VISOKA TEHNIKA KOLA U BJELOVARU

TRG E. KVATERNIKA 4, BJELOVAR

STUDENTSKI VODI
VISOKE TEHNIKE KOLE U BJELOVARU

Bjelovar, travanj 2013. godine

Sadraj
1.

Uvodna rije dekana .................................................................................................. 4

2.

Dobro doli u Bjelovar! .............................................................................................. 5

3.

Organizacijska shema VTBJ ...................................................................................... 6

4.

Misija i vizija Visoke tehnike kole u Bjelovaru ......................................................... 7

5.

Prostor i oprema ....................................................................................................... 8

6.

Knjinica VTBJ i prostor za studente ........................................................................10

7.

Bolonjski proces i ECTS bodovi ..................................................................................11

8.

Studijski programi na VTBJ ......................................................................................13

8.1

Struni studij mehatronike ................................................................................................... 14

8.1.1
8.1.2
8.1.3

8.2

Struni studij sestrinstva ...................................................................................................... 21

8.2.1
8.2.2
8.2.3

9.

Opis studijskog programa i kompetencije ..................................................................................... 14

Popis kolegija ................................................................................................................................. 15
Preduvjeti i uvjeti za polaganje ispita ............................................................................................ 17
Opis studijskog programa i kompetencije ..................................................................................... 21
Popis kolegija ................................................................................................................................. 23
Preduvjeti i uvjeti za polaganje ispita ............................................................................................ 26

Uvjeti upisa na studij, upisa godine i upisa kolegija ...................................................30

10.

kolarine i trokovi studiranja ...............................................................................33

11.

Kalendar nastave i ispitnih rokova u akademskoj 2013./2014. godini ....................34

12.

Zavrni rad i struna praksa ..................................................................................35

12.1

Struni studij mehatronike ................................................................................................... 35

12.2

Struni studij sestrinstva ...................................................................................................... 36

13.

Isprave o studiju ...................................................................................................36

14.

Popis dokumenata i pravilnika ..............................................................................37

15.

Studentski zbor VTBJ ...........................................................................................38

16.

Sustav osiguranja kvalitete ...................................................................................39

17.

Izjave zavrenih studenata VTBJ ..........................................................................41

18.

Kontakti ...............................................................................................................43

19.

IMPRESSUM .........................................................................................................44

1.

Uvodna rije dekana

Potovani studenti Visoke tehnike kole u Bjelovaru !

Veseli me to ste za nastavak svog obrazovanja odabrali Visoku tehniku kolu u Bjelovaru, a
to me obvezuje da sa svojim suradnicima i dalje radim na unaprjeenju studijskih programa,
materijalno-tehnikih uvjeta i studentskog standarda u cilju osiguranja kvalitete visokog
obrazovanja u naoj ustanovi, vaeg zadovoljstva i uspjeha.
Studije koje ste upisali oblikovani su zahvaljujui kontinuiranim i temeljitim aktivnostima
naih nastavnika, vanjskih suradnika, privrednika i zavrenih studenata, koji su intenzivnim
radom prilagodili studijske programe zahtjevima suvremenog obrazovanja kompatibilnim
standardnim programima europskih zemalja.
Stalno struno i znanstveno usavravanje nastavnika i trajna evaluacija njihovog nastavnog
rada zalog su kvalitete izvedbe naih studijskih programa omoguavajui vam uspjeno
studiranje, daljnji razvoj i konkurentnost na tritu.
Visoka tehnika kola je mlada ustanova i to je naa i vaa prednost, jer svu energiju ulaemo
u razvoj i brzi napredak implementirajui suvremene nastavne metode izvedbe predavanja i
vjebi povezani s praksom u gospodarskim subjektima i bolnikim centrima.
Uveli smo Sustav osiguranja kvalitete, stekli certifikat ISO 9001:2008, te smo normativno,
tehniki i organizacijski uredili Visoku tehniku kolu sukladno potrebama studenata,
razvijanju vaih ideja, radnih navika, stjecanju znanja te korisnih i primjenjivih vjetina.
Izradili smo vrlo zahtjevnu Strategiju razvoja Visoke tehnike kole za razdoblje od 2012. do
2016. godine u ijoj su izradi sudjelovali i studenti. Nastavne programe redovito osvjeavamo
i unaprjeujemo znanstvenim spoznajama i novim izbornim kolegijima. Nai su prostori i
laboratoriji sve opremljeniji, ime svojim studentima osiguravamo stjecanje suvremenih
znanja i vjetina.
Razvoj ustanove potaknulo je i aktivnije djelovanje studenata organiziranih u Studentskom
zboru. Sve su prisutniji i glasniji, a studentske su inicijative jasne i prepoznatljivije. Studenti
su aktivni sudionici razvoja ustanove, a vodstvo Visoke tehnike kole ostvaruje izravnu i
otvorenu komunikaciju sa studentima.
Ne moemo vam obeati lagan studij, ali emo vam osigurati prostorne, materijalnotehnike uvjete, strunu pomo nastavnika i podrku nenastavnog osoblja. Potrebno je
kontinuirano uiti, pragmatino i svrhovito studirati. Budite aktivni sudionici u izvoenju
nastave, postavljajte pitanja i traite odgovore. Pomoi emo vam da napredujete i
ostvarujete rezultate temeljene na uenju i predanom radu. Rezultati e u pravilu pratiti vae
napore, a naa je zadaa osigurati vam uvjete da u potpunosti ostvarite svoje, sigurno velike,
elje i realizirate svoje potencijale.
Uvjeren sam da e vam upisani studij donijeti mnoga zadovoljstva, uspjeh i sreu u ivotu.
S potovanjem,
Dekan:
Prof. dr. sc. Ante iki

2.

Dobro doli u Bjelovar!

Grad Bjelovar sjedite je Bjelovarsko-bilogorske upanije.

Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, na

prostoru od 18.754 ha ivi ukupno 40.443 stanovnika.
Bjelovar je vrlo mlad grad osnovan je 1756. godine,
odlukom carice Marije Terezije, na mjestu starijeg naselja
Belovca, koje se prvi put spominje u XV. stoljeu.

Grad je graen prema planu i ima pravilnu kvadratnu

strukturu ulica u sreditu grada.

Bjelovar je upanijsko sredite kulturnog ivota. Vrijeme

studiranja na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru studenti
mogu oplemeniti posjetom nekim od znaajnih kulturnih i
gospodarskih dogaanja:

Meunarodni tjedan udarkaljaa IPEW ugouje

najznaajnija imena svjetske udaraljkake glazbe iz Hrvatske
i svijeta.

BOK FEST (Bjelovarski odjeci kazalita) smotra je

najznaajnijih kazalinih ostvarenja profesionalnih hrvatskih
kazalinih kua i njihovih gostiju iz zemlje i inozemstva.

Boini gala koncert odrava se ve tradicionalno u

Bjelovaru uoi Boia. Na koncertu sudjeluju gospel i jazz
pjevai, kao i domae glazbene zvijezde.
DOKU ART je meunarodna revija profesionalnih
dokumentarnih filmova, iji autori iz raznih zemalja
progovaraju o temama koje ne poznaju granice i aktualne su
u svakom vremenu.

TEREZIJANA je turistika, kulturna i zabavna priredba grada

Bjelovara. Glazbena dogaanja temelje se na retro i etno
glazbenom izriaju te prezentaciji starih zanata i tradicijskih
jela i pia.

Cjelovite informacije o kulturnim, gospodarskim, sportskim I ostalim dogaanjima u Bjelovaru I Bjelovarsko

5
bilogorskoj upaniji dostupne su u Turistikoj zajednici
Bjelovarsko-bilogorske upanije ili na
http://www.tzbbz.hr

3.

Organizacijska shema VTBJ

Slika 1. Organizacijska shema Visoke tehnike kole u Bjelovaru

4.

