vajcarskoj

tienica, vok. jed. tienice

valer, vok. jed. valeru, instr. jed. valerom

tieniin

valerka, dat. jed. valerki, gen. mn. valerki

tieniki

ved. (skr. vedski)

tienik, vok. jed. tienie, nom. mn. tienici

vedska, gen. vedske, dat. vedskoj

tirak, gen. jed. tirka

veanin, nom. mn. veani

titovo, gen. titova

veanka, dat. jed. veanki, gen. mn. veanki

to bilo (bilo to) (zamj.)

to drago (zamj.)
to god (bilo to) (to go) (zamj.)

togod (neto) (togo) (zamj.)

(skr. ever)

tok. (skr. tokavski)

eckati (sjeckati), prez. eckam, gl. pril. sad.

eckajui, gl. im. eckanje

tokavac, gen. jed. tokavca, vok. jed. tokave,

gen. mn. tokavaca

eckavac (sjeckavac), gen. jed. eckavca, gen.

mn. eckavaca

tokavka, dat. jed. tokavki, gen. mn. tokavki

ea (sjea)

tokavski
260

eivo (sjeivo)

enjati (predosjeati), prez. enjam, gl. pril. sad.

enjajui, gl. im. enjanje

ei (sjei), prez. sijeem, imper. sijeci, impf.

sijecijah, gl. prid. rad. ekao/ekla

era (neoprana ovja vuna)

edalo (sjedalo)

erepica

edeke (sjedeke) (pril.)

erepiin

edite (sjedite), gen. jed. edita, instr. jed.

editem

erpaa
erpati (brzo, ljutito govoriti), prez. erpam, gl.
pril. sad. erpajui, gl. im. erpanje

ednica (sjednica)
edniar
(sjedniar),
vok.
jed.
edniaru/edniare, instr. jed. edniarom/
edniarem

esti (sjesti), prez. ednem/edem, aor. edoh,

gl. prid. rad. eo/ela, gl. pril. pro. evi

edniiti (sjedniiti), prez. edniim

everac (sjeverac), gen. jed. everca, gen. mn.

everaca

ever (sjever)

ednik (sjednik), vok. jed. ednie, nom. mn.

ednici

everiti (sjeveriti), prez. everim, gl. pril. sad.

everei, gl. im. everenje

eeti (sjedjeti), prez. edim, impf. eah, gl.

prid. rad. edio/eela, gl. im. eenje

everni (sjeverni)

eka (soj, vrsta)

evernjaa (Sjevernjaa)

ekira (sjekira)
ekiracija (sjekiracija)

evernjak (sjevernjak), gen. jed. evernjaka, nom.

mn. evernjaci

ekiranje (sjekiranje)

ota (hipok.)

ekirica (sjekirica)

utra (sjutra)

eknuti, prez. eknem

utradan (sjutradan)

ekomaniti, prez. ekomanim, gl. pril. sad.

ekomanei

utranji (sjutranji)
utri dan (sjutri dan)

ekomanka, dat. jed. ekomanki, gen. mn.

ekomanki

eme (sjeme), gen. jed. emena

emenite (sjemenite), gen. jed. emenita,
instr. jed. emenitem

t (skr. tona)

emenjaa (sjemenjaa)

t. (skr. taka)

en (hlad)

tabakera

enica (toponim)

taan, tana, odr. vid tani

enianin, nom. mn. eniani

taka, dat. jed. taki, gen. mn. taaka

enianka, dat. jed. enianki, gen. mn. enianki

takast, takasta, odr. vid takasti

eniki do

tanost, gen. jed.

tanou/tanosti

T (skr. top u ahu)

enokos (sjenokos)

tad (tada) (pril.)

enokosan (sjenokosan), enokosna, odr. vid.

enokosni

tada (tad) (pril.)

tadanji
261

tanosti,

instr.

jed.

tajanstven, tajanstvena, odr. vid tajanstveni

tautoloki

tajanstvenost, gen. jed. tajanstvenosti, instr. jed.

tajanstvenou/tajanstvenosti

tavan, gen. jed. tavana

tajnovitost, gen. jed. tajnovitosti, instr. jed.

tajnovitou/tajnovitosti

tazbina

takmiarka, dat. jed. takmiarki, gen. mn.

takmiarki

TE (skr. termoelektrana)

tavanica
TBC (skr. tuberkoloza)

takmiarski

teatar, gen. jed. teatra, gen. mn. teatara

takmiiti se, prez. takmiim se, gl. pril. sad.

takmiei se, gl. im. takmienje

teatralan, teatralna, odr. vid teatralni

takoe (rije.)

teatralnost, gen. jed. teatralnosti instr. jed.

teatralnou/teatralnosti

takorei (rije.)

teaj, gen. jed. teaja, nom. mn. teajevi

takozvani

teferi, gen. jed. teferia, instr. jed. teferiem

taksi (taxi), gen. jed. taksija, instr. jed. taksijem

tefter, instr. jed. tefterom

taksimetar, gen. jed. taksimetra, instr. jed.

taksimetrom, gen. mn. taksimetara

tegoban, tegobna, odr. vid tegobni

tegobnost, gen. jed. tegobnosti, instr. jed.
tegobnou/tegobnosti

talac, gen. jed. taoca, vok. jed. taoe, gen. mn. talaca
talenat, gen. jed. talenta, gen. mn. talenata

tehniarka,
tehniarki

talentovanost, gen. jed. talentovanosti, instr. jed.

talentovanou/talentovanosti

dat.

jed.

tehniarki,

gen.

tehniki

Talijan (Italijan)

tehnika, dat. jed. tehnici

Talijanka (Italijanka), dat. jed. Talijanki, gen.

mn. Talijanki

tehnolog, nom. mn. tehnolozi

talijanski (italijanski)

tehnoloki

talijum

tehnolokinja

talog, nom. mn. talozi

tekovina

taman, tamna, odr. vid tamni

telefonist (telefonista), gen. jed. telefonista

tamno (pril.)

telefonista (telefonist), gen. jed. telefoniste

tamnoplav, tamnoplava, odr. vid tamnoplavi

telefonistkinja

tamnosiv, tamnosiva, odr. vid tamnosivi

telepatija

tamnout, tamnouta, odr. vid tamnouti

telepatski

tanan, tanana, odr. vid tanani

teleskop

tango, gen. jed. tanga

teletina

tanjir, instr. jed. tanjirom

telad, gen. jed. teladi, instr. jed. telau/teladi

tanjiri, gen. jed. tanjiria, instr. jed. tanjiriem

televizija

tast

televizor, instr. jed. televizorom

tata

temelj, gen. jed. temelja, instr. jed. temeljem

tehnologija

tautologija
262

mn.

temeljac, gen. jed. temeljca, gen. mn. temeljaca

tesar, vok. jed. tesaru/tesare, instr. jed. tesarom/

tesarem

temeljitost, gen. jed. temeljitosti, instr. jed.

temeljitou/temeljitosti

teko (pril.)

temperament, gen. jed. temperamenta, gen. mn.

temperamenata

tetak, gen. jed. tetka, nom. mn. tetci/tetaka

temperamentnost, gen. jed. temperamentnosti,

instr. jed. temperamentnou/temperamentnosti

tetki, gen. jed. tetkia, instr. jed. tetkiem

tetka, dat. jed. tetki, gen. mn. tetaka

tetkin

tenac, gen. jed. tenca, gen. mn. tenaca

tetrijeb, nom. mn. tetrebovi/tetrijebi

tendencija
tendenciozan,
tendenciozni

tendenciozna,

odr.

tezga, dat. jed. tezgi

vid

teak, gen. jed. teaka, vok. jed. teae, nom. mn.

teaci

tendencioznost, gen. jed. tendencioznosti, instr. jed.

tendencioznou/tendecioznosti

teak, teka, odr. vid teki

teniser, vok. jed. teniseru, instr. jed. teniserom

ticati, prez. tiem, gl. pril. sad. tiui, gl. im. ticanje

teniserka, dat. jed. teniserki, gen. mn. teniserki

Tihi okean

tenkist (tenkista), gen. jed. tenkista

tihookeanski

tenkista (tenkist), gen. jed. tenkiste

tigar, gen. jed. tigra, nom. mn. tigrovi

teokratija

tijelo

teokratski

tijesan, tijesna, odr. vid tijesni

teolog, vok. jed. teoloe, nom. mn. teolozi

tijesto

teologija

tj. (skr. to jest)

teoloki

tjelace, gen. jed. tjelaceta

teolokinja

tjelesa(mn. sr. r.)

teorema

tjelesni

tepih, nom. mn. tepisi

tjelesnost, gen. jed.

tjelesnou/tjelesnosti

tercijarni

tjelesnosti,

instr.

jed.

tjelohranitelj, vok. jed. tjelohranitelju, instr. jed.

tjelohraniteljem

teritorija
terminologija

tjeme, gen. jed. tjemena

terminoloki

tjemenjaa

Termopile (mn. . r.)

tjerati (erati), prez. tjeram

termopilski

tjeskoba (eskoba)

terorist (terorista), gen. jed. terorista

terorista (terorist), gen. jed. teroriste

tjeskoban (eskoban), tjeskobna, odr. vid

tjeskobni

teroristiki

tjesnac (esnac), gen. jed. tjesnaca

teroristkinja

tjesnaki (esnaki)

terorizam, gen. jed. terorizma, gen. mn. terorizama

tjeskoba (eskoba)
tjesnoa (esnoa)
263

tjesnogrudan (esnogrudan), tjesnogrudna,

odr. vid tjesnogrudni

toponim
toponomastiar, vok. jed. toponomastiaru/
toponomastiare, instr. jed. toponomastiarom/
toponomastiarem

tjestenina
tjeitelj (eitelj), vok. jed. tjeitelju, instr. jed.
tjeiteljem

toponomastika, dat. jed. toponomastici

tjeiti (eiti), prez. tjeim, gl. pril. sad. tjeei, gl.

im. tjeenje

totalan, totalna, odr. vid totalni

tjenji (enji)

totalitarista (totalitarist), gen. jed. totalitariste

tka (tkalac), gen. jed. tkaa, vok. jed. tkau

totalitaristiki

tkalac (tka), gen. jed. tkalca, vok. jed. tkale, gen.

mn. tkalaca

totalitarnost, gen. jed. totalitarnosti, instr. jed.

totalitarnou/totalitarnosti

tlo
toalet(ni) papir

traak, gen. jed. traka, nom. mn. traci, gen. mn.

traaka

tobdija

trad. (str. tradicionalno)

tobdijski

tradicija

tobolac, gen. jed. toboca/tobolca, gen. mn.

tobolaca

tradicionalan,
tradicionalni

toak, gen. jed. toka, nom. mn. tokovi

totalitarist (totalitarista), gen. jed. totalitarista

odr.

vid

(tradicionalista),

gen.

jed.

toksini

tradicionalist
tradicionalista

toksikolog, vok. jed. toksikoloe, nom. mn.

toksikolozi

tradicionalista
tradicionaliste

(tradicionalist),

gen.

jed.

toksikologija

tragian, tragina, odr. vid tragini

toksikoloki

tragika, dat. jed. tragici

toksikolokinja

tragikomedija

tolerancija

tragikomian,
tragikomini

tolerantan, tolerantna, odr. vid tolerantni

tradicionalna

tragikomina,

odr.

vid

tragikominost, gen. jed. tragikominosti, instr. jed.

tragikominou/tragikominosti

tolerantnost, gen. jed. tolerantnosti, instr. jed.

tolerantnou/tolerantnosti

trafikantkinja

Toloka uma

traktorist (traktorista), gen. jed. traktorista

top

traktorista (traktorist), gen. jed. traktoriste

top. (skr. topinim)

traktoristkinja

topao, topla, odr. vid topli

trajekt, gen. jed. trajekta, gen. mn. trajekata

topionica

transatlantski

topiti, prez. topim, gl. pril. sad. topei, gl. prid. trp.
topljen, gl. im. topljenje

transplantacija

toplomjer, gen. jed. toplomjera, instr. jed.

toplomjerom

travka, dat. jed. travki, gen. mn. travki

topografija

Travunjanin, nom. mn. Travunjani

Travunija (istor.)

264

Travunjanka, dat. jed. Travunjanki, gen. mn.

Travunjanki

tridesetogodinjakinja

tre (uzv.)
Trebjeani

trijebiti, prez. trijebim, gl. pril. sad. trijebei, gl.

im. trijebljenje

treorazredni

trijem, nom. mn. tremovi

trei

trijezan, trijezna, odr. vid trijezni

treina

trijezniti, prez. trijeznim, gl. pril. sad. trijeznei,

gl. im. trijenjenje

tridesetogodinji

trenerica, vok. jed. trenerice

trijeznost, gen. jed.

trijeznou/trijeznosti

treneriin
trenerka, dat. jed. trenerci, gen. mn. trenerki

trijeznosti,

instr.

jed.

trijumf

trening, nom. mn. treninzi

trinaest

trenutak, gen. jed. trenutka, nom. mn. trenuci, gen.

mn. trenutaka

trinaesterac, gen. jed. trinaesterca, gen. mn.

trinaesteraca

trepeti (treptjeti), prez. treptim, impf. trepah,

gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/trepela,
gl. im. trepenje

trinaestina
trinaestodnevni

trepetljika, dat. jed. trepetljici

trinaestogodinjak,
vok.
jed.
trinaestogodinjae, nom. mn. trinaestogodinjaci

treptati, prez. trepem, gl. pril. sad. trepui, gl.

im. treptanje

trinaestogodinjakinja

treptjeti (trepeti), prez. treptim, impf. trepah,

gl. pril. sad. treptei, gl. prid. rad. treptio/treptjela,
gl. im. trepenje

trinaestogodinji
trinaestogodinjica
Trinaestojulski ustanak (istor.)

tresak, gen. jed. treska, nom. mn. tresci, gen. mn.

tresaka

trinaestoro

tresti, prez. tresem, imrf. tresijah/tresah, gl. prid.

rad. tresao/tresla

triptih (triptihon), nom. mn. triptisi

trenja, gen. mn. treanja

trista (tri stotine)

Trenjevo

tri stotine (trista)

tretman, gen. jed. tretmana

trivijalnost, gen. jed. trivijalnosti, instr. jed.

trivijalnou/trivijalnosti

triptihon (triptih)

trezven, trezvena, odr. vid trezveni

trezvenost, gen. jed. trezvenosti, instr. jed.
trezvenou/trezvenosti

trgnuti, prez. trgnem

trg. (skr. trgovaki)

trnokop

Trg Republike

trobojka, dat. jed. trobojci, gen. mn. trobojki

tri
trideset

trocijevka, dat. jed. trocijevki/trocijevci, gen. mn.

trocijevaka/trocijevki

tridesetak

trolan, trolana, odr. vid trolani

tridesetogodinjak,
vok.
jed.
tridesetogodinjae, nom. mn. tridesetogodinjaci

trodijelan, trodijelna, odr. vid trodijelni

trka, dat. jed. trci, gen. mn. trka

265

trodimenzionalan, trodimenzionalna, odr. vid

trodimenzionalni

truo, trula, odr. vid truli

trodnevni

tu (pril.)

trogodinji

tucanik, nom. mn. tucanici

trogodinjica

tucanj, gen. jed. tucnja, nom. mn. tucnjevi

Troja

tu (bronza)

Trojanac, gen. jed. Trojanca, vok. jed. Trojane,

gen. mn. Trojanaca

tui, prez. tuem, impf. tucijah, gl. prid. rad.

tukao/tukla, gl. prid. trp. tuen

Trojanka, dat. jed. Trojanki, gen. mn. Trojanki

Tuemilska bitka (istor.)

