SADRAJ

Rije urednika ...........................................................3

I r o n m a n..............................................................56

Sinia Volarevi .........................................................4

Paralimpijske igre....................................................58

Tenzijska rana ............................................................8

Zavren ahovski turnir studenata Sveuilita u

Reforma sustava visokog

Rijeci ........................................................................58

obrazovanja i znanosti ............................................10

Fizioterapeuti, obogatite svoj

Reforma poslijediplomskog studija .....................12

profesionalni ivot!..................................................59

Ugodno poslijepodne u drutvu anatomije.......13

Dvi, tri rii ................................................................59

Thalassotherapija prepoznatljiva u Europi...........16

Turistika agencija Kromsik .................................60

Ureenje fakulteta ..................................................18

Budapest 2002. ........................................................61

Promocija atlasa iz neuroanatomije ......................19

Sunce, more,pustinja... i TNT!!! ............................62

I kod nas se neko brine o zelenilu .........................19

Slovenija (Deela)...................................................62

Profesor Vinko Franikovi ..................................20

Report from Helsinki: Hei! ....................................64

Treba li rtvovati ivotinje u znanstvene i

This is experience of a lifetime... ...........................64

istraivake svrhe? ..................................................21

Timogradnja.............................................................65

Juha po izboru .........................................................22

Made in China .........................................................66

Kronologija uasa....................................................24

Sjeate li se prvog ulaska u zgradu? ......................68

to studenti misle o ureenju fakulteta? ..............25

Pet metara ................................................................68

Studentski izbori......................................................26

Muzej na biologiji....................................................69

Deset godina skriptarnice.......................................27

Vi pitatate speculum trai odgovore......................69

Poziv u kazalite ......................................................28

Prijavnicologija: nauka o prijavljivanju ispita .......70

Kako do specijalizacije?..........................................29

Ploa brae Branchetta: Povijest se ponavlja .......72

Brucoijada ..............................................................29

University of Jonjard...............................................73

B12 daleko, daleko.................................................29

Doktor Ljutko Ris dvostruko nagraen ................74

SRTEO Croatia .......................................................30

Vicevi........................................................................76

1.12. Svjetskidan borbe protiv AIDS-a..................32

Speculum se zeza.................................................78

IFMSA Croatia ili moda jo uvijek CroMSIC!...35

Seks ubudunosti: Instant ene! ............................79

Bal medicinara.........................................................36

Skuptina FOSSA-a u

Apsolvent 2002!!! ....................................................38

Hrvatskom dravnom saboru .................................80

CroADS za brucoe ................................................40

uli smo da... ...........................................................82

Sveta Apolonija... zatitnica stomatologa .............40

Rebus........................................................................85

Stomatologija u Makedoniji ..................................41

Ovako se anemneza ne pie ! .................................85

Prvo sam htio studirati medicinu!..........................42

Male crtice koje vam uljepavaju

I Speculum se igra arhitekta...................................46

sivu svakodnevicu ....................................................86

Razvojni stadiji novog znaka Speculuma ..............47

enski kondom........................................................87

Velika obnova studentskog naselja ........................48

Tko je fotografirao? ................................................87

Idila u boji ................................................................48

Zov okolade ...........................................................88

Medicina i internet..................................................49

Hitna kontracepcija.................................................89

Kupnja novog i pouzdanog raunala .....................52

Bungee jumping i poremeaji zdravlja ..................90

Feta od nogometa ..................................................54

FOSS kroz godinu ...................................................91

IMPRESSUM
S P E C U L U M
Glasilo studenata
Medicinskog fakulteta
Sveuilita u Rijeci
Zima 2002.

ADRESA UREDNITVA
Brae Branchetta 20, 51000 Rijeka,
Hrvatska
Tel./fax.: 051-651-122
e-mail: speculum@medri.hr
GLAVNI UREDNIK
Tomislav Skender
e-mail: tskender@medri.hr
TEHNIKI UREDNIK
Damir Raljevi
UREDNITVO
Davor evkui
Ana Petrovi
Salem Osman
Karlo Polanec
SURADNICI
Iva Gaparovi, Jasminka Peria, Maja
Kunjer, Danilo Vejnovi, Marko
Mrkovi, Nikola Ivan Leder, Silvestra
panjol, Jelena Topi, Vedran Frkovi,
Ozren Brusi, Neven Varljen, Zlatko
Koar, Maja Crnogorac, Josip Aman,
Sara Smeny, Petar Miloevi, Sanela
Marui, Marko Kardum, Mila Bogi,
Elena Gomba, Tihana Grini, Maja
Ili, Nikola Lazi, Luka irola, Neboja
Vinji-Pichler, Amir Ibuki, Haris
Pavleti, Maja Jeli, Ana Lana, Luka
Kurtini Vranje
STRUNI SURADNICI
Prof. dr. Pero Luin
Marin Tota, mr. ph.
Livia Puljak, dr. med.
Prof. dr. Mladen Petroveki
Prof. Jasna Luli
GRAFIKA SLUBA
Nikola Ivan Leder
Damir erimagi
LEKTORSKA SLUBA
Tatjana Mileta
Maja Kunjer
STRIP
Nikola Lazi
Davor evkui
NASLOVNICA
Izradio: Damir erimagi
Snimio: Haris Pavleti
GRAFIKA PRIPREMA
Robert Krani
GRAFEM d.o.o.
TISAK
GRAFEM d.o.o.

Rije urednika
Potovani itatelji!
Tradicija i dosadanja kvaliteta, kao i trendovi ostalih studentskih glasila,
nalagali su nam da pisanju, obradi i samom tiskanju pristupimo na ozbiljniji
nain kako bi smo dobili kvalitetniji, sadrajno bogatiji, raznovrsniji, ali i
prepoznatljivi list studenata Medicinskog fakulteta u Rijeci. Ovosemestralni broj
naeg tridesetogodinjeg lista dobio je novo lice i zadrao stari arm.
Novi Speculum proao je mnoge promijene, od suradnika koji su ga pisali
i ureivali pa sve do naina prijeloma stranica i konano njihovog tiskanja.
Osnovna ideja da se podigne razina kvalitete sadraja lista ostvarena je na
nekoliko razina: okupljen je vei broj studenata i strunih suradnika, mjesecima
unaprijed dogovoren radni popis tema i njihova obrada te uvedena kontrola
pisanih i ureenih tekstova, u vidu korekcije sadrajne forme i lekture. Drugi
zadatak koji je trebao ispuniti ovosemestralni broj bila je vea povezanost
studenata sa nastavnicima i svim zaposlenicima fakulteta. Stoga su neke teme
pisali sami nastavnici, a neke su odabrane u dogovoru s njima i nakon toga
obraene. Posebno bih istaknuo tekstove o reformi sustava visokog obrazovanja
i znanosti o kojima smo doznali u razgovoru s profesorima Luinom i
Volareviem, a za koje smatram da su nezaobilazne teme svakog dobro
informiranog studenta.
Nekad samo iznenaenje, a sada ugodan i oekivani tekst, razgovori su
s poznatim osobama koje urednitvo predlae, jer smatra da za njih postoji
mogunost realizacije. Kao to ste se uvjerili gledajui naslovnicu u ovom broju
to je ekskluzivan intervju s predsjednikom Republike Hrvatske, gospodinom
Stjepanom Mesiem u Uredu predsjednika na Pantovaku. Fotografije koje smo
snimili, pitanja koja smo postavili i odgovore koje smo dobili, do sada nisu
zabiljeeni niti u jednom mediju i kao takvi, pravi su dokaz orginalnosti koja se
godinama protee ovim listom.
Spomenuo bih nezaobilazni i najitaniji dio Speculuma u kojem se
studenti na orginalan nain obraaju svojim kolegama i onima od kojih ue.
Tradicija i studentsko pravo nalae da se svakim brojem obogauje ovaj dio
uvoenjem novih rubrika i naina izraavanja. Otvaranje nove e-mail adrese
speculum@medri.hr, na koju studenti mogu slati svoja pitanja, primjedbe i
tekstove pokazao se je pravim putem u realizaciji ove zamisli.
Za kraj vam dragi itatelji mogu poeljeti ugodno druenje s naim
Speculumom i nadam se, ponovni susret u slijedeem broju.

Tomislav Skender

Zahvaljujemo:
- Plivi, poliklinici Polanec, Upravi Medicinskog fakulteta u Rijeci i
Studentskom zboru Sveuilita u Rijeci na finanijskoj podrci
- Profesoru Davoru timcu za ustupanje raunalne opreme i prostora
za ureivanje Speculuma, te pomoi pri pronalaenju sponzora
- asistentu Marinu Toti za pomo pri izvedbi tehnikog dijela
pripreme materijala
- Docentu Tomislavu Rukavini za ustupanje digitalnog fotoaparata
dekanata
- Marku Vrciu za posudbu digitalnog fotoaparata

INTERVIEW

akon dvanaestogodinjeg znansteno-istraivakog

profi-liranja u podruju temeljnih biomedicinskih
znanosti, ostav-ljajui za sobom zavidne uspjehe u
vrhunskim institutima SAD-a, Njemake i vicarske,
godine 2000. vraa se u rodnu Hrvatsku.
Ubrzanim postupkom, a na osnovu impresivne palete
publiciranih radova, postaje izvanredni profesor i proelnik
Katedre za molekularnu medicinu i biotehnologiju.
Nedugo zatim imenovan je prodekanom za poslijediplomske
studije. Ubrzo iznosi svoju viziju modernog poslijediplomskog
studija, nalik razvijenim zapadnim uzorima.

U manje od godinu dana poslijediplomski studij doivljava

vrlo velike izmjene.
Interaktivno voenom nastavom, integralnim pristupom
tumaenju bolesti, ui studente kako biti u korak s
ekspanzijom novootkrivenih injenica. Nesebian u elji
da sa studentima podijeli svoje viegodinje i raznoliko
iskustvo, za jednog profesora vrlo pristupaan, samokritian,
daleko od konzervativnog, ak sklon znaajnim izmjenama
u nastavnoj izvedbi i meu rijetkima svjestan takve potrebe,
a u dvije rijei: sasvim drukiji - ovaj nastavnik je vrlo rano
privukao panju Speculuma.

Speculum Vam predstavlja:

SINIA VOLAREVI
-interview-

to Vas je motiviralo da se uputite u

inozemstvo nakon zavrenog fakulteta?
Jo
kao
student
bio
sam
impresioniran znanou. Tome je
pridonio i prof. dr. Matko Marui,
koji mi je pomogao da krenem u tom
smjeru. Odlazak na izvrstan institut
(NIH) u SAD-u je u to vrijeme za
mene bio izazov u svakom smislu.
Smatrate li da mladi znanstvenici u
Hrvatskoj imaju odreene barijere pri
napredovanju?
Delikatno pitanje; mi uvijek elimo
najbolje misliti o sebi. U Hrvatskoj ima
malo dobrih znanstvenih institucija, a
i one su daleko ispod razine vodeih
inozemnih konkurenata. To se
jednostavno ne moe usporeivati.
Mislim da je bitno biti svjestan te
injenice, jer se drugaije sadanje
stanje ne moe popraviti.
Ipak, moram naglasiti da u SAD-u i
zapadnoj Europi ima i loih instituta.
Mi se moramo pokuati usporeivati s
nekakvim prosjekom
Mislite da ne biste toliko nauili u
Hrvatskoj?
Gledajte, svako iskustvo je dobro
iskustvo. Mjesto na kome neto
uite je isto toliko bitno kao i to to
uite. Osim toga, raznolikost ljudi i
njihovih razmiljanja, koju sreete
u
kvalitetnim
internacionalnim
institutima, je bitan faktor kvalitetne
znanosti.
U Hrvatskoj, pak, moete

Razgovor vodio: Davor EVKUI

pridonijeti na vie naina dok u

inozemstvu uglavnom radite jednu
stvar.
Fenomen malog kotaia u velikom
satu?
Tako nekako.
Slaem se. A financijski aspekt?
Danas se vrhunska znanost ne
moe raditi s malo novca. Razvijene
zemlje zato i ulau mnogo u znanost.
Hrvatska e trebati poveati ulaganje
u znanost. Meutim, ne moe se
gledati znanost odvojeno od nae
gospodarske stvarnosti. Bez znanosti
nema ni gospodarskog napretka. I
tu se zatvara krug iz kojeg se teko
moe izai. Drugi je veliki problem
nepravilne raspodjele novca kojega
imamo. Meutim, dobar znanstvenik
koji radi u Hrvatskoj moe nai
naina da doe do novca. U Hrvatskoj
i u inozemstvu. Izgovora ne bi trebalo
biti. Ali
Mislio sam na osobne financije!
(smijeh)
Krivo je miljenje da se u znanosti
na zapadu zarauje mnogo. Svugdje
u svijetu znanstvenici do 35-e godine
mnogo rade, a malo zarauju. Nakon
35-e situacija je, ipak, bolja nego u
Hrvatskoj.
Pa kud onda Vi da se vratite u 38-oj?!
(smijeh)
Nekako sam se snaao.
Nikad nisam donio jasnu odluku
da vani i ostanem. Uvijek sam

INTERVIEW
prieljkivao povratak. I nije mi ao.
Iako, moram biti iskren, povremeno
alim to sam napravio tu odluku.
Mislim da bi se trebalo poticati
povratak ljudi koji su bili uspjeni u
inozemstvu (na emu se malo radi).
Ja sam ove godine ukljuio veliki broj
takvih ljudi u poslijediplomski studij.
uo sam da se gospodin koji je
patentirao PCR prilino obogatio pa se i
dan danas na raun toga izleava!
Nije rijetkost da se u znanosti
netko obogati. I to nije sramotno.
S kvalitetnom znanosti takvi e se
sluajevi pojaviti i u Hrvatskoj. Moda
ve u Vaoj generaciji. Teko ete
nai vrhunskog znanstvenika da nije
ukljuen u neku veliku korporaciju,
a esto ima i vlastitu kompaniju.
Meutim, mislim da je novac tek
usputna
motivacija
vrhunskih
znanstvenika.
Koja zemlja bi, po vama, trebala
Hrvatskoj biti uzor po pitanju znanosti?
U Americi su vee mogunosti
napredovanja, sustav daje vie
slobode. U vicarskoj se radi
uglavnom
vrhunska
znanost.
Njemaka mi se neto manje svidjela.
A uzor recimo, vicarska. Ali teko
je prenijeti te modele. Startne pozicije
nam se bitno razlikuju.
Netko mi je jednom rekao da su za
strance vicarci prilino zatvorena
sredina. Je li to istina?
(smijeh) Tamo gdje sam ja radio bilo
je 90% stranaca! Mislim da je formula
uspjeha ba takva otvorenost. Ako
usporedimo ovu situaciju sa stanjem
u Hrvatskoj, vidimo da moramo
proi dalek put do otvorenog drutva.
Naravno, zasada postoje i materijalni
razlozi.
A vicarski sir? Puno ga pominju kod
nas; zar je zbilja toliko upalj?
Ne znam previe o sirevima.
Imate li koji vicarski sat?
Da, jedan, ali ne vrlo vrijedan.
alu na stranu. Recite mi, stigne
li ovjek kad radi na tako jakim
institutima itati i neto drugo osim
znanstvenih asopisa?
Najvei dio vremena se provodi u
laboratoriju. Jest naporno, ali stigne
se. Isto tako, na takvim mjestima
imate mogunost upoznati ljude s
razliitim interesima izvan znanosti.

roen 07. IX 1962. u Splitu

MEDICINSKA KARIJERA
1982-1987. Medicinski fakultet,
Zagreb
1988-1990 Postoctoral Fellow,
Biological Response Modifiers
Program, National Cancer
Institute, Bethesda, SAD
1990-1992 Associate, Laboratory
of Immune Cell Biology National
Cancer Institute, NIH, Bethesda,
MD, SAD
1993-1993 Pripravniki sta, Split
1993-1994 Institute for Tumor
Biology, Freiburg, Njemaka
1994-1996 Novartis, Molecular
Biology Resources, Basel,
vicarska
1997-2000 Research
Associate, Friedrich Miescher
Institute,Department of Growth
Control, Basel, vicarska
2000- Izvanredni profesor,
Katedra za molekularnu medicinu
i biotehnologiju, Medicinski
fakultet u Rijeci

Najkvalitetniji znanstvenici imaju

i najvie drugih interesa. Nisu
znanstvenici onakvi kako ih ljudi
zamiljaju par stoljea unazad
udaci s podonjacima, ispijenim
licem, neuhranjeni?
(smijeh) Ma ne.
uo sam da ste trenirali kick boxing.
To Vas je, ono, tata za uho dovukao na
trening?
Nije, nije. Ozbiljno sam trenirao
od desete godine pa do odlaska u
Ameriku. Od tada rekreativno. Volim
ja i sad otii na trening. Odem u klub
Sveti Matej, na Vikovu.
Ako sam dobro uo, bili ste i prvak
bive drave?
Gdje ste to uli? Da, triput sam
bio prvak bive drave. Meni je sport
bio strast. Vie ba i ne. Sport vas ui
pobjednikom duhu, napornom radu i
potenom odnosu prema protivniku.
Triput prvak? Pa da vidim ko e odbit
ocjenu! A to Vam o jednom studentu

govori njegov prosjek ocjena? Je li to

Vama mjerilo sposobnosti, truda, rada,
ega?
Idealno je kombinacija svega toga.
Ako netko ima vrlo visok prosjek
onda se vjerojatno radi o vrijednom
studentu. Pitanje je, moda, odraava
li prosjek i upotrebljivo znanje. Koliko
su te informacije koje mi od studenata
traimo relevantne? To ve postaje i
problem nas nastavnika.
A koliko je onda vano znanje klinikih
predmeta nekomu poput Vas koji se bavi
temeljnim znanstvenim disciplinama?
Dobro doe. Sve je to povezano.
U SAD-u na nekim institutima
(NIH) medicinari imaju prednost
pred biolozima pri zapoljavanju
u
temeljnim
biomedicinskim
znanostima. Postoji ak i trend da
i biolozi dobiju uvid u medicinska
znanja. U konanici, cilj svih
biomedicinskih
istraivanja
jest
unaprjeenje ljudskog zdravlja.
Kad smo tu, to biste Vi rekli o uvidu
rijekih studenata medicine u znanje
biologije? Jeste li doli u kontakt s
njihovim znanjem?
Ne bih elio kritizirati ba biologiju.
Miljenja sam da to to mi nudimo
studentima u temeljnim disciplinama,
nije na razini onoga to Vai kolege
dobivaju u zapadnim zemljama.
Program bi morao biti slian i jednako
dobar ovdje i u SAD-u. Medicina se
mijenja i pristup obrazovanju se mora
promijeniti.
Premda
mnogim
studentima
privremeno odgovara status quo, ima ih
dosta koji bi eljeli vie.
Studenti bi trebali usmjeriti dio
svojih aktivnosti u smislu da od
nastavnika trae bolju nastavu
i suradnju. Kad se bude radio
novi kurikulum i studenti moraju
sudjelovati u njegovu oblikovanju.
Svjesni smo toga, ali izvesti to vrlo je
teko.
Moe se. Mislim da smo od
ove godine pokrenuli izvrstan
program poslijediplomskog studija
Biomedicina. Strahove od novoga
i kvalitetnoga treba razbijati. Nadam
se da e ovaj studij rezultirati u
pozitivnim pomacima.
itao sam novi program, dosta
je impresivan. Speculum e objaviti

INTERVIEW

i poseban tekst o izmjenama na

poslijediplomskom studiju. Postoji li
u Hrvatskoj dovoljno velika potranja
za strunjacima koje e obrazovati taj
studij?
Kako da ne. Ovakav studij bi trebao
obrazovati kvalitetne znanstvenike
koji bi svoju ansu mogli dobiti na
razliitim fakultetima, institutima,
farmaceutskim tvrtkama tipa Plive, a
nadam se i u biotehnolokim tvrtkama
u bliskoj budunosti. Osim toga,
mislim da e pomoi i pri obrazovanju
modernih lijenika, a naroito
onih koji se ele baviti klinikom
znanou.
Osim na poslijediplomskom, imate i
kolegij na dodiplomskom studiju?
Molekularna
medicina
i
biotehnologija, obvezatan predmet
na III godini studija DSI. Imam i
izborni predmet na VI godini studija
medicine. Nadam se da e ovaj ili
slian predmet postati i dio obaveznog
programa za studente medicine.
Sustav je inertan, i taj postupak ne ide

ba najbrim koracima. Nadam se da

e se ta izmjena ipak dogoditi.
Nisam uo da neki drugi od hrvatskih
medicinskih fakulteta ima taj predmet.
To je novost?
Tako je. Radi se o predmetu koji
e povezivati temeljne znanosti
s klinikom medicinom. Sve je
vanije studentima pruiti najnovija
objanjenja mehanizama nastanka
bolesti na molekularnoj razini, te im
omoguiti da oni budu to aktivniji
u pronalaenju tih informacija. to
se mene tie, spreman sam pomoi i
drugdje, ako bude postojao interes.
Obzirom na proceduru koju prolazi
udbenik prije dolaska na knjiarske
police, a sve veu brzinu produkcije
informacija, smatrate li da studenti vie
ne bi trebali uiti po knjigama?
Student mora imati udbenik, bez
njega bi bilo teko. Ali vani su i drugi
naini stjecanja znanja. U zadnjih 1015 godina ja nisam proitao nijednu
knjigu iz znanstvenog podruja
u cjelini gotovo sve informacije

dobivam iz originalnih lanaka i

diskusija.
Kako onda vidite rad s udbenicima?
Osim udbenika valja studente
poticati da i sami trae informacije.
Podatke iz udbenika valja studentu
razjasniti, u smislu koji podaci su
bitni, koji nisu, a koji su eventualno
zastarjeli. Student mora imati kritiki
odnos prema svim informacijama. To
je najvanija uloga studija. Naravno,
student medicine mora upamtiti neke
injenice i imati odreena praktina
znanja.
Kakav Vam se ini dananji model
edukacije u nas?
Nain uenja nam je dosta
konzervativan. Previe je informacija
koje se kasnije loe iskoritavaju.
Nastava mora ukljuivati vie
komunikacije izmeu studenta i
nastavnika. Treba dati vie naglaska
na to da studenti sami trae
informacije koje se onda podvrgnu
zajednikoj raspravi s nastavnikom.
Shvaam.
Istovremeno
uimo

INTERVIEW
relevantne injenice, vjebamo njihovo
pronalaenje, a diskusijom razvijamo
kritiki pristup. A to sa svim tim kad
na kraju proizvedete dobrog lijenika, a
on radi posla napusti zemlju?
To nije razlog da obrazujemo
loe strunjake koje nitko ne eli.
Nisam dobio dojam (u Rijeci) da
svi ele ii u inozemstvo. Ja sam
oglaavao natjeaje za stipendije
zainteresiranima da odu vani raditi
znanost. Nitko mi se nije javio. Dobro
bi bilo da se ide vani, ali i da se vrati
u Hrvatsku.
A gdje vani?
Pariz, Washington
Koji je bio uvjet?
Da ste bili izvrstan student. I idete
na postdoktorski studij. U Americi
vam priznaju diplomu kao doktorat,
pa radite istraivanja u laboratoriju, uz
mentora, a na razini doktora znanosti.
A zatim, koliko radite i koliko ste
sposoban, toliko napredujete. Davao

sam i oglas za znanstvenog novaka, tu

kod mene, ali interes kvalitetnih ljudi
je vrlo slab. A mislim da nudim dobre
uvjete za rad i dobru znanstvenu
atmosferu.
Mala je plaa! (smijeh)
Nije ba. Tragino je ako je velika
prva plaa mladom ovjeku primarna
motivacija.
Da, samo postavlja se pitanje emu
toliki trud godinama. Toliko zarauje
i voza kamiona. Evo, primjer. Voza
kamiona ve sa 18 godina zarauje
mjeseno odreeni novac, a ja studiram
godinama i troim mjeseno taj
novac
Ali vi imate priliku postati elita
hrvatskog drutva, a on e uvijek biti
voza kamiona (to isto tako nije
loe). Vae mogunosti kao zavrenog
lijenika su ogromne. Moete imati
kreativan i zanimljiv ivot.
Kakva sam ja to elita drutva kad sam
podstanar?! (smijeh)

Ja mislim da ne treba biti

pesimistian. Treba raditi. Raditi i
raditi. Pogledajte sve nae profesore,
nitko nije siromah. Meni to tako
izgleda.
A pogledajte nae znanstvene novake!
Ni na zapadu nije drukije. Tek
nakon mnogo truda se ozbiljnije
zarauje. Danas u hrvatskom drutvu
lijenici ne ive loe. Sigurno bolje od
veine. Naravno, osim dijela hrvatskog
drutva koji novac zarauje nelegalno.
Oni ne bi trebali biti netko s kime se
mladi ljudi ele usporeivati.
Moda. Ali nije ba motivirajue.
Dok mi pozavravamo sve kole onaj
kamiondija stalno zarauje. Kad se
zaposlimo imamo jednaku plau i stigni
ti sad njega! (smijeh)
Dobro. A da li bi se vi mijenjali s tim
vozaem kamiona?
Paaa. ne bih

Doktor: Prije koliko vremena ste bili

na operaciji?
Pacijent: prije etiri mjeseca, sjeam
se kao danas.
Doktor: Tko vas je operirao?
Pacijent: A, a ne znam. Ovaj ne
sjeam se.
Doktor: Da li bi imalo smisla da pitam
tko vam je bio anesteziolog??!

rofesionalana
ili
samo
kod
laika
zapostavljenost
anesteziologa? Zato su kirurzi
poznatiji od anesteziologa? Da
li je to samo u naoj dravi ili
je to pojava u cijelom svijetu? Kolika
je uloga kirurga, kolika anesteziologa
i mijenja li se taj odnos s obzirom na
vrstu operacije?
Kako bi smo saznali na ta pitanja
obratili smo se ba njima, kirirzima
i anesteziolozima. Ma vidi ovo,
opet nesvjesno davanje prednosti.
Obratili smo se anesteziolozima i
kirurzima.
Profesor Uravi, ef abdominalne
kirurgije i voditelj kolegija kirurgije
za medicinare istie kako je uloga
anesteziologa u samoj operaciji
vrlo velika. On na neki nain dri u
rukama ivot bolesnika i kontrolira
njegove vitalne funkcije. U ranija
vremena kirurg je bio odgovoran
za cijeli postupak oko pacijenta,

Tenzijska
rana

Piu: Karlo POLANEC

Salem OSMAN
Tomislav SKENDER

sve se zasniva na radu timova

meutim danas se to ipak malo

razluilo i sada svaki odgovara za
svoji dio posla iako oni za vrijeme
operacije tijesno surauju, ali jasno
Omjer 90 % naprama 10% za
abdominalnu kirurgiju.

FAKULTET

da je danas uloga anesteziologa

velika. On pod sobom ima ogromnu
aparaturu i bez njih de facto kiturzi
ne mogu izvriti neku veu operaciju.
Uloga u tijeku same operacije gdje
ide opa anestezija podjeljena je
jednako jer svako radi svoji dio
posla dok je u postoperativnom
dijelu omjer 90 % naprama 10% za
abdominalnu kirurgiju.
Dr. Sokolio, kardijalni anesteziolog naglaava da u dananje
vrijeme, kada se sve zasniva na
radu timova, nije vie interesantna
formulacija da je pojedinac garant
uspjepnog rada i procesa, te da ne
vidi sutinu i smisao pitanja: Tko
ima veu ili manju zaslugu, jer to
je timski rad.
Docent imi, kardiokirurg sa
Suaka je prije svega istaknuo da
omjer angairaniosti anesteziologa
u operaciji spram operativne
tehnike kirurga ovisi prije svega o
vitalnom stanju bolesnika to je

FAKULTET

Korisno Nita

uloge su podijeljene pedeset naprama pedeset

Dr. Sokoli: ukoliko elite snimiti neto lijepo, onda
snimite nae sestre, Andreu i Noris.

Trideset bica i vie u glavini stie

se toka
Ali tamo, nita gdje nije, glavine
korist je prava.
Gnjeti glinu sve dotle, dok
posudu sagradi iz nje
onim, gdje niega nema, time
posuda slui.
Probij u stijeni prozore, probij
vrata na kui
onime, to je nita, postaje
korisna kua.
Dakle, da neega ima, to je
dakako dobitak:
ali ono nita na tome korisnim
ini to nita.

da je anestezija djelatnost nita

koja daje smisao djelatnosti
neto
(u prilogu
pjesma
Korisno nita). A mogao bih
poeti i sa: u tamno pred-etersko
doba kirurzi vjerovahu da bol
je, i uvijek e biti, neizbjena
posljedica operacije. Bolesnici
se bojahu operacije koliko i
egzekucije. A onda je otkriven
eter, a s njim i prvi anesteziolozi....
Obje su djelatnosti, anestezioloka
i kirurka, usko povezane i jedna
su drugoj omoguile dananje
zlatne trenutke. Svaka vjeruje u
sebe, na alost katkada i na tetu
one druge. U naem je drutvu
prepoznatljivost osigurana samo
jednoj djelatnosti, samo je ona na
pozornici osvijetljena, a njezini se
pripadnici tome ne protive - ali
ni ne poduzimaju nita da bi tu
sumnjivu sliku o sebi promijenili.
Zato zbog toga u anesteziolokim
redovima nije frustracija izraenija,
nije lako objasniti .
Da li je potrebno presuditi uz
neiju korist? U ovom sluaju,
kada se radi o tenzijskoj rani, to
nikako ne bi bilo mogue. avovi bi
mogli popucati i mlatnuti nekoga
po glavi. Ranu smo malo otvorili i
sada je na redu da se sekundarno
cijeli. Do tada, dragi nai kirurzi
i anesteziolozi, uivajte u svom
profesionalnom nadmetanju.
anestezija je djelatnost nita koja
daje smisao djelatnosti neto

ono tee, zahtjevniji je i riziniji

postupak anestezije. Takoer istie
da kardiokirurgiji nema puno ili
upoe nema mjesta improvizaciji i
slobodnom pristupu kao to je to
sluaj primjerice u abdomiinalnoj
kirurgiji. Sumirajui u postotku kae
da je uloga jednog i drugog pedeset
naprema pedeset.
Doktor Mladen Horvat, specijalist
anesteziolog i proelnik Odsjeka
anestezije Rijeka svoje je gledanje
na ovaj problem objasnio na vrlo
zanimljiv i smislen nain:
Parafrazirajui
Lao-Tsea,
kineskog filozofa, moglo bi se rei

FAKULTET

Reforma
sustava visokog
obrazovanja i
znanosti

Prof. dr. Pero Luin

eforma sustava visokog obrazovanja i znanosti odavno je ve pokucala na vrata Europe. Tonije, ve
dvije godine. Kako je i Hrvatska
jedna od lanica koje namjeravaju
reformirati svoj sustav putem maila smo
u nekoliko navrata postavili pitanja
profesoru Peri Luinu, prorektoru za
ope poslove i poslijediplomske studije
pri rektoratu sveuilita u Rijeci i saznali
potrebne informacije.
Ve dvije godine pria se o reformi
sustava visokog obrazovanja i znanosti. O
emu se zapravo radi i da li trebamo ii u
reformu?
Svakako, na sustav visokog obrazovanja treba se uskaditi s europskim i
pratiti reformske procese u Europi.
Pored toga, visoko obrazovanje i znanost treba se ukljuiti u gospodarski
razvoj nae zemlje.
Potpisivanjem Bolonjske deklaracije
1999. ministri 29 europskih zemalja
obvezali su se na prihvaanje temeljnih naela Magnae Chartae i zapoinjanje procesa stvaranja jedinstvenog
Europskog prostora visokog obrazovanja.
Cilj toga procesa je harmonizacija i
postupno prilagoava-nje visokokolskih
sustava svih zemalja da bi se u konanici
stvorio jedinstveni Europski prostor
visokog obrazovanja koji e omoguiti
mobilnost i zapoljavanje svih graana
Europe i poveati kompetitivnost
europskog visokog obrazovanja.
Kako se radi o vrlo sloenoj reformi,
planiran je dulji rok: taj prostor treba
biti uspostavljen do 2010. godine. Slian
proces odvija se paralelno u sustavu

10

znanosti s temeljnim ciljem stvaranja

jedinstvenog Europskog istraivakog
prostora.
Republika Hrvatska je krenula u
proces prikljuivanja EU, to zahtijeva
itav niz drutvenih reformi. Paralelno
s drutvenim promjenama odvija se
proces tranzicije iz socijalistikog u
trino gospodarstvo te transformacija
iz industrijskog u drutvo znanja. Dakle,
itav niz vrlo kompleksnih drutvenih
promjena koje zahtijevaju angairanje
svih intelektualnih i politikih potencijala
koje ova zemlja ima. Istodobno, Hrvatska
je sueljena s devastirajuim uincima
dugotrajnog odljeva mozgova. Veliki
broj mladih i uspjenih ljudi naputa
zemlju u potrazi za boljim obrazovanjem
i boljim uvjetima zapoljavanja. Da bi
se zaustavio taj trend potrebno je hitno
ui u reforme sveuilita i omoguiti
studentima obrazovanje koje e biti
usklaeno s potrebama globaliziranog
trita. Pored toge, sveuilita se moraju
angairati na privlaenju izravnih stranih
ulaganja da bi se osiguralo zapoljavanje
ljudi koje obrazuju. Dakle, sveuilita
trebaju preuzeti brigu o gospodarskom
razvitku zemlje.
Prikljuivanje reformskim procesima
u Europi svakako e olakati i ubrzati
promjene na sveuilitima.
to donosi Bolonjska deklaracija?
Bolonjska deklaracija nije dokume-nt
koji prisiljava na reforme, ve dokument
koji sadri temeljne smjernice za reforme.
Neprihvaanje reformi e bilo koju dravu
ostaviti izvan glavnih tokova promjena.
Do sada su prilino dobro definirane

promjene u strukturi visokog obrazovanja. Novu organizacijsku shemu koju

su poele provoditi sve europske drave.
Nastavni kurikulumi sveuilinih
studija trebaju se organizirati u dva
ciklusa, gdje god je to mogue provesti.
U preddiplomskom ciklusu koji traje
3-4 godine (odnosno 180 do 240 ECTS
bodova) stjee se temeljno obrazovanje
iz pojedine znanstvene discipline, s tim
da obvezatno zavrava s odreenim
zvanjem koje omoguuje izlazak
na trite rada. Zbog toga je nuno
potpuno reformirati sve sveuiline i
strune studije. Na preddiplomski studij
nadovezuje se diplomski studij koji traje
1-2 godine (60 do 120 ECTS bodova),
i osigurava specijalistiko znanje u
pojedinom podruju. Diplomski studiji
bi trebali omoguiti ulazak u obrazovni
proces nekoliko puta u tijeku ivota,
to je kljuno za prilagodbu potrebama
razvitka drutva i trita rada.
Studenti koji zavre drugi obrazovni
ciklus mogu nastaviti obrazovanje na
postdiplomskom studiju koji zavrava
doktoratom. Taj studij traje 3-5
godina i provodi se iskljuivo na onim
institucijama koje provode organizirana
znanstvena istraivanja, a velik dio
postdiplomskog studija temelji se na
izradi originalnog znanstvenog rada kroz
znanstvenoistraivake projekte.
Struni studiji u pravilu traju dvije do
tri godine (120 do 180 ECTS bodova), a
iznimno etiri godine (240 ECTS bodova)
ovisno o postojanju slinih studija u drugim
europskim zemljama. Njihova temeljna
funkcija je osigurati vezu izmeu struno

FAKULTET
orijentiranog obrazovanja i trita rada.
Na strunim studijima nude se praksi
orijentirani programi i specijalistiki
teajevi koji omoguuju brzu prilagodbu na
tritu radne snage i poveanje kreativnosti
tijekom cijelog profesionalnog ivota
pojedinca.
Stalno spominjete ECTS bodove. Koje je
njihovo znaenje?
Sustav za prijenos bodova (European
Credit Transfer System) znai bitno
drukiji pristup u odreivanju nastavnog
optereenja. On obuhvaa ne samo
aktivnu nastavu (predavanja, seminare
ili vjebe) nego ukljuuje cjelokupan
angaman studenata, ukljuujui i
angaman izvan fakulteta, dakle ono
to studenti rade doma. Otprilike jedan
sadanji semestar ini optereenje od
30 ECTS bodova, odnosno 2 boda
tjedno. Pri utvrivanju ECTS bodova
za svaki predmet biti e potrebno
predvidjeti koji dio e studenti zaraditi
na fakultetu a koji dio uei u svom
domu ili piui seminarski rad. Pored
toga, biti e potrebno utvrditi koliko
sati dnevno prosjean student mora
biti angairan sa studijskim obvezama.
Uvoenjem sustava ECTS bodova stvara
se sustav visokog obrazovanja koji je lako
usporediv s ostalim sustavima u Europi
te osigurava mobilnost nastavnika,
studenata i radne snage. Pored toga,
sustav kreditnih bodova omoguuje
cijeloivotno obrazovanje i formiranje
irokog panela kvalifikacija.
Da li to znai da se i studij medicine,
odnosno stomatologije, treba odvijati u dva
ciklusa?
Ne. U veini europskih drava studiji
stomatologije i medicine e se provoditi
integrirano kroz prvi i drugi ciklus.
No, neke drave, primjerice Danska,
reformiraju i studij medicine kroz dva
ciklusa. Biti e vano pogledati kakva
su njihova iskustva. Osobno smatram
da e se u blioj budunosti nametnuti
potreba organiziranja medicinskih
studija kroz dva ciklusa. Naime, golemi
razvoj biotehnologije nametnuti e
potrebu, promjerice, za kadrovima
koji imanju solidno medicinsko
obrazovanje kombinirano s recimo
dobrim obrazovanjem iz biokemije i
molekularne biologije.
to je s postdiplomskim studijima? Da li
to znai ukidanje magisterija znanosti?
Da. Postdiplomski studiji organizirat

e se kao doktorski studiji koji e biti

vezani uz znanstvene istraivanja, a sam
pristup biti e bitno drukiji nego do sada.
Medicinski fakultet ve je uinio prvi korak
prema reformi doktorskog studija.
Da li pristupanje bolonjskom reformskom procesu znai automatsko priznavanje naih diploma?
Strukturne reforme su samo poetak,
koji je prilino dobro definiran u Europi.
To ne znai i automatsko priznavanje
diploma. Paralelno sa strukturnim
reformama biti e potebno izgraditi
sustav za kontrolu kvalitete i sustav
za akreditaciju, odnosno priznavanje
kvalifikacija (diploma). Taj sustav se tek
treba poeti izgraivati na razini drave,
ali i na razini svakog sveuilita. Dakle,
bez uspostavljanja standarda kojim
e se istodobno garantirati i kvaliteta
viokog obrazovanja nema ni priznavanja
diploma. Dobrim dijelom taj sustav e se
temeljiti na bilateralnim i multilateralnim
ugovorima meu sveuilitima.
To zvui dosta komplicirano. Kako to
ostvariti?
Da, jeste komplicirano. Da bi se
ubrzao cijeli proces osmiljen je
opsean program razmjene studenata i
nastavnika koji se ve uvelike odvija u
Europi. Tim programom eli se postii
da studenti provedu najmanje jedan
semestar u tijeku svog studija studirajui
na drugom sveuilitu, u drugoj dravi.
On se intenzivno ostvaruje u europskim
dravama. Primjerice, u Austriji je tim
programom ve obuhvaeno 30-35%
studenata. Neke drave imaju za jedan
od kljunih stratekih ciljeva ukljuiti u
programe mobilnosti sve studente, im
prije. Na primjer, Finska ima strategiju
da do 2005. svi studenti provedu
najmanje jedan semestar studirajui u
inozemstvu. No, program mobilnosti
ne odnosi se samo na studente ve i
na nastavnike. Izmjenom studenata i
nastavnika, jasno, znatno e se ubrzati
proces usklaivanja kurikuluma, ali e
se time i znatno poveeti kvaliteta i bitno
promjeniti prisup nastavi.
Da li su se i naa sveuilita ukljuila u
projekte mobilnosti?
Na alost jako slabo, gotovo da i
nisu. Razlog tome je politika pozicija
nae zemlje, ali i injenica da jo nismo
zapoeli reforme visokog obrazovanja.
Dakle, nismo kompatibilni, pa stoga
nismo ni zanimljivi. Pored toga,

naa zemlja nema pristup u glavne

programe Europske unije, SOCRATES
i ERASMUS, iz kojih se osigurava
financiranje razmjene, a drava jo nije
osmislila vlastiti program, poput npr.
Turske, dobrim dijelom zbog toga to i
nije prepoznala vanost tih procesa.
to je, po vama, najvea prepreka na-em
ukljuivanje u europske reformske trendove?
Mislim da je najvei problem u
tome to sveuilitima upravlja drava
i to sveuilita nemaju autonomiju.
Pored toga, sadanja fragmentiranost
sveuilita na veliki broj nezavisnih
jedinica predstavljat e veliku prepreku
za primjenu bolonjskog modela. Na to
nas upozorava i Europa.
ini mi se da su nai studenti slabo
upoznati s tim procesima. Gdje se mogu dobiti
informacije i gdje mogu proitati o tome?
Preporuio
bih
Web
stranice
Sveuilita (www.uniri.hr) koje sadre
sve relevantne dokumente vezane za
Bolonjski proces.

Isto tako, preporuio bih i Web

stranice koje su izraene za pripremu
Berlinske ministarske konferencije koja
e se odrati na jesen idue godine
(www.bologna-berlin2003.de).
Na tim stranicama mogu se nai izvjea
svih Europskih drava o tome kako
one reformiraju svoje sustave visokog
obrazovanja, te kako tee harmonizacija
i uspostavljanje Europskog prostora
visokog obrazovanja.

11

FAKULTET

REFORMA POSLIJEDIPLOMSKOG STUDIJA

Pripremio:
Davor
EVKUI

"Podizanjem razine kvalitete nastavnih procesa na poslijediplomskom studiju "Biomedicina" i znanstveno-istraivakih aktivnosti stvorit e se
uvjeti za doktorski studij (Ph.D.) kakav postoji u razvijenim zemljama. Siguran sam da e na studij biti najkvalitetniji u Hrvatskoj u ovom
znanstvenom podruju. Ambicije su nam da kvalitetom bude prepoznat i izvan nae zemlje te da imamo i dio polaznika iz drugih zemalja" kae
nam prof. dr. Volarevi, prodekan za poslijediplomske studije

d listopada Medicinski fakultet u

Rijeci uveo je znaajne izmjene u
poslijediplomskom
obrazovanju.
Razlog za obnovu nastavnog
programa poslijediplomskog studija "Biomedicina" su vana otkria u
posljednjih desetak godina u podruju
biomedicinskih znanosti. Jedno od
najznaajnijih je odreivanje slijedova
nukleotida u humanom genomu, koje je u
najveem dijelu zavreno 2001. godine. Kao
posljedica tih vanih postignua oekuje se
da e se biomedicinske znanosti i medicina
u cjelini razvijati dosad nevienom brzinom
u bliskoj budunosti. Istraivai u podruju
biomedicinskih znanosti se moraju
osposobiti za praenje novih spoznaja
moderne medicine te biti spremni stvarati
nova znanja. Poslijediplomski studij (u
daljnjem tekstu PS) bi trebao obrazovati
znanstvenike koji e svojim radom
unaprijediti biomedicinsku znanost u naoj
sredini i ire. Trebao bi biti i izvor kvalitetnih
modernih sveuilinih nastavnika, koji e
biti spremni odgovoriti potrebama za sve
viim standardima obrazovanja. Isto tako,
ovaj studij bi obrazovao znanstvenike koji
e raditi u biotehnolokim i modernim
farmaceutskim tvrtkama, a takve e se
najvjerojatnije i osnivati u Hrvatskoj u
bliskoj budunosti. Zbog toga je potrebno
ukljuiti i znanstvenike iz farmaceutske i
biotehnoloke industrije u oblikovanje i
u izvedbu obrazovnog procesa. Ne smije
se zaboraviti da su to vrlo profitabilne
djelatnosti. Meutim, zasnivaju se na
vrhunskim znanjima koja se ciljano ne
stjeu u sustavu hrvatskog obrazovanja.
Sve bri napredak temeljnih biomedicinskih
znanosti i koritenje tog napretka u medicini,
farmaceutskoj i biotehnolokoj industriji
ostavljaju zemlje jugoistone Europe,
ukljuujui Hrvatsku, na zaleu kolone
istraivaki konkurentnih zajednica.
Rjeenje tog problema je sloeno i
zahtjeva pristup s mnogih strana. Meutim,
obrazovanje je, zasigurno, kljuan korak u
tom procesu.
Novosti u programu i izvedbi programa
PS Medicinskog fakulteta u Rijeci pokazuju

12

da moemo uiniti poetne korake prema

rjeenju problematine situacije u kojoj se
nalazimo. Pitanje je samo elimo li ii i dalje
od toga?