Misija i vizija Visoke tehnike kole u Bjelovaru

Misija i vizija dio su cjelovite Strategije razvoja Visoke tehnike kole u Bjelovaru za
razdoblje 2012. 2016. godina.
MISIJA
Misija je Visoke tehnike kole u Bjelovaru izobrazba kompetentnih strunjaka iz podruja
tehnikih i biomedicinskih znanosti za potrebe gospodarstva, zdravstvenog sustava i
drugih subjekata orijentiranih na kontinentalne regije Republike Hrvatske. Kontinuiranu
izobrazbu i unapreenje znanja i vjetina studenata i ljudskih resursa Visoka tehnika
kola provodi izvoenjem usmjerenih strunih i specijalistikih studija, programa
cjeloivotnog obrazovanja i neposredne suradnje s gospodarstvom. Visoka tehnika kola
prati, usvaja i primjenjuje znanstvene i strune spoznaje implementirajui ih u studijske
programe te promiui kompetentnost strunog kadra u neposrednoj praksi. Surauje sa
srodnim visokoobrazovnim i zdravstvenim ustanovama i tvrtkama u zemlji i inozemstvu, s
mogunosti razmjene studenata i nastavnika te unapreenja znanja, prakse i vjetina.
Stalni rast i nadzor kvalitete, konkurentnost i kompetitivnost strunog rada vane su i
trajne odrednice razvoja ustanove.
VIZIJA
Vizija je Visoke tehnike kole u Bjelovaru biti prepoznatljiv, utjecajan i vodei imbenik u
razvoju ljudskog, tehnikog, tehnolokog, gospodarskog i drutvenog potencijala regije.
Kao centar partnerskog i suradnikog okupljanja na lokalnoj, regionalnoj i prekograninoj
razini provodi kvalitetno i uinkovito obrazovanje temeljeno na ishodima uenja i
koncepciji cjeloivotnog obrazovanja. Aktivnom suradnjom s gospodarstvom i drutvenom
zajednicom ukljuena u domai i inozemni obrazovni i znanstveni prostor, Visoka tehnika
kola pokazat e svoju privatnu i javnu odgovornost, doprinosei unapreenju i
inovativnosti postojeih procesa i proizvoda te razvoju regije. Poticat e mobilnost i
razvijanje poduzetnikih ideja zavrenih studenata i talentiranih strunjaka spremnih za
samostalan i kreativan rad. Fleksibilnost studija i uvoenje novih obrazovnih programa u
cilju odrivog razvoja gospodarstva i unapreenja zdravstvene struke ostat e temeljna
znaajka Visoke tehnike kole u Bjelovaru.

5.

Prostor i oprema

Visoka tehnika kola u Bjelovaru raspolae s 2.291,44 m2 prostora na dvjema lokacijama:

Zgrada 1 na Trgu Eugena Kvaternika 4 i Zgrada 2 u Ulici Antuna Branka imia 1b. U
postupku je rekonstrukcije i adaptacije dodatnih 524,82 m2 u Zgradi 2 (koja je u
dugogodinjem zakupu Visoke tehnike kole u Bjelovaru).
Zgrada 1 na lokaciji Trg E. Kvaternika 4 obuhvaa:
- dva laboratorija (dvorana 1 i 2)
- vijenicu
- studentsku slubu
- dekanat, tajnitvo i raunovodstvo
- kabinete nastavnika.

Slika 2. Zgrada 1, Trg E. Kvaternika 4

Zgrada 2 na lokaciji A. B. imia 1b obuhvaa:

- jednu raunalnu dvoranu
- osam predavaonica
- knjinicu
- dva kabineta
- prostor za studente (studentski boravak)

Slika 3. Zgrada 2, A. B. imia 1b

6.

Knjinica VTBJ i prostor za studente

Knjinica VTBJ nalazi se u prizemlju Zgrade 2, a s radom je zapoela u veljai 2013.

godine. Trenutno sadri oko 500 naslova s preko 1500 primjeraka (uglavnom udbenika,
strune literature i asopisa) te se kontinuirano nadopunjava novim naslovima
relevantnim za postojee studijske programe. Uz to, studentima su na raspolaganju i etiri
raunala s pristupom internetu, te prostor za dnevni boravak studenata.
lanstvo je u knjinici besplatno, a lanom knjinice moe postati svaki student Visoke
tehnike kole. Knjinica je otvorena svaki radni dan, i to ponedjeljkom od 12 do 20 sati, a
ostalim danima od 8 do 16 sati.

Slika 4. Prostori knjinice u Zgradi 2, A. B. imia 1b

10

7.

Bolonjski proces i ECTS bodovi

(Bolonjska deklaracija, 1999.)

Stvaranje europskog prostora visokog obrazovanja od kljune je vanosti za promicanje
mobilnosti graana i njihovo zapoljavanje te za sveukupni razvoj Europe. Europske
visokokolske institucije prihvatile su izazov i preuzele glavnu ulogu u stvaranju europskog
prostora visokog obrazovanja.
Bolonjski proces ima za svrhu postizanje ciljeva za koje se smatra da su od primarne
vanosti za uspostavu europskog prostora visokog obrazovanja:
- Prihvaanje sustava lako prepoznatljivih i usporedivih stupnjeva i uvoenje
dodatka diplomi (Diploma Supplement), kako bi se promicalo zapoljavanje europskih
graana i meunarodna konkurentnost europskog sustava visokog obrazovanja.
- Prihvaanje sustava temeljenog na dvama glavnim ciklusima, dodiplomskom i
postdiplomskom. Stupanj postignut nakon tri godine smatra se potrebnim stupnjem
kvalifikacije na europskom tritu rada. Drugi ciklus vodit e k magisteriju i nastavno
prema odgovarajuim kriterijima doktoratu, kao to je to sluaj u mnogim europskim
zemljama.
- Uvoenje bodovnog sustava, kao to je ECTS, kao prikladnog sredstva u
promicanju najire razmjene i unaprjeenja znanja i vjetina studenata.
- Promicanje mobilnosti prevladavanjem zapreka slobodnom kretanju, posebice:
studentima: dati priliku za uenje i sjecanje iskustava, omoguiti im pristup
studiju i relevantnim slubama
nastavnicima, istraivaima i administrativnom osoblju: priznati i valorizirati
vrijeme koje su proveli u Europi istraujui, predavajui ili uei, bez
prejudiciranja njihovih statutarnih prava
- Promicanje europske suradnje u osiguravanju kvalitete s ciljem razvijanja
usporedivih kriterija i metodologija.
- Promicanje potrebne europske dimenzije u visokom kolstvu, posebice u razvoju
nastavnih programa, meuinstitucionalnoj suradnji, shemama mobilnosti i integriranih
programa studija, obuke i istraivanja.

ECTS bodovi
ECTS je kratica od European Credit Transfer System tj. Europski sustav prijenosa bodova.
Sustav vrijedi za sve europske zemlje potpisnice Bolonjske deklaracije. Rije je o
standardiziranom bodovnom sustavu koji se koristi u visokom obrazovanju zemalja
Europske unije.
Studenti u ECTS sustavu kod polaganja ispita osim ocjena skupljaju i ECTS bodove po
odreenim kriterijima. Te bodove student moe prenositi izmeu sveuilita, veleuilita i
visokih kola.
Pojedinim kolegijima dodjeljuju se ECTS bodovi na osnovi njihova udjela u ukupnom
studentovu radu, to ukljuuje prisutnost nastavi, izradu seminara, zadaa, samostalni

11

rad, pripremu za nastavu i ostale aktivnosti vezane uz savladavanje kolegija. Jedan ECTS
bod predstavlja 25 do 30 sati rada prosjenog studenta.
Po nastavnom je planu predvieno optereenje od 27 ECTS do 33 ECTS boda po semestru,
i to kako slijedi:
Struni studij mehatronike
I semestar
III semestar
V semestar

30 ECTS boda
30 ECTS boda
30 ECTS boda

II semestar
IV semestar
VI semestar

30 ECTS boda
30 ECTS boda
30 ECTS boda

II semestar
IV semestar
VI semestar

30 ECTS boda
33 ECTS boda
33 ECTS boda

Struni studij sestrinstva

I semestar
III semestar
V semestar

30 ECTS boda
27 ECTS boda
27 ECTS boda

Tijekom studija na VTBJ, studenti moraju savladati sve obvezne i izabrane izborne
kolegije poloiti ispite u vrijednosti od najmanje 180 ECTS bodova i time zavriti cjeloviti
nastavni plan odreenog studijskog programa.
Ostvareni ECTS bodovi implementirani u postignuto akademsko zvanje valjano je u svim
zemljama Europske unije i u zemljama koje primjenjuju i/ili prihvaaju ECTS bodovni
sustav u visokom obrazovanju.
Ocjene su: nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i izvrstan (5). ECTS bodovi
odreeni su planom i programom i ocjena ne utjee na vrijednost ECTS boda. Dakle, ako
se pojedini ispit poloi s ocjenom dovoljan (2) ili izvrstan (5), ostvaren je isti broj ECTS
bodova. U interesu svakog studenta/ice je postii to je mogue bolji uspjeh, kako bi
ukupni prosjek ocjena po zavretku studija bio to vei i svakom studentu/ici doprinosio
boljoj poziciji na tritu rada te osobnom napretku, usavravanju i daljnjem obrazovanju.

12

8.

Studijski programi na VTBJ

Visoka tehnika kola u Bjelovaru ustrojava i izvodi strune studije u skladu sa Zakonom, a
temeljem dopusnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Na internetskoj stranici www.vtsbj.hr nalaze se detaljne informacije o studijskim
programima za oba struna studija koja se izvode na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru.
Informacije o studijskom programu ukljuuju:
- naziv i trajanje studija,
- struni ili akademski naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija,
- uvjete upisa na studij,
- okvirni sadraj obveznih i izbornih kolegija/modula i broj sati potrebnih za njihovu
izvedbu,
- bodovnu vrijednost svakog kolegija odreenu u skladu s ECTS,
- oblike izvoenja nastave i nain provjere znanja za svaki kolegij,
- uvjete upisa studenata u sljedei semestar, odnosno sljedeu godinu studija te
preduvjete polaganja ili upisa pojedinog kolegija ili grupe kolegija,
- nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa te posebice
nain
sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa,
- odredbe o tome mogu li, i pod kojim uvjetima, studenti koji su prekinuli studij ili
su izgubili pravo studiranja nastaviti studij,
- nain zavretka studija.

