ZAVRNI ISPIT IZ LINGVISTIKE

Ana Agi, Iva Glavini, Kristina ekrst i Ivana Barii (poasno :P)
2008/2009

2. proireno, izdanje 2011 (ukljuuje Faqnanswers by Zvrk Doe)

copytheft version

Literatura
D. kiljan, Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka, 1994.
Pogl. 3. Suvremena lingvistika teorija i njezini pojmovi (str. 45-82)
Pogl. 8. Jezina raznolikost (str. 119-139)
Pogl. 11. Semiologija (str. 169-181)
Pogl. 13. Komunikacija i drutvo (str. 195-201)
M. Turk, Fonologija hrvatskoga jezika, Izdavaki centar Rijeka, Rijeka-Varadin, 1992.
Fonetika i fonologija (str. 17-22)
Fonologija i morfonologija (str. 23-27)
Distribucija fonema i slog ( str.33-44)
J. Lyons, Introduction to Theoretical Linguistics, Cambridge University Press
2. poglavlje The structure of language
kiljan, D. (1998) Pogled u lingvistiku, Naklada Benja, Rijeka (poglavlje
Morfologija, 10 str.)
Matthews, P. H. (1991) Morphology, Cambridge Univ. Press, Cambridge.
Word, word-form, lexeme (str. 24-41)
Inflections and word-formation (str. 42-60)
Morphemes and allomorphs (str. 102-121)
R. Van Valin (2001) An Introduction to Syntax,
Poglavlje - Grammatical relations (21-40),
Poglavlje - Dependency relations (86-101)
J. Lyons (1996) Linguistic Semantics (An introduction), CUP
Poglavlje - Lexical Meaning (46-74), CUP
R. Matasovi, Jezina raznolikost svijeta, Zgb, Algoritam, 2005; str.105-150.
Tadi, M. (2003) Jezine tehnologije i hrvatski jezik, Exlibris, Zagreb; poglavlja 1-6 + rjenik
Kova, S. (1994) Logika, Hrvatska sveuilia naklada, Zagreb (str. 124-147)

Sadraj

Literatura............................................................................................................................1
Sadraj...............................................................................................................................2
Marko Tadi: Jezine tehnologije............................................................................................3
Dubravko kiljan: Pogled u lingvistiku...................................................................................11
Sreko Kova: Logika, Marko Tadi: predavanja iz Algebarske lingvistike...................................25
Peter Hugoe Matthews: Morphology......................................................................................29
Ranko Matasovi: Jezina raznolikost svijeta..........................................................................30
Ranko Matasovi: Uvod u poredbenu lingvistiku......................................................................35
Marija Turk: Fonologija hrvatskoga jezika..............................................................................42
John Lyons: Introduction to Theoretical Linguistics..................................................................45
Robert van Valin: An Introduction to Syntax...........................................................................46
John Lyons: Semantics An Introduction: Words as meaningful units.......................................51
Zvrk Doe:

Faqnanswers (2011)...................................................................................................................54

Marko Tadi: Jezine tehnologije

-

raunalna lingvistika (computational linguistics, CL): lingvistika + raunalo; raunalna

obradba prirodnoga jezika (natural language processing, NLP): raunalo + lingvistika
jezine tehnologije: sirovina je prirodni jezik, prirodnojezini podaci, a proizvodi su sustavi koji
omoguuju korisnicima olakanu uporabu (vlastita, prirodnoga) jezika u raunalnome okruju
sve kljune znanstvene spoznaje za razvitak jezinih tehnologija dolaze s podruja lingvistike i
fonetike, a informacijska tehnologija slui kao sredstvo za njihovu primjenu u daljnjim
istraivanjima i konanim proizvodima
podruje jezinih tehnologija definirano je unutar Petoga okvirnoga programa EU (Fifth
Framework Programme, FP5, 1998. 2002.)
o postavljene su tehnologije za informacijsko drutvo (Information Society
Technologies); strateki je cilj preoblikovati drutvo u informacijsko drutvo
o etiri kljune akcije (key actions): sustavi i usluge za graane; novi naini rada i etrgovina; multimedijski sadraji i alati; kljune tehnologije i infrastrukture
o jezine tehnologije (Human Language Technologies, HLT) sastavni su dio 3. kljune
akcije; openiti cilj JT-a jest potaknuti razvitak prema ljudima usmjerene infostrukture
koja bi morala osigurati jednakopravan pristup za sve (europske) korisnike bez obzira na
jezik, dob ili sposobnost; tri su temeljna smjera:
viejezina komunikacija: izgradnja viejezinih komunikacijskih servisa,
prirodnojezino sposobnih ureaja i servisa od javnoga interesa
prirodna interaktivnost: omoguivanje prirodnije interakcije ovjeka s raunalom i
uinkovitije interpersonalne komunikacije s pomou raunala
viejezino upravljanje informacijama: pospjeivanje uinkovitosti pristupa i
upravljanja informacijama bez obzira na polazni ili ciljni jezik
godine 1985. donosi se odluka o pokretanju projekta naziva Jezine industrije (Language
Industries, LI), a u Toursu 1986. donosi se koordinacijska skupina za jezinu industriju (projekt
je posebice orijentiran na junoeuropske zemlje)
o projekt jezine industrije zamiljen je dvovidno:
nekomercijalni vid
znanstveni donosi nove spoznaje o jezicima primjenom IT-a
kulturni: ouvanje i sreivanje kulturne batine, pri emu jezici njoj
neprijeporno pripadaju
komercijalni vid
stvaranje niza proizvoda temeljenih na lingvistikim spoznajama (digitalni
rjenici, provjernici pravopisa, gramatike i stila, sustavi za generiranje
teksta, sustavi za strojno prevoenje)
o prema Sageru, etiri su mogua itanja naziva jezina industrija: industrija potpore
komunikaciji, industrija za obradbu jezika, industrija za proizvodnju jezika, alati i
proizvodi
o uloga umjetne inteligencije (artificial intelligence, AI) u istraivanjima
o godine 1989. u Dubrovniku odrana konferencija: Raunalna lingvistika i jezine
tehnologije: potrebe i perspektive, organizirao Zavod za lingvistiku FFZG-a
godine 1991. novi termin jezino istraivanje i inenjerstvo (Language Research &
Engineering, LRE), potprogram telematikoga programa (telematics programme)
o 26 projekata, tri smjera djelovanja: opa istraivanja, zajedniki resursi, alati i metode,
ogledni projekti
viejezini akcijski plan (Multilingual Action Plan, MLAP), pokrenut pri zavretku Treega
okvirnoga programa, namjena mu je pokrenuti projekte usmjerene prema primjeni dotada
usvojenih spoznaja te prosljeivanje jezinoga inenjerstva u etvrti okvirni program
u etvrtome okvirnome programu sredinji je cilj bio promicanje uporabe telematikih aplikacija
kroz primjenu jezinih tehnologija
usporedni program koji se produljio i u Peti okvirni program bio je viejezini program za
informacijsko drutvo (Multilingual Information Society Programme, MLIS)
o podizanje svijesti o potrebi viejezinih usluga u Europi
o stvaranje pogodnih uvjeta za razvitak komercijalnih viejezinih proizvoda JT-a

o smanjenje trokova prijenosa informacija i spoznaja o jezicima izmeu jezika

o doprinos promicanju jezine raznolikosti u Europi
esti okvirni program EU u skladu je s razvijanjem inteligentnoga ambijenta, okruenja
inteligentnim strojevima
o sadrava dva znaajna potprograma IST-a:
Tehnologije znanja i digitalni sadraj (Knowledge technologies and digital
content)
Inteligentna suelja i platforme (Intelligent interfaces and surfaces)
o naglasak na viemedijskim sueljima i semantiki utemeljenim sustavima znanja
jezine tehnologije dijele se na:
o jezine resurse
o jezine alate
o komercijalne proizvode
jezini resursi - raunalno pribavljene, pohranjene i podrane zbirke jezinih podataka, a
sastoje se ponajprije od korpusa, a potom i od rjenika, slue ili za razvitak novih jezinih
resursa ili za razvitak novih alata
o prema Eaglesu, korpuse razlikujemo na sljedei nain:
zbirka tekstova svaki skup tekstova skupljen prema nekim kriterijima
korpus skup jezinih odsjeaka koji su odabrani i skupljeni prema eksplicitnim
lingvistikim kriterijima s ciljem da ine jezini uzorak
raunalni korpus korpus koji je kodiran na dosljedan i standardan nain s
ciljem da bude raunalno pretraiv
o ne postoji donja granica veliine korpusnoga uzorka, uobiajeno je bar 500 pojavnica
o digitalni rjenik svaki rjenik pohranjen, obraen i pretraiv raunalom
jezini alati
o fonoloki, morfoloki, sintaktiki, semantiki, pragmatiki sustavi za strojno prevoenje
(machine translation, MT) i strojno potpomognuto prevoenje (machine aided translation,
MAT) te strojno potpomognuto uenje jezika (computer aided language learning, CALL)
o prekretnicu u leksikografskoj praksi odigrao je korpus COBUILD engleskoga jezika i
engleski rjenik kao prvi rjenik nekoga prirodnoga jezika koji je sastavljen iskljuivo na
temelju grae iz raunalnoga korpusa, ukljuujui natuknice i njihova znaenja
o korpusi su donijeli pomak u leksikografiji svojim trima vrstama podataka:
evidencijom pronalaenjem ima li neke jezine jedinice u korpusu ili nema
frekvencijom ako je ima, brojanjem koliko se puta pojavila u korpusu
relacijom pronalaenjem u kakvu odnosi stoji prema drugim jezinim
jedinicama
o alati za morfoloku obradbu:
oznaivai vrsta rijei (POS taggers) koji svakoj pojavnici u tekstu pridjeljuju
podatak o vrsti rijei
morfosintaktiki oznaivai (MSD taggers) koji svakoj pojavnici uz vrstu rijei
pridjeljuju i podatak o morfosintaktikim kategorijama
lematizatori (lemmatisers) koji svakoj pojavnici u tekstu pridjeljuju njezinu lemu,
polazni, kanonski, natukniki oblik
o alati na sintaktikoj razini
razdjelnici (chunkers) razdjeljuju reenicu na najee nerekurzivne sastavnice
kojima se jednostavno prepoznaju granice sureenice, subjektni skupovi,
imenine fraze i sl.
parseri (parsers) ulaze dublje u analizu reenine strukture:
plitki (shallow) odreuju odnose ovisnosti izmeu dijelova u reenici
duboki (deep) obavljaju punu sintaktiku analizu do razine leksikih
unosa
robusni (robust) ne zastaju kad naiu na neovjerenu kombinaciju
reeninih dijelova, pogodni za automatsku analizu stvarnoga teksta
kad se podaci o reeninoj sintaktikoj analizi uvrste u korpus, dobiva se sintaktiki
oznaen korpus banka stabala (tree bank)
drugi sustavi: za prepoznavanje i razvrstavanje naziva (named entity recognition
and classification, NERC); prepoznavanje vremenskih izraza, prepoznavanje
prostornih izraza, prepoznavanje mjera itd.

alati na semantikoj razini

semantika reenice i semantika rijei
semantike mree WordNet
semantike uloge FrameNet
o alati na pragmatikoj razini
inteligentna suelja za komunikaciju ovjek raunalo, najee razrjeavanje
deiktika ostenzivni, temporalni, prostorni, honorifici itd.
o strojno prevoenje
teorijski su nacrti dani u Weaverovu memorandumu iz 1949.
jo ne postoje sustavi koji mogu osigurati potpuno automatizirano visokokvalitetno
strojno prevoenje (fully automated high quality machine translation, FAHQMT)
strojno prevoenje (machine translation, MT) prevoenje koje obavlja raunalo,
strojno potpomognuto prevoenje (machine aided translation, MAT) prevoenje
koje obavlja ovjek s pomou raunala
etiri osnovne namjene prijevoda: prijevodi za diseminaciju podataka, prijevodi za
asimilaciju podataka, prijevodi za razmjenu podataka, prijevodi za pristup
podacima
sustavi za prevoenje pripadaju dvjema osnovnim vrstama, ovisno o
metodologiji:
sustavi temeljeni na pravilima (rule-based systems) slue se pravilima
koja omoguuju proces prevoenja
o izravni (transformacijski) sustavi zamjena rijei izvornoga jezika
rijeima ciljnoga jezika prema dvojezinim rjenicima
o neizravni (s jezinim znanjem) ralanjuju reenicu izvornoga
jezika na sintaktikoj i semantikoj razini, a potom predstavljaju
znaenjske odnose u reenici u obliku apstraktne reprezentacije
izvorne reenice
sustavi s prijenosom (transfer) dvije su reprezentacije
povezane pravilima za prijenos
sustavi s meujezikom (interlingua) dvije su reprezentacije
svedene na isti zapis u nekome, najee umjetnome, jeziku,
koji slui kao posrednik
sustavi temeljeni na podacima (empirijski sustavi)
o statistiki sustavi
o sustavi s oprimjerivanjem (example-based systems)
reenino sravnjeni (sentence aligned) usporedni korpusi u kojima se tono
zna koja je ciljna reenica prijevod koje izvorne, moe se doi i do rjeno
sravnjenih (word aligned)
sustav METEO od 1976. u Kanadi prevodi vremenska izvjea s engleskoga na
francuski i obrnuto; EC-SYSTRAN prevodi zakonske tekstove, odluke, uredbe i
sl. u Europskome povjerenstvu od 1976.
strojno potpomognuto uenje jezika
naini pouavanja jezika:
o tradicionalno pouavanje gramatike, rjenici, prevoenje tekstova i
sl.
o pouavanje oponaanjem oponaanje izvornoga izgovora i sl.
o Guberinina AVGS1-metoda uvodi se multimedija slika i zvuk
komercijalni proizvodi
o provjernici (checkers) pravopisa, gramatike i stila
o dvije su institucije preuzele distribuciju veine korpusa u svijetu: Europska agencija za
jezine resurse (European Language Resources Agency, ELRA) i Konzorcij za jezine
podatke (Linguistic Data Consortium, LDC)
o sustavi za crpljenje informacija (information extraction, IE), crpljenje nazivlja
(terminology extraction, TE)
o strojevi za diktiranje (speech-to-text) i automatsko spikiranje (text-to-speech)
o najjai sustav za strojno prevoenje SYSTRAN
o

Audio, video, graphics, sound?

sustavi za strojno potpomognuto prevoenje u najveoj se mjeri sastoje od prijevodnih

memorija (translated memories, TM) djeluju na naelu pohrane reenica iz postojeih
izvornih tekstova i njihovih ljudski obavljenih prijevoda u tekstovnu bazu podataka
prevoditeljske radne stanice (translator's workstation, TWS), alati: viejezina obradba
teksta, optiko prepoznavanje pismena (optical character recognition), terminoloke baze,
korpusi, prijevodna memorija, modul za strojno prevoenje, provjera radnoga toka

Jezine tehnologije i hrvatski jezik

-

hrvatski alati:
o korpusi: Hrvatski nacionalni korpus, Hrvatsko-engleski paralelni korpus, Slovenskohrvatski paralelni korpus, Francusko-hrvatski paralelni korpus
o rjenici: uskospecijalizirani Hrvatski morfoloki leksikon, Rjenik aktuatorskoga drutva,
Hrvatski stjegoslovni rjenik, Izviaki rjenik
o provjernici pet komercijalnih i jedan nekomercijalni
o morfologija: generator oblika rijei
o sintaksa: sustav za segmentaciju teksta na reenice
o semantika: tezaurus EUROVOC
o strojno potpomognuto prevoenje: nekoliko alata
o uenje jezika: nema
o obrada govora: projekt MBROLA Europske unije
strategija Hrvatska u 21. stoljeu, Informacijska i komunikacijska tehnologija
slijed postupaka za razvitak jezinih tehnologija za pojedini jezik:
o razvitak resursa: strojno itljivi rjenici, govorni korpus
o osnovni alati: leksika baza I, korpus I, morfoloki opis, opis fonema
o srednje sloeni alati: leksika baza II i III, korpus II, strukturiranje verzije rjenika,
povrinska sintaksa, okruenje za integraciju alata, statistiki alati za obradu korpusa,
lematizator, morfoloki analizator, obrada govora na razini rijei, pretraivanje, provjernik
pravopisa
o uznapredovali alati: korpus III, leksiko-semantika baza znanja itd.
o viejezine i ope aplikacije: prijevodna pomagala, pretraga i ekstrakcija podataka II,
sustav za uenje jezika II, dijaloki sustavi, baza znanja na temelju viejezinih leksikosemantikih odnosa, korpus IV

Jezine tehnologije i pretraivanje informacija

-

Grefenstette i Nioche (2000) procjena broja rijei dohvatljivih Altavistom hrvatski 72

milijuna, a engleski 47 milijardi
morfoloki osjetljivi upiti
o uz pomo generatora oblika i flektivnoga leksikona (za bar 10000 najeih lema)
prepoznavanje naziva named entity recognition
o postalo je i natjecateljska disciplina na Konferencijama o razumijevanju poruka
(Message Understanding Conference, MUC)
o NERC Named entity recognition and categorization
o za MUC-7 sedam vrsta naziva: osoba, organizacija, mjesto, nadnevak, vrijeme,
valuta, postotak
o postupak prepoznavanja sastoji se od identifikacije naziva i kategorizacije naziva
o tonost prepoznavanja kod ljudi jest 98-99 %, a najbolji automatski sustavi ne postiu
tonost viu od 94 %
semantiki osjetljivi upiti
o tezaurusi rjenici u kojima su natuknice grupirane ne prema abecednomu poretku
nego prema nekomu odnosu meu njihovim znaenjima, najee slinost znaenja:
sinonimija, antonimija, hiponimija, hiperonimija, meronimija
o opa semantika mrea WordNet, europska inaica Euro-WordNet
zapoeo je 1985. pod vodstvom Georgea A. Millera u Princetonu, a prvotna je
ideja bila sastavljanje leksike baze rijei s kodiranim znaenjskim odnosima meu
rijeima, a nakana je bila omoguiti pojmovno umjesto abecednoga pretraivanja
rjenika i dopuniti konvencionalne rjenike
u Wordnetu se rijei grupiraju prema slinosti njihova znaenja u sinonimske
skupove synsets, a mogu se grupirati i prema hip(er)onimskim odnosima, pri
emu se najvie razine nazivaju ontologijama (npr. {animal, fauna}, {food},
{plant, flora}, {time}, {shape}, {person, human being} itd.)
viejezini upiti

dvojezini ili viejezini leksikoni moraju imati iznimno razvijene leksikone i morfoloku
sastavnicu, dok im sintaktika moe obuhvaati i npr. samo razinu imeninih sveza (NP) ili
koordiniranih imeninih sveza (NP i NP)
takoer moraju omoguivati pretragu teksta, a mogli bi obuhvaati i sustave za
saimanje tekstova summarizing systems

Primjena jezinih tehnologija na hrvatski jezik

-

godine 2000. pokrenut je i-projekt Jezine tehnologije za hrvatski jezik, portal se sastoji od
informativne sastavnice (informacije o projektima) i interaktivne sastavnice (pretraga Hrvatskoga
nacionalnoga korpusa i Hrvatskoga morfolokoga leksikona)
dodatni projekti: Raunalna obradba hrvatskoga jezika (1996. 2001.), Razvitak
hrvatskih jezinih resursa (2002. -)
europski projekti u kojima je i hrvatski sudjelovao: TELRI, TELRI II, ELAN, MBROLA itd.

Hrvatski nacionalni korpus

-

poeo se sastavljati krajem 1998. godine

prvu sastavnicu ini 30-milijunski korpus suvremenoga hrvatskoga jezika koji se sastavlja od
pisanih suvremenih tekstova, a granica je suvremenosti 1990. godina
odluke: korpusni tekstovi nisu utipkavani, nisu unoeni pomou OCR-sustava (optical character
recognition), uzimani su tekstovi iskljuivo u digitalnome zapisu
Hrvatski elektronski tekstovni arhiv (HETA) tekstovi prije 1990. i tekstovi nakon 1990. koji
bi poremetili ravnoteu 30-milijunskoga korpusa: sabrana djela Marka Marulia i Ivana
Gundulia, klasici hrvatske knjievnosti proze i drame (naklada Bulaja), korpus hrvatskih
priaonica i mrenih novina, pojedinane zbirke novinskih tekstova iz raznih novinskih izdanja
od kraja 1998. svi se korpusi obiljeavaju XML-om, u skladu sa standardima XCES i UNICODE
razvijen je alat 2XML (s tvrtkom Softleks) i tokenizer sustav za opojavnienje koji XML-ove
dokumente preoblikuje u opojavnien korpus (u kojemu je svaka pojavnica obiljeena kao
zaseban XML-element popraen atributima) i vertikaliziran korpus (kojemu je svaka pojavnica
zaseban redak u datoteci uz pridijeljene eljene obavijesti)
37 % prometa HNK-a dolazi izvan .hr domene
U projektu Razvitak hrvatskih jezinih resursa predlagao se, uz proirenje opsega do 100
milijuna, razvitak barem triju paralelnih korpusa (npr. hrvatskoengleski/talijanski/njemaki/francuski)

Hrvatski morfoloki leksikon

-

model hrvatskoga morfolokoga podsustava koji obuhvaa sve mogue kombinacije morfema u
skladu s morfotaktikim pravilima hrvatskoga, a te bi se ovjerene kombinacije morfema
proizvodile automatski generatorima tvorba rijei i tvorba oblika rijei
ideja generiranja svih moguih kombinacija morfema pojavila se prvi put u okviru generativne
grammatike kod Hallea 1973. godine
postavlja model u kojemu tvorbena pravila polaze od morfema i od njih primjenom u morfologiji
inherentnih pravila proizvode sve doputene kombinacije morfema, uz filtar koji proputa samo
stvarne rijei
u tako modeliranoj morfologiji briu se granice izmeu tvorbe i fleksije jer se u leksikonu unutar
generativne gramatike, uz leksike, nalaze usporedno i tvorbeni i flektivni morfemi
zamiljen je dvokomponentno, od tvorbene (tvorbeni morfemi i pravila kombiniranja) i
flektivne sastavnice (popis generiranih osnova i popis flektivnih morfema s pravilima
kombiniranja)
flektivni leksikon standard MULTEXT-East za oznaavanje morfosintaktikih kategorija (u
suradnji s inicijativom EAGLES), obuhvaa jo i eki, slovenski, bugarski, maarski, estonski,
rumunjski, a radi se na proirenju na ostale slavenske i baltijske jezike
model hrvatske fleksije sastoji se od triju popisa: lema s osnovama (lemarij, specijalizirani
leksikon, tj. popis lema za koje se generiraju oblici), nastavaka (nastavci su u obliku n-torki,
npr. za pridjeve: nastavak = <uzo, par, rod, bro, pad> (uzorak, paradigma, rod, broj, pade)),
preoblika osnova (alomorfi)
za generiranje oblika kao lemarij upotrijebljeno je prvo izdanje Anieva rjenika iz 1991.
godine

procjenjuje se da bi opseg od oko 60 000 lema bio dostatan za morfosintaktiko obiljeavanje

veine hrvatskih korpusa

Kratki pojmovnik
-

saetak kratak, zgusnut opis dokumenta, sadraj

vieznanost pojava kad se rije ili reenica mogu razumjeti na razliite naine
anafora jezini element koji se referira na neki prethodni element (npr. zamjenice)
autorski alati sredstva za obradu teksta, stolno izdavatvo i sustave za upravljanje
dokumentima
avatar virtualna reprezentacija stvarnoga sudionika u nekoj aktivnosti unutar okruenja
virtualne stvarnosti
CALL raunalno potpomognuto uenje jezika
prepoznavanje pismena zahtijeva stvaranje simbolike reprezentacije jezika iz njezina
prostornoga oblika grafikih oznaka prepoznavanje i preoblikovanje pismena; dvije vrste:
prepoznavanje tiskanih slika (optiko prepoznavanje pismena) i prepoznavanje rukopisa
(inteligentno prepoznavanje pismena)
raunalna lingvistika znanstvena disciplina koja se bavi raunalnom obradom prirodnoga
jezika
raunalno potpomognuto uenje jezika oblik samopoduke pri kojemu se rabe raunalni
paketi za uenje jezika
raunalno potpomognuto prevoenje strojno potpomognuto prevoenje
traenje pojmova termin koji se rabi u kontekstu pretraivanja informacija, a oznaava
pretragu pri kojoj se rabi semantika analiza filtera za pretragu koji je pridruen semantikoj
analizi baze podataka.
kontinuirani govor - javlja se kad govornik ne pravi stanke izmeu rijei kako bi sluatelju
(npr. ureaju za prepoznavanje govora) olakao razumijevanje.
kontrolirani jezik - sastavljen tako da su opseg vokabulara i/ili struktura koritenoga jezika
ogranieni da bi se olakalo prepoznavanje i obrada
korpus - pisani ili govorni jezini resurs, koji je prikupljen i obiljeen u cilju: analize jezika
kojom se utvruju njegova svojstva, analize ljudskoga ponaanja (u domeni jezine uporabe)
u odreenim situacijama, obuke sustava kako bi se njegovo ponaanje prilagodilo specifinim
jezinim okolnostima, empirijske provjere neke jezine teorije, izrade testa za neku jezino
inenjersku tehniku ili pak primjene kojom se utvruje njezino funkcioniranje u praksi
dijalog - interaktivna, dvosmjerna i naizmjenina uporaba jezika za komunikaciju izmeu dviju
osoba, osobe i stroja ili dvaju strojeva
dizajn dijaloga - radnja kojom se stroju omoguava uinkovita komunikacija s korisnikom
rjenik - popis ili izbor rijei nekoga jezika u kojemu su rijei poredane abecednim redom, uz
definiciju i eventualno podatke o izgovoru, vrsti rijei, etimologiji itd.
diskurz - kontinuirana jezina postava koja se najee sastoji od vie od jedne reenice (u
sluaju pisanoga teksta) ili govornoga iskaza (u sluaju govora)
analiza diskurza - utvruje jezine meuovisnosti izmeu pojedinih reenica ili govornih iskaza
analiza slike dokumenta - usko povezana s prepoznavanjem pismena, ali ukljuuje analizu
dokumenta, kojom se najprije utvruje njegova grafika struktura, razmjetaj ilustracija, crta
koje razdvajaju odlomke, a zatim i strukture teksta, kojom se utvruju naslovi, podnaslovi,
potpisi pod slike itd. ime se omoguuje uinkovita obrada teksta
domena - termin koji se najee rabi u podruju primjene jezino osposobljenoga softvera
vrednovanje - tri vrste vrednovanja koje su zajednike informacijskim tehnologijama uope,
gdje se vrednovanje esto naziva testiranjem: dijagnostiko vrednovanje (testiranje
sustava), kojim se provjerava postoje li pogreke u sustavu te zadovoljava li sustav planirane
specifikacije; vrednovanje adekvatnosti (testiranje kako korisnici prihvaaju) kojim se
provjerava odgovara li sustav namjeni, odnosno je li funkcionalan, iskoristiv i isplativ; te
vrednovanje uspjenosti (testiranje uspjenosti), kojie se provjerava ispunjava li sustav
parametre dizajna zadane na poetku izrade, kao to su vrijeme odgovora kod interaktivnih
sustava, vrijeme puta kroz mreu u komunikacijskim sustavima te preciznost i odziv u sustavima
za pretraivanje
stroj s konanim brojem stanja - obuhvaa niz stanja koja su predstavljena u strukturi
podataka te funkcija koje odreuju promjene stanja prema ulazu i proizvode odgovarajui izlaz
formalizam - nain predstavljanja pravila koja se rabe u kreiranju modela jezinoga znanja.
generirati - znai proizvoditi jezik u jednome obliku iz drugoga oblika jezika ili informacija
globalizacija - postupak pripreme softvera za uporabu u bilo kojem jezinome i kulturnome
okruenju, tako da je softver dizajniran za takvu uporabu ili da su postojeemu softveru
pridodana pomagala koja omoguavaju naknadnu lokalizaciju; sinonim: internacionalizacija