Trojiindan, gen. Trojiindana/Trojiina dne

trojica

tuinac, gen. jed. tuinca, vok. jed. tuine, gen.

mn. tuinaca

Trojica (top.)

tuinka, dat. jed. tuinki, gen. mn. tuinki

trojka, dat.
trojaka/trojki

jed.

trojci/trojki,

gen.

trupake (pril.)

mn.

tuiti (se), prez. tuim (se), gl. pril. sad. tuei

(se), gl. im. tuenje

tromea

Tulus-Lotrek

tromjeseje, gen. jed. tromjeseja, instr. jed.

tromjesejem

tunika, dat. jed. tunici

tromjeseni

tupoglavac, gen. jed. tupoglavca, vok. jed.

tupoglave, gen. mn. tupoglavaca

tunjevina

tronedjeljni (troneeljni)
troneeljni (tronedjeljni)

tupoglavost, gen. jed. tupoglavosti, instr. jed.

tupoglavou/tupoglavosti

tronoac, gen. jed. tronoca, gen. mn. tronoaca

trostrukost, gen. jed. trostrukosti, instr. jed.
trostrukou/trostrukosti

tur. (skr. turski)

trokovnik, nom. mn. trokovnici

trotoar, instr. jed. trotoarom

turbulentnost, gen. jed. turbulentnosti, instr. jed.

turbulentnou/turbulentnosti

trougao, gen. jed. trougla, nom. mn. trouglovi

turist (turista), gen. jed. turista

trpeljiv, trpeljiva, odr. vid trpeljivi

turista (turist), gen. jed. turiste

trpjeti, prez. trpim, impf. trpljah, gl. pril. sad.

trpei, gl. im. trpljenje

turistiki

trska, dat. jed. trsci/trski, gen. mn. trski

Turjak

trani

tubalica

truba, vok. jed. trubau, instr. jed. trubaem

tuilica (ena koja tui), vok. jed. tuilice

trudbenik, vok. jed. trudbenie, nom. mn.

trudbenici

tuiliin

turbulencija

turistkinja

tuiti, prez. tuim, gl. pril. sad. tuei, gl. im.

tuenje

trule, gen. jed. trulei, instr. jed. truleju/trulei

trulost,
gen.
jed.
trulou/trulosti

trulosti,

instr.

jed.

tuilatvo, gen. mn. tuilatava/tuilatva

tuilac, gen. jed. tuioca, vok. jed. tuioe, gen. mn.
tuilaca

trunuti, prez. trunem

266

tuiteljica (tuiteljka), vok. jed. tuiteljice

ubaeti se (ubazdjeti se), prez. ubazdim se,

aor. ubaeh se, gl. prid. rad. ubazdio
se/ubaela se, gl. pril. pro. ubaevi se

tuiteljka (tuiteljica), dat. jed. tuiteljki

tujeti (naricati), prez. tuim, gl. pril. sad. tuei,
gl. prid. rad. tuio/tujela

ubeutiti, prez. ubeutim, gl. prid. trp. ubeuen

ubica

TV (skr. televizija; televizijski)

ubiin

TVCG (skr. Televizija Crne Gore)

ubijediti, prez. ubijedim, gl. prid. trp. ubijeen

TVNK (skr. Televizija Niki)

ubijeenost, gen. jed. ubijeenosti, instr. jed.

ubijeenou/ubijeenosti

tvorac, gen. jed. tvorca, vok. jed. tvore, gen. mn.

tvoraca

ubiljeiti, prez. ubiljeim, gl. prid. trp. ubiljeen

tvoraki

ubistvo, gen. mn. ubistava/ubistva

tvoratvo, gen. mn. tvoratava/tvoratva

ubjedljiv, ubjedljiva, odr. vid uvjedljivi

tvorba

ubjedljivost, gen. jed. ubjedljivosti, instr. jed.

ubjedljivou/ubjedljivosti

tvrdiluk, nom. mn. tvrdiluci

tvrdnja, gen. mn. tvrdnja/tvrdnji

ubjeenje, gen.
ubjeenjem

tvrdoglavac, gen. jed. tvrdoglavca, vok. jed.

tvrdoglave, gen. mn. tvrdoglavaca

jed.

ubjeenja,

ubjeivati, prez. ubjeujem,

ubjeujui, gl. im. ubjeivanje

tvrdoglavka, dat. jed. tvrdoglavki, gen. mn.

tvrdoglavki

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.

ublijedjeti (ublijeeti), prez. ublijedim, aor.

ublijedjeh, gl. prid. rad. ublijedio/ublijedjela, gl.
prid. trp. ublijeen, gl. pril. pro. ublijedjevi

tvrdoglavost, gen. jed. tvrdoglavosti, instr. jed.

tvrdoglavou, odr. vid tvrdoglavosti

ublijeeti, prez. ublijedim, aor. ublijeeh, gl. prid.

rad. ublijedio/ublijeela, gl. prid. trp. ublijeen, gl.
pril. pro. ublijeevi

tvrdokoran, tvrdokorna, odr. vid tvrdokorni

tvrdokornost, gen. jed. tvrdokornosti, instr. jed.
tvrdokornou, odr. vid tvrdokornosti

ubog, uboga, odr. vid ubogi

tzv. (skr. takozvani)

ubojitost, gen. jed.

ubojitou/ubojitosti

ubojitosti,

instr.

jed.

ubojnik, vok. jed. ubojnie, nom. mn. ubojnici

U (skr. uran)

ubrk (pril.)

.ua (internetski domen Ukrajine)

ubrzanost, gen. jed. ubrzanosti, instr. jed.

ubrzanou/ubrzanosti

ubaciti (ubaiti), prez. ubacim, gl. prid. trp.

ubaen

ubrzo (pril.)

ubacivati, prez. ubacujem, gl. pril. sad. ubacujui,

gl. im. ubacivanje

ubuati se, prez. ubuam se

ubaiti (ubaciti), prez. ubaim, gl. prid. trp.

ubaen

UCG (skr. Univerzitet Crne Gore)

ubajatiti se, prez. ubajatim se

ucijeniti, prez. ucijenim, gl. prid. trp. ucijenjen

ubazdjeti se (ubaeti se), prez. ubazdim se,

aor. ubazdjeh se, gl. prid. rad. ubazdio
se/ubazdjela se, gl. pril. pro. ubazdjevi se

ucjena

ucijelo (pril.)

ucjenjiva, vok. jed. ucjenjivau, instr. jed.

ucjenjivaem
ucjenjivaki
267

ucvijeliti, prez. ucvijelim, gl. prid. trp. ucvijeljen

udaljavati (udaljivati), prez. udaljavam, gl. pril.

sad. udaljavajui, gl. im. udaljavanje

u. (skr. uenik)
uenost, gen. jed.
uenou/uenosti

uenosti,

instr.

udaljivati (udaljavati), prez. udaljujem, gl. pril.

sad. udaljujui, gl. im. udaljivanje

jed.

udavati, prez. udajem/udavam, gl pril. sad.

udajui/udavajui, gl. im. udavanje

uesnica, vok. jed. uesnice

uesniin

udavljeniki

uesnik, vok. jed uesnie, nom. mn. uesnici

udesno (pril.)

uestalost, gen. jed. uestalosti, instr. jed.

uestalou/uestalosti

udijeliti, prez. udijelim, gl. prid. trp. udijeljen

udijevati, prez. udijevam, gl. pril. sad. udijevajui,
gl. im. udijevanje

uestvovati, prez. uestvujem, gl. pril. sad.

uestvujui, gl. im. uestvovanje

udio, gen. jed. udjela

uetvoro (pril.)

uditi, prez. udim, gl. pril. sad. udei, gl. im. uenje

uevan, uevna, odr. vid uevni

udjeljivati, prez. udjeljujem,

udjeljujui, gl. im. udjeljivanje

uinak, gen. jed. uinka, nom. mn. uinci, gen. mn.

uinaka

gl.

pril.

sad.

UDK (skr. univerzalna decimalna klasifikacija)

uionica
uiteljica, vok. jed. uiteljice

udno (pril.)

uiteljiin

udovac, gen. jed. udovca, vok. jed. udove, gen.

mn. udovaca

umalost, gen. jed.

umalou/umalosti

umalosti,

instr.

jed.

udovica, vok. jed. udovice

udoviin

utiv, utiva, odr. vid utivi

utivost, gen. jed.
utivou/utivosti

utivosti,

instr.

udovoljavati, prez. udovoljavam, gl. pril. sad.

udovoljavajui, gl. im. udovoljavanje

jed.

udovoljiti,
udovoljen

ueha (utjeha), dat. jed. uehi

uerati (utjerati), prez. ueram

prez.

udovoljim,

gl.

prid.

trp.

udugo (pril.)

uerivati (utjerivati), prez. uerujem, gl. pril.

sad. uerujui, gl. im. uerivanje

udvoje (pril.)

ueiti (utjeiti), prez. ueim, gl. prid. trp.

ueen

udubiti se (udupsti se), prez. udubim se, gl.

prid. trp. udubljen

ueiv (ueljiv), ueiva, odr. vid ueivi

udupsti se (udubiti se), prez. uduboh se, gl.

prid. rad. udubao se/udubla se, gl. pril. pro.
udubavi se

ueljiv (ueiv), ueljiva, odr. vid ueljivi

uutati, prez. uutim

udvostruiti, prez. udvostruim, gl. prid. trp.

udvostruen

uutkati, prez. uutkam,

udjenuti (uenuti), prez. udjenem

uutkavati, prez. uutkavam, gl. pril. sad.

uutkavajui, gl. im. uutkavanje
udadba, gen. mn. udadbi / udadba

udjesti (uesti), prez. udjedem, aor. udjedoh, gl.

prid. rad. udjeo/udjela, gl. pril. pro. udjevi

udalj (pril.)

uenuti (udjenuti), prez. uenem

udaljenost, gen. jed. udaljenosti, instr. jed.

udaljenou/udaljenosti

uesti (udjesti), prez. uedem, aor. uedoh, gl.

prid. rad. ueo/uela, gl. pril. pro. uevi
268

UEFA (skr. Evropska fudbalska zajednica

uhapeniin

United European Football Assotiation)

uho (uvo), nom. mn. ui

ugarak, gen. jed. ugarka, nom. mn. ugarci, gen. mn.

ugaraka

uhoda
uhoditi, prez. uhodim, gl. prid. trp. uhoen, gl. im.
uhoenje

uglaenost, gen. jed. uglaenosti, instr. jed.

uglaenou/uglaenosti

uhodnik, vok. jed. uhodnie, nom. mn. uhodnici

uglavnom (pril.)

uigrati (se), prez. uigram se, gl. prid. trp. uigran

uglednik, vok. jed. uglednie, nom. mn. uglednici

uime (pred.)

ugljendioksid

uinat (pril.)

ugljenik, nom. mn. ugljenici

uistinu (pril.)

ugljenisati, prez. ugljeniem, gl. pril. sad.

ugljenisavi, gl. im. ugljenisanje

ujak, vok. jed. ujae, nom. mn. ujaci

ujevina

ugljenmonoksid

Ujedinjeni Arapski Emirati

ugnijezditi se, prez. ugnijezdim se

ugnjeta, vok.
ugnjetaem

jed.

ugnjetau,

instr.

ujednaavati
(ujednaivati),
prez.
ujednaavam, gl. pril. sad. izjednaavajui, gl. im.
izjednaavanje

jed.

ugnjetaica, vok. jed. ugnjetaice

ujednaivati
(ujednaavati),
prez.
ujednaujem, gl. pril. sad. ujednaujui, gl. im.
ujednaivanje

ugnjetaiin
ugnjetaki

ujedno (pril.)

ugnjeivati se, prez. ugnjeujem se, gl. pril.

sad. ugnjeujui se, gl. im. ugnjeivanje

ujna

ugodnik, vok. jed. ugodnie, nom. mn. ugodnici

ujesen (pril.)

ugoavati (ugoivati), prez. ugoujem, gl.

pril. sad. ugoavajui, gl. im. ugoavanje

ujutro (pril.)

ugoivati (ugoavati), prez. ugoivam, gl.

pril. sad. ugoivajui, gl. im. ugoivanje

ukisjeliti (ukieliti), prez. ukisjelim, gl. prid. trp.

ukisjeljen

ugrijanost, gen. jed. ugrijanosti, instr. jed.

ugrijanou/ugrijanosti

ukieliti (ukisjeliti), prez. ukielim, gl. prid. trp.

ukieljen

ugrijati, prez. ugrijem

uklijetiti, prez. uklijetim, gl. prid. trp. uklijeten

ugristi, prez. ugrizem, aor. ugrizoh, gl. prid. rad.

ugrizao/ugrizla, gl. pril. pro. ugrizavi

ukoiti, prez. ukoim, gl. prid. trp. ukoen

ugroenost, gen. jed. ugroenosti, instr. jed.

ugroenou/ugroenosti

ukorak (pril.)

.uk (internetski domen Ujedinjenog Kraljevstva)

ukoliko (vez.)
ukorijeniti, prez. ukorijenim, gl. prid. trp.
ukorijenjen

ugruak, gen. jed. ugruka, nom. mn. ugruci

ugruvati (se), prez. ugruvam (se)

ukoso (pril.)

uhapsiti, prez. uhapsim, gl. prid. trp. uhapen

ukotac (pril.)

uhapenik, vok. jed. uhapenie, nom. mn.

uhapenici

Ukrajina

uhapenica, vok. jed. uhapenice

269

Ukrajinac, gen. jed. Ukrajinca, vok. jed. Ukrajine,

gen. mn. Ukrajinaca

uljetiti (se), prez. uljetim (se), gl. prid. trp. uljeen

Ukrajinka, dat. jed. Ukrajinki, gen. mn. Ukrajinki

uljudnost, gen. jed.

uljudnou/uljudnosti

uljez

ukrajinski
ukrasti, prez. ukradem, gl. prid. rad. ukrao/ukrala,
gl. pril. pro. ukravi, gl. prid. trp. ukraden

umalo (pril.)

ukrivo (pril.)

umanjilac,
umanjilaca

uljudnosti,

instr.

jed.

gen.

mn.

umanjenik, nom. mn. umanjenici

ukrtati, prez. ukrtam

ukuanka, dat. jed. ukuanki, gen. mn. ukuanki

gen.

jed.

umanjioca,

ukusan, ukusna, odr. vid ukusni

umetati, prez. umeem, impe. umei, gl. im.

umetanje

ukuvati, prez. ukuvam

umijee, gen. jed. umijea, instr. jed. umijeem

ul. (skr. ulica)

umijesiti, prez. umijesim, gl. prid. trp. umijeen

ulazak, gen. jed. ulaska, nom. mn. ulasci, gen. mn.

ulazaka

umijeati se, prez. umijeam se

uleeti (uletjeti), prez. uletim, aor. uleeh, gl.

prid. rad. uletio/uleela, gl. pril. pro. uleevi

umivati, prez. umivam, gl. pril. sad. umivajui, gl.

im. umivanje

uletjeti (uleeti), prez. uletim, aor. uletjeh, gl.

prid. rad. uletio/uletjela, gl. pril. pro. uletjevi

umjesto (pred.)

ulica

umjenost, gen. jed. umjenosti, instr. jed.