Vrste i razine studija

NAZIV STUDIJA

TRAJANJE

STRUNI NAZIV

Struni studij
Mehatronike

tri godine
(est semestara)

struni/a prvostupnik/ica
(baccalaureus/baccalaurea) inenjer/ka
mehatronike

Struni studij
Sestrinstva

tri godine
(est semestara)

struni/a prvostupnik/ica
(baccalaureus/baccalaurea)
sestrinstva

Svaka razina studija koje izvodi Visoka tehnika kola zavrava stjecanjem odreenog
naziva i stupnja te mora biti u skladu s europskim sustavom prijenosa bodova (ECTS) po
kojem se jednom godinom studija stjee 60 ECTS bodova.
Struni studiji na Visokoj koli ustrojavaju se i izvode kao redoviti i izvanredni, sukladno
uvjetima propisanim Zakonom, Statutom i Pravilnikom o studiranju.

13

8.1 Struni studij mehatronike

8.1.1 Opis studijskog programa i kompetencije
Studij mehatronike je multidisciplinarni studij. Objedinjava vie strunih i znanstvenih
polja strojarstva, elektrotehnike, elektronike i informatike tehnologije uvaavajui
temeljne zakonitosti i praktina iskustva koja se tijekom studija nadopunjuju novim
spoznajama i razvojno tehnolokim dostignuima.
Struni studij Mehatronike osposobljava studente za samostalan rad za niz zanimanja kod
kojih je neophodno poznavanje strojarskih, elektrotehnikih i informatikih tehnologija.
Osobe koje zavre ovaj struni studij stei e znanja, vjetine i sposobnosti za samostalan
rad, daljnje struno usavravanje, napredak i brzo zapoljavanje u izuzetno irokom
segmentu trita.
Steena znanja
samostalno upravljanje i rjeavanje problema u proizvodnom procesu vezanom
za mehatronike elemente, sklopove ili ureaje
planiranje i upravljanje montanim procesima vezanim za mehatroniku
uvoenje automatizacije u proizvodnji
upravljanje sa cnc strojevima te priprema za rad
upravljanje strojnom obradom
organizacija i tehnologija servisnih aktivnosti na mehatronikim ureajima
planiranje, praenje i kontrola proizvodnje
samostalno upravljanje i rjeavanje problema vezanih uz elektromehaniku
pretvorbu energije
samostalna analiza ponaanja mehatronikih sustava modeliranjem i
simuliranjem
uvoenje upravljanja podranog programibilnim logikim kontrolerima i
raunalima u proizvodne procese i industriju
upravljanje i servisiranje robotskih manipulatorima i planiranje gibanja robotskih
manipulatora
Kompetencije
voditelji odravanja industrijskih postrojenja i pogona
zastupnici tvrtki za uvoenje mehatronikih i slinih ureaja
organizatori procesa proizvodnje mehatronikih elemenata i ureaja
rad u odjelima pripreme proizvodnje i odravanja mehatronikih i slinih
elemenata i ureaja
poduzetnike aktivnosti u svezi s mehantronikim i slinim ureajima, itd.
Struni naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija:
struni/a prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea), inenjer/ka mehatronike

14

8.1.2

Popis kolegija

1. godina
1. SEMESTAR
KOLEGIJ
Matematika 1

30

30

ECTS
BODOVI
6

Mehanika 1

30

30

Osnove
elektrotehnike 1

30

IT i primjena

2. SEMESTAR
KOLEGIJ
Matematika 2

30

30

ECTS
BODOVI
6

Mehanika 2

30

30

30

Osnove
elektrotehnike 2

30

30

15

30

Elektronika

30

30

Tehniki materijali

30

30

15

30

Komunikacijske
vjetine
Tjelesna i
zdravstvena kultura
1
Strani jezik

15

15

15

15

30

30

30

Osnove
programiranja
Tehnika
dokumentacija
Tjelesna i
zdravstvena kultura
Strani jezik

30

45

4. SEMESTAR
KOLEGIJ
Mikroraunala

30

ECTS
BODOVI
6

15

30

ECTS
BODOVI
4

30

30

Mehanizmi

15

30

Elementi precizne
mehanike

30

45

Automatsko
upravljanje

30

30

Signali i sustavi

30

30

30

30

Osnove mehanikih
operacija
Strani jezik

30

15

30

15

30

Termodinamika i
mehanika fluida
Elektromehaniki
pretvarai
Proizvodne
tehnologije
Strani jezik

30

30

30

2. godina

3. SEMESTAR
KOLEGIJ
Mjerenja u
mehatronici
Digitalna tehnika

Studenti prilikom upisa u prvu godinu studija izabiru strani jezik koji e sluati tijekom studija. Promjena
stranog jezika nakon upisa nije mogua

15

3. godina
5. SEMESTAR
KOLEGIJ
Raunalno voenje
i upravljanje
procesima
Pneumatika i
hidraulika

30

30

ECTS
BODOVI
5

30

30

6. SEMESTAR
KOLEGIJ
Odravanje
mehatronikih
ureaja
Struna praksa

Osnove robotike

30

30

Zavrni rad

Diskretni sustavi
upravljanja
Upravljanje
kvalitetom
Izborni kolegij

30

30

Izborni kolegij

15

30

15

15

Izborni kolegij

15

30

15

30

Izborni kolegij

15

30

30

Strani jezik

30

Strani jezik

30

15

80

ECTS
BODOVI
4

10

210

Studenti/ice u V. semestru izabiru jedan izborni kolegij, a prema potrebama trita,

tehnolokom razvoju i interesu studenata, Odlukom Strunog vijea izborni kolegiji u
2012./2013. akademskoj godini su:
Konstruiranje 3 D modeliranjem
Automatizacija strojeva i ureaja 1

Studenti/ice u VI. semestru izabiru tri izborna kolegija, a prema potrebama trita,
tehnolokom razvoju i interesu studenata, Odlukom Strunog vijea u 2012./2013.
akademskoj godini izborni kolegiji su:
Proizvodnja podrana raunalom
Virtualno oblikovanje mehatronikih sustava
Automatizacija strojeva i ureaja 2
Obnovljivi izvori energije
Suvremeni proizvodni postupci

16

8.1.3 Preduvjeti i uvjeti za polaganje ispita

Ispitima moe pristupiti student/ica koji je ispunio sve obveze propisane studijskim
programom, to se dokazuje potpisom nastavnika u indeksu. Ispiti mogu biti teorijski i
praktini, a polau se pisano, usmeno, pisano i usmeno i/ili izvedbom praktinog rada.
Nain polaganja ispita za svaki pojedini kolegij utvruje se studijskim programom i
izvedbenim planom koji je objavljen na www.vtsbj.hr.
Radi to uinkovitijeg svladavanja gradiva moe se uvesti provjeravanje i ocjenjivanje
znanja studenata tijekom nastave putem kolokvija ili drugog oblika provjere znanja. Broj i
sadraj kolokvija i drugih oblika provjere znanja utvruje se izvedbenim planom. Ako
student/ica postigne zadovoljavajui uspjeh na kolokviju, izradom praktinog rada ili
drugom obliku provjere znanja, nastavnik ga moe osloboditi obveze polaganja dijela
ispita ili ispita u cijelosti. Ispiti su javni (studenti/ice imaju pravo prisustvovati ispitivanju
drugih kandidata) i rezultati ispita su javni.
Studenti/ice tijekom akademske godine imaju pravo pristupiti ispitu najvie etiri puta.
Student/ica koji nakon treeg izlaska na ispit ne postigne pozitivnu ocjenu, etvrti put
polae ispit (pisano i usmeno) pred ispitnim povjerenstvom. Pisani dio ispita polae se u
terminu ispitnog roka, a usmeni dio ispita polae se pred ispitnim povjerenstvom u
terminu koje je odreen Odlukom o imenovanju ispitnog povjerenstva.
Studenti/ice koji su u tekuoj akademskoj godini prvi put upisali i polagali ispit pred
ispitnim povjerenstvom, odnosno polagali ispit etiri (4) puta i nisu udovoljili uvjetima za
pozitivnu ocjenu (poloili ispit), imaju obvezu ponovno upisati i regulirati obveze na
kolegiju u narednoj akademskoj godini.
Redoviti studenti/ice koji dva puta uzastopno upisuju isti kolegij, a taj kolegij ne poloe
nakon ukupno osmog pristupanja ispitu, gube pravo studiranja u statusu redovitog
studenta na Visokoj koli.
Izvanredni studenti/ice koji dva puta uzastopno upisuju isti kolegij, a taj kolegij ne poloe
nakon ukupno osmog pristupanja ispitu, podnose dekanu Visoke kole zamolbu za
nastavak studija.
Odreeni kolegiji imaju preduvjete za polaganje, tj. student/ica ne moe prijaviti ispit ako
nije poloio preduvjet za taj ispit (npr. ne moe prijaviti ispit iz Mehanike 2 ako nije
poloio Mehaniku 1).

