Professional Documents
Culture Documents
Adjan Cha-Nema Adjan Chaa
Adjan Cha-Nema Adjan Chaa
Antologija citata
Nema Aan aa
Antologija citata
Prevod
Branislav Kovaevi
Naslov izvornika
No Ajahn Chah:
Reflections
Compied and edited bz Dhamma Garden
Srpsko izdanje
Theravada budistiko drutvo Srednji put
www.yu-budizam.com
srednji_put@yahoo.com
Copyright za prevod
Branislav Kovaevi 2002
Sadraj
Uvod
Roenje i smrt
Telo
11
Dah
12
Dhamma
13
Srce
16
Prolaznost
19
Kamma
21
Meditacija
23
Ne-ja
Mir
32
Patnja
34
Uitelj
38
Razumevanje i mudrost
41
Vrlina
43
Razno
46
Poziv
48
Renik
49
UVOD
Nema Aan aa
stignemo, odlaemo i te savete i uitelja i ostajemo sami sa sobom, ba kao u njegovoj opasci: Stalno govorim o stvarima koje
treba razvijati i stvarima koje treba napustiti, ali zapravo nema
niega to bi trebalo razvijati i niega to bi trebalo napustiti.
ROENJE I SMRT
1. Dobra veba jeste da najiskrenije sam sebe upita: Zato sam
ja roen? Postavi sebi ovo pitanje ujutru, u podne i uvee... svaki
dan.
2. Nae roenje i smrt su jedna te ista stvar. Ne moe imati jedno
bez drugog. Pomalo je smeno videti kako ljudi, kad doe trenutak neije smrti, plau i tuguju, a kako su sreni kad se neko rodi.
To je obmana. Po meni, ako zaista hoe da plae, to bi bolje
pristajalo onda kada se neko rodi. Tada plai, jer bez roenja ne
bi bilo ni smrti. Moe li to da razume?
3. ovek bi pomislio kako ljudi mogu da shvate ta znai iveti u
neijem stomaku. Koliko je to neudobno! Pogledaj samo kako je
teko jedan jedini dan provesti zatvoren u sobi . Zatvori sva vrata
i prozore i ve se gui. A kako li je tek iveti u neijem stomaku
devet meseci? Pa ipak, hoe da se ponovo rodi! Zna da tamo
nee biti prijatno, ali ipak bi da se tamo jo jednom nae, da jo
jednom stavi omu oko vrata.
4. Zato smo se rodili? Rodili smo se zato da se vie nikada ponovo ne rodimo.
5. Kada neko ne razume smrt, ivot mu moe izgledati savim
zbunjujue.
6. Buda je upuivao svoga uenika Anandu da uoi prolaznost,
da vidi smrt u svakom izdahu. Moramo razumeti smrt, moramo
Nema Aan aa
10
TELO
11. Kad bi telo moglo da govori, ono bi nam po ceo dan govorilo:
Zna, ti nisi moj vlasnik. Zapravo, ono nam to i govori, ali
jezikom Dhamme, a mi nismo u stanju da ga razumemo.
12. Stanja nam ne pripadaju. Ona slede svoj prirodan tok. Mi ne
moemo nita da uradimo oko naeg tela. Moemo malo da ga
ulepamo, uinimo za kratko privlanijim i istijim, kao kad se
devojka namika i pusti duge nokte, ali kada starost pristigne svi
smo u istom amcu. Takvo je telo. Ne moemo nikako izbei da
ono ostari. Ali ono to moemo da poboljamo i ulepamo jeste
um.
13. Ako bi nae telo zaista pripadalo nama, ono bi se potinjavalo
naim nareenjima. Ako mu kaemo: Nemoj da ostari ili
Nareujem ti da se ne razboli, da li nas ono poslua? Ne! Ono se
ni ne obazire. Mi samo iznajmljujemo tu kuu, ne posedujemo je.
Zapravo, ne postoji nikakvo trajno sopstvo, nita nepromenljivo
ili vrsto za ta se moemo uhvatiti.
11
DAH
14. Ima ljudi koji se rode i umru i nijednom ne postanu svesni
daha koji ulazi i izlazi iz njihovog tela. Toliko daleko ive sami
od sebe.