TO JE NOVO?
Prof. dr. Sinia Volarevi pokrenuo je
inicijativu za organizaciju inovativnog
poslijediplomskog studija koji bi trebao biti
usporediv sa slinima u SAD-u i zemljama
zapadne Europe. Osim doktora medicine
i stomatologije, od ove godine se na na
poslijediplomski studij mogu upisati i
diplomirani inenjeri biologije i kemije,
diplomirani saniratni inenjeri i drugi.
Nastava e se organizirati kontinuirano
tijekom cijele godine, etvrtkom i petkom.
Na prvoj godini studija naglasak je na
molekularnim aspektima temeljnih biolokih
procesa. Na drugoj panja se pridaje
molekularnim osnovama nastanka ljudskih
bolesti.
Nastava e se izvoditi po najmodernijim
principima obrazovanja, uz davanje posebnog
naglaska na razvoj kritinosti i kreativnosti
polaznika. Naravno, uz nastavni dio
obrazovnog procesa trebat e u budunosti
raditi i na poboljanju uvjeta i kvalitete
znanstveno-istraivakog rada. Idealno bi
bilo da su svi polaznici i znanstveni novaci
u predklinici ili klinici. Podizanjem razine
nastavnih procesa i znanstveno-istraivakih
aktivnosti stvorit e se uvjeti za potpunu
poslijediplomsku izobrazbu, tj. doktorski
studij (Ph.D.) kakav postoji u razvijenim
zemljama. Naravno, potrebno je postii
konsenzus hrvatske znanosti i zakonodavstva
o tome kako bi isti trebao izgledati. Kako
Speculum saznaje, zakonodavac to i planira.
Nadamo se da e na PS biti pozitivan primjer
drugima u Hrvatskoj.
Uz koritenje vlastitih ljudskih potencijala,
kao i potencijala koji postoje na drugim
sveuilitima u Hrvatskoj, od ove godine PS
Medicinskog fakulteta u Rijeci uvodi dvije
vane novine. Angairat e se kvalitetni
strunjaci iz istraivakog odjela Plive. Time
elimo ukljuiti gospodarstvo u obrazovni
sustav, i na taj nain polaznike pripremiti
na realne uvjete koji vladaju u istraivanju u

farmaceutskoj industriji. Meutim, kljuna

promjena e biti sudjelovanje 30-ak vrhunskih
svjetskih strunjaka iz razliitih podruja
biomedicine. Oni dolaze iz vicarske, SAD,
Engleske, Francuske, Njemake, vedske
i jo nekih zemalja. To je revolucionarna
promjena za ovaj studij, ali i ire. U Hrvatskoj
je moda i do sada bilo rijetkih pokuaja da
se to napravi. Meutim, ovakva kvalitetna
skupina znanstvenika nije nikada sudjelovala
u hrvatskom poslijediplomskom obrazovanju.
Vano je spomenuti neke od tih ljudi: D.
Solter, W. Filipowitcz, TW Sturgill, G.
Thomas, JD. Ashwell, P. Caroni, D. Monard,
P. Matthias, S. Leevers, M. Pasparakis, S.
Kozma, M. Gstaiger i drugi. Ti znanstvenici
su ukupno objavili nekoliko stotina lanaka
u najboljim znanstvenim asopisima kao to
su Science, Nature i Cell. Svatko tko imalo
zna o znanosti zna da je to krema svjetske
biomedicine. Posebno je bitno naglasiti da
je i nekoliko izuzetno kvalitetnih mladih
hrvatskih znanstvenika koji rade u inozemstvu
pristalo pomoi u stvaranju pozitivnih pomaka
u naem poslijediplomskom obrazovanju u
biomedicinskim znanostima.
Znaajna novost je i to da se studij
odvija uglavnom na engleskom jeziku.
Engleski ovdje nije radi engleskog, ve zato
to je najkvalitetnija literatura uglavnom
pisana na tom jeziku. Vano je naglasiti, da
nepoznavanje engleskog jezika ograniava
mogunost komunikacija do razine koja je
nedopustiva u znanosti.
S druge strane, struni PS koji postoje
u okviru Medicinskog fakulteta jo uvijek
nisu reformirani zbog razliitih objektivnih,
ali i nekih subjektivnih razloga. Oni su
izuzetno vani za razvoj Medicinskog
fakulteta i medicine u naoj sredini,
naroito putem njihove uloge u trajnoj
medicinskoj izobrazbi. Stoga, bilo bi od
izuzetne vanosti modernizirati ih te
poveati njihovu kvalitetu. Suradnja izmeu
znanstvenog PS i strunih PS bi tada mogla
biti puno vra i plodonosnija.
Prodekan za PS, prof. Volarevi, idejni
tvorac opisanih izmjena iznenaujue brzo
je sproveo rijei u djela. Smatra da e ovo
biti najkvalitetniji PS te vrste u zemlji.

U POSJETI

SPECULUM U POSJETI
PROFESORU KRIANU

Ugodno
poslijepodne
u drutvu
anatomije
Razgovarali: Salem OSMAN
Karlo POLANEC

ikada neu zaboraviti,a ni sam

neznam zato, dok sam jo
kao mali uo kako je sadanja
dr.med V.K. prepriavala svoje
iskustvo polaganja ispita iz
Anatomije. Tada nisam ni slutio da u
jednog dana biti u prilici razgovarati i
pisati o osobi koja ju je ispitivala.
Bio je to petak 13.veljae 1974., prvi
dan prvog ispitnog roka, a k tome jo
i profesorov roendan. Spomenuta
doktorica je vrsto odluila izai
i poloiti anatomiju toga dana te
je nakon tridesetdnevnog uenja i
ponavljanja gradiva to i uinila unato
tome to su je kolege odgovarali od te
egzibicije, to radi praznovjerja, to iz
straha od prvog ispitnog roka jednog
meu najteim pretklinikom ispitu na
medicini. uenje je dostiglo vrhunac
kad se dotina toga dana pojavila na
fakultetu oiavi svoju dugu kovravu
blond kosu tako kratko da bi se danas

Prva slika profesora Kriana

uklopili na svaki rave ili house party.
No to nije nimalo smetalo Profesoru
koji je zapoeo ispit u tono odreeno
vrijeme po samo njemu svojstvenoj
tonosti i perfekcionizmu; takvo
je bilo i poetno ispitno pitanje
orijentacija i opis male karpale
kosti. Ispit je zavrio u rekordnih
i za tada nezamislivih 4O minuta
stiskom ruke u holu fakulteta na opu
nevjericu prisutnih. Da, bio je to ispit
kod jednog od najveih legendi meu
profesorima Medicinskog fakulteta
u Rijeci, ije nam je ime svima
jako dobro poznato s Kompendija
iz anatomije ijih je autor. To su
oni isti Kompendiji radi kojih ste
se moda ustajali u ranojutarjnim
zimskim satima i ponavljali za vjebu
ili kolokvij topografske odnose i tako
detaljne anatomske opise da vam je
jedan zaboravljeni detalj kvario itav
koncept. Tada bi prvi cvrkut ptica
najavio da vrijeme polako istie i da
se treba zaputiti na Zavod. Ve vam
je svega dosta i nije Vas briga kako e
zavriti samo da to prije proe, a to
ste se vie bliili fakultetu, doivjeli

ste kulminaciju u svome razmiljanju

na putu prema arobnom breuljku:
Zato je to meni trebalo u ivotu i
to ja uope radim ovdje, bolje da se
okanim svega i poem kui.. Zvui
li poznato? Posjetili smo profesora
kriana i
ugodnim razgovorom
ispunili oslijepodne.
Profesore, moete li nam rei gdje su
vai sinovi i imate li unuadi?
Imam dva sina, stariji Mojmir koji
ivi i radi ve nekoliko decenija u
Njemakoj, a mlai Boidar ivi u
Rijeci i profesor je na Tehnikom
fakultetu, a od sada e dvije godine
obnaati funkciju dekana.Imam tri
unuka i dvije praunuke, a posebno
sam ponosan na unuka Zlatana koji
je srednju kolu zavrio u SAD-u,
nakon ega se upisao na fakultet
sociopsihologije te diplomirao kao
jedan od najboljih studenata na nivou
SAD-a i dobio ponudu za posao sa
IOWA Sveuilita gdje i sada radi.
Jeste li savjetovali svoje sinove ili
utjecali na njihov izbor fakulteta?
Gledajte, nije dobro da roditelji

Orginalni crtei koje danas moete nai u kompendiju

13

U POSJETI
previe utijeu na ivote svoje
djece jer u elji da zadovolje
roditeljske zahtijeve kasnije kroz
ivot mogu biti nezadovoljni i
nesretni sa sobom.
Kako to da ste Vi upisali medicinu?
Vidite, moj otac je bio lijenik,
a stariji brat je studirao medicinu.
Kada je bilo vrijeme upisima ja
sam se htio upisati na Tehniki
fakultet, ali jednostavno toga
jutra nije bilo vie upisa (op.a.
zamislite samo koliko bi se nae
sudbine promijenile i koliko
bi ranojutarnjih ptijih cvrkuta
bilo prespavano da su se toga
jutra ipak odrali upisi na Teh.
Fakultet).

esto sam znao pitati

druge studente koju
bi oni ocijenu dali i
puno puta se je njihova
procijena slagala s
mojom. Razumije se ako
je neko trebao pasti to
nisu rekli.
Da li je istina da ste dobili nagradu za ivotno djelo?
Da, dobio sam Nagradu za
ivotno djelo koje je po prvi puta
dodijelila upanija Primorskogoranska ( op.a. kao i uvijek
izuzetno
skromni
profesor
nije elio isticati svoje zasluge
i spominjati mnogo i prije
dobivenih nagrada.)
Pamtite li kojeg sadanjeg profesora kao svog studenta?
Pa..., sjeam se profesorice
Bobinac, kao svoje studentice
i kasnije suradnice, profesroa
Jonjia i njegove supruge Nives,
bilo ih je puno, sigurno sam
pola lijenika u Rijeci ispitao
anatomiju.
Kako
ste Vi kao osniva
Zavoda za anatomiju zadovoljni

14

njegovim sadanjim radom i

Vaom naslijednicom profesoricom
Bobinac?
Ja Vam na to pitanje ne mogu
odgovoriti
jer ne poznajem
sadanji rad Zavoda.
Pria se da su Vai studenti znali
pozivat kolege s drugih Fakulteta
na Vaa predavanja da vide njihovog profesora kako predaje i
slika. Je li vae slikarsko umijee
prirodni talent ili ste kolovani u
tom pravcu?
Ne, slikati nisam uio nigdje.
Dapae, kada sam bio u koli
dobivao sam loe ocjene iz
slikanja pa su me roditelji dali u
jedan samostan gdje me je vrlo
darovita asna sestra poduila
nekim osnovnim tehnikama
nakon ega sam naslikao ovu
sliku (op.a. vidi sliku u prilogu)
i poklonio je majci za imendan.
Inae, imam smisla za ematsko
slikanje, ali recimo vaa lica
ne bih nikada mogao naslikati.
( op.a. vjerujte, nije to zbog
profesorovog
insuficijentnog
talenta, nego znate kako se kae:
papir moe podnijiti svata, ali
ovo bi ipak bilo previe).
to ste najvie cijenili kod studenta?
Nije lako odgovoriti na to
pitanje, ali uvijek mi je bilo
bitno kako ivi i kako se odnosi
prema svom radu, da li je
marljiv i u skladu sa etikom svog
budueg zvanja. Npr. pri odabiru
demonstratora nije mi samo bilo
vano koliko je dobro nauio
anatomiju, ve i kako se vladao.
Te obje stvari igraju ulogu, i
struka i nain ivota.
Slaete li se sa tvrdnjom da samo
dobar ovijek moe biti dobar doktor?
Da, to je velika istina! Utjecaj
na bolesnikovo zdravlje nema
samo doktorska vjetina nego i
u velikom postotku doktorova
rije.
Moete li komentirati dananji
odnos student-profesor i nekada?
Mislim da su se stvari uvelike
promijenile, ne samo to se
studenata tie ve su openito

Profesor doktor Zdenko Krian rodio se u Pragu,

potjee iz mjeovitog braka: majka Anna, ro. Tukova
je bila ekinja, otac Stjepan je bio Hrvat koji je u Pragu
studirao medicinu. Rano djetinjstvo tijekom prvog
svijetskog rata, dok je otac bio mobiliziran u vojsci,
Krian je s majkom i starijim bratom proivio u Pragu.
U tim okolnostima je kao malo dijete nauio i govorio
samo eki. Tim se jezikom i sada, u dubokoj starosti,
dobro slui. Kada je rat zavrio otac je dobio slubu u
Bosanskoj Gradiki pa je u tom mjestu cijela obitelj
ivjela niz godina.
Tamo je nauio hrvatski jezik i pohaao osnovnu
kolu i niu gimnaziju. Viu gimnaziju zavrio je u
Zagrebu i zatim studirao na Medicinskom fakultetu.
Diplomirao je 1940. Ve kao student bio je 1937. god.
postavljen na anatomskom zavodu s dunosti pomonog
asistenta. Po zavretku studija na istom je Zavodu radio
kao asistent do 1944., a od jeseni 1941. paralelno je
obavljao slubu u laboratoriju Vojne bolnice. 1944.
bio je postavljen za docenta, a zatim za izvanrednog
profesora na novoosnovanom Medicinskom fakultetu u
Sarajevu gdje je poeo nastavu i ustrojstvo anatomskog
zavoda.
Idue godine dolaskom partizanske Jugoslovenske
armije rad na fakultetu je prekinut, a profesor Krian je
ostao bez namjetenja do 1947. Pokuavao je preko svog
biveg profesora na Fakultetu Frana Smetanke, koji tada
djeluje u ekoj, osigurati u ehoslovakoj slubu u
svojoj struci. Rjeenje je bilo na vidiku, ali mu vlasti nisu
dopustile odlazak iz zemlje. Prilikom osnivanja Med.
fakulteta u Skopju 1947., poslan je onamo i postavljen
za docenta. Kae, osnovao je Institut za anatomiju, a
njegovim nastupnim predavanjem je obiljeen poetak
nastave na novom fakultetu.
Dvije godine kasnije izabran je za izvanrednog
profesora, a u kolskoj god. 53./54. bio je dekan
fakulteta. Kada je osnovan Medicinski fakultet u
Rijeci, predloeno je profesoru Krianu da prijee na taj
fakultet, to je on i prihvatio. Izabran je za izvanrednoga
profesora i na jesen 1957. zapoeo je nastavu te postupno
organizirao novi Zavod za anatomiju. U 1961. izabran
je za redovitog profesora, a 1968.-1970. obnaao je
funkciju dekana. Umirovljen je 1981. na vlastitu molbu.
Iako se profesor Krian nikada nije bavio politikom
niti je bio lan politiku stranku, politika se pozabavila
njime. Naime, Partija na vlasti poela se sve vie izravno
mijeati u ivot Zavoda i sa svojom drskou je ila
toliko daleko da si je ak uzimala za pravo da odreuje
tko e poloiti ispit, to je imalo negativne posljedice, a
Krianu kao predstojniku onemoguila je da radi po
vlastitoj savjesti.
Osnivajui tri puta novi zavod ( Sarajevo, Skopje,
Rijeka ), imao je na brizi cjelokupnu nastavu koju
je zbog nedostatka suradnika znatnim djelom sam
i obavljao. Veliko iskustvo u nastavi navelo ga je da
napie predhodno spomenute Kompendije anatomije
ovijeka. Sa svojom suprugom Jarmilom upoznao se
1941. a, vjenao se 1942. te sa njom imao dva sina.
Supruga je 1998. nakon duge bolesti preminula.

U POSJETI
Razgovor je bio zanimljiv i napet

mladi ljudi danas rastrgani izmeu

mnotva informacija, a sve manje
komuniciraju. to je jo alosnije
temeljni odnos roditelja i djece je jako
naruen, ne pridaje se vie vanost
obitelji kao instituciji, a zaista je tuno
uti kako se mladi ivoti unitavaju i
gase drogama i inim zlom suvremenog
svijeta.
Smatrate li da je dananji napre-dak
tehnike koristan?
Ja esto kaem da je vrlo
problematian taj napredak. Puno se
pria o napretku tehnike, a meni se
ini da to ide vie na utrb ljudima
nego to im koristi. Sluajte, ljudi
danas ne trebaju znat ni raunat, ni
mnoit, ni dijelit, samo pritisne dugme
i to je to. Jo malo pa nee trebati
znati ni pisati. Kod donoenja nekih
vanih odluka ovijek mora uzeti u
obzir neke premise i o njima duboko
razmiljati, a danas za ovjeka to ini
stroj. Moda imam krivo, ne znam.
Jeste li puno traili od svojih
suradnika na Zavodu?
Teko je to kvalificirati, malo ili
puno. Kada sam ja bio asistent u
Zagrebu, profesor Perovi je jednom
zgodom rekao mom ocu: On je spor,
ali to radi dobro radi.. Znate, ovjek
moe raditi brzo, ali bilo bi bolje da
ne svri brzo posao jer ono to se brzo
radi najdue se radi (op. a. preko
pree, naokolo blie).
to bi rekli studentu kad je pao na
ispitu?
Nakon zavrenog ispita pozvao bih

i kandidate i one to su sluali ispit

da zajedno prodiskutiramo to je bio
neiji najvei propust ili pogreka.
esto sam znao pitati druge studente
koju bi oni ocijenu dali i puno puta se
je njihova procijena slagala s mojom.
Razumije se ako je neko trebao pasti
to nisu rekli.
Jeste li voljeli davati dobre ocijene?
Jesam, kako ne...( podua stanka)
...sad ste me vratili puno godina
unatrag. Znate, ja sam oduvijek elio
biti nastavnik, elio sam da drugima
prenosim znanje to mi se i ostvarilo,
te je to velika srea u mom ivotu s
kojim sam u potpunosti zadovoljan.
Nikada nisam radio da udovoljim
dunosti nego sam radio zato to mi
je to bilo zadovoljstvo. Nastavni rad
sam jako volio. Svoja sam predavanja
pripremao do kasno u no. S druge

Utjecaj na bolesnikovo
zdravlje nema samo
doktorska vjetina nego i u
velikom postotku doktorova
rije.
strane ja sam potpuno uvijeren da
nastavnik koji radi zato da obavlja
svoju dunost i dobije plau prvoga ne
moe biti dobar nastavnik, on mora
voljeti nastavni rad.
Volite li se ponekad vratiti anatomiji?
Ponekad da, ali u zadnje vrijeme
sam se doista puno vie bavio izradom
svoga djela pod nazivom Prilog
poznavanju razlika izmeu ekog
i Hrvatskog jezika-rijenik ekohrvatskih homonima, koji sadrava
sveukupno
preko
devestotina
pojmova i rijei, a ija je promocija
najavljena za svibanj 2003. godine
(op.a. nakon teksta slijedi kratki
profesorov pouak iz homonima).
Imajui u vidu narodnosti roditelja
kao i to da se rodio i prve godine
ivota proveo u Pragu, profesor
Krian naglaava da ima dvije
domovine. Prva je eka, a druga
Hrvatska. Obje zemlje voli jednako
i oba su mu naroda jednako bliska
i draga. Meutim to je stariji tim
jae osijea da je njegov pravi zaviaj
u ekoj, u kraju gdje se je rodio i
proveo rano djetinjstvo i gdje se je
rodila i odrasla njegova majka.
U ugodnom drutvu studenata medicine ...

15

PREDSTAVLJAMO

Thalassotherapija prepoznatljiva u Europi

Pie: Iva GAPAROVI

d prole akademske godine

u sklopu nastave kolegija
Interna medicina po prvi
puta se dio seminara i vjebi
vezan uz kardiologiju izvodio
u opatijskoj Thalassotherapiji. Lijepa
dobrodolica
njenih
djelatnika,
profesionalan pristup studentima
te visoko sofisticirani dijagnostiki
ureaji razlog su zadovoljstva cijele
generacije studenata, sada pete godine
medicine i povod da se u Speculumu
predstavi novi dio klinike. U razgovoru
s dr. med. Viktorom Periem, spec.
internistom, pomonikom ravnatelja
Thalassotherapijie,
doznajemo
o njenoj organizaciji i radu s
pacijentima, kao i novim studentima
medicine:

osnivai i osnivanje
Thalassotherapija
je
formalno
osnovana 1957. godine, a prvi pacijent
je uao u nju u prosincu 1959. godine.
Naelno, njen utemeljitelj je bio prof.
Plavi ija se stota obljetnica roenja
obiljeava ove godine. Prva inicijativa
zapoela je negdje 50-ih godina, kad
su opatijski politiari pokuali vratiti
Opatiji onaj sjaj zdravstva koje je imala
do poetka Prvog svjetskog rata kada je
u njoj djelovalo preko 20 sanatorija s
preko 100 zaposlenih lijenika.
To je bio jedan moni zdravstvenoturistiki centar. Razmiljalo se o
Thalassotherapiji, a 1957. su pozvali
edomila Plavia.

podruje rada
edomil Plavi je znao dovesti vodu
na mlin pa je od svega toga odluio poi
putem kardijalne rehabilitacije. Na
neki nain je ona bila avangarda, poto
su u to vrijeme bolesnici nakon infarkta
miokarda leali tri do etiri tjedna u
bolnici i nisu se ni sluajno smjeli ikako
fiziki opteretiti. Plavi je uveo nove
principe aktivne rehabilitacije.
Oni su vrlo rano uvodili metode
kineziterapije uz normalno one
ostale principe koje podrazumijeva

16

Glavna zgrada Talasoterapije zove se Evropa jedan.

Sistem koji sada zagovara

Ministarstvo zdravstva,
da postoje dva direktora,
jedan ekonomski, a drugi
medicinski pokazalo se vrlo
ispravnim.

davnine koje su istinite i neistinite

o tome imaju puno teorija. Opatija
je
klimatski
prepoznatljiva
u
Hrvatskoj poto se ovdje mijea ista
mediteranska klima i planinska klima.
Velike su razlike temperatura izmeu
Rijeke i Opatije. Dok po zimi u Rijeci
nosimo dva kaputa, u Opatiji nosimo
jedan. To je ono to je zimi, ali ljeti
su noi hladnije nego u Rijeci, a i
vegetacija je ono to oduevljava.

kardijalna rehabilitacija. Paralelno

kako se razvijala kardijalna rehabilitacija, poela se razvijati fizikalna
medicina i rehabilitacija. Te davne
1961. godine Thalassotherapija je potpisala ugovor s austrijskom osiguravajuom kuom AUVA i lijeila njihove bolesnike. To je bio prvi
izlazak na trite koji se uspjeno
do dan danas ostvaruje. Nedugo
nakon toga, Thalassotherapija je
radila i sa vedskim Ministarstvom
zdravstva te su se ugovorom lijeili i
njihovi bolesnici. To su dva osnovna
podruja rada Thalassotherapije. Uz
njih se jo nalazio neurovaskularni
dio i rad s odjelom koji se bavi
rehabilitacijom bolesnika s preboljenim cerebrovaskularnim inzultom.

Thalassotherapija ima etiri zgrade.

Naziv prve je Evropa 1 u kojoj je
smjeten uglavnom dijagnostiki dio,
jedna mala sala za sastanke i jedna
velika. Ona je toplim vezama spojena
s oblinjom zgradom koja se zove
Evropa 2 u kojoj su smjeteni austrijski
osiguranici. U treoj je smjetena
fizikalna medicina s rehabilitacijom
u kojoj su uglavnom pacijenti s
potekoama lokomotornog sustava.
etvrta zgrada je nazvana Dubrava
i predviena je za kardioloke
bolesnike. Ima jo jedan manji objekt
gdje je restoran.

zato Opatija
Zato je ba ovdje u Opatiji
smjetena, teko je rei. Prie iz

prostorna organizacija

vlasnici i financije
Thalassotherapija je pod okriljem
drave i upanije. Financira se kao
i sve ostale institucije u dravnom
vlasnitvu, preko limita koji dobiva
iz Hrvatskog zavoda, primjerice kao
i Rijeka bolnica.

PREDSTAVLJAMO
Ovaj rehabilitacijski centar je po uzoru na europske, te nudi kompletnu neinvazivnu dijagnostiku.

ravnatelj nije lijenik

Ravnatelj
Emil
Bratovi
diplomirani
je
pravnik,
nije
medicinar. To je sistem koji sada
zagovara Ministarstvo zdravstva,
da postoje dva direktora, jedan
ekonomski, a drugi medicinski. Ovo
se rjeenje pokazalo vrlo ispravnim.

bolesnici
U fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji
regionalni je centar, te se ne radi
samo o Primorsko- goranskoj
nego Istarskoj i Liko-senjskoj
upaniji, koje su gravitirajue regije.
Kardijalna rehabilitacija ima malo
drugaije znaenje. Kardijalnom
rehabilitacijom se bave samo dvije
institucije, Opatija i Krapinske
toplice. Iako nije stavljena formacijski
u nacionalne krevete s kardiologijom,
u biti dolaze bolesnici sa svih klinika
iz Hrvatske: Zagreba, Dubrovnika,
Osijeka i ostalih, dolaze i stranci,
osobito Nijemci, Austrijanci i Talijani.
Sve ukupno ima 240 postelja. Od
toga 130 ugovorenih s HZZ-om, 20tak kreveta koji su intermedijarnog
tipa, 75 kardiolokih za rehabilitaciju
i 35 za fizikalnu medicinu. Uvjeti su
fenomenalni s obzirom na razinu
dijagnostike i opremljenosti.

usluge pacijentima
Ovaj rehabilitacijski centar je po
uzoru na europske te nudi kompletnu
neinvazivnu dijagnostiku od klasinog

Dolaze bolesnici sa svih

klinika iz Hrvatske:
Zagreba, Dubrovnika,
Osijeka i ostalih, kao i
stranci.
UTZ, transezofagealnog UTZ,
Holter monitoringa, telemetrije,
ergometrije,
ergospirometrije,
te UTZ abdomena, doplera
periferije i druge mogunosti. Sa
strane fizikalne medicine prua
se kompletna usluga, a dio obrade
koja se radi je UTZ lokomotornog
sistema. S uvoenjem mjesta
stalnog reumatologa poveao se
broj laboratorijskih pretraga u
smislu reumatolokih testova.

nadolazee generacije mladih

lijenika

Radi se na pomlaivanju
kadrova, to je veliki iskorak u
interesu same ustanove. Trenutno
su etiri mlada specijalizanta
na internoj medicini, jedan na
fizikalnoj, a sprema se jo jedan
specijalizant interne medicine.
S obzirom na ukupni kadar od
160 djelatnika postotak je vie no
dobar. Takoer primaju i staiste.

Kakav dojam su ostavili prologodinji

studenti i kakva je suradnja s Medicinskim
fakultetom u Rijeci?
To je bio na ponovni poetak sa
studentima. Ja uvijek raunam da u
odreenoj populaciji studenata postoje oni
koji su jako zainteresirani. Ako njih pitate,
oni e najvjerojatnije nai neke propuste ili
e ukazati na nedovoljnost iz ovog ili onog
podruja. Ako pitate pak onu opozitnu
skupinu, ona e rei da je bilo jako super.
Zlatna sredina. Ja mislim da su u globalu
bili zadovoljni, kaem, vjerujem, da e svake
godine biti odnos i ono to im moemo
pruiti sve bolji. Pokuavamo unaprijediti i
taj dio naeg posla. Ako uzmemo kao prvu
godinu, mislim da je bilo ok, kaem, ja sam
neko bio student, i pokuavam, barem
svojoj grupi, prenijeti ono to sam ja nekad
htio da se meni prenese iz podruja kojim
se ja bavim. Evo, prole godine smo postali
nastavna baza i trebamo biti nastavna baza
i s time smo zadovoljni.
Da li suraujete s drugim zdravstvenim ustanovama u Rijeci i ire?
Na podruju kardiovaskularne medicine
imamo najbolje kontakte s rijekim KBCom. Naravno, rijekom internom klinikom,
kardiokirurgijom, neurokirurgijom, neurologijom najvie. Mislim da nema institucije
s kojom imamo tako dobru suradnju. Mi
rehabilitiramo njihove pacijente. Poeli smo
suradnju s kardiovaskularnim institutom
u Bologni, gdje sam ja bio gost mjesec
dana u njihovoj bolnici pod ravnanjem
prof. Magnanija. Nai su djelatnici bili
u Stockholmu, u bolnici Karolinskoj, na
edukaciji lijenika u vrijeme suradnje sa
vedskom. ak smo imali neke pacijente,
njihove osiguranike. Bili smo u Londonu,
takoer, u Hammersmith Hospital na
edukaciji utz. U Austriji smo bili recimo u
Tatmandorfu i s njima stvorili dobre veze.
Dr. Periu se zahvaljujemo na maksimalnoj pomoi koju nam je pruio i vremenu koje je izdvojio kako bi nas to
vjernije i detaljnije upoznao s Thalassotherapijom, njenim prostorom, ureenjem i djelatnou.
Ako mislite da niste pronali u tekstu
neku informaciju ili ste znatieljni i elite
vie saznati moete to uiniti na internet
stranici:
htth://www.thalassotherapia-opatija.hr

17

FAKULTET

UREENJE FAKULTETA

amfiteatar vijenica i predavaona za

postdiplomski studij

Pie: Ana PETROVI

ao to ste imali prilike

primjetiti, u proteklih godinu
dana, uinjeni su opseni
zahvati na vaem drugom
domu fakultetu. Opsenim
programom kapitalnih ulaganja u
kojima je Medicinski fakultet Rijeka
sudjelovao sa 30%, a Sveuilite u
Rijeci sa 70%, preureena je zgrada
temeljnih
medicinskih
znanosti
(glavna, velika zgrada), zgrada
Zavoda za patologiju i patoloku
anatomiju, zgrada Zavoda za sudsku
medicinu, te dvorana (predavaonica)

krajem studenog poela

je izrada temelja nove zgrade pokraj dekanata
u nastavnoj bazi KBC-a Rijeka
lokalitet Suak. Osim toga, a u sklopu
istih kapitalnih ulaganja, nedavno je
zapoela dogradnja zgrade dekanata.
Najopsenije promjene doivjela
je zgrada temeljnih medicinskih
znanosti.
Jo
prole
godine
izvrena je zamjena starih prozora
aluminijskom bravarijom, a ovog
ljeta je prostor nekadanjeg hall-a
zatvoren i iskoriten za gradnju 4
nove predavaonice, po dvije na prvom
i drugom katu i vijenice amfiteatra,
koja se nalazi na treem katu. Prostor
nekadanje vijenice preureen je u
informatiku uionicu, a mala i velika
predavaonica su osuvremenjene. Osim
toga, ureen je i Zavod za fiziologiju,
imunologiju i patofiziologiju , a Zavod
za mikrobiologiju je dobio jedan novi
laboratorij. Tu je i itav niz detalja,
kao npr. dva kompjutera sa stalnim
akcesom interneta u hall-u i staklena
vrata na senzor.
Na Zavodu za patologiju i
patoloku anatomiju je jo prole
godine napravljena sanacija krova

18

i ventilacije, a u svibnju ove godine

preureen je sjeverni dio zgrade gdje
je dobiveno vie novih laboratorija.
Pored toga, ureen je i laboratorij
za elektronski mikroskop, te su iz
korijena preureene sale za seciranje.
Formirana je i nova sala za infektivne
leeve, zamjenjen je i lift, a sve je
opremljeno vrhunskim rashladnim
ureajima za pokojnike.
Zgrada Zavoda za sudsku medicinu
je u cijelosti sanirana, tako da se sada
Zavod nalazi na prvom i drugom
katu, a prizemlje predstavlja prostor

prostraniji hol uskoro e biti ispunjen namjetajem

U razgovoru s asistenticom Bili
Zule doznajemo kako e ovih
dana novoureena informatika
uionica biti na usluzi studentima
po nekoliko sati na dan uz stalni
nadzor demonstratora Zavoda. Ova
pogodnost bila je na raspolaganju
studentima i u proloj akademskoj
godini, no to zbog loe pozicije stare
uionice, a to zbog kasnog otvaranja
(u mjesecu svibnju) uionica je bila
slabije posjeena.
Novi prostor, biva vijenica,
izuzetno je atraktivan, te se nadamo
da e koritenje uionice biti mnogo
vee.
T.S.

za Studij DSI- a.
U sklopu dogradnje dekanata,
planira se izgradnja novog dijela koji
e sa starim biti povezan zatvorenim
hodnikom. Novi dio imat e 3 kata, a
sluit e za smjetaj kompletne uprave
zajedno s arhivom i slubama koje su
trenutno smjetene u prizemlju ispod
kantine.

sve su uionice
opremljene suvremenim nastavnim pomagalima
Napomenimo jo i da su sve uionice
opremljene suvremenim nastavnim
pomagalima (LCD projektorima,
grafoskopima, projektorima itd.), te
da imaju sustav grijanja i hlaenja.
Ni vrt nije zapostavljen: naime, uz
strunu pomo agronoma, izlijeeni
su kesteni tako da nema vie opadanja
internet kiosci zaniljivi su studentima...

listova u proljee.
to se tie FAQ o ureenju faksa,
zatvorenost igralita je privremena,
kao i kontejner iznad njega u kojem
je trenutno baza radnika. I da,
namjetaj hall-a e doi, a do tada,
uprava vas moli da se strpite i ne
sjedite po radijatorima.

FAKULTET

PROMOCIJA ATLASA
IZ NEUROANATOMIJE
Izvjetava: Damir RALJEVI

utorak, 26. studenog u velikoj

predavaonici
Medicinskog
fakulteta odrana je promocija
atlasa iz neuroanatomije autorice
profesorice Dragice Bobinac.
Na promociji je prisustvovao veliki
broj uzvanika, profesora, kliniara i
studenata. Predavaonica je bila potpuno
ispunjena. Bio je to prizor koji se rijetko
kad vidi.
U uvodnoj rijei je prodekanica za
nastavu profesorica
upan istakla
vrijednost ovakovog projekta i njegovo
znaenje za renome fakulteta te,
svakako, poboljanje kvalitete nastave.
Nakon prodekanice rije je preuzeo prof.
Dumovi iznijevi ivotopis autorice
posebno istiui njena mnogobrojna
ostvarenja. Profesorica uk je dalje
prezentirala, u kratkim crtama, sadraj
i koncepciju altlasa.Na posljetku,
rije je preuzela autorica, profesorica
Bobinac. Zahvalila se obitelji na podrci
u ostvarenju ovog velikog pothvata,
te posebno svom ocu koji joj je cijelog
ivota predstavljao veliki uzor.
Nakon prezentacije, u veselom, ali ipak
sveanom ozraju odran je domjenak
u holu fakulteta. Tom smo joj prilikom

postavili nekoliko pitanja.

Koji su razlozi izdavanja atlasa CNS-a?
- Osnovna namjena ovog atlasa je
da, kao pomoni udbenik, bude
pomo u savladavanju tekog gradiva
neuroanatomije. Zbog toga je atlast
organiziran da prati nastavni program.
Isto tako, namjena ovog atlasa je i pomo
lijenicima koji se bave dijagnostikom i
terapijom u polju neuroznanosti koji
mogu patoloke promjene usporediti s
pravim preparatima.
Koliko je trajala priprema i skupljanje
materijala?
- Priprema je trajala punih dvije godine.
Posla je bilo puno. Trebalo je skupiti,
konzervirati i fotografirati preparate.
Zato ste se odluili za fotografije u
atlasu a ne za crtee i sheme?
- Odustali smo od shema i odluili se
za fotografije zbog toga to fotografije
prikazuju stvarnu sliku, a ne kao sheme
stvarnost kakvu ju zamilja autor.
Tko je sudjelovao u izradi atlasa?
- Prije nego da spomenem sve suradnike
na ovom projektu, svakako moram
istaknuti veliku ulogu dosadanjeg
znanstvenog novaka na zavodu, Josipa
panjola. On je omoguio da krenemo

u sve ovo. Fotografirao je sve preparate

i rijeio tehnike potekoe koje su
nam se nametnule. Pokuali smo i sa
profesionalnim fotografima, ali nikako
nije ilo. Trebao nam je ovjek koji uz
znanje tehnikih stvari ima i veliko znanje
anatomije. Docentica Malnar-Dragojevi
je pomogla u konzerviranju i seciranju
preparata, a svakako treba i spomenuti
cijeli Zavod za anatomiju koji je pokazao
veliki angaman u cijelom projektu.
Cijena atlasa u skriptarnici FOSS-a
je 100 kuna to je u odnosu na neke
vrlo loe skripte drugih zavoda vrlo
povoljno?
- eljela sam da atlas bude pristupaan
svakom studentu jer je upravo za njih i
napravljen. Sponzori i donacije omoguili
su tako nisku cijenu dok studenti u
manjoj mjeri samo sufinanciraju projekt.
Da li se atlas moe kupiti samo u Rijeci
ili i u ostalim sveuilinim gradovima?
- Preko knjiare Naprijed plasirali smo
atlas i u Zagreb. Takoer se moe kupiti
i na Medicinskom fakultetu u Mostaru..
te se planira plasman i u Ljubljanu.
Pripremate li u skoroj budunosti izdati
novi udbenik anatomije i na taj nain
zamjeniti postojei?
- Zavod radi na izradi novog udbenika
koji e pokrivati podruje ope i
specijalne anatomije, a bit e namjenjen
studentima strunih studija. Uz mene
autor je i profesor Dujmovi. Taj
udbenik ne bi zamjenio udbenik
profesora Kriana ve e predstavljati
samo njegovu nadopunu.

I KOD NAS SE NEKO BRINE O ZELENILU

Zelenim se povrinama naeg fakulteta moemo podiiti.
Pogledajte malo. Sigurno ete primjetiti miris svjee pokoene
trave, besprijekornost istoe, urednost i savren sklad
fakultetskih vrtova.
Nekad nije bilo tako. Svuda se prostiralo sivilo. Neuredne
livade, zarasle stepenice, gomile lia i povrh svega toga,
izmet kunih ljubimaca susjeda koji je esto prljao obuu
neopreznih studenata. E, ali nekad nismo imali vrtlare. Sada
ih imamo. Sigurno to niste znali. Upravo oni su zasljuni za
ovu nau fakultetsku zelenu harmoniju.
Svojim su radom i odanou fakultetu zasluili da ih
spomenemo i, dakako, pohvalimo u naem listu. Nai su
vrtlari, dakle: Radenko Kik-Rao i Boidar Tovilo-Boo
Sada kad znate da postoje, nemojte da pohvale ostanu samo
na papiru. Pozdravite ih i pohvalite njihov rad i vi.
D.R.

19

FAKULTET

VELIKANI RIJEKE MEDICINE:

Profesor
Vinko Franikovi

Pie: Sanela MARUI

rof. Vinko Franikovi bio je

osoba irokih interesa i velikoga
znanja, osoba koja je bila i jest
velika inspiracija svojim uenicima
i sljedbenicima.
U razvoju medicinske struke i znanosti,
pojedina vremenska razdoblja oznaena
su specifinim dogaajima, iskoracima
pojedinih sredina i pojedincima, ija
imena i djela utjeu na cjelokupni
razvoj znanosti. Za rijeku je sredinu
takav pojedinac bio profesor Vinko
Franikovi, jedna od najznamenitijih
linosti ovoga kraja kroz vie od dva
desetljea druge polovice 20-tog stoljea.
Profesor Vinko Franikovi roen je
1919. godine u Rijeci. Uvjeti u kojima je
proveo svoju mladost nisu bili povoljni.
Otac mu umire nakon duge bolesti u
njegovom djeakom dobu, pomajka ga
je pratila tijekom ivota brinui se za
nj sve do svoje duboke starosti. Izbor
lijenike profesije te sam studij medicine
bila je novina u njegovoj obitelji, poto su
mu preci uglavnom bili vezani uz more te
su veina bili pomorci.
U opredjeljenju prof. Franikovia za
lijeniki poziv dominantne okolnosti su
bile smrt njegova oca te blizina vrhunskog
medicinskog sredita u Padovi, gdje ga
njegova pomajka upuuje, kako bi mu
osigurala sigurniju budunost. Nakon
zavrenog studija medicine kirurku
specijalizaciju stekao je u vodeoj
medicinskoj ustanovi u Beogradu.
Boravak u stranoj sredini donosi
brojna iskustva, ali i osjeaj pripadnosti
primorskome kraju te se stoga vraa u
rodni kraj gdje pedesetih godina radi kao
lijenik u vojnoj bolnici u Lovranu.
Nekoliko godina zatim postaje
voditelj kirurkog odjela bolnice u Puli
te odatle prelazi u bolnicu na Suaku
gdje dolazi na mjesto voditelja kirurkog
odjela, kasnije i kirurke klinike, te
na tom mjestu ostaje gotovo etvrt
stoljea. Ovdje e postii akademske
stupnjeve docenta, a zatim i profesora

20

Medicinskog fakulteta Sveuilita u

Rijeci. Predava je predmeta Kirurgija i
ratna kirurgija te osniva specijalizirane
odjele kirurke klinike i razvija u cijelosti
njezinu djelatnost. Godine 1979. izabran
je za dekana rijekog Medicinskog
fakulteta. Ovu dunost uspjeno obavlja
do 1981. godine kada biva izabran za
lana Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti.
Vrijeme djelovanja prof. Franikovia
u naoj sredini bilo je kljuno za razvoj
rijeke kirurgije. ezdesete i sedamdesete

Godine 1974. prof.

Franikovi izvodi
prvo aorto-koronarno
premoenje.
godine bile su vrijeme kada je rijeka
kirurka sredina voena profesorom
Franikoviem bila u stanju djelovati
i na razvoj drugih struka i medicinskih
specijalnosti
bazine
i
klinike
medicine. Tijekom svoga profesionalnog
angamana profesor Franikovi okuao
se u razliitim segmentima kirurke
struke. Podruja posebnog medicinskog
interesa bile su mu opa i uroloka
kirurgija, nakon ega uvodi metode
torakalne i plune kirurgije. Meu
prvima u naoj sredini realizira metode
vaskularne kirurgije u sklopu ega izvodi
zahvate revaskularizacije ekstremiteta
i visceralne revaskularizacije. Tijekom
ezdesetih godina pod njegovim se
vodstvom razvija i kardijalna kirurgija.
Godine 1974. prof. Franikovi izvodi
prvo aorto-koronarno premoenje.
Njegov se rad ogledao i u podruju
bubrenih bolesti gdje je dao izniman
doprinos lijeenju kronine bubrene
insuficijencije
metodom
renalne
transplantacije koju je uveo u kliniku
praksu 1971. godine. Sve metode koje

Profesor Franiskovi bio je dekan naeg fakulteta.

je prof. Franikovi uveo u podruje
klinike medicine primjenjuju se kao
kontinuirane metode lijeenja.
Profesor Vinko Franikovi je
prema svojemu obrazovanju, stavovima,
irokim interesima i ivotnom putu bio
tipini Rijeanin. U sebi je nosio oznake
multikulturalnosti, koja je osobita
rijekoj sredini. Cijenio je i naglaavao
vrijednosti i dosege rijekog ivota.
Prihvaao je utjecaje koji dovode do
unapreenja ivotne sredine Rijeke
i rijeke regije. U nepredvidivosti
razvoja budunosti i ubrzanog razvoja
medicine, smatrao je da e Rijeka
zasigurno ostati grad velikih izazova.
Prof. Vinko Franikovi bio je osoba
irokih interesa i velikoga znanja, osoba
koja je bila i jest velika inspiracija svojim
uenicima i sljedbenicima. Velika ljubav
koju je prof. Franikovi osjeao prema
svome primorskom kraju, prema svojim
ljudima i suradnicima uvijek e ostati
zapisana u srcima onih koje je dotaknuo
svojim osebujnim i plodnim ivotom,
radom i djelom. U svim postavljenim i
ostvarenim zadacima profesor Vinko
Franikovi djelovao je kao idejni voa,
voditelj i inspiracija.

Vrijeme djelovanja prof.

Franikovia u naoj
sredini bilo je kljuno za
razvoj rijeke kirurgije

ISTRAIVANJE

S VAKODNEVNICA U ZNANSTVENOISTRA I VA K O M R A D U S A G L E D A N A K R O Z V I E A S P E K ATA

Treba li rtvovati ivotinje

u znanstvene i istraivake
svrhe?