17

Preduvjeti za polaganje ispita

1. godina
1. semestar
Matematika 1

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
nema preduvjeta

Mehanika 1

nema preduvjeta

Osnove elektrotehnike 1

nema preduvjeta

IT i primjena

nema preduvjeta

Tehniki materijali

nema preduvjeta

Komunikacijske vjetine

nema preduvjeta

Engleski jezik 1

nema preduvjeta

Njemaki jezik 1

nema preduvjeta

2. semestar
Matematika 2

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Matematika 1

Mehanika 2

Mehanika 1

Osnove elektrotehnike 2

Osnove elektrotehnike 1

Elektronika

Osnove elektrotehnike 1

Tehnika dokumentacija

nema preduvjeta

Osnove programiranja

nema preduvjeta

Engleski jezik 2

Engleski jezik 1

Njemaki jezik 2

Njemaki jezik 1

18

2. godina
3. semestar
Mjerenja u mehatronici

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Osnove elektrotehnike 1

Digitalna tehnika

Elektronika

Elementi precizne mehanike

Tehnika dokumentacija

Osnove mehanikih operacija

nema preduvjeta

Signali i sustavi

Matematika 2

Engleski jezik 3

Engleski jezik 2

Njemaki jezik 3

Njemaki jezik 2

4. semestar
Mikroraunala

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Elektronika

Mehanizmi

Mehanika 2

Automatsko upravljanje

Signali i sustavi

Termodinamika i mehanika fluida

nema preduvjeta

Elektromehaniki pretvarai

Elektronika

Proizvodne tehnologije

nema preduvjeta

Engleski jezik 4

Engleski jezik 3

Njemaki jezik 4

Njemaki jezik 3

19

3. godina

Studenti/ice koji nisu poloili sve ispite s prve godine studija ne mogu
polagati ispite s tree godine studija.
5. semestar
Raunalno voenje i
upravljanje procesima

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Automatsko upravljanje

Pneumatika i hidraulika

Termodinamika i mehanika fluida

Osnove robotike

Automatsko upravljanje

Diskretni sustavi upravljanja

Automatsko upravljanje

Upravljanje kvalitetom

nema preduvjeta

Engleski jezik 5

Engleski jezik 4

Njemaki jezik 5

Njemaki jezik 4

Izborni kolegij 1

nema preduvjeta

6. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
nema preduvjeta

Odravanje mehatronikih
sustava
Engleski jezik 6

Engleski jezik 5

Njemaki jezik 6

Njemaki jezik 5

Struna praksa

nema preduvjeta

Zavrni rad
Izborni kolegij 1

Poloeni svi ispiti predvieni planom i

programom
nema preduvjeta

Izborni kolegij 2

nema preduvjeta

Izborni kolegij 3

nema preduvjeta

20

8.2

Struni studij sestrinstva

8.2.1 Opis studijskog programa i kompetencije

Struni studij sestrinstva osposobljava studente/ice za samostalan rad i provoenje
zdravstvene njege.
Zdravstvena njega je pomo pojedincu, bolesnom ili zdravom, u obavljanju aktivnosti
koje doprinose zdravlju ili oporavku (ili mirnoj smrti), a koje bi obavljao samostalno kada
bi imao potrebnu snagu, volju ili znanje. V. Henderson
Steena znanja
rad po naelima jedinstvene sestrinske skrbi potujui individualnost tienika,
primjenjujui holistiki pristup i partnerski odnos
primjena procesa sestrinske skrbi, tj. procjena potreba za zdravstvenom njegom,
postavljanje ciljeva i prioriteta, planiranje i implementiranje adekvatnih postupaka
te evaluiranje i po potrebi modificiranje plana njege
voenje sestrinske dokumentacije i ocjena rezultata
organiziranje sestrinske skrbi za razliite korisnike u razliitim zdravstvenim i
socijalnim ustanovama kao i u njihovu domu i nadziranje njezina provoenja;
praenje rasta i razvoja ovjeka kroz sve ivotne cikluse i poduzimanje aktivnosti
koje doprinose njihovu unapreenju
suvereno vladanje znanjima i vjetinama koje doprinose unapreenju zdravlja te
poduzimanje aktivnosti koje slue odravanju dobrog zdravlja i zatiti od bolesti
pojedinca, obitelji i zajednice
procjenjivanje potrebe za edukacijom i primjena naela i tehnike poduavanja
pojedinca, obitelji i zajednice
primjenjivanje adekvatne komunikacije sa tienicima, obiteljima, lanovima tima i
drugima
briga za odravanje zdrave i sigurne okoline u kojoj korisnik boravi i spreavanje
svih rizika
vladanje znanjima i vjetinama praenja zdravstvenog stanja bolesnika i ivotno
ugroenih i interveniranje sukladno ovlastima
sudjelovanje u planiranju i provoenju dijagnostikih i terapijskih zahvata koji su
ordinirani i provode se pod nadzorom lijenika
ukljuivanje i djelovanje u zdravstvenom timu na svim razinama zdravstvene
zatite, kao i suradnja u multidisciplinarnom timu
rukovoenje timom zdravstvene njege, organiziranje i rukovoenje sestrinskom
slubom na svim razinama zdravstvene zatite
razvijanje profesionalnog odnosa i odgovornosti, ponaanje sukladno zakonskim,
moralnim i etikim normama
zalaganje za poboljanje standarda sestrinske prakse
prepoznavanje vlastitih potreba i mogunosti daljnjeg uenja, praenje srodnih
znanosti i praenje istraivanja u sestrinstvu i sudjelovanje u njima
sudjelovanje u obrazovanju sestara i ostalih zdravstvenih djelatnika, a po potrebi i
drugih

21

Kompetencije
Sukladno Zakonu o sestrinstvu, prvostupnik/ca sestrinstva zavretkom studija stjee
sljedee kompetencije:
utvruje potrebe pacijenta za zdravstvenom njegom
planira, organizira, provodi i procjenjuje kvalitetu zdravstvene/sestrinske njege
sudjeluje u procesu ouvanja zdravlja i spreavanju nastanka bolesti stanovnika
nadzire rad svih radnika koji na bilo koji nain utjeu na proces provoenja
zdravstvene/sestrinske njege
odgovorna je za evidentiranje svih provedenih postupaka i aktivnosti provoenja
zdravstvene/sestrinske njege tijekom 24 sata
sudjeluje u istraivakom radu
Nakon odsluanog strunog studija sestrinstva studenti/ice e ovladati temeljnim
medicinskim znanjima koja e im omoguiti nastavak daljnjeg obrazovanja na diplomskim
studijima.
Struni naziv ili stupanj koji se stjee zavretkom studija:
Struni/a prvostupnik/ica (baccalaureus/baccalaurea) sestrinstva

22

8.2.2 Popis kolegija

1. GODINA
P

ECTS
BODOVI

ECTS
BODOVI

2. SEMESTAR
KOLEGIJ
Epidemiologija

45

15

30

15

30

Patologija

20

15

30

15

15

Zdravstvena
psihologija
Osnove
zdravstvene
njege 2

Filozofija i
bioetika u
zdravstvenoj njezi
1
Komunikacijske
vjetine

15

45

15

15

30

15

15

15

Mikrobiologija s
parazitologijom

30

15

15

15

Osnove
zdravstvene
njege 1

25

45

15

30

15

Patofiziologija
Strani jezik 2

30
0

0
0

0
15

3
1

Proces
zdravstvene
njege 2
Filozofija i
bioetika u
zdravstvenoj
njezi 2
Informatizacija
i
administracija
u zdravstvenoj
njezi
Strani jezik
Klinike vjebe
zdravstvene
njege 1

0
0

0
120

15
0

1
5

1. SEMESTAR
KOLEGIJ
Anatomija i
fiziologija
Biofizika,
biokemija i
osnove
radiologije
Dijetetika

Studenti prilikom upisa u prvu godinu studija izabiru strani jezik koji e sluati tijekom studija. Promjena
stranog jezika nakon upisa nije mogua.