10

gramatika - u jezinome inenjerstvu, gramatika (elektronski zabiljeena) najee opisuje

strukturu jezika na razliitim razinama: rijei (morfoloka gramatika), sintagme, reenice itd.
gramatiki provjernik - sofversko pomagalo koje provjerava gramatiku ispravnost teksta
ljudski potpomognuto strojno prevoenje - postupak je strojnoga prevoenja pri kojemu
ovjek usavrava prijevod
jezine tehnologije - tehnologije koje se bave razliitim aspektima jezinoga inenjerstva. Na
najiroj razini, ove tehnologije obuhvaaju: primjenu jezinoga znanja na interakciju izmeu ljudi
i strojeva; uvoenje automatizirane viejezinosti u sustave; upravljanje informacijama koje su
zabiljeene u obliku prirodnoga jezika
skriveni Markovljev model (Hidden Markov Model - HMM) vrsta stroja s konanim brojem
stanja kod kojega nisu probabilistika samo prijelazna stanja nego i output
hipertekst - metoda organizacije teksta koja se esto rabi u datotekama za pomo te na WWWu, gdje istaknuti tekst predstavlja poveznica (kao u kazalu) na s njime povezani tekst (koji esto
predstavlja objanjenje istaknutoga pojma)
indeksirati - izraditi konciznu referenciju na informacije unutar baze podataka koje se, kod
tekstualnih informacija, mogu temeljiti na kljunim rijeima ili pojmovima
crpljenje informacija - postupak odabiranja informacija iz baze podataka s pomou
lingvistikih metoda
pretraivanje informacija - generiki naziv za pristup i isporuku informacija iz prirodnojezinih
baza podataka bilo kojom metodom
meujezik - umjetno konstruirani jezik koji se moe rabiti kao zajednika, formalna
reprezentacija na koju se prevodi polazni prirodni jezik i iz koje se generira ciljni prirodni jezik
tumaiti - u opemu smislu, znai pripisivati znaenje jezinomu iskazu, no takoer znai i
prevoditi iz jednoga jezika u drugi, obino usmeno i u realnome vremenu
jezino osposobljen - opisuje raunalnu aplikaciju ija je funkcionalnost, rad i/ili prezentacija
poboljana uporabom jezinoga inenjerstva
jezino inenjerstvo - primjena je jezinoga znanja na razvoj raunalnih sustava koji mogu
prepoznavati, razumjeti, tumaiti i generirati ljudski jezik u svim njegovim oblicima
jezini resursi - Mnogi resursi dostupni su preko European Language Resources Association
(ELRA). Jezino znanje pohranjuje se u leksikonima, terminolokim bazama podataka, rjenicima
vlastitih imena, gramatikama, Wordnetima i korpusima.
lematizirati - analizirati flektivnu rije na osnovu i nastavke
leksikon - zbirka rijei i znanja o time rijeima
lokalizirati - prilagoditi softver lokalnim jezinim i kulturnih potrebama
strojno prevoenje - postupak automatskoga prevoenja iz jednoga jezika u drugi s pomou
raunala
strojno itljiv rjenik - rjenik koji mogu itati (i) programi
obiljeavati - oznaavati jezik kako bi se zabiljeila neka njegova svojstva
viejezini - neto to je prikladno za uporabu u nekoliko razliitih jezinih okruenja, ali u
praksi esto ukazuje na to da postoje verzije za razliite jezike
generiranje prirodnoga jezika - strukturirana reprezentacija teksta moe posluiti kao temelj
za generiranje prirodnoga jezika
obrada prirodnoga jezika - klasa softverskih sustava koji inteligentno obrauju tekst
onomastika znanstvena disciplina koja istrauje vlastita imena
parsati - analizirati jezik s ciljem da se odredi njegova struktura i odnosi na razini sintakse i/ili
semantike
plitki parser - raunalni software koji parsa jezik do toke na kojoj se moe realizirati
rudimentarna razina gramatike strukture i znaenja; esto se rabi za utvrivanje odlomaka u
tekstu koji se zatim analiziraju do dublje razine kako bi se postigao odreeni cilj
identifikacija govornika - mogue identificirati govornika i zabiljeiti karakteristike njegova ili
njezina glasa, koji se moe uporabiti kao temelj za buduu provjeru
neovisan o govorniku - odnosi se na sustav za prepoznavanje govora koji moe prepoznavati
govor neovisno o govorniku, tj. ne zahtijeva obuku za prepoznavanje pojedinih govornika
provjera govornika - mogue je identifikaciju uporabiti kao temelj za provjeru je li neka osoba
ovlatena da pristupi nekoj usluzi ili resursu.
prepoznavanje govora - raunalo prima zvuk govora u obliku analognih valova koji se
analiziraju kako bi se utvrdile zvukovne jedinice (fonemi) koje sainjavaju rijei
sinteza govora - govor se sintetizira iz ispunjavanja predloaka, reprodukcijom gotovih zapisa
ili povezivanjem govornih jedinica (fonema, rijei).
pretvaranje govora u tekst - postupak analize govora i proizvodnje njegova tekstualnoga
ekvivalenta; tipian primjer primjene pretvaranja govora u tekst jesu sustavi za diktiranje

11

pravopisni provjernik softver koji provjerava pravopisnu ispravnost rijei, a obino je dio
drugoga programa,
spontani govor esto se rabi u istome znaenju kao i kontinuirani govor, ali eksplicitnije
ukazuje na to da postoje druge karakteristike govora koje oteavaju razumijevanje, kao to su
ljudska sklonost gramatikim pogrekama i nainu govorenja koji oteava prepoznavanje
konzistentnoga konteksta
provjernik stila softver koji provjerava je li dokument usklaen s predlokom koji definira
strukturu teksta i dokumenta koji sadrava taj tekst; takoer provjerava uporabu fraza i reenica
na prethodno definiran nain
oznaiti obiljeiti korpus tako da se svakoj rijei pridrue podaci koji opisuju npr. gramatiki
kontekst i/ili sintaktika pravila
sravnjivanje teksta postupak organiziranja verzija nekoga teksta na razliitim jezicima kako
bi se utvrdili ekvivalentni termini, fraze ili izrazi
pretvaranje teksta u govor postupak kojim se proizvodi govorni ekvivalent teksta; tipian
primjer za to jest automatizirani sustav najavljivanja u zranim lukama ili na kolodvorima
tezaurus rjenik sinonima
prijevodna memorija sustav koji pohranjuje izvorne i prevedene reenice u paru, tako da
pohranjuje i ponovno rabi prethodne prijevode
prevoditeljska radionica softverski sustav koji ljudskomu prevoditelju prua radno okruenje
koje nudi niz alata kao to su online rjenici, tezaurusi, prijevodne memorije, itd.
modeliranje korisnika termin je koji se najee rabi u prepoznavanju govora temeljenomu
na dijalogu te opisuje sastavnicu osjetljivu na razliite tipove korisnika koji mogu rabiti sustav
kontrola verzije upravljanje izradom, zapisom i izdavanjem dokumenata kao to je sluaj u
konfiguracijskoj kontroli
ispitivanje na nain arobnjaka iz Oza test pri kojem je automatska strojna komponenta
zamijenjena nekim oblikom ljudske intervencije, ali tako da korisnik koji sudjeluje u ispitivanju
nije svjestan te zamjene
Wordnet mrea koja predstavlja model odnosa izmeu rijei, npr. sinonima, antonima,
hiponima itd.

12

Dubravko kiljan: Pogled u lingvistiku

Suvremena lingvistika teorija i njezini pojmovi
-

indijski gramatiari Pini (5. ili 4. st. p. n. e.), tvorac najstarije sauvane sanskrtske
gramatike, Patanjali (2. st. p. n. e.); pribliavaju se pojmu fonema
Grci filozofsko-jezina pitanja, Platon i Aristotel te gramatiari Aristarh, Dionizije
Traanin, Apolonije Diskol i leksikograf Hesihije
rimski gramatiari Varon, Kvintilijan (tvorac teorije retorike), Remije Palemon, Elije
Donat, Priscijan Gramatik
u starome vijeku gramatika i retorika
u srednjemu vijeku nastavlja se ta tenja, osobito u opisivanju latinske gramatike (npr. Isidor iz
Seville), ali obraa se panja i na nacionalne jezike: u Irskoj gramatika keltskoga Cenna
Faelanda, Aelfricova gramatika u Engleskoj, gramatiki traktat anonimnoga autora pridodan
Sturlsonovoj Eddi, Dante u Italiji
arapski gramatiari - tenja to vjernije interpretirati Kur'an, stvaraju opise arapskoga
gramatiar Sibawaihi, leksikograf Firuzabadi
u humanizmu i renesansi filozofske gramatike Grammaire gnrale et raisonne iz PortRoyala (1660.), autora Arnaulda i Lancelota

19. stoljee
o komparativna metoda: William Jones upozorava na bliskost sanskrta s veinom
europskih jezika, prvi komparatisti Rasmus Rask i Franz Bopp (zaetnik
komparatistike, prvi udbenik poredbene ie. gramatike), zatim Jakob Grimm
(germanist), Georg Curtius (klasini filolog), Friedrich Diez (romanist), Josef
Dobrovsk, Franc Mikloi (slavisti)
o poetak ope lingvistike Wilhelm von Humboldt, vjeruje u superiornost aktivnoga
duha nad pasivnom materijom, jezik je specifina emanacija duha, aktivno sudjeluje u
formiranju ovjekove spoznaje, jezik je djelovanje (energeia), a ne djelo (ergon),
razlikovanje jezika i govora
o August Schleicher biologizam, jezici se granaju poput stabla, Johannes Schmidt
teorija valova, psihologizam, jezici se razvijaju isprepleteno
o Heyman Steinthal struktura pojedinoga jezika odraz je psihologije naroda koji se
njime slui
o mladogramatiari: Karl Brugmann, Berthold Delbrck, Hermann Paul, August
Leskien poredbena izuavanja uz historijsku vremensku dimenziju, inzistiranje na
injenicama i zakonitostima, zasnivaju historijsku komparativnu metodu; u nas:
Aleksandar Beli, Petar Skok, Stjepan Ivi, Fran Ramov

20. stoljee
o Benedetto Croce u sredite svoje estetike stavlja izraavanje pojedinca, a jezik je
jedan od osnovnih oblika ovjekova izraavanja
o njemake idealistike lingvistike kole Karl Vossler (jezik je instrument duha koji
svaki pojedinac aktivno oblikuje) i Leo Weisgerber (jezik formira ovjekovu spoznaju)
o neolingvisti u Italiji, Croceov utjecaj, arealna lingvistika Bartoli, Bertoni, Bonfante;
jezik je izraz individualnoga estetskoga osjeaja, sumnjaju u mogunost postojanja
kolektivnih jezika
o sve su ove kole 19. i 20. stoljea, osim pozitivistikih mladogramatiara, idealistike jer
vjeruju u nadreenost i aktivnu ulogu duha u odnosu prema materiji
o vana pitanja: odnos jezika i miljenja, odnos jezika i stvarnosti

strukturalizam
o suvremena lingvistika esto se izjednaava sa strukturalnom lingvistikom, strukturalizam
panja na jezinome sistemu i njegovoj strukturi
o prvi nagovjetaji strukturalistikoga pristupa kazanjska kola: Jan Badouin de
Courtenay, zaetnik modernoga razmiljanja o fonologiji i fonolokim sustavima te

13

njegov uenik Mikoaj Kruszewski, razlikuje govor i jezik te govori o logikome opisu
jezinoga sistema u jednome vremenskome presjeku
Ferdinand de Saussure
Mmoire sur le systme primitif des voyelles dans les langues indo-europenes
Kurs ope lingvistike na osnovi biljeaka s njegovih predavanja objavljuju
uenici Bally i Sechehaye postumno
osnovna je zadaa lingvistike izuavanje jezika samoga za sebe i u sebi, lingvistika
je podreena semiologiji, koja prouava znakove
razlikuje jezik (langue) i govor (parole), govor je pojedinaan, sluajan, a jezik
je drutveno determiniran, openit, okree se lingvistici jezika
jezik je sistem (sa skupom relevantnih odnosa izmeu elemenata) znakova, jezini
znak dijeli na oznaitelj (signifiant, akustika slika psihiki je otisak
izgovorenih znakova u ljudskome mozgu) i oznaeno (signifi, pojam - psihiki
determiniran koncept onoga to se tim jezinim znakom komunicira), meusobno
su nedjeljivi
vrijednost (valeur) veza kojom su unutar svakoga pojedinoga znaka
meusobno povezani njegov oznaitelj i njegovo oznaeno
veza oznaitelja i oznaenoga arbitrarna je i konvencionalna, a jezini je znak
po svojemu karakteru nuno linearan jer se jednodimenzionalno protee bilo u
vremenu, bilo u prostoru
razlikuje dijakronijsku od sinkronijske lingvistike te sintagmatske i
paradigmatske (asocijativne) odnose, asocijativni su odnosi in absentia, a
sintagmatski in praesentia
de Saussureova utnja?
sistem se uvijek razlikuje od pojedinca do pojedinca, a meusobna
komunikacija pojedinaca mogua je samo na temelju zajednikoga i
identinoga sistema nemogunost komunikacije!
osnove za tu tezu neki vide u djelu Anagrami pokuavao pronai u
vedskim, grkim i latinskim stihovima stvarni sadraj ispod njihove vidljive i
odmah razumljive povrine
enevska kola Albert Sechehaye, Charles Bally, Henri Frei
uvaju de Saussureovu misao, dopunjavaju je lingvistika govora
Sechehaye odnos izmeu jezika i govora nije statian
Bally afektivna lingvistika/stilistika, emotivna obojenost izraza, ope
pravilnosti pri izraavanju pojedinih osjeaja; aktualizacija openiti jezini
pojmovi zadobivaju ugovoru konkretna obiljeja povezana sa stvarnim pojavama u
izvanjezinome univerzumu o kojemu se komunicira (npr. zamjenice)
Frei stilistika i sintaksa, na planu jezika i govora analizira individualna i
kolektivna odstupanja od norme ugraene u jezini sustav
Petar Guberina u nas nastavlja uenje enevske kole
francuska socioloka kola
Antoine Meillet: Uvod u poredbeno prouavanje indoeuropskih jezika, Poredbena
metoda u historijskoj lingvistici
u komparativnome radu dolazi do izraaja njegovo socioloko usmjerenje
Historijska i opa lingvistika, promatra jezik kao drutveni fenomen
(socijalne posuenice i sl.)
nasljednik mile Benveniste (teorija o strukturi ie. korijena i sl.), Joseph
Vendrys Jezik, prva sinteza znanosti o jeziku na europskome tlu, Marcel
Cohen marksistika sociologija
sociolingvistika
poticaj razvoju sociolingvistike u SAD-u dala je generativna gramatika
osnovni objekti sociolingvistike jesu jezik i govor promatrani kroz prizmu
drutvenih faktora, dok sociologija jezika izuava na koji se nain drutvene
grupacije slue ovim sredstvom komunikacije
Basil Bernstein razraeni i ogranieni kod, ovisno o drutvenim klasama
Joshua Fishman Sociologija jezika geografske i socijalno uvjetovane
stratifikacije, bilingvizam, diglosija, standardizacija, normiranje

14

Dell Hymes nain na koji govornik u drutvenoj situaciji odabire ba odreeni

oblik jezika, komunikacijska kompetencija sposobnost govornika da izmeu vie
jezinih podsistema kojima raspolae izabere najpogodniji
William Labov svaka prava lingvistika mora biti i socioloki usmjerena
sovjetski lingvisti prvi obrauju sociolingvistike teme: Polivanov (promjene u
socijalnoj osnovi jezika kad dolazi do radikalnih transformacija drutva), Seliev
(o odnosu standardnoga jezika prema nestandardnim idiomima), irmunski
(dvojezinost, argot), Vinokur (jezik birokracije); Bahtin Marksizam i filozofija
jezika kritika apstraktnosti i formalizma sosirovske lingvistike, pokuaj
promatranja znaka kao drutvenoga fenomena i nosioca ideoloke produkcije
praki lingvistiki krug
fonologija; Karcevski, Mathesius, Trubeckoj, Jakobson
Trubeckoj Osnove fonologije, odijelio fonologiju od fonetike, fonologija se
bavi fonemima, a fonetika ispituje glasove
Trubeckoj: fonem je skup fonoloki pertinentnih crta koje sadrava neka fonika
slika; dok u govoru postoji beskonana raznolikost glasovnih produkcija, a one se u
jeziku svode na konaan skup invarijantnih fonema; do popisa fonema dolazi se
metodom minimalnih parova; temeljan je odnos opozicije prisutnost ili
odustnost nekoga artikulacijskoga svojstva glasa
ako se dva glasa nalaze u komplementarnoj distribuciji ako, premda su srodni,
ne mogu nikada stajati u istome fonetskome kontekstu, onda su oni, kao
kombinatorike varijante, realizacije istoga fonema
Praani analizirali i distinktivne funkcije, fenomene intonacije, tonova i naglaska
suprasegmentalni elementi, prozodijska distinktivna obiljeja
Roman Jakobson
zaetnik harvardske kole, preuzima od Trubeckoga pojam opozicije, smatra da
su jedino bitne binarne opozicije, pojam distinktivnoga obiljeja (12)
minimalno obiljeje prisutnosti ili odsutnosti nekoga artikulacijsko-akustikoga
svojstva s pomou kojega se jedan fonem razlikuje od drugoga; fonem skup
distinktivnih obiljeja
afazije sve se mogu svrstati u dva tipa, bilo kao poremeaji na sintagmatskoj,
bilo na paradigmatskoj osi, a tako se i poetska uporaba jezika svodi na
metonimiju i metaforu
est funkcija jezika: referencijalna (odnosi se na kontekst), emotivna (na
govornika), konativna (na sluatelja, vokativi i imperativi), fatika (na kanal),
metajezina (o jeziku), poetska (na poruku, u umjetnosti)
Andr Martinet
Ekonomija fonetskih promjena, Sinkronijska lingvistika, Osnove ope lingvistike,
Jezik i funkcija
dvostruka artikulacija - jedinice viih razina mogu se podijeliti na manje
jedinice, koje opet sudjeluju u stvaranju drugih jedinica; monemi (morfemi)
nastaju prvom artikulacijom, a drugom fonemi; treu pridaje Radoslav Katii
plan sadraja morfema analizira se na najmanje elemente sadraja
ekonomija postizanje ravnotee u jeziku izmeu dviju suprotnih ovjekovih
tenji, izmeu tenje za utedom u troenju energije i tenje za to boljom
komunikacijom, ekonomija je jedan od osnovnih pokretaa promjena u jeziku
najekonominiji i govorniku najlaki za ovladavanje jesu oni sustavi u kojima
postoji potpuna simetrija, dakle oni u ijim su prikazima sva mjesta u tablici
popunjena u stvarnim sistemima esto neka mjesta ostaju nepopunjena rupe u
sistemu
budui da Martinet promatra jezine jedinice kao entitete odreene svojom
funkcijom u sistemu, a jezik u cjelini u funkciji interpersonalne komunikacije,
njegovo se uenje esto naziva funkcionalnom lingvistikom
sintagme svaka kombinacija monema; autonomne sintagme ija funkcija
ne ovisi o njihovu poloaju u reenici; rije autonomna sintagma sastavljena od
meusobno nedjeljivih monema
Otto Jespersen napada podjelu na jezik i govor te se orijentira prema logici, a ta je
tenja jo izraenija kod Vigga Brndala
Louis Hjelmslev kopenhaka kola

o
o

15

bio je nezadovoljan dotadanjim izuavanjima jezika smatrajui da pripadaju

transcendentalnoj lingvistici, koja samo pomou jezika istrauje neke druge
objekte, a on eli stvoriti imanentnu lingvistiku, iji e objekt biti sam jezik, svoju
teoriju naziva glosematikom; Prolegomena teoriji jezika, Jezik
do jezika se dolazi kroz beskonanu raznolikost ostvarenih jezinih postava
tekstova pa lingvist zapravo trai stalan sistem u promjenljivu procesu;
empiristiko istraivanje, a definicije koje se dobivaju formalne su, a ne realne
izmeu objekata koji se ispituju postoje tri vrste odnosa: interdependencija (ako
se dva objekta meusobno uvjetuju), determinacija (ako jedan uvjetuje drugi, ali
ne i obratno), konstelacija (u kojoj nijedan od njih nije uvjetovan drugim)
objektnom se analizom dijele na segmente, ta je analiza u sistemu njegova
artikulacija, a sam podijeljeni objekt zove se razred
dva objekta u nekome odnosu zavisnosti funkciji postaju funktivi, koji mogu
biti konstantni ili varijabilni, a meu funkcijama su znaajne relacije (odnos
funktiva u procesu) i korelacije (odnos funktiva u sistemu)
jezik je sistem znakova, a znak je funkcija interdependencije izraza i sadraja;
plan izraza i plan sadraja mogu se podijeliti na manje jedinice figure izraza i
figure sadraja, a njima vie nita ne odgovara na suprotnome planu; lingvist
analizira formu izraza i formu sadraja, a ne njihovu supstanciju
razlikuje jezinu shemu i jezini uzus, u smislu de Saussureove dihotomije
jezika i govora
poput jezika mogu se analizirati i svi drugi sistemi znakova, koji su takoer
semiotike strukture
glosematika nikad nije imala prave praktine primjene, premda je Hans J. Uldall
pokuao na algebarskim prinicipima izgraditi opu teoriju humanistikih znanosti
amerika lingvistika
o William Dwight Whitney, Franz Boas (novi opis indijanskih jezika)
o Edward Sapir - tei objasniti jezik u okviru cjelokupnoga ovjekova univerzuma,
etnolingvistika
fonem je psiholoki zasnovana koncepcija glasa, ugraena u sistem uzoraka,
shema to ih ovjek stvara u svojoj jezinoj svijesti
etnolingvistika etnografska lingvistika, kontekstualna lingvistika Malinowski,
Firth, utjecaj civilizacijskoga konteksta na jezik
Sapir-Whorfova hipoteza: razliiti jezici razliito determiniraju drutvene sredine
u kojima se upotrebljavaju, jezik bitno odreuje ovjekov svijet pa je spoznati
univerzum strukturiran poput jezika kojim se on spoznaje, dakle razliito od
jednoga jezika do drugoga
Sapir je zacrtao i tipoloku klasifikaciju jezika, na kriteriju koncepata, postoje etiri
kategorije koncepata, s razliitim stupnjevima apstrakcije
o Leonard Bloomfield, yaleska kola
biheviorizam, zainteresiranost samo za jezine reakcije na odreene lingvistike i
izvanlingvistike stimuluse, zadravanje na fizikalnoj strani jezine djelatnosti,
antimentalizam, mehanicizam, materijalizam
na temelju Bloomfieldove teorije razvija se deskriptivizam u SAD-u, polazi se od
korpusa (skupa jezinih postava ostvarenih u govoru, bilo u pisanome, bilo u
govorenome obliku)
promatra se i analizira distribucija jezinih jedinica na odreenoj razini te odnosi, a
opis svih odnosa ujedno je definicija te jedinice; na sintaktikoj razini distribucija
se prouava metodom neposrednih sastavnica (immediate constituents), koje
su dijelovi reenice gramatiki usko vezani jedan uz drugi
o Bloomfieldovi uenici
Charles F. Hockett A Course in Modern Linguistics
Zellig Harris
Methods in Structural Linguistics, dokazuje mogunost analize plana izraza
bez ikakve relacije sa sadrajem, odstranjuje semantiku
uvodi transformacije, pravila pomou kojih se jedna sintaktika struktura
preoblikuje u drugu, sebi srodnu
pojam diskurza jezina jedinica najvie razine, definirana bilo kakvim
zavisnostima izmeu svojih dijelova