15. Vreme je na sadanji dah.
16. Kae da si suvie zauzet da bi meditirao. Ima li vremena da
die? Meditacija je tvoj dah. Kako to da ima vremena da die,
ali ne i da meditira? Disanje je vano za ovekov ivot. Ako uvidi
da je praktikovanje Dhamme vano za tvoj ivot, tada e ti biti
jasno da su disanje i praktikovanje Dhamme podjednako vani.
12
DHAMMA
17. ta je Dhamma? A ta nije?
18. Kako nas Dhamma poduava ispravnom nainu ivota? Ona
nam pokazuje kako da ivimo. I to na najrazliitije naine na
stenju, drveu ili pravo pred naim nosom. To je poduavanje, ali
bez rei. Zato stiaj um, srce, i ui da posmatra. Videe kako se
itava Dhamma otkriva sama od sebe, ovde i sada. A u koje drugo
vreme i na kojem drugom mestu bi to moglo da se dogodi?
19. Prvo Dhammu razumeva mislima. Ako pone da je razume, poinje i da je praktikuje. A ako je praktikuje, poinje i
da je vidi. A ako je vidi i sam postaje Dhamma i osvaja te radost
Bude.
20. Dhammu treba da pronae u sopstvenom srcu, uviajui
ono to je istinito i ono to nije, ono to je uravnoteeno i ono
to nije.
21. Postoji samo jedna prava magija, magija Dhamme. Svaka druga magija je poput trika sa kartama. Odvlai nas od sutine: naeg
odnosa prema ivotu ljudskog bia, roenju, smrti i slobodi.
22. ta god da radi, naini od toga Dhammu. Ako se ne osea
dobro, zaviri unutra, u samoga sebe. Ako zna da to to radi nije
dobro, a ipak to ini, onda je to prljanje uma.
13
Nema Aan aa
Dhamma
15
SRCE I UM
30. Samo je jedna knjiga vredna itanja: vlastito srce.
31. Buda nas je uio da sve to tokom prakse um ini uznemirenim
dobro doe. Neistoe su uznemirene. Nije um uznemiren!
Mi ne znamo ta su na um i nae neistoe. I zato smo uvek
nezadovoljni. Na nain ivota nije teak. Ono to je teko je biti
nezadovoljen, nepomiren sa takvim ivotom. Nae neistoe su
problem.
32. Ovaj svet je u stanju groznice. I um tumara od svianja do
nesvianja u skladu sa tom grozniavou sveta. Ako bimo mogli
nauiti da umirimo um, to bi bila najvea pomo ovome svetu.
33. Ako je tvoj um srean, tada si i ti srean gde god da poe.
Kada se mudrost u tebi probudi, videe Istinu gde god da pogleda.
Istina je svuda unaokolo. To je kao kad si nauio da ita, tad moe
da ita gde god da si.
34. Ako si alergian na neko mesto, bie alergian na svako mesto.
Ali ne izaziva u tebi problem to mesto izvan tebe. problem je to
mesto u tebi.
35. Pogledaj sopstveni um. Onaj ko nosi stvari misli da ima te
stvari, ali onaj ko gleda sa strane vidi samo teinu. Odbaci stvari,
izgubi ih, i pronai lakou.
16
Srce i um
Nema Aan aa
18
PROLAZNOST
45. Stanja postoje kroz promenu. A to ne moe promeniti.
Razmisli, moe li da izdahne a da pre toga ne udahne. Da li bi
ti se to inilo normalnim? Ili, moe li samo da izdie? Mi elimo
da stvari budu trajne, ali to ne moe biti. To je nemogue.
46. Ako zna da su sve stvari prolazne, celokupno tvoje razmiljanje
e se lagano pojednostaviti i nee biti potrebe da suvie razmilja.
Kad god neto nastane ili nestane, sve to e trebati da kae je:
Ah, opet! Samo to.
47. Svaki govor koji ignorie prolaznost nije govor mudraca.
48. Ako zaista jasno vidi prolaznost, videe i ono to je
neprolazno. A neprolazna je injenica da stvari moraju biti
prolazne i da ne mogu biti drugaije. Razume li? Razumevajui
samo toliko malo, moe da razume Budu, moe na pravi nain
da mu oda potovanje.