umjenou/umjenosti

umiti, prez. umijem, gl. prid. trp. umiven

umjean, umjena, odr. vid umjeni

Ulica slobode
uliarka, dat. jed. uliarki, gen. mn. uliarki
ulijeniti se, prez. ulijenim se

umjeti, prez. umijem, aor. umjeh/umjedoh, gl.

prid. rad. umio/umjela, gl. pril. pro. umjevi

ulijepiti se, prez. ulijepim se

umjetnica, vok. jed. umjetnice

ulijetati, prez. ulijeem, gl. pril. sad. ulijeui, gl.

im. ulijetanje

umjetniin

ulijevati (ulivati), prez. ulijevam, gl. pril. sad.

ulijevajui, gl. im. ulijevanje

umjetnik, vok. jed. umjetnie, nom. mn. umjetnici,

gen. mn. umjetnika

ulivati (ulijevati), prez. ulivam, gl. pril. sad.

ulivajui, gl. im. ulivanje

umjetnitvo, gen. mn. umjetnitava/umjetnitva

umjetniki

ulijevo (pril.)

umjetnost, gen. jed. umjetnosti, instr. jed.

umjetnou/umjetnosti

ultrazvuni

umnogome (pril.)

ultrazvuk

umnjak, nom. mn. umnjaci

ULUCG (skr. Udruenje likovnih umjetnika

umobolan, umobolna, odr. vid umobolni

Crne Gore)

umobolnica, vok. jed. umobolnice

uludo (pril.)

umobolniin

Ulva lactica (lat. morska salata)

umobolnik, vok. jed. umobolnie, nom. mn.

umobolnici

uljanik, gen. jed. uljanika, nom. mn. uljanici

umrijeti, prez. umrem, gl. prid. rad. umro/umrla,

gl. pril. pro. umrijevi/umrvi

uljepati, prez. uljepam, gl. prid. trp. uljepan

270

umui (umuknuti), prez. umuknem, aor.

umukoh (umue), gl. prid. rad. umukao/umukla,
gl. pril. pro. umukavi

unutranjost, gen. jed. unutranjosti, instr. jed.

unutranou/unutranjosti
uob. (skr. uobiajeno)

umuknuti (umui), prez. umuknem, aor.

umuknuh, gl. prid. rad. umuknuo/umuknula, gl.
pril. pro. umuknuvi

uobiajiti, prez. uobiajim, gl. prid. trp. uobiajen

uobliiti, prez. uobliim, gl. prid. trp. uoblien

UN (skr. United Nations, Ujedinjene nacije)

uoi (pred.)

unakrst (pril.)

uokolo (pril.)

unapredak (pril.)

uopte (pril.)

unaprijed (pril.)

uostalom (rije.)

unaprijediti, prez. unaprijedim, gl. prid. trp.

unaprijeen, gl. im. unapreenje

up. (skr. uporedi)

uplesti, prez. upletem, aor. upletoh, gl. prid. rad.
upleo/uplela, gl. prid. trp. upleten, gl. pril. pro.
uplevi

unapreenje, gen. jed. unapreenja, instr. jed.

unapreenjem

upletati (uplitati), prez. upleem, gl. pril. sad.

upleui, gl. im. upletanje

unazad (pril.)
unazadak (pril.)

uplitati (upletati), prez. upliem, gl. pril. sad.

upliui, gl. im. uplitanje

unedogled (pril.)
unekoliko (pril.)

upola (pril.)

unesreavati
(unesreivati),
prez.
unestreavam, gl. pril. sad. unesreavajui, gl. im.
unesreavanje

upor. (skr. uporedi)

uporedo (pril.)
uporedan, uporedna, odr. vid uporedni

unesreivati (unesreavati), prez. unesreujem,

gl. pril. sad. unesreujui, gl. im. unesreivanje

uporeivati, prez. uporeujem, gl. pril. sad.

uporeujui, gl. im. uporeivanje

unezvijerenost, gen. jed. unezvijerenosti, instr. jed.

unezvijerenou/unezvijerenosti

upornost, gen. jed.

upornou/upornosti

unezvijeriti se, prez. unezvijerim se

upornosti,

instr.

jed.

uposlenost (upoljenost), gen. jed. uposlenosti,

instr. jed. uposlenou/uposlenosti

unijeti, prez. unesem, aor. unijeh/unesoh, gl.

prid. rad. unio/unijela, gl. prid. trp. unesen/unijet,
gl. pril. pro. unijevi
unionist (unionista), gen. jed. unionista

uposlenje (upoljenje), gen. jed. uposlenja, instr.

jed. uposlenjem

unionista (unionist), gen. jed. unioniste

uposliti, prez. uposlim, gl. prid. trp. upoljen

unionistkinja

upoljenost (uposlenost), gen. jed. upoljenosti,

instr. jed. upoljenou/upoljenosti

unionizam, gen. jed. unionizma, gen. mn.

unionizama

upoljenje (uposlenje), gen. jed. upoljenja,

instr. jed. upoljenjem

univ. (skr. univerzitet)

upotrebljiv, upotrebljiva, odr. vid upotrebljivi

Univerzitet Crne Gore

upotreba

unuk, vok. jed. unue, nom. mn. unuci

unuka, dat. jed. unuci

upotrijebiti, prez. upotrijebim, gl. prid. trp.

upotrijebljen

unutra (pril.)

upoznati, prez. upoznam

271

upoznavati, prez. upoznajem, gl. pril. sad.

upoznajui, gl. im. upoznavanje

usjedjeliin (ueeliin)
usjedjeti se (ueeti se), prez. usjedim se, aor.
usjedjeh se, gl. prid. rad. usjedio se/usjedjela se,
gl. pril. pro. usjedjevi se

uprei (upregnuti), prez. upregnem, aor.

upregoh (upree), gl. prid. rad. upregao/upregla,
gl. pril. pro. upregavi

usklaenost, gen. jed. usklaenosti, instr. jed.

usklaenou/usklaenosti

upregnuti (uprei), prez. upregnem, aor.

upregnuh, gl. prid. rad. upregnuo/upregnula, gl.
pril. pro. upregnuvi

usisiva, gen. jed. usisivaa, instr. jed. usisivaem

Uskoci (top.), gen. Uskoka

upravo (rije.)

uskoki

uprijeko (pril.)

uskogrud, uskogruda, odr. vid uskogrudi

uprijekrst (pril.)

uskogrudost, gen. jed. uskogrudosti, instr. jed.

uskogrudou/uskogrudosti

uprijeti, prez. uprem, aor. uprijeh, gl. prid. rad.

upro/uprla, gl. pril. pro. uprijevi/uprvi

uskok, vok. jed. uskoe, nom. mn. uskoci

uprkos (pred.)

Uskrs (Vaskrs)

upuenost, gen. jed. upuenosti, instr. jed.

upuenou/upuenosti

uskrnji

uputstvo, gen. mn. uputstava/uputstva

usljed (pred.)

urbanist (urbanista), gen. jed. urbanista

usmrdjeti se (usmreti se), prez. usmrdim se,

aor. usmrdjeh se, gl. prid. rad. usmrdio
se/usmrdjela se, gl. pril. pro. usmrdjevi se

urbanista (urbanist), gen. jed. urbaniste

urbanistiki
urbanizacija

usmreti se (usmrdjeti se), prez. usmrdim se,

aor. usmreh se, gl. prid. rad. usmrdio
se/usmrela se, gl. pril. pro. usmrevi se

urbanizovati, prez. urbanizujem, gl. pril. sad.

urbanizujui, gl. im. urbanizovanje

uspjeti, prez. uspijem, aor. uspjeh, gl. prid. rad.

uspio/uspjela, gl. pril. pro. uspjevi

urednik, vok. jed. urednie, nom. mn. urednici

uspijevati, prez. uspijevam,

uspijevajui, gl. im. uspijevanje

urbanistkinja

urijetko (pril.)

gl.

pril.

sad.

uspjeh, nom. mn. uspjesi

urlik, nom. mn. urlici

uspjean, uspjena, odr. vid uspjeni

urlikati, prez. urliem, gl. pril. sad. urliui, gl. im.

urlikanje

usplameti (usplamtjeti), prez. usplamtim, aor.

usplameh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamela,
gl. pril. pro. usplamevi

urma, gen. mn. urma/urmi

uroenik, vok. jed. uroenie, nom. mn. uroenici

usplamtjeti (usplameti), prez. usplamtim, aor.

usplamtjeh, gl. prid. rad. usplamtio/usplamtjela,
gl. pril. pro. usplamtjevi

urokljiv, urokljiva, odr. vid urokljivi

.us (internetski domen Sjedinjenih Amerikih
Drava)

usput (pril.)

USA (skr. United States of America)

usrdnost, gen. jed.

usrdnou/usrdnosti

USD (skr. ameriki dolar)

usreilac, gen. jed. usreioca, vok. jed. usreioe,

gen. mn. usreilaca

usedmoro (pril.)

usreitelj, vok.
usreiteljem

usjedjelica (ueelica)
272

jed.

usrdnosti,

usreitelju,

instr.

instr.

jed.

jed.

usreiteljka, dat. jed. usreiteljki, gen. mn.

usreiteljki

uticajan, uticajna, odr. vid uticajni

uticati, prez. utiem, imper. utii, gl. pril. sad.
utiui

usredsrijediti (se), prez. usredsrijedim (se), gl.

prid. trp. usredsrijeen

utisak, gen. jed. utiska, nom. mn. utisci, gen. mn.

utisaka

usredsrijeenost, gen. jed. usredsrijeenosti, instr. jed.

usredsrijeenou/usredsrijeenosti

Utjeha (top.)

usta (mn. sr. r.), gen. usta

utjeha (ueha), dat. jed. utjehi

ustanak, gen. jed. ustanka, nom. mn. ustanci, gen.

mn. ustanaka

utjerati (uerati), prez. utjeram

utjerivati (uerivati), prez. utjerujem, gl. pril.
sad. utjerujui, gl. im. utjerivanje

ustanik, vok. jed. ustanie, nom. mn. ustanici

ustavnost, gen. jed. ustavnosti,
ustavnou/ustavnosti

instr.

jed.

utjeitelj (ueitelj), vok. jed. utjeitelju, instr.

jed. utjeiteljem

Ustav Republike Crne Gore

utjeiteljka (ueiteljka), dat. jed. utjeiteljki,

gen. mn. utjeiteljki

ustrijeliti, prez. ustrijelim, gl. prid. trp. ustrijeljen

ustrojiti, prez. ustrojim, gl. prid. trp. ustrojen

utjeiti (ueiti), prez. utjeim, gl. prid. trp.

utjeen

ustvari (rije.)
ustupak, gen. jed. ustupka, nom. mn. ustupci, gen.
mn. ustupaka

utjeiv (utjeljiv), utjeiva, odr. vid utjeivi

ususret (pril.)

uto (pril.)

u (va), gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui

uaniti, prez. uanim, gl. prid. trp. uanen

utorak (utornik), gen. jed. utorka, nom. mn.

utorci, gen. mn. utoraka

uestoro (pril.)

utornik (utorak), nom. mn. utornici

uljiv (valjiv), uljiva, odr. vid uljivi

utroje (pril.)

uljivac (valjivac), gen. jed. uljivca, vok. jed.

uljive, gen. mn. uljivaca

utuenost, gen. jed. utuenosti, instr. jed.

utuenou/utuenosti

uteeti, prez. utedim, aor. uteeh, gl. prid. rad.

utedio/uteela, gl. pril. pro. uteevi

uvar (korisno) (pril.)

uteevina

uvenuti, prez. uvenem

utrb

uvidjeti (uvieti), prez. uvidim, aor. uvidjeh, gl.

prid. rad. uvidio/uvidjela, gl. pril. pro. uvidjevi

utjeljiv (utjeiv), utjeljiva, odr. vid utjeljivi

uvee (pril.)

uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl.

prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi

uviati, prez. uviam, gl. pril. sad. uviajui, gl.

im. uvianje

uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl.

prid. rad. uutio/uutjela, gl. prol. pro. uutjevi
ueelica (usjedjelica)

uvieti (uvidjeti), prez. uvidim, aor. uvieh, gl.

prid. rad. uvidio/uviela, gl. im. uvievi

ueeliin (usjedjeliin)

uvijek (pril.)

ueeti se (usjedjeti se), prez. uedim se, aor.

ueeh se, gl. prid. rad. uedio se/ ueela se, gl.
pril. pro. ueevi se

uvijenost, gen. jed.

uvijenou/uvijenosti

uticaj, gen. jed. uticaja, instr. jed. uticajem

uvjerenost, gen. jed. uvjerenosti, instr. jed.

uvjerenou/uvjerenosti

uvijenosti,

instr.

jed.

uvis (pril.)

273

uvjerenje, gen.
uvjerenjem

jed.

uvjerenja,

instr.

jed.

uzetost, gen. jed.

uzetou/uzetosti

uzetosti,

uvjerljiv, uvjerljiva, odr. vid uvjerljivi

uzgred (pril.)

uvjerljivost, gen. jed. uvjerljivosti, instr. jed.

uvjerljivou/uvjerljivosti

uzjahati, prez. uzjaem, imper. uzjai

instr.

jed.

uzleeti (uzletjeti), prez. uzletim, aor. uzleeh,

gl. prid. rad. uzletio/uzleela, gl. pril. pro.
uzleevi

uvjetiti se, prez. uvjetim se

uvo (uho), nom. mn. ui

uzletjeti (uzleeti), prez. uzletim, aor. uzletjeh,

gl. prid. trp. uzletio/uzletjela, gl. pril. pro.
uzletjevi

uvojak, gen. jed. uvojka, nom. mn. uvojci, gen. mn.

uvojaka
uvolaa (zool.)

uzlijetati, prez. uzlijeem, gl. pril. sad. uzlijeui,

gl. im. uzlijetanje

uvoznik, vok. jed. uvoznie, nom. mn. uvoznici

uvreti (uvrtjeti), prez. uvrtim, aor. uvreh, gl.
prid. rad. uvrtio/uvrela, gl. pril. pro. uvrevi

uzmai (uzmaknuti), prez. uzmaknem, aor.

uzmakoh
(uzmae),
gl.
prid.
rad.
uzmakao/uzmakla, gl. pril. pro. uzmakavi

uvreda

uzmaknuti (uzmai), prez. uzmaknem, aor.

uzmaknuh, gl. prid. rad. uzmaknuo/uzmaknula,
gl. pril. pro. uzmaknuvi

uvrijediti, prez. uvrijedim, gl. prid. trp. uvrijeen

uvredljiv, uvredljiva, odr. vid uvredljivi
uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed.
uvrijeenou/uvrijeenosti

uzmuvati (se), prez. uzmuvam (se)

uznijeti, prez. uznesem, aor. uznijeh, gl. prid. rad.
uznio/uznijela, gl. prid. trp. uznesen/uznijet, gl.
pril. pro. uznijevi

uvrijeenost, gen. jed. uvrijeenosti, instr. jed.

uvrijeenou/uvrijeenosti
uvrijeiti se, prez. uvrijeim se

uzorak, gen. jed. uzorka, nom. mn. uzorci, gen. mn.

uzoraka

uvrtjeti (uvreti), prez. uvrtim, aor. uvrtjeh, gl.

prid. rad. uvrtio/uvrtjela, gl. pril. pro. uvrtjevi

uzr. (skr. uzreica)

uzao, nom. mn. uzlovi

uzv. (skr. uzvik)

uzak, uska, odr. vid uski

uzvreti se (uzvrtjeti se), prez. uzvrtim se, aor.