16

Kenneth I. Pike tagmemika, osnovna je jedinica tagmem spoj odreenoga

mjesta u postavi i klase svih jedinica koje u paradigmatskome odnosu mogu stajati
na tome mjestu

17

Noam Chomsky i transformacijska generativna gramatika

o prva djela Syntactic Structures 1957. i Aspects of the Theory of Syntax 1965. (prvi i
drugi Chomsky)
odbacuje korpuse i deskriptivizam, tei opisati sposobnost govornika nekoga jezika
da na osnovi ogranienoga broja jezinih postava koje je uo proizvede
beskonaan niz reenica tu sposobnost naziva kreativnost (competence)
njegova gramatika ne opisuje konkretne reenice nego sve reenine postave koje
govornik prihvaa ili bi mogao prihvatiti kao reenice svojega materinskoga jezika
gramatiko ustrojstvo sastoji se od triju sastavnica sintaktike, fonoloke i
semantike
u sintaktiku sastavnicu ulazi baza, u kojoj se kao bazini podaci formiraju
kategorijalna pravila (pravila kojima se struktura reenice dijeli na elementarne
dijelove, kao to su subjektna i predikatna skupina), a kad se s pomou njih dobiju
vrlo jednostavne reenine strukture, njima se pridruuju jedinice iz drugoga dijela
baze, leksikona ili rjenika
u kasnijoj razradi Chomsky je dodao i supkategorijalna pravila, koja poblie
odreuju mogunosti meusobnih kombinacija leksikih jedinica
ovako dobivene jednostavne strukture jesu dubinske strukture koje nose sav
bitan sadraj te se njima pridruuje semantika sastavnica podlona semantikoj
interpretaciji
pravila kojima se dolazi do dubinskih struktura jesu derivacije, a njihova se
primjena grafiki prikazuje derivacijskim stablima
da bi se od dubinskih struktura dobile i kompleksnije reenice, Chomsky ih naziva
povrinskim strukturama na dubinske strukture primjenjuju se
transformacije, specifine za svaki jezik, dok se derivacijski postupci u bazi opisuju
kao zajedniki svim jezicima
transformacije skup gramatikih pravila kojima se dubinska struktura postupno
pretvara u povrinsku razliitim izmjenama, premjetanjima, ukidanjima i
spajanjima jezinih jedinica
povrinskoj se strukturi pridruuje fonoloka sastavnica, a njoj fonetska
interpretacija (to razrauje Morris Halle)
poznavanje jezika competence i uporaba jezika performance, slino kao
sosirovska dihotomija jezika i govora
o trei Chomsky - Studies on Semantics in Generative Grammar 1972.
doputa da se u specifinim sluajevima semantika interpretacija moe primijeniti
i na povrinske strukture interpretativna semantika
o etvrti Chomsky Reflections on Language 1976.
uvodi pojam traga to ga u strukturi ostavlja jedinica pomaknuta ili dokinuta
transformacijom
o peti Chomsky Lectures on Government and Binding
teite prema semantikoj sastavnici i logiko-kategorijalnoj strukturi reenica
razrauje se padena komponenta s pojmom upravljanja (rekcija), dokida se
bitnost razlikovanja povrinske i dubinske strukture jer se sve transformacije svode
na jednu -transformaciju, kojom se vie nita ne moe dokinuti ili izmijeniti osim
mjesta jedinice u sintaktikoj strukturi
Chomsky zalazi u domenu odnosa izmeu logike i lingvistike
Jezik i um, 1968.
idealni govornik ili sluatelj, vrsta apstraktnoga zajednikoga nazivnika to
u sebi objedinjuje cjelokupno poznavanje nekoga jezika realnih govornika, a
u praksi se svodi ili na intuiciju samoga istraivaa ili na ogranienu grupu
izvornih govornika
nadovezuje se na kartezijansku lingvistiku, jezik je uroena i unaprijed
dana sposobnost ovjekova duha, univerzalnost dubinske su strukture
zajednike u svim jezicima

18

generativna semantika, George Lakoff, John Ross semantika sastavnica zamjenjuje

dubinsku strukturu
teorija dubinskih padea Charles Fillmore, npr. agens, objekt, doivljava, instrument, cilj,
izvor, mjesto, vrijeme
generativna fonologija derivacije i transformacije uz Jakobsonov IDO-model
Manfred Bierwisch u Njemakoj, zatim u SSSR-u Ahmanova, Apresjan, Meljuk
Sebastijan Konstantinovi aumjan aplikativno-generativna lingvistika Strukturalna
lingvistika, 1965. lingvistika je empirijska znanost podreena kibernetici
o razlikuje dvije razine genotipski jezik (razina idealnih objekata visoke apstrakcije koje
su zajednike veemu broju pojava druge razine) i fenotipski jezik (u kojemu se
transformacijama dobivaju konkretniji objekti realnih jezika), pritom se rabe matematike
operacije aplikacija, a odnosi meu transformacijama smatraju se bitnijima od samih
transformacija

psiholingvistika
o impuls daje teorija informacija, a poslije generativna gramatika
o dvije generacije istraivaa
bihevioristi istrauju jezino ponaanje pojedinca Osgood, Sebeok, Skinner
drugi istrauju unutranje mentalne procese kod pojedinca u toku jezine
komunikacije Lennenberg
o meu ruskim psiholingvistima istie se Leontjev
o psiholingvisti se bave definiranjem funkcija govora polazei od Bhlerovih definicija:
prikazivanje (kad se govor odnosi na objekt koji se komunicira), izraavanje (govor
slui za ekspresiju govornika) i obraanje (govor upuen sluaocu)
o pitanje procesa verbalizacije ovjekova miljenja te povezanosti jezika i miljenja,
suprotna gledita Piageta i Vygotskoga
o primijenjena psiholingvistika uenje jezika i problemi bilingvizma
o neurolingvistika Lurija, prouavanje modanih mehanizama govora, jezika i
komunikacije jezikom te promjena do kojih dolazi u govornim procesima kod lokalnih
povreda mozga

marksizam i lingvistika
o djela Marxa i Engelsa
o Nikolaj Jakovljevi Marr marizam
unutar shematskoga poimanja odnosa baze i nadgradnje jezik pripada
nadgradnji, tako da se mora definirati u funkciji svoje ekonomske baze: svaka
njezina promjena nuno povlai za sobom i promjenu jezika
jezici pojedinih klasa moraju se razlikovati
stadijalnost jezinoga razvitka (iji su stupnjevi paralelni sa stupnjevima oblika
drutvene proizvodnje i drutvenih odnosa, od prvobitne zajednice do socijalizma)
monogeneza jezika (dokazuje udnovatim etimologijama da se u poetku svih
jezika nalaze etiri osnovna korijena sal, ber, jon, ro)
o marksistiki utemeljena kritika
Henri Lefebvre
upozorava na to da je suprotnost izmeu dijalektikoga materijalizma i
strukturalizma slina antikoj opreci Heraklitove filozofije i eleatizma (za
Heraklita je svijet neprestano kretanje, a Zenon ga tumai kao stalnu
nepokretnost)
ne odbacuje strukturalizam kao metodu znanstvenoga istraivanja nego
samo poistovjeivanje strukturalistikoga modela sa stvarnou
pojam dinamike strukture
Adam Schaff
relacija izmeu jezika i stvarnosti ne moe se promatrati jednosmjerno
nego u njihovu meusobnome proimanju: jezik jest aktivno djelovanje
pojedinca, a ne pasivni odraz stvarnosti, ali istodobno su svaki individuum i
njegov jezik uvjetovani historijskim i drutvenim determinantama, a
pojedinac sadrava u sebi i sveukupnost drutvenih odnosa

19

poststrukturalistika kretanja
o francuski lingvisti, utjecaj Jeana Duboisa i odbacivanje Chomskoga
o Jean-Baptiste Marcellesi i Denis Slakta
o u arite ispitivanja stavljaju iskazivanje diskurza trenutak u kojemu govornik,
prisvajajui dio jezinoga sistema, u govoru uspostavlja vezu sa svijetom oko sebe
o politiki diskurz u njemu se definira govornikova idejna pripadnost grupi te drutveni i
historijski kontekst
o lingvistika teksta, tekstualna lingvistika
koherentnost teksta i kohezija, konektori
T. van Dijk
o Tullio de Mauro
izgrauje semantiku teoriju strukturalistikom metodologijom
naglaava potrebu da se jezik tumai s pomou ovjekove prakse i da se
semantike jedinice definiraju u drutvenome i historijskome kontekstu svoje
upotrebe
o Ferruccio Rossi-Landi
ovjekovu jezinu djelatnost smatra jednim od triju bitnih oblika proizvodnje s
pomou kojih ovjek iz biolokoga kontinuuma prelazi u vlastiti kontinuum
o August Ponzi
jezik je ne samo sredstvo interpersonalne komunikacije nego i simptom
drutvenoga stanja, jedan od oblika revolucionarnoga djelovanja mora biti i jezina
revolucija (to vjeruje i Rossi-Landi)

pragmalingvistika, lingvistika pragmatika

o upotreba jezika u komunikaciji, poziva se i na tradiciju antike retorike, oslanja se na
filozofska i semiotika iskustva 20. stoljea (Peirce, Carnap, Wittgenstein, Habermas)
o govorni inovi
John Austin dijeli ih na performative (govorne iskaze kojima se to ini) i
konstantive (kojima se opisuje i obavjetava)
John Searle asertivi (odnose se na objektivni svijet), direktivi (iskazuju
odnose i interakcije sugovornika), komisivi (izriu obeanja o buduim radnjama
govornika), ekspresivi (prikazuju unutranja psihika stanja) i deklarativi
(performativi)
prema Austinu u svakome se govornome inu razlikuju tri dimenzije: lokucija
(organiziranje u jezinu strukturu), ilokucija (djelatna strana), perlokucija
(proizvoenje pomou iskaza izvanjezinih efekata)
Peter Strawson govori o ilokucijskoj moi iskaza, o njegovoj komunikacijskoj
efikasnosti koja proizlazi iz podudaranja ili nepodudaranja govornikove namjere i
sluaoeva razumijevanja
o Henry Grice
fenomen implikacije, znaenje koje je sadrano u iskazu, ali nije njime eksplicitno
reeno
da bi komunikacija uspjela, potrebno je potovati princip kooperativnosti (etiri
maksime: kvantiteta, kvaliteta, modalitet, relevantnost)

Jezina raznolikost
-

dvije vrste raznolikosti

o horizontalna raznolikost obuhvaa diferencijaciju jezinih sistema u prostoru i obino
ih interpretira u njihovoj povezanosti s geografskim, etnografskim i politikim
injenicama; blisko joj je istraivanje jezika u kontaktu, a na izvjestan nain i
problematika prevoenja
o vertikalna raznolikost ili stratifikacija diferenciranje jezinih sistema na istome
podruju izmeu razliitih grupa govornika, znaajne su socioloke determinante
najmanja jedinica idiolekt, jezini sustav pojedinoga govornika
neki smatraju da izuavanje idiolekta nema nikakvoga smisla jer je jezik drutvenoga karaktera,
stoga im je osnovna jedinica lokalni ili mjesni jezini sistem lokalni ili mjesni govor, a
francuski lingvisti to nazivaju patois

20

lokalni jezini sistem obuhaa sistem zajedniki govornicima na nekome geografski, a

nerijetko i socioloki ogranienome i relativno malenome prostoru, a taj se sistem razlikuje od
standardnoga jezika veih geografsko-politikih cjelina i najee nema svojega pisanoga oblika
meu lokalnim sistemima mogli bi se razlikovati gradski i seoski, no gradski lokalni sustavi
danas su uglavnom vertikalno, a ne horizontalno stratificirani; vernakulari, varijeteti
dijalekt ili narjeje definira se u odnosu prema hijerarhijski viemu, ali vrlo teko odredivomu
sistemu, jeziku, kao njegov podsistem, s izrazitim fonolokim, morfolokim, sintaktikim i
semantikim odstupanjima, koji se protee na odreenome prostoru; skup povezanih lokalnih
jezinih sistema koji se diferencira od ostalih takvih skupova; prouava ih dijalektologija,
katkad se o grupi srodnih dijalekata govori kao o dijasistemu
jezik skup svih sistema niega ranga iji govornici osjeaju zajedniku pripadnost jednomu
komunikacijskomu sredstvu
idiom svaka jedinica u skupu horizontalne, a katkad i vertikalne, jezine raznolikosti,
zajedniki termin za svaki pojedini idiolekt, lokalni jezini sustav, dijalekt i jezik
lingvistika geografija, geografska lingvistika, geolingvistika izuavanje prostornoga
protezanja pojedinih idioma i njihova meusobnoga razgraniavanja, osnovao 1900. Jules
Gilliron
o analiza se temelji na direktnome ispitivanju na terenu anketni listii s morfemima i
ostalim jedinicama, a skup karata za podruje u kojemu su prikazana protezanja u
prostoru razliitih jedinica na jednoj ili vie razina zove se lingvistiki atlas (J. G. objavio
je prvi 1912.)
o izoglosa linija na lingvistikoj karti koja oznaava granicu izmeu podruja
rasprostiranja dviju jezinih jedinica razliitih oblika, ali ekvivalentne upotrebe; ovisno o
razinama postoje izofone, izomorfe, izosintagme; ako se pravac vie izoglosa
podudara, govori se o svenjevima izoglosa
o ako je izvjestan jezik sa svih strana okruen jednim jedinim jasno razgranienim i
razliitim jezikom, govori se o jezinome otoku
o svi govornici koju rabe jedan jezini sistem i posjeduju svijest o tome zajednitvu, ma
koliko se njihovi idiolekti, lokalni jezini sustavi i dijalekti meusobno razlikovali,
sainjavaju jednu jezinu zajednicu
o vie razliitih jezika na nekome iremu geografskome podruju sainjava jezini savez ili
ligu
o geografska je lingvistika unijela novine i u dijakronijska istraivanja jer je utvrdila da se
promjene u sistemu javljaju najprije na odreenome uemu podruju te se potom ire;
podruje u kojemu je promjena ve nastupila centralna zona, a okolina periferna zona
jezici u kontaktu meusobno se neprestano susreu
materinski jezik jezini sistem koji je za nekoga govornika prvo naueno i najee osnovno
sredstvo komunikacije
supstrat jezik koji se na odreenome podruju govorio, ali istisnuo ga je drugi jezini sistem,
u kojemu su ostali tragovi prethodnoga sustava
novi se jezik katkad naziva superstrat; moe biti i kulturno ili politiki nadmoniji jezik koji se u
nekoj regiji govori ili je nametnut
adstrat susjedni jezik koji utjee na sustav s kojim je u neposrednome dodiru (npr. hrvatski i
talijanski u Istri)
posuenice ili tuice jezine jedinice preuzete iz jednoga sistema u drugi (fonoloke, npr. u
buffet, morfoloke najee leksike, npr. kompjuter, sintaktike npr. bez da konstrukcija)
kalkovi ili prevedenice potpuna transpozicija svih elemenata plana sadraja iz jednoga jezika
u drugi uz traenje ekvivalenata i na planu izraza (npr. skyscraper > Himmelskratzer > neboder)
kontrastivna lingvistika sistematsko prouavanje strukturalnih razlika i slinosti izmeu
dvaju ili vie jezinih sistema na svim razinama, posebno radi identificiranja moguih potekoa u
prevoenju i uenju stranih jezika
viejezinost kad govornik ili grupa umiju upotrebljavati vie jezinih sistema
bilingvizam (ili plurilingvizam ako se radi o vie sistema) situacija u kojoj govornik ili grupa
govornika upotrebljava naizmjenino i bez ikakve razlike s obzirom na komunikacijski kontekst
dva ili vie sustava
o bilingvizam moe biti rani (do 4. godine) ili kasni (nakon 4. godine), simetrian (ako su
oba jezika govorniku jednako poznata) ili asimetrian (ako je jedan nepoznat; pasivni
bilingvizam ako jezik razumije, ali ne rabi aktivno; nereceptivni bilingvizam
govori ga, ali slabo razumije; pismeni bilingvizam uz razumijevanje pisanoga teksta,
ali bez mogunosti oralne upotrebe; tehniki bilingvizam poznavanje strunih termina

21

i sl.), socijalni ili drutveni obuhvaa grupu na odreenome prostoru te individualni

pojedinane i izolirane pojave bilingvizma
diglosija situacija u kojoj govornik ili grupa govornika upotrebljava dva jezina sustava
naizmjence, ali u funkciji izvjesnoga komunikacijskoga, socioloki determiniranoga konteksta
(npr. hrvatsko-latinska diglosija do 1848.)
o poliglosija vie razliitih sistema; poliglotija viejezinost
poznavanje dvaju ili vie jezinih sustava dovodi do interferencije jezika meusobnoga
utjecaja jednoga sustava na drugi, a moe se ostvarivati na tri naina, kao susptitucija
(potpuno zamjenjivanje jednoga sistema ili nekoga njegova dijela drugim), komutacija
(naizmjenina upotreba obaju sistema) ili amalgam (kad se dva jezika spoje u jedan sustav)
prevoenje pretvaranje jezinih jedinica jednoga sustava u jedinice drugoga sustava, ali tako
da se sauva najvea mogua identinost na planu njihovih sadraja
o ljudsko prevoenje (oralni oblik interpretacija), strojno ili automatsko
prevoenje
o prevoenje ad litteram proireni oblik kalka, pri kojemu se rije po rije ili morfem po
morfem prenose iz jednoga jezika u drugi
o postupci:
transpozicija zamjena dijela diskurza jednoga sistema sadrajno bliskim, ali po
izrazu drukijim dijelom diskurza u drugome sistemu, npr. il ne fait que rire2
uvijek se smije
modulacija - promjena lingvistikoga stajalita u jezik na koji se prevodi, npr.
engl. forget it ne misli na to
ekvivalencija potpuno mijenjanje izraza kompleksnoga znaka, sintagme, u
skladu s normom uobiajenom u jeziku na koji se prevodi, npr. engl. open to the
public slobodan ulaz
adaptacija usklaivanje, djelomino, i plana sadraja s kulturom i iskustvom
govornika jezika na koji se prevodi, npr. prevoenje idioma
o strojno prevoenje - ulazni jezik, s kojega se prevodi i izlazni jezik, na koji se
prevodi
vertikalna stratifikacija jezika raznolikost jezinih sustava u istome vremenu i na istome
podruju, za to se posebno interesira sociolingvistika
mikrosociolingvistika izuava jezine sisteme na razini pojedinca, porodice i manjih
drutvenih grupa
makrosociolingvistika ispitivanja obuhvaaju sisteme velikih drutvenih grupa, klasa i itavih
drutava
socijalni dijalekti ili sociolekti vertikalni stratumi
pomoni jezici redovito izrastaju iz ekonomskih potreba
sabiri jezici ija je upotreba u komunikacijskim procesima ograniena na sasvim specifine
situacije, limitiranoga su opega rjenika, esto invarijantne morfologije s malim brojem oblika i
relativno jednostavne sintakse, nikada nisu materinski jezici nijednoj grupi govornika (naziv
duguju mediteranskomu pomonomu jeziku zvanome lingua franca)
pidini nikad nisu materinski jezici ni jedino sredstvo komunikacije, manje su specijalizirani u
svojoj upotrebi (nazvani su prema dalekoistonome jeziku Pidgin English)
kreolski jezik ako pidin postane u odreenoj drutvenoj grupaciji jedini jezini sustav (npr.
francuski kreolski na Haitiju)
koine ako se kao pomoni jezik proiri na veemu podruju ne mijenjajui bitno svoje
lingvistike karakteristike (npr. latinski u Rimskome Carstvu, engleski danas); termin katkad
oznaava i svaki zajedniki, osobito openacionalni, jezik izrastao na bazi nekoliko dijalekata
specijalni jezici podsistemi obino nerazumljivi ostatku drutva
o argoni - nastali zbog potrebe da se komunicira specifian podskup izvanjezinoga
univerzuma koji je kao objekt komunikacije zanimljiv samo za odreenu skupinu
govornika
o tajni jezici - izrasli iz elje i namjere da ostali govornici ne razumiju o emu se
komunicira
o argoti - rezultat tenje neke drutvene grupe da se i jezinim oznakama unutar sebe
identificira i razlikuje od drugih grupa
norma skup govornicima inheretnih pravila o upotrebi toga sustava i o njegovim
sintagmatskim i paradigmatskim odnosima jer se na toj normi uope i zasniva mogunost
komuniciranja

Jean bat Paul :-)

22

eksplicitna norma standardni jezik kodificiran gramatikama, rjenicima i pravopisima

knjievni i literarni jezik, jezik knjievnosti standardni jezik
slubeni jezik ako je standardni jezik ujedno i jezik dravne uprave, no ne mora svaki
standardni jezini sistem biti slubeni jezik drave, iako je to esto sluaj
nacionalni jezik jezini sustav koji u meusobnoj komunikaciji skui govornicima, nerijetko
standardiziran
jezik kulture ako neki knjievni ili standardni jezik postane sredstvo izraavanja kulture i
civilizacije veega broja nacija, bez obzira na to je li to ujedno i njihov standardni jezik ili ne
svjetski jezici standardni jezici koji su meunarodno priznato sredstvo komunikacije izmeu
govornika razliitih jezika u njihovim slubenim, a esto i neslubenim kontaktima (npr. engleski,
njemaki, kineski, arapski itd.)
pripadnici Prakoga lingvistikoga kruga smatrali su da dobromu standardnomu jeziku mora biti
svojstvena elastina stabilnost, dakle upravo stabilna norma koja je kadra biti transformirana
u skladu s novim komunikacijskim potrebama
proces standardizacije i purizam, kao pretjerana borba protiv sljedeih pojava:
o barbarizmi loe tvorene rijei, u duhu nekoga drugoga jezika (npr. upitan u znaenju
"dvojben" prema njemakomu fraglich)
o tuice, provincijalizmi, dijalektizmi jedinice karakteristine samo za neki lokalni
jezini sistem
o arhaizmi zastarjeli oblici (npr. doim)
o neologizmi novostvorene rijei (npr. zrakoplov)
supstandardni jezik tei sliiti standardu, ali nije mu identian
varijante dva ili vie oblika jednoga te istoga jezika, koji se kao standardi rabe u dvjema ili
vie nacijama ili na dvama ili vie teritorijima pa zbog te raznolikosti dobivaju neke specifinosti
(npr. engleski u VB, SAD-u, Australiji, Kanadi)
konvergencija ako se varijante ili bilo koji drugi idiomi s vremenom meusobno pribliavaju i
postaju sve sliniji, a ako se udaljavaju divergencija
jezino planiranje stvaranje sistema pisanja i revidiranje standarda te svjesna intervencija i
predvianje takvih intervencija u standardu, njegovim dijelovima i njegovoj upotrebi, postupak
osposobljavanja nekoga idioma za upotrebu u javnoj komunikaciji
jezina politika skup racionalnih i uglavnom institucionaliziranih postupaka kojima neko
drutvo utjee na jezine oblike javne komunikacije i na formiranje svijesti svojih sudionika o tim
oblicima
nastanak jezine raznolikosti mogao bi se objasniti upravo odnosom izmeu jezika i govora,
stalnim pomicanjem njihove meusobne granice i nedovrenom i dinamikom strukturiranou
jezinoga sistema