Pie: Elena GOMBA

radicionalna etika smatra da

ivotinje ne posjeduju razum,
uraunljivost i slobodu te zbog toga
ne mogu imati moralne i pravne
ovlasti. No danas se smatra da bez
obzira na to i ivotinje moraju imati svoja
prava jer i mala djeca nemaju razum,
uraunljivost i slobodu a imaju svoja
prava.
U novije vrijeme ureuju se pravni
sustavi drava koji ureuju odnose
ovjeka i ivotinja i to u tri dimenzije:
iskoritavanje ivotinja od ovjeka, zatite
ovjeka od ivotinje i zatite ivotinje od
ovjeka.
U znanosti dolazi do sukoba interesa
izmeu ivotinje i ovjeka. Interes je
ljudi da u pokusima sa ivotinjama
iskuavaju lijekove i druge proizvode te
stjeu znanstvene spoznaje, nasuprot
interesu ivotinja da ne budu muene u
laboratorijima. Tu se sukobljavaju vitalni
interesi jednih i drugih, stoga je vano
razluiti iji je interes vaniji. Trebao bi
prevladati interes ovjeka kao vieg bia
jer na kraju e ta znanstvena dostignua
biti korisna i jednima i drugima. U tom
odluivanju nam moe pomoi ideja da
nije jednako moralno eksperimentirati
na medvjedu ili miu. No, bez
obzira na

to postavlja se pitanje gdje je granica

ovjekove superiornosti. Kao odgovor
na to pitanje mogla bi posluiti misao
Nikole Viskovia autora knjige ivotinja
i ovjek: Pokusi sa ivotinjama mogli
bi se dozvoliti jedino u sluajevima koji
su dokazano bitni za opstanak i zdravlje
ovjeka i drugih ivotinja, a pri izboru
rtava moralo bi se voditi rauna, koliko
je mogue s obzirom na svrhe pokusa, da
se pokusi obavljaju na manje razvijenim
biima i da se uvijek, kolikogod je mogue,
izbjregnu bolovi i patnje rtava.
Svakodnevno se koriste ivotinje u
znanstvene svrhe, a milijuni i milijuni
ivotinja diljem svijeta uzgajaju se za
potrebe raznih istraivanja.
Postoje razliita miljenja o potrebi
koritenja ivotinja u znanstvene i
istraivake svrhe.
Drukije raz-miljaju ljudi koji to
rade svakodnevno od onih koji gledaju
sa-mo ivotinje, a ne dobrobit cijelog
ovjeanstva pa ak i ivotinja, npr.
Drutvo za zatitu ivotinja. Jedni i drugi
imaju argumente kojima brane svoja
uvjerenja.
Docent Poli sa Zavoda za Histologiju i
Embriologiju smatra: Bioloki pokus na
laboratorijskim ivotinjama je nezamjenjiv
ukoliko
elimo
ispitati
funkciju
odreenih gena ili uinak pojedinih
patogena, toksina ili lijekova in vivo.
Mi jednostano ne moemo sagledati
cjelokupno djelovanje odreene
tvari na ivi organizam samo na
temelju pokusa in vitro. Eksperimenti
na laboratorijskim ivotinjama
obavezno prethode svim
klinikim
ispitivanjima
tvari i njihovoj moguoj
medicinskoj upotrebi.
Stoga su pokusi na
laboratorijskim ivotinjama svakako
potrebni i mislim

da se nikada nee moi u potpunosti

izbjei. No, pritom je vano naglasiti da
oni moraju imati jasan cilj i da se moraju
izvoditi u skladu sa svim etikim normama
koje postoje u vezi rada s laboratorijskim
ivotinjama u svijetu i kod nas.
Slino je miljenje i docentice Gosi
sa Katedre drutvenih znanosti. Vano
je da ne zaboravimo kako su ivotinje
takoer iva bia sa svojim pravima i
dostojanstvom. Ako ih ve koristimo
u znanstvene svrhe vano se je prema
njima odnositi u skladu sa etikim
normama koje postoje u vezi rada
s laboratorijskim ivotinjama. U tu
svrhu u ustanovama pri kojima se vre
pokusi na ivotinjama postoje Etika
povjerenstva koja nadgledaju taj rad.
U Drutvu za zatitu ivotinja
Rijeka, razgovarala sam s lanom,
Zdenkom Jelovan, dipl. ecc. Oni se ne
slau s bilo kakvim biolokim pokusima
na ivotinjama, bez obzira da li je to
etiki opravdano ili ne. Smatraju da je
to nisko sredstvo, a i da Crkva odbija
tezu da je ovjek nastao od majmuna,
kao i da su primati nai bliski roaci,
pa je ludost na njima vriti ispitivanja.
Slinosti meu ljudima i ivotinjama
su samo prividne. Kada psihopata
mui slabije, kao i ivotinje, nastoji
ga se kazniti ili izolirati kao opasnog,
a kad se to sustavno radi opravdava se
u ime znanosti.
U vlastitiom stavu, ma kakav on
bio, moramo biti dosljedni i svjesni
posljedica. Postavlja se pitanje:
Da li
ljudi koji se protive
eksperimentu na ivotinjama u isto
vrijeme koriste lijekove nastale kao
rezultat ispitivanja na ivotinjama,
a oni drugi da li bi dopustili
eksperiment nad samim sobom kad bi
se pojavila via vrsta od ljudske i vrila
eksperimente nad ovjekom u novim
prostorima svemira?

21

FAKULTET

PROBLEMATIKA IZBORNIH PREDMETA

TRADICIONALNO SE PROVLAI
GENERACIJAMA STUDENATA:

Juha po izboru

Prof. dr. sc. S. Jonji: Uvjeren sam da izborni predmeti, kako su sada
shvaeni, ne samo od studenata ve i veine nastavnika, nemaju pravu
svrhu.

pomenemo li studentima izborne predmete, gotovo svi samo

prevru oima, ali vjerujte, ni
profesorima nisu toliko dragi
Upitate li ih isto uoit ete jedan,
ne ba toliko skriveni podsmijeh.
Ako ih ni jedni, a ni drugi ba ne
vole., emu slue, zato postoje? Veinu
podataka dobili smo od prodekanice za
nastavu, profesorice Gordane upan,
I profesorice Mire uk, predsjednice
odbora za elektivne predmete.
Popis izbornih obvezatnih predmeta
koji se ponudi studentima na pojedinim
godinama odreen je nastavnim programom studija medicine. Nastavnici
prijavljuju elektivne predmete po
posebnom obrascu iz kojeg se dobivaju
podaci kao to su: naziv i opis predmeta,
broj studenata s kojima bi se radilo,
nastavni ciljevi, izvedbeni program
i sl. Obrazac biva upuen odboru za
elektivne predmete s profesoricom uk
na elu, te lanovima: prof. Bobinac,
prof. Radoji, prof. Badovinac
i prof. Varljen. Ukoliko odbor
prihvati prijedlog, obrazac se alje na
fakultetsko vijee koje e, odnosno
nee usvojiti ga. Ukupno ima 60 malih
i 5 velikih elektivnih predmeta. Pri
upisu, student bira 4 izborna obvezatna
predmeta redom po svom izboru, uz
naznaku prosijeka svih ocjena ili redni
broj na prijemnom ispitu za studente
prve godine. Ukoliko se dogodi da
se premalo studenata prijavi na neki
kolegij, taj se predmet ne odrava. Ti
studenti, na alost, dobiju neki drugi
predmet koji vjerojatno nisu toliko
htjeli. Isto se moe dogoditi ako se
previe studenata prijavi za odreeni
predmet. Tada se studenti selektiraju
po kolegijima uzimajui u obzir njihov
prosijek. Izborni obvezatni predmeti
se obavljaju u manjim grupama to
rezultira nemogunou da svi studenti
dobiju onaj kolegij koji su najvie

22

Pie: Maja KUNJER

Pripomogao: Luka KURTINI VRANJE

Izborni menu

eljeli. Iz toga proizlazi problem

da izborni gubi na svom znaenju
te postaje nametnuti obvezatni
predmet. Iako studenti moda dobiju
elektivni predmet koji ba i nisu toliko
htjeli, prebacivanje na neto drugo
nije mogue. Ako je student posebno
zainteresiran za jo neto, on moe
dodatno upisati jo jedan, tzv. izborni
neobvezatni predmet.

Tako kanjeni studenti

sluaju neizabran izborni
predmet koji ih uope ne
zanima po 2 sata ili ak vie
puta tjedno. emu to?
U razgovoru sa nekim profesorima
i docentima, kao i sa naim dekanom,
prof. Jonjiem, doznajemo da su
svjesni potojeih problema elektivnih
predmeta, te da su u planu promjene
koje bi pridonijele poboljanju trenutnog stanja.
Prof. dr. sc. S. Jonji: Uvjeren sam da

izborni predmeti, kako su sada shvaeni,

ne samo od studenata ve i veine
nastavnika, nemaju pravu svrhu. Postojei
curriculumi na svim studijima Medicinskog
fakulteta djelomino su zastarjeli, kako s
obzirom na sadraj i tipove nastave tako
i s obzirom na nedostatak povezanosti
izmeu pojedinih kolegija, to esto
rezultira apsurdnim situacijama da se ista
materija obrauje na dva i vie kolegija
bez ikakve koordinacije meu katedrama.
Nadalje, u nastavi jo uvijek dominira
tzv. Ex-catedra pristup s predavanjima
u kojima je student samo pasivni subjekt
nastave. Taj problem je davno uoen pa
su tzv. izborni predmeti bili zamiljeni
kao nadomjestak toj interaktivnosti i
interdisciplinarnosti. Izborni predmeti
kako su izvorno zamiljeni trebali su u
prvi plan staviti studenta koji bi kroz
pripreme za nastavu i iznoenje materije
pred svojim kolegama ispoljavao svoje
sposobnosti
povezivanja
razliitih
materija, a uloga nastavnika trebala je
biti samo usmjeravanje tih rasprava.
No naalost, ti su predmeti vrlo brzo
postali sami sebi svrha jer je nastava bila
klasina, a i tematike (naslovi predmeta)
u nekim sluajevima nisu odgovarale

FAKULTET
koncepciji izbornih kolegija. U takvoj
situaciji nije udno to i studenti, i neki
nastavnici, dovode u pitanje opravdanost
tih kolegija, odnosno njihovu korisnost u
izobrazbi lijenika i drugih biomedicinskih
strunjaka koji se koluju na Medicinskom
fakultetu u Rijeci. Zbog svega gore
navedenog, ali i zbog naih stremljenja
da se prikljuimo reformskim procesima
obrazovanja u Europi iji je okvir dat u
Bolonjskoj deklaraciji, i Medicinski fakultet
pokree aktivnosti za reformu curriculuma
na studiju medicine, ali i na svim drugim
studijima. Radi se o vrlo sloenom poslu
koji podrazumijeva potpuno drukiji
koncept nastave kroz horizontalnu i
vertikalnu integraciju nastavnih podruja,
te vidove nastave u kojima e biti vrlo malo
ex-catedra nastave, vie seminarske nastave
i praktine nastave to je posebno vano na
klinikim kolegijima. Manji dio nastave
vjerojatno e se izvoditi kroz rjeavanje
problema (problem based learning) i tzv.
tutore, nastavnike koji e koordinirati
rad, odnosno uenje studenata u malim
grupama. Paralelno, trebat e izgraditi
ECTS sustav kredita, odnosno bodovanje
nastave ime bi se naim studentima
omoguilo slobodno kretanje meu
sveuilitima. Nai bi studenti mogli zavriti
jednu godinu studija u jednoj od europskih
zemalja i obratno.
Prof. dr. sc.F. oli: Seminari mojih
izbornih predmeta su vrlo posjeeni i kako
sam vidio, meu studentima se javio interes
za konkretne teme. Upravo me zato udi
da studenti ne izlaze na ispit iz predmeta
bioelektrina svojstva tkiva i stanica. Ovaj
se kolegij slua ve niz godina i do sada je
samo jedan student izaao na ispit. Koji je
razlog tome, ne znam..
Prof. dr. sc. M. Kapovi: Studenti
su vrlo zainteresirani za moje izborne
obvezatne predmete i isto su tako
posjeivani. Prije su me osobno dolazili
pitati da ih primim na svoj izborni te sam
imao problem kako zaustaviti najezdu
jer ne mogu primiti previe ljudi. Zato
su se htjeli prebaciti, ne znam ao mi
je jer se to radi o mojim kolegama, ali
mislim da se nastavnici trebaju preispitati zato je tako. Moram priznati da se
ne slaem sa nainom kako se studenti
selektiraju po kolegijima izbornih obvezatnih predmeta. Nije u redu da se
studenti respodjeljuju po prosjeku;
bolji su nagraeni, a oni manje bolji

su kanjeni. Dapae, to je elektivni

predmet!
Doc. Dr. sc. A. Smokvina: Treba
vidjeti koji su izbori studenata te prema
tome ukinuti stare i oformiti nove elektivne predmete. Mislim da su studenti
preoptereeni i to bi se moglo rijeiti,
ili smanjenjem gradiva, ili uvoenjem
turnusne nastave. Bilo bi najbolje kada
bi se odredio tjedan u kojem bi se sluao
samo izborni predmet i to svi studenti,
svoj izborni predmet, u isto vrijeme. To
bi vrijeme trebao odrediti fakultet tako
da bude uklopljen u satnicu. Bilo dobro
da se studente pita to bi voljeli promijeniti, uvesti, kako bi im nastava bila
zanimljivija, ako je to ostvarivo, treba
poraditi na tome.
Najvie od svih trpe studenti, ali kako

Bilo bi najbolje kada bi se odredio tjedan u kojem bi

se sluao samo izborni predmet i to svi studenti, svoj
izborni predmet, u isto vrijeme.
saznajemo neki od profesora i docenata
su se potrudili da im nastava bude vrlo
zanimljiva i uinkovita. Neki oito nisu
dovoljno domiljati da privuku pozitivnu panju studenata
...organizacija predmeta Helicobacter pylori infekcija sasvim je neuobiajena za ostale nae izborne predmete. Studentima se dodijeli jedna od
subtema vezane uz Helicobacter pylori
koja se pripremi. Onda dolazi taj
vikend; tijekom tri dana svaki student
izlae svoju temu, pogleda edukativni
film o toj problematici, te u nizu
predavanja prof. timca, prof. Kovaa,
doc. Rukavine i dr. Mili biva upoznat s
problemima u dijagnostici i lijeenju te
infekcije. Praktini dio sadri uzimanje

sluznice eluca gastrdudodenoskopom,

te dokazivanje prisutnosti bakterije.
U nedjelju nakon zavrne rijei prof.
timca slijedi ispit od osamdeset pitanja.
U sklopu predmeta, sponzori Krka i
Pliva, osigurali su reklamne materijale,
ruak i veeru, te nagrade (medicinske
knjige, stetoskop, ruksaci) za nabolje
prezentacije tema i najbolje rjeen
test. Iskustvo ovog izbornog predmeta
trebalo bi ostalima posluiti na koji
nain da osmisle dobar predmet na
kojemu se ne treba potpisivati, spavati
i dosaivati, a na kojem se stekne velika
koliina znanja, bez dvojbe, trajnoga.
ne volim izborne obvezatne predmete jer oni to nisu: uvijek dobije neko
dosadno govno kome mora posvetiti
2 sata, vidi isti entuzijazam na licima
prisutnih pa ti je lake. Uvijek su sje
termini, obino nakon 2 sata neke pauze
no najgore je ako dobije nekog zajebanog predavaa koji ne kui da sam tu, ne
zbog fascinacije temom, ve iz straha od
omazde u sluaju markiranja. Situacija
se moe popraviti samo ako dobijem
izborni koji sam izabrao, u tome ujedno
vidim i najvei problem. Ne sluamo
ono to nas zanima nego neki sasvim
peti k, a to znai da izborni kao takav
ne postoji.
svaki semestar studenti medicine
sluaju jedan izborni obvezatni predmet
kojeg su oni navodno izabrali. Na alost,
iza toga stoji potpuno druga pria Taj
izborni koji sluaju, studenti zapravo
ne izaberu, ve im se dodijeli po nekim
kriterijima koji po meni, a i veini mojih
kolega nisu u redu; oni sa boljim prosjekom moda dobiju ono to su htjeli, a
ovi sa niim su kanjeni sluati izborni
koji nisu izabrali. Tako kanjeni studenti sluaju neizabran izborni predmet
koji ih uope ne zanima po 2 sata ili ak
vie puta tjedno. emu to? To vrijeme bi
mogli utroiti na odmor koji nam je definitivno potreban nakon dana punom
seminara i vjebi na kojima te ispituju
i potpuno iscrpe, a ve sljedei dan
opet isto a znamo da nai profesori i
asistenti ne vole nespremnost. A kad da
jo stignemo uiti?
Bilo kako bilo, dragi studenti, izborni
su obvezatni, dakle, ako elite zavriti
medicinski fakultet, morate poloiti i
sve izborne predmete.
Sretno!

23

ISTRAIVANJE

Kronologija uasa

onano upisali ste se na

MEDICINSKI FAKULTET...
Divno, sretni ste, poloili ste
taj prijemni na prvom, drugom
ili ve kojem roku, nije bitno,
sad ste tu i srea je nemjerljiva. Oevi
su ponosni, majke plau (srea je
ogromna), none, babe, djedovi ve
govore kako ete ih lijeiti, svi su
znali da vi to moete i nitko nije ni
najmanje sumnjao. Olakanje.
Deseti je mjesec i poinje nastava. Ve tradicionalno na prvom
predavanju,
kroz
generacije,
raznorazni dekani prodekani i
naravno svi ostali profesori, opet
raspiruju optimizam Jer vi ste
probrani meu probranima, odabrani
izmeu pametnih, vi ste budunost i
budunost je pred vama. Poela su
i prve vjebe iz fizike i kemije, malo
vam je udno, zar je ovo medicina?
Pa i nije, ali znate i shvaate da si
gradite temelj za ono to jedva ekate,
znate da e to doi negdje na treoj,
etvrtoj godini i bit e krasno, mora,
to je budunost.
Krenuli su prvi kolokviji i ispiti,
uite vie, manje ili nita. Isto tako i
prolazite ispite. Svatko po zaslugama,
rijetki po simpatijama. Neto je ipak
tu udno skoro svi oni profesori koji
su vidjeli u vama neto posebno
sad esto priaju o neradnicima,
lijeninama i nesposobnjakoviima.
Neki koriste i druge izraze (ipak to
je vrlo, vrlo rijetko), ali dogaa se. Bit
e da su se svi ti studenti - negativci
naknadno upisali, da, bit e da je to.
Nije bitno, sve vam to pomae, ini vas
vrima sve je TO u vaem interesu.
Da se formirate i kao studenti i kao
ljudi. Gotova je prva godina, palo vas
je oko pola.
Sad je izolirano ito od kukolja i
idemo. Sve je slino. Postoji rutina i
samo ponekad neto je narui npr. ne
sjetite se ivotno vanog angiotenzina
VII pa vas rue, ali TO je ljubav,
Brani vas se od neznanja. Shvaate
da ste razvili toleranciju, u stanju ste
progutati kantu govana zapakiranu

24

(vodi za brucoe i za one koji jo nisu

shvatili neke stvari)
Pie: Vedran FRKOVI

u sociologije, etike... Sve kao zalog

budunosti. Tako ide dalje, padate
i prolazite, malo ste pametni, malo
glupi.
Godina je trea, nanjuili ste
kliniku, lijepo je, ponekad i samo
ponekad nakon etiri sata ispitivanja
kau vam pali ste i to jo na drugom
pitanju, ali i TO je za vau budunost.
Godina etvrta i to je to, znate,
vidite i osjetite. Isplatilo se uiti,
poinjete s onim to elite. Stigli
ste do bolnice, mogli ste i prije, ali
budimo realni ipak je trebalo nauiti
kako hra brod, koliko ohma imaju
otpornici, zato u Etiopiji kastriraju
ene i naravno koliko papuica
ima trepetljika. Oboruani tim
informacijama spremni ste spaavati
ivote.
Klinika. Konano na vas se vie
nitko ne otresa, frustracija je s te
strane manje, ali sad vas neki prilino
esto ignoriraju i shvaate da je

to gore od bilo kakve uvrede. Nije

bitno, bit ete jai i TO je moda
u vaem interesu (aha, hvala im na
razumijevanju). Budunost postoji,
malo je maglovita.
Peta i esta, nita novo, nema vas to
vie iznenaditi. Sve ste proli do sada i
sve je jasno. Vrijeme ide, babe i none
s poetka prie ve su poumirale,
ponosni roditelji postaju nestrpljivi i
vrijeme je da se faks zavri. Zavravate
ga, sad sta.
Sta, a vi ste mislili da su vas prije
ignorirali hahahahaha! Sad ste gotovi
sa svima i sa pantigana-doktorima koji
pacijenta nisu ni vidjeli i sa mnogima
od onih sa klinike koji imaju iskustvo,
ali ne i ivce.
Poloen je i dravni ispit.
I budunost je sad konano pred
vama otvorena i ista. Samo eka
da je uzmete, evo vam je - tablino
prikazana:

NEZAPOSLENI ZUBNI LIJENICI I LIJENICI

Stanje 31. listopada 2002.
Red.
br.

upanija

Zubni lijenici

Vii
fizioterapeuti

Lijenici

Sanitarni
inspektori

Vii zdravstveni tehniari

laboratorijskog smjera

1.

Zagrebaka

10

25

2.

Krapinsko-zagorska

3.

Sisako-moslavaka

4.

Karlovaka

20

5.

Varadinska

10

6.

Koprivniko-krievaka

7.

Bjelovarsko-bilogorska

8.

Primorsko-goranska

35

165

19

19

18

9.

Liko-senjska

10.

Virovitiko-podravska

11.

Poeko-slavonska

12.

Brodsko-posavska

13.

Zadarska

17

29

10

14.

Osjeko-baranjska

33

15.

ibensko-kninska

15

23

16.

Vukovarsko-srijemska

17.

Splitsko-dalmatinska

34

203

16

14

18.

Istarska

19.

Dubrovako-neretvanska

20.
21.

33

12

13

14

Meimurska

Grad Zagreb

157

200

31

23

UKUPNO

313

805

133

25

104

ISTRAIVANJE

to studenti misle o
ureenju fakulteta?
A N K E T A :

akultet je ureen, no jesu li

studenti zadovoljni ureenjem?
Ovo pitanje potaklo nas je da
provedemo malu anketu meu
studentima.
Odabran je uzorak od osamdeset
studenata tree godine. Trea je
godina odabrana kao objekt ankete
jer su to studenti koji mogu usporediti
sadanje i prijanje stanje, a jo uvijek
nisu pretrpani sa obvezama na klinici,
te vei dio vremena provode u zgradi
fakulteta,
predstavljaju
idealan
uzorak koji moe dati realan uvid
u zadovoljstvo (ili nezadovoljstvo)
novoureenom zgradom fakulteta.
- Da li ste zadovoljni ureenjem
fakulteta?

- Gubitak prirodnog svijetla u holu

opravdan u svrhu izgradnje novih
predavaona?

Na drugo pitanje potvrdno je

odgovorilo 55 studenata

- Ureenje postojeih predavaona je:

a) funkcionalno i primjereno nastavi
b) lijepo izgledom, ali ne i
funkcionalno
c) lijepo izgledom
d) nije funkcionalno i primjereno
nastavi

Gubitak prirodnog svijetla u holu

smatra opravdanim u svrhu izgradnje
novih predavaona 52 studenta.
- Rasvjeta u holu fakulteta:
a) odgovara interijeru hola
b) ne odgovara zbog prevelikog broja
rasvjetnih tijela
c) ne odgovara zbog velikog broja
razliitih vrsta rasvjetnih tijela

65 studenata je zadovoljno ureenjem

fakulteta
- Modernije ureeni hol odgovara
ostatku zgrade fakulteta posebno njenoj
vanjtini?

U novim predavaonama 33 studenta

najvie moe izdrati sat vremena

66 studenata smatra da hol fakulteta

odgovara interijeru hola
- U predavaoni sa klimom, ali bez
prirodnog svijetla najvie mogu provesti
i pri tome koncentrirano pratiti
nastavu:
a) 30 min
b) 1h
c) 2h
d) 3h i vie

Funkcionalnim i primjerenim nastavi

predavone vidi 46 studenata
- O ureenju fakulteta trebalo se je
savjetovati sa studentima?

54 studenta smatra da je trebalo njih

pitati trebalo li je i kako urediti fakultet
Iz ovih rezultat dade se zakljuiti
da je veina studenata zadovoljna
novim ureenjem naeg dragog
nam fakulteta. Smatraju ga
funkcionalnim, modernim i nadasve
lijepim. Meutim, isto se tako
dade zakljuiti da nisu zadovoljni
udobnosti predavaona u kojima
mogu boraviti najvie sat vremena,
te time to ih nitko nije pitao kako
urediti fakultet.

Izradili: Zlatko KOAR i Damir RALJEVI

25

STUDENTSKA ZBIVANJA

STUDENTSKI IZBORI
Izvjetava: Mila BOGI

elji da se na to kvalitetniji nain osmisli studentski

ivot u krugu naeg fakulteta, a isto tako i u okviru
cijelog rijekog Sveuilita, i ove su godine provedeni
studentski izbori za predstavnike na pojedinim
godinama studija.
Izbori su se odrali u srijedu 27.11.2002.g., u trajanju od 8-20h
a, o zainteresiranosti studenata (kako samih kandidata, tako
i njihovih biraa) moda najzornije govore podaci dobiveni
na temelju provedenih izbora. Izbori za prvu, drugu i treu
GODINA
STUDIJA:

IME
PREDSTAVNIKA

IME
ZAMJENIKA

UKUPNO
GLASALO

1.

Tomislav engi

Ana Crnogorac

2.

Sanela Marui

Majsec Budak Ana 84

48 (57,14%)

Olui Mladen

Novak Marko

34 (40,47%)

erimagi Damir

Gladovi Dean

Koar Zlatko

Zulijani Ana

41 (36,29%)

Kunjer Maja

Pui Marin

41 (36,29%)

upi Miroslav

Vidak Ozren

19 (16,81%)

4.

Leder Ivan Nikola

Pavleti Haris

48

ZA: 39 (81,25%)
PROTIV: 9 (18,75%)

5.

evkui Davor

Osman Salem

29

ZA: 28 (96,56%)
PROTIV: 1 (3,44%)

6.

Peria Jasminka

Lustig Iva

16

ZA: 16 (100%)

3.

z vidljivih rezultata
moemo samo
estitati Tomislavu, Saneli, Nikoli, Davoru
i Jasminki, a Zlatka i Maju oito eka jo
jedan krug izbora. U nadi da e i drugi
izborni krug proi jednako korektno kao i
prvi elimo to bolje rezultate i Zlatku i Maji.
No, da ne bi bilo sve isto tehniki ne moemo
a da ne spomenemo i izbornu komisiju prve,
druge i tree godine koja je bila zaposlena
na faksu. Budui da je ekipa Speculuma bila
na licu mjesta sa sigurnou se moe rei
da je bilo mnogo zanimljivih pitanja od strane
biraa, a isto tako ne manje zanimljivih
odgovora od strane deurnih ljudi.
Nadamo se da su
organizacijom
izbora
bili zadovoljni sami
studenti, a isto tako
i nai profesori.
Dekanovo zadovoljstvo mogli smo
osjetititi tokom samih izbora, a nije

26

nisu ba svi imali

pravo glasa...

89

BROJ OSVOJENIH
GLASOVA:

ZA: 62 (69,66%)
PROTIV: 27 (30,34%)

113

12 (10,61%)

manjkala ni njegova pohvala

za organizaciju, te zajednika
fotografija sa studentima.

godinu bili su provedeni na fakultetu,

dok su se izbori za ostale tri godine
proveli u rijekoj i suakoj bolnici. Iako
su se na prvoj, etvrtoj, petoj i estoj
godini za izbore prijavili samo po jedan
predstavnik sa svojim zamjenikom, za
razliku od druge i tree godine gdje se
natjecalo vie kandidata, u kvalitetu
izbora ne treba nimalo sumnjati budui,
da su kandidati osvojenim brojem
glasova zasigurno zasluili pobjedu.

pravo je zadovoljstvo bilo glasati kod ovakvih lanica

izbornog povjerenstva

Zajednika fotografija studenata uvara, profesora Jonjia i docenta Rukavine

STUDENTSKA ZBIVANJA

Deset godina
skriptarnice

kriptarnica naeg fakulteta ove

godine navrava svoj deseti
roendan. O tome kako je
nastala, kako se razvijala te na
koji nain postala nezaobilazan
dio usluga studentima razgovarali smo s
njenim osnivaem i idejnim zaetnikom,
Samirom Softiem-Softom.
Kada i na koji nain je nastala skriptarnica?
1992. ratne godine izdavaka
djelatnost je bila skoro pa ugaena
i zbog nedostatka udbenika i druge
pomone literature doao sam
na ideju da se u FOSS-u osnuje
skriptarnica koja bi jednim dijelom
pomogla studentima i umanjila taj
problem. Od svoga novca sam kupio
polovni fotokopirni aparat, odnosno
kantu-mainu, koji je vie zraio nego
fotokopirao. Radio sam neko vrijeme
na njemu, ali odlaskom s fakulteta na
toj su se funkciji izredali mnogi studenti
pokuavajui stvoriti
kontinuitet.
Prije etiri godine kada sam se vratio
opet sam preuzeo skriptarnicu i poeo
ozbiljnije organizirati posao, odredio
radno vrijeme i pokuao na taj nain
skriptarnicu pribliiti studentima.
Dananja skriptarnica nedvojbeno
ima jednu od tehniki kvalitetnijih
fotokopirnih maina? Na koji nain je
kupljena i tko je njen vlasnik?
Sada se navravaju tri godine kako
smo je kupili. Njena cijena je dosta
velika; pola novca za nju su dale sve
studentske udruge naeg fakulteta, a
drugi dio otplaujemo kroz materijal
koji smo se obvezali kupovati kod
firme koja nam je aparat prodala. Pri
kraju ove akademske godine e se u
potpunosti otplatiti.
to
skriptarnica
danas
nudi
studentima?
U vrijeme kada sam preuzeo
skriptarnicu postojale su dvije

Pie: Tomislav SKENDER

skripte; danas je to brojka od

preko sto skripti za sve studije
naeg fakulteta ukljuujui i one za
postdiplomce. Mukotrpan je put do
kvalitetne skripte. Gradivo se svake
godine nadopunjuje i potrebno ih
je stalno obnavljati i revidirati da bi
bile kvalitetno pomono nastavno
sredstvo. Veina ih nastaje na
nain da se organiziraju par dobrih
studenata s odreene godine i odvoje
slobodno vrijeme da je napiu i sloe.
Osnova skripti su obino predavanja
i iskustva starijih studenata koji su
taj ispit ve poloili. Neke od njih su
kruile meu studentima pa smo ih
uredili, pretipkali i izdali. S nekim
profesorima imamo dobru suradnju,
te nam ih oni napiu, a neke su pisane
i slagane u FOSS-u. Veliki je problem i
nedostatak nekih udbenika u prodaji
pa njih pokuavamo dobiti direktno
kontaktirajui s izdavakim kuama
(s nekima imamo i ugovor) ili ukoliko

U ime skriptarnice, njen sada

jedini djelatnik, na Softa, poklonio
je Speculumu novi diktafon, koji e
uz postojea dva uvelike pripomoi
u snimanju novih razgovora za list.
Krajem
mjeseca
studenog
u skriptarnici ste mogli dobiti
besplatni MERCK-ov cd i otpisane
knjige iz biblioteke. Takoer svi
suradnici Speculuma neka se jave
u skriptarnicu kako bi podigli
cd i uzeli pokoju knjigu, poklon
skriptarnice.
se radi o rasprodanom izdanju ili
izdanju koje se vie nee tiskati,
tada ih kopiramo. U skriptarnici se
uz prijavnice, odjavnice i potvrde, po
nioj cijeni nego u knjiarama mogu
kupiti neke knjige primjerice, atlas
CNS-a, kompendij iz anesteziologije,
reanimatologije
i
intenzivnog
lijeenja, udbenici iz ginekologije,
ortopedije i ostalih predmeta, istie
Softa.
Trud
i
entuzijazam
naeg
scriptman-a bili su kljuni za
dananji uspjeh nae skriptarnice
koja je postala nezaobilazan dio
svakog studenta. Prostorija FOSS-a
sada doista slui studentima i radi
za njih. Uostalom, ima li tko da nije
barem jednom trebao usluge koje
skriptarnica nudi?

27

STUDENTSKA ZBIVANJA

Poziv u kazalite
U

Pie: Iva GAPAROVI

Karte za studentske predstave jeftinije za 40 posto

razgovoru s Marom Vidui, djelatnicom odjela za propagandu Hrvatskog
narodnog kazalita Ivana pl. Zajca,
doznajemo sve vezano uz studente i
njihove odlaske u kazalite:
Koliko studenti posjeuju kazalite?
Studenata ima puno u Hrvatskoj i jako
puno u Rijeci, ali naalost, studenti slabo
posjeuju kazalite i mislim da tome treba
pridati pozornost. Studentska pretplata
je upravo ta koja je, recimo, jedna
odskona daska kako bi na neki nain
studenti usvojili jednu kulturu dolaenja
u kazalite nakon studentskih dana, dakle,
kada postanu akademski graani.
Koji je razlog slabe posjeenosti?
Studenti u Rijeci nemaju ba kamo
izlaziti, pa mi se ini da je kazalite
jedna ustanova koja prua mogunost
kontinuiranog dolaenja na kazaline
predstave, no mislim da je problem u
tome to studenti nemaju naviku, ne
razmiljaju o kazalitu kao o jednoj
lijepoj, ugodnoj veeri koju mogu provesti
s nekim koga vole ili s nekim koji im je
drag, nego radije odlaze u kafie, pa ak
i u kino, a sami znamo da repertoar kina
nije niti toliko dobar, niti primjereno
izabran. Mislim da su studenti jedna
populacija koja bi trebala razmiljati na
jedan vii, kulturni nain. Vi ste budui
akademici, obrazovani ljudi, koji moraju
imati jednu kvalitetu znanja, od vas se
oekuje jako puno. Naalost, studenti
jako malo dolaze u kazalite. Ipak je to
jedna drugaija ustanova, ne treba vam
objanjavati zato je ona drugaija od

kina, Toke, Harboura

Koje predstave su ove sezone u
studentskoj pretplati?
To su predstave koje se inae tiu
M-l d ciklusa. Sam odabir je jedan
sloen proces. Odabir vri, ajmo rei,
kazalino vijee, u kojemu su svi oni bitni
predstavnici, direktori drame, opere,
itd. Sastavlja se repertoar i raspravlja
se o tome to e se ponuditi, ne samo
studentskoj pretplati, nego openito
i pretplati za mlade. U tom timu je
naravno i voditeljica propagandne
slube, ga. Loredana Gaparovi.
Uvijek se vodi rauna da studenti i ostala
mlade gledaju one stvari koje bi njima
koristile u kolovanju. Uvijek se vodi
rauna da to budu neke premijerne
izvedbe. Ove godine studentska pretplata
gleda i Zloin i kaznu i Dobrog vojnika
vejka i Werthera, to su zapravo premijerne drame, i isto tako i Zlatku i to
je zanimljivo, simfonijski koncert, to je
poseban dogaaj.
Da li smatrate da je cijena karte razlog
slabe posjeenosti?
Ne znam da li znate kakav nam je
raspon cijena, meutim, upravo zbog
tih cijena imamo redovne popuste, pa
tako nai studenti imaju priliku, za svaku
predstavu koju pogledaju, imati 40 posto
popusta. Studenti koji imaju kartice, ne
znam da li to funkcionira na medicini,
one 4 plus kartice, imaju pravo posjetiti
kazalite i dobivaju besplatnu kartu,
nagraeni su, i tako za sve predstave na
koje dou.

Kako do speci

obiti specijalizaciju nakon

zavrenog studija za mnoge
je jednak dobitku na lutriji.
Svi kau kako je potrebno
imati dobre veze i puno sree.
Pravila igre nisu bila definirana i
zapravo, traei specijalizaciju, mladi
lijenici prolazili su Sizifove muke.
No, zadnje dvije godine stvari su se
promijenile.
Kliniki bolniki centar Rijeka ve
drugu godinu vri izbor specijalizanata prema Pravilniku o izboru specijalizanata. Njime je tono utvren
broj bodova koji se dodjeljuje kandidatu, te oni koji imaju najvie
bodova dobivaju specijalizaciju.
to i koliko se boduje?

Uspjeh tijekom studija

Va prosjek ocjena tijekom cijelog

studija zaokruite na jednu decimalu
i pomnoite sa dva. Ako ste kojim
sluajem studirali neto due, onda se
bodovi oduzimaju. Za jednu godinu
dueg studiranja oduzmite 2 boda,
za dvije godine 4, za tri godine 6, a
ako ste studirali vie od tri godine od
redovnog oduzmite si 10 bodova.
Za produenje studija uslijed
komplikacija u trudnoi, due bolesti
ili zbog nekog drugog opravdanog
razloga, koji se nedvojbeno moe
okarakterizirati kao via sila, ne
dodjeljuju se negativni bodovi.

Aktivnosti tijekom studija

Ako ste bili demonstrator tijekom

studija, makar i jednu godinu, imate
pravo na 1 bod. Takoer, dobivate po
1 bod za svaku nagradu na fakultetu
(do najvie pet nagrada). Ako ste
lan sportske dravne reprezentacije
tijekom studija pripada vam jo 1
bod.

Poslijediplomski studij

Ako imate poloene ispite pripadaju

vam 2 boda, za magisterij dobivate
3 boda, a ako ste obranili doktorat
5 bodova.

Struna i znanstvena djelatnost

Autorski radovi u indeksiranim

asopisima (cc.sci.) boduju se s 3

28

STUDENTSKA ZBIVANJA

jalizacije?

Pie:
Josip AMAN

boda ako ste prvi autor te s 2 boda ako

ste koautor.
Takoer dobivate 1 bod za svaki rad
objavljen u asopisu Index medicusu
i Excerpti medici, bilo kao autor ili
koautor (do najvie 10 bodova).

Strani jezici

Za znanje engleskog jezika pripadaju

vam 2 boda te dodatnih 0.5 boda ako se
aktivno sluite njemakim, talijanskim,
francuskim ili panjolskim.

Poznavanje rada na PC-u

Za prosjeno poznavanje i sluenje

s raunalom dobivate 1 bod. Bod se
dodjeljuje nakon provjere rada na
raunalu koju organizira KBC.

Interview

Svaki kandidat na temelju razgovora s

psihologom, predstojnikom Klinike ili
Zavoda i efom Kadrovske slube moe
dobiti od 0 do 15 bodova. Na broj bodova
utjee i rezultat psiholokog testiranja,
osobine linosti, procjene motiviranosti
i sposobnosti prilagoavanja timskom
radu.

Radno iskustvo

Radno iskustvo u struci nakon

obavljenog pripravnikog staa boduje
se s 2 boda za svaku godinu.

Dobna granica

Ako imate iznad 30 godina oduzimaju

vam se po 2 boda za svaku godinu.
Kako bi mogli uope pristupiti
natjeaju potrebno je da imate zavren
odgovarajui fakultet prema predmetu
specijalizacije, poloen dravni ispit te
odobrenje za samostalni rad.
Nadam se da sam vam ovim tekstom
uspio probuditi optimizam u to da e
se godine truda, odricanja i rada ipak
jednom nagraditi. Studentima je ovaj
Pravilnik motivacija i garancija da
e najuspjeniji lake doi do eljene
specijalizacije. Ostaju otvorena dva
pitanja. Prvo, da li je ovaj Pravilnik samo
mrtvo slovo na papiru ili e se poteno
primjenjivati u praksi? I drugo, boduju
li se oni uspjesi koji nam garantiraju da
e mladi specijalizant sutra biti struan i
kvalitetan lijenik specijalista?

B12 daleko, daleko....

V
elike, poznate i kvalitetne fete naziv
je za ono to se u posljednjih par
godina deava na naem fakultetu.
Rei e stariji studenti (Brus i ekipa) i
mladi lijenici (Jura i etc.) da je prije bilo
bolje, pritom mislei na luu atmosferu,
podijeljenu veliku koliinu pia i feta
koje su se nastavljale na inim mjestima,
nerijetko i u poslijepodnevnim satima.
Sve im to priznamo, ali oni su tada bili sebi
IN, a sada su ve pomalo OUT (pritom
ne mislim na alkoholni kapacitet).
Fete na medicinskom tradicionalno
okupljaju tisuu i vie studenata eljnih
dobre zabave do jutarnjih sati, jeftine
cuge i zvukova po svaijem ukusu.
Zato? Priprema za fetu ne radi se
dan prije. Postoji povjerenstvo za
zabavu i ljudi koji brinu za merketing i
organizaciju. Put uspjeha je zagarantiran.
No, to nije sve, ovo je samo jedna strana
medalje. Za drugu pitajte nae susjede i
profesora Jonjia. Upravo na ovoj feti
B12 daleko, daleko... desio se taj nemili
dogaaj. Da zakljuimo: nekoliko prijava
policiji i poziv dekanu i nagli prekid sna!

Brucoijada
U

Colloseumu je i ove godine odrana

velika bitka izmeu studenata naeg
fakulteta i studenata Ekonomskog
fakulteta. Bitka na Brucoijadi.
Opet smo bili suoeni s brojano
nadmonim protivnikom. Naa mala
vojska, koja je brojala samo dvjestotinjak
ornih ratnika, odluno se borila protiv
ak esto krvolonih ekonomista
(ekonomistica). U takvoj nepravednoj
borbi nai su ratnici ipak pokazali veliko
znanje ratne teorije. Upotrijebljena su
sva konvencionalna oruja modernog
zabavljanja. Napadali smo pjesmom
preko krila. Probijali do anka po sredini.
Potroeno je puno litara municije, a
neprijateljski su redovi samo padali kao
pokoeni snagom naih snanih boraca.
Kako se bitka primicala sredini, poljske
su bolnice bile sve punije ranjenicima,
pogoenih mecima naih monih
divizija. Brojanost redova se konano
izjednaila.
Naa je nadmonija borbena sposobnost

Di e gore?! Moete li zamisliti reakciju

i posljedice? Da, pogodili ste, dekan je
zabranio fetu! Tko ne bi? Mnogo njih bi,
od stanara, nonih uvara, policije i inih,
pa sve do dekana. No, ipak nije dekan
taj koji jedva eka takvo to. to imamo
rei u obranu? Mi smo studenti, imamo
potrebu za zabavu. Odlazimo u kafie,
none klubove i zabavljamo se. Sve je to
u redu, no fete u FOSS-u neto su posve
drugo. Tu smo kao doma, sretnemo toliko
poznatih, druimo se, malo popijemo
i zabavljamo se. Nema na tim fetama
razbijanja, vandalizma i ostalog. Samo
muzika i povien glas. Zar je to ono zbog
ega moramo na ulicu, autom u Opatiju,
nazad pijani, pa u stup!!! Nije li ljepe
popiti i doma pjeice, sigurno, dodue
malo hladno, ali taman toliko da kad nas
mama vidi izgledamo onako po mjeri.
Stoga u cilju odravanja dobrih starih
obiaja druenja na medicinskom
dozvolite nam jo po koju feticu,
obeajemo bit emo tii.

uvijek dobra atmosfera

na medicinskom
dola do punog izraaja. Poela je zadnja
ofenziva na ve desetkovane neprijateljske
postrojbe. Prvo je zauzet balkon, nakon
ega je bio otvoren put prema sreditu
ratnoga polja, paklenog plesnog podija.
Svijetla su bljeskala, borbeni su zvukovi
naih grla bili sve jai. To je dovelo do
konanog povlaenja neprijateljskih
postrojbi, svladavanja armija brojki i do
sigurne pobjede snaga humanosti.
Na kraju bitke proeo nas je jezivi
osjeaj pustog, hladnog bojnog polja
poslije bitke. Malobrojnim rtvama
junake bitke pruala se medicinska
pomo, ali znali smo, gotovo je. Opet smo
pobijedili. Svjesni nae snage, umorni, ali
zadovoljni, otili smo kui (autom). Ipak,
znajui da je osvojena samo bitka, a ne
cijeli rat. Sa strahom oekujemo slijedeu
bitku. Moda i odluujuu bitku rata za
fete.

29

STUDENTSKA ZBIVANJA

SRTEO
Croatia

predavanje u tijeku

10.-13. svibnja 2002

Hotel Belvedere, Opatija
Organized by:
IFMSA Croatia - CroMSIC
Draga nacijo!

vo dopala me ast da Vas

izvjestim o dogaaju koji se
zbio u petom mjesecu (10.-13.)
ove godine u Hotelu Belvedere
u malom gradiu Opatija
nedaleko Rijeke. Naime, rije je o
Subregional Training-u for Exchange
Officers-e (SRTEO) ili Vamga po
naki, subregionalnom usavravanju
povjerenika za razmjene. Cilj, koji
smo i uspjeli postii, bio je upuivanje
mladih i nadobudnih povjerenika u
rad sa razmjenama od samog poetka
tj. nalaenja projekta, potpisivanja
ugovora, pa do provoenja razmjena
u djelo, poboljanja komunikacije
meu povjerenicima itd....
Evo kako pria ide: Sve je
poelo sa idejom tamo negdje u
9. mjesecu prole godinei kako to
ve biva, polako, ali sigurno se ta

ideja provodila u djelo. Kad kaem

polako, mislim na to da je utrka sa
vremenom poela krajem 2. mjeseca
kada smo zakljuili da je krajnje
vrijeme da se pone sa pripremama i
da u roku od dva mjeseca osiguramo
novac, naemo smjetaj, osiguramo
prehranu, organiziramo predavanja,
naemo predavae, tehniku i
osmislimo drutveni ivot gostiju
koji nam trebaju doi. I tako, nakon
puno dana i noi lupanja po kompu,
nespavanja, litre popijenih kava i
teka popuenih cigareta, ubijanja
po Fossu i oko njega (tada sam po
ko zna koji put zaalila zato u Fossu
nemamo jastuke i dekice, a bogami
i tu kabinu), kockice su se lagano
poele slagati, svaka na svoje mjesto.
Rezultat: Stigoe gosti, njih oko
30-tak
(Rumunjska,
Bugarska,

Italija, eka, Slovaka, Makedonija,

Jugoslavija,
Maarska.....)
plus
lanovi IFMSA Croatia-CroMSIC-a
iz svih krajeva lijepe nae, sve skupa
cca. 50 ljudi.....nije loe, a tek je petak
popodne!
Istu tu veer je predsjednik nae
Udruge Neven Varljen proglasio
otvorenim jo jedan SRTEO (ko zna
koji po redu unutar International
Federation of Medical Students
Associations, ali eto prvi ovdje
kod nas), a za to su mu pomogli i
predstavnik Grada Opatije, gosp.
ani Luki i predstavnik uprave
Medicinskog fakulteta u Rijeci,
prof.dr. Sinia Volarevi, kojima se
ovom prilikom i zahvaljujemo! Popili
malo ampanjca, dobro se najeli, jo
malo popili usput, druili se i nakon
toga pali u nesvjesticu to od umora, a

plovidba brodom od Bakra do Vrbnika.

30

STUDENTSKA ZBIVANJA
u Vrbniku su nas doekale urlice u konobi i jako dobra lahtina

to od neeg drugog. J
Svanulo je jutro, ne iznad crkve sv.
Marka, nego iznad hotela Belevedere
i poela tako subota, a sa subotom
i predavanja koja su se odravala u
dvije sale. Jedna je bila za povjerenike
koji se bave strunim, a druga za one
koji se bave znanstvenim razmjenama.
Posebno su se predavanja odravala
za lokalne, a posebno za nacionalne
povjerenike. Ovdje moram nahvaliti
nae predavae koji su jako dobro,
dapae,
profesionalno
odradili
svoj posao! Bravo ljudi!!!!!! (Paolo
Patruno-NORE Director, Jelena
Topi-NORE, Luka irola-NEO, Josip
Aman-LEO, na Vice Preidente).
Sve je naravno bilo popraeno dobrim
humorom, da ne kaem zaj....cijom.
Kad su sva predavanja pozavravala
i kad su se neki okupali u moru, bilo
je vrijeme da se krene u obilazak
Opatije i manje/vie poznatih birtija.
Spavanje....to je to???? Ma tko je
vidio spavat!

