MATRICA INCIDENCIJE I MATRICA SUSJEDSTVA

esto je vrlo korisno relacije incidencije i susjedstva u grafu prikazati matricama.

Neka je graf s vrhova
,,
i bridova
, , . Matrica incidencije grafa
je
matrica
, gdje je
0,1,2 broj koliko su puta i incidentni.
Matrica incidencije potpuno odreuje graf.
Matrica susjedstva grafa je
matrica
, gdje je
broj bridova koji
), iji su
spajaju vrhove i . Matrica susjedstva je simetrina matrica (tj.
elementi nenegativni cijeli brojevi. Ako je graf jednostavan, ova matrica sadri samo
nule i jedinice te ima nule na glavnoj dijagonali. esto se graf unosi u raunalo upravo
ovom matricom, iako to nije najefikasniji nain pohrane grafa u raunalu zbog dosta
nula i ponavljanja ve navedenih susjedstava.
Obje matrice ovise o odabranom oznaavanju vrhova i bridova.
Zbroj elemenata u svakom stupcu matrice incidencije je 2 (jer svaki brid ima dva
kraja). Zbroj lanova -tog stupca (a i retka) matrice susjedstva jednak je broju bridova
incidentnih s .
Primjer 1. Za graf

e1
v1

e2

e3
e4
v4

v5

v2
v3

e5

matrica incidencije je
0
2
0
0
0

2
0
1
0
0

0
1
0
1
0

0
0
1
1
0

0
0
0.
0
0

1
1
0
0
0

1
1
0
0
0

0
1
1
0
0

0
0
1
1
0

0
0
0 , a matrica susjedstva je
2
0

PODGRAFOVI
Neka su

grafovi. Graf je podgraf grafa (piemo

) ako je
,
, a svaki brid iz ima iste krajeve u kao to ih ima u . Ako je
i
, piemo
i zovemo pravi podgraf od . Podgraf
za koji vrijedi

zovemo razapinjui podgraf od . Ako je

potpun graf, zove se

klika u .
Primjer 2. Grafovi
od .

Ako je
od
se s

su podgrafovi grafa . Graf

je jedan razapinjui podgraf

, podgraf od iji je skup vrhova , a skup bridova je podskup

kojeg ine bridovi s oba kraja u zove se podgraf induciran s i oznaava
.

Primjer 3.

, , ,

Podgraf od iji je skup vrhova

, a skup bridova se sastoji od bridova iz
ija su oba kraja u
oznaavamo s
. To je podgraf od dobiven tako da
u grafu iupamo sve vrhove iz
zajedno sa svim bridovima koji su incidentni s
nekim vrhom iz . Uoite da je
. Ako je
, piemo
jednostavno
.
Na primjer, u grafu

iz Primjera 3. dobivamo podgraf

Neka je
skup bridova je

. Podgraf od iji je skup vrhova skup krajeva bridova iz

zove se podgraf induciran bridovima i oznaava se s

,a
.

Primjer 4.

,
Podgraf od
ako je

iji je skup vrhova

, a skup bridova
.
,s
. Uoite da je

Na primjer, u grafu

Graf dobiven iz
Ako za dva grafa
bridova

iz Primjera 4. dobivamo podgraf

dodavanjem skupa bridova

i

oznaavamo s
, ,

oznaavamo s

,a

formiramo graf sa skupom vrhova

i sa skupom
, dobivamo graf
. Analogno dobivamo i graf
.

Primjer 5.

Jedan od nerijeenih velikih problema u teoriji grafova je tzv. problem rekonstrukcije.

Potjee od matematiara Stanislava Ulama pa se iskazuje kao Ulamova slutnja (iz
1942.):

Ako su i
svaki (1
izomorfni.

grafovi s vrhova (gdje je

) podgrafovi
i

3) , ,
i , , , redom, i ako su za
izomorfini, tada su i grafovi i

STUPNJEVI VRHOVA
Neka je
. Stupanj ili valencija vrha (piemo
) je broj bridova od
incidentnih s , pri emu svaku petlju brojimo dva puta. Intuitivno, stupanj vrha je broj
sjecita male krunice oko vrha s linijama koje izlaze iz tog vrha. Ako je jasno o kojem
se grafu radi, piemo samo
, umjesto
.
Koriste se sljedee oznake za minimalni i maksimalni stupanj grafa:
min

max

U narednom je teoremu dana osnovna injenica o stupnjevima grafa, koju je prvi

formulirao Euler 1736.
Teorem 1. U svakom je grafu
bridova, odnosno

zbroj stupnjeva svih vrhova jednak dvostrukom broju

2 .

Dokaz: Na predavanjima (udbenik str. 242.).

Korolar 1. (Lema o rukovanju ili Handshaking Lemma) U svakom je grafu broj

vrhova neparnog stupnja paran broj.
Dokaz: Na predavanjima (udbenik str. 242.).

Ako je
, za svaki
, kaemo da je graf
-regularan. Graf je
regularan ako je -regularan za neki
0. Vrh je izoliran ako je
0, a list
ako je
1.
Na primjer, potpun graf

je

1 -regularan.

Oito je da izomorfni grafovi u odgovarajuim vrhovima imaju jednake stupnjeve.

Niz stupnjeva grafa je niz stupnjeva
,,
svih vrhova , , grafa

. Jasno je da izomorfni grafovi

uzetih u rastuem poretku, tj.
imaju iste nizove stupnjeva pa su stoga dva grafa s razliitim nizovima stupnjeva
neizomorfni. Obrnuto, grafovi s istim nizovima stupnjeva ne moraju biti izomorfni.

Niz brojeva
, ,,
,
graf iji je niz stupnjeva . Nije svaki niz

grafiki.

je grafiki ako potoji jednostavni