Semiologija
-

semiologija ili semiotika opa znanost o svim sistemima znakova koji se pojavljuju u
ovjekovu drutvenome ivotu
Charles Sanders Peirce stvorio naziv semiotika za opu teoriju o znakovima, a de Saussure
semiologija
Charles Morris podijelio je semiotiku na semioloku semantiku (koja prouava odnos izmeu
znaka i oznaenoga), semioloku sintaksu (bavi se odnosima meu znakovima unutar sistema)
i semioloku pragmatiku (izuava relacije meu znakovima i ovjeka koji ih rabi)
Louis Hjelmslev pokuao dokazati kako izmeu jezika i drugih semiolokih sustava postoji
izomorfizam, podudaranje u bitnim dijelovima
Eric Buyssens udara temelje europskoj koncepciji semiologije i stavlja je u ire socioloke i
psiholoke okvire, a to slijede i Pierre Guiraud, Georges Mounin te Luis Prieto (suvremeno
oblikovanje teorije o sistemima znakova u komunikaciji)
znak kao svaki fenomen koji neto za ovjeka oznaava Roland Barthes, Jurij Lotman,
Julia Kristeva
oznaka svaka pojava koja za ovjeka supstituira neku drugu pojavu, koja, dakle, oznauje
neki fenomen koji nije ona sama
o indikatori nastaju nezavisno od ovjeka i samo podlijeu njegovu tumaenju
o simptomi u kojima je interpretacija motivirana (npr. dim simptom vatre)
o znamenja nemotivirana interpretacija (npr. hiromantija)
o manifestacije postaju oznakama tek naknadnom interpretacijom, motiviranom ili
nemotiviranom

23

semovi oznake koje je ovjek namjenski proizveo u komunikacijske svrhe, dijele se na:
simboli semovi s motiviranom interpretacijom
znakovi interpretacija je arbitrarna
podjela semiologije
o semiologija komunikacije objekt su joj semovi, simboli i znakovi
o semiologija znaenja bavi se znamenjima i manifestacijama
o simptomima se bave prirodne znanosti uglavnom
o semiologija komunikacije i semiologija znaenja mogu se ujediniti u opu semiologiju, a
zakonitosti vezane uza sve tipove oznaka izuavala bi jedna univerzalna semiologija
semiotika
izraz i sadraj sema
o totalno pridruivanje u apstraktnome semiolokome sustavu pojedini izraz i pojedini
sadraj nuno se u potpunosti jedan drugomu pridruuju
o parcijalno pridruivanje cijelomu izrazu pridruuje se samo dio sadraja, a dijelu
izraza pridruen je itav opseg sadraja ili da je dijelu izraza pridruen dio sadraja
o vakantna pridruivanja plan izraza ili plan sadraja prazni su skupovi to su samo
neuspjele realizacije, teoretski zamislive
polje izraza svi izrazi semova u nekome sustavu
noetiko polje svi sadraji semova
jednojednoznano pridruivanje jednomu se izrazu pridruuje jedan i uvijek samo jedan i
isti sadraj (npr. zelenomu svjetlu na semaforu uvijek se pridruuje "idi")
jednovieznano i viejednoznano pridruivanje jednomu elementu s jednoga plana
pridruuje se vie elemenata s drugoga plana (npr. O kao glas i kao broj ili x i kao znakovi za
mnoenje)
semioloki sistem sreen je skup semova, skup u kojemu vladaju odreeni odnosi meu
njegovim jedinicama, sintagmatski i paradigmatski
jezik je dinamiki sistem s inherentnom kreativnou, a ostali su sustavi nedinamiki i
nekreativni jer u njima nema stalne napetosti kao izmeu jezika i govora, dinamiki sistemi
prirodni jezici, nedinamiki sistemi kodovi, a kodovi s dvostrukom artikulacijom te
sintagmatskim i paradigmatskim odnosima jesu umjetni jezici
preznakovljavanje ili transkodiranje pretvaranje semova jednoga sistema u semove
drugoga sistema, izmeu prirodnijih jezika i kodova, odnosno umjetnih jezika
znaenje oznake predstavlja vezu izmeu nje same i oznaenoga fenomena, uspostavljena
procesom preslikavanja, ali na taj nain da se u oznaku ne preslikavaju sva svojstva fenomena
ve samo neka od njih; skup komponentni iskustva kroz koji se obavlja preslikavanje zapravo je
neka vrsta ideoloka filtra
jezik knjievnosti
o Michel Riffaterre pretkazivom ili manje pretkazivom upotrebom jezinih jedinica u
konkretnome govoru stvaraju se stilemi, stilska odstupanja od uobiajenih normi, oni su
nosioci vee koliine obavijesti nego to je to potrebno za komunikaciju jer su manje
vjerojatni
o teorija o odsutnosti konkretnoga referenta jezik knjievnosti razlikuje se od jezika
neknjievnosti jer se ne odnosi na konkretni izvanjezini univerzum nego na nj preslikan
univerzum koji je umjetnik sam stvorio
o Katii - taj fiktivni univerzum specifino je strukturiran, a stilemi pomau itaocu da
spozna tu strukturu
konotacijski jezik (Hjelmslev) plan izraza neki jest drugi jezik (sa svojim izrazom i svojim
sadrajem)
osnovni pojam ove teorije jest tekst kao izvjestan nain funkcioniranja jezika, a temeljna je
karakteristika takvoga teksta (Kristeva) njegova produktivnost
o

24

Komunikacija i drutvo
-

komunikacijska praksa osobito ljudsko djelovanje u vlastitome univerzumu, djelovanje kojim

se prenose s pomou razliitih sistema znakova informacije i spoznaje o drugim oblicima prakse,
njihovim procesima, objektima, rezultatima i odnosima
komunikacijski akt/proces prenoenje obavijesti od poiljatelja prema primatelju
mistifikacija u jeziku postupci kojima pojedini govornici ili grupe govornika namjerno uvode
izvjesne semantike pomake, iskrivljavanja na planu sadraja, u tenji da ometu komunikaciju s
drugim govornicima ili grupama govornika istoga jezika, suprotna pojava kreativnosti (familijarni
jezici, argoni, tajni jezici, argoti)
o mistifikacija moe biti i sredstvo manipulacije totalitarna drutva, uporaba politikih
rijei kao "demokracija", "sloboda", "narod"
o demistifikacija u jeziku proces vraanja stvarnoga sadraja rijeima, upozoravanja na
to gdje su i kako su izvreni pojedini semantiki pomaci (npr. Marxovo oitovanje
semantikih pomaka u ekonomiji i filozofiji)
komunikacija razumijevanje, za nj je potrebno ne samo poznavanje plana sadraja i plana
izraza sistema nego i zajedniko proivljeno iskustvo o univerzumu koji se komunicira

Morfologija
-

morfologija lingvistika disciplina koja se bavi morfemima i rijeima

morfem najmanji jezini znak, najmanja jedinica u jezinome sustavu koja ima i izraz i
sadraj, kod Martineta se zove monem
morf izraz morfema
alomorf ako su morfovi u komplementarnoj distribuciji (npr. vuk-u, vu-em, vu-i)
podjela morfema
leksiki morfemi ili leksemi neogranien broj elemenata, na plan sadraja morfema
preslikavaju se fenomeni iz izvanjezinoga univerzuma
gramatiki morfemi ili gramatemi ogranienoga opsega, s konanim brojem elemenata u
svakome jeziku, na plan sadraja preslikavaju se i pojave iz samoga jezinoga sustava, koji
oznaavaju neke odnose meu morfemima i znakovima viih razina
Martinet
o amalgam morfem iji izraz odgovara istodobno dvama razliitim sadrajima, ali u
njemu se ne moe razdvojiti koji dio pripada kojemu sadraju (npr. lat. nastavak orum
istodobno je i genitiv i plural)
o diskontinuirani morfemi izraz se ne ostvaruje u kontinuiranome nizu fonema (npr.
engl. sing, ali sang sung, niz je s.ng)
o druga podjela prema funkciji
autonomni morfemi - u sebi ukljuuju i odnos prema nekomu elementu iskustva
i odnos prema drugim elementima iskustva, ali i odnos prema drugim dijelovima
iskaza bez obzira na mjesto koje u njemu zauzimaju (najee prilozi u ie.
jezicima)
funkcionalni morfemi koji oznauju (sintaktiku) funkciju nekoga drugoga
morfema (uglavnom gramatemi)
zavisni morfemi nemaju vlastitu funkciju i ne oznauju funkciju drugih
morfema, ovise o funkcionalnim morfemima
rije ono to pie izmeu dvije bjeline u tekstu
tvorba rijei opisuje naine na koje se morfemi udruuju u rije
o derivacija leksemima se pridodaju razliiti gramatemi i tako se dobivaju nove rijei
o kompozicija najprije se slau dva ili vie leksema, a zatim im se pridruuju gramatemi
da bi se stvorila nova rije
korijen temeljni leksiki morfem koji je nosilac osnovnoga sadraja i na koji se pridodaju svi
drugi morfemi u formiranju rijei

25

afiksi
rijei
o
o
o

morfemi koji se pridodaju korijenu, a ne mogu biti samostalni korijeni za tvorbu novih

prefiksi ispred korijena (od-vui)

sufiksi iza korijena (cvjet-i)
infiksi unutar korijena i pretvaraju ga u diskontinuirani morfem (lat. vi-n-co, ali
victoria)
o konfiksi ako je korijen okruen diskontinuiranim morfemom sastavljenim od prefiksa i
sufiksa (njem. ge-lob-t)
o transfiksi korijen se prekida na nekoliko mjesta (npr. k-t-b > kataba, kutibu, uktub
itd.)
osnova i baza + nastavci; zavretak nastavak se spaja s krajnjim fonemom osnove
formanti afiksi koji se dodaju korijenu da bi modificirali njegovo temeljno znaenje
reduplikacija ili udvajanje afiks koji ponavlja dio morfa ili cijeli morf korijena (npr. barbarin, lat. mo-mordi)
prijevoj, alternacija ili apofonija pravilna izmjena vokala u nekome morfemu, no katkada se
govori i o prijevoju konsonananta
o prijevoj je ili alomorf (gr. leip-, loip-, lip-), ili razliit morfem (br-ati, ber-em, bir-ati, izbor) ili diskontinuirani morfem s infiksom (njem. b-i-nd-en, b-a-nd)
o stupnjevi prijevoja kod vokala duljina (skr. gua ili produljeno vddhi), punina,
redukcija, praznina ili nulti stupanj
prijeglas ili metafonija germanska vokalska harmonija (njem. Gast Gste); u hrv.
prijeglas zamjena o sa e nakon palatala (instrumental puem, ali gradom, mnoina
puevi, ali gradovi)
kompozicija vrste sloenica
o tatpurua ili determinativne prvi je dio atribut drugoga (parobrod, mesoder)
o dvandva ili kopulativne oba dijela zadravaju i koordiniraju svoja znaenja
(starodrevan, jugozapad)
o bahuvrihi ili posesivne cjelina izraava neko svojstvo (gologlav, dugokos)
o karmadhraya ili apozicijske jedan je dio drugomu apozicija (baba-vrag)
o avyaybhva ili priloke tvore se sloeni prilozi (etveronoke, strmoglavce)
vrste rijei
o promjenljive u kojima se jedan ili vie gramatema mijenjaju, dok njihov leksem ostaje
nepromijenjen (alomorfi se ne uzimaju u obzir)
o mijenjanje tih gramatema jest fleksija: vanjska (ako su gramatemi sufiksi i prefiksi) ili
unutarnja (ako su oni infiksi); shematski prikaz fleksije paradigma
o nepromjenljive rijei ne mijenjaju svoj izraz ili ga mijenjaju samo u obliku alomorfa
o promjenljive rijei: imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi (zajedno svi imena) glagoli
o nepromjenljive rijei: prilozi (problem komparacija), prijedlozi, veznici, uzvici
gramatike kategorije
o broj (jednina ili singular, dvojina ili dual, trijal, kvadrijal, malina ili paukal, mnoina ili
plural)
o rod (muki, enski, srednji gramatiki, prirodni je povezan s izvanjezinim
univerzumom)
o pade sintaktike i semantike relacije imena i relacije imena s glagolima: nominativ,
genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, ablativ, instrumental, a u neie. jezicima ilativ,
abesiv, elativ, sublativ, delativ, faktitiv, esiv, alativ, socijativ, aditiv itd.
o lice glagoli, relacija govornika (1., 2., 3.)
o aspekt ili vid glagoli, trajanje radnje (svreni, nesvreni)
o stanje ili lik glagoli, uloga vrioca glagolske radnje prema samoj radnji (aktiv, pasiv,
medij, povratnost)
o vrijeme glagoli (sadanjost, prolost, budunost i sl.)
o nain odnos radnje prema stvarnosti (indikativ, kondicional, imperativ, optativ,
konjunktiv, injunktiv, prekativ itd.)

26

vrste rijei i podjele

o imenice prema gramatikim kategorijama (ivo, neivo), prema svojstvima sadraja
(ope, line, zbirne), prema fenomenima koji su preslikani (apstraktne i konkretne)
o pridjevi kvalitativni, gradivni, posvojni
o zamjenice imenike ili pridjevske, ovisno o tome to zamjenjuju u sintaktikoj strukturi
(usp. deklinaciju je li imenika ili pridjevska)
o brojevi glavni, redni, priloni, dijelni
o glagol prema svojstvima gramatikih kategorija (svreni i nesvreni, aktivni i pasivni),
prema semantikim svojstvima leksema (glagoli kretanja, osjeanja, govorenja), prema
sintaktikim obiljejima (prijelazni, neprijelazni), prema tvorbi (denominativni od
imenica, deverbativni od glagola)
o prilozi mjesto, vrijeme, nain, koliina, uzrok itd.
o prijedlozi izvedeni (meu, navrh) i neizvedeni (u, na, k i sl.)
o veznici koordinativni (povezuju reenice i sureenice nezavisno) i subordinativni
(zavisne reenice)
o uzvici pravi (samo u toj funkciji), nepravi (ako je primarna funkcija toga morfema
drukija, npr. sranje!)
o katkad se vrstama rijei pridodaje lan ili partikula estica sa sintaktikom funkcijom
koja se stavlja uz ime
leksikologija prouava rjenike (skupove rijei) pojedinih jezika i otkriva u njima ope
zakonitosti koje vrijede za sve jezike
onomastika izuava sisteme vlastitih imena: antroponimija (ljudi), etnonimija (narodi i
stanovnici etnici), toponimija (mjesta) hidronimija (vode), oronimija (gore) itd.

27

Sreko Kova: Logika, Marko Tadi: predavanja iz Algebarske lingvistike

-

protuprimjer istinitosno vrednovanje po kojemu su sve premise zakljuka istinite, a zaglavak

neistinit
postoji li u istinitosnoj tablici zakljuka protuprimjer, zakljuak nije valjan; ne postoji li, zakljuak
je valjan
reductio ad absurdum postupak graenja skraene istinitosne tablice; na poetku dokaza
pretpostavlja se suprotno od onoga to se eli dokazati, a ako se na kraju dokaza doe do
kontradikcije, poetna je pretpostavka neodriva i time je dokaz gotov
u svakome valjanome zakljuku premise impliciraju (povlae) zaglavak, izmeu premisa i
zaglavka postoji poseban logiki odnos implikacije, a taj se odnos sastoji u tome da lanovi
nekoga skupa iskaza ne mogu svi biti istiniti, a iskaz koji impliciraju neistinit; takav odnos
moemo predoiti i kao valjanu pogodbu
istovrijedni iskazi iskazi koji za svako istinitosno vrednovanje imaju meusobno jednake
istinitosne vrijednosti; istovrijednost je valjana dvopogodba (uvijek istinita, obje su sastavnice
uvijek iste istinitosne vrijednosti)
zakon dvostrukoga nijeka dvostruki nijek npr. iskaza A ima istu istinitosnu vrijednost kao i
sam iskaz A: p = p
zakon svoenja pogodbe istovrijedni su sljedei oblici: p q i p q
zakon svoenja dvopogodbe istovrijedni su sljedei oblici: p q i (p q) ^ (q p)
zakon izmjenitosti (komutativnosti) u nekih istinitosnih funkcija (konjunkcija i ukljuna
disjunkcija) nita ne utjee na njihovu istinutost ako njihove sastavnice zamijene mjesta
zakon udruivosti (asocijativnosti)
o za konjunkciju ako je jedna sastavnica konjunkcije i sama konjunkcija, onda stoji
istovrijednost: (p ^ q) ^ r = p ^ (q ^ r)
o za ukljunu disjunkciju: (p q) r = p (q r)
zakon raspodjeljivosti (distributivnosti)
o konjunkcija: p ^ (q r) = (p ^ q) (p ^ r)
o ukljuna disjunkcija: p (q ^ r) = (p q) ^ (p r)
de Morganovi zakoni
o (p ^ q) = p q
o (p q) = p ^ q
zakoni idempotentnosti
o p^p=p
o pp=p
pregled dvomjesnih istinitosnih funkcija novi termini
o (p ^ q) nespojivost, Shefferova funkcija, p | q
o (p q) dvonijek, binegacija, p q
o (p q) nepogodba
o
o
o

(p q) iskljuna disjunkcija, kontravalencija, p

p q obratna pogodba, replikacija
(p q) obratna nepogodba

28

izvodni oblici
odvajanje, iskljuenje pogodbe,
modus ponens
ukidanje, modus tollens

pq
p
q
pq
q
p

disjunktivni zakljuak

pq
p
q

pq
q
p

iskljuenje konjuncije

p^q
p

p^q
q

uvoenje konjunkcije

p
q
p^q

uvoenje disjunkcije

p
pq

isti hipotetini zakljuak

pq
qr
pr

q
pq

prirona (predikatna) logika bavi se pokolienjem (kvantifikacijom)

o kategorini silogizam zaglavak ne moe biti neistinit ako su obje premise istinite
o priroci ili predikati jezini izrazi za pojmove; svaki prirok vrijedi (istinit je) o
pojedinanim predmetima koji ulaze u opseg njime izraenoga pojma (prirok "glumac"
vrijedi o glumcima)
o koliitelj ili kvantifikator izraz za kolikou ("svi", "svaki", "nijedan", "neki")
o u jednostavnome iskazu razlikujemo prirok i oznaku predmeta na koji se taj prirok odnosi,
a nazivamo je predmetnom konstantom (predmeti pojedinani predmeti, stvari,
individue)
o domena predmetno podruje iskaza
o opstojni koliitelj ili egzistencijalni kvantifikator - x u nekome predmetnome
podruju postoji barem jedan predmet za koji vrijedi odreeni prirok (npr. x Jx = postoji
barem jedno ivo bie koje je jeti)
o opi koliitelj ili univerzalni kvantifikator - x - za svaki predmet nekoga
predmetnoga podruja vrijedi odreen prirok (npr. x Px = svaki uenik u razredu pjeva)

29

Tadi Algebarska lingvistika

30

31

Peter Hugoe Matthews: Morphology

-

leksem leksika jedinica koja je unijeta u rjenik kao fundamentalni element u leksikonu jezika
sinkretizam u sinkroniji3 kad su dva oblika identina u pismu i izgovoru
za Matthewsa: oblik rijei (word-form) = rije u pismu ili govoru, rije (word) = gramatika
rije
type (razlinica) rije i token (pojavnica) oblici razlinice
tvorba rijei tvorba leksema, grana morfologije koja se bavi odnosima izmeu kompleksnoga
leksema i jednostavnijega leksema
slaganje grana morfologije koja se bavi odnosima izmeu sloenice (sloenoga leksema) i
dvaju ili vie jednostavnijih leksema
leksika morfologija objedinjuje tvorbu rijei u uemu smislu i slaganje (derivaciju i
kompoziciju)
paradigma supostavljeni oblici razliitih kategorija istoga leksema
fleksijska morfologija grana morfologije koja se bavi paradigmama
morfosintaktike kategorije odnose se na specifina pravila u morfologiji i sintaksi (pade,
broj itd.)
morfosintaktika obiljeja kao to je npr. pade openita kategorija paradigme, obiljeja se
odnose na konkretne i pojedine sluajeve
formativi tvorbeni elementi (npr. ing u trying)
morfem moe biti leksiki i fleksijski npr. sailed sail je leksiki, a ed fleksijski
Harris se u Methods in Structural Linguistics bavi morfemima i morfologijom bez semantike ili
sintakse
alternacije
o neperiodine alternacije u samo jednome morfemu, periodine u vie (npr. u
turskome alternacija izmeu lar i ler za tvorbu mnoine zbog vokalne harmonije)
o morfemski uvjetovane npr. swoll-en, ali clean-ed za past participle, zapravo i leksiki
uvjetovane swell je leksiki morfem; gramatiki ili morfoloki uvjetovane swoll- za
past participle, ali swell- inae; fonoloki ili fonemski uvjetovane vokalska harmonija
o leksiki ograniene npr. alternacija [t] i [:t] samo je u catch, ali u turskome je
alternacija automatska da npr. zatvoreni vokali alterniraju i sl. automatski, a ne
ogranieno

Inae je pojava da jedan oblik ima vie funkcija, npr. sinkretizam padea u tokavskome su se izjednaili D, L, I mnoine.

32

Ranko Matasovi: Jezina raznolikost svijeta

JEZINA KARTA SVIJETA

postoji oko 6000 jezika na svijetu

indoeuropski jezici dijele se:

1. anatolijski: npr. hetitski, izumrli su, govorili se u 2. i 1. tis. pr. Kr. u dananjoj Turskoj
2. indoiranski:
a. indoarijska grana (sanskrt, novoindoarijski: hindski, bengalski, nepalski, sinhaleki
itd.)
b. iranska grana (perzijski, pato ili afganski, kurdski)
c. nuristanski (na granici Indije i Pakistana)
3. grki
4. italski: skupina antikih jezika Italije, od latinskoga romanski jezici
5. keltski: danas samo irski, kotski, velki, bretonski
6. germanski
a. zapadnogermanska skupina (engleski, njemaki, nizozemski, afrikaans, jidi)
b. skandinavska skupina (norveki, vedski, ferski, danski, islandski)
7. armenski
8. slavenski: od nepoznatijih npr. kaupski, luiki
9. baltijski: litavski, latvijski
10.albanski
11. toharski: 2 izumrla, govorili se u 1. tis. po.Kr. u Kineskome Turkestanu
12. ni u jednoj grani: venetski, frigijski...

ostale
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

izolirani jezici:
1. baskijski
2. korejski (+japanski?, japansko-riukiuska porodica?)
3. buruaski (Pakistan)
4. ketski (Sibir, jedini preivjeli od jenisejskih)
5. giljaki (Sahalin)
6. jukagirski (Sibir)
7. ukotsko-kamadalska porodica (Sibir)

jezine porodice u Euraziji:

uralski: ugrofinski (maarski, finski, estonski) i samojedski
turkijski: turski, kazaki, uzbeki, kirgiski, jakutski, ujgurski (Kina)
mongolski: halha-mongolski (sl. j. Mongolije)
tungusko-mandurski: izumrli mandurski, zatim evenski, evenkijski (Sibir)
kartvelski (gruzijski)
abhasko-adigejski (npr. abhaski)
nahsko-dagestanski (npr. eenski, lezginski)
sinotibetski
a. sinitska grana (mandarinski kineski)
b. tibetsko-burmanska grana (tibetski, burmanski ili mjanmar)
9. mijao-jao (hmong-mien): jugoistona Kina
10. dajski: tajski, laoski (Indokina)
11.austroazijski
a. zapadna grana (jezici munda, sjeveroistona Indija, npr. santali, mundari, sora)
b. istona grana (monsko-kmerski, npr. vijetnamski, kmerski)
12. dravidski: tamilski, telugu, kannada, malajalamski
- 2, 3, 4 altajska porodica?
- 5, 6, 7 kavkaski jezici

33

jezici Afrike:
1. afrazijska porodica
a. egipatski (izumrli)
b. berberski jezici (Magreb)
c. kuitska grana (somalski)
d. omotska grana (mali jezici u Etiopiji)
e. adska grana (jezici u Sahelu, npr. hausa)
f. semitska grana (arapski, hebrehski, sirski, tigrinja, amharski u Etiopiji)
2. nigersko-kordofanska
a. mandski jezici (maninke, bambara, kpele)
b. zapadnoatlantski (fulbe, volof, diola), voltajski (senari, bvamu)
c. bantuski (svahili, ngando, kikuju, kongo, luganda, ruanda, rundi, ieva,
ona, soto, zulu)
d. ni u jednoj spomenutoj skupini: igbo (Nigerija), joruba (Nigerija i Benin),
akanski (JAR), eve (Gana) itd.
3. nilosaharska - istona Afrika, izuzetak je jezik songai u Sahelu; zatim masai,
nubijski, fur, nuer, kanuri, berta
4. kojsanska - na jugu Afrike, osim: hadza, sandava (Tanzanija); !xu

austronezijska porodica - od Madagaskara (malgaki) preko Indonezije (indonezijski, malajski,

javanski, kelabitski, acehski, balijski) i Filipina (tagaloki, ilokano) do Oceanije (havajski,
tonganski, samoanski) i Novoga Zelanda (maorski); tri od etiri grane na Tajvanu
Australija - pamanjunganska (nedavno osporio R. M. W. Dixon) i nepamanjunganska porodica
(Arnhemova zemlja)

jezici Amerike
domorodaki jezici Sjeverne Amerike:
1. eskimsko-aleutska porodica (inuit na Grenlandu)
2. porodica na-dene: tlingit na Aljasci, athapaskanaski jezici: kiova i navaho (Novi Meksiko)
3. siuska porodica: lakhota i omaha
4. algika porodica: vijot, jurok i algonkijski jezici (kri, menomini, ejenski, odibva)
5. kadojska porodica: viita, poni (neko u dolini Mississipija)
6. muskogijska porodica: ikaso, alabama, muskogi (neko vei dio jugoistonoga dijela
SAD-a)
7. irokijska porodica: eroki, mohok, oneida, seneka
zapadna obala Sjeverne Amerike
1. vakaanski (kvakiutl, otok Vancouver)
2. saliki (usvap, tilamuk)
3. tsimijski, imakvanski, inuki, sahaptijski, palaihnihanski (isuse), jumanski,
vintunski, kostoanski itd.; upitnost penutijske jezine porodice koja bi ukljuivala
neke od navedenih
4. uto-asteki (hopi, kahuilja, nauatl govorili Asteci)
Srednja Amerika:
1. majanski (jukateki, kie, mam, ol, ontal)
2. otomanguanski (mitek, zapotek, otomi)
3. totonaki
4. mie-zok
Juna Amerika:
o ibanski (gvajmi u Venezueli)
o paezanski (paez u Kolumbiji)
o mapudungu (araukanski u ileu)
o haki (ajmara u ileu, Boliviji i Peruu)
o keuanski (govorili Inke; Peru, Bolivija, Ekvador)
o tukanoanski (u Amazoniji)
o karipski (npr. hikarjana u Venezueli)
o maipuranski (npr. aravaki, taino, crni karib)
o tupijski (npr. guarani, najvei indijanski jezik u Junoj Americi)

34

KAKO SE JEZICI MIJENJAJU?