uzvreh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrela se, gl.
pril. pro. uzvrevi se

uzalud (pril.)
uzaludnost, gen. jed. uzaludnosti, instr. jed.
uzaludnou/uzaludnosti

uzvinik, nom. mn. uzvinici

uzvijati se, prez. uzvijam se, gl. pril. sad.
uzvijajui se, gl. im. uzvijanje

uzastopce (pril.)
uzavreti, prez. uzavrijem/uzavrim

uzvienost, gen. jed. uzvienosti, instr. jed.

uzvienou/uzvienosti

uzbrdo (pril.)
uzdanica

uzvienje,
uzvienjem

uzdaniki

gen.

jed.

uzvienja,

instr.

jed.

uzvrtjeti se (uzvreti se), prez. uzvrtim se, aor.

uzvrtjeh se, gl. prid. rad. uzvrtio se/uzvrtjela se,
gl. pril. pro. uzvrtjevi se

uzdravlje (uzv.)
uzdrhtati, prez. uzdrhtim
uzdu (pred.)

uditi, prez. udim/udijem

uzeti, prez. uzmem, imper. uzmi

274

uei (uegnuti), prez. ueem, aor. uegoh

(uee), gl. prid. rad. uegao/uegla, gl. pril. pro.
uegavi

vakuum
val, nom. mn. valovi
valorizacija

uegnuti (uei), prez. uegnem, aor. uegnuh,

gl. prid. rad. uegnuo/uegnula, gl. pril. pro.
uegnuvi

valovit, valovita, odr. vid valoviti

valovitost, gen. jed. valovitosti,
valovitou/valovitosti

ueljeti (se), prez. uelim (se), aor. ueljeh (se),

gl. prid. rad. uelio (se)/ueljela (se), gl. pril. pro.
ueljevi (se)

instr.

jed.

valjak, gen. jed. valjka, nom. mn. valjci, gen. mn.

valjaka

uitak, gen. jed. uitka, nom. mn. uici, gen. mn.

uitaka

valjan, valjana, odr. vid valjani

valjanost, gen. jed.
valjanou/valjanosti

uivjeti (se), prez. uivim (se), aor. uivjeh (se),

gl. prid. rad. uivio (se)/uivjela (se), gl. pril. pro.
uivjevi (se)

valjanosti,

instr.

jed.

valjaonica

ulijebiti, prez. ulijebim, gl. prid. trp. ulijebljen,

gl. im. uljebljenje

valjda (rije.)

uljebljenje, gen. jed. uljebljenja, instr. jed.

uljebljenjem

vanbraan, vanbrana, odr. vid vanbrani

uueti (uutjeti), prez. uutim, aor. uueh, gl.

prid. rad. uutio/uuela, gl. pril. pro. uuevi

vandal, gen. jed. vandala

vanadijum
vanbrodski
vandalizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn.
vandalizama

uutjeti (uueti), prez. uutim, aor. uutjeh, gl.

prid. rad. uutio/uutjela, gl. pril. pro. Uutjevi

vandalski
V

Van Gog

V (skr. volt)

vangradski

v. (skr. vidi)

vanila

v. (skr. vijek)

vanmaterini

.va (internetski domen Vatikana)

vannastavni

vadiep, gen. jed. vadiepa, nom. mn. vadiepi/

vadiepovi

vanparnini

vaga, dat. jed. vagi, gen. mn. vaga

vanredan, vanredna, odr. vid vanredni

vagan, gen. jed. vagana, nom. mn. vagani

vanstranaki

vagati, prez. vagam, gl. pril. sad. vagajui, gl. im.

vaganje

vanjski

vagon, gen. jed. vagona

varalica

vaistinu (arh.)

varaliin

vajda (fajda)

varenika, dat. jed. varenici

vajkada (pril.)

varijacija

vakcina

varijanta, gen. mn. varijanata

vakcinacija

varijetet

vanpartijski

vapiti, prez. vapim, gl. pril. sad. vapei

275

varirati, prez. variram, gl. pril. sad. varirajui, gl.

im. variranje

vaspitanje, gen.
vaspitanjem

varivo, nom. mn. variva

Varja

vaspitavati, prez. vaspitavam, gl. pril. sad.

vaspitavajui, gl. im. vaspitavanje

varjaa

vaspitni

varljivost, gen. jed.

varljivou/varljivosti

varljivosti,

instr.

jed.

vaspitanja,

instr.

jed.

vaka, dat. jed. vaki/vaci

jed.

valjiv (uljiv), valjiva, odr. vid valjivi

varnica
varniav, varniava, odr. vid varniavi

valjivac (uljivac), gen. jed. valjivca, vok. jed.

valjive, gen. mn. valjivaca

varo, gen. jed. varoi, instr. jed. varoi/varoju

vaterpolist (vaterpolista), gen. jed. vaterpolista

varoanin, nom. mn. varoani

vaterpolista (vaterpolist), gen. jed. vaterpoliste

varoanka, dat. jed. varoanki, gen. mn. varoanki

vaterpolo

varoki

vaterpolski

Varavljanin, nom. mn. Varavljani

vatrenost, gen. jed.

vatrenou/vatrenosti

Varavljanka, dat. jed. Varavljanki, gen. mn.

Varavljanki

vatrenosti,

instr.

jed.

vatrogasac, gen. jed. vatrogasca, vok. jed.

vatrogae, gen. mn. vatrogasaca

varavski

vatrogaev

varvari

vatrostalan, vatrostalna, odr. vid vatrostalni

varvarizam, gen. jed. vandalizma, gen. mn.

vandalizama

Vavilon

vascijeli

Vavilonija

vaseljena

vavilonski

Vasilije, gen.Vasilija

vazda (pril.)

Vasilije Ostroki

vazdan (pril.)

Vasiljevdan, gen. Vasiljevdana/Vasiljeva dne

vazdanji

vasiona

vazduhoplovac, gen. jed. vazduhoplovca, vok.

jed. vazduhoplove, gen. mn. vazduhoplovaca

Vaska, dat. Vaski

vazduhoplovev

Vaskrs (Uskrs)
vaskolik, vaskolika, odr. vid vaskoliki

vazduhoplovka, dat. jed. vazduhoplovki, gen.

mn. vazduhoplovki

Vasojevi, nom. mn. Vasojevii

vazduan, vazduna, odr. vid vazduni

Vasojevii (geogr.; crnogorsko brdsko pleme)

v. d. (skr. vrilac dunosti)

Vasojevka, dat. jed. Vasojevki, gen. mn. Vasojevki

vee, gen. jed. veeri

vaspita, gen. jed. vaspitaa, vok. jed. vaspitau,

instr. jed. vaspitaem

veera
veernji

vaspitaica

vedro, gen. mn. vedara

vaspitaiin

veketati, prez. vekeem, gl. pril. sad. vekeui, gl.

im. veketanje

vaspitaki
276

velegrad, nom. mn. velegradi

veleizdaja

Venecijanac, gen. jed. Venecijanca, vok. jed.

Venecijane, nom. mn. Venecijanci

veleizdajniki

Venecijanev

veleizdajnik, vok. jed. veleizdajnie, nom. mn.

veleizdajnici

Venecijanka, dat. jed. Venecijanki, gen. mn.

Venecijanki

velelepan (veleljepan), velelepna, odr. vid

velelepni

venecijanski

velelepnost
(veleljepnost),
gen.
jed.
velelepnosti, instr. jed. velelepnou/velelepnosti

venerian, venerina, odr. vid venerini

veleljepan (velelepan), veleljepna, odr. vid

veleljepni

veo, gen. jed. vela, nom. mn. velovi

veleljepnost
(velelepnost),
veleljepnosti,
instr.
veleljepnou/veleljepnosti

vepar, gen. jed. vepra, nom. mn. veprovi

gen.

Venera
venuti, prez. venem, gl. pril. sad. venui
veoma (pril.)

jed.
jed.

verbalan, verbalna, odr. vid verbalni

veleposjed

verbalist (verbalista), gen. jed. verbalista

veletrgovina

verbalista (verbalist), gen. jed. verbaliste

velianstven,
velianstveni

velianstvena,

odr.

vid

verbalistiki
verbalistkinja

velianstvenost, gen. jed. velianstvenosti, instr. jed.

velianstvenou/velianstvenosti

Verdi, gen. Verdija, instr. Verdijem

velianstvo, gen. mn. velianstava/velianstva

Verdijev

veliati, prez. veliam, gl. pril. sad. veliajui, gl.

im. velianje

veresija

velik, velika, odr. vid veliki

versifikacija

Veliki medvjed (astr.)

versifikator, vok. jed. versifikatore, instr. jed.

versifikatorom

Vergilije

Veliki petak (prazn.)

veselost, gen. jed.

veselou/veselosti

velikoduan, velikoduna, odr. vid velikoduni

velikodunost, gen. jed. velikodunosti, instr. jed.
velikodunou/velikodunosti

veselosti,

instr.

jed.

vesla, vok. jed. veslau, instr. jed. veslaem

Velimlje (top.), gen. Velimlja, instr. Velimljem

veslaica, vok. jed. veslaice

Velimljanin, nom, mn. Velimljani

veslaicin

Velimljanka, dat. jed. Velimljanki, gen. mn.

Velimljanki

veslo, nom. mn. vesla, gen. mn. vesala

Velimljankin

vez. (skr. veznik)

Velja erina (top.)

veljeti, prez. velim, impf. veljah, gl. pril. sad. velei

vezati, prez. veem, imper. vei, gl. pril. sad.

veui, gl. im. vezanje

velter kategorija

vezidba, gen. mn. vezidaba/vezidbi

Venecija

vezir

Veo (hipok.)

Vezirov most
277

vezivati, prez. vezujem, gl. pril. sad. vezujui, gl.

im. vezivanje

vijenac, gen. jed. vijenca, gen. mn. vijenaca

veznik, nom. mn. veznici

vibracija

vijoriti se, prez. vijorim se, gl. pril. sad. vijorei se,
gl. im. vijorenje

vibracijski (vibracioni)

vijuga, dat. jed. vijugi/vijuzi

vibracioni (vibracijski)

vikati, prez. viem, gl. pril. sad. viui, gl. im.

vikanje

vijest, gen. jed. vijesti, instr. jed. vijeu/vijesti

viceadmiral

vikend

vidar, vok. jed. vidaru/vidare, instr. jed. vidarom/

vidarem
vidarica, vok. jed. vidarice

vilenjak, gen. jed. vilenjaka, vok. jed. vilenjae,

nom. mn. vilenjaci

vidariin

vilica

videoigra

vilini

videonadzor

viljuka, dat. jed. viljuki/viljuci, gen. mn.

viljuaka /viljuki

videorekorder

viola

videoteka, dat. jed. videoteci

violentnost, gen. jed. violentnosti, instr. jed.

violentnou/violentnosti

vidjeti (vieti), prez. vidim, aor. vidjeh, gl. prid.

rad. vidio/vidjela, gl. pril. pro. vidjevi
vidljivost, gen. jed.
vidljivou/vidljivosti

vidljivosti,

instr.

violina

jed.

violinist (violinista), gen. jed. violinista

vidokrug, nom. mn. vidokruzi

violinista (violinist), gen. jed. violiniste

vidovitost, gen. jed. vidovitosti, instr. jed.

vidovitou, odr. vid vidovitosti

violinistkinja

vidovnjak, gen. jed. vidovnjaka,

vidovnjae, nom. mn. vidovnjaci

VIP (skr. very important person)

vok.

violonelo

jed.

virtuoz, gen. jed. virtuoza

viati, prez. viam, gl. pril. sad. viajui, gl. im.

vianje

virtuozan, virtuozna, odr. vid virtuozni

vielica

virtuoznost, gen. jed. virtuoznosti, instr. jed.

virtuoznou/virtuoznosti

vielo
vieti (vidjeti), prez. vidim, aor. vieh, gl. prid.
rad. vidio/viela, gl. pril. pro. vievi

visibaba

vijadukt, gen. mn. vijadukata

viski, gen. jed. viskija, nom. mn. viskiji

vijalica

visokokvalifikovan, visokokvalifikovana, odr.

vid visokokvalifikovani

visiti, prez. visim, gl. im. vienje

vijanje, gen. jed. vijanja, instr. jed. vijanjem

visokokolski

vijati, prez. vijem , gl. pril. sad. vijui, gl. im.

vijanje
vijavica

visprenost, gen. jed. visprenosti, instr. jed.

visprenou/visprenosti

vijee, gen. jed. vijea, instr. jed. vijeem

viak, nom. mn. vikovi

vijek, nom. mn. vjekovi

viednevni
viegodinji
278

viemjeseni

vjernica, vok. jed. vjernice

vieslojan, vieslojna, odr. vid vieslojni

vjernik, vok. jed. vjernie, nom. mn. vjernici

viestruk, viestruka, odr. vid viestruki

vjernitvo, gen. mn. vjernitava/vjernitva

vieznanost, gen. jed. vieznanosti, instr. jed.

vieznanou/vieznanosti

vjernost, gen. jed.

vjernou/vjernosti

vinjik, nom. mn. vinjici

vjerodostojan,
vjerodostojni

vitetvo, gen. mn. vitetava/vitetva

instr.

jed.

vjerodostojna,

odr.

vid

vjerodostojnost, gen. jed. vjerodostojnosti, instr. jed.

vjerodostojnou/vjerodostojnosti

vitez, vok. jed. vitee, nom. mn. vitezovi

Vizantija

vjeroloman, vjerolomna, odr. vid vjerolomni

vizantijski

vjerolomniki

vizija

vjerolomnik, vok. jed. vjerolomnie, nom. mn.

vjerolomnici

vizionar, vok. jed. vizionaru/vizionare, instr. jed.

vizionarom/vizionarem
vizionarka,
vizionarki

vjernosti,

dat.

jed.

vizionarki,

gen.

vjerolomnitvo, gen. mn. vjerolomnitava/

vjerolomnitva

mn.

vizit karta, gen. mn. vizit karata

vjerolomstvo,
vjerolomstva

vjedogonja

vjeronauka, dat. jed. vjeronauci

vjea

vjerovatan, vjerovatna, odr. vid vjerovatni

vjekovati, prez. vjekujem, gl. pril. sad. vjekujui,

gl. im. vjekovanje

vjerovatno (pril.)

mn.

vjerolomstava/

vjerovatnoa

vjekovjean, vjekovjena, odr. vid vjekovjeni

vjesnica, vok. jed. vjesnice

vjekovni

vjesniki

vjenanica
vjenanje, gen.
vjenanjem

gen.

jed.

vjenanja,

instr.

vjesnik, vok. jed. vjesnie, nom. mn. vjesnici

jed.

vjet, vjeta, odr. vid vjeti

vjenati, prez. vjenam, aor. vjenah, gl. pril. pro.

vjenavi

vjetac, gen. jed. vjeca, vok. jed. vjee, gen. mn.

vjetaca

vjenavati, prez. vjenavam, gl. pril. sad.