23

2. GODINA
P

ECTS
BODOVI

Farmakologija

30

15

Klinika medicina
1

60

30

Dermatovenerologija

10

Infektologija

10

Neurologija

10

Klinika
propedeutika

30

15

30

15

15

30

30

15

15

3. SEMESTAR
KOLEGIJ

Interna medicina

Metode
zdravstvenog
odgoja i
promocije
zdravlja
Medicinska
sociologija
Socijalno i
zdravstveno
zakonodavstvo
Izborni kolegij

ECTS
BODOVI

60

30

30

45

45

45

45

30

45

120

Strani jezik

15

Njemaki jezik 4

15

Izborni kolegij

15

15

4. SEMESTAR
KOLEGIJ
Klinika medicina
2
Ginekologija i
porodnitvo
Pedijatrija
Zdravstvena
njega djeteta
Zdravstvena
njega majke i
novoroeneta
Zdravstvena
njega odraslih II
Klinike vjezbe
zdravstvene
njege II

Studenti/ce u III. i IV. semestru izabiru po jedan izborni kolegij, a Odlukom Strunog
vijea izborni kolegiji su:
Akutni koronarni sindrom
Fetalno ponaanje i intrauterini life style
Osnove menadmenta u sestrinstvu

24

3. GODINA
P

ECTS
BODOVI

Javno zdravstvo

45

15

Klinika medicina III

60

Kirurgija

30

Oftalmologija

15

Otorinolaringologija

15

Koordinacija i
supervizija
zdravstvene njege 1

30

30

Zdravstvena njega
gerijatrijskih
bolesnika 1

15

30

Zdravstvena njega
odraslih III

30

30

5. SEMESTAR
KOLEGIJ

6. SEMESTAR
KOLEGIJ
Klinika
medicina IV
Psihijatrija
Klinika
medicina V
Hitna
medicina
Koordinacija i
supervizija
zdravstvene
njege 2
Osnove
istraivakog
rada u
sestrinstvu
Zdravstvena
njega
gerijatrijskih
bolesnika 2
Zdravstvena
njega odraslih
IV
Zdravstvena
njega
psihijatrijskih
bolesnika 2
Zdravstvena
njega u
zajednici 2
Izborni kolegij
ZAVRNI RAD

ECTS
BODOVI

20

20

30

30

30

30

10

15

30

30

15

15

15

10

30

15

30

30

30

15

15

90

Studenti/ice u VI. semestru izabiru jedan ili dva izborna kolegija, a Odlukom Strunog
vijea izborni kolegiji u 2012./2013. akademskoj godini su:
Bolest bubrega
Prevencija kardiovaskularnih bolesti
Odabrane teme iz neuroznanosti

25

8.2.3 Preduvjeti i uvjeti za polaganje ispita

Ispitima moe pristupiti student/ica koji je ispunio sve obveze propisane studijskim
programom, to se dokazuje potpisom nastavnika u indeksu. Ispiti mogu biti teorijski i
praktini, a polau se pisano, usmeno, pisano i usmeno i/ili izvedbom praktinog rada.
Nain polaganja ispita za svaki pojedini kolegij utvruje se studijskim programom i
izvedbenim planom koji je objavljen na www.vtsbj.hr.
Radi to uinkovitijeg svladavanja gradiva moe se uvesti provjeravanje i ocjenjivanje
znanja studenata/ica tijekom nastave putem kolokvija ili drugog oblika provjere znanja.
Broj i sadraj kolokvija i drugih oblika provjere znanja utvruje se izvedbenim planom. Ako
student/ica postigne zadovoljavajui uspjeh na kolokviju, izradom praktinog rada ili
drugom obliku provjere znanja, nastavnik ga moe osloboditi obveze polaganja dijela
ispita ili ispita u cijelosti.
Ispiti su javni (studenti/ice imaju pravo prisustvovati ispitivanju drugih kandidata) i
rezultati ispita su javni.
Studenti/ice tijekom akademske godine imaju pravo pristupiti ispitu najvie etiri puta.
Student/ice koji nakon treeg izlaska na ispit ne postigne pozitivnu ocjenu, etvrti put
polae ispit (pisano i usmeno) pred ispitnim povjerenstvom. Pisani dio ispita polae se u
terminu ispitnog roka, a usmeni dio ispita se polae pred ispitnim povjerenstvom u
terminu koje je odreen Odlukom o imenovanju ispitnog povjerenstva.
Studenti/ce koji su u tekuoj akademskoj godini prvi put upisali i polagali ispit pred
ispitnim povjerenstvom, odnosno polagali ispit etiri (4) puta i nisu udovoljili uvjetima za
pozitivnu ocjenu (poloili ispit), imaju obvezu ponovno upisati i regulirati obveze na tom
kolegiju u narednoj akademskoj godini.
Redoviti studenti/ice koji dva puta uzastopno upisuju isti kolegij, a taj kolegij ne poloe
nakon ukupno osmog pristupanja ispitu, gube pravo studiranja u statusu redovitog
studenta/ice na Visokoj koli.
Izvanredni studenti/ice koji dva puta uzastopno upisuju isti kolegij, a taj kolegij ne poloe
nakon ukupno osmog pristupanja ispitu, podnose dekanu Visoke kole zamolbu za
nastavak studija.
Odreeni kolegiji imaju preduvjete za polaganje tj. student/ica ne moe prijaviti ispit ako
nije poloio preduvjet za taj ispit:

26

1. GODINA
1. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
nema preduvjeta

Anatomija i fiziologija
Biofizika, biokemija i osnove radiologije
Dijetetika
Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi 1
Komunikacijske vjetine
Mikrobiologija s parazitologijom
Osnove zdravstvene njege 1
Patofiziologija
Proces zdravstvene njege 1
Engleski jezik 1
Njemaki jezik 1

nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta

2. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
nema preduvjeta

Epidemiologija
Patologija
Zdravstvena psihologija
Osnove zdravstvene njege 2
Proces zdravstvene njege 2
Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi 2
Informatizacija i administracija u zdravstvenoj njezi
Engleski jezik 2
Njemaki jezik 2
Klinike vjebe zdravstvene njege 1

27

Anatomija i fiziologija

nema preduvjeta
Osnove zdravstvene njege 1
Proces zdravstvene njege 1
Filozofija i bioetika u zdravstvenoj njezi 1

nema preduvjeta
Engleski jezik 1
Njemaki jezik 1
nema preduvjeta

2. GODINA
3. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
nema preduvjeta

Farmakologija
Klinika medicina 1
Interna medicina
Dermatovenerologija
Infektologija
Neurologija

Anatomija i fiziologija , Patofiziologija,

Klinika propedeutika, Farmakologija,
Mikrobiologija

Klinika propedeutika
Metode zdravstvenog odgoja i promocije zdravlja
Medicinska sociologija
Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo
Zdravstvena njega odraslih 1
Engleski jezik 3
Njemaki jezik 3
Akutni koronarni sindrom 1
Fetalno ponaanje i intrauterini life style 1
Osnove menadmenata u sestrinstvu 1

Anatomija i fiziologija, Patofiziologija,

Patologija, Farmakologija
nema preduvjeta
nema preduvjeta
nema preduvjeta
Osnove zdravstvene njege 2, Proces
zdravstvene njege 2, Klinike vjebe
Engleski jezik 2
Njemaki jezik 2
Klinika propedeutika
Klinika propedeutika
nema preduvjeta

4. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Anatomija i fiziologija , Patofiziologija,
Klinika propedeutika, Farmakologija,
Mikrobiologija
Osnove zdravstvene njege 2, Proces
zdravstvene njege 2
Osnove zdravstvene njege 2, Proces
zdravstvene njege 2
Zdravstvena njega odraslih I
Klinike vjebe zdravstvene njege I
Engleski jezik 3
Njemaki jezik 3
Akutni koronarni sindrom 1
Fetalno ponaanje i intrauterini life
style 1
Osnove menadmenta u sestrinstvu 1

Klinika medicina 2
Ginekologija i porodnitvo
Pedijatrija
Zdravstvena njega djeteta
Zdravstvena njega majke i novoroeneta
Zdravstvena njega odraslih II
Klinike vjebe zdravstvene njege II
Engleski jezik 4
Njemaki jezik 4
Akutni koronarni sindrom 2
Fetalno ponaanje i intrauterini life style 2
Osnove menadmenata u sestrinstvu 2

28

3. GODINA
5. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo

Javno zdravstvo
Klinika medicina III
Kirurgija
Oftalmologija
Otorinolaringologija

Patofiziologija, Klinika propedeutika,

Farmakologija, Mikrobiologija

Osnove zdravstvene njege 2, Proces

zdravstvene njege 2
Osnove zdravstvene njege 2, Proces
zdravstvene njege 2
Osnove zdravstvene njege 2, Proces
zdravstvene njege 2

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 1

Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 1
Zdravstvena njega odraslih III
6. semestar

Preduvjeti za polaganje ispita

(poloen ispit iz kolegija)
Anatomija i fiziologija , Patofiziologija,
Klinika propedeutika, Farmakologija,
Mikrobiologija, Zdravstvena
psihologija
Klinika medicina I.

Klinika medicina IV
Psihijatrija
Klinika medicina V
Hitna medicina

Koordinacija i supervizija zdravstvene

njege 1
nema preduvjeta
Zdravstvena njega gerijatrijskih
bolesnika 1
Zdravstvena njega odraslih 3
Zdravstvena njega psihijatrijskih
bolesnika 1
Zdravstvena njega u zajednici 1

Koordinacija i supervizija zdravstvene njege 2

Osnove istraivakog rada u sestrinstvu
Zdravstvena njega gerijatrijskih bolesnika 2
Zdravstvena njega odraslih IV
Zdravstvena njega psihijatrijskih bolesnika 2
Zdravstvena njega u zajednici 2

29

9.