1. fonoloke promjene
- gubitak fonoloke opreke meu glasovima u nekoj glasovnoj okolini (npr. sanskrt: *l i *r r/ *kw
c, k)
- nestajanje glasova putem pravilnih fonolokih promjena: ako se neki glas promijeni u jednoj
rijei u jednome jeziku, promijenit e se u istoj glasovnoj okolini i u svim rijeim u tome jeziku
koje sadravaju taj glas
- analogija: moe naruiti pravilnosti glasovnih zakona: promjena glasovnih oblika uslijed
smislenih asocijacija (npr. sanskrtski kim "to" i kas "tko", izostala promjena *kw u c ispred i)
- leksika difuzija: pojedine glasovne promjene ne odvijaju se uvijek istodobno u svakoj rijei
koju zahvaaju, ve se ire od rijei do rijei i od govornika do govornika
2. morfoloke promjene
- zbivaju se kada neki gramatiki morfem promijeni funkciju ili kada neki oblik rijei nestane iz
upotrebe (ie. lok *-i - lat. abl. e)
- samostalna rije moe se reducirati na status klitike, a zatim postati afiksom na susjednoj rijei
(lat. cantare habeo - fra. futu chanterai) - gramatikalizacija ukljuuje promjenu znaenja jezinih
elemenata od leksikoga ("imati") do gramatikoga (futur)
- moe se promijeniti i itav sustav gramatikih kategorija u jeziku
- odreeni lan u jezicima najee se razvija iz pokaznih zamjenica (npr. lat. ille > franc. le, la)
3. sintaktike promjene
- izmjena reda rijei (stengl. SOV, engl. SVO ili pak dodirom - SOV u etiopskim semitskim jezicima
poput amharskoga rezultat je dodira s kuitskim jezicima)
4. semantike promjene
- od openitoga prema pojedinanomu (stengl. cwen, "ena", a engl. queen "kraljica", "kraljeva
ena")
- od pojedinanoga prema openitomu, dolazi do gramatikalizacije (lat. im-mente, "duhom",
"umom" francuski sufiks -ment za nainske priloge npr. facilement)
- metonimija: prijenos znaenja s jedne rijei na drugu zbog prostorno-vremenske veze meu
predmetima koje oznauju (lat. focus, "ognjite" - fra. feu, "vatra" )
- metafore: lat. argentum, "srebro" - fra. argent, "novac"
UZROCI JEZINIH PROMJENA

1. vanjski: utjecaj drugih jezika; posuivanje rijei, glasova, gramatikih obiljeja

2. unutarnji: rezultat sklonosti ljudi da budu krativni i inovativni; naelo ekonomije:

pojednostavljenje artikulacije glasova u rijei; izostavljanje rijei ili skupina rijei;

pojednostavljenje sloenih sintaktikih konstrukcija (fra. je n'aime pas - j'aime pas)

MODELI GENETSKE SRODNOSTI

-

rekurzivnost: svaki od jezika koji su nastali moe se podijeliti u nove jezike kako vrijeme
prolazi
genealoko stablo: ne prikazuje prostornu dimenziju, model genetskih odnosa meu jezicima,
August Schleicher
jezina porodica: svi jezici za koje se moe dokazati da imaju zajedniki prajezik
model valova: ne prikazuje vremensku dimenziju: jezici prikazani u dvjema dimenzijama,
geometrijskim oblicima koji odgovaraju podruju na kojem se jezik ili itava porodica govori,
Johannes Schmidt
izoglosa: granica do koje se proirila jezina promjena
skup izoglosa: svaki pojedini jezik koji se proirio do priblino iste granice
dijalekatski kontinuum: nastaje ako se izoglose ne spajaju u svenjeve
prostorno-vremenski model: genetski srodni jezici u svakome vremenskome razdoblju
trodimenzionalni model: svaki jezik u svakome vremenskome razdoblju svojega postojanja
prikazan je trodimenzionalnim geometrijskim tijelom

35

GLASOVNE I MORFOLOKE PODUDARNOSTI

-

pretpostavka da glasovne podudarnosti na temelju kojih zakljuujemo da su neki jezici srodni

nastaju uslijed pravilnih glasovnih promjena koje se na razliit nain odvijaju na razliitim
dijelovima teritorija gdje se govori neki jezik (npr. panj. leche, tal. latte, franc. lait)
podudarnosti morfolokih paradigmi (npr. deklinacija rijei vuk u ruskome, poljskome i
hrvatskome) govore o genetskoj srodnosti jezika jer je nevjerojatno pretpostaviti da su se
posuivale itave morfoloke paradigme

OGRANIENJA POREDBENE METODE

-

nedostatak je zakljuivanje o jezinome razvitku na temelju prouavanja povijesti i pretpovijesti

jezika koji se rabe u posve specifinim uvjetima koji vrijede u veini ljudskih drutvenih zajednica
tek tijekom posljednjih 10 000 godina te poopavanje na temelju specifinih povijesnih dogaaja
na openite teorijske dogme
broj jezika na nekome podruju odreuje nain ivota ljudi i ekoloki rizik; Daniel Nettle
pokazao je da postoji velika korelacija izmeu broja jezika i razine ekolokoga rizika koji postoji u
toj zemlji
Robert Dixon: prvi lingvist koji je otvoreno osporio da su uobiajeni modeli genetske srodnosti
univerzalno primjenjivi na sve skupine jezika svijeta u eseju The Rise and Fall of Languages
o model isprekidane ravnotee (punktuirani ekvilibrij): Dixonov model genetskih
odnosa
o veina ljudskih jezika s nekoliko tisua govornika stoji u stanju ravnotee do iznimnih
uvjeta: naglo irenje govornika nekoga jezika, tehnoloke inovacije i slino; tada se jedan
od jezika naglo iri na velikome teritoriju i potiskuje ili asimilira sve druge jezike na tome
podruju, a unutar toga jezika dolazi do diferencijacije na jezike-potomke prema
tradicionalnomu modelu genealokoga stabla.
gramatiki najkompliciraniji jezici redovito su mali jezici; Daniel Nettle pokazao da postoje neka
obiljeja koja se susreu u izoliranim, malim jezinim zajednicama; segmenti rijetki u ostatku
svijeta nau se u malim jezicima
o npr. jezik vari (Amazonija) zvuk pljuvanja kao konsonant
o poredak OVS i OSV (npr. hikarjana) u Amazoniji i Australiji, plemena lovaca i sakupljaa,
samo macui u Venezueli ima vie od 3000 govornika
o !kung stotinjak segmenata, desetak klikova
o tipoloki najrjea obiljeja esto se i gube: npr, jezici murik, buna i arape izgubili su
dvanaestak imenskih klasa, a kuitski jezik dahalo izgubio je neke tipoloki rijetke
suglasnike (npr. labiovelarni laterarni frikativ [w]) zbog svahioskoga utjecaja

NASLJEIVANJE I POSUIVANJE
-

jezici mogu meusobno posuivati rijei, lol :); u hrvatskome se 72 % sastoji od posuenica
u pravilu se ne posuuju rijei temeljnoga rjenika (Swadesh) te gramatiki morfemi, osobito u
morf. paradigmama (osim npr. u engl. are u 2. l. jd. iz stnord. ili skr. sahya = "sluga" od
indonezijskoga saya = "ja")
broj posuenica moe biti i vei od broja naslijeenih rijei (npr. u albanskome broj rijei iz
latinskoga, u korejskome broj rijei iz kineskoga)
posuenice ne moraju biti sve iz istoga jezika

INITELJI O KOJIMA OVISI MEUSOBNI UTJECAJ JEZIKA NA ISTOME TERITORIJU:

1. postojanje velikoga broja bilingvalnih i plurilingvalnih govornika na teritoriju ili su takvi govornici
manjina, a jezici koji stupaju u dodir ostaju u relevantnoj izolaciji jedan od drugoga
2. postojanje znatne razlike s obzirom na presti jezika koji stupaju u dodir
3. jesu li jezini dodiri polifunkcionalni (upotrebljavaju se u razliitim komunikacijskim situacijama)
ili nisu (upotrebljavaju se u ogranienome tipu situacija)
- npr. engleski posudio dosta iz starofrancuskoga u vrijeme srednjoengleskoga rijei za jestive
domae ivotinje engleskoga su podrijetla, ali rijei za njihovo meso dolaze iz normanskoga
francuskoga (npr. pig, ali pork < franc. porc)

36

jezina konvergencija: proces pribliavanja jezika po strukturalnim obiljejima uslijed

jezinoga kontakta, olakan je i ojaan u drutvima u kojima postoji egzogamija
miif iz francuskoga nazalni samoglasnici, a iz krija (kri) sibilantsku harmoniju (u jednoj rijei
ne mogu se kombinirati frikativi , s frikativima s, z)
mednijski jezik aleut nastao mijeanjem ruskoga i aleutskoga

KONTAKTNI JEZICI:
1. sabiri
a. lingua franca (franaki): sredozemne luke; srednji vijek do 18. stoljea; nije bio
materinski; bez fiksnih gramatikih pravila
b. russenorsk: rijei i gramatiki elementi iz ruskoga i norvekoga; ogranien rjenik,
nepotpuna gramatika
2. pidini
a. govornici razliitih jezika moraju komunicirati, a pritom kao zajedniki jezik moraju
prihvatiti neki prestini jezik kojim ne vladaju u potpunosti (npr. havajski pidinski
engleski)
b. kreolizacija: nova generacija govornika usvaja pidin s odreenom gramatikom
strukturom i rjenikom, pidin postaje materinski i polifunkcionalan jezik (npr. haianski
kreolski francuski, jamajkanski kreolski engleski)
- sabiri za razliku od pidina jesu jezici uslijed ijega kontakta nisu hijerarhijski odvojeni nego su
barem priblino ravnopravni
- brojni kreolski jezici imaju mnoge zajednike elemente u svojoj strukturi npr. poredak SVO,
posvojnost se izraava posebnim rijeima i sl. mogunost prakreolskoga? Derek Bickerton
vjeruje da su strukturalno slini jer odraava dubinsku strukturu gramatike uma
-

najee posljedice jezinih kontakata tijekom najveega dijela postojanja ljudske vrste bile su
nastanak jezinih area, odnosno mijeanih jezika.

MAKROAREE I DISTRIBUCIJA TIPOLOKE RAZNOLIKOSTI

-

makroaree: velika podruja ponekad podudarna s itavim kontinentima, na kojima se neke

jezine pojave susreu ee nego to to moe biti sluajno.
neka su jezina obiljeja tipina samo za neke makroaree (npr. ergativna konstrukcija). Takva
distibucija obiljeja rezultat je irenja jezinih porodica koje su u predneolitskome razdoblju bile
u intenzivnim jezinim dodirima na znatno manjemu teritoriju
neravnomjernost u raspodjeli tipolokih obiljeja meu dananjim jezicima svijeta rezultat je
dijakronijske stabilnosti obiljeja i povijesnih procesa kojima su se pojedini jezici i skupine jezika
irili po svijetu.

37

Ranko Matasovi: Uvod u poredbenu lingvistiku4

JEZICI EUROAZIJE
Indoeuropski jezici
1. anatolijski
o u 2. tis. pr. Kr., klinopis hetitski, luvijski, palajski
o u 1. tis. pr. Kr., alfabet srodan grkomu likijski A i B, lidijski, karijski, pisidijski;
hijeroglifski luvijski (hijeroglifsko pismo)
o Sturtevant indohetitska hipoteza
2. indoiranski jezici
a. indijski jezici alfabet izveden iz pisma brahmi devanagari kojim se pie sanskrt;
sanskrt, sinhaleki, hindski, urdski (slubeni u Pakistanu), bengalski, nepalski, romski itd.
b. iranski jezici od 1. tis. pr. Kr. avestiki (zoroastrizam), perzijski ili farsi (Iran),
kurdski (istona Turska, Irak), tadiki, afganski (pato), osetski (Kavkaz), jazgulamski
itd.
c. nuristanski ili kafirski jezici (Kamir) akunski, kati, vaigali, prasunski
3. grki - od 2. tis. pr. Kr. mikenski tekstovi, linear B (Ventris i Chadwick deifrirali)
4. italski
a. oskiko-umbrijska grana izumrli oskiki, umbrijski, marucinski, volanski
b. latinsko-faliskika grana faliskiki i latinski
i. romanski jezici: portugalski, galicijski, kastiljanski (panjolski), kataolonski,
francuski, sardski, talijanski, istroromanski (Rovinj), dalmatski (veljotski je izumro
1898. kad je umro Tone Udaina Burbur), rumunjski, meglenorumunjski,
arumunjski, istrorumunjski (iarija), sefardski (panjolski idovi)
5. germanski
a. istona grana gotski
b. sjeverna ili nordijska grana vedski, danski, norveki (bokml i landsml)
c. zapadnogermanska grana engleski, frizijski, nizozemski (flamanski u Belgiji),
afrikaans (JAR), leceburki (Luksemburg), niskonjemaki, visokonjemaki, jidi (iz
srednjevnj., srednjoeuropski idovi)
6. keltski
a. p-keltska grana (po odrazu ie. *kw) galski i lepontijski te britski jezici izumrli korniki
te ivi velki (kimriki) i bretonski
b. q-keltska grana izumrli keltiberski te goidelski jezici izumrli manski i ivi irski, kotski
7. toharski toharski A (turfanski) i toharski B (kuanski)
8. armenski od 5. st.
9. baltoslavenski
a. baltijska grana
i. zapadni - izumrli staropruski i jatvinki
ii. istoni litavski i latvijski
b. slavenska grana
i. istoni ruski, ukrajinski, bjeloruski
ii. zapadni eki, slovaki, poljski, kaupski, gornjoluiki, donjoluiki i rusinski
(slovaki dijalekt pod utjecajem ukrajinskoga), izumrli polapski i slovinski
iii. juni slovenski, makedonski, bugarski, hrvatski, srpski, bosanski
10. albanski od 15. st., dva dijalekta toskijski i gegijski
11. fragmentarno posvjedoeni ie. jezici: frigijski (Mala Azija), venetski (Italija), luzitanski (Portugal),
mesapski (Apulija), junopicenski (Italija), traki (Bugarska), daki (Rumunjska), ilirski (istoni
Jadran)

S obzirom na to da Matasovi vadi pitanja iz Propedeutike...

38

Baskijski jezik
- ergativan jezik subjekt prijelaznoga glagola stoji u posebnome padeu ergativu, koji se
razlikuje od padea direktnoga objekta i subjekta neprijelaznoga glagola; nije sintaktiki
ergativan
- ne razlikuje gramatiki rod, ak ni ivo/neivo u linim zamjenicama, no upitne razlikuju tko i to
Uralski jezici
- aglutinativnost; vokalna harmonija; pojaavanje konsonanata; negativni glagoli; kategorija
posesivnosti; snaan dinamiki inicijalan naglasak (iznimka npr. livski s tonovima); postpozicije;
akuzativna sintaksa; nema gramatikoga roda; u nekim jezicima razlika izmeu neodreene i
odreene konjugacije glagola
- u estonskome tri stupnja duljine samoglasnika i suglasnika
Altajska porodica
- turkijski, mongolski i tunguski jezici, neki dodaju korejski i japanski-riukiu, a neki i ainu
- velike podudarnosti izmeu turkijskih i mongolskih te mongolskih i tunguskih jezika, no vrlo malo
izmeu turkijskih i tunguskih (jezini dodiri?)
Turkijski jezici
- vokalna harmonija; aglutinativnost; rasprostranjena uporaba glagolskih imenica i participa;
poredak SOV; nedostatak veznika kao vrste rijei; sufiksacija; razlikovanje objektivne i
subjektivne modalnosti
Tunguski jezici
- aglutinacija; sufiksi; SOV; vokalna harmonija po obiljejima visoki/niski
Mongolski jezici
- vokalna harmonija; postpozicije; esta uporaba glagolskih imenica; SOV; kategorije lica subjekta
i broja nisu iskazane afiksima na glagolu; slaba izraenost meu vrstama rijei; imenski padei
Korejski i japanski-riukiu
- japanski slogovna pisma katakana, hiragana; jednostavan vokalizam i konsonantizam
- korejski alfabetsko pismo hangul; tri serije okluziva; neobian samoglasniki sustav
- SOV; sufiksalnost; aglutinacija; honorifici
Ainu
-

smatra se izoliranim, govori se u Sahalinu i na Hokaidu

oskudan konsonantizam i vokalizam; vokalna harmonija; na glagolu je izraeno i lice subjekta i
lice objekta; SOV; ima i prefikse; nema padea

Sjeverozapadnokavkaski ili abhasko-adigejski jezici

- sloeni konsonantizam (ubihski 82 suglasnika); siromani vokalizam (abhaski dva
samoglasnika a i va); tri serije okluziva (ubihski i faringalizirane uz glotalizirane)
- nerazvijena imenska morfologija (samo adigejski i ubihski imaju apsolutiv i ergativ); odreeni
lan; posvojni prefiksi; ergativnost (premda nemaju poseban pade, izraavaju na glagolu)
- abhaski i abazinski razlikuju rod ljudi i rod stvari te u zamjenicama muki i enski rod; u
abhaskome razlika otuive i neotuive posvojnosti
Sjeveroistonokavkaski jezici ili nahsko-dagestanski
- jednostavna glagolska morfologija; sloena imenska (tabasaranski dijalekatno 53 padea,
avarski 27); ergativnost; razlikuju rodove; imenske klase (bacbijski 8)
- bacbijski subjekt neprijelaznoga glagola stoji u apsolutivu ako radnju vri nenamjerno, inae je
u ergativu
- eenski ima inkluzive i ekskluzive u zamjenicama

39

Kartvelski jezici
- vei broj samoglasnika i manji broj suglasnika od abhasko-adigejskih jezika; este duge
suglasnike skupine (4-5)
- aktivna tipologija (subjekt neprijelaznoga glagola u gruzijskome dolazi u razliitim padeima
ovisno o tome izraava li glagol radnju (subjekt je u agentivu) ili stanje (subjekt je u patientivu ili
dativu).
Afrazijski jezici
- semitski jezici, egipatski jezici, berberski jezici, kuitski jezici, omotski jezici, adski jezici
- tri serije okluziva; brojni laringali i faringali; postojanje prijevoja; imenske klase; semitski
razlikuju rod i kod glagola i kod zamjenica u 1. i 3. licu; najstariji jezici imaju i dvojinu
(staroegipatski, akadski, klasini arapski); VSO
- status constructus (u konstrukciji u kojoj je jedna imenica possessum posjedovana ili na neki
nain modificirana od druge imenice possessor odnos dviju imenica morfoloki je oznaena
na posjedovanome, koji dolazi u SC),
Dravidski jezici
- postojanje cerebralnih suglasnika; zabrana zvunih suglasnika na poetku rijei; aglutinacija,
sufiksacija; padei; razlikuju ivi i neivi rod (katkad i muki i enski kao u tamilskome); esta
inkluzivnost i ekskluzivnost kod zamjenica
- u tamilskome opreka afektivne (radnja koja djeluje na subjekt) i efektivne (subjekt je vritelj
radnje) konjugacije
- u tamilskome zatvoren skup glagola, nemogue tvoriti od imenica, a postoji i niz serijalnih
glagola, tj. glagolskih sloenica u kojima se od dvaju ili vie jednostavnih glagola tvori
kombinirani oblik izvedena znaenja
Nostratiki prajezik
- Holger Pedersen
- uralski, altajski, indoeuropski i semitski
- Vladislav Ilji-Svity svrstava indoeuropske, afrazijske, uralske, altajske, dravidske i kartvelske
jezike
Buruaski jezik
- genetski izoliran, Kamir
- cerebralni okluzivi; opozicija aspiriranosti i neaspiriranosti (indijski jezini savez); ima tonove i
uvulare; vigezimalni sustav brojanja; ista osnova zamjenica 1. i 2. lica jednine i mnoine;
ergativnost; etiri gramatike klase; otuiva i neotuiva posvojnost; nema komparacije pridjeva
Austroazijski jezici
- prefiksacija, neki aglutinativni (khmerski); neki jako izolativni (vijetnamski); sloeni
samoglasniki sustavi (khmerski dijalekt u Tajlandu sa 36 samoglasnika); infiksacija; tonovi u
vijetnamskome (utjecaj sinotibetskih jezika; khmerski nema tonove); SVO; honorifici
- vijetnamski ima tri serije okluziva te jednu likvidu, a gotovo su sve rijei jednoslone i
nepromjenljive izolativnost

40

Sinotibetski jezici
- fonoloki distinktivni tonovi (arealni utjecaji); nema vibranata; esta trolana opozicija okluziva;
monosilabizam
- imenski klasifikatori - imenica odreena nekom drugom rijei ili kvantificirana brojem mora biti
popraena klasifikatorom, morfemom koji izraava u koju klasu predmeta ide predmet koji
oznaava ta imenica
- u sjevernokineskim dijalektima opreka ekskluzivnih i inkluzivnih zamjenica 1. lica mnoine
- kineski je SVO jezik
- u burmanskome rijetka opreka izmeu zvunih i bezvunih nazalnih sonanata
- jezik lisu nema gramatike razlike izmeu subjekta i objekta
- klasini tibetski aktivan je, kineski je nominativno-akuzativan, gurung ergativan, nevari ergativan
u svrenome vidu, a akuzativan u nesvrenome vidu
- u nekim jezicima kao epang i gjarong postoji inverzna konstrukcija u kojoj se glagol slae s
onom imenskom skupinom u reenici koja je via na unaprijed zadanoj hijerarhiji lica
Jezici mijao-jao (hmong-mien)
- veina rijei ima samo jedan slog; imaju tonove; opreka aspiriranih i neaspiriranih okluziva;
numeriki klasifikatori
Dajski jezici
- izolativnost; tonovi; numeriki imenski klasifikatori
- tajski uope nema linih zamjenica
Paleosibirski jezici
ukotsko-kamadalski jezici
- ukotski ima dominantne (a, e, o) i recesivne (e, i, u) samoglasnike vokalna harmonija, samo
recesivni ili samo dominantni
- ukotski razlikuje i izgovor primjeren enama i primjeren mukarcima
- postpozicije; sufiksi i prefiksi; slobodan poredak rijei; ergativnost
Giljaki ili nivhski jezik
- izolirani jezik; konsonantske mutacije; imenski klasifikatori
Jenisejski jezici
- ketski fonoloki distinktivni tonovi; tri roda; sloeni glagolski sustav slaganje sa subjektom i
objektom u licu, rodu i broju
Jukagirski jezik
- aglutinativan; manji broj prefiksa uz sufikse; SOV
- kategorija fokusa glagol dobiva razliite afikse ovisno o tome koja sintaktika sastavnica nosi
novu informaciju u reenici
Neklasificirani jezici
- etruanski ili etrurski flektivan i akuzativan jezik s padenim sustavom i sloenom glagolskom
morfologijom; prijevoj; nema zvune okluzive; nema roda kod imenica; SOV; sufiksacija
- huritski i urartski ergativnost; sloena sufiksalna glagolska morfologija; glagol na posljednjemu
mjestu
- sumerski klinopis; ergativ; dvije imenske klase (osobe i sve ostalo); sufiksi i prefiksi te estice
za brojne gramatike kategorije; kvinkvezimalan sustav (5) djelomino; postojanje enskoga
jezika
- elamski ergativnost; gramatiko slaganje u gramatikoj klasi izmeu imenica i glagola
- iberski, hatski, piktski, retski, minojski, eteokretski