vjenavajui, gl. im. vjenavanje

vjetaiti, prez. vjetaim, gl. pril. sad. vjetaei,

gl. im. vjetaenje

vjer. (skr. vjerski)

vjetaki
vjetak, gen. jed. vjetaka, vok. jed. vjetae

vjera

vjetakinja

vjeran, vjerna, odr. vid vjerni

vjetica, vok. jed. vjetice

vjerenica, vok. jed. vjerenice

vjetiiji (vjetiji)

vjereniin

vjetiji (vjetiiji)

vjereniki

vjetiin

vjerenik, vok. jed. vjerenie, nom. mn. vjerenici

vjetiina

vjerenitvo, gen. mn. vjerenitava/vjerenitva

vjetar, gen. jed. vjetra, nom. mn. vjetrovi

vjeridba, gen. mn. vjeridaba/vjeridbi

279

vjetrenjaa

vlasnica, vok. jed. vlasnice

vjetrenjast, vjetrenjasta, odr. vid vjetrenjasti

vlasniin

vjetrina

vlasnik, vok. jed. vlasnie, nom. mn. vlasnici

vjetriti, prez. vjetrim, gl. pril. sad. vjetrei, gl. im.

vjetrenje

vlasnitvo, gen. mn. vlasnitava/vlasnitva

vjetrobran

vlastela

vjetromet

vlasteoski

vjetrometina

vlastodrev

vjetromjer, gen. jed. vjetromjera, instr. jed.

vjetromjerom

vlastodrac, gen. jed. vlastodrca, vok. jed.

vlastodre, gen. mn. vlastodraca

vjetropir, vok. jed. vjetropire/vjetropiru, instr. jed.

vjetropirom

vlastoljubac, gen. jed. vlastoljupca, vok. jed.

vlastoljupe, gen. mn. vlastoljubaca

vjetropirka, dat. jed. vjetropirki, gen. mn.

vjetropirki

vlastoljubivost, gen. jed. vlastoljubivosti, instr. jed.

vlastoljubivou/vlastoljubivost

vjetrovit, vjetrovita, odr. vid vjetroviti

vlastoljupev

vjetrovitost, gen. jed. vjetrovitosti, instr. jed.

vjetrovitou/vjetrovitosti

Vlaka crkva

vlast, gen. jed. vlasti, instr. jed. vlau/vlasti

vjetrovka, dat. jed. vjetrovci, gen. mn. vjetrovki

vlanost, gen. jed. vlanosti, instr. jed. vlanou/

vlanosti

vjeverica, vok. jed. vjeverice

vo, gen. jed. vola, nom. mn. volovi

vjeveriin

voi (dem. od vo), instr. jed. voiem

vjeveriji

voka, dat. jed. voki, gen. mn. voaka/voki

vjebalini

vonjak, nom. mn. vonjaci

vjebalite, gen. jed. vjebalita, instr. jed.

vjebalitem

vodarica
vodariin

vjebanka, dat. jed. vjebanci, gen. mn. vjebanki

vodijer, gen. jed. vodijera, instr. jed. vodijerom

vjebaonica

vodnik, vok. jed. vodnie, nom. mn. vodnici

vkv. (skr. visokokvalifikovani)

vl. (skr. vlasnik)

vodnjikavost, gen. jed. vodnjikavosti, instr. jed.

vodnjikavou/vodnjikavosti

vladalac, gen. jed. vladaoca, vok. jed. vladaoe,

gen. mn. vladalaca

vododjelnica
Vodolija (hor. znak)

vladar, vok. jed. vladaru/vladare, instr. jed.

vladarom/vladarem

vodomjer, gen. jed. vodomjera,

vodomjerom

vladarka, dat. jed. vladarki, gen. mn. vladarki

instr.

jed.

vodonoa

vladianski

vodoskok, nom. mn. vodoskoci

vladiin
vladika, dat. jed. vladici

vodozemac, gen. jed. vodozemca, vok. jed.

vodozeme, gen. mn. vodozemaca

Vladimir Dukljanski

voa

Vlah, vok. jed. Vlae, nom. mn. Vlasi

vostvo, gen. mn. vostava/vostva

280

vojevati, prez. vojujem, gl. pril. sad. vojujui, gl.

im. vojevanje

vozovoa

vojn. (skr. vojniki)

v. r. (skr. vlastitom rukom, vlastoruno)

vojniina

vrabac, gen. jed. vrapca, vok. jed. vrape, gen. mn.

vrabaca

vonja, gen. mn. vonja/vonji

vojniki

vra, instr. jed. vraem, nom. mn. vraevi/vrai

Vojnik (top.)

vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im.

vraanje

vojnik, vok. jed. vojnie, nom. mn. vojnici

vojska, dat. jed. vojsci, gen. mn. vojski

vraati, prez. vraam, gl. pril. sad. vraajui, gl. im.

vraanje

vojskovoa
vojtiti, prez. vojtim, gl. pril. sad. vojtei, gl. im.
vojtenje

vradbina
vrag, vok. jed. vrae, nom. mn. vragovi/vrazi

vojvoda
Vojvodina

vragolanka, dat. jed. vragolanki, gen. mn.

vragolanki

vojvodstvo, gen. mn. vojvodstava/vojvodstva

Vranii

Vojvoanin, nom. mn. Vojvoani

vrapiji (vrapji)

Vojvoanka, dat. jed. Vojvoanki, gen. mn.

Vojvoanki

vrapji (vrapiji)

vojvoanski

vratar, vok. jed. vrataru/vratare, instr. jed.

vratarom/vratarem

vok. (skr. vokativ)

vratnik, nom. mn. vratnici

vokabular, gen. jed. vokabulara, instr. jed.

vokabularom

Vraegrmci (top.), gen. Vraegrmaca

vokalizam,
vokalizama

gen.

jed.

vokalizma,

gen.

vraji

mn.

Vrbas (top.)
vrbaski

volan, gen. jed. volana

Vrbaanin, nom. mn. Vrbaani

volat, gen. jed. volta

Vrbaanka,
Vrbaanki

Volga, dat. Volgi

volonter, vok.
volonterom
volonterka,
volonterki

dat.

jed.
jed.

volonteru,
volonterki,

instr.

jed.

gen.

mn.

dat. jed.

Vrbaanki,

gen. mn.

vrenje, gen. jed. vrenja, instr. jed. vrenjem

vreti (vrtjeti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl.
im. vrenje
vri (vrgnuti), prez. vrgnem, aor. vrgoh (vre),
gl. pril. sad. vrgao/vrgla, gl. pril. pro. vrgavi

Volt
volt (mj. jed.)

vrea

vosak, gen. jed. voska

vreetina

voi (dem. od voz), instr. jed. voiem

vreica

votiti, prez. votim, gl. pril. sad. votei, gl. prid.

trp. voten/voen

vredniji (komp. od vrijedan)

vrednoa

votani

vrednovanje

voz
281

vrednovati, prez. vrednujem, gl. pril. sad.

vrednujui, gl. im. vrednovanje

vrljook, vrljooka, odr. vid vrljooki

vrelina

vrsnica, vok. jed. vrsnice

vrelo, gen. jed. vrela

vrsniin

vremenit, vremenita, odr. vid vremeniti

vrsnik, vok. jed. vrsnie, nom. mn. vrsnici

vremenski

vrsta

vremean, vremena, odr. vid vremeni

vrstan, vrsna, odr. vid vrsni

vreo, vrela, odr. vid vreli

vridba, gen. mn. vridba/vridbi/vridaba

vreti, prez. vrim, gl. pril. sad. vrei, gl. im. vrenje

vrnjak, gen. jed. vrnjaka, vok. jed. vrnjae, nom.

mn. vrnjaci

vrpca, gen. mn. vrpca/vrpci

vrgnuti (vri), prez. vrgnem, aor. vrgnuh, gl. prid.

rad. vrgnuo/vrgnula, gl. pril. pro. vrgnuvi

vrnjakinja

vrh, nom. mn. vrhovi

vrilac, vok. jed. vrioe, gen. mn. vrilaca

vrhunac, gen. jed. vrhunca, gen. mn. vrhunaca

vrijedan, vrijedna, odr. vid vrijedni

vrtati, prez. vrem, gl. pril. sad. vrui, gl. im.

vrtanje

vrijedjeti (vrijeeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad.

vrijedei, gl. im. vrijeenje

vrtjeti (vreti), prez. vrtim, gl. pril. sad. vrtei, gl.

im. vrenje

vrijednica, vok. jed. vrijednice

vrijedniin

vrtlar, vok. jed. vrtlaru/vrtlare,

vrtlarom/ vrtlarem

vrijednik, vok. jed. vrijednie, nom. mn. vrijednici

vrtloni

vrijedno (pril.)

vrtoglavost, gen. jed. vrtoglavosti, instr. jed.

vrtoglavou/vrtoglavosti

vrijednosni

instr.

jed.

vrvjeti, prez. vrvim, gl. pril. sad. vrvei, gl. prid.

rad. vrvio/vrvjela

vrijednost, gen. jed. vrijednosti, instr. jed.

vrijednou/vrijednosti

vtrlog, nom. mn. vtrlozi

vrijeati, prez. vrijeam, gl. pril. sad. vrijeajui,

gl. im. vrijeanje

Vuedolska bitka (istor.)

vrijeeti (vrijedjeti), prez. vrijedim, gl. pril. sad.

vrijedei, gl. prid. rad. vrijedio/vrijeela, gl. im.
vrijeenje

vuedolski

vrijeme, gen. jed. vremena

vuji (vuiji)

vrijeslo, gen. mn. vrijesala

Vuji Do

vrijea

Vujica

vrijeiti se, prez. vrijeim se

Vujiin

vrisak, gen. jed. vriska, nom. mn. vriskovi/vrisci

vuk, vok. jed. vue, nom. mn. vukovi/vuci

vriska, dat. jed. vrisci

vukovac, gen. jed. vukovca, vok. jed. vukove, gen.

mn. vukovaca

vujak, nom. mn. vujaci

vuiji (vuji)

vritati, prez. vritim, gl. pril. sad. vritei, gl. im.

vritanje

vukovski

vrlet, gen. jed. vrleti, instr. jed. vrleu/vrleti

vulg. (skr. vulgarno)

vrljav, vrljava, odr. vid vrljavi

282

vulgarnost, gen. jed. vulgarnosti, instr. jed.

vulgarnou/vulgarnosti

zabraivati, prez. zabraujem, gl. pril. sad.

zabraujui, gl. im. zabraivanje

zabrazditi, prez.
zabraen

zabrazdim, gl.

prid. trp.

zabre, gen. jed. zabra, instr. jed. zabrem

Z (skr. zapad)

zabreknuti, prez. zabreknem

zabaciti (zabaiti), prez. zabacim, gl. prid. trp.

zabaen

zabridjeti (zabrieti), prez. zabridim, aor.

zabridjeh, gl. prid. rad. zabridio/zabridjela, gl. pril.
pro. zabridjevi

zabaenost, gen. jed. zabaenosti, instr. jed.

zabaenou/zabaenosti
zabaiti (zabaciti), prez. zabaim, instr. jed.
zabaen

zabrieti (zabridjeti), prez. zabridim, aor.

zabrieh, gl. prid. rad. zabridio/zabriela, gl. pril.
pro. zabrievi

zabada, gen. jed. zabadaa, vok. jed. zabadau,

instr. jed. zabadaem

zabrinutost, gen. jed. zabrinutosti, instr. jed.

zabrinutou/zabrinutosti

zabadaa, gen. jed. zabadae

zabrinjavati, prez. zabrinjavam, gl. pril. sad.

zabrinjavajui, gl. im. zabrinjavanje

zabavini
zabazdjeti (zabaeti), prez. zabazdim, aor.
zabazdjeh, gl. prid. rad. zabazdio/zabazdjela, gl.
pril. pro. zabazdjevi

zacenuti se, prez. zacenem se

zabaeti, prez. zabazdim, aor. zabaeh, gl.

prid.
trp.
zabaen,
gl.
prid.
rad.
zabazdio/zabaela, gl. pril. pro. zabaevi

zacijeniti, prez. zacijenim, gl. prid. trp. zacijenjen

zabezeknutost, gen. jed. zabezeknutosti, instr. jed.

zabezeknutou/zabezeknutosti

zacjeljivati, prez. zacjeljujem, gl. pril. sad.

zacjeljujui, gl. im. zacjeljivanje

zabijeljeti se, prez. zabijelim se, aor. zabijeljeh

se, gl. prid. rad. zabijelio se/zabijeljela se, gl. pril.
pro. zabijeljevi se

zacrnjeti, prez. zacrnim, aor. zacrnjeh, gl. prid.

rad. zacrnio/zacrnjela, gl. pril. pro. zacrnjevi

zacijeliti, prez. zacijelim, gl. prid. trp. zacijeljen,

gl. im. zacjeljenje
zacijukati, prez. zacijuem, imper. zacijui

zacrvenjeti, prez. zacrvenim, aor. zacrvenjeh, gl.

prid. rad. zacrvenio/zacrvenjela, gl. pril. pro.
zacrvenjevi

zabiljeka, dat. jed. zabiljeci, gen. mn. zabiljeaka

zabiljeiti,
zabiljeen

prez.

zabiljeim,

gl.

prid.

trp.

zaaiti, prez. zaaim, gl. prid. trp. zaaen

zablejati, prez. zablejim

zaamati, prez. zaamam

zablijetati, prez. zablijetim

zaamiti, prez. zaamim

zabludjeti (zablueti), prez. zabludim, aor.

zabludjeh, gl. prid. rad. zabludio/zabludjela, gl.
pril. pro. zabludjevi

zaas (pril.)

zablueti (zabludjeti), prez. zabludim, aor.

zablueh, gl. prid. rad. zabludio/zabluela, gl. pril.
pro. zabluevi

zaauriti (zaahuriti), prez. zaaurim, gl. prid.

trp. zaauren

zaahuriti (zaauriti), prez. zaahurim, gl. prid.

trp. zaahuren

zaboga (uzv.)

zaetak, gen. jed. zaetka, nom. mn. zaeci, gen.

mn. zaetaka

zaboravnost, gen. jed. zaboravnosti, instr. jed.

zaboravnou/zaboravnosti

zaeti, prez. zanem, imper. zani, gl. prid. trp.

zaet
zaetnik, vok. jed. zaetnie, nom. mn. zaetnici
283

zain

zadugo (pril.)

zainjavati, prez. zainjavam, gl. pril. sad.

zainjavajui, gl. im. zainjavanje

zaduvaniti, prez. zaduvanim, gl. prid. trp.

zaduvanjen

zaudo (pril.)

zaduvanost, gen. jed. zaduvanosti, instr. jed.

zaduvanou/zaduvanosti

zauditi (se), prez. zaudim (se), gl. pril. trp.

zauen

zaduvati (se), prez. zaduvam (se)

zauenost, gen. jed. zauenosti, instr. jed.

zauenou/zauenosti

zaenuti (zadjenuti), prez. zaenem, gl. prid.

trp. zaenut

zauti, prez. zaujem, gl. pril. pro. zauvi

zaesti (zadjesti), prez. zaedem, gl. prid. trp.

zaeven

zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril.

sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje

zaevica

zaoriti (se), prez. zaorim (se)

zaevojiti se
zaevojim se

zautati, prez. zautim

(zadjevojiti

se),

prez.

zautkivati, prez. zautkujem, gl. pril. sad.

zautkujui, gl. im. zautkivanje

Zagara, gen. Zagaraa/Zagara

zaerivati (zatjerivati), prez. zaerujem, gl. pril.

sad. zaerujui, gl. im. zaerivanje

Zagaranka, dat. jed. Zagaranki, gen. mn.