Paolo Patruno-NORE Director

krepane ko pase ekao posao

vraanja hotela u stanje pred SRTEOa
i odnoenje tehnike (kompjutera,
LCD-projektora, i ostalih potreptina)
u prostorije Fossa.
Ovu bi priliku iskoristili da se
zahvalimo Minstarstvu znanosti i
tehnologije koji su nam pomogli u
financijskom i Medicinskom fakulteta
Rijeka koji su pomogli u tehnikom
smislu, bez kojih ovog mini kongresa
naravno ne bi niti bilo! Skoro da
zaboravim HT CRONET sa njihovim
Pentium 4-icama (+LCD monitorima)
bez kojih bi sve ovo bilo BEZ VEZE...
(naravno njihova je bila i ISDN veza)!

u oekivanju predavanja....

Trei dan doao...nedjelja....neke

je glava bolila (ti su popili koji
analgetik), a neke ne....predavanja
opet prije ruka...malo smo kasnili sa
prezentacijama, ali to se moe, sve
je to za ljude J. Dolo nam popodne
i naravno krenuli mi na izlet!!!! E
to je bilo super! Izlet se sastojao
od plovidbe brodom od Bakra do
Vrbnika (3 sata ko guterice smo se
izleavali na suncu...ajme guuuuta),
a u Vrbniku su nas doekale urlice
u konobi i jako dobra lahtina. Tu je
feta trajala do sitnih sati uz podjelu
certifikata svim uesnicima od strane
kisses-kisses committee-ja (momci ovo
vam je bilo genijalno!) i veselih smo se
lica vratili busom natrag u Opatiju.
etvrti dan-ponedjeljak.....ispraaj,
slikavanja, razmjena adresa, mailova,
brisanje suza i olakanje ta je ipak
sve dobro zavrilo bez veih greaka
u organizaciji. Jo nas je, onako

Eto! To vam je ukratko to! Sve u

svemu bilo je jako dobro i teta to
nije trajalo due, ali u tom sluaju
bi lanovi Organizing Committee-ja
bili negdje u utoj zgradi iza reetaka
to zbog ivanih slomova, to zbog
napada jednih na druge. J
Svima koji su se sudjelovali i na bilo
koji nain pomogli u ostvarivanju ovog
dogaaja, od sveg srca zahvaljujem u
ime cijelog IFMSA Croatia-CroMSICa! A vas dragi studenti pozivam da
nam se pridruite jer posla ima za
svakoga, ali i dobrog provoda kojeg
nam nikad nije dosta!
Pozdrav Majci Prirodi i svima
Vama!
Vaa Siky,
Silvestra panjol,
Local Officer for Public Health IFMSA
Croatia-CroMSIC
& Hanibal LECTOR (Neven
Varljen), koji je lektorirao ovaj tekst!

31

1.12.
SVJETSKI
DAN BORBE
PROTIV AIDS-a

ao i svake godine do sada

Cromsic-ovi ljudi organizi-rali
su obiljeavanje 1.12. (WADworlds AIDS day). Naravno
da je sve ispalo super, da smo
se naradili ko psi ali i da smo se
zabavili kako samo mi to moemo i
znamo. Na kraju, zato to i radimo,
jel tako Tamy?
No da ponem, pa da se i nai
itatelji uvjere kako smo bili vrijedni
ko mravii. Akcija obiljeavanja je
zapoela 27.11. u srijedu u DMovim prodajnim mjestima gdje smo
do 29.11. petak, svaki dan od 16-18
sati, djelili Controlove kondome i
nae edukativne letke u kojima piu
sve potrebne informacije o spolno
prenosivim bolestima i AIDS-u.
HVALA: Tamari, Mirni, Dunji,
Ivani, Ivi i Maji!
U etvrtak smo u FOSS-u imali
radnu akciju u uim krugovima
poznatiju kao guljenje kondoma. O emu se zapravo radi?
Pozovem sve poznate koje ve
unazad tri godine pozivam i davim,
raspakiramo kondome i jedan po
jedan ih lijepimo, na prethodno
sloene letke. Oni koji su imali
ast biti prisutni znaju kakav je
to posao. Bude nam super jer se
sprdamo do bola, a i ljepilo pomae
(ala). Hvala svima, svima, svima,
koji su doli i pomogli, obeajem
da vas neu vie daviti. He, he,
naravno kad zavravam studij, hi,

32

STUDENTSKA ZBIVANJA

Novi sponzor PEPINO donirao je est tisua kondoma ...

... trebalo ih je odvojiti, posloiti...

... zalijepiti ...

STUDENTSKA ZBIVANJA
hi, hi! Dobro sam, dobro sam...
Dalje, u petak, 29.11. u Jupiteru
organizirali smo STOP-AIDS party
(paaaartyyyyy!!!). Neka vam svima,
naglasak na SVIMA, bude ao
to niste doli jer je bilo suuuper!
Veliko hvala Ninu koji nam je bio
DJ i stvarno je napravio dobar
dernek. No, osim dobre muzike i
plesa (kako se to ve danas zove),
tu su bile i nagradne igrice na
kojima smo dijelili nae majice.
Hvala Medicinskom fakultetu na
donaciji sredstava potrebnih za
izradu istih. Najvanije od svega,

... podijeliti na Korzu ...

... dijelitelji od sprijeda ...

... i straga!

sav prihod od ulaznica uplaen je

udruzi oboljelih od AIDS-a (stara
narodna: bolje ita nego nita).
E, a sada ono, meni, najjae od
svega, 1.12. nedjelja, 9:00 ujutro,
na Korzu ni psa, lagano se poinje
dizati burica, taman da ti odrvene
prsti, 15-ak studenata medicine
dolazi, ukraava tand naim
plakatima i letcima naeg sponzora,
i zapoinje, ta? Opet prosvjeivati
narod
o
spolno
prenosivim
bolestima i AIDS-u. Dijelili smo
edukativne letke i kondome. I
to kakve, PEPINO, najnoviji na
tritu! Ogromna zahvala firmi
Cezar d.o.o koja nam je donirala
ak est tisua komada, u svim

33

STUDENTSKA ZBIVANJA

Samo 10 kn, naravno za upad ...

DJ Nino napravio je pravi dernek

stomatologinje su bile
hiperaktiven tijekom cijele
veeri

Bilo je tu i novoizabranih predstavnika pete godine.

34

bojama, vrstama i veliinama, hi,

hi. Sve se to odigralo u najboljem
redu, ljudi su poeli dolaziti, i
to od sedam do sedamdeset i
sedam, i svatko je dobio svoj letak
s kondomom. Ne moram vam ni
govoriti koje su provale padale:
Daj, daj, mala a e to mane...;
Jooj ja vam nis vidla onu stvar 40
godina...; Oho kondomi! Fino,
fino...; Nemam ti ja, sinko moj, na
ta to udo stavit... i sl.
Akcija za WAD je s ovim zavrila, no mi nastavljamo sa svojim
radom. U suradnji sa Crvenim
kriem kroz cijeli prosinac organiziramo radionice za osnovnokolce
u kojima e oni izraivati plakate na temu AIDS-a, to je
nezaboravno iskustvo, jer klinci
su klinci i s njima vam ne moe
biti dosadno. Nadalje, kroz cijelu
godinu odravamo predavanja po
osnovnim i srednjim kolama, i
da se ne ponavljam, super, turbo,
mega zabavno iskustvo.
Kao to moete vidjeti dobrom
provodu nikad kraja, to kaem to
i mislim, jer slijedee godine, opet
sve iz poetka, naravno, tada ete
nam se, moda, pridruiti ba i VI.
Kako? Doite u FOSS i izrazite
elju da bi neto radili u Cromsicu,
poput ovoga, i neka igre zaponu....
tako je barem meni bilo i nisam
zaalila.
Jo jednom, hvala svima, na
veeeliiikoj pomoi.
Pozdrav, Sara!

STUDENTSKA ZBIVANJA

IFMSA CROATIA
ili moda jo uvijek CroMSIC!

rola je skoro godina dana

od kako smo nae staro ime
CroMSIC
bili
primorani
modernizirati i promjeniti ga u
IFMSA Croatia (International
Federation of Medical Students
Associations - Croatia). Nita strano,
jo uvijek je to Udruga studenata
medicine, tj. skupina studenata sa
etiri medicinska fakulteta u hrvatskoj
(sa sjeditem u Rijeci uvijek vano
napomenuti ) koja pokuava va
studij uiniti uzbudljivijim.
Da previe ne dosaujem sa
strukturama IFMSA-a, nae krovne
organizacije koja okuplja vie od
milion studenata medicine iz vie
od 100 zemalja irom svijeta, rei u
vam nekoliko zanimljivosti kojima
se mi bavimo. Proitajte, razmislite i
probajte pronai sebe u svemu ovome
jer pomo je uvijek dobrodola!!!
Bavimo se:

1. STUDENTSKIM RAZMJENAMA

znanstvenim i profesionalnim!
Iz godine u godinu organiziramo
smjetaj, prehranu i praksu u bolnici

irom hrvatske za cca. 80-100 stranih

studenata. Isti broj naih studenata
aljemo na jednomjesenu praksu
izvan granica hrvatske. Zanimljivo,
je li?

2. MEDICINSKOM EDUKACIJOM

organiziramo teaj znakovnog

jezika za studente medicine! Jeste li
se ikad upitali: ta ako je moj pacijent
gluhonijem??

3. JAVNIM ZDRAVSTVOM

iz skupine projekata istaknuo bi

projekt Mladi i ovisnost o drogama
svakodnevni problem sredine u kojoj
se nalazimo.., projekt Zdravi otoci
akcija mjerenja tlaka i glukoze u krvi
zaboravljenom stanovnitvu otoka
Primorsko-goranske upanije.

4. REPRODUKTIVNIM ZDRAVLJEM I
SPOLNO PRENOSIVIM BOLESTIMA

u sklopu ega imamo projekt

Neznanje teti zdravlju
upoznavanje mladih sa problemom spolno prenosivih bolesti i
obiljeavanje 01.12., svjetskog dana
borbe protiv AIDSa.

5. MIROM I IZBJEGLICAMA

momentalno se ovdje u Rijeci ne

provodi nita pod tim povjerenstvom,
ali zato se nadamo da netko od Vas
mladih ima kakvu ideju za projekt, s
tim da uvijek moete ra9.
unati na nau svesrdnu pomo i
podrku. Tip of a day: U Zagrebu se
radi projekt u vezi sa razminiravanjem
ratom pogoenih podruja. Anybody
interested???
Kao to vidite, posla uviiiiijek ima!!!
Za svih! Mislim da dobru zabavu
nije potrebno posebno napominjati,
putovanja na kongrese, obilazak
otoka, odlazak na razmjene.... Ali
ono to treba napomenuti je to, da
je veina nas 6. godina i ovo su nam
zadnji trzajevi u naoj nam predragoj
Udruzi (mrcccc, suze mi idu na oi),
a kako je netko ve prije rekao Show
must go on, u ovom sluaju projekti,
a i rad udruge! Zato trkom u nae
prostorije, (a to Vam je tamo gdje i
FOSS), ekamo Vas!

Neven Varljen

Predsjednik IFMSA Croatia - CroMSIC

PRIVATNA ZDRAVSTEVENA USTANOVA

POLIKLINIKA POLANEC
POLIKLINIKA ZA GINEKOLOGIJU, INTERNU MEDICINU, DERMATOLOGIJU I VENEROLOGIJU
DONJA STUBICA
Toplika bb
KRAPINA
Lj. Posavskog 11
MARIJA BISTRICA
Kolodvorska 88

35

STUDENTSKA ZBIVANJA

BAL MEDICINARA

a one koji ne znaju to je Bal

medicinara, rei u samo da je
to, sa svojih 45 godina tradicije,
jedna od najstarijih kulturnih
Kristalnoj
u
manifestacija
dvorani hotela Kvarner u Opatiji.
Naime, svake godine, studenti 4.
godine organiziraju drutveno-zabavnu
veer za svoje kolege studente, svoje
prijatelje i nastavnike. Program
obuhvaa ples studenata, posebno
uvjebanu plesnu toku. Nakon toga
slijedi ples s profesorima koji, naravno,
nije uvjeban, zatim kratka predstava
ili ske koji je po uvjebanosti negdje
izmeu prvog i drugog. Ostatak veeri
zabavlja vas iva muzika i gost veerijedna od zvijezda hrvatskog estradnog
neba, iji sjaj, veliina i trajanje blijeska
ovise o proraunu.
Tako je bilo i ove godine. Formirala

se skupina nadobudnih studenata

4. godine koji su nekoliko mjeseci
rtvovali svoje radno i slobodno
vrijeme da bi udahnuli balu medicinara
energiju da poivi jo jednu godinu
i obiljei 4 i pol desetljea svog
postojanja. Puno je tu neprospavanih
noi, preskoenih obroka, proputenih
ispitnih rokova...
Ako ste bili ove godine, imali
ste jedinstvenu priliku pjevati na
koljenima s Joletom, plesati tunel s
profesoricom upan, osvojiti vrijedna
putovanja na nagradnim igrama,
otkriti tko je pobijedio na natjeaju za
Mistera medicine i, moda najvanije,
uivati u sveopoj zabavi cijele vae
male akademske zajednice. Onima
koji nisu bili pokuat u doarati dio
atmosfere. Slikama, naravno, jer jedna
slika vrijedi tisuu rijei.

Pie: Ana PETROVI

petra&mario

Petra i Mario i ove su godine

osmislili koreografiju i uvjebavali je
s plesaima.

Na alost, ne raspolaemo dobrim slikama plesa studenata, iako je ples bio, kau, najbolji do sad. Eh, da, kad smo
ve kod plesa studenata, jedan kuriozitet: ove je godine otkrivena tajna preskakanja CD-a sa plesnom pjesmom
koja je unijela opu pomutnju meu plesae prole godine. Naime, CD-player je poskakivao zbog vibracija koje su
se prenosile sa zvunika. Th: skinuti CD-player s pozornice.
edao ples
1 o, ovako je izgl
N

..

s profesorima.

Malo nakon toga uslije

dio je ske. Ovo su nai

glumci...

Gost veeri, zapravo puno vie

od toga, jer zabavljao nas je cijelo
vrijeme, bio je Jole. Nosii mi se
bijela boojaa...

36

STUDENTSKA ZBIVANJA
eracije
masterminds cijele Op
Za cijelo to vrijeme,
adnici
sur
vi
Haris Pavleti i njiho
Bal, Davor evkui i
programa.
usklaivali su dijelove

6
Kada pogledate detaljni
je, vidite da je tu bilo
mnotvo
veselih trenutaka...

A bilo je i romantinih
trenutaka...

A nakon svega: Ajde, ajde,

nemoj plakati, pa nije bilo
tako loe...

10

I onda, u cijelosti gleda

no, sve je izgledalo otp

rilike ovako ...

e one
n na balu. Sv
e
la
og
pr
je
su
uma bio
7
njim, ubrzo
Mister Specul
dale plesu s
..
na
a.
se
av
pr
su
a
dn
je
mo je je
Sa
.
djevojke ko
ne
ra
a
zo
ra

9
Profesorica
upan
je, izgleda, jedna od
najtraenijih plesnih
partnerica.
Naime,
neposredno prije plesa
s profesorima, dvojica
plesaa su se posvaala
oko toga kome e
pripasti ta ast.

37

STUDENTSKA ZBIVANJA

APSOLVENT 2002!!!
Biti apsolvent?

Ne znai da morate izgledati ovako,

nego da idete na najlue putovanje
vaeg zivota! Nama je to izgledalo
ovako...
Lansirali su nas sa Brnika...

...odredite Santorini.

Vulkanski otok poznat po najljepem

zalasku sunca...

... a odnedavno i po raskalaenim

apsolventima.

38

Konobari na Santoriniju su jaaaako

veliki i prijateljski raspoloeni.

Nakon
tri
dana
romantinog
(slatkog,,fancy) ambijenta prebrodili
smo do Krete.

Neumorno su nas vukli s izleta

na izlet...

Grki folklor vie nije nepoznanica.

Tipino selo, hrana, muzika, malo
modificirani ples ali snali smo se.
Nauili sirtaki jeeeeeee! I zaboravili
ga.

By JASA

Animacijski program je bio raznolik.

STUDENTSKA ZBIVANJA
to moe apsolvent uinit za nagradu
(i to za ruksak).

Star water park

Beach party

A bilo je i toga,da.

Boat party

Nije uvijek sve onako

kako se na prvi pogled ini.

M A

Nakon
trinaest
ludih
dana mogu vam
samo reci
da slike pokazu
ju samo
mali dio onoga sto
mi ne
moemo zabora
viti,a to
e te vi tek doivje
ti.

!!!

39

STOMATOLOGIJA

CroADS za brucoe
Pie: Ozren BRUSI, Predsjednik CroADS-a

vaj tekst neka itaju samo

brucoi! Vi ostali studenti
stomatologije ste u prolim
brojevima Speculuma imali
prilike nauiti tko smo i
to radimo. ak ste i vi brucoi
imali ve priliku uti o emu se
radi kada su se sve studentske
udruge predstavile prvoj godini,
ali ste se ve nakon manje od
mjesec dana trajanja studija
odluili na pravo stomatoloko
praenje predavanja iz oblinjih
ugostiteljskih objekata pa sam
ja vodio jedan krai monolog sa
studentima medicine (izuzetak su
bile dvije studentice stomatologije).
Kako sam i ja bio aktivan na
predavanjima prve dvije godine
studija naravno da u ovom tekstu
neete nai nikakvu osudu.
Dakle to je to CroADS? To
je Hrvatsko udruenje studenata
stomatologije ili vam ga Croatian
association of dental students.
To vam sada zvui nekako jako
ozbiljno? Da vam bude malo lake:
jedan asistent sa Dentalne nas zove
Skojevci.
to radi CroADS? U cijelom
arenilu aktivnosti vano je na
prvo mjesto staviti na projekt
Preventiva u djejim vrtiima
Grada Rijeke, koji traje ve 5.

Stomatolozi i sport...

godinu i u kojem u sklopu vjebi iz

Pedodoncije, studenti etvrte i pete
godine studija, brinu o oralnom
zdravlju naih najmlaih sugraana.
Ove godine je i u planu slian takav
projekt koji bi ukljuio i vrtie na
otocima nae upanije. Nadamo se
da emo krajem godine organizirati
i razmjene studenata stomatologije
(to je s obzirom na injenicu
da nam se krovna organizacija
zove International association of
dental students, sasvim mogue).
U dogledno vrijeme e se
organizirati i druga po redu Feta
stomatologa, a spremamo i jednu
modnu liniju Studija stomatologije
(itaj: majce, kape itd.). Naravno
CroADS se zalae i za sve studente
stomatologije i ako imate kakav
problem javite nam se slobodno.
Ako nam se imate elju pridruiti
sve to morate napraviti je pratiti
oglasne ploe kako bi vidjeli kada
odravamo sastanke i pojaviti se
na navedenom mjestu u navedeno
vrijeme (ne kasniti jer je K und K
udruenja alergian na kanjenja).
Zadnje strofe mojih tekstova
obino su posveene uspjesima
(to akademskim, to obiteljskim)
naih starih lanova, pa ovim
putem estitam Damiru Zekiu na
magisteriju Forza Damir!!!!!!!!

...smijeh ivi! Ovo se naravno odnosi na ovogodinju Humanijadu

odranu u Umagu poetkom svibnja. Nogometai su ve drugu godinu
za redom prisutni na ovoj sportsko-alkoholiarskoj manifestaciji i
ponovno su opravdali ulogu autsajdera ili ti ga vree za napucavanje.
Mislim da bi bilo u redu od mene da prestanem u reeninim
konstrukcijama koristiti su, jer sam sasvim sluajno el capitano
ove zanimljive druine. Rezultati? StomRi-MedZg 0-8, StomRi-VetZg
0-5, StomRi-MedRi 2-5. Vendetta? SI!!!!!!!!!!! U ljetnom prijelaznom
roku nai manageri nisu mirovali! Utroeno je par tisua Euria za
popravak Janija, Patrik je dao obeanje (samo da ne bude ludom
radovanje) da je na raspolaganju, a imamo i jedan prebjeg sa medicine
na prvoj godini. Ove godine idemo i korak dalje - enska odbojka i
enski nouououoooogomet. Sve zainteresirane cure neka se jave Anki
Zulijanki sa prve godine. Naravno ako imate moda elju i za kakav
drugi sport osim ve navedenih samo se vi javite jer gore od zadnjeg
mjesta ionako ne moemo!

40

Sveta
Apolonija...
zatitnica
stomatologa

davna vremena kada su boljeli zubi, znali

su rei: Moli se svetoj Apoloniji i bol
e proi! Vjerojatno prvi put ujete da
je ova svetica ikako povezana sa zubima
i bolovima, no sve je poelo jo davne
249.g. No zato je to tako i zato je Sv. Apolonia
zatitnik stomatoloke struke... slijedi pria...
Iz jo davnih vremena ostao je jedan dio pisma
sv. Dionizija, aleksandrijskog biskupa. U njemu
navodi neke zgode iz doba tekog progonstva
krana. Za vrijeme posljednjih godina vladavine
cara Filipa (244-249) u narodu se opodigla buna.
Kao odgovor na nju buknuo je progon u kojem
su pogubljeni mnogi krani. Njihova dobra
su pljakana, paljena, unitavana. Dionizije
spominje i divnu djevu Apoloniju, muenu na
vulgaran, neljudski i okrutan nain, udarcima po
obrazima i upanjem zubi. Ali u svemu tome nije
bio kraj. Izvan grada vojska cara Filipa naloila
je veliku vatru i zaprijetila joj se da e je u nju
baciti ako skupa s njima ne bude izgovarala i
inila djela koja joj naredie. Ona zamoli da je na
kratko oslobode, a kada su to uinili, sama skoi
u vatru.
Za Apoloniju se pie da je provodila neporoan
ivot, vrijedan svakog potovanja i udivljenja.
Moda su je mrzili ba zbog toga i zbog apostolskog
rada, pa joj se htjedoe osvetiti upravo na takav
nain. tovanje se svete Apolonije brzo rairilo
najprije na Istoku, a onda i na Zapadu. Po Europi
stoje mnoge crkve i kapele sagraene u ast ove
aleksandrijske muenice. Moda je uzrok tolike
rairenosti tovanja, injenica to je bila muena
na tako neobian nain. Kasnije se spominje
i legenda prema kojoj je bila kraljevska ki,
poslana u smrt od samog svog oca zbog toga to
je izabrala crkveni ivot. irenjem kulta, sveticu
su sve vie poeli zazivati i u bolesti zuba. Danas
je ikonografija predstavlja kao enu koja u lijevoj
ruci dri kljeta sa zubom, a oko vrata nosi ogrlicu
od svojih zubi kao simbolom njezina muenitva.
Od 11. stoljea, 9. veljae obiljeen je kao dan
svete Apolonije.
Marko MRKOVI

STOMATOLOGIJA

Stomatologija u Makedoniji
Pie: Marko MRKOVI

trajanju od 10.9 do 16.09.2002.

boravio sam u Makedoniji na 9.
Meunarodnom Stomatolokom Kongresu studenata
koji se odrao na Ohridu, na
poziv kolege Danca Bizevskog sa
Stomatolokog Fakulteta u Skopju.
Kongresu je prisustvovalo oko
stotinjak sudionika iz Makedonije,
Grke,
Ukrajine,
Rumunjske,
Jugoslavije i naravno napisat u
Hrvatske, iako sam bio jedini.

sam: pa mora se nekako i zavesti

pacijenta s obzirom to pojedine i
ceka :) ...naravno ovo se odnosi samo
na one manje odgovorne.
Ordinacije su novo ureene...
ma to rei, nego samo se poeljeti
moe rad u takvom okruenju. Ali
ne samo da je i oprema hi-tech
ve sve vrvi pacijentima... doslovno!!
Ordinacije imaju po minimalno 11
radnih mjesta, a primjerice na odjelu
pedodoncije, karijes se ekskavira

Kolega Mrkovi (drugi s lijeva) s makedonskim

kolegama u hi-tech ordinaciji

Izlagani su mnogi studentski i

strucni profesorski radovi. Neki u
obliku postera, neki kao 10-minutne
prezentacije, uz mnogo klinikih
primjera. Tim vie smatram da su
vredniji s obzirom da su ih studenti
sami dokumentirali i susreli u svojim
klinikim istraivanjima.
U pauzama izmedu predavanja
upoznao sam mnogo zanimljivih ljudi,
izmjenil su se adrese za medusobna
daljnja komuniciranja i planove, a
naravno sve u jednom pozitivnom
prijateljskom
i
znanstvenom
okruenju Ljudi su jednostavno
iskreni, puni duha i otvoreni, doslovno
kao da se vec znamo 100 godina.
Posjetio sam i Stomatoloki
Fakultet u Skopju. ekaone su pune
slika i udobnih naslonjaa. Pomislio
sam u prvom trenutku da sam uao
u krivu zgradu, neku galeriju moda,
no cim sam osjetio poznati miris
stomatolokih ordinacija, shvatio

laserski (no ovdje moram ubaciti i

komentar: dream on Rijeka, dobro
je da rade i turbine, naravno, ipak
svatko na svoj nain privlai i motivira
pacijente. Svaki student mora u svojoj
klinikoj nastavi ostvariti odreeni
broj radova i to je jo bolje ima od

Ulazak u Stomatoloki kliniki centar

strane klinike dodijeljene pacijente
koje s asistentima prati do kraja. Zato
zasluuju svaku pohvalu i mislim da
uspijevaju u ideji i ostvarivanju cilja
naziva klinike na kojoj se ui, radi,
trai znanje, a to je najvanije daje
iskustvo i otkriva novo.
Jednom rijeju vrijedilo bi otii na
studentsku razmjenu u Makedoniju!!
Ali...kako uvijek bude onaj ali...s
obzirom da organizacija CroADS
postoji (??upitnici stoje kao
nepoznanica s obzirom da nas ne
uspijevam pronai na web stranicama
IADS-a), ali ne djeluje kako bi
trebala, trenutno je to nemogue.
Naravno ne i neostvarivo, ali moram
pitati: pa gdje ste vi kolege studenti?!
Ova organizacija se ipak moe
organizirati, treba(la bi) postojati
za nas studente i treba svakog tko
ima ideju i elju da se pokrene cijeli
proces ...npr. nikako da netko tko ima
imalo znanja o web-dizajnu pomogne
u izradi web-stranice koja bi i te kako
znaila.
Zato na kraju moja poruka glasi...
probudite se, jo nije kasno... ili jo
bolje rei... pokrenite se, studentske
razmjene vas zovu!!

Opremljenost je vrhunska, karijes

se ekskavira laserski.

41

INTERVIEW
Da vam otkrijem jednu tajnu, ja sam prvo htio
studirati medicinu, pa su me odgovorili.

U EKSKLUZIVNOM INTERVIEW-u ZA
SPECULUM PREDJSEDNIK REPUBLIKE
HRVATSKE OTKRIVA:

Prvo sam
htio studirati
medicinu!
Pie: Tomislav SKENDER

42

INTERVIEW

usret s predjednikom Republike Hrvatske poradi intervjua

za Speculum?! Zvui pomalo
fantastic. No, moda i nije tako.
Sigurno ste pomislili: Naravno,
uz veze i vezice sve je mogue..
Moram vas razoarati, ipak nije tako.
Poelo je obinim mailom poslanim
na ured @predsjednik.hr pronaenim
na stranicama www.predsjednik.hr.
Stvar je krenula, za nekoliko dana
dobio sam odgovor: Potovani gospodine Skender, slobodni smo ovim
putem izraziti nae zadovoljstvo
zbog iskazanog interesa za susret s
Predsjednikom Republike Hrvatske
gospodinom Stjepanom Mesiem....
Nakon razmjene nekoliko mailova
termin je dogovoren. Predsjednik studentskog zbora, Haris Pavleti,
zamjenik Davor evkui i ja, urednik
Speculuma krenusmo u Zagreb.
Predsjednik nas je ekao...
Osiguranje po mjeri, isti smo bili
pa su nam se i ugodno nasmijali. Haris
i ja, nekim udom, izgubili osobne, pa
uli na vozaku i putovnicu. Budui
doktori, dobacili su.. Molim Vas
parkirajte va auto i uite u nae
vozilo, zapovjedno ugodni glas nam
je savjetovao. Prije samog ulaska u
prostorije predsjednika jo jedna
mala provjera, i nekoliko beeepova.
Zbog kopa na remenu, naravno. Svi
znamo plastini eksploziv ne uzrujava
te kune radare.
Tada je doao predsjednik. Film koji
se je vrtio nekoliko dana prije po naim
glavama odjednom se poeo snimati.
No, s jednom bitnom razlikom; tada
ni pomisliti nismo mogli koliko je
predsjednik jednostavan.
Na razgovor je zapoeo; imali smo
toliko pitanja, a vremena nije bilo
mnogo. No ipak dovoljno da barem
malo zadovoljimo nau studentsku
znatielju.

Poslije studija, kad sam bio zastupnik u saboru 1965.

Ima li neka glazbena skupina vae
mladosti?
4M.
Da li bi ste za iznos od 500 eura
obrijali svoju bradu?
Ne bih, nosim je '71. godine. Moja
djeca me bez brade ne pamte, a unuci
pogotovo.
Jeste li je ikad obrijali?
Samo kad sam bio u zatvoru, no
ostavio sam brkove.
U kojoj banci drite Va privatan
novac?
Ja nigdje ne drim novac. Sve dam
eni, a onda ona raspolae. Nikada
odkad sam prvu plau dobio '61.
godine do danas jo nisam uzeo svoju
plau. Uvijek sam korektno novac
predao svojoj eni. Vidjeti ete i vi
kako je to kad se oenite. No ona je
pravedna pa mi da koliko zavrijedim.
Kada ste se zadnji put vozili
tramvajem?
Neposredno nakon izbora. Iao sam
do Jelai placa: To mi je jako zgodno
jer mi je stanica ispred kue. Nakon
toga su nastupili policajci i sigurnjaci.
Tada si vie zarobljenik, policija te ili
prati ili uva. Ne moe pobjei od
policije.
Od vie funkcija koje ste obnaali koju
bi ste izdvojili kao najugodniju, a koju
kao najneugodniju?
Najneugodnija i najtea mi je bila
mjesto predsjednitva Jugoslavije, a
najugodnija predsjednik opine.

Koliko je vaa supruga zasluna za

vau uspjenu politiku karijeru?
Ona je prije svega bila protiv mog
bavljenja politikom. Htjela je da se,
nakon to sam poloio pravosudni
ispit, bavim advokaturom. Uporna
je bila uvijek u tome. Poslije '71. i
ondanjih dogaanja nisam mogao
ii ni u advokaturu ni u pravosue
jer nisam imao moralno-politike
kvalitete. Tako se to onda zvalo.
Na koji nain spremate govore za
odreene nastupe?
Neki put se dogovaram to da
stavim u govor, zato imam savjetnike,
a neki put oni napiu, ja pregledam da
vidim odgovara li. Vie puta govorim
bez pisanog teksta to najvie i volim.
Da li jo uvijek pred vee nastupe
imate tremu?
Nemam. Pa mene ne impresioniraju
politiari.
Tko vas impresionira?
Impresioniraju me znanstvenici,
ljudi koji se bave raznim sferama
znanosti. Recimo na sadanji lan
francuske akademije, gopsodin Radman, koji je uspio u tom velikom
svijetu. On me u svakom sluaju vie
impresinira od politiara.
S obzirom da ste u predizbornoj
kampanji imali podjednake anse da
pobijedite i izgubite, kakav je osijeaj
pobjede u trenutku objave rezultata i
koliko ste u tom trenutku u mogunosti
shvatiti osjeaje svoga protivnika, na
ijem ste se mjestu i Vi mogli nai?
Priznajem da u trenutku proglaMa znate predsjednie i ja imam slinih
problema u FOSS-u...

osobno

Bojite li se zubara?
Nije ba popularno priznati strah,
ali evo, rei u da mi nije ugodno
na zubarskoj stolici, ne uivam ba,
i uglavnom odbrojavam sekunde do
zavretka.
Kad ste prvi put bili na televiziji?

43

INTERVIEW
odgovornost za Vas?
Ja sam ovjek kao i svi drugi, a
zdravlje svakog ovjeka je vano, bez
obzira na kojoj se funkciji nalazi.

povijest

- Predsjednie, moja mama je upravo za Vas

ispeglala bijelu kutu i mi bi voljeli da se u njoj
slikate s nama.
enja izborne pobjede nisam razmiljao o gubitnicima. Bio sam
neizmjerno sretan jer je 56% biraa
u meni prepoznalo osobu koja je
spremna povesti Hrvatsku u Europu
i dati joj mjesto koje zasluuje i koje
joj pripada. Vjerujem da su u meni
prepoznali osobu koja je spremna
napraviti zaokret u odnosu na dotadanju hrvatsku politiku i izvesti Hrvatsku iz nametnute poluizolacije.
Svakako u meni su, vjerujem, vidjeli
i predsjednika-graanina, osobu koja
poznaje i eli uti i rjeiti probleme
obinog, malog ovjeka.
Inae, svi mi kandidati imali smo
samo jedan cilj pobjedu, a u funkciji
toga kako demokratskim nainom
doi do nje. No, na kraju, pobjednik
moe biti samo jedan a to sam bio ja.
U kojoj mjeri
je pobjeda na
predsjednikim izborima utjecala na Vas
kao osobu, u privatnom i javnom ivotu?
Najvie je utjecala na moju slobodu
kretanja. Naime, sada vie ne mogu
sam otii do Trga ili trgovine, uvijek je
samnom moj osobni uvar. Ali takva je
sudbina svih uvanih osoba. Radni mi
je dan sada potpuno isprogramiran, a
najtee mi pada to nemam dovoljno
vremena da se posvetim svojim
unucima.

kakljivo

Znate li to su iksice?
Ne.

44

Kad je vaa majka speglala onda moe.

To su vam kartice koja bi uz ostale

funkcije bile zamjena bonova i dokaza
studentskog statusa. Pitanje je zato ona
u Zagarebu funkcionira, a u Rijeci ne?
Ne bih znao. Zagreb je blie
oltaru (op.a.).
uli smo da ste se u mladosti trenirali
borilaku vjetinu Nanbudo. Da li ste, s
obzirom na uspjenu politiku karijeru,
ovaj sport zamijenili,
kao i va prethodnik,
elitnijim sportom, recimo
tenisom?
Na alost, sada
nemam vremena ni za
jedan sport. Inae u
mladosti sam se bavio
boksom i rukometom,
kasnije sam igrao
i tenis. Jako volim
plivanje, a nanbudo
- kao sport je ustvari
nain odranja fizike
i duhovne ravnotee.
No, takve su uglavnom
i
sve
istonjake
borilake
odnosno
sportske vjetine.
S obzirom da obavljate
dunost predsjednika
svih graana republike
Hrvatske da li smatrate
je briga za Vae zdravlje
i ono samo, vanije od
zdravlja obinog graana i samim time vea

Jednom prilikom, 1991. godine kada

ste ili u Beograd na Vas je pokuan
atentat?
Izreetali su auto, ali ja nisam bio u
njemu. Protokolom je bilo predvieno
da se vraam autom u Hrvatsku jer
sam trebao u upanji imati jedan
razgovor, no ipak nisam iao.
Da li su vam savjetovali da ne idete
tim putem?
Ne, bilo je sve dogovoreno da
stanemo u upanji. No, onda je
doao Joa Manoli i rekao mi da
upanja nije najhitnija stvar, a i put
dosta traje, te mi je savjetovao da se
vratim avionom kako sam i doao. Sve
smo to dogovarali dok smo se vozili
prema avionu s kojim se on trebao
vratiti u Hrvatsku. Meutim, ja sam
se predomislio u autu i rekao sam da
idemo zajedno avionom. Voza auta
je sam nastavio u upanju.
Takoer se je povlaila paralela izmeu
vaeg odlaska u Beograd i sudbine
Vaa majka je mene precjenila?
Bit e to preveliko za mene.

INTERVIEW
Stjepana Radia, te se putem medija
govorilo da Vam je savjetovano da ne
idete, te da odustanete od preuzimanja
predsjednitva?
Stipe uvar mi je rekao da je to
savim sigurno jer ubijaju svakog
treeg Stipu tako da mogu biti siguran
u Beogradu.

p o k u a j...

Studij medicine traje, za razliku

od drugih studija, punih dvanaest
semestara ili est godina. Nakon njega
potrebno je dvanaest mjeseci stairati,
u velikoj veini volontirajui. Ukoliko
je student redovno studirao i stairao,
po zavretku studija ima najmanje 25
godina. Da li postoji mogunost da se
doktorima medicine zbog navedenih
razloga, prilikom sluenja vojnog ili
civilnog roka, dio u kojem rade u vojnoj
ambulanti ili slinoj
medicinskoj
ustanovi, ubroji u stairanje?
Vi sigurno znate da su ureivanje,
nain i provedba obveznog stairanja
doktora medicine u nadlenosti
Ministarstva zdravstva, a iako sam
vrhovni zapovjednik, civilno sluenje
vojnog roka nije pod mojom ingerencijom. Svjestan sam da vi, zbog
duljine studija, te kasnije radi stairanja, u stvari kasnije od ostalih
moete zasnovati stalni radni odnos.
No, predlaem vam da se poveete
s drugim studentima medicine u
Hrvatskoj, i da moda razgovarate s
elnicima vaeg fakulteta ili sveuilita
pa da se moda pokrene zajednika
inicijativa da se, ako ne u cijelosti,
a onda makar dio civilnog sluenja
vojnog roka dijelom prizna i kao sta
ukoliko je to zakonski mogue.

sluajevi korupcije niti ne dogode ve

da se sve rjei prevencijom, drugim
rijeima da ih se sasijee u korijenu.
Za
vrijeme
prolog
sistema
organizacija zdravstva bila je takva da
je svakom pojedincu pruala osnovnu
uslugu koja je na neki nain davala
sigurnost bez obzira na socijalno sta-nje.
Danas kada je zdravstvo znatno naprednije, nakon svake reforme, osjea se
pad osnovnih usluga, te kvalitetne usluge
postaju dostupne samo materijalno
osiguranim osobama. Zato se reforma
zdravstva lomi na socijalno ugroenim
osobama?
Na alost, svaka reforma koju
drutvo poduzima, a one se esto
odnose na smanjivanje sredstava,
najvie pogaa najugroenije socijalne grupe. Smatram da je najbitnije
prilikom takvih reformi voditi rauna
o njima na nain da oni negativne
i neizbjene strane reforme osjete

Mojoj eni je netko kad je ila u srednju kolu prorekao da e se udati ili
za pravnika ili za pilota, a poto sam ja pokuao ii u pilotsku kolu nisam
mogao izbjei enidbu.

zdravstvo

Da li po informacijama koje su Vama

dostupne postoji korupcija u hrvatskom
zdravstvu, u kojem omjeru i na kojim
razinama?
Mislim da korupcija u zdravstvu
nije nita vea ili manja nego to je, na
alost, u bilo kojem drugom segmentu
drutva. Protiv korupcije se treba
boriti, a ne smijemo pre njom zatvarati
oi, jer nee nestati sama od sebe.
O njoj treba otvoreno progovoriti, a
nadlene institucije drave trebaju
je rjeavati. Bilo bi idealno da se

prolazile kroz reforme svih segmenata

drutva, te su reforme bile bolne, ali
neophodne. Na je cilj, opet to moram
rei, ukljuivanje u euroatlantske
integracije dakle nae zakonodavstvo
moramo prilagoditi europskom, ali i
na standard treba dostii standard
stanovnika europske unije. Naravno,
mi se ne zavaravamo i ne mislimo da
je tamo samo med i mlijeko i da e
nam samim prikljuenjem biti rjeena
sva ivotna pitanja.
Kako komentirate injenicu da
ravnatelji nekih zdravstvenih centara
nisu lijenici, ve pravnici?
S obzirom da ravnatelj u naelu nije
u direktnom kontaktu s pacijentima,
nego se brine za cjelokupno funkcioniranje rehabilitacijskog centra
mislim da je bitno da na elu bude
sposoban menader, bez obzira je
li mu izvorno zvanje ekonomist ili
lijenik, ili pak neto tree.

Svi predsjednikovi ljudi ...

najmanje. Dakako, svi smo svjesni
da se u reforme mora ii , ali isto
tako da je izuzetno bitno da oni
koji ih provode objasne koje mjere
i zbog ega poduzimaju, te koliko
e te mjere trajati. Naravo, izuzetno
je vano da se kae to se tim
reformskim mjerama kani postii,
jer naravno, nakon reforme sustav
treba funkcionirati bolje, a ne loije.
Iako recimo, pogledate druge tranzicijske zemlje, sline naoj, i one su

Uistinu je pravo zadovoljstvo i

nezaboravno iskustvo bilo razgovarati
s naim predsjednikom. Od vremena
domovinskog rata i letiminih slika
na televiziji u dnevniku nakon crtia,
pa sve do izbora za predsjednika bio
je samo gospodin politiar Stjepan
Mesi.
No, nakon ovoga susreta pamtimo ga kao dragog i jednostavnog
predsjednika svih graana Lijepe
nae.

45

DUPLERICA

I Speculum se igra arhitekta...

46

Razvojni stadiji novog znaka Speculuma

DUPLERICA

47

STUDENTSKO NASELJE

POZNATA KOLUMNA O
STUDENTSKOM NASELJU U OVOM
BROJU DONOSI:

Idila u boji
By ilkomir PAI

Nova vatrogasna vrata koja

omoguavaju da studenti samo
jednog kata izgore, dok drugi
mogu bez opekotina pobjei
na sigurnost. Pa di toga ima,
zamislite.

ada sam ove godine stekao

pravo, kao i ostala krema naeg
sveuilita, jednogodinjeg boravka
u Studenstkom domu (za samo 105 kn

Svaki objekt ima svoju boju... orginalno, mora se priznati!

Radovi jo traju...
mjeseno), nisam mogao ni naslutiti
kakavom sam au bio podaren. Naime,
dom je u potpunosti preureen.
Doavi po prvi put ove godine u dom,
predamnom se otvorio divan svijet, pun
pjesme, zabave i inih stvarica (hmmm)
koji ini studenski ivot nezaboravnim.
Gdje god mi je oko sezalo vidio sam
puno ivota i veselja, mlaahne djearce
koji natjeruju bespomone studentice,
popraeno veselim zviducima radnika
sa skela, zveket boa, nastupi mega
zvijezde Elia s boarije, zvuk builice
kojom ivahni bagerist bui rupice
okolo objekata namjenjene razonodi
nama studentima kada pokuavamo ih
nezaprljani preskoiti na putu u svoju
sobu i objekte koji su nekim udnim
kameleontskim svojstvom svakim danom
mijenjali ivahne boje. Pitao sam se
hoe li to udnovato svojstvo prijei i na
unutranjost soba i hoe li se svaki zid

Velika obnova studentskog

naselja

Pie: Zlatko Koar

tudentsko naselje I. G. Kovai

posljednje dvije godine prolazi
kroz
znatne
graevinske
promjene, sve u cilju podizanja
nivoa studentskog standarda.
U ljeto 2001. poelo se s obnovom
fasade petog objekta dok su drugi, trei i
etvrti u potpunosti preureeni. Potpuno
su obnovljeni sanitarni vorovi i tuevi,
zamijenjen je namjetaj u novookreenim
sobama, postavljene nove lampe, te
niz drugih manjih zahvata. Ujedno
je potpuno izmijenjena kotlovnica u
prizemlju prvog objekta i postavljeni novi
radijatori u svim objektima, ime je sustav
grijanja doveden u optimalno stanje.
Ovog ljeta, po zavretku ispitnih
rokova i po odlasku studenata, radovi

48

su nastavljeni. Tri stara objekta

obnovljena su novim fasadama u ivim
bojama i postavljeni su novi prozori na
sjevernoj strani objekata. Prvi put nakon
30 godina u potpunosti je preureen prvi
objekt. Izmeu ostalog, poboljana je
rasvjeta, stavljeni novi liftovi, ofarbani
hodnici te sasvim preureene sve sobe,
kupaonice, sanitarni vorovi i ajne
kuhinje. Trenutno jo traju iskopi
kanala za postavljanje novih cijevi
za kanalizaciju te kablova za struju i
Internet. Naime, u naselju e se ubrzo
otvoriti 9 novih informatikih uionica
koje e raspolagati s 40-tak raunala.
U skladu s prilivom novca, radovi teku
i dalje. U planu je do poetka narednog
semestra obnova prizemlja u prvom
objektu to ukljuuje i preureenje
velike sale te mini restorana i izgradnju
pizzerie. Zbog toga se studenti neko

obojati razliitom bojom i tako stvoriti

jedan ukusan, osebujan mozaik zvan
Studenstki dom.
Ulazim unutra. Mojem oduevljenju
opet nije bilo kraja. Novi podovi, novi
liftovi, nova vatrogasna vrata koja
omoguavaju da studenti samo jednog
kata izgore, dok drugi mogu bez
opekotina pobjei na sigurnost. Pa di
toga ima, zamislite.
A tek kad su mi do moga zaepljenog uha
dole informacije da se planira ugradnja
video-nadzora i time onemoguava ulaz
raznim nepozvanim odrpancima u nae
sobe i remete nam san, tek kad sam doznao
da e se i kuhinja potpuno preurediti i da
su kokoi poslane na hranjenje tako da
ubudue izgledaju kao svima nam znane
negenetsko manipulirane primjere iz
zapadnog svijeta. Tada ni mojoj srei nije
bilo kraja.
Sve u svemu, u novome je domu ivot
potpuna uivancija i stvarno moe bit
krivo onima koji u njemu nisu.