41

Jezici Afrike
Nigersko-kordofanski jezici
- tonovi (nemaju svahili i malinke); plutajui tonovi (joruba) samostalna obiljeja pridruena
pojedinim rijeima koja se ne ostvaruju ako se rije izgovara izolirano, a inae na poetku idue
rijei te tvori sloeni ton
- jezik eve razlikuje bilabijalni bezvuni frikativ i labiodentalni bezvuni frikativ (ph i f); blizak
izolativnomu tipu
- vokalska harmonija samoglasnici u afiksima slau se sa samoglasnicima u korijenu po obiljeju
napetosti; implozivi, prenazalizirani okluzivi, klikovi (preuzeti, npr. xhosa); imenske klase npr.
svahili ima 8 (16); razraen sustav prefiksalne konjugacije kod bantuskih jezika; sloena
glagolska morfologija; esta serijalizacija glagola
- ideofoni kao nainski pridjevi, esto onomatopejski karakter, posebna vrsta rijei
- luganda jedno vrijeme izraava situaciju koja se dogaala u prolosti i u sadanjosti, ali bez
prekida
Nilosaharski jezici
- tonovi; gramatike klase; SVO veinom; esto imaju padee; neki imaju ergativ (bari)
- lendu razlikuje glotalizirane i implozivne okluzive
Khoisanski jezici
- klikovi, !xoo 117 suglasnika
- tonovi; faringali; neki jezici izraavaju poloaj subjekta (sjedi li ili stoji :-); neki bliski
izolativnomu tipu (npr. !xu)

42

JEZICI AUSTRALIJE I OCEANIJE

Austronezijski jezici
- malajsko-polinezijski imaju jednostavnu slogovnu strukturu; esta reduplikacija i cirkumfiksi;
inkluzivne i ekskluzivne zamjenice te neotuiva i otuiva posvojnost; esto VSO; velik broj
glagolskih stanja (dijateza)
- indonezijski ne izraava lice i broj, a nema ni kategorije vremena niti vida
- havajski ima vie samoglasnika (10) nego suglasnika (8)
- neki akuzativni (maorski), neki aktivni (ainski), neki ergativni (tongaski), postoji antipasiv
konstrukcija u kojoj vritelj radnje umjesto u ergativu stoji u apsolutivu
- fidijski jezik svi glagoli mogu biti prijelazni i neprijelazni (sufiksacija za prijelazne oblike); ima
za zamjenice dual inkluziv, dual ekskluziv, paukal inkluziv, paukal ekskluziv, plural inkluziv i plural
ekskluziv
Jezici Andamanskih otoka
- prefiksi; postpozicije; gramatike klase; slabo razvijena morfologija
Jezici
-

Papue Nove Gvineje

oko 750 jezika
pidini i kreoli, dva slubena kreola tok pisin i hiri motu (trei je engleski)
rotokas jezik s najmanje suglasnika (6)
este sloene artikulacije, npr. prenazalizirani ili glotalizirani okluzivi; esto minimalni vokalizam
(ali npr. sko ima nazalizirane samoglasnike); esti tonovi; nepostojanje lana kao vrste rijei;
posvojnost se izraava posvojnim sufiksima; samo dva glavna broja, rijetko "tri" (vei brojevi
izraavaju se imenicama za dijelove tijela, npr. "deset" je "dvije ruke"); zamjenice s jedninom,
mnoinom, dvojinom, katkad trojinom; poredak SOV; sloeni glagolski sustavi; nema pasiva,
poslijelozi ei; objekt se esto inkorporira u glagol; ergativnost
imaju rod ili imenske klase, npr. asmatski 5 uspravni predmeti (mukarci, koplja, stabla),
sjedei predmeti (kue, stolovi, ene), leei predmeti (zmije, neke biljke), plivajui predmeti
(ribe, tekuine), letei predmeti (ptice, nebeska tijela) :-)

Jezici Australije
- nerelevantna opreka zvunosti i bezvvunosti; malo frikativa (djirbal nema nijedan), ali razvijeni
nazali po mjestu tvorbe; est minimalan vokalizam (npr. kaititj samo 2); mjesto naglaska na
prvome slogu
- esti tabui umro je bio neki Nganunja, govornik jezika western desert, a pokojnikovo se ime ne
smije izgovarati, a podsjealo je na zamjenicu ngaju ("ja") pa su uzeli zamjenicu nganku, no
onda je umro netko drugi slinoga imena pa su posudili iz engleskoga mi :-)
- mother-in-law languages tabu ne smije se o nekim stvarima razgovarati s punicom, tastom ili
bratiem
- esti tajni jezici, obino ih ue samo mukarci, npr. jezik damin, inae lardil ima npr. klikove
koje lardil nema
- postojanje imenskih klasa (npr. djirbal ene, vatra i opasne stvari :)
Pamanjunganski jezici
- ergativnost djirbal je i sintaktiki ergativan (moe se izostaviti subjekt neprijelaznoga i objekt
prijelaznoga glagola)
- antipasiv npr. u djirbalu semantiki agens dolazi u apsolutiv, a pacijens se ne mora izrei ili
dolazi u dativ
- varlpiri ima akuzativnu glagolsku morfologiju, a ergativnu imeniku
- nepostojanje priloga kao vrste rijei; este imenske klase; u glagolskim sustavima adverbali
glagoli koji izraavaju nain vrenja radnje te se konjugiraju; razlikovanje otuive i neotuive
posvojnosti; mnogi jezici imaju akuzativnu konstrukciju ako su subjekti reenice zamjenice
Nepamanjunganski jezici
- sloena glagolska morfologija (glagol pokazuje lice, broj i gramatiku klasu subjekta, objekta,
katkad i indirektnoga objekta); esti prefiksi; nepravilan poredak SOV; esto posuivanje
temeljnoga leksika i gramatikih morfema

43

JEZICI AMERIKE
Eskimsko-aleutski jezici
- brojni suglasnici koji se tvore u stranjemu dijelu govornoga trakta (jupik ima velarne i uvularne
okluzive i frikative, koji mogu biti i labijalizirani), no ukupan broj suglasnika esto nije velik (inuit
ima samo bezvune okluzive), a ni samoglasnika (inuit ima samo a, i, u)
- nemaju gramatikoga roda
- sustav preklapanja referencije ako u dvjema reenicama glagol ima isti subjekt, glagol u drugoj
reenici dobiva poseban morfem
- aleutski jezici nemaju b i p, a rijedak je glas m
- eskimski jezici ergativni, polisintetiki i inkorporativni; inkorporacija proces u kojemu se
imenski subjekt ili objekt stapa s glagolom u sloeni, neprijelazni glagol
Indijanski jezici Sjeverne Amerike
- jezici na-dene nemaju labijalne suglasnike (npr. tlingit ima samo w, ali ima lateralne frikative i
afrikate i slino); neki imaju tonove (navaho); sloene hijerarhije ivosti u athapaskanskim
jezicima (navaho); razliiti glagoli ovisni o subjektu
- navaho ima klasifikatorne glagole koji izraavaju poloaj ili kretanje okrugli predmeti, iva bia,
mnotva, mase
- neki vakaanski jezici nemaju nazale
- nutka gramatiki ne razlikuje imenice i glagole
- saliki jezici glotalizirani nazali i frikativi i slino; esti leksiki afiksi
- sahaptin jedini ima ergativnu morfologiju glagola, a akuzativnu imensku morfologiju
- jana ;) najizrazitija inkorporativnost
- umaki jezici harmonija sibilanata (ili ili s, ali ne oba)
- vintu kategorija vida i na imenicama
- jokuc slino ie. prijevoju
- nauatl uto-asteki jezik, govorili Asteci
- keresanski jezici bezvuni samoglasnici
- siuski jezici SOV; aktivan; nazalni samoglasnici
- koahuilteko jedini slae subjekt i objekt u licu
- algonkijski jezici jednostavni samoglasniki sustav; razraene imenske klase (npr. odibva);
inverzna sintaktika struktura reenice; proksimativna i obvijativna morfologija (ovisno o tome je
li onaj o kojemu se govori blizak, rabi se adekvatna morfologija)
Jezici Srednje Amerike
- otomanguanski izolativni; tonovi; nazalni samoglasnici; sklonost otvorenim slogovima;
izraavanje prostornih prijedloga imenicama koje oznauju dijelove tijela
- majanski jezici glotalizirani suglasnici; ergativnost; numeriki klasifikatori; vigezimalni sustav
brojanja (20); VOS; prefiksacija
Jezici
-

June Amerike
keua govorili Inke
jezici tupi-gvarani gvarani u Paragvaju (uz panjolski)
nazalna harmonija
hikarjana OVS; evidencijali na glagolu je izraeno odakle govornik zna ili nasluuje da se
radnja vri
jagua razliitim sufiksima razlikuju se stupnjevi vremenske udaljenosti
karib glavne reenice konstruiraju se akuzativnom sintaksom, a zavisne ergativnom

44

Marija Turk: Fonologija hrvatskoga jezika

FONETIKA I FONOLOGIJA
-

jezina aktivnost odvija se u govornome lancu, fizikome kontinuumu koji se sastoji od

diskontinuiranih jezinih jedinica koje meusobno kontrastiraju na sintagmatskoj osi i oponiraju
jedinicama na paradigmatskoj osi
fonetika se bavi svim glasovima koje ovjek moe izgovoriti, njihovom artikulacijom, akustikom i
percepcijom, materijalna strana glasova; fonologija se bavi funkcijom glasova u jeziku
Maurice Leroy: fonologija : fonetika = jezik : govor

Govorni kanal u artikulaciji glasova moe biti:

o slobodan: samoglasnici
o neslobodan (tjesnac ili zatvor): suglasnici
o sukcesivno neslobodan i slobodan: sonanti

Kriteriji za klasifikaciju samoglasnika:

o 1. stupanj otvora:
najotvoreniji vokal: a
manje otvoren: e,o
zatvoreni: i,u
o 2. lokalizacija
prednji: i,e
stranji: o,u
neutralni: a
o 3. kvaliteta
dugi i kratki

Klasifikacija suglasnika
nain tvorbe
o okluzivi: b, d, g, p, t, k (bode ga patak :)
o afrikate: c, , , d, (ciei Dii)
o frikativi: s, , h, z, , f (saeh za efa :)
o nazali: m, n, nj
o vibranti: r
o laterali: l, lj
mjesto tvorbe
o bijabijali: b, p m
o labiodentali: v, f
o dentali: d, n, t, c, z, s
o alveolari: r, l
o palatali: , , , d, j, nj, lj, ,
o velari: k, g, h
akustiki kriterij:
o zvuni: od okluziva b, d, g; afrikate d, ; frikativi z, ; svi sonanti l, j, v, m, n, nj,
r, lj (lajava munjena rulja :)
o bezvuni: sve ostalo

priroda glasova odreena je mjestom i nainom artikulacije te poloajem u govornome slijedu

fonem - funkcionalni glas s funkcijom razlikovanja viih jezinih jedinica
fon - izraz fonema
alofoni - foni u meusobnim odnosim, tj. razliiti foni
fonem vs. glas:
o sa stajalita fonologije fonem je iri pojam od glasa jer obuhvaa sve svoje realizacije
govoru koje zovemo glasovima

45

sa stajalita fonetike pojam glasa iri je od pojma fonem jer su u glasu sadrane i
fonoloki relevantne i irelevantne razlike, a fonologija uzima u obzir samo relevantne

46

priroda fonema odreena je svim njegovim fonoloki relevantnim svojstvima koja posjeduju i sve
varijante toga fonema i po kojima se on razlikuje od ostalih fonema u jeziku opozicije
(Trubeckoj):
o 1. prema dimenziji
jednodimenzionalne fonoloke opozicije: obuhvaaju 2 lana (npr. po zvunosti t i
d)
viedimenzionalne: obuhvaaju vie lanova (npr. b, d, g)
proporcionalne: sastavljene od vie srodnih lanova (npr. p i b, t i d, k i g)
o 2. opozicije su odreene i suodnosom fonolokih jedinica:
privativne: jedan fonem suprotstavlja se drugomu time to ima odreeno svojstvo
koje taj drugi fonem nema (npr. zvuni i bezvuni suglasnici)
gradualne: razliiti stupnjevi nekoga svojstva (npr. stupanj otvorenosti vokala)
ekvipolentne: jednakopravna svojstva
o 3. opozicije se razlikuju i po tome dolaze li do izraaja u bilo kojoj okolini ili se u
odreenome poloaju neutraliziraju:
konstantne
povremene
mjesto ukidanja: poloaj u kojemu povremena opozicija prestaje djelovati
arhifonem: (Trubeckoj) predstavnik obiju fonolokih jedinica koji se javlja na mjestu ukidanja
povremene opozicije; skup relevantnih obiljeja koja su zajednika objema fonolokim
jedinicama odreene opozicije; predstavnik jedinica koje su u opoziciji neutralizirale svoja
obiljeja
korelacije: jednodimenzionalne, proporcionalne, privativne, povremene opozicije - najvanije za
fonoloki sistem
minimalni par:
o 1. opozicija dvaju jezinih znakova koji se razlikuju samo u jednome odsjeku
o 2. opozicija dvaju jezinih znakova koji se razlikuju samo u jednome fonemu, a fonemi
koji oponiraju razlikuju se samo po jednome obiljeju, koje je relevantno ili pertinentno
npr. na temelju Istro! (vokativ od Istra) i istro (glagolski pridjev radni glagola istrti) Brozovi
dokazuje da je slogotvorno r fonem u hrvatskome jeziku
komutabilnost: na osnovi komutabilnosti na osi selekcije u identinim fonolokim okolinama
kontrastiraju 2 jedinice u minimalnome paru.
komutacija: postupak fonoloke analize kojom se, radi utvrivanja fonema, zamjenjuje
segment nekoga oznaitelja drugim segmentom i ispituje dolazi li pritom do promjene znaenja

FONOLOGIJA I MORFONOLOGIJA

alternante - jedinice alorazine u suvremenoj lingvistici

alternacija fona - uspostavlja odnos koji ini fonem
fonem - apstraktna jedinica koja se konkretizira u govoru
morfonem - skup fonema koji alterniraju u jednome morfemu; fonem kao konstitutivni element
morfema
morfon - izraz morfonema, njihovom alternacijom uspostavlja se odnos koji ini morfonem
alomorfoni - svi morfoni koji pripadaju istome morfonemu
morfonologija - jezina disciplina koja prouava naine iskoritavnja fonolokih opreka radi
izraavanja morfolokih razlika

DISTRIBUCIJA FONEMA I SLOG

-

slog - osnovna struktura na temelju koje se fonemi meusobno udruuju

Jespersen: slog je rastojanje (?!) izmeu dviju minimalnih jedinica sonornosti (Malmberg
prihvaa definiciju)
Haugen: slog je najmanja jedinica fonolokih sekvencija koje se ponavljaju
Saussure: definira slog prema stupnju otvorenosti glasova
Grammont i Fouch: fizioloki definiraju slog; slog karakterizira rastua napetost miia
govornih organa u prvome dijelu i padajua napetost u drugome dijelu sloga.

47

slog kao fonoloka jedinica: temelji se na kontrastu V-C; jezgru sloga ini centralni fonem ili
silabem, a to je vokal; rubni dio sloga ini marginalni fonem ili asilabem, a to je konsonant

48

2 vrste silabacije:
o fonetska silabacija: temelji se na ljestvici sonornosti; Jespersen poinje od manje
sonornih:
1. bezvuni konsonanti: okluzivi i frikativi
2. zvuni okluzivi
3. zvuni frikativi
4. nazalni i lateralni konsonanti
5. vibranti
6. zatvoreni vokali
7. poluzatvoreni vokali
8. otvoreni vokali
o fonoloka silabacija: odreuje slog kao funkcionalnu jedinicu; Kurylowicz: opa
pravila za diobu rijei na slogove:
1. jedan C pred V uvijek pripada prvomu slogu
2. grupa kojom rije moe poeti moe stajati i na poetku sloga
3. suglasnika grupa kojom rije moe zavriti moe stajati i na kraju sloga
4. medijalni elementi kojima rije ne moe poeti trebaju se podijeliti u dva sloga

TIPOVI SLOGOVA
-

sredinji pojas sloga zvonak je i obavezan

rubni pojas sloga (poetni i zavrni) utav je i neobavezan, ne mora se ostvariti nijedan fonem,
a mogu je ostvaraj od 1 do 3
mogue je ostvariti 16 tipova sloga.
u hrvatskome 14 tipova: 11 u domaim rijeima, 3 u rijeima stranoga porijekla
4 vrste slogova s obzirom na raspored utavih i zvonkih silabikih elemenata:
1. slogovi u kojima su svi lanovi slijeda zvonki (mrav, mlin, mlijeko)
2. slogovi u kojima je poetni element utav, a ostali zvonki (ptica, film)
3. slogovi sa zvonkim poetkom i utavim zavretkom (vlat, most, lud, njuh)
4. slogovi sa utavim poetkom i zavretkom (kost, sklop, klju, trajk)
sredinji sloj u slogu zvonak je; sainjavaju ga obavezni silabem i fakultativni dijelovi
uz slogotvorni fonem grupiraju se nelabijali, a slijede ih labijali
skupovi sonanata ispred silabema bogatiji su od skupova sonanata iza silabema.
u rubnim zonama sloga frikativi dolaze prije okluziva, okluzivi, frikativi i afrikate zauzimaju
mjesto na poetku ili na kraju, u utavome poetnome ili zavrnome dijelu sloga zastupljen je ili
zvuni ili bezvuni skup glasova
tipini skupovi: omoguuju izbor izmeu zvunosti ili bezvunosti na razini itave skupine: sp,
st, sk, p; mogu se povezivati s jednim od zvonkih suglasnika: str, zdr, spl, tr.
netipini skupovi: ostvaruju se u vrlo malome broju domaih rijei i u rijeima stranoga
porijekla. Raspodjela je ograniena (prisutni u rubnome, odsutni u zvonkome pojasu); lako
podlijeu modifikacijama (tko - ko).
bona slogovnost: nepodesan skup pretvara se u podesan stvaranjem novoga bonoga sloga
(masakr, bicikl, ansambl); boni slog jest fonetski slog
fonetski slog - maksimum sonornosti i minimum napora u artikulaciji izmeu minimuma
sonornosti i maksimuna napora (hihi)
fonoloki slog - samoglasniki fonem ili skup samoglasnikoga i suglasnikih fonema, tj. jezini
makrosegment koji se sastoji od pristupa, vrha i odstupa, odnosno kontrasta samoglasnikoga
i suglasnikoga fonema.
o akt: fonoloki 1 slog, fonetski 2 sloga
o recept: fonoloki 2 sloga; fonetski 3 sloga
slog je i fonoloka i fonetska jedinica, jedinica i jezika i govora

49

John Lyons: Introduction to Theoretical Linguistics

-

kompozicija kompleksnija jedinica sastavljena od jednostavnijih ili manjih jedinica

korelacija svaka je rije uzajamno povezana s jednim ili s vie znaenja
svaki se jezik moe opisati formom i znaenjem, odnosno izrazom i sadrajem; prvim se
bavi gramatika, a drugim semantika
semantiki izomorfizam kad znaenja jednoga jezika odgovaraju znaenjima drugoga jezika
imaju istu semantiku strukturu, a stupanj izomorfizma varira meu jezicima te ovisi o
razlikama u kulturi
o razlike meu semantikim strukturama razliitih jezika de Saussure i sljedbenici razlikuju
kao formu i supstanciju
forma je apstraktna struktura odnosa koju jezik namee
supstancija medij; bez znaenja jest masa misli i emocija neovisna o jeziku
jezik je forma, a ne supstancija (de Saussure)
o primjer su termini za boje esto ne odgovaraju jedni drugima ili pak rodoslovni termini
o supstancija govornoga i pisanoga jezika zvuk ne zahtijeva da su poiljatelj i sluatelj
bliski, ostavlja ruke slobodne (lol), a pismo ne ostavlja ruke slobodne i trajnije je; neke su
zvukovne skupine neizgovorljive, dok u pismu mogu postojati
gramatike rijei realizirane grupama elemenata izraza, a svaki je od njih u govornome
jeziku realiziran posebnim zvukom, a ti su kompleksni fonoloke rijei (nisu sastavljene od
zvukova nego od elemenata izraza)

svaka lingvistika jedinica ima karakteristinu distribuciju

o ako se dvije ili vie jedinica pojavljuje u istome opsegu konteksta, onda su distribucijski
ekvivalentne
o ako nemaju zajednikih konteksta, onda su u komplementarnoj distribuciji
o distribucija moe biti i inkluzivna, ako se X nalazi u svim kontekstima kao i Y, ali i u jo
nekima
o distribucije se mogu preklapati: u nekim kontekstima X i Y dolaze zajedno, ali ne u
svima
o jedinice koje se pojavljuju, ali nisu u opoziciji jedna s drugom slobodne varijante

paradigmatski odnosi sve jedinice koje se mogu pojaviti u istome kontekstu (bez obzira na
to jesu li u opoziciji ili kao slobodne varijante)
sintagmatski odnosi jedinice ulaze u te odnose s jedinicama na istoj razini u kojoj se
pojavljuju i koje s njome stvaraju kontekst
u opoziciji je esto jedan lan pozitivan ili markiran, a drugi neutralan ili nemarkiran (npr. pas
je nemarkiran u odnosu na spol, neutralan je, a kuja nije)

openiti principi informacijske teorije:

o sva komunikacija poiva na mogunosti izbora
o informacijski sadraj varira obrnuto s vjerojatnou to je jedinica predvidljivija, to ima
manje znaenja
o redundancija u supstancijalnoj realizaciji lingvistike jedinice (njezino kodiranje) jest
razlika izmeu broja razlika (lol) u supstanciji koje su potrebne za identificiranje nje i
njezina informacijskoga sadraja (mhm)
o jezik je uinkovitiji ako je sintagmatska duljina jedinica obrnuto proporcionalna s
vjerojanou (npr. najee rabljene rijei tee biti krae Zipfov zakon, korelacija
izmeu duljine i frekvencije)

jezici se mogu smatrati homeostatskim ili samoregulirajuim sistemima stanje jezika u bilo
kojemu vremenu regulirano je dvama suprotnim naelima (jezina ekonomija):
o minimalan trud to manje informacija, to krai izrazi
o elja za razumijevanjem redundancije na razliitim razinama, tenja za to veim
izrazima

50

homonimijski konflikt npr. quean u stengl. = "ena", a potom "prostitutka" u opoziciji s queen
te se quean izgubilo

51

Robert van Valin: An Introduction to Syntax

GRAMATIKE ULOGE
-

Van Valinov pristup sintaksi, kao i Tesniereov, pripada relacijskim/ovisnosnim pristupima

tri su glavne gramatike uloge subjekt, direktni i indirektni objekt
danas su u centru mnogih sintaktikih teorija, dijelom i zbog toga to su odgovorni za brojne
morfosintaktike pojavnosti; npr. u engleskome se puni glagolski oblici uvijek slau sa
subjektom, a ne s ostalim ulogama (Oi, Od)
o The boy *know/knows the answer
o The boys know/*knows the answer

ODNOS GRAMATIKIH I SEMANTIKIH ULOGA

-

5
6
7
8

naravno, u engleskome je, kao i u drugim jezicima, mogue neku radnju izraziti na vie naina,
rabei iste rijei; na primjer, elimo li rei kako je neka ena komad odjee uinila istim koristei
sapun, moemo rei to na dva naina:
o The woman washed the clothes. (ena je oprala odjeu)
o The clothes were washed by the woman. (Odjea je oprana od ene)
o u obama su primjerima semantike uloge ostale iste (ena vri radnju, odjea trpi radnju
ena je agens (doer/agent), odjea pacijens (undergoer/patient)), ali promijenili su se
sintaktiki odnosi.
o u prvoj je reenici subjekt ena, dok je u drugoj reenici subjekt odjea, a ena preuzima
ulogu prijedlone fraze u engleskom, dok kod je kod nas to predikatni proirak
zakljuak je da su semantike uloge neovisne od gramatikih
dakle, dvije su vrste odnosa izmeu predikata i njegovih argumenata:
o gramatike uloge kao subjekt/objekt
o semantike uloge kao agens i pacijens
vano je napomenuti kako su sintaktiari nesloni oko tonoga broja semantikih uloga tako da
Van Valin uzima one okvirne, najvie u upotrebi5
svaki glagol ima tono odreeni broj argumenata koje moe primiti.
AGENS svjesni vritelj radnje - Ivan je kupio knjigu.
PACIJENS: ono to je u nekome stanju ili mijenja stanje - Djevojica je udarila prijatelja.
RECIPIJENS/PRIMATELJ: osoba koja dobiva, prima6 - Poslali smo Ani poruku.
DOIVLJA7/ISKUSTVENIK: percipira, osjea, spoznaje - Djeak dobro zna matematiku.
TEMA: ono to je negdje smjeteno ili mijenja lokaciju, ono to je posjedovano ili mijenja
posjedovatelja - Knjiga je na stolu
SREDSTVO/INSTRUMENT: sredstvo kojim se neto ini - Otvorio je vrata kljuem.
LOKATIV/LOKACIJA: mjesto gdje se to dogaa - Danas je u Zagrebu hladno8.
CILJ: zavrna toka putanje, gdje neto zavrava - Stavila sam knjigu na stol.
IZVOR: poetna toka putanje, odakle neto poinje - Djeca su otila s igralita.
BENEFAKTIV: onaj tko profitira od radnje, za koga se radnja vri - Napravila sam to za nju.