Zagaranki

zadah, nom. mn. zadasi

zagaiva, instr. jed. zagaivaem

zadahtati, prez. zadahem

zaglaivati, prez. zaglaujem, gl. pril. sad.

zaglaujui, gl. im. zaglaivanje

Zagaranin, nom. mn. Zagarani

zadatak, gen. jed. zadatka, nom. mn. zadaci, gen.

mn. zadataka

zaglibiti, prez. zaglibim, gl. prid. trp. zaglibljen

zadihati (se), prez. zadiem (se)

zaglupljivati, prez. zaglupljujem, gl. pril. sad.

zaglupljujui, gl. im. zaglupljivanje

zadjenuti (zaenuti), prez. zadjenem, gl. prid.

trp. zadjenut

zagluenost, gen. jed. zagluenosti, instr. jed.

zagluenou/zagluenosti

zadjesti (zaesti), prez. zadjedem, gl. prid. trp.

zadjeven
zadjevojiti se
zadjevojim (se)

(zaevojiti

se),

zagluvjeti, prez. zagluvim, aor. zagluvjeh, gl. prid.

rad. zagluvio/zagluvjela, gl. pril. pro. zagluvjevi

prez.

zagnojiti, prez. zagnojim, gl. prid. trp. zagnojen

zadnjonepani

zagone (prilog)

zadojiti, prez. zadojim, gl. prid. trp. zadojen

zadovijek (pril.)

zagonetka, dat. jed.

zagonetaka/zagonetki

zadovoljtina

zagorati, prez. zagoram

zadrhtati, prez. zadrhtim

zagoravati, prez. zagoravam, gl. pril. sad.

zagoravajui, gl. im. zagoravanje

zadrijemati, prez. zadrijemam/zadrijemljem

zadrtosti,

instr.

gen.

mn.

zagorijevati, prez. zagorijevam, gl. pril. sad.

zagorijevajui, gl. im. zagorijevanje

zadrijeti, prez. zadrem, aor. zadrijeh, gl. prid. rad.

zadro/zadrla, gl. pril. pro. zadrijevi
zadrtost, gen. jed.
zadrtou/zadrtosti

zagonetki,

zagorjeti, prez. zagorim, aor. zagorjeh, gl. prid.

rad. zagorio/zagorjela, gl. pril. pro. zagorjevi

jed.

zagraivati, prez. zagraujem, gl. pril. sad.

zagraujui, gl. im. zagraivanje

zadruga, dat. zadruzi

284

zagraktati, prez. zagrakem

zahvala

zagriti, prez. zagrim

zahvalnica

zagrdjeti (zagreti), prez. zagrdim, aor.

zagrdjeh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrdjela, gl. pril.
pro. zagrdjevi

zahvalnost, gen. jed. zahvalnosti, instr. jed.

zahvalnou/zahvalnosti
zahvaljivati, prez. zahvaljujem, gl. pril. sad.
zahvaljujui, gl. im. zahvaljivanje

zagreti (zagrdjeti), prez. zagrdim, aor.

zagreh, gl. prid. rad. zagrdio/zagrela, gl. pril.
pro. zagrevi

zahvatati, prez. zahvatam,

zahvatajui, gl. im. zahvatanje

gl.

pril.

sad.

Zagreb

zainat (pril.)

zagrebaki

zajamiti (zajemiti), prez. zajamim, gl. prid.

trp. zajamen

Zagrepanin, nom. mn. Zagrepani

Zagrepanka, dat. jed. Zagrepanki, gen. mn.
Zagrepanki

zaista (zaisto) (rije.)

zagrijanost, gen. jed. zagrijanosti, instr. jed.

zagrijanou/zagrijanosti

zajedljivac, gen. jed. zajedljivca, vok. jed.

zajedljive, gen. mn. zajedljivaca

zagrijati, prez. zagrijem

zajedljivica, vok. jed. zajedljivice

zagrijavati, prez. zagrijavam, gl. pril. sad.

zagrijavajui, gl. im. zagrijavanje

zajedljiviin

zaisto (zaista) (rije.)

zajedljivost, gen. jed. zajedljivosti, instr. jed.

zajedljivou/zajedljivosti

zagristi, prez. zagrizem, aor. zagrizoh, gl. prid.

rad. zagrizao/zagrizla, gl. pril. pro. zagrizavi

zajemiti (zajamiti), prez. zajemim, gl. prid.

trp. zajemen

zagrmjeti, prez. zagrmim, aor. zagrmjeh, gl. prid.

rad. zagrmio/zagrmjela, gl. pril. pro. zagrmjevi

zajmiti, prez. zajmim, gl. prid. trp. zajmljen

zagrta, gen. jed. zagrtaa, vok. jed. zagrtau, instr.

jed. zagrtaem

zajmodavac, gen. jed. zajmodavca, vok. jed.

zajmodave, gen. mn. zajmodavaca

zagrtati, prez. zagrem, gl. pril. sad. zagrui, gl.

im. zagrtanje

zakaka, dat. jed. zakaki, gen. mn. zakaki

zakaljati, prez. zakaljem

zagudjeti (zagueti), prez. zagudim, aor.

zagudjeh, gl. prid. rad. zagudio/zagudjela, gl. pril.
pro. zagudjevi

zaklati, prez. zakoljem, imper. zakolji

zakleti, prez. zakunem, imper. zakuni

zagueti (zagudjeti), prez. zagudim, aor.

zagueh, gl. prid. rad. zagudio/zaguela, gl. pril.
pro. zaguevi

zakopati, prez. zakopam

zakliktati, prez. zaklikem

zahladiti, prez. zahladi, gl. prid. trp. zahlaen

zaklopi, instr. jed. zaklopiem

zahladnjeti, prez. zahladnim

zakljuak, gen. jed. zakljuka, nom. mn. zakljuci,

gen. mn. zakljuaka

zahlaivati, prez. zahlaujem, gl. pril. sad.

zahlaujui, gl. im. zahlaivanje

zakokodati, prez. zakokodaem

zahtijevati, prez. zahtijevam, gl. pril. sad.

zahtijevajui, gl. im. zahtijevanje

Zakonik knjaza Danila

zakonitost, gen. jed. zakonitosti, instr. jed.
zakonitou/zakonitosti

zahtjev
zahtjevan, zahtjevna, odr. vid zahtjevni

zakonodavac, gen. jed. zakonodavca, vok. jed.

zakonodave, gen. mn. zakonodavaca

Zahumlje (istor.)
285

zakonodavev
vid

zaleeti se (zaletjeti se), prez. zaletim se, aor.

zaleeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaleela se, gl.
pril. pro. zaleevi se

zakonotvorac, gen. jed. zakonotvorca, vok. jed.

zakonotvore, nom. mn. zakonotvoraca

zalei (zalegnuti), prez. zaleem/zalegnem, aor.

zalegoh (zalee), gl. prid. rad. zalegao/zalegla, gl.
pril. pro. zalegavi

zakonomjeran,
zakonomjerni

zakonomjerna,

odr.

zakorijeniti (se), prez. zakorijenim (se), gl. prid.

trp. zakorijenjen

zalegnuti (zalei), prez. zalegnem, aor.

zalegnuh, gl. prid. rad. zalegnuo/zalegnula, gl. pril.
pro. zalegnuvi

zakovrnuti, prez. zakovrnem

zakorjenjivati (se), prez. zakorjenjujem (se), gl.
pril. sad.
zakorjenjujui (se),
gl. im.
zakorijenjivanje

zalelekati, prez. zaleleem

zaletjeti se (zaleeti se), prez. zaletim se, aor.
zaletjeh se, gl. prid. rad. zaletio se/zaletjela se, gl.
pril. pro. zaletjevi se

zakovrtati, prez. zakovrem, gl. pril. sad.

zakovrui, gl. im. zakovrtanje

zaliha, dat. jed. zalihi

zakovrdati, prez. zakovrdam

zakrijetati, prez. zakrijetim

zalijeiti, prez. zalijeim, gl. prid. trp. zalijeen, gl.

im. zaljeenje

zakrljalost, gen. jed. zakrljalosti, instr. jed.

zakrljalou/zakrljalosti

zalijetati (se), prez. zalijeem se, gl. pril. sad.

zalijeui se, gl. im. zalijetanje

zakrljati, prez. zakrljam

zakroiti, prez. zakroim

zalijevati (zalivati), prez. zalijevam, gl. pril. sad.

zalijevajui, gl. im. zalijevanje

zakrviti, prez. zakrvim

zaliv

zakuiti, prez. zakuim

zalivati (zalijevati), prez. zalivam, gl. pril. sad.

zalivajui, gl. im. zalivanje

zakuivati, prez. zakuujem, gl. pril. sad.

zakuujui, gl. im. zakuivanje
zakukurijekati
zakukurijeem
zakukurikati
zakukuriem

(zakukurikati),

prez.

(zakukurijekati),

prez.

zalizak, gen. jed. zaliska, nom. mn. zalisci, gen. mn.

zalizaka
zalud (zaludu) (pril.)
zaludjeti (zalueti), prez. zaludim, aor.
zaludjeh, gl. prid. rad. zaludio/zaludjela, gl. pril.
pro. zaludjevi

zakupac, gen. jed. zakupca, vok. jed. zakupe, gen.

mn. zakupaca

zaludnik (zaludnjak), vok. jed. zaludnie, nom.

mn. zaludnici

zakupnica, vok. jed. zakupnice

zakupniin

zaludnjak (zaludnik), vok. jed. zaludnjae, nom.

mn. zaludnjaci

zakupniki

zaludu (zalud) (pril.)

zakuvati, prez. zakuvam

zalueti (zaludjeti), prez. zaludim, aor. zalueh,

gl. prid. rad. zaludio/zaluela, gl. pril. pro.
zaluevi

zalagaonica
zalaziti, prez. zalazim, gl. pril. sad. zalazei, gl. im.
zalaenje

zaljeenje,
zaljeenjem

zalazak, gen. jed. zalaska, nom. mn. zalasci, gen.

mn. zalazaka

gen.

jed.

zaljeenja,

zaljeivati, prez. zaljeujem,

zaljeujui, gl. im. zaljeivanje
zam. (skr. zamjenica)
286

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.

zamai (zamaknuti), prez. zamaknem, aor.

zamakoh, gl. prid. rad. zamakao/zamakla, gl. pril.
pro. zamakavi

zamri (zamrknuti), prez. zamrknem, aor.

zamrkoh
(zanmre),
gl.
prid.
rad.
zamrkao/zamrkla, gl. pril. pro. zamrkavi

zamahati, prez. zamaem, imper. zamai

zamak, gen. jed. zamka, nom. mn. zamkovi

zamrijeti, prez. zamrem, aor. zamrijeh, gl. prid.

rad. zamro/zamrla, gl. pril. pro. zamrijevi

zamaknuti (zamai), prez. zamaknem, aor.

zamaknuh, gl. prid. rad. zamaknuo/zamaknula, gl.
pril. pro. zamaknuvi

zamrknuti (zamri), prez. zamrknem, aor.

zamrknuh, gl. prid. rad. zamrknuo/zamrknula, gl.
pril. pro. zamrknuvi

zamesti, prez. zametem, aor. zametoh, gl. prid.

rad. zameo/zamela, gl. pril. pro. zamevi

zamuknuti, prez. zamuknem

zametak, gen. jed. zametka, nom. mn. zameci, gen.

mn. zametaka

zanatski

zametati, prez. zameem, gl. pril. sad. zameui,

gl. im. zametanje

zanavijek (pril.)

zanago (pril.)
zanatstvo, gen. mn. zanatstava / zanatstva
zanijemjelost, gen. jed. zanijemjelosti, instr. jed.
zanijemjelou/zanijemjelosti

zamicati, prez. zamiem, gl. pril. sad. zamiui, gl.

im. zamicanje
zamijeniti, prez.
zamijenjen

zamijenim,

gl. prid.

zanijekati, prez. zanijeem

trp.

zanijemiti (zanijemljeti), prez. zanijemim

zanijemljeti (zanijemiti), prez. zanijemim, aor.
zanijemljeh, gl. prid. rad. zanijemio/zanijemljela,
gl. pril. pro. zanijemljevi

zamijesiti, prez. zamijesim, gl. prid. trp. zamijeen

zamijeati, prez. zamijeam, gl. prid. trp.
zamijean

zanijeti, prez. zanesem, aor. zanijeh/zanesoh, gl.

prid. rad. zanio/zanijela, gl. pril. pro. zanijevi

zamisao, gen. jed. zamisli, gen. mn. zamisli /

zamilju

zanovijet (bot.), gen. jed. zanovijeti, instr. jed.

zanovijeu/zanovijeti

zamiljenost, gen. jed. zamiljenosti, instr. jed.

zamiljenou/zamiljenosti
zamjenica

zanovijetati, prez. zanovijetam, gl. pril. sad.

zanovijetajui, gl. im. zanovijetanje

zamjeniin

zanjihati, prez. zanjiem

zamjeniki

zao, zla, odr. vid zli

zamjenik, vok. jed. zamjenie, nom. mn. zamjenici

zaodjenuti (zaoenuti), prez. zaodjenem

zamjenjivati, prez. zamjenjujem, gl. pril. sad.

zamjenjujui, gl. im. zamjenjivanje

zaodjesti (zaoesti), prez. zaodjedem, aor.

zaodjedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaodjela, gl. pril.
pro. zaodjevi

zamjerati, prez. zamjeram,

zamjerajui, gl. im. zamjeranje

gl.

pril.

sad.

zaoenuti (zaodjenuti), prez. zaoenem

zamjerka, dat. jed. zamjerci, gen. mn. zamjerki

zaoesti (zaodjesti), prez. zaoedem aor.

zaoedoh, gl. prid. rad. zaodio/zaoela, gl. pril.
pro. zaoevi

zamlaivati, prez. zamlaujem, gl. pril. sad.

zamlaujui, gl. im. zamlaivanje
zamore, gen. jed. zamoreta

zaostalost, gen. jed. zaostalosti, instr. jed.

zaostalou/zaostalosti

zamomiti (se), prez. zamomim (se), gl. prid.

trp. zamomen

zaovica, vok. jed. zaovice

zamorje

zaoviin

zamrcati, prez. zamrem

zaovii, instr. jed. zaoviiem

287

zaovina

zaposjesti, prez. zaposjedem, aor. zaposjedoh,

gl. prid. rad. zaposjeo/zaposjela, gl. pril. pro.
zaposjevi

zapad (strana svijeta)

Zapad (zapadne drave)

zaposjednuti, prez. zaposjednem

Zapadno Rimsko Carstvo

zaposijedati, prez. zaposijedam, gl. pril. sad.

zaposijedajui, gl. im. zaposijedanje

zapaliti, prez. zapalim, gl. prid. trp. zapaljen, gl.

im. zapaljenje
zapaljenje, gen.
zapaljenjem

jed.

zapaljenja,

instr.

zaposlen (zapoljen), zaposlena, odr. vid

zaposleni

jed.

zaposlenost
(zapoljenost),
zaposlenosti,
instr.
zaposlenou/zaposlenosti

zapamtiti, prez. zapamtim, gl. prid. trp. zapamen

zapeaivati, prez. zapeaujem, gl. pril. sad.
zapeaujui, gl. im. zapeaivanje

gen.

jed.
jed.

zaposlenje (zapoljenje), gen. jed. zaposlenja,

instr. jed. zaposlenjem

zapetost, gen. jed. zapetosti, instr. jed. zapetou/

zapetosti

zaposliti, prez. zaposlim, gl. prid. trp. zapoljen

zapei, prez. zapeem, aor. zapekoh (zapee), gl.

