DISKRETNA MATEMATIKA

Kombinatorna i diskretna matematika ili krae kombinatorika je matematika disciplina

koja uglavnom prouava konane skupove i strukture. Rije diskretan (lat. discrenere
= razluiti, razlikovati) u ovom kontekstu znai da objekte koje prouavamo moemo
jasno i nedvojbeno razlikovati po nekom redoslijedu (kao npr. elemente skupa
1,2, , ).

OSNOVNI POJMOVI TEORIJE GRAFOVA

Grafovi su jedna od osnovnih matematikih struktura. Mnoge se pojave modeliraju
grafovima koji se sastoje od toaka i njihovih spojnica. U raunarstvu se esto
dijagram toka nekog algoritma prikazuje grafom kojem su vorovi naredbe, a lukovi iz
jedne u drugu naredbu su bridovi. Grafovima se prezentiraju i razliite kompjuterske
strukture podataka...
Definicija 1. Graf je ureena trojka
,
, , gdje je
skup
vrhova od ,
(skup disjunktan s
) skup bridova od , a funkcija
incidencije koja svakom bridu od pridruuje neureeni par (ne nuno razliitih)
vrhova od .
Funkcija incidencije :

svakom bridu

pridruuje 2-lani

multiskup1 vrhova
, , gdje su ,
. Kaemo da brid spaja vrhove
. Kaemo
i , koje zovemo krajevi brida , te esto jednostavnije piemo
da su vrhovi i susjedni vrhovi, incidentni s . Piemo
, ili
.
Primjer 1. Kubni graf
V8

e12

e8
V4

e3

e4
V1
e5

V5

e11

(graf odreen vrhovima i bridovima kocke):

e7
V3
e2

e1
e9

,,

V7

,
,

,,
,

,
, ...

e10

V2
e6
V6

Multiskup je objekt poput skupa u kojem se neki elementi ponavljaju. Primjerice , , , , , , , . Skup svih
2lanih multiskupova nad skupom
, odnosno 2lanih podskupova skupa
, bez obzira na poredak i uz
doputeno ponavljanje elemenata, oznaavamo simbolom

Za poetak teorije grafova uzima se 1736. godina, kada je Leonard Euler rijeio
problem k nigsberkih mostova (vidjeti udbenik Primjer 6, str. 6.).
Uvedimo jo neke pojmove iz teorije grafova:
Kaemo da je graf planaran (ravninski) ako se grafiki moe predoiti tako da se
bridovi sijeku samo u vrhovima. Npr. graf iz Primjera 1. je planaran.
Za dva brida incidentna s istim vrhom kaemo da su susjedni.
Brid koji je incidentan samo s jednim vrhom zove se petlja.
Brid kojem su krajevi razliiti zove se pravi brid ili karika.
Dva ili vie bridova s istim parom krajeva zovu se viestruki bridovi.
Ako su skupovi
i
konani skupovi, kaemo da je graf konaan, a
inae je beskonaan.
Graf koji ima samo jedan vrh zove se trivijalan graf, a inae je netrivijalan.
Graf je prazan ako je
.
Graf je jednostavan ako nema petlji ni viestrukih bridova.
Definicija 2. Grafovi i su izomorfni (koristimo oznaku
) ako postoje bijekcije
:
i :
takve da je vrh incidentan s bridom u ako i
samo ako je
incidentan s
u . Ureeni par , zove se izomorfizam sa
u . Izomorfizam, dakle, uva incidenciju i susjednost.
Mi emo iskljuivo promatrati konane grafove. Dva osnovna parametra vezana uz
|
| broj vrhova od i
|
| broj bridova od
konaan graf su
. Izomorfni grafovi imaju jednak broj vrhova i jednak broj bridova, no ako dva grafa
imaju jednak broj vrhova i jednak broj bridova, ne moraju biti izomorfni.
Opiimo neke specijalne grafove kojima emo se baviti.
Definicija 3. Jednostavan graf u kojem je svaki par vrhova spojen bridom zove se
potpun graf. Do na izomorfizam postoji tono jedan potpun graf s vrhova i
bridova, gdje je
Primjer je graf

, koji oznaavamo s

Definicija 4. Bipartitan (dvodijelni) graf je graf kojem se skup vrhova moe

particionirati (podijeliti) u dva skupa i tako da svaki brid ima jedan kraj u , a drugi
u . Particija , tada se zove biparticija grafa, kojeg u ovakvom sluaju
oznaavamo s
, .

Definicija 5. Potpun bipartitan graf je jednostavan bipartitan graf s biparticijom ,

u kojem je svaki vrh iz spojen sa svakim vrhom iz . Ako je | |
i| |
, takav
je graf jedinstven do na izomorfizam i oznaava se s
, .
Primjer je graf

Definicija 6. Komplementarni graf

jednostavnog grafa je jednostavan graf s
istim skupom vrhova, pri emu su dva vrha u
susjedna ako i samo ako nisu
.
susjedna u . Jednostavan graf je samokomplementaran ako je
Primjer samokomplementarnog grafa:

Definicija 7. Automorfizam grafa je izomorfizam od na samog sebe, odnosno

bijekcija :
za koju je
ako i samo ako je
. Skup
svih takvih automorfizama oznaava se s Aut
.