U prijevodu: Svak' svoju kozu dere/dijalektalizacija lingvistike (Iva)

Kinky. (K)
Ova tvorba nema veze s vezom, to je kao preda umj. predava (K)
Nije. :D (K)

52

agensi protototipno ivi, voljno i svjesno izvravaju radnje

pacijensi - ili u nekome stanju ili dolazi do promjene stanja (Ptica je mrtva Ptica je umrla
obama sluajevima pacijens)
tema pojavnosti koje mijenjaju lokaciju (ii imaju lokaciju), posjedovani predmeti ili predmeti
koji mijenjaju posjedovatelja
o Ivan je dao knjigu Luciji knjiga je tema, a ne pacijens jer mijenja vlasnika, a ne stanje
o Ivan je razderao knjigu knjiga je pacijens
o Lucija je u prethodnoj reenici primatelj (recipijens/recipient), logino, jer prima neto :-)
(recipijensi se u reenicama pojavljuju ili kao subjekti ili kao indirektni objekti - Lucija je
dobila knjigu.)
cilj - razlikuje se od primatelja u tome to se odnosi na promjenu lokacije, a ne na promjenu
vlasnitva
ciljevi, lokacije, recipijenti i izvori pojavljuju se u reenicama s temama, tipino se ne pojavljuju
u reenicama s pacijensima
kako razlikovati temu od pacijensa:
o teme tipino sa: staviti, smjestiti, dati, poslati, kupiti
o pacijensi tipino sa: ubiti, razbiti, slomiti, unititi, oprati

NEPRIJELAZNI GLAGOLI
-

sa semantikoga stajalita i neprijelazni glagoli moraju imati barem jedan argument

jasno je da su neki subjekti neprijelaznih glagola agensi: Lucija pije.
mogu biti i pacijensi: Brod je potopljen (od podmornice).
naravno, nisu svi glagoli takvi da bi imali agensa:
to je djeak uradio?
o Djeak je vidio psa.
- glagol percepcije
o Djeak je znao da je svijet okrugao.
- glagol kognicije
o Djeak je volio svoju majku.
- glagol emotivnosti
u hrvatskome uz takve glagole prototipno stoje subjekti ija je semantika uloga ona doivljaa.
i doivljai i agensi prototipno su u nominativu, u padeu u kojemu je subjekt
tako nije u avarskome, jeziku iz dagestanske porodice kojim govore na Kavkazu - avarski je
ergativan jezik, to znai da agense svojih prijelaznih glagola ostvaruje u padeu koji se naziva
ergativ
usto, subjekte svih glagola kognicije i percepcije izraava u lokativu, a subjekte svih glagola koji
izraavaju htijenje i svianje u dativu; objekti svih ovih glagola tipino su u apsolutivu.
o
o
o
o

NEPRIJELAZNI GLAGOLI subjekt u apsolutivu

PRIJELAZNI GLAGOLI IJI JE SUBJEKT AGENS (ubiti, zaklati, pokopati, piti) subjekt u
ergativu, objekt u apsolutivu
PRIJELAZNI GLAGOLI IJI SUBJEKT SPOZNAJE ILI PERCIPIRA NETO (vidjeti, znati)
subjekt u lokativu, objekt u apsolutivu
PRIJELAZNI GLAGOLI SVIANJA ILI HTIJENJA (eljeti, odobravati, sviati se) subjekt u
dativu, objekt u apsolutivu

Slobodni prijevod na hrvatski:

HRVATSKA VERZIJA:
Ivan pije.
Ivan pije vodu.
Ivan je vidio pticu.
Ivan hoe keks.
-

AVARSKA VERZIJA:
Ivan pije.
Ivana pije voda.
Na Ivanu je vidio ptica.
Ivanu hoe keks.

i brojni indoeuropski jezici imaju odliku izraavanja doivljaa u dativu: panjolski, njemaki,
hrvatski
o Nos interesan las teorias linguisticas. Zanimaju nas lingvistike teorije.
o Der Vorschlag gefllt mir. Svia mi se prijedlog.

53

treba razlikovati najmanje dva nivoa generalizacije semantikih uloga: glagolski odreene
(verb specific) semantike uloge i tematske uloge
tematske su uloge openitije od glagolskih, i sve glagolske uloge potpadaju pod neku tematsku
ulogu.
onaj koji daje, onaj koji tri, onaj koji govori, onaj koji plee AGENSI
agensi, recipijensi, doivljai... - sve su to tematske uloge
kad neku reenicu pretvorimo u njezin pasivan oblik, objekt te reenice postaje subjektom, ali
zadrava svoju tematsku ulogu.
o Farmer je ubio patku.
SUBJEKT agens
OBJEKT - pacijens
o Patka je ubijena od farmera.
SUBJEKT pacijens
o Mnogi su turisti vidjeli poar.
SUBJEKT doivlja OBJEKT stimulus
o Poar je vien od turista.
SUBJEKT stimulus
((((nota bene stimulus je jo jedna vrsta tematske uloge, mada ne spada u najee. Odnosi
se na one objekte koji su bili uzrokom toga da subjekt neto doivi; koji su vieni ili koji izazivaju
odreene emocije (svianja, ljubavi). Tipino se pojavljuju kad je subjekt doivlja i imaju ulogu
objekta, makar i sami mogu biti subjektom (u sluajevima kad je logini subjekt u dativu):
o Marko je uo korake. (koraci stimulus)
o Marku se svidjela predstava. (predstava stimulus)))))
o u ovim se dvama primjerima vidi kako tematske uloge nisu vezane uz gramatike uloge
(tj. sintaktike), ali kako u pasivnome obliku mijenjaju uloge u svakoj konstrukciji na isti
nain objekt dolazi na mjesto subjekta, a subjekt postaje prilog (oblika prijedlone fraze
"od + imenica")
ulogu subjekta vre agensi, instrumenti (Kamen je razbio prozor), doivljai i primatelji, dok
ulogu direktnoga objekta mogu imati pacijens, tema, stimulus, recipijens, izvor i doivlja
kada se reenice pretvaraju u pasiv, semantike uloge ostaju iste; tako subjekt pasivne reenice
moe biti pacijens, tema, stimulus, recipijens, izvor i doivlja, dok prilona oznaka naina moe
imati tematske uloge agensa, instrumenta, doivljaa i primatelja
ovakva podjela tematskih uloga sugerira postojanje openitijih grupa semantikih uloga
semantikih MAKROULOGA
o dvije su semantike makrouloge: opi vritelj (actor) i opi trpitelj (underoger)
o u aktivu, subjekt je opi vritelj, a objekt opi trpitelj, dok je u pasivu subjekt opi trpitelj,
a opi vritelj prilona oznaka (predikatni proirak)
o opi vritelj moe biti: agens, doivlja, instrument, primatelj
o opi trpitelj moe biti: pacijens, tema, stimulus, primatelj i doivlja
o doivlja i primatelj mogu biti i opi vritelji i opi trpitelji
hijerarhija prototipnosti:
o ACTOR (opi vritelj): agens instrument doivlja recipijens (primatelj)
o UNDERGOER (opi trpitelj): pacijens tema stimulus doivlja
recipijens/cilj/izvor/lokacija

OBILJEJA GRAMATIKIH ULOGA:

-

obiljeja kodiranja: tri osnovna: kongruencija, padena obiljeenost i (u jezicima s veoma

strogim poretkom rijei) poloaj argumenta u odreenoj gramatikoj strukturi
prva su dva obiljeja morfoloka, tree je sintaktiko
1. KONGRUENCIJA
o u engleskome, a i u hrvatskome, glagol se u licu i broju slae sa subjektom
o tako nije u svim jezicima:
lakhota prijelazni glagoli se slau i sa subjektom i direktnim objektom
baskijski trovalentni se glagoli slau sa svim argumentima subjektom,
direktnim i indirektnim objektom

54

2. PADENA OBILJEENOST
o jezici koji imaju padee se dijele u dvije skupine: nominativno akuzativnu i
ergativno-apsolutivnu
u akuzativnim jezicima subjekt je u veini sluajeva u nominativu, direktni objekt u
akuzativu, indirektni u dativu
u ergativnim je jezicima subjekt neprijelaznoga glagola u apsolutivu, subjekt
prijelaznoga u ergativu, a direktni objekt u apsolutivu
o standard obiljeavanja gramatikih uloga po Dixonu (kad se govori o padenoj
obiljeenosti tih uloga):
A subjekt prijelaznoga glagola
S subjekt neprijelaznoga glagola
O direktni objekt
Usporedba akuzativnih i ergativnih jezika onda bi izgledala ovako:
AKUZATIVNI
ERGATIVNI
Subjekt prijelaznoga glagola (A)
Nominativ
Ergativ
Subjekt neprijelaznoga glagola (S)
Nominativ
Apsolutiv
Objekt prijelaznoga glagola (O)
Akuzativ
Apsolutiv
o i u ergativnim i u akuzativnima indirektni objekt izraava se u dativu
o instrumentali i genitivi funkcioniraju na isti nain kao i u akuzativnima (instrumentali
slue za izraavanje semantike uloge instrumenta, a genitivi za izraavanje
posjedovanja)
padena obiljeenost:
o u veini jezika sufiksalnom tvorbom
o u nekima prefiksalnom (shuswap u Kanadi, suvremeni hebrejski)
o adpozicijom (u japanskome postpozicijama, u tagalokome prepozicijama)
o lanovima (u njemakome)
o naglaskom (u masaiju u istonoj Africi naglasak na zadnjemu slogu odreuje je li pade
nominativ ili akuzativ)
3. POLOAJ ARGUMENTA UNUTAR REENINE STRUKTURE
o u jezicima bez kongruencije i padea jedino obiljeje kodiranja jest poloaj nekoga
elementa unutar reenice
SVO - npr. u engleskome je prva imenska fraza najee subjekt, potom slijedi
predikat, a prva imenska fraza nakon predikata jest direktni objekt
SOV - lakhota
VOS - malagaki, toba batak
VSO velki, kvakvala (vakaanski, Kanada), zapotec (oto-manguanska porodica,
Meksiko)
OVS hikarjana (na Karibima, u Brazilu)
OSV xavante (Brazil)
o najei je ipak SVO poredak9

Evo neto jako korisno to sam na netu nala (Iva :):

"Od svojstava kodiranja subjekta ispitano je padeno kodiranje, red rijei i kongruencija. Polazei od toga da je hrvatski flektivan
jezik s fleksibilnim redom rijei, a engleski analitiki jezik s rigidnim redom rijei, moglo se oekivati da e padei i red rijei kao
sredstva kodiranja sintaktikih funkcija imati razliite uloge u ta dva jezika. Naime, to je bogatija fleksija jezik se manje slui
redom rijei za kodiramje gramatikih relacija, i obratno, jezici bez fleksije ili s ogranienom fleksijom preteito se slue redom
rijei kao alternativnim sredstvom za kodiranje gramatikih relacija. Analiza padenog kodiranja subjekta pokazala je da su padei
u hrvatskom jedino sredstvo kodiranja subjekta, dok su u engleskom zbog gubitka padea u nominalnoj i djelominog gubitka u
pronominalnoj paradigmi padei zapravo izgubili svoju prvobitnu funkciju kodiranja gramatikih relacija. Tu je funkciju preuzeo red
rijei, kao primarno sredstvo kodiranja gramatikih relacija. Od est logiki moguih kombinacija subjekta, glagola i objekta,
engleski koristi samo SVO u neutralnim reenicama i OVS u markiranim topikaliziranim reenicama. U hrvatskom red rijei ima
sporednu ulogu u kodiranju gramatikih relacija i dolazi do izraaja samo kad zbog padenog sinkretizma izmeu nominativa i
akuzativa nije mogue identificirati subjekt i objekt, te postoji tendencija da se takve reenice interpretiraju kao reenice s redom
rijei SVO. Kongruencija, kao tree formalno sredstvo kodiranja gramatikih relacija, ima manji znaaj od prva dva sredstva jer ne
slui sama za sebe kao indikator gramatikih relacija." (Kuanda, Dubravko)

55

BIHEVIORALNA OBILJEJA SUBJEKTA, DIREKTNOGA I INDIREKTNOGA OBJEKTA

-

ovo poglavlje ukljuuje ponaanje triju glavnih reeninih argumenata unutar reenice, u brojnim
jezicima, jako detaljno opisano :)
SUBJEKT - IMPERATIV: Operi odjeu! subjekt je onaj kojemu je nareeno da opere odjeu, u
malagakome: pasivni imperativ
REFLEKSIVNOST: u hrvatskome: sebe/se, u engleskome: himself/herself (izraavaju rod!)10

OVISNOSNI ODNOSI (DEPENDENCY RELATIONS)

-

vrste gramatikih ovisnosti: izmeu glagola i imenske fraze, izmeu prijedloga i imenice..
sintagmatski odnos: odnos koji neka sintaktika jedinica ima u odnosu na sintaktike jedinice
koje je okruuju
paradigmatski odnos: odnos koji neka sintaktika jedinica ima s jedinicama koje mogu
preuzeti njezino mjesto unutar neke reenice
sintaksa se bavi sintagmatskim odnosima
sintaktika ovisnost: upravni lan + zavisni lan (head + dependent(s)) tipina sintaktika
ovisnost ujedno i sintagmatski odnos
modifikatori su uglavnom ovisni lanovi, a elementi koje se modificira upravni lanovi (njegova
kua njegova mijenja znaenje (modificira) rijei kua)
prototipno se lanovi sintagme pojavljuju jedni do drugih, iznimka je primjerice
Wackernagelovo pravilo npr. u hrvatskome i srpskome u kojemu je pomoni glagol iza prve
naglaene rijei u reenici (Naa JE kua udobna)
vrste ovisnosti: bilateralna, unilateralna, koordinativna
o bilateralna: element se ne moe pojaviti u reenici bez drugoga elementa (glava se ne
moe pojaviti bez zavisnoga lana predikat bez subjekta, prijedlog bez imenice)
o unilateralna: glava se moe pojaviti bez zavisnoga lana
Uasno naporan dan polako se bliio kraju.
Dan se moe pojaviti bez uasno naporan (unilateralnost), dok se uasno ne moe
pojaviti bez naporan (bilateralnost)
o koordinativna: oba su lana sintagme glave sintagme
Cura i deko ili su u kino cura i deko glave su sintagme, koordinativni

VALENCIJA
-

valencija - broj podreenih lanova koje glava neke sintagme moe imati
primarno se govori o valenciji glagola
potrebno je razlikovati argumente od dopuna (po Tesniereu aktante od cirkumstanata)
argumenti su sintaktiki i/ili semantiki obavezni u nekoj reenici, dok dopune nisu
Ivan jede jabuku u vrtu. - Ivan, jabuka argumenti, u vrtu dopuna
vano je razlikovati semantiku od sintaktike valencije kod semantike valencije radi se o
broju semantikih argumenata koje glagol moe primiti, a kod sintaktike valencije rije je o
najmanjemu broju elemenata koji glagol mora primiti da bi reenica bila gramatiki ispravna
o glagol jesti ima sintaktiku valenciju 1, a semantiku 2:
Ivan jede. moe stajati u reenici uz samo jedan argument
Ivan jede jabuku. moe, kao semantike argumente, imati agensa i pacijensa
It rains. nema semantiku valenciju, sintaktiki jednovalentan

10

ILI NEEE (jer nemam pojma o em on tu pria, totalno je nejasan). Ako vas zanima, proitajte ovo poglavlje. Odluila sam to
sve izbaciti jer je totalno nebitno (uglavnom usporeuje engleski i malagaki u nekim konstrukcijama, zavisnim reenicama i kako
subjekt podizanje/elipsa...) Ako to stave, totalno nisu fer jer nikad o tom nismo uili (Iva).

56

KODIRANJE GRAMATIKIH OBILJEJA:

1. Red rijei
2. Padena obiljeenost
-

neki jezici obiljeavaju zavisne odnose na zavisnome elementu (dependent-marking

languages engleski, ruski, djirbal), a neki na glavi (nukleusu) sintagme (head-marking
languages svahili, lakhota, jakaltek)
dependent-marking: odnos glagol-argumenti: argumenti su obiljeeni (padeima)
head-marking: u jeziku lakhota glagoli su gramatiki obiljeeni (subjekti i objekti inkoporirani su
u sam predikat kao infiksi)11

John Lyons: Semantics An Introduction: Words as meaningful units

TO JE TO RIJE?
-

naravno, oko ovakvih se stvari lingvisti ne slau pa postoji vie definicija

nekima je rije samo izraz, nekima oblik koji ujedinjuje izraz i sadraj
Lyons govori o rijei kao o obliku koji ujedinjuje izraz i sadraj, a kad govori o obliku rijei kakav
je naveden u nekome rjeniku, slui se pojmom leksem
vierjeni leksemi kao i jednorjeni leksemi (word-lexeme) podskupine su leksema
pema tomu leksem je svaka ona jedinica koja bi se u rjeniku ili leksikonu pojavila kao zasebna
natuknica (Raffaelli)
C. S. PEIRCE tokens and types (pojavnice i razlinice)
o Milo moje, milo mame svoje...
milo 1 razlinica, 2 pojavnice
o Ako je on u pravu, a ja sam u krivu, jesmo li obojica nadrljali?
Jesu li oblici je, sam i jesmo jedna rije u vie pojavnica u reenici ili su to pak
razliite rijei?
tradicionalna lingvistika oslanja se na rjenike kada treba razrijeiti dilemu i govori o jednoj lemi
u tri razliita oblika (pojavnice).
razliiti oblici jednoga leksema razlikuju se u znaenju
o svinja svinje (N. pl.) - ove se dvije rijei ne razlikuju po leksikome znaenju, ali
razlikuju se po gramatikome (jedan je oblik u jednini, drugi je u mnoini) semantiki
bitno
odnos izmeu leksikoga i gramatikoga znaenja varira od jezika do jezika neko znaenje koje
je u jednome jeziku gramatiki obiljeeno, u drugome moe biti obiljeeno leksiki

11

SAD IMA POGLAVLJE O TOME KAKO SE OBILJEAVAJU TIPOVI OVISNOSTI UNUTAR REENICE, TO NE MOGU STAVIT JER NE
ZNAM STRELICE CRTAT U WORDU (Iva) (ovo sam morala ostaviti, lol, K :))

57

HOMONIMIJA I POLISEMIJA
-

apsolutna homonimija u engleskome - bank (a financial institution) vs. bank (sloping side of a
river); u hrvatskome list (dio noge) list (vegetativni organ biljke, riba, papir, novine)
kriteriji za apsolutnu homonimiju
da bi neki homonimi mogli zauzeti svoje mjesto u palai slavnih apsolutnih homonima, moraju
zadovoljiti ova tri kriterija:
o da su nepovezani u znaenju
o da su svi njihovi oblici identini
o da su svi identini oblici gramatiki ekvivalentni (tj. da nije jednomu G. mn. jednak
akuzativU jednine drugoga pa da su tako svi pobrkani i pomijeani :))
engleski primjer djelominoga homonima (homonima koji ne zadovoljava sve uvjete): oblici
glagola find (pronai) i found (osnovati) slau se kad je glagol find u 3. l. mn perfekta, a glagol
found u nekim oblicima, primjerice u infinitivu, ali ne slau se u ostalim oblicima (find, finds,
finding vs. found, founds, founding)
jo jedan primjer djelomine homonimije:
o A rung of ladder was broken.
o The bell was rung at midnight.
tradicionalna lingvistika uobiajeno pozornost obraa na homonimiju izmeu lema rijei,
zanemarujui homonimiju meu pojavnicama

RAZLIKA HOMONIMIJE I POLISEMIJE

-

granica nije uvijek jasno ocrtana

dva su kriterija po kojima razlikujemo polisemiju od homonimije:
o etimoloki: ako dva leksema imaju isto podrijetlo, oni su polisemi, ako imaju razliito
homonimi
o povezanost u znaenju ako dva leksema imaju potpuno razliita znaenja, onda je
oito kako je rije o homonimima
<Raffaelli> Lyons smatra da etimoloki kriterij nije uvijek posve zadovoljavajui te on navodi i
neke njegove slabije strane. Kako u engleskome, tako i u drugim jezicima postoji velik broj
leksema za koje se ne zna njihovo podrijetlo, odnosno njihov etimon nije siguran. Nije uvijek
posve jasno to se misli kada se govori o etimolokoj povezanosti u smislu dokuda se u povijesti
jezika traga za zajednikim etimonom. Slabo poznavanja etimologije nekoga leksema. Prosjeni
govornik nekoga jezika ne poznaje etimoloki razvoj neke rijei i ne zanima se za njega, odnosno
etimologija nije dio prirodnoga jezinoga znanja prosjenoga govornika. </Raffaelli>

SINONIMIJA
-

priblina sinonimija nije isto to i djelomina sinonimija. Primjeri za priblinu sinonimiju jesu
mist i fog, stream i brook pojmovi koji nisu sinonimi (za razliku od djelominih sinonima, koji
jesu vrsta sinonima), ali znaenja kojih su veoma bliska
APSOLUTNA SINONIMIJA: dva ili vie izraza mogu se smatrati apsolutnim sinonimima ako
zadovoljavaju sljedee kriterije:
o da su sva njihova znaenja identina
prvi uvjet znai da jedan sinonim ne moe imati vie znaenja od drugoga,
primjerice, drvo - stablo nisu apsolutni sinonimi jer drvo, osim biljke, oznaava jo
i materijal (*dajte mi tri metra stabla :))
o da su meusobno zamjenjivi u svim kontekstima
drugi uvjet znai da bi u svako okruenje u kojem jedan od pojmova moe doi,
mogao doi i drugi; na ovome uvjetu veina sinonima padne test apsolutnosti zbog
kolokacija neki lingvisti smatraju kako je kolokacijsko znaenje neke rijei dio
njezinoga znaenja
o da su semantiki jednaki (tj. da je njihovo znaenje/znaenja jednako) u svim
dimenzijama znaenja
trei uvjet kae kako se dva sinonima moraju opisivati na isti nain kako bi bili
sinonimi, tj. da imaju zajednika obiljeja.

58

PUNE I PRAZNE RIJEI

-

korelacija teorije s razlikovanjem otvorenih/zatvorenih klasa rijei

funkcionalne (prazne) rijei predvidljivo znaenje (manje znaenja od punih rijei)
izbjegava ih se u naslovima lanaka, djeca ih ue u kasnijoj dobi
znaenjski ovisne o kontekstu u kojemu se pojavljuju (ona se ne odnosi uvijek na istu pojavnost
u izvanjezinome svijetu)

LEKSIKO I GRAMATIKO ZNAENJE

-

funkcionalne se rijei tradicionalno definiraju u odnosu na svoju sintatktiku funkciju, a ne

semantiku
tradicionalni logiari zato ove oblike ne opisuju kao zasebne kategorije, nego kao
syncategorematic categories12 oblici ije znaenje i logika funkcija definiraju se u odnosu
na nezavisne kategorije
kategoriko je znaenje suprotno od sinkategorematikoga i dijelom je gramatikoga znaenja:
to je onaj dio znaenja leksema koji izvire iz pripadnosti nekoga leksema nekoj kategoriji rijei

RAZLIKA IZMEU GRAMATIKE I LEKSIKA NEKOGA JEZIKA

-

gramatika je nekoga jezika sistem pravila koji odreuje kako se rijei slau u fraze, a fraze u
reenice
leksik se moe opisati kao mentalni rjenik, virtualni sustav koji obuhvaa lekseme nekoga
jezika i time tvori leksiko blago nekoga jezika. </Raffaelli>
leksik je je skup svih leksema nekoga jezika koji je pohranjen u umovima govornika, prilikom
ega svaki leksem prati dovoljan broj lingvistikih podataka za uspjenu proizvodnju i tumaenje
reenica.