prid. rad. zapekao/zapekla, gl. prid. trp. zapeen

zapoljavati, prez. zapoljavam, gl. pri. sad.

zapoljavajui, gl. im. zapoljavanje

zapisniarka, dat. jed. zapisniarki, gen. mn.

zapisniarki

zapoljen (zaposlen), zapoljena, odr. vid

zapoljeni

zapjevati, prez. zapjevam

zapoljenost
(zaposlenost),
zapoljenosti,
instr.
zapoljenou/zapoljenosti

zaplakati, prez. zaplaem, imper. zaplai, gl. pril.

pro. zaplakavi

zapoesti (zaposjesti), prez. zapoedem, aor.

zapoedoh, gl. prid. rad. zapoeo/zapoela, gl.
pril. pro. zapoevi

zaplamtjeti (zaplameti), prez. zaplamtim, aor.

zaplamtjeh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamtjela,
gl. pril. pro. zaplamtjevi

zapoednuti (zaposjednuti), prez. zapoednem

zaplavjeti (postati plav), prez. zaplavim, aor.

zaplavjeh, gl. prid. rad. zaplavio/zaplavjela, gl.
pril. pro. zaplavjevi
prez.

zaplijenim,

gl.

prid.

jed.
jed.

zapoljenje (zaposlenje), gen. jed. zapoljenja,

instr. jed. zapoljenjem

zaplameti (zaplamtjeti), prez. zaplamtim, aor.

zaplameh, gl. prid. rad. zaplamtio/zaplamela, gl.
pril. pro. zaplamevi

zaplijeniti,
zaplijenjen

gen.

zapoedati (zaposjedati), prez. zapoedam, gl.

pril. sad. zapoedajui, gl. im. zapoedanje
zapovijed (zapovijest), gen. jed. zapovijedi,
instr. jed. zapovijeu/zapovijedi

trp.

zapovijediti, prez. zapovijedim

zaplitati, prez. zapliem, gl. pril. sad. zapliui, gl.

im. zaplitanje

zapovijedni
zapovijest (zapovijed), gen. jed. zapovijesti,
instr. jed. zapovijeu/zapovijesti

zapodjenuti (zapoenuti), prez. zapodjenem

zapodjesti (zapoesti), prez. zapodjenem, aor.
zapodjedoh, gl. prid. rad. zapodjeo/zapodjela, gl.
pril. pro. zapodjevi

zapovjednica, vok. jed. zapovjednice

zapovjedniin

zapoenuti (zapodjenuti), prez. zapoenem

zapovjedniki

zapoesti (zapodjesti), prez. zapoenem, aor.

zapoedoh, gl. prid. rad. zapodio/zapoela, gl. pril.
pro. zapoevi

zapovjednik, vok. jed. zapovjednie, nom. mn.

zapovjednici

288

zapovjednitvo,
zapovjednitva

gen.

mn.

zapovjednitava/

zapravo (rije.)

zarei se, prez. zareem se/zareknem se, aor.

zarekoh se (zaree se), gl. prid. rad. zarekao
se/zarekla se, gl. pril. pro. zarekavi se

zaprega, dat. jed. zaprezi

zareati, prez. zaream

zapreka, dat. jed. zapreci

zarez

zaprepaen (zaprepaten), zaprepaena, odr.

vid zaprepaeni

zarudjeti (zarueti), prez. zarudim, aor.

zarudjeh, gl. prid. rad. zarudio/zarudjela, gl. pril.
pro. zarudjevi

zaprepaenje (zaprepatenje), gen.

zaprepaenja, instr. jed. zaprepaenjem

jed.

zarueti (zarudjeti), prez. zarudim, aor.

zarueh, gl. prid. rad. zarudio/zaruela, gl. pril.
pro. zaruevi

zaprepaten (zaprepaen), zaprepatena, odr.

vid zaprepateni
jed.

zarumeniti (initi rumenim), gl. prid. trp.

zarumenjen

zapretati, prez. zapreem/zapretam, gl. pril. sad.

zapreui/zapretajui, gl. im. zapretanje

zarumenjeti, prez. zarumenim (postati rumen),

aor.
zarumenjeh,
gl.
prid.
rad.
zarumenio/zarumenjela,
gl.
pril.
pro.
zarumenjevi

zaprepatenje (zaprepaenje), gen.

zaprepatenja, instr. jed. zaprepatenjem

zapriati (se), prez. zapriam (se)

zaprijeiti, prez. zaprijeim, gl. prid. trp.
zaprijeen

zarzati, prez. zarem

zaprijeti, prez. zaprem, aor. zaprijeh, gl. prid. rad.

zapro/zaprla, gl. pril. pro. zaprijevi

zasebice (pril.)

zasad (pril.)
zasijati (obasjati), prez. zasijam

zaprijetiti, prez. zaprijetim

zasijati (penicu), prez. zasijem

zapuiti, prez. zapuim, gl. prid. trp. zapuen

zapustiti (zaputiti), prez. zapustim, gl. prid. trp.
zaputen
zapustjeti, prez. zapustim, aor. zapustjeh, gl. prid.
rad. zapustio/zapustjela, gl. pril. pro. zapustjevi
zapueti (zapustjeti), prez. zapustim, aor.
zapueh, gl. prid. rad. zapustio/zapuela, gl. pril.
pro. zapuevi

zasijavati, prez. zasijavam,

zasijavajui, gl. im. zasijavanje

gl.

pril.

sad.

zasijecati, prez. zasijecam,

zasijecajui, gl. im. zasijecanje

gl.

pril.

sad.

zasijedati, prez. zasijedam,

zasijedajui, gl. im. zasijedanje

gl.

pril.

sad.

zasjei (zaei), prez. zasijeem, aor. zasjekoh

(zasijee), imper. zasijeci, gl. prid. rad.
zasjekao/zasjekla, gl. pril. pro. zasjekavi

zaputiti (zapustiti), prez. zaputim, gl. prid. trp.

zaputen

zasjeda

zapuvati, prez. zapuvam

zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenen

zarasti, prez. zarastem, aor. zarastoh, gl. prid. rad.

zarastao/zarasla, gl. pril. pro. zarastavi

zasjeniti, prez. zasjenim, gl. prid. trp. zasjenjen

zaraivati, prez. zaraujem, gl. pril. sad.

zaraujui, gl. im. zaraivanje

zasjenjivati, prez. zasjenjujem, gl. pril. sad.

zasjenjujui, gl. im. zasjenjivanje

zaralost, gen. jed.

zaralou/zaralosti

zasjesti (zaesti), prez. zasjednem/zasjedem,

aor. zasjedoh, gl. prid. rad. zasjeo/zasjela, gl. pril.
pro. zasjevi

zaralosti,

instr.

jed.

zarati, prez. zaram

zasluga, dat. jed. zasluzi

zasmijati (se), zasmijem (se)
289

zasmoiti,
zasmoen

prez.

zasmoim,

gl.

prid.

trp.

zasvoivati, prez. zasvoujem, gl. pril. sad.

zasvoujui, gl. im. zasvoivanje

zasmrdjeti (zasmreti), prez. zasmrdim, aor.

zasmrdjeh, gl. prd. rad. zasmrdio/zasmrdjela, gl.
pril. pro. zasmrdjevi

zasvrbjeti, prez. zasvrbim, aor. zasvrbjeh, gl. pril.

rad. zasvrbio/zasvrbjela, gl. pril. pro. zasvrbjevi
zatedjeti (zateeti), prez. zatedim, aor.
zatedjeh, gl. prid. rad. zatedio/zatedjela, gl. pril.
pro. zatedjevi

zasmreti (zasmrdjeti), prez. zasmrdim, aor.

zasmreh, gl. prid. rad. zasmrdio/zasmrela, gl.
pril. pro. zasmrevi
zasobice (pril.)

zateeti (zatedjeti), prez. zatedim, aor.

zateeh, gl. prid. rad. zatedio/zateela, gl. pril.
pro. zateevi

zast. (skr. zastarjelo)

zatitnica, vok. jed. zatitnice

zastarijevati, prez. zastarijevam, gl. pril. sad.

zastarijevajui, gl. im. zastarijevanje

zatitniin

zastariv (zastarljiv), zastariva, odr. vid zastarivi

zatitnik, vok. jed. zatitnie, nom. mn. zatitnici

zastarjelost, gen. jed. zastarjelosti, instr. jed.

zastarjelou/zastarjelosti

zatitnitvo, gen. mn. zatitnitava/zatitnitva

zastarljiv
zastarljivi

zautati, prez. zautim

zasnijeiti, prez. zasnijeim, gl. pril. pro. zasnijeivi

(zastariv),

zastarljiva,

odr.

zatitniki

zato (vez.; rije.)

vid

zaei (zasjei), prez. zasijeem, aor. zaekoh

(zasijee), imper. zasijeci, gl. prid. rad.
zaekao/zaekla, gl. pril. pro. zaekavi

zastidjeti se (zastieti se), prez. zastidim se,

aor. zastidjeh se, gl. prid. rad. zastidio
se/zastidjela se, gl. pril. pro. zastidjevi se

zaesti (zasjesti), prez. zaedem/zaednem, aor.

zaedoh, gl. prid. rad. zaeo/zaela, gl. pril. pro.
zaevi

zastieti se (zastidjeti se), prez. zastidim se,

aor. zastieh se, gl. prid. rad. zastidio se/zastiela
se, gl. pril. pro. zastievi se

zatai (zataknuti), prez. zataknem, aor. zatakoh,

gl. prid. rad. zatakao/zatakla, gl. pril. pro.
zatakavi

zastrijeti (zastrti), prez. zastrem, aor. zastrijeh,

gl. prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro.
zastrijevi/zastrvi
zastrti (zastrijeti), prez. zastrem, aor. zastrh, gl.
prid. rad. zastro/zastrla, gl. pril. pro. zastrvi

zataknuti (zatai), prez. zataknem, aor.

zataknuh, gl. prid. rad. zataknuo/zataknula, gl.
pril. pro. zataknuvi

zastudjeti (zastueti), prez. zastudim, aor.

zastudjeh, gl. prid. rad. zastudio/zastudjela, gl.
pril. pro. zastudjevi

Zatarac, vok. jed. Zatare, instr. jed. Zatarcom/

Zatarcem, gen. mn. Zataraca

zastueti (zastudjeti), prez. zastudim, aor.

zastueh, gl. prid. rad. zastudio/zastuela, gl. pril.
pro. zastuevi

zatei, prez. zateem/zateknem, aor. zatekoh, gl.

prid. rad. zatekao/zatekla, gl. pril. pro. zatekavi

Zatarje (geogr.)

zatjerivati (zaerivati), prez. zatjerujem, gl. pril.

sad. zatjerujui, gl. im. zatjerivanje

zasvijetliti (zasvijetljeti), prez. zasvijetlim

zasvijetljeti (zasvijetliti), prez. zasvijetlim, aor.
zasvijetljeh, gl. prid. rad. zasvijetlio/zasvijetljela,
gl. pril. pro. zasvijetljevi

zato (rije.)
zatrati (se), prez. zatrim (se)

zasvjedoiti, prez. zasvjedoim

zatreptati, prez. zatrepem, imper. zatrepi

zasvjetlucati, prez. zasvjetlucam

zatrijeti (zatrti), prez. zatrem, aor. zatrijeh, gl.

prid. rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrijevi

zasvoditi, prez. zasvodim, gl. prid. trp. zasvoen

290

zatrti (zatrijeti), prez. zatrem, aor. zatrh, gl. prid.

rad. zatro/zatrla, gl. pril. pro. zatrvi

zavjet

zatrudnjeti, prez. zatrudnim, aor. zatrudnjeh, gl.

prid. rad. zatrudnjela, gl. pril. pro. zatrudnjevi

zavjetovati, prez. zavjetujem, gl. pril. sad.

zavjetujui, gl. im. zavjetovanje

zauvar (pril.)

zavjetrina

zauvijek (pril.)

zavladiiti, prez. zavladiim, gl. prid. trp.

zavladien

zavjetan, zavjetna, odr. vid zavjetni

zauzvrat (pril.)
zavapiti, prez. zavapim

zavoditi, prez. zavodim, gl. pril. sad. zavodei, gl.

im. zavoenje

zavazda (pril.)
zavesti, prez. zavedem, aor. zavedoh, gl. prid. rad.
zaveo/zavela, gl. pril. pro. zavevi

zavodnica, vok. jed. zavodnice

zavidan, zavidna, odr. vid zavidni

zavodnik,
zavodnici

zavodniin

zavidjeti (zavieti), prez. zavidim, aor. zavidjeh,

gl. prid. rad. zavidio/zavidjela, gl. pril. pro.
zavidjevi

vok.

jed.

zavodnie,

nom.

mn.

zavodnitvo, gen. mn. zavodnitava/zavodnitva

zavojeva, vok. jed. zavojevau, instr. jed.
zavojevaem

zavidnik, vok. jed. zavidnie, nom. mn. zavidnici

zavieti (zavidjeti), prez. zavidim, aor. zavieh,
gl. prid. rad. zavidio/zaviela, gl. pril. pro.
zavievi

zavojevaki

zavijati, prez. zavijem

zavojtiti, prez. zavojtim, gl. prid. trp. zavojten

zavijavati, prez. zavijavam,

zavijavajui, gl. im. zavijavanje

gl.

pril.

zavoljeti, prez. zavolim, aor. zavoljeh, gl. prid.

rad. zavolio/zavoljela, gl. pril. pro. zavoljevi

sad.

zavijoriti, prez. zavijorim, gl. prid. trp. zavijoren

zavreti (zavrtjeti), prez. zavrtim, aor. zavreh,

gl. prid. rad. zavrtio/zavrela, gl. pril. pro.
zavrevi

zavisan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavisiti)

zavrgnuti, prez. zavrgnem

zavistan, zavisna, odr. vid zavisni (od zavist)

zavrijedjeti (zavrijeeti), prez. zavrijedim, aor.

zavrijedjeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijedjela,
gl. pril. pro. zavrijedjevi

zavisiti, prez. zavisim

zavjerenica, vok. jed. zavjerenice

zavrijeeti (zavrijediti), prez. zavrijedim, aor.

zavrijeeh, gl. prid. rad. zavrijedio/zavrijeela, gl.
pril. pro. zavrijeevi

zavjereniin
zavjereniki

zavrijeti, prez. zavrem

zavjerenik, vok. jed. zavjerenie, nom. mn.

zavjerenici
zavjerenitvo,
zavjerenitva

gen.

mn.

zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh,

gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro.
zavrtjevi

zavjerenitava/

zavjeriti (se), prez. zavjerim (se)

zavritati, prez. zavritim

zavjetanje, gen. jed. zavjetanja, instr. jed.

zavjetanjem

zavretak, gen. jed. zavretka, nom. mn. zavreci,

gen. mn. zavretaka

zavjeta, vok.
zavjetaem

zavrtati, prez. zavrem, gl. pril. sad. zavrui, gl.

im. zavrtanje

jed.

zavjetau,

zavjetati, prez. zavjetam,

zavjetajui, gl. im. zavjetanje

gl.

instr.

jed.

pril.

sad.
291

zavrtjeti (zavreti), prez. zavrtim, aor. zavrtjeh,

gl. prid. rad. zavrtio/zavrtjela, gl. pril. pro.
zavrtjevi

zbrinjavati, prez. zbrinjavam, gl. pril. sad.