49. Ako tvoj um pokuava da ti kae kako je ve dostigao stupanj
sotapanne, otidi i pokloni se sotapanni I on sam e ti rei da je
sve prolazno. Ako sretne sakadagamija, stani i pokloni mu se.
Kada te vidi, jednostavno e rei: Nita nije veno! Ako je u
blizini anagami, idi i pokloni mu se. Rei e ti samo jednu stvar:
Prolaznost! ak i ako sretne arahanta, stani i pokloni mu se.
On e ti rei jo odlunije: Stvari su jo nestalnije! ue rei
plemenitih: Sve je prolazno. Ne vezuj se za bilo ta!
19
Nema Aan aa
20
KAMMA
53. Kad oni koji ne razumeju Dhammu postupaju pogreno,
osvru se oko sebe da vide da ih sluajno neko ne gleda. Ali nasa
kamma nas uvek posmatra. Mi od tog posmatranja nemamo gde
da umaknemo.
54. Dobro delo donosi dobar rezultat, a lose delo lo. Ne oekuj
da bogovi rade posao za tebe, da te tite aneli i boanstva zatitnici, da ti sreu donose povoljni dani. Te stvari su obmana.
Ne veruj u njih. Ako veruje u njih, patie. Stalno e iekivati
povoljan dan, povoljan mesec, povoljnu godinu, anele i boanstva. Na taj nain samo pati. Pogledaj sopstvene postupke i rei,
sopstvenu kammu. inei dobro nasleuje dobrotu, inei zlo
nasleuje zlo.
55. Kroz ispravnu praksu daje priliku staroj kammi da se potroi. Znajui kako stvari dolaze i prolaze moe samo biti svestan i
dopustiti im da odu svojim putem. To je kao da ima dva drveta:
ako jedno ubri i zaliva, a o drugome uopste ne brines, nema
sumnje koje e bujati, a koje e se osusiti.
56. Neki od vas preli ste hiljade kilometara, doli ste iz Evrope i
Amerike i drugih dalekih mesta, da biste sluali Dhammu ovde u
Nong Pah Pong manastiru. Zanimljivo je pomisliti kako ste putovali izdaleka, uprkos mnogim potekoama, da biste stigli ba
ovde. A onda pogledamo neke ljude koji ive sasvim blizu ovoga
manastira, a tek treba da prou njegova vrata. To te podstakne da
jos vie ceni svoju dobru kammu, zar ne?
21
Nema Aan aa
57. Kad uradi nesto loe ne postoji nijedno mesto na kojem moe da se sakrijes. ak i ako te drugi ne vide, vidi sam sebe. ak i
ako se sakrije u duboku rupu, ipak e sebe pronai tamo. Nema
naina da poini nesto loe i izvue se. Na isti nain, zato ne bi
video sopstvenu istotu? Zaista, ti sve vidi - smirenost, uznemirenost, oslobaanje, vezanost, sve vidi sam za sebe.
22
MEDITACIJA
58. Ako si reio da eka kako bi sreo budueg Budu, tada nemoj
vebati. Nadaj se da e dovoljno dugo poiveti da ga doeka.
59. uo sam kako ljudi kau: Ah, ova godina mi je bila loa.
Zaista? Da, bio sam cele godine bolestan. Uopte nisam mogao
da vebam. Hm! Ako ne vebaju onda kada im se smrt pribliava,
kad e onda uopte vebati? Ako se dobro oseaju, mislite li da
onda vebaju? Ne. Jednostavno se izgube u srei. Ako pate, ni
onda ne vebaju. I u tome se izgube. Zaista ne znam kad ljudi
misle da e imati vremena da vebaju.
60. Ja sam ve izloio dnevni raspored i pravila ivota u manastiru.
Nemoj kriti postojea pravila. Onaj ko to ini nije ovde doao sa
ozbiljnom namerom da veba. I emu se onda takva osoba moe
nadati da e videti? ak i ako spava pored mene svaki dan nee
me videti. ak i ako spava pored Bude, on nee videti Budu ako
ne veba.