Uvjeti upisa na studij, upisa godine i upisa kolegija

Uvjeti upisa na studij

Pravo prijave za upis na pojedini struni studij Visoke tehnike kole u Bjelovaru imaju
osobe s prethodno zavrenom odgovarajuom srednjom kolom u trajanju od etiri (4)) ili
pet (5) godina koje ispunjavaju uvjete propisane Natjeajem za upis studenata.
Iznimno, Odlukom Strunog vijea, pravo prijave na pojedini struni studij Visoke tehnike
kole u Bjelovaru imaju osobe s prethodno zavrenom odgovarajuom srednjom kolom u
trajanju od tri (3) godine koje ispunjavaju uvjete propisane Natjeajem za upis studenta.
Pristupnici ostvaruju pravo upisa na struni studij u okviru upisnih kvota koje donosi
Struno vijee. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natjeaja koji raspisuje Visoka
tehnika kola u Bjelovaru, a objavljuje se na oglasnoj ploi i internetskoj stranici Visoke
kole, Sredinjem nacionalnom prijavnom uredu AZVO-a (https://www.postanistudent.hr/Ucilista/Default.aspx), a moe se objaviti i u javnom tisku.
Upis je, u okviru upisnih kvota, mogue ostvariti na sljedee naine:
a) upis na redoviti studij ostvaruje se iskljuivo putem sustava dravne mature
b) upis na izvanredni studij mogue je ostvariti na dva naina:
putem prijave predane Sredinjem prijavnom uredu pri Agenciji za znanost
i visoko obrazovanje, pri emu pristupnik moe, ali nije obavezan, poloiti
ispite dravne mature
putem prijave predane u studentsku slubu Visoke kole.
Upis na studije Visoke kole temelji se na bodovanju uspjeha iz srednje kole i na temelju
kriterija odreenih Pravilnikom o razredbenom postupku.
Pravo upisa na struni studij ostvaruju pristupnici koji su preli razredbeni prag i ostvarili
broj bodova utvren u natjeaju za upis, a prema objavljenoj rang listi pristupnika ili
putem objavljenih rezultata dravne mature sredinjeg prijavnog ureda AZVO RH
(www.postani-student.hr).
Pristupnici koji ostvare pravo upisa na studije koje provodi Visoka tehnika kola
samostalno, a ne upiu se prema objavljenom rasporedu upisa u zadanom vremenu, gube
pravo upisa, a to pravo stjee sljedei pristupnik na listi koji je u tom sluaju preao
razredbeni prag.
Upis godine i upis kolegija
Status studenta/ice odreuje se na temelju poloenih ECTS bodova u trenutku upisa u
zimski semestar.

30

Statusi studenta/ica su:

POLOENI ECTS BODOVI U TRENUTKU
UPISA U ZIMSKI SEMESTAR

STATUS STUDENTA

manje od 48
od 48 do 95
96 ili vie

Student/ica 1. godine
Student/ica 2. godine
Student/ica 3. godine

Studenti/ice stjeu status studenta/ice druge godine studija (upisuju drugu godinu) u
trenutku upisa u zimski semestar ukoliko su na prvoj godini studija stekli najmanje 48
ECTS bodova, i to na nain da ne moraju upisati sve nepoloene kolegije, ve samo
kolegije za koje nisu ispunili obveze (nisu ostvarili pravo na potpis).
Studenti/ice stjeu status studenta/ice tree godine studija (upisuju treu godinu) u
trenutku upisa u zimski semestar ukoliko su stekli najmanje 96 ECTS bodova i to na nain
da iz prethodne godine studija ne moraju upisati sve nepoloene kolegije, ve samo
kolegije za koje nisu ispunili obveze (nisu ostvarili pravo na potpis). Studenti/ice mogu
upisivati kolegije samo s dviju susjednih godina studija.
U sluaju da student/ica unutar dvije godine studiranja ne poloi ispite u najmanjoj
vrijednosti od 36 ECTS bodova, gubi pravo studiranja, osim u sluaju posebnih okolnosti
koje odobrava dekan.
Studenti/ice upisuju zimski i ljetni semestar odvojeno, neovisno o svojem statusu. Kolegiji
zimskog semestra upisuju se prije poetka akademske godine (rujan), a kolegiji ljetnog
semestra nakon zimskih ispitnih rokova (oujak).
Prilikom upisa kolegija ili upisa godine studenti/ice moraju imati i sve potpise u indeksu.
Student/ica u semestru koji upisuje moe upisati kolegije u vrijednosti od najmanje 24 do
najvie 36 ECTS bodova. Pritom u tu kvotu ulaze i ve upisani, nepoloeni kolegiji iz tog
semestra.
Dakle, pri upisu zimskog semestra u kvotu ulaze upisani i nepoloeni kolegiji iz zimskog
semestra (za kolegije iz III. semestra boduju se kolegiji iz I. semestra, za upis V. semestra
boduju se kolegiji I. i III. semestra), a pri upisu ljetnog semestra samo kolegiji iz ljetnog
semestra (za kolegije iz IV. semestra boduju se kolegiji iz II. semestra, za upis VI. semestra
boduju se kolegiji II. i IV. semestra).
Na primjer, ako student/ica upisuje zimski semestar, a nije poloio kolegije iz prolog
zimskog semestra u vrijednosti od 10 bodova, tada moe upisati najvie 26 ECTS bodova.
Dakle, nee moi upisati sve kolegije, ve e izabrati jedan ili dva kolegija (ovisno o broju
bodova) koji ne upisuje.

31

Student/ica mora prvo upisati kolegije niih godina da bi mogao upisati kolegije viih
godina. Student/ica ne upisuje ponovo nepoloene kolegije osim ako etvrti put nije
poloio/la ispit iz tog kolegija ili iz odreenog kolegija nije ostvario/la pravo na potpis.
Primjeri:
Ukoliko student/ca nije poloio/la ispit iz kolegija I. semestra koji iznosi 5 ECTS bodova, a
sve ostale kolegije navedenog semestra je poloio/la, prilikom upisa III. semestra zbrajaju
se bodovi iz semestra koje upisuje (npr. III. semestar = 30 ECTS bodova koje upisuje) i
nepoloenih 5 ECTS bodova. U ovom sluaju optereenje studenta/ice je 35 ECTS bodova,
a maksimalno optereenje moe biti 36 ECTS bodova po semestru. Dakle, bez obzira na
nepoloenih 5 ECTS bodova student/ica moe upisati cijeli semestar .
Ukoliko, student/ca nije poloi/(la dva kolegija, u ukupnom iznosu od 10 ECTS bodova,
optereenje bi bilo 40 ECTS bodova, a to nije mogue (s obzirom na to da je maksimalno
optereenje po semestru 36 ECTS bodova), pa bi morao/la odabrati jedan kolegij koji nee
sluati u semestru koji upisuje, a koji nosi najmanje 4 ECTS boda.

32

10. kolarine i trokovi studiranja

Osniva je Visoke tehnike kole u Bjelovaru Grad Bjelovar. Izvori su financiranja ustanove
sredstva Osnivaa, prihodi od kolarina i trinog poslovanja ustanove.
Troak kolarine snose studenti/ice sukladno uvjetima definiranima u Ugovoru o uvjetima
studiranja za tekuu akademsku godinu kojim se ureuju meusobna prava i obveze
tijekom studiranja, visina kolarine, obveze i nain financiranja studija i druga pitanja.
Svake godine Upravno vijee Visoke tehnike kole donosi Odluku o iznosu kolarine, koja
se pravovremeno objavljuje na internetskoj stranici www.vtsbj.hr.

Iznos kolarine uplauje se na iro-raun Visoke tehnike kole otvoren kod Erste bank
d.d. Rijeka, broj:
1.) za studij Mehatronike: 2402006-1100525045 s pozivom na broj OIB studenta
i naznakom trokovi kolarine;
2.) za studij Sestrinstva: 2402006-1500018639 s pozivom na broj OIB studenta i
naznakom trokovi kolarine.
Studentima koji ne uplate kolarinu u propisanim rokovima sukladno odlukama Upravnog
vijea alje se opomena na kunu adresu i ukida se pristup studomatu (nemogunost
prijave i polaganja ispita) do podmirenja obveza, ali studenti/ice mogu uredno pohaati
nastavu.
Osim trokova kolarine, studenti/ice tijekom studija mogu imati i druge administrativno
tehnike trokove naknada koje su regulirane Odlukom Upravnog vijea.

33

11. Kalendar nastave i ispitnih rokova u akademskoj 2013./2014. godini

Nastava e se u akademskoj 2013./2014. godini odvijati u dva semestra.
Svaki semestar traje 15 tjedana.
ZIMSKI SEMESTAR od 01. listopada 2013. do 31. sijenja 2014. godine
NASTAVA:
Boini i novogodinji praznici:
NASTAVA:
ISPITNI ROKOVI (REDOVITI - ZIMSKI):

01.10.2013. 23.12.2013.
24.12.2013. 05.01.2014.
06.01.2014. 31.01.2014.
01.02.2014. 28.02.2014.