Uz rad ovog stroja svatko moe uiti.

Dana 11. studenog u prostoru

velike sale studentskog doma
odrana je konferencija za novinare
u povodu osvrta na akciju Homo
si te u drutvo znanja, kojom
je promovirana akcija zaklade
Sveuilita u Rijeci. Sredstva
sakupljena u toj akciji iskoritena su
izmeu ostalog za nabavu 24 raunala
i 15 kompjuterskih stolia za naselje.
vrijeme nee moi hraniti u restoranu
naselja. Planira se i proirenje velike sale
na prostor sadanjeg balkona, sve u cilju
maksimalnog iskoritenja prostora.
Uskoro e biti namjeteni novi
apartmani na estom katu petog objekta,
u kojima e moi boraviti gostujui
profesori i studenti s meunarodnih
razmjena.
Cijela rekonstrukcija naselja provodi
se u sklopu pilot projekta Ministarstava
znanosti i tehnologije u cilju pribliavanja
studentskih standarda europskim.

INFORMATIKA

oram priznati da sam

proveo stvarno mnogo
vremena razmiljajui kako
koncipirati ovaj lanak.
Kao osoba koju esto
oslovljavaju kao kompjuter freak i sl.
jasno je da se razumijem u kompjutere
i internet te da vidim beskrajne
mogunosti koje lee u moguoj
primjeni modernih tehnologija u
medicini. Opet, gledajui globalnu
kompjutersku nepismenost koja
vlada na podruju Hrvatske, nisam
htio biti pretjerano struan ili pak
previe idealizirati, to je, ini mi se,
esta pojava na podruju informatike
u medicini. Nakon tri dana mozganja
odluio sam pokuati na maksimalno
jednostavan nain predoiti to nam
to nudi taj mistini svijet kompjutera
i interneta o kojem svi priaju i kako
nam zapravo moe olakati ivot.

Ukratko,
nove
tehnologije
i
poboljanja u komunikacijskoj tehnologiji omoguuju bri protok informacija meu raunalima. Rezultat je
toga omoguavanje audio-vizualnog
komuniciranja u realnom vremenom,
tzv. videoconferencing. To znai da
dvoje ili vie osoba moe komunicirati
kao preko telefona, samo to
izmjenjuju i slikovne prikaze tj. mogu
se gledati ili pak gledati bilo to
drugo (kao npr. pacijenta), a tokom
videoconferencinga takoer mogu
izmjenjivati i sve vrste datoteka (itaj:
mogu si meusobno slati anamneze,
nalaze, RTG i ultrazvune slike ili
bilo to drugo pritiskom gumba

MEDICINA I
INTERNET
Pie: Nikola Ivan Leder (nikola.leder@medri.hr)
na miu). Zamislite to Vam je sve
omogueno ovom tehnologijom...
Poboljanja u edukaciji, pristupu i
izmjeni informacija, telemedicina
itd. Bez imalo problema, se doktor sa
kritinim sluajem negdje na Rabu,
za vrijeme oluje, moe konzultirati
sa kolegom koji radi u sredinjem
Chicagu. Naravno kad bi onaj u
Chicagu bio voljan sluati, a onaj na
Rabu imao kompjuter.

EDUKACIJA ONLINE
Kolege, danas popisujemo. Molim da
se ne log off-ate jer pratimo IP brojeve
prisutnih.
Osobno, mislim da najvee prednosti
modernih tehnologija lee u podruju
edukacije. Omoguuje nam pristup
svim materijalima svijeta, a isto tako
i svim predavanjim svijeta. Sve vie i
vie predavanja je organizirano kao
videoconferencing, a kao takva mogu
ih pratiti svi na cijelom planetu pa i
ire. Bez uvrede naim predavaima,
ali ne bi li bilo zanimljivo kada bi
nam bilo omogueno da ujemo i
pokoje predavanje stranih strunjaka
iz razliitih podruja medicine, a ne
bi li to tek bilo zabavno kad bismo
dotino predavanje pratili od kue
na kompjuteru u pidami i vaui
doruak? Ne bi li takoer bilo zgodno
da umjesto bjesomunog piskaranja
biljeaka kroz cijelo predavanje
samo nakon predavanja ostavimo
svoj e-mail predavau pa da nam
poalje kopiju predavanja ili da pak
sami kliknemo Save as u sluaju
da dotino predavanje pratimo od
kue. Jedan CD, npr. Predavanja iz
Farmakologije zauzimao bi takoer
poprilino manje mjesta u sobi nego
nekoliko biljenica, koje su sadanji
medij prenosa podataka sa predavanja.

Samo da dodam, za one male skeptike

koji se boje promjena i napretka te
uvijek nalaze neke isprike kako bi
blokirali razvoj, za sve gore navedeno,
potreban je kompjuter i kamera
spojeni na internet kod predavaa
(to ve ak i mi u Rijeci imamo) te
kompjuter spojen na internet od
strane studenta. Kompjuter koji e
vam posluiti, zajedno sa modemom
moete dobiti ve oko 500 - 1000 kn,
a oko sat vremena na internetu e vas
kotati c. 4 kn ujutro ili 2 kn naveer, a
autobusna karta ili litra - dvije benzina
(potrebna svima osim onima koji ive
u neposrednoj okolici fakulteta) e
Vas kotati oko 8 kn.
Na stranu sa istim pogodnostima,
i natrag ka surovoj stvarnosti. Sve to
to imamo nam i ne koristi puno, ali
ima nekoliko svijetlih traaka nade.
Na http://www.mef.hr/edumed moe
se nai pregrt raznih kurseva, alata
i openito informacija za edukaciju
u razliitim podrujima medicine,
a sakupili su ih i odravaju ljudi sa
zagrebakog fakulteta. Nisam uspio
nai nikakav ekvivalent tome kod nas
ili bilo gdje drugdje u Hrvatskoj.
Na
Medicinskom
Fakultetu
u
Zagrebu postoji jedna velika
zanimljivost - izborni predmet koji
se u potpunost odrava na internetu,
tzv. online izborni obavezni
predmet Jesmo li kiseli?. Ureuje

49

INFORMATIKA
i vodi ga doc. dr. sc. Sunana
Kukolja Taradi, a nalazi se na http:
//www.mef.hr/katedre/fiziolog/kiseli/
webct/index.html (da, mogli su sloiti
i krau adresu, ali ta je tu je...).
Zamislite samo to, izborni na koji se
UISTINU nije potrebno pojaviti nego
samo sjediti doma za kompjuterom.
Impresivno. Cijeli predmet izraen
je koristei program zvan WebCT
(http://www.webct.com/) jedan od
najpopularnijih alata te je stvoreno
jedan interaktivni multimedijski
edukacijski okoli (to e rei na
fancy nain da ima osim teksta i slika
animacija a moda i kakav jednostavni
programi). Osim informacija koje
Vam nudi, takoer je tu ukljuena i
komunikacija sa voditeljem predmeta,
ali neovisna o mjestu i vremenu te
nekoliko online testova - i to je to.

Kao to sam rekao - impresivno.

Druga stvar koju bih istaknuo je tzv.
The Tigel Project ili TeleInterventna
GastroEnteroLogija. Taj je projekt
namjenjen kontinuiranoj edukaciji
(lijenika gastroenterologa u ovom
sluaju). Projekt moete vidjeti na
(http://www.mef.hr/edumed/gastro/) ,
a vodi ga doc. dr. sc. Roland Pulani
te nekoliko suradnika. Sastoji se od
nekoliko nastavnih cjelina (zapravo
za sad imaju samo gastroezafagealnu
refluksnu bolest, ali govore kako
e ubaciti jo toga). Sve to trebate
napraviti je proitati kratak tekst na
temu te upisati svoje podatke i krenuti
rjeavati test. Uspjeno rijeeni test
boduje se prema pravilniku Hrvatske
Lijenike Komore i tako se doma za
kompjuterom rjeevate one zle stvari
zvane kontinuirana edukacija. Super
stvar.
Malo upozorenje razmaenim
ljeninama koji su naviknuti na
kvalitetne siteove prepune slikica

50

i animacija kao to su razni game

siteovi ili korporacijski siteovi ili
pak www.medri.hr (ala mala) da se
pripreme na ok jer 99% hrvatskih web
siteova ima kvalitetu ranog vremena
razvoja kompjutera kada su C-64 i
Atari vladali te grafiki design koji se
teko mjeri sa neolitikim ukrasima
na peinama. Naravno to bi sve bilo
puno bolje kada bi unajmili nekog
iskusnog webmastera i grafikog
designera (potrebno je samo javiti
se na nikola.leder@medri.hr, cijene
usluga su po dogovoru).

TELEMEDICINA
... znai bili ste van stanice kad Vam je
mikrometeor zaderao svemirsko odjelo
te ste se poeli guiti u vakuumu?
Telemedicina je definitivno druga
po vanosti najvea pogodnost
koju nam je omoguila moderna
telekomunikacijska
tehnologija.
Telemedicina, openito govorei,
znai lijeenje na daljinu. Danas
postoji vie definicija tog pojma, ali
najee se misli na osiguravanje
zdravstvene zatite i informiranje,
bez obzira na daljinu, koristei
telekomunikacijske tehnologije.
to nam to zapravo nudi? Nudi nam

tzv. second opinion tj. miljenje

drugog lijenika iz bilo kojeg
dijela planeta u roku od nekoliko
minuta. Takoer, omoguuje nam
efektivnu zdravstvenu zatitu i
pristup specijalistima u udaljenim
podrujima, a savren primjer za to su
nai otoci.
Internistika ordinacija Cres prva
je telemedicinska jedinica na Cresko
- Loinjskom arhipelagu i uspjeno

djeluje ve preko dvije godine. Sama

internistika ordinacija smjetena je
na povrini od 36 m2 i opremljena
je standardnim prenosnim EKG
ureajem,
tele-EKG
ureajem,
ureajem za 24-satno mjerenje tlaka
te ima mogunost brze laboratorijske
obrade. Ureaj za ultrazvunu obradu
omoguuje pregled trbunih organa,
struktura vrata i titne lijezde i time
upotpunjava dijagnostiku obradu
bolesnika. U tijeku je dijagnostika
i cost-benefit obrada projekta, ali
preliminarni podaci pokazuju da se
oprema isplatila u periodu od c. dvije
godine te se govori o gotovo potpunoj
tonosti dijagnostike.

CYBER TA?
Pitali smo studenta filozofije,
medicine i FER-a to je to cybersex.
Filozof: Kakav sex?
Medicinar: Kakav sex?
FER-ovac: Cyber ta?
Www.cybermed.hr je jedan odlino
smiljen i prilino dobro realiziran
projekt koji omoguuje interakciju
preko interneta izmeu pacijenata
i doktora. Ukratko, pacijenti mogu
ui u bilo koji forum (a koji su
podjeljeni prema granama medicine)

te upitati to ih mui. Nakon toga

doktor dolazi u forum koji je vezan za
njegovo specifino polje specijalnosti
te ostavlja odgovor. Nema ekanja u
redovima, nema papirologije, samo
par klikova i evo odgovora. Vrlo
jednostavno i super napravljeno,
a takoer ostavlja puno mjesta za
proirivanje projekta te nam pokazuje
koliko je zapravo blizu efektivna
telemedicina.

INFORMATIKA

Sjeam se da sam prije neto vie od

godinu dana nagovarao oca da okupi
par kolega s posla i da napravimo
upravo takvu stvar te okrenemo neku
paru na sponzorima. Nije ba bio
impresioniran. Drago mi je vidjeti da
je netko ipak realizirao takav projekt,
a i utjeha je vidjeti da veliki umovi
uistinu slino razmiljaju.

sadraja koji je, ini se, omniprezentan.

Oito su uprave bolnica shvatile ideju
www-a kao jo jedan nain da prikau
tko tamo radi i tko je glava kojeg odjela
i ograniili se na ponudu tih informacija.
Iznimka koju sam naao je homesite
Hitne medicinske pomoi Zagreb (http:
//jagor.srce.hr/hitna-pomoc), jedan vrlo
informativan site sa pregrt zanimljivih
informacija. Istiem sve o prvoj pomoi http://public.srce.hr/hitna-pomoc/prva/.

CARNET & MEDRI

Imam vezu na faksu, a zove se gospodin
Rui i nalazi se na Zavodu za farmakologiju svaki dan od jedan do dva.

(NE)ZANIMLJIVI LINKOVI
Bolnice, Domovi zdravlja, prve
pomoi...
Pokuao sam napraviti preglednu
listu linkova homesite-ova hrvatskih
bolnica te sam ih nakon sat vremena
uspio nai veinu. Problemi su poeli sa
pregledavanjem, jer sam htio vidjeti to
nude i eventualno ih malo usporediti.
Bad idea. Siteovi su toliko stravino,
nevjerojatno loi da mi se sledila krv u
ilama od istog uasa kojem sam bio
izloen te sam se preko sat vremena
morao smirivati kako bih nastavio
pisati ovaj tekst. Inae daleko najbolji
od svih je site KBC Rijeka na http:
//www.kbc-rijeka.hr, a drugu nagradu
dobiva Psihijatrijska bolnica Vrape na
http://www.bolnica-vrapce.hr. to se tie
siteova hrvatskih medicinskih fakulteta,
daleko najbolji je site Medicinskog
fakulteta u Zagrebu (http://www.mef.hr/
), dok ostali jednostavno nisu vrijedni
spomena.
Ipak, valja primjetiti kompletan
nedostatak bilo kakvog interesantnog

CarNET (Croatian Academic &

Research Network) nudi mnogo
besplatnih usluga svim lanovima
akademske zajednice, a to ukljuuje i
vas kolege. CarNET Vam nudi:
1 pristup internetu po vrlo povoljnim
tarifama
2 besplatnu e-mail adresu oblika
ime.prezime@medri.hr
3 prostor za objavu web stranica
4 teajeve o internetu
to znai vrlo povoljno? To znai:
5 mjesena pretplata - 0 kn
6 od 7 do 19 sati - 3,66 kn/h
7 od 19 do 7 sati - 1,88 kn/h
(PDV ukljuen, nedjeljom i blagdanom
vrijedi jeftinija tarifa).
to se pak tie kapitalistikih,
robovlasnikih i izrabljivakih sila zla,
koje se nazivaju hrvatski ISP (Internet
Service Provideri) tj. kompanija koje
Vam omoguuju pristup internetu
(a nisu CarNET) neu ni pokuati
usporediti njihove cjenike sa CarNETovim, a da izbjegnemo eventualne
tube koje bi se mogle pojaviti neemo
ih ni imenovati (jer je ionako samo
njihovo spominjanje u ovom asopisu
srozavanje kvalitete). Samo jo mala
napomena onima koji se vole pretvarati
da neto znaju (a ne znaju), CarNET-ove
usluge se kroz zadnjih dvije - tri godine
postale vrlo pouzdane i kvalitetnije od
Onih Koje Neemo Imenovati.
E-mail koji ete dobiti imat e oblik

ime.prezime@medri.hr, a moete, po
zahtjevu, dobiti i webspace (u viemanje) neogranienim koliinama te
moete izlagati svoje HTML kreacije
na
adresu
http://www.medri.hr/
IME_PO_IZBORU. Nedavno je ak
instalirana podrka za PHP i MySQL
na medri server pa ko voli nek izvoli...
Teajevi
koje
CarNET
nudi
studentima svaki mjesec odravaju se i
u Rijeci. Ponuda ukljuuje dvadesetak
razliitih teajeva o internetu, e-mailu,
surfanju, izradi web stranica itd.
Novenik moete slobodno ostaviti kod
kue, treba Vam samo X-ica (napokon
ima neku ulogu) ili index da potvrdite
svoj studentski status. Za vie detalja
pogledajte na: http://edupoint.carnet.hr.
Naravno, izmeu ostalog primjetiti ete
i da veina teajeva poinje oko 14:
00 i traje do 19:00. Mislim da je svaki
dodatni komentar vezan za turnusnu
nastavu i gubitak svih oblika drutvenog
ivota apsolutno suvian u ovom
trenutku...
Ukratko, CarNET je super, nudi
puno usluga i sve su besplatne, to je
pretty cool. Pogledajte vie na http:
//www.carnet.hr. Za prijavu za sve
te pogodnosti treba se javiti naem
CarNET coordinatoru, a to je g. Rui
koji se naazi u svojim odajama na
Zavodu za farmakologiju, a radi u
vremenu izmeu 13:00 do 14:00 svakim
danom.
Na kraju, nadam se da ste imali
strpljenja itati do ovdje. Uloio sam
dosta vremena i truda u ovaj lanak
s nadom da u malo proiriti zdrav
razum i informiranost o modernim
tehnologijama i njihovoj primjeni u
medicini. Svijestan sam tune injenice
da jedva jedna mizerna polovica
studenata ima dovoljni mentalni
kapacitet da se koristi e-mailom i taj
podatak je uistinu porazan. Treba
ulagati u svoje znanje i sposobnosti
te ako mislite da ete postati jednog
dana sposobni doktori samo navlaei
ogromne knjige i teoretiziranjem oko
zastarjelih podataka i saznanja varate
se. U modernoj medicini nema mjesta
strahu od tehnologije i to prije se svi
ponemo koristiti prednostima koje
nam nude kompjuteri i internet to e
medicina prije napredovati, a pacjenti
imati bolju zdravstvenu zatitu.

51

INFORMATIKA

Kupnja novog i
pouzdanog raunala

Pie: Marin TOTA, mr. ph.

vrha ovog lanka je uputiti

potencijalne kupce u izgradnju
jednog novog i stabilnog
sistema. Pri kupovini novog
raunala morate voditi rauna
o pojedinim komponentama, ali i
o tome kako one funkcioniraju u
cjelini, jer dobre komponente na
papiru ili komponente preporuene
od znalaca ne moraju tako
funkcionirati i u nekom drugom
sistemu.

Odabir komponenti
Nekoliko je stvari bitno pri odabiru
komponenti. Prvo i osnovno su
performanse i proizvoa (marka)
odreene
komponente.
Drugo,
komponenta ne smije predstavljati
usko grlo nekog sistema; npr.
predobar procesor s loom grafikom
karticom ili loim hard diskom,
nego se treba teiti uravnoteenom
sistemu. Kvaliteta samih komponenti
moe jako varirati pa se neupueni
kupci mogu lako zavesti idejom da za
puno manje novaca na papiru kupuju
istu stvar. Zdrava logika nalae i malo
istraivanja prije kupovine; time
ete moi bolje odabrati odreenu
komponentu, a i po nioj cijeni
(pretraite sve vama dostupne i
poznate duane). Trei bitan faktor je
servisna podrka odnosno garancija.
Dobro se raspitajte gdje se vri servis,
da li u vaem gradu ili negdje drugdje.
Traite uvijek od prodavaa da vam
na raun stavi vrijeme garancije za
pojedine komponente ili raunalo u
cjelini. Garancije mogu jako varirati,
npr. Intel Box procesor, od 6 mjeseci
(Ventex), 1 godina (veina) i TRI
godine ako bolje potraite. Za te tri
godine ne razbijajte glavu o tome da li
e vam raunalo raditi ili ne.

52

Komponente: Procesor

Matina ploa

- Vjerovatno kod veine prva i

najvanija stvar te predmet hvale u
informatikim krugovima, no odmah
i velika dilema. Naime, postoje dvije
vrste procesora koje moete danas
uzeti u obzir (od ostalih bjeite) Intel
ili AMD.
Na Intel procesor moete dobiti
veu garanciju, dobit ete i original
hladnjak, ali ete dati dosta vie
novaca nego za AMD.
AMD je procesor koji nudi najbolji
odnos cijena/performanse, ali se
vie grije, te treba kupiti kvalitetan
zasebni hladnjak (koji proizvodi i
vie buke). Odluka je vaa s time da
se veina ostalih komponenti bira na
osnovu procesora. Od Intela birajte

- Probajte nai plou koja osim to

zadovoljava sve gore navedeno ima
i odreene dodatke. Prvenstveno se
tu misli na integrirane dijelove, sve
osim integrirane grafike kartice.
Na novim matinim ploama moete
nai integrirane mrene kartice,
5.1 kanalne zvune kartice, RAID
kontroler za diskove, Firewire
prikljuci za digitalne ureaje i ostalu
periferiju... Za stabilnost uzmite Intel,
a za integrirane dodatke MSI, Abit,
Asus, Gigabyte.

RAM-memorija
- Uvijek kupujte RAM poznatih
proizvoaa
(Crucial,
Kingston,
Samsung i sl) i to na jednoj ploici
(1x256 MB je bolje nego 2x128 MB)
radi stabilnosti sistema. to se tie
koliine, uzmite to vie moete
pogotovo ako radite u memorijski
zahtjevnim aplikacijama ili radite u
vie programa odjednom. DDR333
MHz je sigurna kupovina, DDR400
samo za neke ploe, RAMBUS
ili RDRAM se vie ne razvija (ne
kupujte).

Hard disk
P4 s Northwood jezgrom i 533 MHz
sabirnicom za high end ili nove
celerone (2 GHz) za mainstream.
AMD XP od 1500-2400 oznake za
mainstream ili priekajte AMD XP na
333 MHz sabirnici od modela AMD
2400 XP nadalje.
Inae oslabljene varijante (de
facto otpad s proizvodne linije)
Intel procesora mogu se nai pod
imenom Intel Celeron, dok je to kod
AMD-a Duron koje su pogodne za
nezahtjevne i one koji kupuju prvo
raunalo.

- I ovdje vrijedi isto pravilo to se

tie koliine. Na vei HD moi ete
pohraniti vie podataka, muzike,
filmova, igrica i ostalog. Izbor vam
se svodi na IBM (oprez imali su
problema s GXP serijom diskova),
Seagate, Maxtor i WD. Osobno
preporuam Seagate Barracuda seriju
ili WD Caviar s 8 MB cache memorije.
Cache memorija je bitna (uzmite HD
s minimalno 2 MB cachea) kao i
brzina okretanja ploa diska (uzmite
minimum od 7200 okr/min). Za
naprednije i gladne brzine postoji
mogunost slaganja diskova u tzv.
RAID polje ili kupovina SCSI hard

INFORMATIKA
diska. No i nove tehnologije kucaju na
vrata, priekajte ako moete i kupite
Serial ATA hard disk.

Grafika kartica
- Ovdje je bitno paziti na koliinu,
kvalitetu i brzinu memorije, kvalitetu
2D/3D prikaza te prisutne VIVO
prikljuke (TV-izlaz, video izlaz/ulaz,
DVI ako imate LCD monitor). Izbor
vam je izmeu NVIDIA-e i ATI-a. Za
high end uzmite GeForce4 ili Radeon
9700, za mainstream uzmite Geforce3
Ti 200, Radeon 8500LE, Xabre400.
Sve ostalo to vam pokuaju prodati
nije vrijedno spomena. Ovdje je ista
stvar kao i kod procesora, postoje
jeftinije varijante s oznakom MX ili
LE. Vrijedi isto kao i kod procesora.

sliku probajte podesiti tako da imate

to veu rezoluciju (1024x768 ili vie)
na to veoj frekvenciji osvjeavanja
(minimum 85 Hz). Samsung, LG,
Philips, Sony i ostali imaju modele
navedenih karakteristika.

Kuite
- Naizgled nebitna komponenta.
Probajte nai dovoljno veliko kuite
koje e vam omoguiti eventualne
kasnije nadogradnje raunala. Naite
kuite kvalitetne zavrne obrade i
s kvalitetnim napajanjem. Za novije

Monitor
- Vrlo vana komponenta, zapravo
komponenta u koju cijeli dan
gledate. Uvijek uzmite kvalitetniji
monitor manje vidljive dijagonale
nego nekvalitetniji vei monitor.
Za 17 monitore traite flatscreen
i 96 KHz vertikalne frekvencije
osvjeavanja, a za 19 flatscreen i 110
KHz. LCD monitori jo uvijek nisu
dosegli kvalitetu CRT-a, pogotovo
ga izbjegnite ako se bavite grafikom.
Prednosti pred CRT-om su jedino
vezane uz veliinu prostora koji
zauzima (ostale ne navodim). Inae

konfiguracije
traite
minimum
300W PFC. Naravno vodite rauna
o komponentama koje namjeravate
ugraditi u isto kuite.

Tipkovnica i mouse
Najobinija, standardna i najjeftinija
tipkovnica zadovoljit e veinu
kupaca. Noviji modeli Microsofta i

Logitecha imaju programabilne tipke

te tipke kojima se moe regulirati
Internet Explorer te multimedija.
Cijena im je dosta vea, ali uvijek nude
jo i tehniku podrku te garanciju.
Ako u dananje vrijeme kupujete
mouse preporuam bilo koji optiki
mouse. Stari mievi s kuglicom su vrlo
neprecizni, teki i skloni kvarenju.
Isprobajte mouse prije kupovine jer
se razlikuju po dimenzijama. Birajte
onaj koji vam najbolje lei.

Printer i skener
Za one koji printaju velik broj
stranica preporuam HP lasere
(s ladicom za papir dolje), a za
kunu upotrebu HP inkjet printere
srednje kvalitete (ali da posjeduje
vlastitu radnu memoriju). Za one
koji namjeravaju printati fotografije
visoke kvalitete tu su HP Deskjet Cxi
serija printera. Provjerite i da li vaa
matina ploa posjeduje prikljuak
za printer (vrijedi i za svu ostalu
periferiju). Skeneri za kunu uporabu
(webskeneri) mogu se nai ve od
500 kn na vie (HP, Umax, Canon),
a skuplje modele e u potpunosti
iskoristiti samo oni kojima je struka
profesionalna obrada grafike.

Zvunici i zvuna kartica

- Ako ste sretni s injenicom da
nemate gluhonijemi PC odnosno da iz
zvunika izlaze nekakvi zvukovi, kupit
ete zvunike koji se nude u veini
dananjih gotovih konfiguracija.
Zanima li vas pristojan zvunik
odvojiti ete cca 400 kuna.
Preporuam neki od Creative Labsa
setova zvunika jer dobijate kvalitetne
2.1, 4.1 ili 5.1 setove zvunika (kuno
kino). Tu su jo i proizvoai kao
Philips, Teac, Yamaha, ostalo je
egzotika. Interesirajte se o pravoj
snazi zvunika, a ne povodite
se prenapuhanim brojkama na
zvunikim kutijama. Optimalna
zvuna kartica je Creative Labs PCI
128 koja pristojno obavlja posao za
malo novaca. Za kuno kino izaberite
Live ili Audigy karticu.
Slijedei korak je sloiti te
komponente u stabilan i brz sistem.
O tome kao i o instalaciji softwera u
nekom drugom lanku.

53

SPORT

FETA OD NOGOMETA
Izvjetava: Damir RALJEVI

subotu 26. listopada 2002.

godine u organizaciji FOSS-a
odran je sada ve tradicionalni
jesenski nogometni turnir na
igralitu naeg fakulteta.
Ove je godine sudjelovalo sedam
ekipa koje su pokazale zavidno
nogometno znanje i dokazale da se
studenti na naem fakultetu znaju
igrati s loptom.
S obzirom da se nala i pokoja
desna noga, a ne samo lijeve, te je
netko mogao i trati, turnir je bio jako
zanimljiv. Uz pregrt lijepih poteza,
prilika i poluprilika, palo je i mnogo
zgoditaka, njih ak 90 u samo 12
utakmica, to u prosjeku iznosi velikih
7.5 golova po utakmici. Zlobnici bi
rekli da su obrane bile uplje kao da
su sirevi made in Switzerland, ali
nije bilo tako, stvarno. Strijelci su te
subote doista bili raspoloeni. Da ne
duljim, evo i rezultata:

Skupina A
Tou - Nije bitno
Nije bitno - Igor
Igor - Tou
1. Igor
2200
2. Tou
2101
3. Nije bitno
2002

6:2
3:8
3:1
11:4 6
7:5 3
5:14 0

Skupina B
Beari - Taliban
Brzi i estoki - Mi
Talibani - Brzi i estoki
Beari - M
Talibani Mi
Beari - Brzi i estok
1. Mi
3300
2. Bear
3201
3. Talibani
3102
3. Brzi i estoki 3 0 0 3

9:0
3:4
3:1
1:3
4 : 10
5:4
17:8 9
15:7 6
7:20 3
8:12 0

Polufinale:

Igor Beari 3:1

Mi Tou 3:7

Finale:

Igor Tou 5:1

54

Golova je bilo ko u prii...

U finalnoj utakmici sastali su
se ekipe Igor i Tou te u fairplay
ozraju vrhunski odigrali utakmicu
i pruili pravo zadovoljstvo svojim
navijaima. Ekipa naeg fakulteta
(Tou) naalost je poraena, no nije se
radilo o nadmoi protivnika, kao to
se iz rezultata moe zakljuiti, ve o
trenutku inspiracije igraa protivnike
momadi sastavljene od susjeda naeg
fakulteta.
Za najbolji napadaki tandem
ovog turnira proglaeni su es i
Mendrila (Tou). Deki su izjavili:
Turnir je bio odlian za oputanje
od ispita i nadamo se da e turnir
postati otvoreni turnir fakulteta. A da
popravite gol?!
Kapetan pobjednike momadi,
Denis Bezina (Igor), izjavio je nakon
turnira: Turnir je bio dobar i nadam
se da e sljedee godine biti vie ekipa.
Mogunost da turnir bude otvoren
barem za nas susjede vaeg fakulteta,
koji svakodnevno s vama dijelimo ovo
igralite i meusobno odmjeravamo
snage.
I mi se nadamo. Svima vama koji
niste bili na turniru, neka vam je
ao, jer ste propustili odlian turnir i
dobar after party u FOSS-u (vidi slike
na slijedeoj strani).

Kao to ste se do sada mogli

uvjeriti,
radovi
na
novoj
zgradi kraj dekanata iskoristili
su igralite kao odlagalite
graevnog materijala i strojeva,
te slijedeih est mjeseci nee
biti slobodno za igranje. Kako bi
se taj nedostatak na neki nain
kompenzirao, docent Tomislav
Rukavina je obeao pokrivanje
trokova iznajmljivanja dvorana za
igranje dvaju turnira, u nogometu
i koarci. Od naeg povjerenika za
sport, Josipa Pejia, doznajemo
da se ti indoor turniri planiraju
organizirati
u dvanaestom
mjesecu u Dvorani 3. maja.
Naravno, svi smo pozvani, kako
igrai tako i navijai (navijaice
posebno).

Navijaka skupina MIPCRO iz Ivaneca

SPORT

es i Mendrila, dvoja

r
goaj i dob
Uz veseli u

c koji je dominirao na

padom

Rivali na terenu, na

u kapljicu..

feti ruka pod ruku.

napadae
Nagrada za najboljeeanja spram svojih najboljih)
ob
a
av
r
izv
(FOSS

After party

je poeo n
a terenu...

...nastavio se u Foss-u.

ska.
hing prije odla
Zavrni streec

55

SPORT

Tko god zavri ovakvu utrku postat e eljezni ovjek

I R O N M A N

ve se vie ljudi bavi sportom...

Od onih aerobiara i fitnesiara dva puta tjedno, pa do
aktivnih natjecatelja. Nema,
tko nije fit vie nije in.
Posebno danas postaju sve popularniji
tzv. ekstremni sportovi odnosno
sportovi koji, bilo svojim sadrajem,
nainom prekticiranja ili tjelesnom
pripremljenou koju zahtjevaju,
doslovno zasluuju taj pridjev. Meu
tim sportovima su dakako mnogi za
koje ste uli kao: paraglideing, bungee
jumping, free crumbling, down-hill
mountain bike, rafting i mnogi drugi.
A meu upravo spomenzte sportove,
ako ni po emu, onda po zahtjevnoj
tjelesnoj pripremljenosti koju je
potrebno imati, pripada i triathlon.
Posebno su atraktivni, iako jo
uvijek na ba tako poznati sportovi u
kojima se ne moe uti: pa lopta je
okrugla!!!
Kao to ste iz naslova mogli
proitati, na ove dvije stranice napisat
emo vam neto o ironman-u, tonije
triathlonu.
Mnogi su za ovaj relativno nov i
atraktivan sport vjerojatno uli, ali
veina zacijelo nije. To mogu tvrditi
jer veina ljudi kada im spomenete
triathlon ne zna o emu se radi ili
ga vrlo vjeto zamijene s biathlonom
(skijakim sportom koji objedinjuje
skijako tranje i streliarstvo) pa me
esto pri tome i pitaju: Aha, to je
ono s pukom, jel tako? ili: A
gdje pucate???. Netko
meutim i zna to
je triathlon,

56

Pie: Danilo VEJNOVI

ali je malo rtko kadar nabrojiti sve

tri discipline, zato emo vam ovim
tekstom pokuati razbistriti vaa
razmiljanja o triathlonu.
Triathlon je, kako mu i samo ime
kae, sport koji objedinjuje tri zasebna
sporta i to redom plivanje, biciklizam
i tranje. Upravo tako, najprije pliva,
potom izleti iz vode to bre, odvozi
biciklistiku dionicu, nakon ega te
jo eka i tranje. I sve to u punom
sprintu! Slii vie na nekakvu kaznu
koju je netko zasluio, nego na sport,
ali takav je to sport, pa se esto
triatlonci zbog toga i ne smatraju
potpuno normalnim ljudima.
U osnovi u triathlonu postoje etiri
osnovne vrste natjecanja:
1. Sprint teiathlon (750 m plivanja, 20
km bicikle i 5 km tranja)
2. Olimpijski triathlon (1500 m plivanja, 40 km bicikle i 10 km tranja)
3. Half-ironman (2000 m plivanja, 80
km bicikle i 21 km tranja)
4. Ironman triathlon (3800 m plivanja,
180 km bicikle i 42 195 m tranja maraton)
Obino triatlonska sezona poinje
onda kada zavri nogometna, negdje
krajem svibnja, a traje do kraja
listopada. kao to vjerojatno

znate, u Sydneyu 2000. godine je prvi

put triathlon uveden kao olimpijska
disciplina.
Nakon ovog opisa triathlona, neto
o najatrektivnijem, najzahtjevnijim
i zacijelo najteem triathlonu. A po
nekima i najteem sporti uope... to je
ironman triathlon. Najstariji, najtei
i najIjepi triatlon. Svake godine iz
zaljeva Kailua Bay 1500 vrhunski
pripremljenih sportaa i sportaica
spremno je za start najiscrpijujue
utrke na svijetu. Peed njima je put
od 3.9 km bistre vode Tihog oceana i
ukupno 222 km uarenog asfalta, od
toga 180 km na biciklu i 42 km najtee
atletske discipline - maratona . Put od
raja do pakla i nazad.
Poeci ovog, zacijelo zahtjevnog
sporta, ne seu tako daleko u prolost.
Prvi ironman odranje prije 24 godine na
Hawaima. Sve je zapoelo na redovnoj
godinjoj atletskoj utrci 1978. godine.
Te je godine jedan od trkaa, John
Collins, kako bi razbio monotoniju
samog tranja, predloio kako bi vrlo
interesantno bilo meu svim trkaima
izabrat, doista onog najjaeg, ali tranje
za to nije bilo dovoljno budui da su
svi oni bili tu negdje s tjelesnom
spremom.

SPORT
PLIVANJE: 3,9 km plivanja za poetak.

Trebalo je izabrati najjaeg plivaa,

biciklista i trkaa odnosno najjaeg
atletu uope. Collins je stoga te godine
organizirao utrku koja bi objedinila tri
discipline jedne za drugom i to: plivaki
maraton (3800 m), biciklistiku utrku
(180 km) te Honolulu maraton (42,195
km). Pri organizaciji te utrke Collins je
izjavio: Tko god zavri ovakvu utrkau
postat e eljezni ovjek i otuda
naziv ironman. Te se godine na prvom
Ironman natjecalo petnaest natjecatelja,
meu njima i jedna ena, od kojih je
utrku zavrilo njih dvanaest i tako postali
eljezni ljudi.
Na prvom Ironmanu pobjedio je
gordon Haller (nemojte ga zamijeniti sa
ravnateljem naeg KBC-a, Hermanom
Hallerom). Haller je utrku zavrio za
11 sati 46 minuta i 58 sekundi(danas
je rekord staze 8 sati 7 minuta i 45
sekundi).Od tada masovno raste
interes za taj sport, sve se vie ljudi bavi
triatjlonom pa stoga i ironmanom. Tako
da danas na ironman ne moe doi tko se
sjeti i kad mu padne na pamet. Naime,
na veinu se utrka treba prethodno
kvalificirati ili nadati se da ostane pokoje
slopodno mjesto. Pored toga treba
doputovati do mjesta natjecanja, to
TRANJE: Na kraju vas eka maraton!

najee nikada nije blie od tristotinjak

kilometara,a startnine nisu ba maji
kaalj (od 100 do 300 eura, ovisno o
utrci9. a to damo za utrku, ne raunajui
trokove prehrane, vitaminskih i inih
dodataka, sportske opreme. Stoga
vidite da ironman nije nimalo jeftin,
a ponajmanje isplativ sport za veinu.
dakako da ima i profesionalaca koji
dobro zarauju. Ali vjerujte, u znaajnoj
su manjini. tako da ironman ipak ivi
BICIKLIZAM: 180 km bicikle poslije zagrijavanja.

zahvaljujui sportskim entuzijastima.

Ironman natjecanja odravaju
se du Europe (Roth Njemaka,
Klagenfurt Austrija, Zrich vicarska,
Nica Francuska) i drugdje u svijetu
(SAD, Kanada, Novi Zeland,
Australija, Brazil...)

Sve su te Ironman utrke zaprav

samo kvalifikacije za natjecanje
Ironman na Hawaima. naime, svakom
je triatloncu san barem jednom u
ivotu nastupiti na Hawaima. To
je zasigurno najnaporniji yvjetski
triathlon koji je ujedno i svjetsko
prvenstvo u ironmanu-u.
Nain kvalificiranja za Hawaie je
porpilino sloen i nije jednak za
svaku utrku. Savaka utrka (ovisno
o teini) ima odreen broj mjesta u
pojedinim kategorijama(od 18 pa sve
do 69 godina, da dobro ste proitali
69!) koje direktno odlaze na Hawaie.
Ne ulazei u detalje tih brojeva,
to nije ni predmet ovog teksta, evo
nekoliko zanimljivosti.
Prosjeni ironman traje, ako ste
vrhunski pripremjeni, oko devet sati
(prvi zavravaju za neto vie od osam
sati)
Broj natjecatelja nije nikada manji
od dvije tisue
Ne ulazei u detalje sportske
fiziologije, impresivno je spomenuti da
svaki natjecatelj popije tijekom utrke
prosjeno oko petnaest litara tekuine.
Potroi oko 12 000 Kcal
Fizioloke potrebe se, ako ne elite
gubiti dragocjeno vrijeme, obavljaju
poput dojeneta, ali, dakako, bez
pelena.
Moete samo zamisliti koji je to
stres za organizam kada se bazalni
metabolizam tijekom utrke povea za
dvadeset puta.
Valja ovdje spomenuti i dva naa
hrvata, koji su jedini za sada uspjeli
stii do Hawaia. To su Marijan Pedii
iz Zagreba i eljko Bijuk iz Pule.
Na kraju spomenimo, kao to je
ve reeno, triatlon je uao u obitelj
olimpijskih sportova u olimpijskoj
verziji. Uz to, sve se vie ljudi u Hrvatskoj
bavi triathlonom pa se nadajmo da e
sve to pridonijeti popularizaciji ovog
atraktivnog sporta u Hrvatskoj.
I postali ste IRONMAN!!!

57

SPORT

Paralimpijske igre Zavren ahovski

turnir studenata
Sveuilita u Rijeci

Maja CRNOGORAC & Prof. Jasna LULI

aralimpijske
igre
su igre koje se ve
godinama
odravaju
paralelno s Olimpijskim
igrama.
Osnovna
karakteristika ovih igara jest
da u njima sudjeluju osobe
s invaliditetom. Poeci igara
seu u godinu 1952. kada su
se, po ideji Sir L.Gotmanna,
odrale prve Meunarodne
igre za osobe s invaliditetom.

simboliziraju
zajednitvo
duha, misli i tijela.
Sportovi koji sudjeluju
na Paralimpijskim igrama
su: plivanje, atletika, nogomet, koarka, stolni tenis,
dresurno jahanje, streljatvo
i razne druge vrste sportova.
Posebne vrste sportova su:
goal-bal, dizanje utega,
ragbi u kolicima i ostali.
Hrvatska postaje puno-

Nedugo nakon toga, tonije

godine 1960., u Rimu su
odrane prve Paralimpijske
igre na kojima je sudjelovalo
oko 400 sportaa iz 23 zemlje
svijeta. Nakon tog dogaaja,
paralelno se s Olimpijskim
igrama, odravaju i ove igre,
koje u posljednje vrijeme
pobuuju veliko zanimanje
javnosti.
Sjedite MPO-a je u Bonnu
i sastoji se od 12 stalnih
lanova. Osim njih Udruga
funkcionira i uz pomo
velikog broja volontera koji
su se posvetili radu s osobama
s
invalidnou.
Simbol
Paralimpijskih igara je znak
u obliku kapljica-zareza
koji se sastoji od tri boje:
crvene, plave i zelene. Te boje

pravni
sudionik
1994.
godine, a sportovi koji je
prezentiraju su: atletika,
dresurno jahanje, plivanje,
stolni tenis te streljatvo.
Posljednje Paralimpijske
igre, odrane u Sidneyu
2000-te godine, bile su
potvrda velikom trudu
odbora i volji oko etiri
tisue sportaa iz cijelog
svijeta.
Posjeenost
gledatelja bila je rekordna,
jer je te igre posjetilo oko
milijun i pol gledatelja.

58

Pie: Tihana GRINI

ahovskom domu Rijeka 8. i 9. studenog ove

godine po prvi puta odran je ahovski turnir
studenata Sveuilita u Rijeci. Glavni organizator
je novoosnovani ahovski klub MEDICINSKI
FAKULTET RIJEKA na elu s docentom
Damirom Muhviem i ahovskom majstoricom
Tihanom Grini. Svoje znanje odmjerilo je 13
studenata s raznih fakulteta, kojima je uspjeno sudio
upanijski sudac Troelj Teo s Graevinskog fakulteta.
Namjera organizatora bila je popularizacija aha meu
mladima, prvenstveno studentima. Poznata izreka starih
Grka o potrebi zdravog tijela i duha aktualnija je no
ikada ranije. Velika panja poklanja se upoznavanju i
zbliavanju mladih sa sportom kako bi ih se odvojilo od
opasnih ovisnosti najrazliitije vrste.
Nakon
zavrenih
9.
kola
fairplay
igre (no fair
podrazumijeva
valjda gaanje
i krau figura,
razne simulacije
ispod
stola
budui da se
igralo u mjeovitoj i homo
konkurenciji)
poredak
je
slijedei: studenti 1. Petrina Tomislav (Hoteljerski
fak.) 2. Ramea Marin (Ekonomski fak.) 3. ikanji
Bojan (Pravni fak.); studentice 1. Matuan Ivana
(Ekonomski fak.) 2. Grini Tihana (Medicinski fak.)
3. Birta Olivera (Filozofski fak.)... Manje sree imali su:
Trbojevi Damir (Via uiteljska kola), Amii Ante
(Pravni fak.), orali Samir i Nabil Mugtaba (Medicinski
fak.), Ivanovi Mario (Pomorski fak.), Krasi Jelena
(Filozofski fak.) i Sama Slavko (Hoteljerski fak.).
Svi sudionici osigurali su nastup na dravnom
prvenstvu 2003. godine. U sklopu turnira odrala se
promocija prvih ahovskih novina iji je urednik prof.
Lonar Danijel, predsjednik K Delnice.

K MEDICINSKI FAKULTET RIJEKA

lanovi ahovskog kluba naeg fakulteta pozivaju

sve koji ele nauiti igrati ah, sudjelovati na raznim
prvenstvima i drui-ti se da se jave na e-mail:
gtihanamed@yahoo.com.
ah je kao ljubav, kao glazba, ima mo ljude
initi sretnima, kae Tartakower. Zaigrajte i vi u
naem klubu!

VFT

DVI, TRI
RII

et sati popodne je, ja tek sad

dolazim doma! Ni danas nita
nova! Probudila sam se davno
(u est i pol) i krenula prema
Lovranu. Nada da bakule nee
biti (jer s kunama sam na negativnoj
nuli) brzo je pokopana jer ve na
iduoj stanici ONI ulaze, JA izlazim!
Zaista nita nova! ekam, ekam,
a bus ne dolazi. Odluujem se za
krajnju varijantu i podiem prst.
Stopanje-mrzim to! ekam, ekam i
ve pomalo brijem film o tome kako
su ljudi pokvareni, kad se zaustavi
auto. Lovran!
Napokon izlazim iz auta i razmiljam
o kretenu koji mi je pola sata uvaljiva
neku perverznu priu i pitam se ta
je meni ovo tribalo?! Nakon ekanja
od pola sata, predavanja od kojeg
ba i nema nauke, ponovo na bus!
Cvikalica vie i ne prolazi kroz aparat

Pie: Maja Crnogorac

koliko sam je puta cvikala! U Opatiji
smo i opet ekamo profesora. Pitam
se koliko mi ivota proe u ekanju, u
busu, u vercanju, pa skuim da nisam
sama i odma mi je lake. Jedna od
rijetkih stvari zbog kojih se isplati ii
na ovaj faks je optimizam i nadanje!
Toliko te izvozaju da pone virovati
u onu: sitnice ivot znae! Jedna od
takvih je kavica i tra partija s curama
u nekom bircu u Opatiji (opet se
vraamo na optimizam-moglo je biti i
gore, npr. pit kavu u Kraljevici)!
Dosta s uivanjem! Kreemo u
Rijeku! Neki stopaju, neki se vercaju,

neki kupuju kartu (a verceri im se

smiju). Ulazi bakula. Opet se neki
smiju, nekima nije do smiha-sve ostaje
isto samo se uloge minjaju! Takav je
zakon: penzioneri besplatno po busu
(vlast skuplja glasae), a mi studenti
na predavanje verckomercom! Bit
e da ovi na vrhu razmiljaju: Mladi
su oni, neka malo (20-tak km) eu, i
mi smo u njihovim godinama! Je, je!
Tako i triba! Kako nama, tako i vama!
I ulazim ja u bus, sidnem, kad bakica
me gleda pravo u oi! I ne puta!
Diem se ka i svaki put; valjda e se
i meni neko dignit kad budem stara!
Je...a profesionalna deformacija!
Dolazim doma i razmiljam: a je me
kotala ona kava u Opatiji, pa jo i
duvan! E, za danas dosta s troenjem!
Tribat e i sutra! Ne da mi ava mira
pa odem kupit vake! Uh, ta sam se
istroila, a onda se mislim: ma sutra je
novi dan! Valjda e kapnit odnekud
koja kuna! Sve u svemu, nije loe!
Moglo je bit i gore!
I tako svitu moj, ta u vam vie
pisat kad ovo nee itat ni oni iz
Autotroleja, ni oni iz Zagreba, ni nae
gazde, ve vi (isti ka i ja) pa da mi jo
upadnete u depru! Vidite kakvo je
vrime; nema se za pokaznu, a kamoli
za psihia!