zbrinjavajui, gl. im. zbrinjavanje

zazelenjeti, prez. zazelenim, aor. zazelenjeh, gl.

prid. rad. zazelenio/zazelenjela, gl. pril. pro.
zazelenjevi

zbrka, dat. jed. zbrci, gen. mn. zbrka

zaednjeti, prez. zaednim, aor. zaednjeh, gl.

prid. rad. zaednio/zaednjela, gl. pril. pro.
zaednjevi

zbunjenost, gen. jed. zbunjenosti,

zbunjenou/zbunjenosti

zaditi, prez. zadim/zadijem

zdjelar, vok. jed. zdjelaru/zdjelare, instr. jed.

zdjelarom/zdjelarem

zbrisati, prez. zbriem, imper. zbrii

zbrkati, prez. zbrkam
instr. jed.

zdjela

zaueti (zautjeti), prez. zautim, aor. zaueh,

gl. prd. rad. zautio/zauela, gl. pril. pro.
zauevi

zdjelast, zdjelasta, odr. vid zdjelasti

zdjelica

zaudjeti (zaueti), prez. zaudim, aor.

zaudjeh, gl. prid. rad. zaudio/zaudjela, gl. pril.
pro. zaudjevi

Zdravomarija (molitva)
zdravstveni

zaueti (zaudjeti), prez. zaudim, aor.

zaueh, gl. prid. rad. zaudio/zauela, gl. pril.
pro. zauevi

zdravstvo, gen. mn. zdravstava/zdravstva

zautjeti (zaueti), prez. zautim, aor.

zautjeh, gl. prd. rad. zautio/zautjela, gl. pril.
pro. zautjevi

zebra, gen. mn. zebra/zebara

zduan, zduna, odr. vid zduni

zec, nom. mn. zeevi
zeiji (zeji)

zb. (skr. zbirni)

zeji (zeiji)

zb. (skr. zbirka; zbornik)

Zeanin, nom. mn. Zeani

zbilja

Zeanka, dat. jed. Zeanki, gen. mn. Zeanki

zb. im. (skr. zbirna imenica)

zelemba, vok. jed. zelembau, instr. jed.

zelembaem

zbirka, dat. jed. zbirci, gen. mn. zbirki

zbratimiti (se), prez. zbratimim (se), gl. prid. trp.
zbratimljen

zelenook, zelenooka, odr. vid zelenooki

zbrkati, prez. zbrkam

zelenjeti, prez. zelenim, gl. pril. sad. zelenei

zbjeg, nom. mn. zbjegovi

Zemlja (nebesko tijelo)

zbogom (uzv.)

zemlja (tlo)

zbor, gen. jed. zbora, nom. mn. zborovi

zborite, gen. jed. zborita, instr. jed. zboritem

zemljak, gen. jed. zemljaka, vok. jed. zemljae,

nom. mn. zemljaci

zboriti, prez. zborim

zemljini

zbornica

zemljite, gen. jed. zemljita, instr. jed. zemljitem

zborniki
zborovoa

zemljodjelac, vok. jed. zemljodjele, instr. jed.

zemljodjelcem, gen. mn. zemljodjelaca

zbrda-zdola

zemljoposjednica, vok. jed. zemljoposjednice

Zelenortska ostrva

zemljoposjedniin
292

zemljoposjedniki

zijevalica

zemljoposjednik, vok. jed. zemljoposjednie,

nom. mn. zemljoposjednici

zijevalo
zijevati, prez. zijevam, gl. pril. sad. zijevajui, gl.
im. zijevanje

zemljoradniki
zemljoradnik, vok. jed. zemljoradnie, nom. mn.
zemljoradnici

zijevni

zepsti, prez. zebem, gl. pril. sad. zebui, impf.

zebijah, gl. prid. rad. zebao/zebla

zimnica

zijevnuti, prez. zijevnem

zimus (pril.)

Zeta (rijeka)

zimunji

Zeta (geogr.)

zjena

Zeta (istor.)

zjenica (enica)

Zeta (sport. klub)

zlatarica

zetski

zlatariin

Zetski dom (zgrada)

zlatook, zlatooka, odr. vid zlatooki

zgarite, gen. jed. zgarita, instr. jed. zgaritem

zlikovac, gen. jed. zlikovca, vok. jed. zlikove, gen.

mn. zlikovaca

zglavak, gen. jed. zglavka, nom. mn. zglavci/

zglavkovi

zlo, gen. mn. zala

zglobobolja

zlobnik, vok. jed. zlobnie, nom. mn. zlobnici

zgnjeenost, gen. jed. zgnjeenosti, instr. jed.

zgnjeenou/zgnjeenosti

zlobnost, gen. jed. zlobnosti, instr. jed. zlobnou

zgnjeiti, prez. zgnjeim, gl. prid. trp. zgnjeen

zloa

zgoditi, prez. zgodim

zloudan, zloudna, odr. vid zloudni

zgorega (pril.)

zloudnost, gen. jed. zloudnosti, instr. jed.

zloudnou/zloudnosti

zgotoviti, prez. zgotovim, gl. prid. trp. zgotovljen

zlodjelo, gen. mn. zlodjela

Zgrade agovia

zloglasnica, vok. jed. zloglasnice

zgriti, prez. zgrim, gl. prid. trp. zgren

zloglasniin

zgrijeiti, prez. zgrijeim

zloglasniki

zgrtati, prez. zgrem, gl. pril. sad. zgrui, gl. im.

zgrtanje

zloglasnik, vok. jed. zloglasnie, nom. mn.

zloglasnici

zgruvati, prez. zgruvam

zloglasnost, gen. jed. zloglasnosti, instr. jed.

zloglasnou/zloglasnosti

zguliti, prez. zgulim, gl. prid. trp. zguljen

zgusnuti, prez. zgusnem

zlonamjernost, gen. jed. zlonamjernosti, instr. jed.

zlonamjernou/ zlonamjernosti

zguvati, prez. zguvam

zidati, prez. zidam, gl. pril. sad. zidajui, gl. im.
zidanje

zlopamtilo

zijati, prez. zijam, gl. pril. sad. zijajui, gl. im.

zijanje

zloslutnik, vok. jed. zloslutnie, nom. mn.

zloslutnici

zijev, nom. mn. zjevovi

zloslutnost, instr. jed. zloslutnou/zlosutnosti

zlopoglea

293

zlosrean, zlosrena, odr. vid zlosreni

zvanian, zvanina, odr. vid zvanini

zlosrenica, vok. jed. zlosrenice

zlosreniin

zvaninik, vok. jed. zvaninie, nom. mn.

zvaninici

zlosrenik, vok. jed. zlosrenie, nom. mn.

zlosrenici

zvaninost, gen. jed. zvaninosti, instr. jed.

zvaninou/zvaninosti

zloupotrijebiti, prez. zloupotrijebim, gl. prid. trp.

zloupotrijebljen

zveati, prez. zveim, gl. pril. sad. zveei, gl. im.

zveanje

zlovremenica

zveka, dat. jed. zveki, gen. mn. zveki/zveaka

Zmajevanin, nom. mn. Zmajevani

zveka, dat. jed. zveki/zveci

Zmajevanka

zveketati, prez. zvekeem, gl. pril. sad. zvekeui,

gl. im. zveketanje

Zmajevo (top.)

zvijer, gen. jed. zvijeri, instr. jed. zvijerju/zvijeri

znaka, dat. jed. znaki, gen. mn. znaaka/znaki

zvijere, gen. jed. zvjereta

znak, nom. mn. znaci/znakovi

zvijukati, prez. zvijuem, gl. pril. sad. zvijuui,

gl. im. zvijukanje

znalac, gen. jed. znalca, vok. jed. znale, gen. mn.

znalaca
znalaki

zvidukati, prez. zviduem, gl. pril. sad.

zviduui, gl. im. zvidukanje

znamenitost, gen. jed. znamenitosti, instr. jed.

znamenitou/znamenitosti

zvjerad, gen. jed.

zvjerau/zvjeradi

znati, prez. znam/znadem

zvjerinjak, nom. mn. zvjerinjaci

znatieljan, znatieljna, odr. vid znatieljni

zvjerinji

ZOI (skr. Zimske olimpijske igre)

zvjerka, dat. jed. zvjerki, gen. mn. zvjerki

zool. (skr. zooloki)

zvjerski

zoolog, vok. jed. zooloe, nom. mn. zoolozi

zvjerstvo, gen. mn. zvjerstava/zvjerstva

zoologija
zooloki

zvjezdar, vok. jed. zvjezdaru/zvjezdare, instr. jed.

zvjezdarom/zvjezdarem

zoolokinja

zvjezdast, zvjezdasta, odr. vid zvjezdasti

zraak, gen. jed. zraka, nom. mn. zraci, gen. mn.

zraaka

zvjezdica

zraan, zrana, odr. vid zrani

zvonarica (zvonarka), vok. jed. zvonarice

zrak, nom. mn. zraci/zrakovi

zvonariin

zraka, dat. jed. zraki/zraci

zvonarka (zvonarica), vok. jed. zvonarko

zreti, prez. zrim/zrijem, gl. pril. sad. zrijui

zvonarkin

zrijevati, prez. zrijevam, gl. pril. sad. zrijevajui,

gl. im. zrijevanje

zvrka, dat. jed. zvrki, gen. mn. zvrki/zvraka

zvjeradi,

instr.

jed.

zvjezdolik, zvjezdolika, odr. vid zvjezdoliki

zvrjati, prez. zvrjim, gl. pril. sad. zvrjei, gl. im.

zvrjanje

zubac, gen. jed. zupca, gen. mn. zubaca

zuka, dat. jed. zuki

zvunost, gen. jed.

zvunou/zvunosti

zvanica

zvunosti,

ZZZ (skr. Zavod za zapoljavanje)

294

instr.

jed.

ednik (top.)

ednjeti, prez. ednim, gl. pril. sad. ednei, gl.

pril. rad. ednio/ednjela

. (skr. enski)

e, gen. jed. ei, instr. jed. eu/ei

abac, gen. jed. apca, vok. jed. ape, gen. mn.

abaca

eludac, gen. jed. eluca, gen. mn. eludaca

abokreina

eludani

al, nom. mn. ali

eljeti, prez. elim, gl. pril. sad. elei, gl. prid. rad.
elio/eljela, gl. prid. trp. eljen

alba, gen. mn. alba/albi

eljezara

albeni

eljeznica

alije (komp. od ao)

eljezniar, vok. jed. eljezniaru/eljezniare,

instr. jed. eljezniarom/eljezniarem

alopojka, dat. jed. alopojci, gen. mn. alopojki

alost, gen. jed. alosti, instr. jed. alou/alosti

eljezniarka, dat. jed. eljezniarki, gen. mn.

eljezniarki

alostan, alosna, odr. vid alosni

andar (dandar), vok. jed. andaru/andare,
instr. jed. andarom/andarem

eljezniki

anr, gen. jed. anra, nom. mn. anrovi

enidba, gen. mn. enidaba/enidbi

aoka, dat. jed. aoci, gen. mn. aoka

enidbeni

ardinjera
arini

eniti, prez. enim, gl. pril. sad. enei, gl. prid. trp.
enjen

arite, gen. jed. arita, instr. jed. aritem

enka, dat. jed. enki, gen. mn. enki

bun, nom. mn. bunovi

enomrzac, gen. jed. enomrsca, vok. jed.

enomre, gen. mn. enomrzaca

eljezo

derati, prez. derem, gl. pril. sad. derui, gl. im.

deranje

enomrev

dral, nom. mn. dralovi/drali

enska, gen. jed. enske, dat. jed. enskoj, nom.

mn. enske

drebad, gen. jed. drebadi, instr. jed. drebau/

drebadi
drebe, gen. jed. drebeta

enstvenost, gen. jed. enstvenosti, instr. jed.

enstvenou/enstvenosti

drebei

enturaa

drebica

enturina

drebiin

estok, estoka, odr. vid estoki

drijebac, gen. jed. drijepca, vok. jed. drijepe,

gen. mn. drijebaca

ei (komp. od estok)

drijepev

idak, itka, odr. vid itki

drijebiti (se), prez. drijebim (se), gl. pril. sad.

drijebei (se), gl. im. drijebljenje

ii (itkiji) (komp. od idak)

drijelni

ilavost, gen. jed.

ilavou/ilavosti

gepe, gen. jed. gepeta

igolo, gen. jed. igola, nom. mn. igoli

drijelo
295

ilavosti,

instr.

jed.

irant, gen. jed. iranta, gen. mn. iranata

uanica (uenica)

iri, gen. jed. irija, instr. jed. irijem, nom. mn. iriji

uenica (uanica)

iro raun

ueti (utjeti) (postajati ut ili biti ut), prez.

utim, gl. pril. sad. utei, gl. prid. rad.
utio/uela

ika, dat. jed. iki/ici, gen. mn. iki/iaka

itije

ui (komp. od ut)

itkiji (ii) (komp. od idak)

ukast, ukasta, odr. vid ukasti

ivahan, ivahna, odr. vid ivahni

ivahnost, gen. jed. ivahnosti,
ivahnou/ivahnosti

instr.

udjeti (ueti), prez. udim, gl. pril. sad. udei,

impf. uah, gl. prid. rad. udio/udjela

jed.

uen, uena, odr. vid ueni

ivjeti, prez. ivim, gl. pril. sad. ivei, impf.

ivljah, gl. prid. rad. ivio/ivjela

ueti (udjeti), prez. udim, gl. pril. sad. udei,

impf. uah, gl. prid. rad. udio/uela

ivinarnik, nom. mn. ivinarnici

urnal

ivopisan, ivopisna, odr. vid ivopisni

urnalist (urnalista), gen. jed. urnalista

ivopisnost, gen. jed. ivopisnosti, instr. jed.

ivopisnou/ivopisnosti

urnalista (urnalist), gen. jed. urnaliste

ivotopis

urnalistiki

iak, gen. jed. ika, nom. mn. ici, gen. mn.

iaka

urnalistkinja

lijeb, nom. mn. ljebovi

utica

lijebiti, prez. lijebim, gl. pril. sad. lijebei, gl.

prid. trp. lijebljen, gl. im. lijebljenje

utiti (initi utim), prez. utim, gl. pril. sad.

utei, gl. im. uenje

lijezda, gen. mn. lijezda

utjeti (ueti), prez. utim, gl. pril. sad. utei,

gl. prid. rad. utio / utjela

ut, uta, odr. vid uti

ljebast, ljebasta, odr. vid ljebasti

utokljunac, gen. jed. utokljunca, vok. jed.

utokljune, gen. mn. utokljunaca

ljezdani
ljezdica

utokljunev

migavac, gen. jed. migavca, gen. mn. migavaca

vakati, prez. vaem, gl. pril. sad. vaui, gl. im.

vakanje

migavost, gen. jed. migavosti, instr. jed.

migavou/migavosti

valavac, gen. jed. valavca, vok. jed. valave, gen.

mn. valavaca

murei (pril.)
mureke (pril.)
njeti, prez. anjem/njem

____________________________________

. r. (skr. enski rod)

agora (top.)

rijeb, nom. mn. rebovi

ajo (hipok.)

rijebati, nom. mn. rijebam, gl. pril. sad.

rijebajui, gl. im. rijebanje

ana (hipok.)

rtvenik, nom. mn. rtvenici

ena (zjena)

u, gen. jed. ui, instr. jed. uju/ui

enica (zjenica)

ato (hipok.)

296