LJETNI SEMESTAR od 01. oujka 2014. do 15. lipnja 2014. godine

NASTAVA:
ISPITNI ROKOVI (REDOVITI LJETNI):
ISPITNI ROKOVI (REDOVITI JESENSKI):
Ljetni praznici:

01.03.2014. 15.06.2014.
16.06.2014. 13.07.2014.
01.09.2014. 30.09.2014.
21.07.2014. 22.08.2014.

34

12. Zavrni rad i struna praksa

12.1 Struni studij mehatronike
Zavrni rad
Pravilnikom o zavrnom radu i zavrnom ispitu ureeni su uvjeti i nain prijave, postupak
obrane i ocjenjivanje zavrnog rada te izdavanje dokumenta o zavrenom studiju. Zavrni
je rad samostalna struna obrada utvrene teme kojom student/ica treba dokazati
posjedovanje kompetencija pri rjeavanju problema iz strunih podruja koja su bila
sadraj studija. Student/ica tree godine moe podnijeti zahtjev za imenovanje mentora i
teme za izradu zavrnog rada, uz uvjet da je poloio/la sve ispite iz prve dvije godine
studija.
Proces realizacije zavrnog rada sastoji se od sljedeih aktivnosti:
- odabir i prijava mentora i teme zavrnog rada,
- izrada i predaja zavrnog rada,
- obrana i ocjenjivanje zavrnog rada,
- promocija i izdavanje dokumenata o zavretku studija.
Temu zavrnog rada zadaje izabrani mentor, a temu moe predloiti i student/ica. Zavrni
rad treba biti napisan u skladu s Pravilnikom o zavrnom radu i zavrnom ispitu, uz
potivanje Uputa za izradu zavrnog rada. Pregled zavrnog rada provodi Povjerenstvo za
zavrni rad, koje je duno pregledati zavrni rad i priopiti svoje miljenje studentu/ici.
Obrani zavrnog rada moe pristupiti student/ica koji je poloio sve propisane ispite i
podmirio sve obveze prema Visokoj koli. Nakon prihvaanja zavrnog rada, mentor
obavjetava Povjerenstvo i studentsku slubu o terminu obrane. Nakon zavrene usmene
obrane Povjerenstvo utvruje cjelovitu ocjenu Zavrnog rada. Zavrni rad moe se
prijaviti, predati i obraniti tijekom akademske godine.
Nakon uspjeno obranjenog zavrnog rada i predaje tvrdo uvezanog primjerka rada,
Studentska sluba izdaje uvjerenje o zavretku studija, koje je valjano do izdavanja
svjedodbe i/ili diplome i dodatne isprave. Svjedodbu ili diplomu i dodatnu ispravu
uruuje na sveanoj promociji dekan Visoke kole.
Struna praksa
Pravilnikom o strunoj praksi ureeni su ciljevi i organizacija strune prakse, studentske
obveze, sadraj strune prakse, mentorstvo na strunoj praksi i druga pitanja u vezi s
obavljanjem strune prakse studenata/ica. Struna praksa obvezan je i sastavni dio
nastavnog procesa na Visokoj koli. Studenti/ice se upuuju na strunu praksu radi
upotpunjavanja teorijskog znanja praktinim radom i kao pripremu za izradu zavrnog
rada. Struna praksa provodi se u organizaciji Visoke kole. Student/ica obavlja strunu
praksu kod pravnih osoba koje u sklopu svoje djelatnosti obavljaju strune poslove koji su
u skladu sa studijskim usmjerenjem studenta/ice. Student/ica moe i sam predloiti
pravnu osobu kod koje e obavljati strunu praksu po dogovoru i uz prethodno odobrenje
voditelja strune prakse. Student/ica obavlja strunu praksu tijekom semestra u kojem je
upisan kolegij Struna praksa ili tijekom akademske godine za koju je predvieno
obavljanje strune prakse. Za vrijeme obavljanja strune prakse student/ica je obavezan
potivati sve propisane sigurnosne mjere (zatite na radu, zatite od poara i sl. ) koje
provodi poslodavac te uredno ispunjavati postavljene radne zadatke i pridravati se
ostalih radnih obveza. Tijekom obavljanja strune prakse student/ica izrauje izvjee s
35

prikazom obavljene prakse i izvrenog/ih zadatka/aka. Izvjee o strunoj praksi

student/ica je obavezan predati voditelju strune prakse najkasnije do kraja ljetnih
praznika. Struna praksa ne ocjenjuje se ocjenom, ve se u indeksu njezino obavljanje
potvruje potpisom voditelja strune prakse.

12.2 Struni studij sestrinstva

Zavrni rad
Za stjecanje odgovarajueg strunog naziva student/ica je obavezan/na, nakon to poloi
propisane ispite i obavi druge obaveze, prijaviti i uspjeno izraditi zavrni rad, te ga u
skladu s odredbama Statuta Visoke kole i ovog Pravilnika obraniti na zavrnom ispitu
pred ispitnim povjerenstvom.
Zavrni je rad samostalna struna obrada utvrene teme kojom student/ica, koristei
teorijsko i praktino znanje steeno tijekom studija, treba dokazati posjedovanje
kompetencija za rjeavanje problema iz strunih podruja koja su bila sadraj njegova
studija te sposobnost samostalnog sluenja strunom i znanstvenom literaturom u pisanoj
obradi teme.
Struna praksa
Struna praksa obvezan je i sastavni dio nastavnog procesa na strunim i specijalistikim
diplomskim strunim studijima Visoke kole.
Studenti/ice se upuuju na strunu praksu radi upotpunjavanja teorijskog znanja
praktinim radom i pripreme zavrnog rada, to omoguuje uspjenije ostvarivanje
programa studija i ukljuivanje u profesionalni rad.
Struna praksa studija sestrinstva izvodi se u nastavnim bazama Visoke tehnike kole u
Bjelovaru, Koprivnici i Zagrebu.
Student/ica je obvezan odraditi strunu praksu prema satnici navedenoj u izvedbenom
planu. Izostanci nisu doputeni.

13. Isprave o studiju

Po zavretku strunog studija, studentu se izdaje svjedodba kojom se potvruje
zavretak studija i stjecanje odreenog strunog naziva u skladu sa Zakonom.
Po zavretku programa strunog usavravanja Visoka tehnika kola u Bjelovaru
polazniku izdaje potvrdu.
Uz svjedodbu, studentu se izdaje i dopunska isprava o studiju (DS-diploma supplement)
kojom se potvruje koje je ispite poloio, s kojom ocjenom i s podacima o nastavnom
optereenju i nastavnim sadrajima.
Svjedodbe i potvrde koje izdaje Visoka kola su javne isprave. Oblik svjedodbi i
dopunskih isprava o studiju i potvrda propisuje Visoka kola opim aktom.
Svjedodba i potvrda izdaju se na hrvatskom jeziku, a dopunska isprava o studiju izdaje se
na hrvatskom i engleskom jeziku.

36

14. Popis dokumenata i pravilnika

Visoka tehnika kola u Bjelovaru ima:
1. Temeljne akte
2. Ope akte
Temeljni akti su:
- Statut VTBJ
- Strategija razvoja
- Dopusnica struni studij Mehatronika
Temeljni akti VTBJ su dostupni na Internet stranici VTBJ http://vtsbj.hr/temeljni-akti/

Slika 6. Temeljni akti VTBJ

Opi akti su:
- pravilnici i poslovnici kojima se ureuju pojedina pitanja djelatnosti Visoke kole i odluke
kojima se na openit nain ureuju odnosi na Visokoj koli, u skladu sa Zakonom o
znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o ustanovama i drugim
zakonima.
Opi akte VTBJ su dostupni na Internet stranici VTBJ http://vtsbj.hr/pravilnici/

37

Slika 7. Opi akti VTBJ

15. Studentski zbor VTBJ

Studentski zbor Visoke tehnike kole u Bjelovaru
osnovan je u listopadu 2012. godine, a zadaa mu je
sudjelovanjem u radu i odluivanju u tijelima VTBJ
tititi interese studenata/ica.
Osim to brine o studentskom standardu i kvaliteti
studija, Studentski zbor VTBJ organizira razna
dogaanja,
druenja,
putovanja,
tribine,
konferencije, projekte i sl. Informacije o aktivnostima
Studentskog zbora VTBJ dostupne su na internetskoj
i Facebook stranici Visoke tehnike kole u Bjelovaru,
a svi studenti/ice VTBJ pozvani su da se aktivno
ukljue u rad Studentskog zbora i svojim idejama
doprinesu poboljanju kvalitete studiranja na VTBJ.

38

16. Sustav osiguranja kvalitete

Razina odluivanja

Sustav osiguranja kvalitete (SOK) na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru utemeljen je na

Zakonu o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, Europskim
standardima i smjernicama za osiguravanje kvalitete (ESG), meunarodnoj normi ISO
9001:2008, Statutom, pravilnicima i odlukama Visoke tehnike kole te preporukama za
osiguravanje kvalitete. Sustav osiguranja kvalitete definiran je Pravilnikom o ustroju i
djelovanju sustava za osiguranje kvalitete, Prirunikom sustava osiguranja kvalitete,
potrebnim procedurama i drugim dokumentima koji su bitni za efikasno funkcioniranje
sustava.