FIZIOTERAPEUTI, OBOGATITE SVOJ PROFESIONALNI IVOT!

PROITAJTE: B. Lebert: Crazy
ZAVOLITE: pomoi drugima, dignuti se starijem, uistinu
uivati u praksi
HOBI: VOLONTIRAJTEEEEE!!!!!
POSJETITE:
www.paralimpic.org - sport osoba s invalidnou
www.phisicaltherapy.about.com - posao, seminari, teajevi
www.amputee-online.com - amputacije
www.ipo3api.ibelgique.com - terapijsko jahanje
www.humankinetics.com - knjige iz podruja kth
www.physiobase.com - web za fizioterapeute
www.pmfst.hr/ - biomehanika (studija)
PROETAJTE DO:
Udruge PEGAZ, Strossmayerova 5, prvi kat, koja se
bavi jahanjem u terapijske svrhe. Volontiranje se vri
subotom i nedjeljom! Pomozimo tim ljudima i budimo
sretni to im moemo pomoi jer biti zdrav je velik dar
i trebamo ga znati dijeliti s drugima! Nemojmo dozvoliti
da postanemo jedan od onih od kojih zaziremo i za koje
govorimo da nemaju srca! Zavolimo sebe, nae zvanje i
pomognimo onima koji pomo uistinu trebaju!

Pie: Maja Crnogorac

S rjeju na djela Maja na veliko vjeba!

59

RAZMJENE

Turistika agencija Kromsik

/ -kratka verzija il duga? -Daj kratku.
-Sto posto? -Ma da, ne pili. -A ja bih,
malo -NEE! -ok./

tako, eto kratke verzije teksta, po

nareenju. ijem? Niijem. (pilim
bezveze).
Kao to znate, dragi nai studenti, i ove
godine vaa najomiljenija turistika
agencija (prema broju glasova u Novome
listu) pripremila je za vas bogatu ponudu
destinacija.
Cijena je uvijek ista, ne treba puno
pisati, a i prijava je jednaka. Prema tradiciji
u holu e se pojaviti plakati a tri formata
(najee u parovima), a moda osvanu i
u karanteni (ako nam dozvole zalijepiti)
sa svim potrebnim informacijama to,
gdje i kad, dok informaciju zato moete
saznati ve iz ovog broja spekuluma negdje
pod rubrikom mili i nemili dogaaji iz
bijelog svijeta, ako postoji.
Najbitnije zaboravih, a i mnogi od vas

DALIA GRUODYTE, 24 god., LITVA

Drago mi je da sam od svih zemalja

izabrala ba Hrvatsku za svoju prvu
strunu praksu u studentskoj razmjeni.
Ugodno sam bila iznenaena toplim
doekom u bolnici. Vidjela sam i
nauila puno toga i mogla sam komotno
razgovarati s lijenicima na engleskom
jeziku. Studenti na razmjeni u Rijeci
ne mogu se osjeati osamljenima ni
ostavljenima na cjedilu i zato moram rei
veliko HVALA ljudima CroMsic-a koji su
nam osigurali besplatni smjetaj i prijevoz
po Rijeci, vodili nas gradom i upoznali s
njegovom povijeu, slavnim i zanimljivim
mjestima, ali i sa samim ivotom Hrvata.
Mislim da su rijeki studenti nadasve
ljubazni i prijateljski, puni ivota i s njima
je lijepo provoditi vrijeme.

onaj deko za razmjene

odavno, postoje ti neki zloglasni bodovi

kojma se dobija razmjena pa vam je tu
negdje na stranici i popis koliko to vrijedi.
Tko nije upoznat s time vidjet e i sam
da to i nije neka filozofija nego na poziv
u pomo svima koji bi putovali da nam
tijekom godine malo pomognu, a mi ih
turistiki nagradimo. O kakvoj se pomoi
radi moete se uvjeriti takoer u ovom
broju Spekuluma vjerojatno negdje kod
kako nam je loe bilo, podosta se jelo, a
bogami i pilo. Jebote, najlake zaraena
razmjena, a nai studenti to ne kue. Ma
tko vam je kriv. Eto.
I da nisam vie uo one prie oko
malverzacija s razmjenama od prije par
godina jer smo odavno transparentni, a
prole godine je ak ostalo i razmjenskih
mjesta! Ili ste postali fine i razmaene
guzice ili vas je strah doi i uzeti to
vam pripada. Ne budite blesavi, putujte
za nita dok ste studenti jer kad vas
uhvati koloteina ivota zaboravite na

svakodnevni provod i zajebanciju. Toga

onda vie nema. Ko kastracija.

Hrvatska je zemlja s predivnim

krajolicima, divnom klimom i vrlo
prijaznim ljudima. Stvarno mi se svialo
boraviti ovdje. Upoznala sam prijazne
ljude iz cijele Europe, nauila puno
o hrvatskoj povijesti i svakodnevnom
ivotu to je izgradilo pozitivan stav
prema Hrvatskoj kao dravi i njenim
stanovnicima. Mislim da su studentske
razmjene divan nain za malo rekreacije,
a ujedno i skupljanja novih znanja; istinski
divno iskustvo za sve nas.

nakon to smo ovdje 3 tjedna, nimalo ne

alimo to smo doli. Lijenici i ostalo
zdravstveno osoblje su vrlo ljubazni.
Hrana nam se svia, a i gostoprimstvo
je dobro. Studenti iz CroMsic-a su nam
pomagali kad god smo ih trebali. Vodili
su nas na razliita mjesta kako bi nas
upoznali s krajolikom Rijeke i okolice,
naveer u grad Posebno nam se svidjela
besplatna karta za bus.
to se tie same zemlje, nevjerojatna
je. Bili smo na plaama u Dalmaciji
(Dubrovnik, Split, Trogir, otoci),
u Zagrebu i na Plitvicama. Obala je
fantastina. Dubrovnik nas se posebno
dojmio, posebice nou. Ukratko, mislim
da je Hrvatska idealno mjesto za odmor i
studentsku razmjenu, s prijaznim ljudima
i ugodnom atmosferom.

DAVID ELLUL, 21 god.

student 4. godine studija medicine iz Malte

Odluili smo doi u Hrvatsku na
studentsku razmjenu nakon to su nam
je brojni prijatelji preporuili. Sada,
Od veere preko feti do izlazaka - to je na Cromsic!

60

Pie: Luka IROLA

OSNOVNI BODOVI
Prosjek ocjena (zaokrueno) x 2
Godina studija
x2
Znanstveni rad 1 rad= 1 bod
Demonstratura 1 god.= 1 Bod
Foss medri card
1 bod
Aktivni rad u fossu
3 boda
Druga razmjena
-7 bodova
Aktivno lanstvo cromsic
8 bodova
DODATNI BODOVI
Doekivanje i smjetaj + bolnica 1 bod
Ispraaj
0,5 boda
O.D.P.1 1 Vikend
3 boda
O.D.P.1 1 Mjesec
15 bodova
POSEBNA KATEGORIJA
Osobni smjetaj osigurana razmjena
Osobni smjetaj osigurana razmjena
I prehrana
i plaena kotizacija

RAZMJENE

Budapest 2002.
Pie: Vedran FRKOVI

oja razmjena je bila u

Maarskoj. Cijeli 8. mjesec
u Budimpeti na njihovoj
kardiolokoj klinici koja
je referalni centar za
kardioloka oboljenja (vrlo vano).
Meni se razmjena svidjela jer je sve
bilo jako spontano, a spontano je
bilo jer maarski studenti ne ele ili
nisu u stanju organizirati nita osim
... Ma ba nita. Tako da sve to je
bilo organizirali smo si sami. Inae
Budimpeta je jedan od centara koji
prima vie studenata openito, pa
nas je bilo osamdesetak. to se tie
bolnice bilo je dosta zanimljivo, ali
vrijedi pravilo da ako elite neto vie
treba vie i daviti svoje mentore koji
su na kraju ipak koliko-toliko voljni
raditi sa studentima.
Mislim da sam stvarno imao sreu

jer nikad u ivotu na okupu nisam

vidio toliko zanimljivih i simpatinih
ljudi. Polovica su bili arapi (egipani,
tuniani...), a ostatak uglavnom ljudi
s juga Europe, to je bilo sasvim OK
jer smo se dosta dobro posloili po
mentalitetu (kanjenje nije uvreda
nego normalan obiaj i sve ostale lijepe
stvari to ne idu sa sjevernjacima).
Kako sam rekao sami smo si
organizirali slobodno vrijeme, poevi
od toga da je netko svaku veeru kuhao
jelo specifino za svoju zemlju ili dio
svijeta do izlazaka po jazz barovima
kojih je grad pun. Oito u Budimpeti
stvarno nije problem nai zabavu jer
to je grad u kojem doslovno moete

provesti nekoliko mjeseci, a da svaku

veer idete na drugo mjesto i ludo se
zabavite. Prostitucija je legalna pa svi
koji imaju novaca i volje, a nemaju
sposobnosti, dou na svoje. Mnogi
vjerojatno imaju predrasude prema
Maarima pa tako i Budimpeti, ali
to je grad od 2,5 miliona stanovnika
i od europskih novinara je ove
godine proglaen za najbolji ljetni
grad u Europi. Prava istina da bilo
koji hrvatski grad u usporedbi sa
Budimpetom izgleda jadno kao kakav
drniki zaselak zimi J.
Dakle, zbog totalne dezorganizacije
koja je vrhunski oblik slobode, hrpe
predivnih ljudi iz razliitih zemalja,
predivnih kavana, brojnih jazz barova,
open-air disko klubova, dobrih
restorana i svega to niti ne stane na
cijelu stranu, Budimpeta je pravi
izbor za one koji ele na razmjenu
sami bez da im netko visi na rukavu
i za one koji vole malo drugaije
zabave od jaranluka summer Opatije
ili Crikvenice.

Mjesto dogadaja: Messina,Sicilija

Vrijeme dogadaja:16.07.-12.08.2002.

akon dugih priprema i

dogovaranja konacno je doao
dan polaska. Iz Rijeke do
Trsta, a potom na avion i do
Messine. Za sve to vam treba
oko 5 sati i 1600 kn.
Messina je smjetena na sjeveru
Sicilije i vrlo je popularno turistiko
mjesto.Prvo to osjetite je velika
vruina jer temperatura ovdje tokom
dana je 45, a po noci ne pada ispod 30.
Meutim neete se prekuhati jer samo
30 minuta od vaeg studentskog doma
su pjeane plae gdje e te se donekle
osvjeiti. Pritom moete ismijavati
Talijane koji rade majmune sami od
sebe (trbusnjaci i isklekovi na plai).
E da, taj studentski dom i nije ba
dom u pravom smislu rijei nego prije
hotel. Vrata se otvaraju na senzor,ne
postoji klju od sobe ve kartica.
Uete unutra, imate veliku sobu sa
svime to vam je potrebno (od svega

toga najiskoriteniji je friider u

kojemu drite svu cugu za zabavu).
to se tie zabave ona je organizirana
ili na plai ili u disku na otvorenom,
odnosno sami si je moete organizirati
u domu. To i nije neki problem s
obzirom da vas je 70-tak i svako je
zaduen za neto. Za one koji se
boje gladi nek se ne brinu jer imate
3 obroka dnevno koja su ukljuena u
cijenu razmjene (hrana je zbilja dobra
i za one najizbirljivije).
Preko vikenda imali smo izlete na
Vulkansko otoje, u Agrigento,Siracu
su,Tindari i druga mjesta.Sve u svemu
obiete cijelu Siciliju i platite 100 eura
za sve.
Osim zabave tu je i rad. Bolnica se
nalazi 15 minuta autobusom (dobijete
besplatnu kartu za mjesec dana) od
doma. Neki doktori znaju engleski,
mada ih je malo (pa ipak smo u
Italiji). Moj izbor je bila kardiologija,

ali uglavnom svi dobiju ono to ele.

Mogu rei da su prema svima fer,
dozvoljavaju da ste sami s pacijentom,
pregledate ga i napravite mu UTZ
srca.
to se tie IFMSA organizacije, oni
su dosta dobro organizirani, ali vrijeme
kod njih ne znai nita, shvatite nita.
Ako kau da se kree u 5 to znai
kanjenje barem sat vremena i zatim
polazak. Ali imate dovoljno vremena
(mjesec dana) da se koliko-toliko na
to naviknete.
U poetku se ini da tih mjesec
dana nee brzo proi, a jo niste se ni
okrenuli ve morate nazad. Svi jedni
druge ispraaju, piu mail adrese,
razgledice s posvetama. Nae se i
pokoja suza jer ipak doao je kraj.
No bez brige, neete to zaboraviti,
a imati ete uza sebe i slike koje
su svaki trenutak tih mjesec dana
ovjekovjeile.
Pie: Maja ILI

61

RAZMJENE

Sunce, more,
pustinja... i TNT!!!

vion je sletio i otvorila su se

vrata, kad eto i prvog oka
temperatura je lagano
via nego to sam oekivao
(oko 45), ali organizam se
nekako privikne nakon dva do tri
tjedna dehidracije. Drugi ok je
uslijedio ubrzo nazvao sam njihovu
studentsku organizaciju i otkrio da
nisu oekivali nikoga meni slinoga (a
tko i bi), ali su u cilju jaanja hrvatskoizraelskih odnosa ipak odluili da mi
daju smjetaj i radno mjesto u bolnici.
Naravno, smjestili su me na odjel koji
u Izraelu uvijek radi punom parom
HITNA. Nakon prve pomisli da
u se utopiti
u krvi stav mi
se jako brzo
promijenio
kad sam vidio
organizaciju i
opremu koji
oni posjeduju.
Samo usporedbe radi,
junaci
tv
serije
ER
ostavljaju dojam lobotomiranih
smuenjaka, ako ih usporedimo s
njihovim kolegama iz Izraela.
Uzgred reeno model njihove hitne
preuzet je od amerikanaca pa tako svi
koji bi htjeli raditi u amerikoj ER, a
ne zovu se Goran Vinji slobodno
mogu otii u Izrael (jamim da se
nee razoarati).
Kao i uvijek nakon posla treba
neto i pojesti. I tako odem ja u
kantinu, ponavljajui u sebi mantru:
Nema ptice do prasice, kad ono
u Izraelu pajcek nepoznata vrsta
imaju samo neki kosher! Ajde
dobro, skupim ja hrabrosti, stavim
kosher hranu na tanjur, a ona ne
bjei; stavim kodsher u usta, a ono,
zamislite, jestivo! Da samo jestivo
ak i ukusno! Nakon nekoliko sati
saznate da je i probavljivo. Inae, za
one koji nisu znali, kosher je hrana

62

Slovenija
(Deela)

Pie:
Neboja VINJI PICHLER

pripremljena po vjerskom zakonu

Kashrutu, a fora je u tome da ne
pijete mlijeko est sati nakon mesnog
obroka, ne jedete svinjetinu, ribu bez
ljusaka (jegulja) i rakove.
Nakon jela i odmora treba izai.
Ako volite dinamine izlaske (a ne
splaine tipa Opatije) Tel Aviv je
mjesti za vas. Kafii su im predivni,
a osoblj ima nama neku neshvatljivu
filozofiju oni su tamo zbog vas, a ne
vi zbog njih. Njihova uslunost bi po
naim mjerilima bila patoloka. Cijeli
osmi mjesec na predvinoj plai u Tel
Avivu odvija se mnotvo festivala na
kojima e svatko nai neto za sebe.
Meni su bi-li
najdrai techno partiji
na
kojima
vas
dok
pleete obasipa vodena
praina valova visokih
est do sedam
metara.
Ludnica!
Naravno, u Izraelu je sve krcato
osiguranjem koje e vam ljubazno
deset do petnaest puta dnevno
masirati kria uz upite da li ste
nestani i imate li kakvu spravicu od
devet, deset ili vie milimetra.
Izrael je mala zemlja tako da je
moete prijei uzdu i poprijeko.
Mjesta koja morate vidjeti su: Golan,
visoravan na sjeveru kao stvorena za
kampiranje; Mrtvo more, u kojem je
plivanje zabavno samo mazohistima;
Masada, utvrda na Mrtvom moru,
na koju ako se popnete bez iare
stjeete reputaciju hadrcore cionista,
i naravno Jeruzalem. Za one kojima
i to nije dosta, toplo preporuam
Jordan (morate vidjeti Petru, cijeli
grad je sklesan u kamenu).
To bi bilo sve od vaeg dopisnika iz
Izraela.
Shalom!

Pie: Elena GOMBA

to, ove godine bila sam na razmjeni

u Sloveniji u Ljubljani. Provela sam
tamo prekrasnih mjesec dana. Svaka
pohvala SloMSIC-u na organizaciji
razmjene. Stvarno znaju spojiti
ugodno s korisnim.
Gastroenterologija je bila moj odjel.
Svaki dan sam dolazila u 7 i 30, a odlazila
u 16 sati. Doktori su im super, imali su
strpljenja objasniti mi sve to sam ih pitala.
Bio je samo jedan mali problemi, nisu
skuili da sam na treoj godini, mislili su
da sam na estoj! Valjda sam i ne znajui
pustila bradu. Oni inae imaju vjebe iz
interne tek kad je odsluaju. Vjebala sam
uzimati anamnezu i status, gledala sam
endoskopske i utz pretrage, nauila sam
vaditi krv, dodijelili su mi jednu sobu tako
da sam izvjetavala na glavnoj viziti, gledala
sam punkciju ascitesa, stavljanje katetera...
Inae, i zabava im je bila za svaku
pohvalu. Svaki dan je bio neki izlet, party...
Jednostavno, cijeli dan sam bila zauzeta.
Slovenci su super za organizirati ur kako
bi oni rekli. Ima jedan stvarno super birc
(ao mi je da nemam slike od tamo) u kojem
je sve puno kostura koji se miu. Stvarno,
ne alim se. Neki od njih ak i pleu, jedan
kostur zabija svom frendu avao u glavu!
Oni koji kao ja vole planinarenje takoer su
doli na svoje gute.
Evo i jedne zanimljivosti koju sam
saznala: U Sloveniji kad se dogovore da e
se npr. drugi dan 100 posto nai onda jo
na kraju kako bi potvrdili kau VALJDA?!
I to im onda stvarno znai dogovoreno
i potvreno. A da i mi to probamo????moo mislit.

RAZMJENE

MJESTO RADNJE: Stockholm, vedska;

VRIJEME RADNJE: 12. 7. - 12. 8. 2002.
MISIJA: studentska razmjena;

Pie: Ana PETROVI

tockholm je grad optimalne veliine, nudi vam

sve to vam treba: muzeje, more, plae, arhipelag
s 24 000 otoka ( ej!), zabavne parkove, a i obine
parkove, znamenitosti i mjesta za izlaske apsolutno
svake vrste, 24 sata na dan. Uz to ima i izvanredan
gradski prijevoz, takoer 24 sata na dan, to vam
omoguuje da do mile volje konzumirate gore navedeno.
Dodajte k tome i injenicu da sunce zalazi u 10 naveer
i da dnevna temperatura rijetko pada ispod 25, i odmah
vam je jasno da se tope sve vae predrasude o jaknama
usred ljeta.
to se bolnice tie, ve na samom poetku vam panju
privuku tri stvari: 1) svi, od bolniara do pacijenata,
izvrsno govore engleski; 2) pacijenti su uglavnom vrlo
stari (rekord-104 godine); 3) lijenici su vrlo temeljiti i,
posljedino, spori, na to su pacijenti oito naviknuti: u
hitnu dolaze s novinama, knjigama, marendom i uope
se ne ivciraju. Moda zato dulje ive. Slijedea neobina
stvar je to da se svi trude oko vas, trae vas po odjelu kad
imaju zanimljiv sluaj, staisti i mlai specijalizanti vas
zovu van... Sve u svemu, susretljivost koja bi zadovoljila
i najrazmaenije pojedince. Ipak, savjetujem vam da
izaberete hitnu ili kirurgiju, a izbjegavate odjele jer ste
u tom sluaju osueni na vizite i dijagnostiku.
Organizacija IFMSA u Stockholmu, usprkos njihovom
velikom trudu nije ba impresivna, primjedbe uglavnom
idu na raun manjka matovitosti. Meutim, u isto
vrijeme kad i vi, tamo boravi i 25 vaih kolega iz svijeta,
tako da jedino to vam moe nedostajati tih mjesec dana
je SAN. Ah da, i novac, naravno. Prie da je vedska
skupa shvatite doslovno: iako ima dosta stvari koje su
besplatne, ono to se plaa, zaista se-PLAA.

Svima dobro znani predsjednik

Cromsica marljiv je i puno, puno
zaposlen student. Stvarno nije stigao
napisati o svojoj razmjeni. No, ipak
slike je uredno dostavio. Pogledajte,
moda su rijei i suvine.
Mondelo beach

100 posto sun

Zeusov hram

63

RAZMJENE

Report from Helsinki: Hei! THIS IS

EXPERIENCE
O
OF A
LIFETIME...
dmah na poetku da vas izvijestim
da sva jednostavnost finskog jezika
zavrava na ovom pozdravu; sve
ostalo je komplicirano i slabo
dokuivo (15 deklinacija, nema
prijedloga i sline fore), osim ukoliko ne
govorite maarski.
Ve prvi dojam na Helsinkom
aerodromu je bio pomalo zabrinjavajui;
1. kolovoza-pozor ljudi, kalendarska pica
ljeta, doekala me je magla i kia. Sreom,
prvi dojmovi esto su pogreni, pa su
naredni dani bili suncem obasjani. Ovo
vam naglaavam zato to je to ponekad
bilo i iritantno s obzirom da u Finskoj ljeti
svie oko tri i pol, a mrak nastupa tek oko
jedanaest. Znai, svi vi(mi) none ptice na
razmjenu za vrijeme zimskih mjeseci!
Laura Hirvensalo, FIMSICOV-a
vodikinja i vrsta ruka (da, da, samo joj
se pokuajte pojaviti bez zdravstvenog
osiguranja, pa ste u grdnoj gabuli), brzo
je objasnila specifinosti i male tajne
finskih kunih pravila; naime, doma
se ne ee u cipelama (isto kao kod
Japanaca i Bosanaca), a sve potankosti
o razvrstavanju otpada-papir, staklo,
plastika, itd. mogle bi se i studirati. Tako
je zapoeo mjesec koji se moe opisati
samo u superlativima. Prvo, malo o
medicini za studente-goste. Svi oni, koji
se budu odluili za transplantacijsku
kirurgiju, kao moja malenkost, trebali
bi znati da e biti odvojeni od ostalih
stranih studenata, jer je kirurka klinika
Kirurginen u zasebnom dijelu grada.
Takoer, poeljno je imati mobilni telefon
i biti dostupan svih sedam dana u tjednu
u sluaju da se pojavi organ-donor. U
suprotnom praksa u bolnici e vam se
pretvoriti u niz beskrajnih, nerazumljivih
vizita, na kojima se raspravlja iskljuivo
na finskom. Kada se pojavi organ-donor,
eksplantacijski tim uzima premijerov
mali mlanjak (pun koe i mahagonija,
nisu finski lijenici od juer), i odlijee
u bilo koji dio zemlje. Tako je va
textopisac jedno nedjeljno poslijepodne
slao sms u Helsinki kako tu veer ne
stigne na vrijeme, jer je u avionu 800
km sjevernije. Sve u svemu dinamian,
teak, ali i zanimljiv posao.
Helsinki kao glavni grad oskudijeva

64

svim onim impozantnim zgradama kakve

uobiajeno imaju metropole. Svi su na
biciklima sa smijenim kacigama. Mirno
je i nevjerojatno isto, a skupine plavih
ljudi se lijeno izleavaju na travnjacima.
Stranaca gotovo i da nema, to je i
razumljivo zbog jezine barijere. Tu i
tamo proleti neki tramvaj. Postoji mali
milijun duana, ali bahati Finci nikoga
ne posluaju (sve je samousluga) pa biste
se mogli pomuiti da naete npr. majicu
ba svoga broja. Cijene su PAPRENE! Za
nabavku, hmmm..., potreptina za tulum
(pivo, rakija, pardon, 80% vodtka). Finci
odlaze u Tallin, Estonija koji zbilja vrijedi
posjetiti, posebno zbog srednjovjekovnog
Starog grada, a i blizu je-45 min. vonje
katamaranom. Pria za sebe je putovanje
na velikim trajektima (made in Croatia)
za Stockholm koje traje cijelu no i na
kojima je, valjda, jedino kapetan trijezan.
Nacionalni finski sport je znojenje u
saunama u kojima je temperatura od 80100 stupnjeva celzijusovih. Nevjerojatno,
zar ne? Jo je zanimljivije da u saune
ide ensko-muko drutvo, naravno, bez
niti jedne krpice na sebi. Dakle, imajui
u vidu ova dva trigera, ako vas u finskoj
sauni ne pogodi infarkt i jo se znojni,
borite za dah, ljubazni Finac ili Finkinja
e vam dodati buket brezovih grana (lie
included), zvan vaasta. Oekuje se da se
dobro iibate po leima, nogama, gdje ve
stignete. Ako i ovo preivite, i pomislite
kako ste preivjeli Golgotu-prevarili
ste se; slijedi grupno kupanje u mrzlom
jezeru (ljeti) ili valjanje po snijegu (zimi).
I tako nekoliko puta naizmjence, sve dok
cirkulacija ne otkae ili se ne navikne.
Na kraju ne moete bez saune, pa kad
se vratite doma, na pamet vam dolaze
ideje o tome to preurediti u vlastitoj sobi
da se postigne temperatura od 80 do 100
stupnjeva.
Ima jo...ali ne stane sve u Speculum.
Jo za kraj prijevod najupotrebljivanijih
rijei
u
Finskoj:
keijo-pivo,
melekoheleposti-laganini,
kaksi-izraz
koji je teko prevesti; opisuje vae
trenutno raspoloenje, mali savjetkoristite ga to ee.
Hei, hei! (jel treba prijevod?).

Pie: Amir IBUKI

ve je poelo prilino davno, bila

sam na 4. godini. Sjedei u Foss-u
i pripremajui CISS-a (kongres za
medicinare i studente) traili smo list
papira da neto zapiemo i kako to
ve biva, okrene da vidi ta ima s druge
strane, jel slobodno za vandaliziranje, kad
gle uda neto zanimljivo!
Oduvijek sam matala o putovanjima
po dalekim zemljama, upoznavanju ljudi
i drugaijeg naina ivota. Zato sam malo
istraila to ekipa navedena na slavnom
papiru nudi. Ukratko, nakon 15 min
razgovora u vrlo oputenoj atmosferi
saznala sam da mogu poeti ispunjavati neke
snove! Put u SAD plus rad u kampu preko
ljeta jednako dobra zabava! Party je poeo
ekanjem vize u Zagrebu sa jo pedesetak
supatnika, u 5:30 ujutro, kao zadnji jadnici
koji se smrzavaju ekajui kartu za bolji
ivot. Ali, odatle je krenulo nabolje. Let sa
Plesa, dolazak na Manhattan kasno naveer,
Times Square, spavanje na Columbia
University. Ve tada sam namirisala da je
to tek poetak. Bila sam u pravu! Dolaskom
u mali kamp s 99,9% malih crnih, ivot mi
se okrenuo naopake. Zaposlili su me kao
uitelja plivanja i lifeguarda, a uz to sam jo
i brinula o 6-8 preslatkih klinki u najboljoj
dobi, 11-13, taman da me u potpunosti
izlude svojim hormonima! Nauila sam
toliko toga: pravi ghetto hip-hop, trash
talk (nai bi rekli zdravo seljaenje), kako
sloiti najlue odjevne predmete i boje
i uope se ne osjeati udno. Amera je
previe pa se i ne okreu za drugima. Totalno
drugaiji nain razmiljanja, u stilu ja sam
sebi najljepa, a vi kako elite! Kad samo
pomislim kako se nae cure ivciraju zbog
ovog ili onog detalja. Upoznala sam mnogo
internacionalaca kojima je, vie nego oito,
ivotni hobi muvati se po bijelom svijetu i
provoditi se to lue! Australci su definitivno

PUTOVANJA
naaaaajvee pijandure, Rusi su tu negdje.
Najdeblji su Novozelanani i naravno
Ameri. Hrvati su najbolji ljakeri i najvei
tulumari, Britanci najseksi.
Izlasci su se uglavnom svodili na oblinji
gradi i tamonje pijanke, ali povremeno
smo znali potegnuti i do New Yorka.
Tamonji klubovi su pria za sebe, sve puno
ekipe svih boja i oblika koja samo eli to
lui provod bez obzira na cijenu!
Cijeli boravak u kampu traje nekih 8-11
tjedana ovisno o tipu (obiteljski, za djecu
bez roditelja, iz velikih gradova, religijski)
i nije previe teko pronai neto za sebe.
Isto tako trae nam i posao: opie svoje
sposobnosti i fino iznese elje, a agencija
se potrudi i voila-eto te u Amerika!!!
Nakon kampa ostaje dovoljno vremena
za putovanje i upoznavanje te ogromne
drave. Meni je ovo ljeto bilo tree u
nizu i kako stvari stoje bit e jo jedno, i
to u istom kampu. Veina koja sudjeluje
u ovom programu su studenti ekonomije,
prava, hotelijerstva, a ja sam ivi dokaz da
uz malo truda i organizacije i medicinari,
zubarici i ostali s naeg faksa mogu, samo
ako dovoljno.
I zato ako ste mladi u srcu, elite se
dobro zabaviti, volite djecu i upoznavanje,
novi ljudi i kultura, ovo je definitivno za
vas! Za sve informacije moete se s punim
povjerenjem obratiti Vedrani (051/213-203)
i postaviti bilo koje pitanje, vie ili manje
pametno. Ona e se zasigurno potruditi i
pronai sve to vas zanima.
Toliko od mene, nadam se da je ovo bilo
dovoljno da uvjerim barem neke od vas
kako studij nije samo i iskljuivo uenje.
Moemo mi i bolje!!!
See ya in America!!!

Pie: Maja JELI

TIMOGRADNJA

e, ne. Ovo nije lanak o

graevinarstvu ili slinom iako
nam je faks zadnjih nekoliko
mjeseci bio (i jo uvijek je)
poligon za razne radnike i
svakakve strojeve. Ali ipak, ovaj tekst
govori o gradnji. O gradnji doivljaja,
uspjeha i tima!
Nakon dugo natezanja i skupljanja
ponuda naih turistikih poslovnica,
od silnih atraktivnih aranmana naa
je odluka odmah pala na najrealnije
rjeenje kada smo vidjeli cijene
pojedinih izleta. Moete zamisliti kako
su vai demosi sa Zavoda za biologiju
matali o Parizu, Peti, Beu, a na
kraju prihvatili ponudu za odlazak u
susjednu nam Sloveniju. Stremljenja
su jedno, a mogunosti ipak drugo
(govorimo o demonstratorskoj zaradi)
te je tako na bioloki deveterac
krenuo u istraivanje Slovenskih
ljepota.
Kako ne bi ispalo da se na izlet
sveo samo na zabavu i da nam r..
vidi put (prijevod: glutealna regija)
odluili smo ispuniti svaku minutu i
vidjeti to vie.
U Postojni smo bili prilino nestani
tako da su nas vlakiem provlaili
kroz svakakve stalaktite, stalagmite
i stalagmate (to vam je kada se prva
dva spoje), a onda smo se divili
graditeljima Predjamskog grada i
njegovim zagonetnim prostorima
ukopanim u samu stijenu. U naem
autobusu vladala je ugodna i oputena
atmosfera, a pojedinci koji su ozbiljno
prouili obiaje naih susjeda poeli
su jodlati (jo nam je samo nedostajao
Kekec) stvarajui takve zvukove da
je na voza iznenada poeo koiti
mislei da ga zaustavlja prometna
patrola.
Stigavi u Ljubljanu (molim lj
itajte kao l+j jer se janezi bodo
jezili) posjetili smo stari grad Emonu,
Preernov trg i Skeleton pub.
Toplo bih preporuio kolegama s
anatomije da obvezno vide potonje
zbog savrenog ugoaja stvorenog
materijalom koji oni inae koriste na
vjebama.

Do naeg konanog cilja trebalo je

jo dosta vremena pa smo svi slono
zaveslali prema Bohinju. Predveer
smo stigli u konaite ob jezeru i
nakon to smo se upristojili krenuli
smo na veeru. Kako je vrijeme
odmicalo tako je i nae raspoloenje
kulminiralo uz gurmanske delicije
obilato zalivene ljekovitim travama s
gorskih padina. Ostatak veeri proveli
smo u vedroj raspravi, zanimljivim
razgovorima i Freudovskim analizama
(pravi timski rad).
Jutarnja izmaglica ponad uspavanog
jezera odgovarala je stanju u naim
hemisferama. Novi dan, novi izazovi
i istraivaki duh ponijeli su nas u
nove avanture. Pentrali smo se prema
izvoru Savice prisjeajui se lijepih
uspomena na silna planinarenja s
naim profesorom iz tjelesnog odgoja.
Mens sana in corpore sano, kondicija
nas jo uvijek nije napustila! Nakon
photo sessiona pod slapovima krenuli
smo prema Bledu i svratili u Vingard
divei se krajobrazu. eui oko
jezera, navratili smo i do Slaiarne
pri Franciju na kremnite kako bi
ispravili negativni kalorijski disbalans.
I kako to biva u svakoj prii, svemu
doe kraj pa tako i naem izletu. Do
vienja do novih zgoda i nezgoda
egrta s biologije!

Pie: Josip AMAN

65

PUTOVANJA

MADE
IN
CHINA
Pie: Jelena TOPI

tako , nakon svih problema oko

puta doao je i taj dan,18.07. kada
smo bili spremni za polazak na 51.u generalnu skuptinu IFMSA-a
(Meunarodne udruge studenata
medicine). To je bio dan kojim
prestaje sve poznato a zapoinje
neto, s im se nismo nikada sreli
Kina i Taiwan.

zemlje, ali koji ve na prvi pogled

odskae svojim brojnim svjetleim
neboderima. Na samom izlasku iz
aviona osjetili smo toplinu i sparinu
hongkongke klime a oko nas stvorilo
se mnotvo malih kineza, naglasak je
na ono malih jer smo se zaista osjeali
kao divovi (WOW!). Svi su uurbani
i nekud lete i ona stara IMA IH KO
KINEZA... je prava! Hong Kong
sastoji se od etiri dijela: Hong Kong
otoka, Starog Teritorija, Kowloona
i naposljetku deseci malih otoia
od kojih je najvei Lantau gdje je
smjeten i sam aerodrom. Nekoliko
dana provedenih u Hong Kongu
prije samog kongresa iskoristili smo
za obilazak egzotinih restorana:
tajvanski, kineski, indoneanski

i svugdje smo nailazili na dobru staru

riu, curry i piletinu ali nije manjkalo
niti egzotinog voa i kojekakvih
trava kao to su kineska vrsta
kupusa, te bambus, prepelija jaja
i kikiriki od kojih rade fine juhice
MLJAC/BLJAK!!! Mnotvo muzeja,
tipinih night marketa prepunih
raznih figurica od ada, svile (AH
poeli je imati u svakom trenu na
sebi) te tandova sa hranom (friko

Ovo je kineska ljekarna.

etiri elementa: voda, zrak, zemlja i vatra.
Tog jutra Neven, Igor i ja zaputili
smo se prema Plesu na avion za
Frankfurt pa preko Hong Konga za
Tai Pei. Usput reeno ovaj trojac
gigova mora traiti da bi naao
takve zaboravne osobe izuzev,
moda, Sajonare (itaj: Igor) koji
je donekle normalan (mo mislit
). Nakon 11 sati dugog puta stigli
smo zbog vremenske razlike od
6 sati ponovo u dan. U potpuno
novi svijet - Hong Kong. Grad
jedne mnogoljudne i siromane

66

peenom) za koju ba i nisi siguran

da bi jeo -MI NISMO ... (bilo nam
je toga dovoljno na mikrobima)
Nakon
Hong
Konga
i
raznoraznih pria o kineskim
dinastijama krenuli smo za
Tai Pei, glavni grad Taiwana.
Ve prije samog puta prilikom
dobivanja vize saznali smo jednu
kakljivu vijest - noenje bilo
kakvih supstancija preko
grane je kanjivo smru.
Za razliku od Hong
Konga koji je do 1997. bio
pod patronatom Engleske,
Taiwan je jo uvijek

PUTOVANJA
Hrana ili MLJAC/BLJAK!!!

negdje pod
utjecajem one
stare
Kine.
Naime,
nismo
htjeli iznajmljivati
auto jer su skoro svi
prometni znakovi na
kineskom... Ipak nazire se
i dobri novi kapitalizam, centar
grada je prepun robnih kua... ima
Evo jedne poslastice i za vas.

PRIPREMA AJA:
1) Uliti toplu vodu iz zdjele za
vodu (padele) u zdjelu za aj da
se zagrije
2) Izliti vodu
3) Koristiti drvenu patulu
(kuhau) za stavljanje lia u zdjelu
za aj -napuniti 1/3 liem
4) Uliti toplu vodu iz zdjele za
vodu u zdjelu za aj i ekati cca. 15
sekundi da se odstrane negativne
tvari s lia
5) Izliti vodu (odn. prvi aj) u tacnu
i u ae da se i one zagriju
6) aj iz aa moe se piti ali kao
kau pravi znalci najbolji je aj iz
drugog ili treeg puta
7) Izliti (ili popiti taj aj) te u zdjelu
za aj gdje su ostala ona prijanja
lia uliti tople vode te saekati
cca. 30 sekundi (ako se eka manje
ili vie aj je gorak)
8) aj je spreman za piti
Nadam se da ete uivati (jedina
sitnica je ta da bi trebalo imati
pravi njihov aj!?)

jedna i od 16
katova ... Raj za
ene.
Drugog dana
boravka
na
Taiwanu
kree
i prvi susret sa
studentima
iz
stranih zemalja.
Poinje seminar
o
alternativnoj
medicini.
Bilo je
puno
zanimljivih
recepata i
bilja.
Otkrili su
nam tajnu da
postoji biljka
koja djeluje isto
kao i viagra pa
ukoliko elite saznati
koja je, pitajte g.i o. Nauili
smo neto i o akupunkturi, yin i yangu, etiri elementa (voda, zrak, zemlja
i vatra) i naposljetku o ajevima, kako
se rade da bi dolo do izraaja njihovo
savrenstvo.
A onda je napokon poeo dugo
oekivani kongres i novi zadaci sa
njime. Svi su imali pune ruke posla,
od potpisivanja novih razmjena i

Cijene kartice za metro!

medicina (vidi vraga opet.), elementarne nepogode (potresi) na Taiwanu
itd.
Unato
brojnim
predavanja,
obavez-nim i obaveznim, domaini
su organizirali razna druenja (itaj:
pijanke) prilikom kojih smo imali
mogunost upoznati i ministra
financija Kine. Mogli smo izdvojiti
vrijeme i za razgledavanje otoka koji
je zaista predivan jer je Taiwan spoj
razliitih reljefa: planina, prauma....a
kako kau taiwanci otoku nedostaje
samo pustinja.

Ve na prvi pogled su premarljivi i nije nenormalna pojava zatei

ih na primjer i u ovakvom poloaju...

Umjetnika veer.
izglasavanja novih
ljudi koji e u
sljedeih
godinu
dana voditi IFMSA,
do
predstavljanja
raznih projekata.
Postojale su i mogunosti prisustva
workshopovima na
teme alternativna

67

REAGIRANJA

Sjeate li se prvog ulaska u zgradu?

ostalgija. to je nostalgija? Teko

je to definirati, objasniti... To je
ono... Kada se ona javlja? Tu
vam mogu pomoi. Svaki put
kad uem u na fakultet. Srce
me zaboli. Sjetim se onog naeg divnog
hola, prekrasnih balkona, prirodnog
svijetla. Imali smo neto ime smo se
mogli diiti. Sjeate li se prvog ulaska
u zgradu? To je bilo za pamenje. Ovo
danas svakako nije. Oko stotinjak lampi

Ovako je nekada izgledao hol...

pokuavaju glumiti sunce. Bezuspjeno,
naravno. Ali, u neem uspijevaju. S
obzirom na koliinu novaca koja je u
njih uloena dobili smo hol koji u niti
jednom elementu ne odgovara vanjtini
zgrade. Mramor i skupe lampe same
po sebi ne ine ljepotu i sklad. Cijeli
projekt trebalo je uskladiti s postojeom
arhitekturom. Ne zaboravimo, novac
nije mjerilo ljepote i sklada. No, kako
tu pojavu objasniti? Usporedio bih to s

novim Maslenikim mostom. Ogroman,

masivan, skup i zatvoren!! Moemo to
gledati i s druge strane. Nisu li upravo
ovakvi projekti karakteristini za nas
Hrvate? Moda je to upravo na arm.
Zato budite ponosni na to svaki put
kad uete u hol, jer to je pravi izvorni
hrvatski proizvod! A nostalgija? Na nju
zaboravite!

...a ovako izgleda danas.

Pet metara

ova rampa je stigla. Svi ste

se mogli u to uvjeriti. Zato?
Ne znam da li je to ikome
jasno. Da pokuamo doi do
rjeenja? Slaem se da treba
postojati sustav za kontrolu ulaska.
Takav bi sustav prije svega trebao biti
funkcionalan i ne previe naporan za
onoga tko na fakultet ulazi i iz njega
izlazi. Gdje je kvaka? Ovaj sustav
ima sve karakteristike osim gore
navedenih. Rampa je stavljena pet
metara od ulaza i glavne prometnice.
Pretpostavimo da onaj koji ne smije
ui doe do rampe. Nema karticu,

68

Bez kartice nema prolaza, ali nema ni nazad!

rampa ostaje sputena. Slubenica

mu kae da ne moe ui. Osam sati je
ujutro. Iza njega ima jo najmanje dva
auta koji ele ui i nebrojeno mnogo
onih koji prolaze ulicom. Kamo e taj
auto? Ako ue u namjeri da se okrene
i izae, to je opet nemogue, jer auti
ulaze unutra i zbog postolja rampe
nema mjesta da se zaobiu. Znai ne
moe. Postoji jo jedna mogunost. Da
izae na gornji ulaz. U tom sluaju, da
je ulaz otvoren, na njega moe ui
bilo tko, i to ne valja. Pa to onda
valja? Teko je odgovoriti. Postoje
dva rjeenja. Da ipak taj auto ue i

parkira se, to bi znailo da rampa

nema nikakvu funkciju osim da radi
guvu ili da se rampa nalazi samo pet
metara blie ulici ovih problema ne
bi bilo. Zamislite, samo pet metara.
Pitam se tko je zaboravio na njih? I
vi ete se to upitati svako jutro kada
budete ulazili!

REAGIRANJA

Muzej na biologiji

odina je 1956. To je odmah

nakon osnivanja naeg fakulteta.
Jedan mladi bruco dolazi na
prvu vjebu iz biologije. Skida
svoj eir i odijelo, oblai kutu
i ulazi u praktikum. im je uao
ostaje zadivljen najnovijim Carl-Zeiss
mikroskopima i ponosno sjeda za
jedan od njih, zapoinjui svoje dugo
i teko kolovanje.

Ovako to izgleda na biologiji od 56.