12

ubij me, al ne znam kako ovo na hrvatski prevest (Iva); bogami ni ja (K)

59

Zvrk Doe :Faqnanswers (2009- 2011)

1. to je etimologija? Grana lingvistike koja analizira porijeklo i razvoj pojednih rijei na planu izraz i
na planu sadraja, te ih usporeuje sa srodnim rijeima iz drugih jezika, rekonstruirajui njihovu
povijesti njihovo starije stanje
2. Koja su tri kriterija za klasifikaciju samoglasnika? Stupanj otvora, lokalizacija i kvaliteta
3. Navedi dva modela genetskih odnosa meu jezicima.
Model genealokoga stabla (August Schleicher) i teorija valova (Johannes Schmidt)) /
prostorno-vremenski model i trodimenzionalni model???
4. Navedi 3 obiljeja balkanskoga jezinoga saveza.(odgovor se na to pitanje zapravo ne nalazi na
str. 105.-150. Jezine raznolikosti svijeta, no veoma je lako i dovoljno je jednom pogledati njegov
Uvod u poredbenu lingvistiku, str. 58. (prisutnost glasa va u vokalskome trokutu, postpozicije i
rijetka ili nikakva upotreba infinitiva
5. Gdje se govori buruaski? U teko pristupanom podruju Hindukua u Pakistanu
6. Zaokrui koje se obiljeje ne vee uz jezike Afrike: tonovi; ergativnost; SVO
7. Glasnici se po kvantiteti dijele na ___________________. duge i kratke?(logino pitanje
bi bilo ..po kvaLiteti..?
8. to su formalne gramatike? Formalna gramatika je skup pravila za opis nekog jezika izraenih u
obliku algoritma
9. to su regularne gramatike? Regularne gramatike opisuju tono sve regularne jezike i
u tom su smislu istovjetne konanim automatima i regularnim izrazima.
10. to je Booleova algebra? Algebarska struktura sa dvije binarne i jednom unarnom operacijom;
sustav teorema koji rabe simboliku logiku da bi opisali skupove elemenata i odnose meu njima
11. to je predikatna logika? logika predikata (prvog reda), zasnovana na predikatima
i njihovim istinitostima te kvantifikatorima(dio formalne logike koji se bavi
ralanjivanjem iskaza na priroke i kvantifikacijom iskaza)
12. Kakvim jezicima pripadaju familijarni jezici, argoni, tajni jezici i argoti?
(Specijalni/mistificirani jezici; po kiljanu)
13. to je valencija? Broj podreenih lanova koje glava neke sintagme moe imati. pojam preuzet
iz kemije, odnosi se na broj argumenata nekog glagola
14. to je redundancija? Ili zalihost, u veini semiolokih sistema postoji za svladavanje buke u
kanalu, sama po sebi neinformativna mogunost da se na osnovi nekih jedinica u poruci predvide druge

60

15. to su semantike makrouloge? Openitije grupe semantikih uloga; dvije su semantike

makrouloge: opi vritelj (actor) i opi trpitelj (undergoer)
16. to su parseri? Jezini alati na sintaktikoj razini koji ulaze dublje u analizu reenice; mogu biti
plitki, duboki i robusni
17.

Tko uvodi pojam semiologije? Ferdinand de Saussure

18.

to je semiotika? Po Charlesu Sandersu Peirceu, opa znanost o znakovima

19. to je dvostruka artikulacija? Svojstvo jezika da se jedinice viih razina mogu podijeliti na manje
jedinica koje opet sudjeluju u stvaranju drugih jedinica; monemi nastaju prvom artikulacijom, a drugom
fonemi Martinet: 1. artikulacija rijei na morfeme, 2. artikulacija morfema na foneme
20. to je slobodna kombinacija morfema? ? (v. Tadieve biljeke s Morfologije!) =samostalna? Ona
kombinacija morfema koja moe dalje sudjelovati u izgradnji jezinih jedinica viih razina

21. to je to lingvistiki atlas? (v. kiljan, 8. poglavlje) Rasprostiranje neke jezine jedinice biljei se u
specijalne karte, a skup karata za izvjesno podruje, u kojem su prikazana protezanja u prostoru
razliitih jedinica na jednoj ili vie razina je lingvistiki atlas
22. Koje su vrste afikasa i u kakvom odnosu stoje prema leksikome morfemu ? Prefiksi
(ispred korjena) sufiksi (iza) infixi( unutar) konfiksi (ako je korjen okruen diskontinuiranim morfemom
sastavljenim od prefiksa i sufiksa) transfiksi ( korjen se prekida na nekoliko mjesta)
23.

Gdje se govori giljaki? Na Sahalinu(Ue amura) i krajnjem istoku Sibira

24.

Koji je zvuni palatalni frikativ?

25.

to je monem? Martinteov naziv za morfem; najmanja jezina jedinica koja ima i izraz i sadraj

26. Koja su fonetska obiljeja sloga? Isto nisam sigurna al zbui smisleno: slog se moe ralaniti
na rubni i sredinji pojas. Sredinji je pojas zvonak i obavezan, rubni je ( poetni i zavrni) neobavezan i
utav. U rubnim se pojasevima ne mora ostvariti ni jedan fonem,a omogu je ostavaraj do tri fonema

27. to je semantiki izomorfizam? (moda se trae i uvjeti! pitanje je iz djela koje je maknuto s
popisa nae ispitne literature) Semantiki izomorfizam je pojava kada znaenja jednoga jezika
odgovaraju znaenjima drugoga imaju istu semantiku strukturu, a stupanj izomorfizma varira meu
jezicima i ovisi o kulturi.
28.

Oznai recipijensa u reenici...

(otprilike: Marko je prihvatio posao koji je Ivan ponudio znai subjekt glagola prihvatiti)

29.

U kojem je padeu subjekt neprijelaznoga glagola u ergativnim jezicima ? Apsolutivu

61

30. U kojem je padeu objekt prijelaznih glagola kod ergativnih jezika? Apsolutivu
(subjekt nepr. gl. i direktni obj. u apsolutivu, subjekt pr. gl. u ergativu)

31.

U reenici "Ruka ruku mije" odredi broj razlinica.

(Tadi je odredio da je toan odgovor: dvije; mi smo odgovorili tri to nam je bilo krivo,
iako je po Tadievim predavanjima s morfologije (enom, ene, enom, enu: 4 pojavnice, 3
razlinice, 2 leme, 7 oblinica) jedino smisleno da je odgovor upravo tri; da je reenica
*ruka ruka mije odgovor bi mogao biti dvije!). Iako se Andrijaevi sloio s nama i rekao
da razumije nau frustraciju, odgovor tri nije nam mogao priznati!

32. Koji su kriteriji za apsolutnu homonimiju? (3 kriterija iz Lyonsa!) da su nepovezani u

znaenju, da su svi njihovi oblici identini, da su svi identini oblici gramatiki ekvivalentni
33. to je lema? Rjenika natuknica, konvencuionalni oblik leksema, apstraktni predstvanik cijele
paradigme rijei koja moe obuhvaati vie funkcionalnih oblika(netko je odgovorio i samo pojavnica)
34.

to je rije po leksikografskoj praksi? Lema

35.

Od ega se sastoji opis jezika? popis i propis (pruzeto od Lszla)

36.

Rekcija je gramatiko svojstvo glagola ili druge rijei u funkciji predikata da objektu
otvara mjesto: T/N

37. to je wordnet? Opa semantika mrea koja predstavlja model odnosa izmeu rijei(raunalni
resurs koji opisuje odnose meu rijeima (sinonimija, hiperonimija..)
38. Na kojim se razinama razlikuju jezik i dijalekt? (v. kiljan, 8. poglavlje) Na fonolokim,
morfolokim sintaktikim i semantikim??
39. Objasni to je alomorfija? Pojava kad pojedini morfemi mogu imati vie morfova ijom
promjenom ne dolazi do izmjene na planu sadraja. morfovi u komplementarnoj distribuciji
40.

Zato je jezik forma, a ne supstancija?

(veoma nezahvalno pitanje; ini se da je prema kiljanu, 3. poglavlje gdje se spominje na
vie mjesta: moglo bi biti prema Saussureu ili prema Hjelmslevu; lako se izgubi pola boda na
nepotpuno pitanje; na kraju svega, ini mi se da je glavno, tj. ono na osnovi ega je pitanje
tako oblikovano, na str. 52.: Kako su vrijednosti po svojoj definiciji sasvim oito
asupstancijalne, za de Saussurea je jezik forma, a ne supstancija.)

41.

Po kojim se pravilima tvore sloeni leksiki izrazi? (po Lyonsu) gramatikim pravilima

42. Podjela afrazijske porodice na grane 1. Semitski jezici 2.egipatski 3. Berberski jezici 4. kuitski
jezici 5. Omotski jezici 6. adski jezici
62

43. Zaokrui gdje se nalaze ili blie ega se grupiraju sonorni glasovi u slogu: pristupu sloga;
jezgri sloga; odstupu sloga
44. to je lingvistika statistika? Matematika lingvistika kvantitativnog tipa (utvrivanje
kvantitativnih odnosa meu jezinim jedinicama statistikim metodama) btw ovo je u kiljanu,poglavlje
koje nam nije u literaturi

45. to je semioloka sintaksa? Po Morrisu, dio semiotike koji se bavi odnosima meu znakovima
unutar sistema
46. to je argumentna struktura glagola? Prema pravilu dvostruke jedinstvenosti
funkcije i argumenata {Functional-Argument Beuni- queness) svakom gramatikom
argumentu mora biti pridruena neka funkcija??
47.

Neto T/N za sloene lekseme

48. to je pacijens? Semantika uloga koja predstavlja ono to je u nekome stanju ili
mijenja stanje. Semantika uloga koja najvie trpi posljedice glagolske radnje.
49. Kakvi su gramatiki morfemi u flektivnim jezicima? (za razliku od, recimo, aglutinativnih).
flektivni morfem gramatiko znaenje (pade, rod, broj, lice, vrijeme),
amalgamirani???
50.
51.
52.

U koju jez. porodicu spada khmerski? Austroazijsku

Koji jezik ima samo dva vokala? Abhaski, ubihski
U koju porodicu spadaju jezici munda? Austroazijsku

53. U koju porodicu spada vijetnamski? Austroazijsku (Viet-muong>monkhmerski>austroazijski)

54. to je evidencijalnost? Navedi neki jezik koji ima to obiljeje .
Gramatika kategorija prema kojoj je na glagolu obavezno izraeno odakle
govornik zna ili nasluuje da se radnnja vri. Izvor znanja na temelju kojeg govornik
prosuuje o pojmu izraenom glagolom, odakle govornik zna ili nasluuje da se
radnja vri; kabardinski, hikarjana, keua, latvijski
55.

Gdje se govore saliki jezici? U Britanskoj Kolumbiji na zapadu Kanade

56.

Ketski je: a) paleosibirski jezik b) itd.

63

57.
Na kojim se jezinim razinama dijalekti razlikuju od jezika? Na
fonolokim, morfolokim sintaktikim i semantikim
58. Pomacima na kojoj jez. razini moe doi do mistifikacije u jeziku ?
postupci kojima pojedini govornici ili grupe govornika namjerno uvode izvjesne
semantike pomake, iskrivljavanja na planu sadraja, u tenji da ometu
komunikaciju s drugim govornicima ili grupama govornika istoga jezika, suprotna
pojava kreativnosti (familijarni jezici, argoni, tajni jezici, argoti)
59. Bloomfield je predstavnik amerikog : a) distribucionalizma b)
pozitivizma c) mentalizma.
60.

Koja je predstrukturalistika kola imala najvei utjecaj na razvoj

lingvistike geografije? Neolingvisti

61.

Kako se definira fonetska rije? Kao jedna naglasna cjelina (Tadi)

62.

Kako se definira fonoloka rije? Skup elemenata izraza (Lyons)

63.

Fonolog definira slog kao maksimum sonornosti. T N

64. Alofoni su fonoloki i materijalno razliite pojave. T N*ne razumijem ba ovo pitanje,
ali mislim da je netono ako se gleda da pripadaju istom fonemu tj. Funkcionalno su
jednaki. Ako se to uope pita
65.

Fonetiari polaze od postavke da se govorni lanac sastoji od diskretnih jedinica. T N

66. Navedi kriterije klasifikacije vokala. Stupanj otvora, lokalizacija, kvaliteta(vidi

pitanje br.2)
67. Slobodne varijante fonema su one koje su neovisne o kontekstu realizacije. (tako neto)
TN
68.

Fonemi su fonovi s ogranienom distribucijom. (tako neto) T N

69. Opozicija prema stupnju otvorenost vokala je kakva opozicija? gradualna

prema M. Turk)
70. to je paradigma? Shematski prikaz fleksije (mijenjanja gramatema) Oblici
istog leksema (Matthews)
71. Neto T N vezano uz pojam argumentne strukture.
72. Svaki pojava koja oznaava neku pojavu koja nije ona sama naziva se:
oznaka - prema Skiljanu, 11. poglavlje)

64

73. Kako se prepoznaju alomorfi? kad pojedini morfemi mogu imati vie morfova ijom
promjenom ne dolazi do izmjene na planu sadraja(oni se nalaze u komplementarnoj distribuciji)
74. emu odgovara plan sadraja aglutinativnog morfema? Dvjema (ili vie)
gramatikim kategorijama nisam sigurna za ovo al ne znam ta bi drugo bilo. plan
sadraja flektivnih morfema = samo jedna gramatika kategorija

75.

S, i, u - pune ili prazne rijei? Prazne

76. Nabroji vrste rijei u hrvatskome. Promjenjive imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice,
brojevi. Nepromjenjive prilozi, prijedlozi, veznici, usklici i estice.
77.

Kojom se artikulacijom dobijaju morfemi? Prvom

78.

U reenici oznai doivljaa. Koji je iskustvenik u reenici Boli me dua od tuge.

79.

Polisemija je odnos izmeu dvaju ili vie leksikih jedinica. T N

80. Navedi kriterije za apsolutnu homonimiju: da su nepovezani u znaenju, da su svi njuhovi

oblici identini, da su svi identini oblici gramatiki ekvivalentni
81. to je metajezik? Znanstveni jezik koji slui za opisivanje nekog drugog jezinog
sistema .Uporaba umjetnoga jezika posebno sastavljenog za precizno prikazivanje
pojmova
82. to je zalihost u postavi? Zalihost, u veini semiolokih sistema postoji za svladavanje buke u
kanalu, sama po sebi neinformativna mogunost da se na osnovi nekih jedinica u poruci predvide druge
83. to je poljski zapis? oblik notacije u logici, aritmetici i algebri u kojoj su operatori
postavljeni lijevo od operanada tadiu idi u kurac
84. Navedi hijerarhiju formalnih gramatika prema Chomskom. Gramatika bez
ogranienja (0), kontekstno ovisna gramatika (1), kontekstno neovisna gramatika
(2), regularna gramatika (3)
85. to je algebarska lingvistika? dio matematike lingvistike, uspostavlja modele koji
mogu apstrahirati svojstva pojedinih jezika
86. to je raunalni korpus? korpus koji je kodiran na dosljedan i standardan nain s
ciljem da bude raunalno pretraiv

65

87.
Koja je razlika izmeu strojnog prevoenja i strojno potpomognutog prevoenja?
Strojno prevoenje prevoenje koje obavlja raunalo, strojno potpomognuto
prevoenje prevoenje koje obavlja ovjek s pomou raunala
88.

to je split-morphology? hipoteza po kojoj su derivacija i fleksija razliite i pripadaju

razliitim komponentama gramatike (glottopedia.de, Matthews) . Derivacija pripada

leksikonu, a fleksija sintaksi (malo mi sumnjivo ovo sa sintaksom, moda morfosintaksi?)

89.

Tko je otkrio genetsku srodnost ie. jezika? William Jones??? Franz Bopp???

90. Ergativnost: baskijski, avarski, djirbal, ukotski, jezici P.N.Gvineje, eskimsko-aleutski, majanski
jezici
91. to su honorifici Gramatiki oblici ija upotreba zavisi od drutvenog poloaja osobe koja govori,
osobe kojoj se govori i osobe o kojoj se govori. (npr. japanski, korejski Dalekoistoni jezini
savez;)
92.

U koju porodicu spada eenski? nahsko-dagenstanska ili sjeveroistonokavkaska

93.

U koju porodicu spada luganda? nigersko-kordofanska bantu>nigersko-

kongoanski>nigersko-kordofanski

94.

U koju porodicu spada navaho? na-dene (ejako-athapaskanski jezici) Apaki>ejako-

athapaskanski>na-dene;

95.

Koja predstrukturalistika kola se bavila geografskom lingvistikom? neolingvisti

96.

Otkud potjee termin semiotika? Charles Sanders Peirce? Opa teorija o znakovima

97.

Tko je autor Prologomene teoriji jezika? Louis Hjelmslev

98.

to prouava semioloka pragmatika? izuava relacije meu znakovima i ovjeka koji ih rabi

99.

Koji je lingvistiki naziv za izoglose na sintaktikoj razini? Izosintagme???

100. ega je Bloomfield predstavnik biheviorizma

101. Djelo Trubetzkoya (fonetika/fonologija) Osnove fonologije
102. Navedi bezvuni dentalni okluziv: t
103. Navedi primjer jednodimenzionalne fonoloke opozicije t/d
104. Kod slobodne varijante fonema mjesto realizacije nije uvjetovano: T N

66

105. Koji su fonoloki kriteriji odreivanja sloga? slog je fonoloki odreen kao funkcionalna
jedinica, temelji se na kontrastu vokala i konsonanta, nisam sigurna jel to to, evo i ovo:
Opa pravila za diobu rijei na slogove:
1.
jedan suglasnik pred samoglasnikom uvijek pripada prvom slogu
2.
grupa kojom rije moe poeti moe stajati i na poetku sloga
3.
suglasnika grupa kojom rije moe zavriti moe stajati i na kraju sloga
4.
medijalni elementi kojima rije ne moe poeti trebaju se podijeliti u dva sloga
106. Ima li alofon istog fonema ista distinktivna obiljeja? ne?
107. Kada - He who laughs last laughs longest- ima 5 rijei
108. Razlika u znaenju leksema ogroman i sintagme jako velik ?????
109. Jesu li gramatike rijei pune rijei ne
110.

Boolove formule

111. Buka u komunikacijskom kanalu To su smetnje razliitog porijekla koje u kanalu ometaju da se
poruka prenese od poiljaoca k primaocu. (kiljan 191, btw iako je banalno ovo nije iz literature jer spada pod 12.
Poglavlje Formalizacije u lingvistici i ovo i zalihost, toliko o literaturi)

112. Definiraj Zipfov zakon. Zipfov zakon tie se korelacije izmeu duljine frekvencije; najee
rabljene rijei tee biti krae (jezik je uinkovitiji ako je sintagmatska duljina jedinica obrnuto
proporcionalna s vjerojatnou)

113. Jezik kao homeostatski sustav? Samoregulirajui sistem stanje jezika u bilo
kojemu vremenu regulirano je dvama suprotnim naelima
114. Kontrast/ opozicija
115. to je morfotaksa? Disciplina koja prouava pravila spajanja osnova i nastavaka (izvor: Biljeke
za predavanja Tehniko veleuilite Zagreb doc. dr. Marko Tadi ) nain redanja morfema u
kombinacijama

116. to je razlinica razlinica jedinstveni oblik pojavnice iz korpusa (prepisano iz

diplomskog neke ferovke)
117. Kako glasi klasina Bloomfieldova definicija rijei? Minimalna slobodna forma koje
ima odreeno znaenje kad stoji sama

118. to je sudovna logika? Logika u kojoj se do odgovora dolazi operacijama konjunkcije,

disjunkcije, implikacije i negacije

67

119. to su koliitelji ili kvantifikatori? Postoje dva naina kako sudovna funkcija prelazi u
sud primjenom neodreenih zamjenica svaki i neki, tzv. kvantifikatora.

120. Booleov zakon? sve se logike operacije mogu izraziti s pomou konjunkcije i negacije
121. to ini morfoloki sustav?
122. Koje su sastavnice jezinih tehnologija?
123. Koja je razlika izmeu pojma kompozicije i pojma korelacije u
strukturalistikoj lingvistici?
124. to je algoritam?
125. Agens je ________radnje. Vritelj
126. Djevojka i djevojke su razliitog ____________znaenja.
127. U reenici The woman washes the laundry. i The laundry is washed by
the woman. Semantike uloge su ostale iste: T/N
128. Objasni opoziciju kao pojam. Suprotna obiljeja neke pojavnosti?u fonologiji prisutnost ili
odustnost nekoga artikulacijskoga svojstva glasa

129. Slobodne varijante fonema koje ne ovise o mjestu unutar fonetskog okruenja nazivaju
se alofonima: T/N
130. Kako se naziva pojava kad govornici pridaju dvama leksemima isto znaenje kad za to
nema objektivnih osnova i povijesnih kriterija? Polisemizacija?
131. Zvuni dentalni okluziv je _____? D
132. Kako se definira morfemska rije? skup atoma (morfema) i pravila njihova
kombiniranja (morfoloka rije)
133. to su leksiki, a to gramatiki morfemi? L. su semantiki puni morfemi koji nose
znaenje rijei, a G. Su semantiki prazni i nositelji su gramatike funkcije neke
rijei
134. Navedi primjer za jednodimenzionalnu korelaciju.
135. Kako se zove skupina jezika koji se govore na irem geografskom teritoriju? jezini
savez ili jezina area
136. Stupanj otvorenosti glasova je ______ opozicija. Fonoloka (pretpostavljam iako ne
razumim ovo pitanje ba)
137. Kojoj jez. porodici pripada ketski? Jesnisejski jezici
68

138. Kriteriji za apsolutnu sinonimiju 1 leksem = 1 sem

139. Diglosija i bilingvizam
140. Da li su kontekstne proirene gramatike dovoljne za opis sintakse nekog
jezika?
141.
Hjelmslevljeva glosematika obiljeja? eli stvoriti imanentnu lingvistiku, iji e objekt biti
sam jezik; do jezika se dolazi kroz beskonanu raznolikost ostvarenih jezinih postava tekstova pa
lingvist zapravo trai stalan sistem u promjenljivu procesu; empiristiko istraivanje, a definicije koje se
dobivaju formalne su, a ne realne one dakle ne tee za tim da opiu sva svojstva izuavana objekta, ve
samo da ga postave u odnose prema drugim objektima.
142.

Obiljeja teorije prake kole?

143. Autonomni morfemi - u sebi ukljuuju i odnos prema nekomu elementu iskustva i odnos prema
drugim elementima iskustva, ali i odnos prema drugim dijelovima iskaza bez obzira na mjesto koje u
njemu zauzimaju (najee prilozi u ie. jezicima)
144. Funkcionalni morfemi koji oznauju (sintaktiku) funkciju nekoga drugoga morfema (uglavnom
gramatemi)
145. Zavisni morfemi nemaju vlastitu funkciju i ne oznauju funkciju drugih morfema, ovise o
funkcionalnim morfemima
146.

vertikalna i horizontalna stratifikacija

147.

fonematika i morfonologija

148.

idiolekti i dijalekti

149.

iz Lyonsa nekakva bedastoa o leksiki sloenim rijeima

150. Bloomfield je zaetnik kojeg pravca u lingvistici: a)distribucionalizma, b)pozitivizma

c)mentalizma
Bloomfield (na temelju njegove teorije koja se zasniva na konkretnim injenicama,na
onome to je ostvareno u govoru,i da samo u tome opisuje i istrauje organizaciju, jezini
sistem, razvio se u Americi dugo vremena vrlo popularan deskriptivizam. A njegovo
uenje je osim pod imenom jelska kola poznato i kao behavioristika lingvistika. (kiljan
68)Korpus se opisuje iskljuivo na planu izraza, teoretski bez obaziranja na plan
sadraja..promatra se i analizira distribucija jezinih jedinica, uvijek na odraenoj razini (
fonookoj,morfoloko,ili sintaktikoj) odnosno odreuje se koje mjesto u jezinim

69

postavama zauzima neka jedinica u odnosu prema drugim jedinicama iste razineto je
njezino ponaanjea opis svih takvih relacija je ujedno i definicija te jedinice: ovo je bit
teorije amerikog distribucionalizma (kijan, 69)

(ako ste doli dovde, treba vam kava/cigareta/pauza/internet)

- restart and reboot yourself -

70