UPRAVNO VIJEE

DEKAN

Savjetodavn
arazina i
nadzor

STRUNO VIJEE

DEKANSKI KOLEGIJ

JEDINICA ZA OSIGURANJE
KVALITETE

Prodekani

Voditelji
studija

Izvrna razina

Predstavnik uprave za kvalitetu

Povjerenstvo
za provoenje
studentske
ankete

Povjerenstvo
za etika
pitanja

Povjerenstvo
za zavrne
ispite

Povjerenstvo
za izdavaku
djelatnost

Povjerenstvo
za nabavu

Tajnik

Povjerenstvo
za nastavu i
studente

Povjerenstvo
za izbore u
zvanja

Sudionici VTBJ (zaposlenici, studenti, vanjski suradnici, predstavnici gospodarstva, HZZ, HGK, osniva i
dr.)

PODLOGE SUSTAVA OSIGURANJA KVALITETE

Zakoni i pravilnici
RH

Statut, pravilnici i odluke

VTBJ

Norme i smjernice EU

Dokumentacija ISO 9001

Organizacijska shema ustroja SOK-a na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru

Kroz implementaciju, funkcioniranje i poduzimanje mjera poboljavanja u sustav

osiguranja kvalitete ugraeni su i dan je znaaj naelima kvalitete kao to su: usmjerenost
na studente/ice, sustavni i procesni pristup, donoenje odluka na temelju injenica,
ukljuenost svih zaposlenika i stalno poboljavanje. Osim ovih naela, unutarnje i vanjsko
osiguranje kvalitete temeljimo na naelima kao to su: odgovornost zaposlenika i
studenata/ica, dobra organizacijska struktura, zatita javnih interesa, zadovoljenje
potreba, zahtjeva i oekivanja studenata/ica, zaposlenika i drugih zainteresiranih strana,
javnost i objektivnost djelovanja, poticanje kreativnosti i inovativnosti te razvoj svijesti i
kulture kvalitete.
U prosincu 2012. godine proveden je certifikacijski audit za stjecanje certifikata za sustav
upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 za djelatnost Visoko obrazovanje i
39

cjeloivotno obrazovanje, a 26. sijenja 2013. godine Visoka tehnika kola dobila je i
pripadajui certifikat od tvrtke TV Croatia d.o.o.
Potivanje i provoenje naela koja su sadrana u temeljnim dokumentima sustava za
osiguranje kvalitete podloga su i poticaj za poveanje kvalitete na Visokoj tehnikoj koli u
Bjelovaru.
U skladu sa sustavom osiguranja kvalitete, studenti/ice Visoke tehnike kole mogu
uputiti pohvale, primjedbe i prijedloge Upravi Visoke tehnike kole u Bjelovaru putem:
- sanduia pored studentske slube i dekanata
- slubenim dopisom preko studentske slube ili
- osobno kod lanova Uprave Visoke tehnike kole u Bjelovaru
- e- mailom na studentski-sanducic@vtsbj.hr

40

17. Izjave zavrenih studenata VTBJ

Na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru zavrio sam struni studij mehatronike 2011.
godine. Program studija i kolegiji predstavljaju zaokruenu cjelinu i meni su bili vrlo
zanimljivi. Zavretak studija omoguuje samostalan rad kroz niz zanimanja kod kojih je
neophodno poznavanje strojarskih, elektrotehnikih i informatikih tehnologija. Koliinom
steenog znanja na studiju uistinu sam zadovoljan. Ono je po meni dobar temelj da
istraujem dalje, da dolazim do novih spoznaja i znanja koja mogu odmah primijeniti.
Radim u Hrvatskom Telekomu 21 godinu, trenutno na poslovima voditelja specijalistike
grupe za kabelske mree. Hrvatski je Telekom visokotehnoloka tvrtka koja prati, ali i
sama pokree nove trendove, te je cjeloivotno obrazovanje i usavravanje imperativ za
sve zaposlenike. Zavretkom studija svoj sam osobni potencijal i konkurentnost podigao na
viu razinu.
Istaknuo bih prednost studiranja u gradu u kojem ivimo i radimo, a na mojem se primjeru
vidi da se studiranje moe uskladiti s obiteljskim i poslovnim obavezama. Ako mi se ukae
slina prilika, nastavit u studiranje.
Dalibor Carek, prvi zavreni student na VTBJ, Struni studij mehatronike

Sestrinstvo je danas na putu profesionalizacije. Uvjet je za to i vertikala edukacije. Sestre

se moraju moi kvalitetno, sustavno i stalno obrazovati. Njihovo obrazovanje mora ii do
dodiplomskih i postdiplomskih razina kako bi poveale kvalitetu i uinkovitost svoga rada i
postale cijenjena i priznata profesija. Put je prema tom cilju i ovaj studij sestrinstva na
Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru. Pripadam prvoj generaciji studenata ovog studija.
Znanjem steenim na ovom studiju uspjela sam odmah nastaviti svoje obrazovanje na
sveuilinom studiju sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje bih trebala
stei naziv mag. sestrinstva.
Moram istaknuti da studij sestrinstva u Bjelovaru prua najnovija aktualna znanja iz ovog
podruja, da je kreativan i prua nove spoznaje. Svi na ovom studiju od profesora i
predavaa do referade zaista kvalitetno i odgovorno rade, daju najnovije informacije i
usmjeravaju studente svojim savjetima, sugestijama i uputama te stvaraju atmosferu
ugodnu i poticajnu za rad i uenje.
Na ovom sam studiju stekla dobre temelje za svoje daljnje obrazovanje i napredovanje.
Goranka Rafaj, prva zavrena studentica na VTBJ, Struni studij sestrinstva

Za struni studij mehatronike u Bjelovaru imam samo rijei pohvale - poevi od osoblja,
pa sve do znanja koje su mi pruili tijekom studija. Na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru
zavrio sam studij 2011. godine. Nastavio sam uspjeno kolovanje na specijalistikom
diplomskom strunom studiju u Zagrebu, smjer energetika. Smatram da nastavak studija
ne bi bio mogu da nisam imao jako dobre podloge sa strunog studija mehatronike u
Bjelovaru. Uz nastavak studija zapoeo sam raditi na projektu izgradnje 3.0MW direct
drive Siemens vjetrenjaa koje su jedinstvene u Hrvatskoj. Steeno znanje i kompetencije
pomogle su mi u poetku rada na vjetrenjaama.
Marijan Bulovi, redoviti student prve generacije studenata na VTBJ, Struni studij
mehatronike
41

Nakon zavrenog Strunog studija Mehatronike imam samo pozitivne dojmove! Trenutno
sam zaposlen u proizvodnoj djelatnosti, a steena struna znanja i vjetine omoguavaju
mi bolje razumijevanje proizvodnih procesa i upravljanje istima. Nain razmiljaja kojemu
su me nauili profesori na Visokoj tehnikoj koli u Bjelovaru pomae mi u rjeavanju
svakodnevnih situacija na poslu i openito u ivotu.
Ivica Pogledi, izvanredni student prve generacije studenata na VTBJ, Struni studij
mehatronike

42

18. Kontakti
Dekan Visoke tehnike kole u Bjelovaru:

Prof. dr. sc. Ante iki

e-mail: acikic@vtsbj.hr

Prodekanica za nastavu, razvoj i unapreenje:

Mr. sc. Tatjana Badrov

e-mail: tbadrov@vtsbj.hr

Voditelj strunog studija Mehatronika:

Mr. sc. Stjepan Golubi

e-mail: sgolubic@vtsbj.hr

Voditelj strunog studija Sestrinstva:

Prof. dr. sc. Dubravko Habek

e-mail: dhabek@vtsbj.hr

Tajnica:

Zdravka Bili, spec. publ. adm.

e-mail: zbilic@vtsbj.hr

Voditelj raunovodstva:

Renata Horn, dipl. oec.

e-mail: rhorn@vtsbj.hr

Studentska sluba:

Anita Filipovi, spec. publ. adm.

e-mail: referada@vtsbj.hr

Knjinica:

Mirjana Buar, dipl.knj.

e-mail: mbucar@vtsbj.hr

Kontakti:
Telefon:
Knjinica:
Fax:

043/241-201
043/220-578
043/241-202

Internet stranica: www.vtsbj.hr

43

19. IMPRESSUM
STUDENTSKI VODI VISOKE TEHNIKE KOLE U BJELOVARU

Nakladnik
Visoka tehnika kola u Bjelovaru
Za nakladnika
Prof. dr. sc. Ante iki, dekan

Urednitvo (abecednim redom)

Mr. sc. Tatjana Badrov
Zdravka Bili, spec. publ. adm
Mirjana Buar, prof.
Anita Filipovi, spec. publ. adm
Mr. sc. Stjepan Golubi
Mr. sc. Ina Staevi
Sanja Vuji, studentica
Mirna ulec, dipl. med. techn

Grafiko oblikovanje
Josip Horvat, student

Lektura
Mirjana Buar, dipl.knj.

Naklada: 500 primjeraka

ISBN: 978-953-7676-16-2

44