Godina je 2002. Jedan mladi,
nabrijani bruco, sav eljan znanja,
ulazi u praktikum i zbunjeno gleda
oko sebe, mislei da je upao u muzej
Zavoda za biologiju (pogaate to je
vidio, Carl-Zeiss mokroskop iz 1956.).
Zaprepaten odlazi do inovnice koja
ga uvjerava da e mu ba ti mikroskopi
iz 1956. biti najbolji prijatelji cijelu
godinu.
No, alu na stranu. Sigurno se, dragi
itatelji pitate kako je to mogue.
Vjerujte, to se pitamo i mi. Usporedimo
li ovaj zavod, sa npr. Zavodom za
histologiju i embriologiju doi emo
do zakljuka da postoji bitna razlika
na to nas upuuju slijedee injenice.
U praktikumu Zavoda za biologiju
nalazi se 27 mikroskopa od kojih je 10
Carl-Zeiss-ovih (1956), 15 Reichertovih (1956), i dva nova Olympus-ova (i
samo da spomenem svi osim naravno
ovih zadnjih su monookularni) dok se
u praktikumu Zavoda za histologiju i
embriologiju nalazi 21 mikroskop od
ega je veina Olympus-ovih najnovijeg
datuma.
Primjeujete razliku,zar ne? ini
se da svi primjeuju tu razliku osim
ljudi koji bi mogli uiniti da ta razlika
nestane ili da se, u najmanju ruku,

Pie: Marko KARDUM

smanji. Jo jednom emo se upitati

kako je mogue da nam je predvorje
fakulteta, odnedavno svo u mramoru,
sa dva najnovija uda tehnike (itaj
kompjutera), da je ispred fakulteta
svaki dan Bozi (itaj svijetla sa svih
strana), da se ulazna vrata otvaraju kao
u Sheratonu i jo puno toga novoga u
to se uloilo, tko zna koliko novca?!
Sve to izgleda zaista lijepo, ali da
se nije moglo kupiti bar 20-tak novih
mikroskopa (koji bi, samo usput
reeno, bili vjerovatno jeftiniji od
lampe na Patologiji) jer na fakultetu
smo da uimo, a to je teko bez prave
opreme. Opet, gledajui s druge strane
svaki Zavod ima vlastiti proraun
(koliki je proraun biologije, a koliki
histologije ne znamo - o ciframa se
ne pria), i tu se sada postavlja pitanje
koliko koji Zavod ulae u edukaciju
svojih studenata (tj. u opremu za
nas male i jadne), a koliko u vlastite
znanstvene projekte i radove.
Piui ovaj lanak do mene su
doletjeli komentari poput ovoga:
Pa ne moes usporeivati Zavod za
histologiju i embriologiju sa cirka 90
preparata i Zavod za biologiju sa cirka
12 preparata?! E pa, dragi moji, po
mom skromnom miljenju, uope nije

VI PITATATE
SPECULUM
TRAI
ODGOVORE
N

ova kontakt rubrika namjenjena je upravo studentima naeg

fakulteta. Sva pitanja na koja
bi ste htjeli znati odgovore, a
vezana su uz fakultet ili bolnicu
moete baciti u speculum bocun
i odgovore proitati u slijedeem
broju.
Da li je mogue sjediti na dvije
stolice? Zato nai studenti rade kao
demosi na vie od jednog Zavoda
kada nam je reeno da se to u
principu ne smije raditi? Nekome
su uskratili mjesto! Gdje je zakazala
provjera na ovome fax-u i zato?
Speculum: Ovo pitanje postavili
smo profesorici Gordani upan,
prodekanici za nastavu. Odgovorila
je da nikada nisu provjeravali takve
sluaje iz jednostavnog razloga,
vjerovali su studentima.
Zato nema stolica u holu?
Speculum: Na ovo pitanje postoji
odgovor u tekstu koji govori o
ureenju fakulteta. Doznajemo da
namjetaj za hol dolazi, a do tada,
uprava vas moli da se strpite i ne
sjedite po radijatorima.

Na histologiji su neto noviji, recimo iz 2000. godine.

bitno o kojem se broju preparata radi
nego su bitne dvije stvari: kvaliteta
obrazovanja (kliniari misle da nam
pretklinika ne prua tu kvalitetu) i
pravilna raspodjela ulaganja u ovaj na
fakultet.
Nadam se da e ovaj lanak netko
registrirati (ne samo proitati), a
hoemo li time dobiti nove mikroskope:
IVI BILI, PA VIDILI!

Koliko je doista cijena autobusa kada

idemo na planinarenje za tjelesni?
Da li pas od profesora Glaviia
takoer plaa kartu?
Speculum: Putovanje za pun
autobus bi dolo oko 1000 kuna.
Pas od profesora ne plaa kartu, pa
on ne sjedi na sjedalu. Tu i tamo se
malo provue ispod vaih nogu i to
je sve. Uostalom platite vi za njega
i za jo jedan autobus takvih!

69

REAGIRANJA

PRIJAVNICOLOGIJA
nauka o prijavljivanju ispita
By Ante JOZI

Zato kad prijavim ispit za 15.VII oni

me stave da odgovaram 1-oga, a tebi
se dogodi obrnuto?
E, to ti je, Jozo moj, nauka.

PATENT
Brilijantnom dosjetkom da se
ispiti moraju prijavljivati od 1. do
5. odnosno od 15. do 20. u mjesecu
uprava fakulteta je doskoila
nekadanjoj neorganiziranosti postupka ovjere i dostavljanja prijavnica
zavodima gdje se ispit ima odrati.
Pa sad sve prijavnice putuju
najedanput, mogue ve 6-og odnosno 21-og.
Tako je rijeen problem koji,

Ljetovat e idue godine,

sad malo ui! Ako ne
ukinu jo koji prijenos. Ili
prenesu jo koji ispit. S
vie na niu godinu

Ovo se moe proitati....

70

zacijelo, jo uvijek mori ostalih,

koliko god da ih ima, fakulteta u
lijepoj naoj. Jer njihova uprava
nikako da se toga sjeti. A ovi nai
nikako da s njima podijele svoj
izum. Pa je meni palo napamet da
se obogatim. Htio ja to patentirati!
Neu napisati to su mi rekli
u Zavodu za patente, ali glede
bogatstva u morati i dalje igrati
loto. Ili da postanem odlika?

(obino neki docent) koji vam

zabrani da se zamijenite meusobno.
Ko e sad preureivat listu, valjda bi
to bilo preoptereenje za njegovu
inovnicu.
Jozo i Ante onda iskoriste svoje
studentsko pravo, pravo albe.
Meutim, u upravi vodovoda im
kau (vrlo ljubazni ljudi inae) kako
je i njima ao, pa razumijevanje i te
stvari, te da su takva pravila.

JOZO I ANTE U UPRAVI VODOVODA

DOMAA JUHICA

Dobro, hajde. I sad ti, Jozo,

ispotuje taj red i u datom vremenu
prijavi ispit za 1.VII, a ti, Ante, za
15.VII. Prijavnice predate 20.VI.U
ponedjeljak, 29.VI sjeti se netko i
izvjesiti listu s rasporedom polaganja
ispita. Kad tamo Jozo mora na ispit
15-og, a Ante 1-og (za dva dana).
Naopaka li jada, sad bi rekao moj
aa.
Dok se vi nervirate pred oglasnom
tablom, uviate da veina nije dobila
ni priblian datum koji je navela u
prijavnici u, oito suvinu, rubriku.
Zgodimice, nae se i koji nastavnik

E, dragi moji... Jozo, Jozo... Ante,

Ante... (njiem glavom lijevo-desno,
zatvorenih oiju) zar ne znate da
svaki student ve kad prijavljuje
ispit mora biti spreman odgovarati
gradivo? Spreman, taman u pol noi
da vas probude, znate ono. Tako
kae jedna profesorica zbog koje se
studenti, inae, esto bude u pol noi
jer ju jo ee sanjaju. Ali nemaju
uvijek tu sreu da se probude. 90-9090 su joj mjere, ne sanjaju je zato,
ne.
Da je to samo jedan ispit koji Jozo
i Ante misle poloit u srpnju. Gdje

.... i ovako!

REAGIRANJA
bi vam bio kraj, deki, ha? Pjeane
plae, hlapci, koke, he-he! U priu
valja zamijeati jo par ispita koje
imate za srpanj. Zainiti poznatim
pravilima o noenju indeksa dan
prije ispita (a ovo bih patentirao
na meunarodnoj razini) amo tamo.
Ovom ga nosi za pismeni, onom za
usmeni, dva ispita isti dan, jedan
indeks... cum grano salis i eto vam
juhice. Prava domaa, mediteranska.
Takve nema ni preko Drave, Save,
Sutle, Dunava... Neretva mi je jo
upitna.

NAVODILO ZA UPORABO
Juhicu moete srkati cijelo
ljeto. U pauzi izmeu (ponovnog)
uenja. Koke ete odgoditi za

Jozo i Ante su iskoristili

svoje studentsko pravo.
Pravo albe. Ali...
drugu godinu. Ako ne ukinu jo koji
prijenos. Ili vam prenesu jo koji
ispit. S vie na niu godinu.
uvajte se juhice u devetom
mjesecu. Ne kaem da se od ovih
genijalnih izuma ne moe disati,
ali ovaj sustav administrativnih
postupaka je moderan i brz ne kao
zx Spectrum ili ENIAC, ve me
podsjea na abakus.

JOZO U POTI
to se tie vreve ispitnih rokova,
evo stanja: tko si da vie truda,
eventualno zaposli nosaa indeksa
(vidi ti izuma, ha? Smanjuje i
nezaposlenost!),
nije
problem
poloiti ispite. Tko si da (samo)
dovoljno truda i sam nosa svoj
indeks okolo (ja mislim da je Isus
nosio indeks, a ne kri) taj bude
nagraen godinom dana godinjeg
odmora. Tko mu je kriv, mogao
je uiti vie (op.prev. ga. 90-9090)! Samo bitange polau ispite u
devetom mjesecu, jel da? Mogli ste
prije!
Primjer: ode ti, Jozo, u potu,

platiti telefon. Kad tamo ti zatvore

alter pred nosom, dva sata prije
kraja radnog vremena. A bio zadnji
dan za plaanje. I jo te nagrde, ej!
to nisi doao ujutro platiti raune,
nego sad kad je skoro zadnji as,
vele. ta se ti ima raspravljati
sa alteruom, tko si ti? I ali se
opet, zna ve gdje. Ovi na upravi
vodovoda te ve znaju, opet
suosjeaju. I obraunaju ti zatezne
kamate, recimo. Da nisi bio lijen...,
e! Sam si kriv ko je vidio dolaziti
dva sata prije zatvaranja.
Tako i ispiti. Rujan kao da nije rok.
To je neki poklon, popust, amnestija?
Nikom nije palo napamet da ako
iz nekog razloga vie ljudi okine
godinu da isti imbenik djeluje i na
druge studente? Oni ne padnu, oni
su si dali vie truda, ali vie truda za
isti uinak! A veina, zapravo, ima
loije rezultate.

TOPLA VODA
Pitam se kako je otkrivena topla
voda, uope. Ovi nai su toliki geniji
da njima topla voda i ne treba. to e
njima topla voda za pranje posua?
Oni odmah izmisle iste padele.
Koliki su laboratoriji niknuli preko
ljeta sad e oni izmislit i krumpir na
salatu. Genetiki inenjering, Jozo,
kui? Krumpir na salatu, jedna

Ovo je uprava...
biljka, hibrid!
No, topla voda je otkrivena. Ali
nikako da stigne i na na fakultet.

MISTERIJA
Prijavi ti Ante (sad malo Ante)
ispit iz Mlaenja prazne slame, u
referadi, 20.VI. Lista ko je kad na
ispitu bude izvjeena 29.VI. to je
tu misterija? Misterija je u tome gdje
su bile prijavnice 9 dana i zato si ti,
Ante, morao prijaviti ve 20-og da bi
tek 29-og znao kad si rasporeen.
Valjda se prijavnice razvijaju,
fiksiraju, peglaju i sue. Pa onda
tek inovnica Zavoda za mlaenje
prazne slame urno u jednom dahu
sastavi listu. Kome to treba 9 dana
da odredi datume ispita? A kad
dohvati one prijavnice, inovnica
cijenjenjenog zavoda ih, izgleda,

U referadi se prijavnice
prvo razvijaju, fiksiraju,
sue. Onda se lijepo
popeglaju pa se poalju na
zavode. Zato im treba puno
vremena! Kui, Jozo?
71

REAGIRANJA
stavi na hrpu. Kao karte za
brikulu. Ok, nego kako nego
na hrpu. Ali kad ih uzima da
rasporedi po npr. tri studenta
svaki dan za ispit onda ih,
izgleda, uzima kao to se
uzimaju karte za brikulu.
Odozgo, po redu.
Eto, Ante, ta si ti mislio
da netko ita kad si ti prijavio
ispit?! Pardon, ita, ita. U
sluaju da padne, moraju
itati. Da ne bi sluajno iziao
opet na ispit prije isteka 15
dana. To je jedino to te moe
spasiti. Padne pa si siguran da
ima 15 dana za uenje.

TOPLA VODA 2
Bilo bi fer da katedre u
referadu, prije nego krenu
prijave ispita, dostave listu. Na
listi napiu koliko studenata
dnevno primaju na ispit i
koji dan nema ispitivaa radi
obveza. Jozo doe u referadu i
prijavi za 15. Slubenica upie
jedan plusi u rubriku za taj
dan. Kad doe Ante i prijavi
za isti dan to je jo jedan
plusi u rubrici.

Ne izmiljaj toplu vodu,

rekli bi. Ok, topla voda
je izmiljena. Ali nikako
da stigne i kod nas.
Kad se popune mjesta za
15., onda barem zna sad
odmah da moe prijaviti za
14. U svakom sluaju zna koji
datum si na ispitu jer si ve kod
prijavljivanja ubiljeen. I jo ti
opet ostane da se na katedri
zamijeni ako netko odustane.
Premai li broj prijavljenih
broj predvienih, viak se ima
rasporediti ravnomjerno. Da
ne duljim, i osnovnokolac bi
dalje uredio pravila. To je ve
aj, a ne topla voda.

72

PLOA BRAE BRANCHETTA:

Povijest se ponavlja

itate li se ikada tko je sagradio

zgradu naeg fakulteta? Jeste
li na ulazu u fakultet vidjeli
jednu kamenu plou s dva
nonia? Eto, oni su dali
olde za izgradnju naeg fakulteta.
Naime, nije namjera prvenstveno
bila da to bude fakultet. Bilo je to
davno prije. No ipak, da nije bilo
njih, tko zna di bi sad bio fakultet i
di bi mi izvodili graevinske radove
koji nemaju nikakvog osjeaja za
izvornu arhitekturu. No i to nije
sve. Jo je alosnije da se u fakultet
ulau silni novci, spominje se i
nekoliko milijuna kuna, a novac za
restauraciju ploa Brae Branchetta
nije bio predvien?
Povijest se ponavlja.
Nakon dolaska komunistike
vlasti, 1945. godine, ploa je bila
politiki nepodobna te
je bila
uklonjena. Novo poasno mjesto
bila je trava, odmah kod ahta za
vodu u blizini dekanata. Postoje
prie da su se na njoj cjepala drva.
Zanimljivi panj, zar ne? No vei su
bili oni Panjevi koji su po njemu
mlatili sjekirom. Dolaskom boljih
vremena,
osamdesetih
godina,
ploa je zaslugom jednog od
dekana postavljena, tj vraena na
mjesto koje joj i prilii. Oteenja
na njoj pokuala su se sanirati, ali
na rijeki kamenoklesar izgleda
nije imao adekvatnog materijala
pa je nos jednom od brae vrlo loe
saniran.
No vratimo se mi nazad u 2002.
Ploa je oteena, napuknuta i
izbuena. Valjda su oni Panjevi
od prije na njoj i buili. Braa su
takoer uz postojea oteenja, jo
vie naeta zubom vremena. Ispred
njih su stavljeni reflektori - da se
bolje vide! Da se vidi ono to se ne
bi trebalo vidjeti. To se ne bi smjelo
dogaati! Zar uistinu nema novaca
za restauraciju ploe? Ne kae se
uzalud: Historia est magistra
Postoji li novac za restauraciju ploe?
vitae. Nauimo neto!

REAGIRANJA

University of Jonjard
Meni je novi look fakulteta smijean. Kako da Vam to opiem...
Izvana odlino, iznutra vrlo dobro, ali ukupno, ovjee...

jednoj ali mogli bismo

fakultetu dati ime kao u
naslovu. to jest jest, ime
sadanjeg dekana dugo e se
pamtiti. Ja ga pamtim uglavnom
po dobru, ali ovu graevinsku
ekshibiciju koju je nedavno poduzeo
teko u iz svog gledita ikad shvatiti.
Ne iz gledita neinformiranog
studenta, ve iz gledita kulturno
osvijetenog
graanina.
Siguran
sam da i povjesniari umjetnosti
misle tako.
Ma to da je bio cilj,
ovo se nije smjelo dogoditi. Primum
nihil nocere - trebali bi i graevinari
polagati neku zakletvu.
Da pojasnim. Dekana emo sad malo
zezati, ali obeajem da u za slijedei
broj skupiti u jedan tekst sve korisno
to je u dva mandata uradio. Taj
tekst e, uistinu, morati biti dui. Do
tada, g. dekan e pokazati da potuje
slobodu tiska. Ako ita Globus i Tanju
Torbarinu, vidjet e kako profesionalci
zezaju i vee face.
uli smo da gospodin dekan u
zadnje vrijeme esto doekuje razne
ugledne osobe iz svijeta znanosti.
Pokazuje im remek-djelo koje je
zauzelo svoje mjesto u predjelu biveg
predvorja fakulteta. Jedino mu se
omaklo da doeka ministra - bio je
opravdano odsutan. Pa ga je doekala
glavna tajnica fakulteta. I to ima
svojih prednosti.
A Speculum nije uspio saznati
je li se radilo o ministru znanosti ili
ministru kulture.
Jednom takvom prilikom ugledni
gosti,
predvoeni
gospodinom
dekanom, ragledavali su ono to su
rimljani nekad nazivali atrij.
Stojei na presijavajuem mramoru,
suelice krasnom oceansko-plavom
(perfektan odabir, inae) logotipu
Sveuilita u Rijeci, glave i ruku
upernih gore u novi strop, dekan

je izrekao reenicu mjeseca. Kae

on (tako smo uli) ovdje gore je,
gospodo, nekad bila rupa.
Rupa je valjda prevedenica za
atrij. Koja bi uskoro mogla ui u
udbenike. U novom Vrhovcu, a
dok taj izae autorovo ime e biti
uokvireno, pisat e fibrilacija rupe. A
posljedica dugotrajne hipertonije bit
e hipertrofija lijeve rupage.
Godine 1903. bogati rijeki trgovci,
Antonio i Costantino Branchetta
ponudili su opini 460000 kruna
za izgradnju suvremenog Doma
ubonice. Na raspisanom natjeaju
odabran je projekt Aria e luce,
arhitekta Carla Pergolia. Kroz
povijest bila je tota, ali danas je ta
zgrada rijeki medicinski fakultet.
Zatieni spomenik kulture, naalost
to je vrijedilo samo za fasadu. Na
kojoj se, ipak, moe ugledati i poneki
klima ureaj.
Projekt je bio jednostavan, u stilu
secesije. Sad je projekt kompliciran u
pitaj boga stilu. Valjda bauhaus kole?
Nadam se da e ispasti tako.
Komedija je u tome to aria e luce
na talijanskom znai zrak i svjetlo.
Nepromiljeni
studenti
esto
kritiziraju onih 6-7 vrsta svjetala koja
krase bivu rupu, sadanju rupicu. Ne
idu im ba ni klizna staklena vrata, a
izbrusak je, vele, samo nalik fakultetu.
Svjetlosni topovi na proelju nisu
nalik ni na to, budimo iskreni.
Da nisu zatiena, pitam se to bi
se dogodilo ulaznim vratima. Manje
se razumijem u metale i legure, ali
odriem se ispita iz mikrobiologije ako
ne bi bila od mesinga. Ili aluminija,
jer bi velom plaom uhranjene
znanstvene novakinje morale u
parovima dolaziti na posao. Drukije
ne bi mogle otvoriti vrata.
Pretpostavljam da su te inovacije
neto to bi trebalo impresionirati

strane dravljane, studente neke

bolje budunosti. Da dou odrijeiti
kesu. Te hodajue vree eura moda
i popue ovaj neukus, jer anketa na
stranici 25 pokazuje da su hodajue
vree kuna ve dobro napuene.
Kulturno obesvijetene.
Premda, onako s ulaza, hol nalikuje
na praznu robnu kuu, ja u oprezno
zamijetiti da bi od ovog hola sa svim
tim svjetlima, ukrasima, mramornim
podom i zaguenom akustikom
mogao ispasti dobar disco-club. Zvali
bi ga Rupica! To bi ostvarilo ideju
samofinanciranja i bez stranaca, a
i ovi u foss-u bi napokon prestali
fetama buditi susjede. I istaice nam
ne bi ranije ile s posla.
Moda stranci i dou. I svidi im
se zadnja rije tehnike u naim
predavaonicama. Svidi im se i light
show u hodniku. Kad u hol postave
stolice valjda nee odabrati oceanskoplave ili fluorescentno zelene.
Konano, talijani moda i zaborave
gdje su to diplomirali zubari koji su
njihovim enama skratili osmijeh.
Ako se to sve dogodi, i oni dou, ja
u biti sretan. Onda neu ja morati
pisati ovakve tekstove na temu svega
ostalog to ini fakultet, a nije sama
zgrada. Zgradu e oni, oduevljeni
recimo, pregledati u par dana. A onda
slijedi 6 godina u toku kojih e stalno
biti (odu)evljeni. Tada e oni pisati
ovakve tekstove. Ja u im ih samo
prevesti sa engleskog, talijanskog,
njemakog...
I to zato to ma koje novine, banke
i hotele nam sve pokupovali, kolike
god bile cijene struje i telefona, ko
god bude vlasnik svih naih sponzora
i koji god jezik da uvedu u nastavu,
neka znaju da e se Speculum, makar
ga, kao nekad, kucali mainom,
do posljednjeg broja pisati na
hrvatskom!

73

EKSKLUZIVNO

KLINIKA ZA INFEKTOLOGIJU DODIJELILA PRIZNANJE:

DOKTOR LJUTKO RIS

DVOSTRUKO NAGRAEN

Izvjetava:
Petar MILOEVI

18. 11. 2002. dan je koji e i pokoju bakteriju. Ubrzo osniva razreda srednje mu kole, Crni potpuno
ostati zabiljeen u povijesti kao regionalni centar za prevenciju raka legalno na iskren i poten nain upisuje
dan kada je jedan od velikana dojke te vri sustavne palpacije limuna Medicinski fakultet u Rijeci gdje nakon
domaih i inozemnih znanstvenih djevojicama svih uzrasta, naroda i par godina mukotrpnog rada postavlja
krugova te jedan od najvjernijih narodnosti bez obzira na vjeru, politiku jedno od kljunih pitanja dananjice:
i najodanijih sljedbenika dr. opredijeljenost te imovinsko stanje, Zato se obvezatni izborni predmet
Frana Mihaljevia, dr. Ljutko a bogami ne ustruava se pregledati zove tako kad ga bira netko drugi, a
Ris, primljen u Hall of Fame ni uiteljice. Slijedi dobrovoljna i samo je meni obvezatan?
Infektoloke klinike u Rijeci. dogovorna deportacija, sa sporazumom
Danas Crni ivi i radi na graninom
Nagradu i priznanje za ivotno o zabrani prelaska 45. zemljine paralele. prijelazu Liko Petrovo Selo kao vlasnik
djelo dr. Risu uruio je osobno Osnovo i srednjokolsko obrazovanje TAXI slube gdje uz malu naknadicu
jedan od pionira japanske nastavlja u rodnom mu Varadinu, za benzin u duplom dnu cisterne
eksperimentalne i eksplozivne gdje se osim na znanstvenom dokazuje prebacuje istone znanstvenike i lanove
infektoloke znanosnjihovih obitelji, a sve to u
ti prof. dr. Korano
cilju unapreenja znanosti
Rani, u znanstvenim
i
suvremene
znanstvene
krugovima poznat
jednosmjerne razmjene bez
pod
nadimkom
suvine papirologije, kao
Dvije Sreche Graby.
primjerice viza, putovnica i
Dr. Ljutko Ris, za
ostalih izmiljotina kapitalisprijatelje i znance
tikog svijeta.
Crni, ve je kao mali
I napokon, vrhunac njegova
pokazivao zanimanje
djelovanja vezan je uz uvijek
za medicinu pa je za
mu dragu priraslicu na srcu,
razliku od ostale
Istru milu, gdje u svrhu
djece
umjesto
znanstvenog istraivanja i
slikovnica, dobivao
utvrivanja svih simptoma, u
zadatke da boji
sklopu projekta Neka naa
stijenke
gram
Istra riga zaraava trihinelom
negativnih i gram
povei broj njenih stanovnika
pozitivnih bakterija.
te osobno u gore spomenutoj
Sveanost je bila zatvorena za predstavnike medija, osim naravno za reportera Speculuma!
Znanstveno usavrklinici prati razvoj simptoma
avanje poelo je ve u najranijoj i na sportskom planu, te kao najmanji i moguih komplikacija zato i biva
dobi u Derventi, gdje je Crni i najmlai u razredu fiziki jau i teu nagraen nagradom za ivotno djelo od
iao u vrti. Dok su se druga profesoricu ipak uspijeva gurnuti kroz strane njenih djelatnika, te dvogodinjim
djeca igrala lanca probijanca i prozor drugog kata likovne radionice na odmorom u Kazneno popravnom
baci teti vruu kavu u glavu, on ope oduevljenje okupljenih mu kolega objektu Lepoglava sa sobama od pet
je marljivo skupljao briseve po iz razreda. Uslijed malih nesuglasica reetki, ukljuujui i tjedni posjet vrue
WC-koljkama i sve to uredno s ravnateljem srednje kole o tome brae koji u tom smjetaju uivaju i vie
kultivirao, u prirunim mu da li imenici i dnevnici slue ogrjevu od dvadeset godina i pri tome koriste
alicama za kavu te kuhinjskom starijih i nemonih, Crni dokazuje samo kruti sapun. Valja napomenuti da
posuu i suu. Nakon epidemije da ima kardiomegaliju (veliko srce), je Crni, u znak zahvalnosti, povodom tog
hepatitisa A i kolere neutvrenog te nakon ukora i istranog postupka dogaaja u glavnoj zgradi Medicinskog
izvora, za koju tvrdi da nema veze policije, ravnatelju bui gume na autu fakulteta otvorio i dva potpuno nova
s njim, Crni s roditeljima biva da jadan ne bi stradao na cesti u nekoj sjedea WC-a zatvorenog tipa, te tri
deportiran u Tetovo, gdje upisuje od mnogobrojnih prometnih nesrea pisoara za olakavanje u stojeem stavu.
i pohaa jednu od najjaih uzrokovanih padanjem misterioznog
ivotni put Crnoga naveden je sto
malih kola na jugu Makedonije kamenja s oblinjih zgrada i nebodera.
posto autentino jer su njegova baba i
gdje iri bratstvo i jedinstvo,
Nakon to biva asno izbaen iz drugog moja baba dvije babe.

74

STRIP

75

ZANIMLJIVOSTI

V I C E V I
I tako, jor jednom. Mishlim da
cu ovo ljeto motat nagi neki
balans iymedjt knjiga hcuge,
inacenulabodova. Ej, nemoj da mi
ova poruka zavrsi u 7pekulumu
Ma ja ne mogu vjerovati. Kilavio
sam se 5 dana i nisam naucio, pazi
ej nuklearnu! Pa ja sam retardiran!
Miksedem! Alzheimer! Idem buljit
u strop.
Prokleta retikularna formacija.
Bas kad mi je pun kufer ja
ne mrem zaspat. Morat cu
primjeniti
knjigodiazepine.
Recimo, Gamulinaazolam-sulfat
(Patophislex forte)
Dragi moj. Hvala ti sto se ne ljutis
zbog toga sto se nisam javio. Imao
sam neku guzvu, ali rijesio sam.
Volim te i sretam sam sto imam
takvog prijatelja.
evo sad se vratih, kolilo pive,
thomsona jedva da sam vidim!
Jebfs budalu ja se ubi!
Znas one pive u vrecici? He
nema ih vise. Kazem ja njoj da je
etanol pre os sredstvo izbora za
nekeporemecaje koje oni lijece
pogresno tabletama, al ne slusa!
eto. 4 piva i 0 bodova. u prometu
je drugacije 2 piva i odmah 3
boda. Ondinino prokletstvo nosim.
Primarna imsomnija, kako god, al
me jebe vec predugo!
Prouci
detaljnije:
Zena
u
dvadesetim <:)<:-< ; zena u
cetrdesetim <:)<-:<, Lepa Brena
barem prema stihovima jedne
pjesme <:)3-o====; F. Tudjman
>8? I za kraj Bob Marley *:,)

76

Dou
dva
pacijenta
na operaciju testisa, ue
medicinska sestra (plavua,
minica, ogromne sise, sve
naj...) i kae: Zbog zahvata
je potrebno prije operacije
isprazniti
sjemenovode...,
i zgrabi prvog za maloga i
pone masirati... Pacijent
sav zauen i sretan, za par
minuta (sekundi?) gotov. I
doe na drugoga red. Sestra
skine frajera, skine se, napali
ga, pone mu lagano puiti...
I kratka je bila srea onog
prvog; pita je: Pa kako to
sad njemu puenje, a meni na
brzaka?
Veli sestra: E, to je
razlika izmeu regularnog
i dopunskog zdravstvenog
osiguranja.
Oajni ovjek dolazi lijeniku
i poali se da ne moe postii
erekciju. Lijenik mu predloi
eksperimentalnu operaciju u
kojoj se miii iz surle slonove
bebe implantiraju u penis,
dodajui kako je operacija
dotad bila 100% uspjena.
ovjek oduevljeno pristane.
Neko
vrijeme
nakon
operacije, ovjek izae van s
djevojkom. Tijekom veere
osjeti komeanje u hlaama.
Odlui ga ignorirati. No,
kako nije prestajalo, odlui
otkopati patent zatvara,
zakljuivi da mu treba malo
zraka. Ve kad je izgledalo
da je problem nestao, penis
se protegne do stola, zgrabi
kifli i nestane ispod stola.
Zaprepatena
djevojka
upita: Moe li to ponovit?
On odgovori: Vjerojatno
mogu, ali sumnjam da mi
jo jedan kifli moe stati u
anus.

Oglas za kampanju protiv

nepuenja
Dobra vijest za sve puae!
Meunarodni duhanski sindikat,
za svoju zlatnu godinjicu, poziva
puae svih dobi da se ukljue u
nagradnu igru u kojoj je svaki pua
siguran dobitnik.
Svi puai imaju mogunost osvojiti
slijedee glavne nagrade:
Glavne nagrade: Potpuno novi
rak, Upala bronha, Gua, Sinusitis,
Migrena,
Cerebralni
tumor,
Paraliza, Hipertenzija, Burgerova
bolest i Astma.
Druga nagrada: Specijalni hepatitis,
Meningitis, Bronhitis.
Trea
nagrada:
Tuberkuloza,
Emfizem, Ateroskleroza, Gingivitis,
Reumatizam, Srana bolest, Rak
plua.
Takoer postoji mogunost osvajanja
utjenih nagrada kao to su: Naslage
katrana u pluima, Teko disanje,
uti zubi i Oteklina zubnog mesa.
Pridrui nam se odmah! Ne
zaboravi-to vie cigareta popui,
vea je mogunost jednostavnog
pobjeivanja! Fantastine nagrade
te ekaju!
I ti moe biti sretan dobitnik!
Nagrade se podiu u oblinjoj
mrtvanici.
Pogledaj nalaz svoje RTG slike
plua za vie detalja!!!

Ulazi pacijent u ordinaciju

i radi pokrete rukom kao
da
neto
tjera
sa
sebe.
Doktor: to vam je gospodine?
Pacijent: Ma, doktore, ma, ovi
mali zeleni, stalno me napadaju,
stalno ih moram skidati sa
sebe, ovo je nepodnoljivo!
Doktor pone takoer raditi iste
pokrete i kae: Pa dobro, ne
morate ih na mene bacati!

STRIP

77

EKSKLUZIVNO

SPECULUM
SE ZEZA

Tekst se, naravno, temelji na traevima.

Ipak, pored dobre klope, kave i cigara,
odreenih napitaka i onih stvari
nije li tra ono to vrlo esto (i rado)
konzumiramo?
Dakle, bez ustruavanja, molim.
Posluite se!

Premda govorom, kao to vidite, podsjea

na njih, on je temperamentom sve samo
ne: Englez
Kad nosite indeks na potpis moete uti:
Mirsada, daj kavu!
Uestalo ispitno pitanje: . (a tko bi
to znao, ne ispituje ve godinama)
Da se ponovo rodi bio bi: Arhitekt. (ima
talenta, vidi se)
Ako proita ovaj tekst rei e: Isto kao i
u stavku 1., a Speculum e morati nai
druge sponzore! (nee, nee)

Jasno, Speculum zadrava odreeni nivo pristojnosti

Prof. Bobinac

esto ispitno pitanje: Kolega, je li vi

razumijete hrvatski jezik?
Loe vam se pie na ispitu kad ujete:
Kolegice, vi to meni tvrdite da (nije
vie ni bitno to kolegica tvrdi)
Malo tko ju moe nadmaiti u: to jest jest,
u predavanjima.
Dosljedna je u: Kanjenju na ispite.
Moe ju iznervirati: Bilo tko.
Da je ikako mogue, postala bi: Dekan.

Doc. Jerkovi

Prof. upan

(the one and the only) zasluuje malo vie

panje
Molim vas je kod nje: Prosim vas. (ok,
treba njegovati dijalekt rodnog kraja)
Omiljeni deminutiv: enskica.
esto koriten primjer na predavanjima:
Hitna stanja u primarnoj zdr. zatiti u
abru.
Omiljeno ispitno pitanje: Terapija
anafilaktikog oka.
Omiljena tema predavanja: Terapija
anafilaktikog oka.
Nadimak: elina lady.
Odgovor na zamolbe studenata poinje sa: I
meni je jako ao, ali pravila
Odgovor na zamolbe profesora: I meni je
jako ao, ali pravila
Tom bi logikom pacijentu u anafilaktikom
oku koji nije zdravstveno osiguran
odgovorila: I meni je jako ao, ali pravila
Da ponovo bira postala bi: Anesteziolog.
Ni u ivotnoj opasnosti ne bi se dala:
Kirurgu u ruke.

Prof. Jonji

Kad stvar krene nizbrdo kae: Shit! Shit!

(pa to, voli ovjek filmove)
Kad stvar krene uzbrdo kae: Yes!
Rije kojom ispunjava govornike pauze:
ovajovaj (izgovor mu je /uva:i/)

78

Mogue je da mu se jo vie sviaju:

Tablice.
Dok ispituje, on strastveno: Tipka sms
porukice.
Kao student, vjerojatno si velika faca ako te:
Pozdravi na hodniku.
Istraivaki san: Otkriti gen za igranje
aha.
U meuvremenu bi se zadovoljio: Da
postane ahovski velemajstor. (pogaate
to se dogaa ako otkrije onaj gen)
Grki bogovi s kojima je posvaan: Apolon
i Afrodita.
U svezi s tim mu preporuujemo: Hitno
promijeniti frizera.
Ipak, kad ga bolje upoznate on je ba:
Simpa!

Kad stvar krene uzbr

do kae: Yes!

Prof. uk

Ispitno pitanje na kojem se pada (bilo

koji od predmeta koje ispituje): Kolika
je normalna vrijednost eera u krvi
natate.
Uz sasvim logino objanjenje: Ne pratite
literaturu, kolega, to su vam zastarjele
vrijednosti.
Ukoliko izdrite sat vremena na ispitu:
Primjenjuje se pitanje iz stavka 1.
Ipak, nije lako pasti ispit: Dodjite mi,
kolega, za sedam dana.
Najjaa fora: Bravo, kolegice! Koristilo
vam je ovih sedam dana, odlian 3.
Legendarna reenica: Mi, na klinici
(valjda imaju veterinarsku kliniku na
fiziologiji)
Omiljena fraza na predavanju: Razumijete,
kolege? ( puta tisuu)
Omiljeni ukrasni predmet: Ono u kosi.
Da se ponovo rodi bila bi: Deko.
Istraivaki san: Otkriti angiotenzin X.

Doc. Muhvi

Kad ispituje po knjizi, prosto oboava pitati:

Sitna slova.

Dokazala je da ena moe biti: Lijepa i

pametna. (bila je svaa to emo navesti
prvo)
Ako te ona srui na ispitu: E onda, izvini,
ali stvarno nisi imao pojma!
Moda niste znali da je na zadnjem balu
medicinara: Imala najvie glasova za
miss. (u konkurenciji sa studenticama)
Kasnije smo saznali da je: Utekla prije
proglaenja bilo ju je sram!
Da ju kola nije ila postala bi: Filmska
glumica. (trileri, akcija, drame. Da nas
ne bi tuila za klevetu)
A tada bi: Sean Conneryju slomila srce!
Nikako da stane pred: Matiara.

Prof. oli

Na ispitu vam je bar jednom rekao: Ma

kakvi, kolega.
Ako nije to, onda je rekao: Jok.
Ima on i kombinacije: Jokmakaki.
Grki bog s kojim se tu i tamo drui:
Dionis.
Da te pusti na ispitu preko veze: E, to ti ne
moe srediti ni CIA.
Doktorirao je na: Neki vrag sa slobodnim
radikalima. (urednitvo ne razumije ni
naslov)
Da ulovi zlatnu ribicu koja ispunjava 3
elje: On bi ju pustio.
itajte nas i dalje. Speculum e se zezati
i u drugom broju. Okomit emo se na
druga imena nae drage kole. Imena
neemo navesti unaprijed da izbjegnemo
neugodnosti. Tj. da nas ne bi netko zamolio
da ga izostavimo!
Premda neki od nas ve imaju ideju kako bi
se mogli sponzorirati samo od ove rubrike!

EKSKLUZIVNO

IN OUT

Licul Floki
Softa Slobodan ulaz
na fetu
Unutranji Happy hour
ank
Novi faks Stari faks
Stari faks Novi faks
Monopoly Vipiri
Ludba Kemija
Bioludba Biokemija
Skender Maja
Nastava u Rokovi u
sedmom drugom
esi za Feta u
ankom minusu
Trihinela Mija groznica
Materijalizam Zajebancija u
u FOSS-u FOSS-u
LCD Kreda
Neonsko Sunce
svijetlo
uli smo da... In out
Stipe Mesi Stipe Jonji
Namjeteni Glasanje
izbori
Kartice Vesna
Uniforme Borolete i
bermude
Probuene Feta
gume
Gastro Hista

U O V O M B R O J U S P E C U L U M A D R . S E X V A M P R E D S TA V L J A

SEKS U
BUDUNOSTI:

INSTANT ENE!

eeeeeeellllllooouuu! I u ovom
broju doktor Sex je sa vama!
Prvi puta smo malo pisali za
mukarce, drugi puta malo
za ene, a u ovom broju se
okreem nemaloj populaciji: mukim
svinjama! I ne samo njima nego i
svim znanstvenicima koji se bave
humanom genetikom i koji bi se
prihvatili otkrivanja spoja novog
milenija instant ene. Smjernice za
vaa budua istraivanja lee u ovom
tekstu pa vas molim da ga proitate.
Drage muke svinje (i svi oni koji se
osjeaju tako), zamislite da ste ostali
bez npr. mlijeka i
morate u nekakav
supermegahypermarket. Naravno
vi ste prava muka
svinja i mrzite ii u
bilo kakvu nabavku
osim
nabavke
niih
stvorenja
koji vam slue za
ispoljavanje vaih
seksualnih nagona
(u Klaiu imenica
ena).
No zamislite da
ivite sami i da
jednostavno morate u superhypermega neto. A tamo vas
ekaju pune police instant ena. Tko?
Instant ena prah pakiran u
vreice veliine onih za krem juhu.
Nain pripreme? Prah pomjeajte
sa pola litre vode, brzo mjeajte
pet minuta i puuuuuuf- pred vama
e stajati prava ljepotica. Ve u
supermegahyper neto imati ete
dovoljno vremena i ponude da
izaberete kako elite da ona izgleda.
Naime na tritu e prah dolaziti u tri
osnovne boje: crnoj, bijeloj i utoj (za
dobiti mulatkinju kupite crni prah, ali
dodajete malo vie vode). Naravno
na vreici e jasno biti naznaeno jo
par stvari koje su bitne jednoj tipinoj
mukoj svinji: veliina grudi (od 3

do beskonano), koliina stidnih

dlaka (od modela Velebit do modela
Amazonska prauma uz koji dobivate
i vrtne kare), promjer bradavica (od
modela aka do modela Mortadela),
jaina usisa pri oralnom seksu (za one
slabog srca model Passive, a za one
prave model Kirby), okus vaginalnih
sokova (od raznovrsnih vonih okusa
do okusa rotilja), donje rublje, obua
odjea sve je na vama i vaim eljama.
Da ne piem o instant enama likom
istih poznatima.
Zamislite da su vam odjednom
dostupne Kylie, Victoria, Severina, Nina
Mori,
Jennifer
Lopez, Samantha
Fox, Sabrina Ferilli,
Monica
Bellucci,
Margareth Tacher,
Monica Levinski ili
Vesna kare-Obolt.
Koje bi bile osnovne
prednosti
instant
ene?
Orgazme
doivljava uvijek i po
vaim eljama (na
vreici otisnuti i broj
i jaina orgazama),
ogranien
fond
rijei:
uzdasi
(naravno
jaina
i vrsta uzdaha otisnute na vreici) i
jednostavne reenice (ti si najbolji!
Itd.). Najvea prednost bi bila u tome da
bi se instant ena u kontaktu sa veom
koliinom mukog sjemena nakon 10
sekundi ponovno pretvorila u prah, a
vi bi mogli na miru pripaliti cigaretu
i posvetiti se gledanju utakmica Lige
prvaka. Zamislite samo to! Jednostavno
preskoiti svo ono grljenje i gugutanje
koje ene oekuju od nas nakon seksa,
ne baviti se mislima da li si dovoljno
dobar, dovoljno dug, dovoljno irok,
dovoljno izdrljiv, dovoljno njean,
dovoljno matovit u smiljanju poza,
dovoljno... bezbroj je stvari kojima
se one bave pri jednom obinom
seksu!!!!!!!!!!

79

AKTUALNO

zvanredna
skuptina
FOSS-a
i Studentskog zbora rijekog
Medicinskog fakulteta odrana 26.
11. 2002. olienje je sloge, reda,
rada i mira kakvog rijetko imate
priliku vidjeti ek i na zasjedanjima
Donjeg doma britanskog parlamenta.
Poradi velikog interesa svih poruenih, obespravljenih i neizjednaenih,

skuptini su nazoile kamere i fotoaparati Speculuma. Naime, izglasan je

i novi proraun kojim su Speculumu
odobrena odreena Sony-jeva pomagala. Kako su prostorije FOSS-a zasjedanjima postale tijesne, a rastuem
publicitetu za snimanje i neadekvatne
ista se odrala u Hrvatskom saboru.
Bilo je rijei o tehnolokom viku,

smjeni povjerenika, predstojeim

studentskim izborima, novom kurikulumu, o nabavci jo dvije tisue knjiga
za novoureenu studentsku itaonicu,
etrdeset kompjutora za informatiki
kabinet, o albi studenata da ih se
previe anketira te o donoenju odluke
radi donoenja odluke o izmjeni akta o
donoenju odluka.

SKUPTINA FOSS-a U HRVATSKOM

DRAVNOM SABORU
1

Pred oima javnosti valja

biti dobro obuen. Kako
zbog prenategnutosti FOSSova prorauna tako i zbog
skromnosti elnih ljudi to
smo rijeili jo u predgrau sa
anerima...

... iz ega proizlazi da je istina ono to

kau koliko para toliko muzike. To
vrijedi i za botaniko proelje Hrvatskog
dravnog sabora.

Ovo je ulaz za goste. Unato rigidnim pravilima parkiranja koja podravaju brojni policajci i metalni
stupii, ovo je, ipak, Harisova Honda.

Poetak sjednice zakazan je za 8 sati.

Obzirom da predsjednik FOSS-a, Haris
Pavleti, malo kasni, napravili smo pauzu
do 12 sati.

To nije sprijeilo neumornog kolegu

Skendera da s tajnikom kluba IDSa
porazgovara
o
mogunostima
sponzoriranja. Ili zaposlenja.

7
Mi od graevinskih
pobjegli kad tamo...

80

radova

Podne. Valja sad radit malo.

A dobar je ovaj tepih, ba ono, doe
ovjeku gut da padne niz stepenice.

9
10

U obraanju svojim
studentima, a na pragu
drugog
mandata,
obeao je da e se
studij skratiti na pet
godina. Prvi e on,
kae, posluiti za
primjer.
Vatreni govor popraen
je gromoglasnim odobravanjem...

Predsjednik FOSS-a se
napokon pojavio. Eto vam
U isekivanju Harisa. Ni Samuel Becket
jedna slika en face, nek se
ne bi bolje napisao. Nema veze, kvorum je
zna. To je taj Haris.
ve, kao to vidite, ispunjen.

11

12

... nazonih foss-ovaca

14

13

Izvjee je jednoglasno usvojeno.

Nakon rasprave o proraunu, elnici

studentske organizacije su ga potroili
u saborskom restoranu. alimo se. U
saboru nije sve tako skupo. Naporan
rad saborskih zastupnika skupo se
naplauje. Pohani kampi, blitva, salata,
pie i desert za tri osobe.

15

16

Jednoglasno je usvojeno neka mu se

kupi i novi auto. Pod uvjetom da na
njemu istakne obiljeja FOSS-a.
U nastavku sjednice predsjednik kluba
4,5plus najavio je daljnju redukciju
broja lanova. Potom je predloio da se
iz prorauna izdvoje sredstva kako bi se
njemu kupila pristojna kravata.

18
Nadzorni odbor je sjednicu vrlo visoko
ocijenio.

17

Potom su svi lanovi skuptine i svi

lanovi nadzornog odbora zajedno
popili kavu.

19

Luster smo samo uslikali. Nije

nam stao u haubu, jer je kolega
Skender opet kupio deset pari
tenisica. Po sto kuna.

Ono to je bilo nakon ovoga predmet je

nekog manje ozbiljnog teksta.

AKTUALNO

ULI SMO
DA...
je kolegica T.A. (V.STOM) rekla
asistentu: al ste mi ga uvalili!, na
to je on rekao: na brzinu.
je izvjesni docent sa Suaka,
nakon to kolegica nije znala koliki
je volumen ejakulata rekao: Dva, tri
gutljaja, kolegice.
Sp: On to sigurno zna.
je na pitanje kolegice R.B. (V.OM):
Ako se kod frakture jedne klavikule
napravi imobilizacija osmicom, kako
se imobilizira prijelom obje? kolega
A.K. (V.OM) odgovorio: Napravi
mu esnaesticu na leima.
kad netko digne veu ribu iz
slovenskih teritorijalnih voda razina
mora padne za 10 cm.
se ista riba, prije dolaska na kopno,
mora prijaviti u luku kapetaniju.
kolega T.S. (V.OM) na zadnjem
predavanju iz kirurgije pitao zato
nema prof. Uravia da potpie index,
na to su mu kolege objasnile da je
profesor upravo ona osoba koja je
pred njim.
kolega P.M. (V.OM) osniva nove
znanstvene discipline, komplikologije,
koja se bavi lijeenjem komplikacija i
pri tome navuenih kompleksa.

Psihijatri kau da je 1
od 4 ovjeka mentalno
bolestan. Provjeri tri
svoja prijatelja i ako su
oni u redu-ti si taj.
82

je u holu ve cijeli niz godina bila skrivena slika susreta na Sutjesci

kolega D.R. ZILA (V.OM) izrazio
elju da u budunosti specijalizira
kirurgiju, a kao subspecijalizaciju
uzme podruje drenologije, tonije
samo vaenje drenova.
kolegica I.. (V. OM) na pitanje
koliko je dugo tanko crijevo, bez pola
muke ko iz topa odgovorila: 12 m.
se je kolega A.A (V.OM) u trenutku
kada je bio prisiljen od strane BBB da
izabere izmeu pjevanja dinamove
himne i skoka u more odluio za
skok.
Sp: i u nebo s njim i u pakao...,
a neki i u more.
se kolege D.G. i F.F. (V.OM)
epure po bolnici kao da su oslobodili
Knin. Naime, oblae bijele hlae i
klompe.
je D.L. (V.OM) ovoga ljeta u
nedostatku alkohola pio tekuinu za
brisae (autoglas) bogatu sapunskim
mjehuriima.
je
P.M.
(V.OM)
predloio
transplantaciju rektuma na anus
preter, a na mjesto rektuma ugradnju
spremnika za WC papir za sluaj
nune potrebe.

je kolegica R.B. (V.OM) toliko

zainteresirana za predavanje iz
kirurgije da ju iz prve klupe ne moe
izbaciti niti vatrogasni mrk.
kolegu A.A (V.OM) kolege od
milja zovu dijabola
je gore navedeni kolega u
vrlo prisnim odnosima sa svojom
gazdaricom
Sp: sve je to uraunato u rentu.
cijela V. godina na vjebama iz
kirurgije krade kirurki pribor.
Sp: tko krade taj ima.
kolega M.K. (IV.OM) misli da
bakterije u pivi stvaraju pjenu.
nakon to se utvrdilo da postoje
mehanika, toplinska i kemijska
energija, kolega A.K. (V.OM) izjavio da
se u hrani nalazi potencijalna energija.
je doc. D.S. izjavio da ljudi najee
umiru od smrti.
Sp: a koji je manje ei uzrok?
na Medicinskom fakultetu postoje
zavodi, katedre i gospodin Rui.
je kolegica A.M. (IV.STOM) rekla
kolegi M.N. (IV: STOM) na vjebama

AKTUALNO

Dva psihijatra se susretnu

na hodniku.
Prvi kae: Zdravo!
Drugi pomisli: Da mi je
znati to je mislio s time.
iz dentalne patologije Nabij mi ga
(mikromotor). A on e na to Ne
mogu dok sjedi..
je kolega S.N. (V.OM) gurnuo
srednji prst pri digitorektalnom
pregledu.
Sp: teko je promijenit navike.

objavljivanja tekstova o pokusima na

ivotinjama u Speculumu.
Sp: oni vie pate od njih.
je kolegica A.P. (V.OM) izmislila
novu vrstu bakterija - Halogene
bakterije.
Sp: to su one koje svjetle po sto metara.
se kolega S.N. (V.OM) stalno alio
da mu auto od jednom previe troi...
je isti kolega nakon nekoliko
mjeseci poveanu potronju doveo u
vezu s izgubljenim epom rezervoara.
Sp: sva srea da kolega ne pui.
je kolega D.R. (V.OM) rekao da su
papatai one ptiurine.

je na uvodnom predavanju iz
fizike profesorica jadnim i neukim
studentima I. god na nacrtu
prizemlja objanjavala gdje se to
nalazi. Opisujui katedru za fiziku
spomenula je foto laboratorij i rekla:
Nije zapravo foto-laboratorij nego tu
radimo neke stvari u mraku.

je isti kolega, na prijedlog svojih

prijatelja da malo govore eki,
spremno odgovorio: Moe, habe
ich..

je doc. A.S. na izbornom izjavio:

Prvi smo u medicini zabranili
puenje, ne samo zato to je tetno...
kako koje... ve zato to moe doi do
unutarnje kontaminacije.

isti kolega nije sasvim siguran koja

je ovo godina, 2002. ili 2003.

je dr. K., inae asistent iz dentalne

patologije, tijekom vjebe rekao
dvojici kolega stomatologa s V. godine
da se moraju malo vie pederasto
ponaati.
Sp: to barem na naem faksu nije teko
nauiti.
su kolegicu A.P. (V.OM) na
apsolventskom putovanju prozvali
friiderka. Ista je naime, za
pohranjivanje vrednota, umjesto sefa
koristila friider.

je kolega T.S. (V.OM) na pitanje

koji je glavni grad Izraela kao iz topa
odgovorio: Telit.

isti kolega nakom dva mjeseca

vjebi nije znao koja je grupa, B5 ili
B2.
isti kolega pri cjelononom
lijeenju
jedne
studentice
na
apsolventskom putovanju izgubio
plahtu.
Sp: tko zna to je naao?
se kolega A.R. (V.OM) alio da ga
boli klitoris.
je kolega D.R. (V.OM) rekao da
sat vremena iznajmljivanja bicikle
kota 20 minuta

je kolegica G.G (aps. OM) na

kletvu od sedam godina loeg
seksa odgovorila: Bolje ikakav nego
nikakav!.
Sp: tako je kolegice!

je kolega D.L. (V.OM) jedne

noi ovog ljeta uivao u sputanju
toboganom. Naime, umjesto tobogana
posluilo mu je vjetrobransko staklo
njegovog automobila.

je Sindikat demonstratora Zavoda

za fiziologiju protestirao protiv

su samo 14% asnih sestara djevice, a

ostalih 86% neki drugi znak u horoskopu.

u knjizi iz kirurgije pie da je rak

najei karcinom pankreasa.
su kolegice A.P. i M.I. (V.OM) ile
mokriti na plau i vratile se mokrih
hlaa. Ne znamo zato.
kolegica T.M. (V.OM) osvojila
tree mjesto u lizanju.
ista kolegica za vrijeme stajanja
broda u luci primjetila da jako sporo
idemo.
ista
kolegica
bezuspjeno
pokuavala ui u djeji helikopter.
Sp: preporuamo da sljedei put makne
lanac s ulaza.
je kolega P.M. (V.OM) da bi
izbjegao raenje digitorektalnog
pregleda zavio prst zavojem.

Psihijatar: to vas mui?

Pacijent: Znate, doktore, stalno
mislim da sam koko.
Psihijatar: Otkad to mislite?
Pacijent: Jo otkad sam bio jaje.
je isti kolega desetak minuta prije
kraja vjebe skinuo zavoj. Na alost
ipak prerano. Na kraju vjebe ga je
ipak morao napraviti.
Sp: tko rano rani...
je dr. P. sa kirurgije izjavio da je
piloroplastika po Finnu ovako vrlo
teka za objesnit, ali u prsksi vrlo
duhovita operacija.
je kolegica I.K. (3.OM) imala bliski
susret s vratima u holu.
su u istom susretu vrata izvukla
deblji kraj.
je kolega P.V. (IV. OM) meu
sportske ozlijede uvrstio atletsko
stopalo.
kolega T.S. (V.OM) ne vidi to je tu
krivo.

83

ZANIMLJIVOSTI
zelene banane

49

50

51

52

53

54

na drvetu u hondurasu su rasle banane

pregrt njih skupljenih u snop
stiskale se, sloene jedna do druge
sa granom svezane u pupani grop.
plako su rasle, bivale sve vee,
se vie i vie optereujui granu.
a majka drvo hranila ih brino
paljivo i pravedno rasporeujui hranu.

11

i svake godine isti komar:

kidaju njezino vlastito tkivo
i njezinu ljubav i njezinu brigu
injezinu krv i njezin ivot.
a neroenu su djecu transportirali u japan,
izbjeljivaima im poutjeli nijansu tena
i prodali ih u supermarketu
za nekoliko bijednih tisua jena
japancima su banane bile fine,
no oni ne znaju, i ne mogu znati:
banane iz inkubatora nikad nee biti
slatke kao one koje doji drvo mati.
a mati jo uvijek neutjeno plae
i suzama vida svoje rane
i umi i uti i cvili i kripi
u gru tuge savija grane.
n njoj e narasti nove djeca
i oma e ih jednako voljeti i davati
hrane,
ali nikad joj nita nee nadomjestiti
sve njene neroene zelene banane.
udruga za zatitu prava banana

84

58

56

17

57

59

62

16

22

24

25

66

28

40

43

33

36

39
77
47

64

68

69

73

19
65

26

67
32

35

60

63

21

23

13

18

20

10

15

46

a majka stenje i uti u nemonom bijesu

i to odnose dio nje same
u brizi za svoju nedozrelu djecu
za sve male nespremne zelene banane.

55

12

14

27

61

31

u hondurasu je dolo vrijeme berbe

jer je japansko trite trebalo voe.
i radnik na farmi za mizernu dnevnicu
bananae od majke otrgnuti hoe.

29
70

71

37
41

34
74

75

42

78

30

VODORAVNO
1. Pokretni zastor
2. Kalij
3. Egipatsko boanstvo s ovnujskom glavom
4. Tona
5. Celzijus
6. Fosil
7. Albanijan Patriotic Organization
8. Majka Danaida
9. Rasputenost, raspojasanost
10. Mehaniki ovjek
11. Nitica
12. Grad u Maroku
13. Na novelist, Vjekoslav
14. Vidovnjak iz marinkovievog Kiklopa
15. Ubrati namet pri uvozu robe
16. Afred
17. Policijska uprava
18. Postupak pojednostavljenja u umjetnosti
19. Portugal
20. Officialy Sealed
21. Vojna ...
22. Kozaki glavar
23. Litra
24. Florin
25. Krumpir
26. Ameriki dramatiar, Eugene
27. Klaenje
28. Rimski vojskovoa, pobjednik nad Atilom
29. Nomen nescio
30. Prvo slovo abecede
31. Negacija
32. Udar, juri
33. Svjei sir
34. Union Interionale du Travail
35. Irmengarda
36. Najjai goranov servis
37. ivane stanice
38. Rijeka
39. Tuga, emer
40. Energy
41. Rijeni otok
42. Lopua, tat
43. Grupa organskih spojeva
44. Hrvatska Elektroprivreda
45. Artikl za noenje predmeta
46. Amper
47. Morski organizmi, izgrauju grebene
48. Posljednja drama Radovana Ivka (drugi nazuv Moi rei)

38
76

44
81

72

45
48

79

80

82

OKOMITO
1. Indijski kralj, protivnik Aleksandra Velikog
2. Ptica pjevaica
3. Ukoena povrina
4. Ploa
5. Coastal Antiterroristic Boat
14. Svetica zatitnica zubara
15. Tvari za otapanje
18. Socijalistika republika
19. Njemaka grofica, ljubavnica ministra
Rudolpha Scharpinga
21. Mjesto u blizini Rijeka
24. Frstentum Liechtenstein
37. Uzvik nutkanja
40. Odjek
44. Hungary
49. Biljka skapitela korintskog stupa
50. Um
51. Domaa voka
52. Bie iz narodne predaje
53. ensko ime
54. Pripovjedanje
55. Number
56. Udo
57. Istonorimski car, vladao 450.-467., odbio
atiline napade
58. Odazite se, uzdizati se
59. Biblijsko lice
60. Takoer biblijko lice
61. Jednakost
62. Povijesna linost (1892.-1980.)
63. Rije na kraju molitve
64. Starosjedioci Japana
65. Nezavisni Liberali
66. Indijska savezna drava
67. Potvrda
68. Jedna od zeusovih ljubavnica, mindsova
majka
69. Esadova imenjakinja
70. Artiljerijsko oruje
71. ensko ime, izvedenica od 53
72. Internal Revenue
73. McDonnel Douglas
74. Nehrajui elik za lonce i betek
75. Na nogometni drugoliga, grupa sjever
76. Vrsta papige (koja krialjke moe bez tog
pitanja?)
77. Enes Kievi

By N. Lazi

ZANIMLJIVOSTI
BALADA O
MOUSETOWNU
prvo pjevanje
by Ante Jozi

OVAKO SE ANEMNEZA
NE PIE !

U jednom vrtu meu cvijeem

Siuan grad se sakrio
To znamo samo ti i ja
Da brain Pacovgrad je to
Dugo tu ive mladi kunii
Malo krae od njih pacovi
Tako kratko ive mievi
Da im se ni ne prievi
Sloboda kretanja je velika
Imaju svatko svoji boks
Granice sigurne, od elika
Prigodno popue i doks
Nije se sjetio probati da bjei
Neurona spaljenih, ima samo gliju
Odahnuo napokon, bespomino lei
Mali bijeli mi, zavili mu iju
Mnogo se ulae u gradsku istou
Posao je pljuga, al ekipa je O.K.
Nije samo danju, radi se i nou
Tada svijetle prozori, pomisli L.A.
Pacovgrad je nedavno doivio
restauraciju
Gradonaelnik je, osobno, za tu ideju
kriv
Mislim da bi hitno zatraio raciju
jor Branchet senior, da je sluajno iv

Rebus
by: Elena Gomba

Po njegovoj logici, a siguran je u se

Arhitekt u dui, znanstvenik po kazni
Priroda bi onda ispunila i sinuse
Mau ili vezivom da ne zjape prazni
Rjeenje: UK (eer u krvi)

85

Male crtice
koje vam
uljepavaju
sivu
svakodnevicu

86

oneki korisnici Interneta mogu

se podiiti velikim znanjem
ope naravi.
Naime, takvi
na netu ili putem e-maila
svakodnevno pronalaze razne
doskoice, ale, zanimljive i nadasve
edukativne informacije. Speculum,
za sve vas koji moda niste tolko dini
rukovanjem monom kutijicom, iznosi
primjere takvih zanimljivosti.
Zasigurno niste znali da ljudsko
bie u svom ivotu ima seksualni
odnos vie od tri tisue puta i provede
dva tjedna ljubei se, da noenje
slualica u trajanju od samo jednog
sata poveava broj bakterija u uhu za
700 puta te da 23 posto od svih greki
na fotokopirnim aparatima otpada na
one uzrokovane pokuajima ljudi da
sjednu na njih i naprave fotokopije
svojih stranjica.
Ali nije to sve, jel vam ikad palo
na pamet polizati lakat? Nemojte ni
pokuavati, to je nemogue (ako ne
vjerujete provjerite). Jeste li znali da
takori i konji ne mogu povraati? A
da krokodil ne moe isplaziti jezik?
Sigornu niste. Sada znate. Isto tako
slobodno moete prestati koristiti
izreku zabijati glavu u pijesak kojom
se, naravno, misli na opepoznato
svojstvo nojeva. Naime, u studiji
koja je obuhvatila oko 200 tisua
nojeva u razdoblju od 80 godina
nije primjeeno niti jednom da ju je
noj igdje zabio, pa kamo li u pjesak.

ZANIMLJIVOSTI
Priajui o ivotinjama, samo da
znate, glasanje patke ne prouzrokuje
jeku, a saznajte i to da jo uvijek nitko
ne zna zbog ega.
Surferi se esto i ozbiljno zamisle.
Pogotovo kad doznaju da ako kihnete
prejako moete slomiti rebro, a
ako pak pokuate zatomiti kihanje
stisnuvi nosnice prstima, moete
izazvati puknue krvne ile u glavi
ili vratu i umrijeti. Vi se vjerojatno
niste zamislili, jer ste to znali. Zna se
na kojem ste fakultetu. Zasigurno se
zamisli i kad dozna injenicu da ovjek
tijekom spavanja, prosjeku pojede oko
70 insekata i deset paukova (kau da
paukovi nose sreu). Barem se neete
probuditi gladni.
Stravstveni
zaljubljenici
u
Seinfelda sigurno su primijetili
da se u svakoj epizodi serije
negdje
pojavljuje
Superman...
Ne smijemo zaboraviti puke rijenike
gdje moete proitati kako je laka ena
izraz koji se koristi za opisivanje ene
s moralnim vrijednostima mukarca,
a nimfomanka izraz koji mukarci
koriste kako bi opisali enu koja eli
seks ee od njih. Izrazom ljubav na
prvi pogled opisuje se upoznavanje
dvoje jako napaljenih ljudi koji nisu
naroito izbirljivi, trijezno stanje,
stanje u kojem se nemogue zaljubiti,
a veza proces troenja golemih
koliina novaca, vremena i energije
s ciljem boljeg upoznavanja nekog
tko vam se u ovom trenutku ba i ne
svia, u budunosti e vam se sviati
jo manje, a sve radi seksa.
Uz puke rijenike postoje i
rijenici engleskog u kojem su neki
od u nas uobiajenih izraza prevode.
Doslovno ovako: ko te ia who cuts
your hair, malo prije small before,
samoubojica only killer, razgovaram
sam sa sobom Im talking alone
with the room, fotokopije foto-whodrinks, a prevedena su i neka imena
kao Mali Loinj Little Bad City,
Tugomir Sadpeacer, Neda Ukraden
No Yes Stolen, Alija Izetbegovi
But I And Brother-in-law Escape,
te Slobodan Miloevi Freeday
Jollyfucker.
Ako su vas ove male crtice, bar malo
nasmijale, razveselile, zaitrigirale,
upalite i vi monu kutijicu i uite u
svijet globalnih zanimljivosti.

ZANIMLJIVOSTI

enski kondom

Dizajn enskog kondoma

enski kondom, koji se jo naziva

femidom, je tanki, mekani, vreasti
poliuretanski plastini uloak koji se
stavlja tako da oblae vaginu. Ima dva
savitljiva prstena: unutarnji prsten sa
zatvorenim krajem koji se koristi za
umetanje sredstva u vaginu i da ga
dri na mjestu te vanjski prsten koji
ostaje izvan vagine i prekriva vanjske
spolne organe. Ovo kontracepcijsko
sredstvo je izraeno od poliuretana
pa se moe koristiti s bilo kojim tipom
lubrikanta (sredstva za podmazivanje,
odnosno vlaenje) bez da se ugrozi
kontracepcijska sigurnost.

Prihvaanje enskog kondoma od korisnika

Za svaki je proizvod, njegovu trajnu i

pravilnu uporabu, kritina prihvaenost
meu
korisnicima.
Istraivanja
pokazuju kako se enama koje su ga
probale svia enski kondom te bi ga
rado preporuile drugima. ene su
ovom kontracepcijskom sredstvu bile
mnogo sklonije nego mukarci. Iako
se enama sviao te su ga preporuile
prijateljicama, mnoge ga ene prestaju
koristiti zbog nesuglasica s partnerom.
Tekoe s umetanjem sredstva su
bile manje to se vie koristio te
enski kondom s vremenom postaje
udobniji i prihvatljiviji. Prihvatljivost
enskog kondoma moe se procijeniti
i pregledom prednosti i nedostataka na
koje ukazuju njegove korisnice.

Prednosti

- ena kontrolira kontracepcijsko

sredstvo
- udobniji je za mukarce nego obini
kondom te manje smanjuje uitak nego
muki kondom
- prua veu zatitu jer zatiuje i
unutarnje i vanjske spolne organe
- prikladniji je jer se moe umetnuti prije
poetka spolnog odnosa
- vri je - poliuretan je 40% vri nego
latex
Povijesno se pokazalo kako su
kontracepcijska sredstva uinkovitija
ako ih kontroliraju ene, a mukarci
podupiru i prihvaaju.

enski kondomi ne steu penis kao

muki kondomi. Rezultat je vei uitak u
seksualnom odnosu. Zbog prekrivanja i
vanjskih i unutarnjih genitalija. Femidom
prua veu zatitu od spolno prenosivih
bolesti. Vanost enske kontrole nad
kontracepcijskim sredstvom vana je
ako postoji veliki rizik za prijenos spolno
prenosivih bolesti, a partner odbija
koristiti kondom.

Tko je
fotografirao?
SPECULUM
NAGRAUJE

Nedostaci

- umanjen estetski dojam enskih

spolnih organa
- tekoe s postavljanjem i skidanjem
Najvei nedostatak femidoma koji
navode korisnice odnosi se na ono to je
jedna od najveih prednosti: prekrivanje
vanjskih
spolnih
organa.
Ovo
prekrivanje ima negativan utjecaj na
estetiku sredstva i njegovo prihvaanje.
Ostali estetski problemi ukljuuju
nezadovoljstvo
izgledom
enskog
kondoma, buku povezanu s njegovom
uporabom, veliinu i nedstatak suradnje
partnera. eke se ene ale na oteano
postavljanje femidoma, neugodu, nered
i neugodnost zbog uporabe te pomicanje
sredstva tijekom seksa.
Takoer je zabiljeeno nekoliko sluajeva
umetanja penisa izmeu vagine i
femidoma, a isto tako i ispadanje i pucanje
sredstva. Iako se ene u istraivanjima na
to nisu poalile, enski kondomi su jo
uvijek relativno skupi te je to sigurno
jedan od ograniavajuih imbenika za
njihovu masovniju uporabu.

Zakljuak

Dok se vanost mukog kondoma

poveava zbog mogunosti kontrole
prijenosa spolno prenosivih bolesti,
prihvaanje i uporaba enskog kondoma
je ograniena zbog stvarnih ili umiljenih
nedostataka tog sredstva. Koncept,
izgled i uporaba enskog kondoma
nepoznati su veini parova irom
svijeta, a prihvaanje i pozitivni stavovi
su znaajno brojniji tamo gdje se on
vie koristi. Zbog neospornih prednosti
enskog nad mukim kondomom
oekuje se promjena stavova i njegovo
ire prihvaanje u skoroj budunosti.

Ova fotografija snimljena je 1985. godine ispred

zgrade Medicinskog fakulteta u Rijeci. Kao to
se na slici vidi, bila je to snjena zima, jedna
od rijetkih rijekih. Osobe na slici i danas su
djelatnice naeg fakulteta, osim jedne. Einstein
bi Vas sigurno pitao tko od njih ima ribu za
kunog ljubimca, no Speculum vas pita: Tko je
fotografirao ?
Uz nau pomo i vau domiljatost, nadamo se,
doi ete do rjeenja. Rjeenja u za to predvieni
kupon ubacite u Speculum bocun, najsretniji
dobivaju nagradu. Sponzor je caffeteria VIP.
1. Porijeklo prezimena osobe na slici krajnje
lijevo je isto kao i porijeklo auta do nje
2. Osoba koja dri knjigu igra vanu ulogu u
vaem studiranju
3. Profesorica do nama nepoznate osobe na
svome Zavodu ima zeeve
4. Vlasnik psa na slici je osoba koja je
fotografirala
5. Osoba izmeu nama poznatih osoba kada
uje pjesmu geni, geni kameni sjeti se svoga
znanstveno-istaivakog rada
6. Kod iste osobe i studenti moraju pjevati o
genima
7. Fotograf je djelatnik Zavoda na kojem esto
ispituju o anafilaktikom oku
8. Dvije osobe na slici rade na istom katu u
zgradi fakulteta
9. Fotograf je prije imao drugog efa, no on je
sada u dravnom vrhu
10. Osobu koja u prezimenu ima slovo izrauje
raspored predavanja u predavonama.

izr

u
ii

c
ba

....
....
.
.
.
Nadamo se da su vam se kockice
.. ....
....
.
.... .......
posloile. Rjeenje ubacite u bocun
.
.
.
.
.
.
.
.
.
..
i ekajte da ba vi budete
....
....
....
.... ....... .......
.
.
.
.
.
.
izvueni.
.... ....... ....... .....
....
.
.
... ... ....... ....... ........
:
.
..
..
AO .....
....
....
FIR : ..... ....... .......
A
R
..
..
E
.... .......
OG IM
OT REZ ....... 87
.
.
F
.
P
E
..
...
O J ME I ....... EL:
TK
I
.
T

Zov okolade

ZANIMLJIVOSTI

Zov okolade gotovo je univerzalan, ali esto je uitak jedenja praen osjeajem krivnje.
I to je na koncu okolada - zlo ili uitak?
Neodoljivost

U zapadnom se svijetu iroko

priznaje nemogunost odolijevanja
okoladi. Neki ljudi kau kako imaju
arku potrebu za okoladom, ili ak
da su ovisni o njoj. Zato okolada
ima ovako adiktivnu sposobnost?
okoladna industrija, a isto tako
i zdravstveni strunjaci i potroai
ele odgovore na niz slinih pitanja.
U potrazi za rjeenjima okolada i
njen kemijski sastav su pod povealom
ve due vrijeme. Znanost potvruje
ili odbacuje brojne mitove vezane uz
okoladu, a pronalazi i neke utjeene
obrane kojima moemo braniti svoje
jedenje okolade.

Potraga za odgovorima

Znanstvenici i poznavaoci vina rei e

vam kako je crveno vino dobro za vas
jer sadri fenole koji tite od sranih
bolesti. Dobra je vijest da i okolada
sadri antioksidante. Znanstvenici su
otkrili kako jedna kockica okolade
sadri jednaku koliinu fenola kao i
aa crvenog vina te da obina smea
okolada sadri jo vee udjele nego
ostale vrste.
Po jednoj teoriji fenoli sprjeavaju
oksidaciju lipoproteina loe masnoe
koje zaepljuju srane arterije i uzrokuju
srane bolesti. Ovo je dakle argument
protiv tvrdnji kako alkoholni sastav
crvenog vina povisuje masnoe u krvi.
A ako osjeate kako vam okolada daje
krila, moe biti da ba to i ini. Prema
Dr. Peter Barhamu sa Sveuilita u
Bristolu, okolada sadri feniletilamin
koji je srodan s amfetaminima, te kao i
oni povisuje krvni tlak i razinu glukoze
u krvi. To nas ini budnima te ini da se
dobro osjeamo. Mnogi bi sad upitali - i
to je loe u tome.

okolada - hrana od koje se dobro

osjeamo

Kombinacija slatkog okusa i masne

strukture karakteristike su zbog kojih

88

okolada daje jedinstveni osjeaj

topljenja u ustima. Profesor John
Harwood (University of Wales College
of Cardiff) i njegovi suradnici vjeruju
kako je visok udio stearata u maslacu
kakaa odgovoran za kontrolu topljenja
i stabilnosti okolade u ustima. Kakao
maslac sadri specifian sastav koji ga
ini vrstim na sobnoj temperaturi, ali
kad se okolada jede, masnoa upija
toplinu iz usta i topi se.
Po jednoj teoriji, mozak otputa
b-endorfin dok se jede okolada.
B-endorfin jest opioidni peptid koji
je vodei uzrok ugodnom uinku
okolade.
Peter Rogers na Institutu za
istraivanje hrane u Norwichu istrauje
utjecaj okolade na raspoloenje i
tvrdi da okolada openito podiue
raspoloenje i smanjujui napetost.
Meutim, mnogima je pojaani osjeaj
krivnje kazna za taj uitak.
okolada sadri oko 300 poznatih
kemijskih
sastojaka
ukljuujui
metilksantine, teobromin i kofein.
Kofein je prisutan u vrlo malim
koliinama (800 g mlijene okolade
sadri kofeina koliko jedna alica
kave). Teobromin je prisutan u znatno
veim koliinama. Iako teobromin ima
slab stimulativni uinak, pretpostavlja
se kako u kombinaciji s drugim
sastojcima pridonosi stvaranju ugode i

elje za okoladom. Meutim, za to jo

ne postoje direktni dokazi.
Drugi sastojci okolade koji se
spominju kao znaajni su: histamin,
serotonin, triptofan, feniletilamin,
tiramin i magnezij. Mnogi od njih
se u veim koliinama nalaze u
drugim vrstama hrane koja je pak
manje
privlana
od
okolade.
Po nekim istraivanjima, nije bitno
o kojoj se vrsti okolade radi ve
sama spoznaja da se jede okolada
zadovoljava.
Iako je okolada hrana za kojom ljudi
najee imaju arku elju, nije dosad
pronaena veza izmeu mogue
ovisnosti o okoladi i dokazivih
psihoaktivnih sastojaka okolade.
Znanstvenici u SAD vjeruju kako su
pronali objanjenje za jaku elju za
okoladom.
Emmanuelle di Tomaso i njegovi
suradnici na Neurosciences Institute
in San Diego, California, vjeruju kako
okolada sadri farmakoloki aktivne
tvari koji na mozak imaju isti uinak kao
i marihuana (Nature, 1996, 382, 678).
Otkriveno je da kako i okoladne
masnoe sadre sastojke koji su
kemijski i farmakoloki srodni s
modanim lipidima:
anandamidom (N-arahidonoiletanolamin), N-oleoiletanolaminom i N-linoleiletanolaminom (rije anandamid >

ZANIMLJIVOSTI
> dolazi iz ananda to na sanskrtu znai
savrena srea). Ovi lipidi ciljaju
unutarnji kanabinoidni sustav mozga
i oponaaju uinak kanabisa direktno
(aktivirajui kanabinoidne receptore)
ili indirektno (poveavajui razinu
anandamida u mozgu).
Ranija istraivanja u kojima je
anandamid izoliran iz svinjskog
mozga te dan miu, pokazala su
nastanak pothlaivanja tijela, smanjene prijemivosti mozga i smanjenu
pokretljivost - to je vrlo slino uincima marihuane.
Mogui uinak poveane razine
anandamida u mozgu je pojaanje
uinka okolade na osjetila to
bi moglo uzrokovati udnju za
okoladom. Druga je mogunost
da anandamid surauje s drugim
sastojcima okolade (npr. teobromin ili
kofein) da bi proizveo prolazni osjeaj
dobrog raspoloenja.
injenice nas, izgleda, preplavljuju:
trebali bismo staviti sa strane sve
osjeaje krivnje i jednostavno uivati u
okoladi. Naravno, bez pretjerivanja!

Povijest okolade

okolada ima dugu povijest koja see

sve do Maja, starog naroda iz centralne
Amerike. Maje su prvi koristili plodove
kakao stabala, koja rastu u tropskim
kiovitim umama Amazone, za izradu
ukusnog napitka zvanog okolatl.
Ovu gustu, bogatu tekuinu radili
su kuhanjem i mljevenjem plodova
kakaa koji su zatim mijeali u vodi
sa sojom, vanilijom i ilijem. Maje su
kakao plodove koristili i kao valutu
i darove za proslave. I kad su bogati
Maje trgovci odnijeli plodove kakaa
u Meksiko i prodali ih Astecima, to
je i tamo postalo pravi hit. U vrijeme
kad je Kristofer Kolumbo donio vijest
o okoladi i kakau u Europu tijekom
15. stoljea, Azteci su pili okolatl
stotinama godina. Meutim, tek kad je
1528. Don Cortes donio kakao i opremu
za pravljenje okolade u panjolsku
Europljani su poeli cijeniti njegovu
vrijednost. panjolci su izmijeali
vlastitu verziju okolatla, izostavili
su ili papriku i dodali cimet i eer.
Ovo je uskoro postalo pomodno pie
panjolskog dvora. Zbog nedostatne
opskrbe kakaom, recept za okoladu je
ostao tajnom nekoliko stoljea.

Hitna kontracepcija
Pie: Livia PULJAK, dr. med.

Hitna kontracepcija podrazumijeva sprjeavanje neeljene trudnoe

nakon nezatienog spolnog odnosa, za koji partneri sumnjaju da je
mogao rezultirati trudnoom. Ovaj nain sprjeavanja trudnoe treba
primijeniti samo iznimno, npr. u sluaju silovanja.

Kada je primjeniti?

Hormonska tableta koja se uzima u ove svrhe jo se naziva i morning

after pill, odnosno jutro poslije tableta ime se htjelo naglasiti kako
je to tableta koja se uzima jutro poslije nezatienog spolnog odnosa.
Hitnu kontracepciju treba primijeniti najkasnije 72 sata nakon
nezatienog spolnog odnosa.

Lijekovi

Tablete sadre kombinacije estrogena-progestagena (levo-norgestrel

i etilenestradiol), samo progestagen ili antiprogesteronski preparat
mifepriston (Ru-486). Moe se postaviti i unutarmaterniki uloak
(spirala) nakon spolnog odnosa.

Mehanizam djelovanja

Kako ovi lijekovi djeluju, nije posve dokazano, ali se pretpostavlja da

sprjeavaju oplodnju zbog poremeaja transporta jajaca kroz jajovod
ili onemoguuju usaivanje oploene jajne stanice u maternicu.
Levo-norgestrel i etilenestradiol skrauju luteinsku fazu menstrualnog
ciklusa. Luteinska faza je faza ciklusa nakon ovulacije kada u jajniku
nastaje uto tijelo, ija je uloga proizvodnja hormona progesterona.
Uloga progesterona je pripremanje maternice na usaivanje oploene
jajne stanice. Ovi lijekovi ponitavaju taj uinak, mijenjaju biokemijska
svojstva i sprjeavaju usaivanje oploene jajne stanice u stjenku
maternice.
Mifepriston (Ru-486) djeluje antiprogesteronski, blokira luteinsku
fazu i uinak progesterona na maternicu, to uzrokuje oslobaanje
prostaglandina iz maternice i posljedino menstrualno krvarenje ime
se izbacuje eventualno prisutna oploena jajna stanica.

Nain uzimanja

Primjenjuju se relativno velike doze estrogena samih (estradiol 2.5 mg

dvaput na dan kroz pet dana; dietilstilbestrol 50 mg dnevno kroz pet
dana) ili kombinacije estrogena i progesterona (100 mg etilenestradiola
i 1 mg norgestrela) tijekom 12 dana. Mifepriston koristi se u dozi od
600mg.

Uinkovitost

Ukoliko se navedeni preparati uzmu unutar 72 sata nakon spolnog

odnosa, trudnoa e se sprijeiti u 98 do 99 posto ena.

Nuspojave

Popratne neeljene pojave ovog lijeenja su munina i povraanje te se

stoga uz njih rutinski propisuju lijekovi protiv povraanja (antiemetici).
Nuspojave nastaju zbog visokih doza.

89

ZANIMLJIVOSTI

Bungee jumping i
poremeaji zdravlja

Pie:
Livia PULJAK, dr. med.

ungee jumping je roen kada

su etiri lana udruge Oxford
University Dangerous Sports
Club skoila s mosta Clifton
Suspension Bridge u Bristolu 1979.
To je naziv za skakanje s mostova ili
platformi kranova visine 50-120 metara,
dok su noge osigurane elastinim uetom.
Kako ovaj sport postaje sve popularniji,
potrebno je upozoriti i na mogue
zdravstvene posljedice.
Kako uope bungee jumping djeluje na
organizam?
U istraivanju iz 1994. godine [1]
prouavano je 12 osoba koje su prvi
put isprobale bungee jumping u svrhu
provjere utjecaja akutnog fiziolokog
stresa na razinu kortizola (hormon
stresa)
u
slini,
beta-endorfinske
imunoreaktivnosti kao i broja leukocita
u perifernoj krvi. Praena je i frekvencija
srca, krvni tlak, kao i procjena ispitanika
o njihovu emocionalnom stanju.
Kompjuterski je praena povezanost
izmeu ocjene raspoloenja i prethodno
navedenih biolokih markera. Kao
to je i oekivano, subjektivna ocjena
anksioznosti je bila poviena prije
skoka i znaajno sniena nakon skoka.
Razina kortizola u slini bila je poveana
nakon skoka, a smanjila se na normalnu
razinu u tijeku jednog sata nakon skoka.
Nasuprot, razina euforije je bila znaajno
poviena nakon skoka i ostala je na
visokoj razini tijekom slijedeih pola sata.
Aktivnost beta-endorfina (prirodni tjelesni
opijat) nakon skoka je porasla 200%.
Nasuprot razini kortizola, koncentracija
beta-endorfina nakon skoka bila je
signifikantno povezana sa subjektivnom
ocjenom euforije, to ukazuje na njihovu
meusobnu povezanost. Poveanje
broja leukocita, frekvencije srca i krvnog
tlaka pokazuje kako su razliiti sustavi

90

organizma znaajno pogoeni iznimnim

stresom koji uzrokuje bungee jumping.
Koji su zdravstveni poremeaji uzrokovani bungee jumpingom dosad opisani?
Dosad opisane zdravstvene poslje-dice
bungee jumpinga su:

- prednje iaenje glave nadlaktine

kosti
- ozljeda vratne kraljenice. Posljedica
ozljede bila je tetraplegija-oduzetost svih
udova, koja je kirurki rijeena.
- istraivanje provedeno na 100
profesionalno nadziranih skakaa koji su
koristili ue oko lanaka noge i skoili
jednom s platforme ukazalo je kako
su 42 skakaa imala ukupno 59 manjih
medicinskih pritubi ili simptoma nakon
skoka. Trenutni simptomi su bili miinokotani bolovi u lancima nogu, vratu,
leima i prsima te neuroloki simptomizbunjenost, glavobolja i zamuen vid.
Zbunjenost je bila najei simptom, a
neuroloki simptomi ei od miinokotanih. Sve pritube su prestale tjedan
dana nakon skoka, osim razderotina
kod jedne osobe koja je pokuala
zgrabiti platformu dok je skakala.
- ozljede prsa i trbuha nisu este, ali kad se
dogode, posljedice su katastrofalne ako se
odmah ne prepoznaju i ne lijee. Za razliku
od sportskih ozljeda drugih dijelova tijela,
ozljede prsa i trbuha (torakoabdominalne
ozljede) nastaju zbog brze deceleracije
ili udara visoke energije na prsa i trbuh.
- gubitak sluha

- paraliza peronealnog ivca (nervus

peroneus) kod profesionalnog bungee
skakaa
- akutni zastoj venskog krvotoka
glave koji se oituje kao oteklina koe,
tokasto krvarenje po licu i onim
spojnicama, vrtoglavicom, zbunjenou
te u jednom sluaju prolaznim
poremeajima
vida.
Poveanje
promjera i smanjenje elastinosti ueta
uzrokuje da deceleracija, dok je glava
prema dolje, dovodi do zgruavanja u
krvnim ilama i kapilarnog krvarenja.
Najee opisivani su poremeaji
vida i cirkulacije oka.
Tako je opisan orbitalni emfizem,
odnosno nakupljanje zraka u podruju
one kotane upljine-orbite. Nakon
skoka s mosta visokog 50 m, skaka
je uronio u vodu to je dovelo do
poveanja tlaka zraka u nosu i
paranazalnim sinusima, loma kosti
lubanje (koji nije zamijeen na RTG
snimci) i prodora zraka u orbitu.
Bolesnik je lijeen antibioticima, a
nakon 5 dana nije vie imao nikakvih
pritubi, a oftalmoloki pregled
nije pokazao nikakve smetnje.
Opisane su i promjene na mrenici
(retina) oka u obliku krvarenja iz
krvnih ila mrenice. Oteenje oka
ponekad je tako opseno da uzrokuje
gubitak vida.
Uzroci poremeaja zdravlja nakon
bungee skakanja
Poremeaji zdravlja i ozljede
kod bungee skakanja nastaju zbog
prirodnih sila, udara, tehnikih
pogreaka, nedostataka opreme te zbog
ponavljanog stresa ako se radi o veem
broju skakanja. Skakanje s visine od 50120 minuta te povlaenje natrag nosi sa
sobom odreenu koliinu neizbjenog
i, gotovo poeljnog, rizika.

"LAST MINUTE" TEKST

FOSS kroz godinu

FOSS-MedRi, tj. Fakultetski odbor svih
studenta Medicinskog fakulteta u Rijeci
je organizacija koja okuplja, kako samo
ime kae, sve studente Medicinskog
fakulteta. Najpoznatija je po organizaciji
najboljih studentskih feti u gradu i
okolici, ali ima i drugih aktivnosti koje su
manje poznate kod studenata, kao npr.:
- studentski projekti (Kapi ivota,
Zdravi otoci, Zdrave Planine, Bal medicinara)
- Skriptarnica (najbolja i najkvalitetnija medicinska literatura u gradu)
- Speculum (studentski list koji
trenutno itate)
- povjerenstvo za sport i rekreaciju
- povjerenstvo za zabavu i kulturu
- povjerenstvo za znanstveni rad

Studentski projekti

Na najpoznatiji i najvei projekt jesu

Kapi ivota. Taj se humanitarni projekt
provodi svake godine sredinom prosinca
u sklopu Dana fakulteta i traje dva
tjedna. Sastoji se od tri zasebne akcije:
- dobrovoljno darivanje krvi na
Medicinskom fakultetu (17. i 18. prosinca
2002.)
- besplatno mjerenje tlaka, eera u
krvi, te izrada EKG-a na Korzu (od 9. do
13. prosinca 2002.)
- zabava za dobrovoljne darivatelje
krvi, popularno zvana Krvavica (19.
prosinca 2002.)
to se tie same akcije dobrovoljnog
darivanja krvi, iz godine u godinu
postiemo sve bolje rezultate. Tako npr.
2000. godine bilo je sakupljeno 130 doza
krvi, a 2001. 198. Nadamo se da emo
ove godine uz Vau pomo prikupiti i
preko 200 doza.
Za organizaciju i provoenje cijelog
projekta potreban je velik broj studenatavolontera koji su spremni uloiti svoje
slobodno vrijeme (a i malo neslobodnog)
da bi se akcija uspjeno privela kraju.
Zato koristim ovu priliku da se zahvalim
svima koji su pomogli u prolim
akcijama, (a pomoi e i u ovoj nadam
se!) te pozivam sve druge studente koji
su imalo zainteresirani da pripomognu
jer nam pomoi uvijek manjka.

Projekt Zdravi otoci se prvi put

organizirao i proveo prole godine u
listopadu. U sklopu tog projekta posjetili
smo pet naih najveih otoka (Krk, Rab,
Cres, Loinj i Pag) te mjerili tlak i eer
lokalnom stanovnitvu. Ove ga godine
planiramo provesti tijekom travnja 2003.
godine.
I najnoviji projekt, Zdrave planine.
Ove e se godine prvi put organizirati i
provesti zajedno sa Zdravim otocima u
travnju 2003. godine. Cilj nam je kao i u
prethodnom projektu provesti mjerenja
u naim kontinentalnim krajevima
Gorskog kotara te usporediti ih sa
rezultatima na otocima.
Najslae smo ipak ostavili za kraj Bal medicinara. Tradicionalna zabava
studenata i profesora koju po tradiciji
organizira 4. godina studija u suradnji
sa FOSS-om. Iz godine u godinu sve
je bolje i sofisticiranije izvedena. Kroz
godine izmjenile su se razne pjevake
zvijezde, od Nine Badri do Joleta,
ajete i Belana. I ove e se, kao i svake
godine odrati sredinom svibnja (zavisi o
rezervaciji tremina) u Kristalnoj dvorani
hotela Kvarner u Opatiji.

Povjerenstva

Povjerenstvo za sport i rekreaciju

Kao to samo ime kae ciljna
skupina
studenata-interesenata
su
prvenstveno sportai, ali i navijaki
kadar koji je potreban u svim sportskim
manifestacijama. Povjerenstvo tijekom
godine organizira ili sudjeluje u sljedeim
dogaanjima:
- Studentska sveuilina liga
- Humanijada
- fakultetski turniri u razliitim
sportovima
Sudjelovanje u Studentskoj ligi je jedan
od prioriteta povjerenstva za sport. Ona
ukljuuje tri sporta: nogomet, koarku i
odbojku u enskoj i mukoj kategoriji.
Humanijada je olimpijada svih fakulteta
medicinskih
smjerova.
Natjecanje
ukljuuje sve Hrvatske fakultete te i neke
strane, kao to su fakulteti iz Austrije,
Slovenije, Italije i BiH. Organizira
se svake godine u svibnju i traje pet

Pie: Haris PAVLETI, predsjednik FOSS-a

nezaboravnih dana.
Takoer u nadlenost povjerenstva ulazi
i organizacija fakultetskih turnira u
raznim sportovima koji se odravaju vie
puta godinje.
Povjerenstvo za zabavu i kulturu
Mislim da tu nije potrebno previe
objanjavati! Osnovni zadatak ovog povjerenstva jest organizacija studentskih
feti na fakultetu. Nae su fete po
tradiciji najbolje u Rijeci, to najbolje
znaju oni koji su ih posjetili, a oni koji
nisu pa ta ekate!
Povjerenstvo za znanstveni rad
Na kraju moramo se ipak vratiti
onome zbog ega smo svi mi upisali studij
znanost. Ovo povjerenstvo postoji ve
neko due vrijeme, ali se do sad nitko
nije htio uhvatiti kormila. Konano ove
smo godine u tome uspjeli. Nali smo
osobu voljnu i spremnu da uini sve da
bi i taj segment studentske organizacije
zablistao (kao i sve ostalo, naravno!).
Zadaa samog povjerenstva je dvo-jaka:
- prikupljati informacije o znanstvenim radovima koji se trenutno rade
na fakultetu
- prezentirati iste informacije studentima koji su se voljni ukljuiti u neki od
znanstvenih projekata
Nadamo se da e se studenti pre-poznati
u svemu tome i ukljuiti jer na kraju se
ipak sve to i radi zbog njih samih.
Za kraj bih jo jednom zamolio SVE
studente koji su zainteresirani za bilo
koji segment naeg rada da nam se jave
i prikljue jer na taj nain mogu puno
nauiti, ali se i dobro zabaviti!

91