61. Nemoj misliti da je samo sedenje sklopljenih oiju vebanje.
Ako tako misli, onda brzo promeni to svoje miljenje. Postojana
praksa je puna svesnosti u svakom poloaju, bilo da sedi, hoda,
stoji ili lei. Nikada ne prekida meditaciju, samo menja
poloaje tela. Ako na taj naim promatra stvari, stii e do
smirenja. U svakom trenutku imae neprekidno praksu uz sebe.
Imae postojanu panju uz sebe.
23
Nema Aan aa
Meditacija
Nema Aan aa
Meditacija
27
Nema Aan aa
Meditacija
29
NE-JA
93. Jedan starija ena iz oblinje oblasti dola je jednom na
hodoae u Vat Pa Pong. Rekla je Ajahn au da moe da ostane
samo nakratko, jer mora da se vrati i pazi na svoju unuad. I
poto je bila u godinama, zamolila ga je da joj odri jedan govor
o Dhammi. I Aan a joj odgovori otrim tonom: Sluaj! Nema
ovde nikog, samo ono to jeste! Nema vlasnika, nikoga ko je star,
ko je mlad, ko je dobar ili rav, slab ili jak. Samo ono to jeste, a
to su sve samo prirodni elementi koji idu svojim putem; sve je
prazno. Niko se ne raa i niko ne umire! Oni koji govore o roenju
i smrti govore jezikom neznalica. U jeziku srca, Dhamme, nema
takvih stvari kao to su roenje i smrt.
94. Pravi temelj uenje jeste videte ja kao prazno. No ljudi
poinju da prouavaju Dhammu kako bi ojaali svoje ja, pa
zato ne ele da doivljavaju patnju ili potekoe. ele da sve bude
prijatno. ele da prevaziu patnju, ali ako jo uvek postoji ja,
kako je to mogue?
95. Kad jednom razume, onda je sve tako lako. Tako je
jednostavno i neposredno. Kad se pojave prijatne stvari, razumi
da su one prazne. Kad se pojave neprijatne stvari, uvidi da one
ne pripadaju tebi. One prolaze. Ne odnosi se prema njima kao
da su one deo tebe, niti ih smatraj svojim posedom... Misli da je
ono drvo papaje tvoje, pa zato onda i tebe ne boli kada ga seku?
Ako to moe da razume, tada mir stie ravnoteu. A kada um
postaje uravnoteen, onda je to pravi put, pravo uenje Budino,
uenje koje vodi do oslobaanja.
30
Ne-ja
31
MIR
99. Kako izgleda smirenje?
A kako izgleda uznemirenost? Dakle, smirenje je kraj
uznemirenosti.
100. Mir treba pronai u sebi, na onom istom mestu na kojem
se nalaze i uznemirenost i patnja. On se ne pronalazi u umi ili
na vrhu planine, niti nam ga poklanja uitelj. Kada doivljava
patnju, tada ima ansu i da pronae slobodu od patnje. Beati
od patnje znai zapravo trati joj u zagrljaj.
101. Ako napusti malo, imae malo mira. Ako napusti mnogo,
imae mnogo mira. Ako napusti potpuno, imae potpuni mir.
102. Zapravo, nema niega posebnog u vezi sa ljudskim biima.
ta god da smo, to je samo na planu pojavnosti. Meutim, ako
odemo iza pojavnog i vidimo istinu, uvideemo da nema nieg
sem univerzalnih karakteristika svega postojeeg roenje na
poetku, promena u sredini, nestanak na kraju. To je sve to
jeste. Ako uvidimo da su sva bia takva, tada nas ne mui nijedan
problem. Ako to razumemo, imaemo spokojstvo i mir.
103. Upoznaj ta je dobro a ta je loe, bilo da putuje ili ivi na
jednom mestu. Ne moe pronai mir u peini ili na planini. Moe
otii na isto ono mesto na kojem je Buda dosegao prosvetljenje a
da se ni za korak ne priblii Istini.
32
Mir
33
PATNJA
109. Dve su vrste patnje: patnja koja vodi ka jo vie patnje i
patnja koja vodi do kraja patnje. Prva je bol vezivanja za nestalna
zadovoljstva i bol odbojnosti prema neprijatnom, to je neprekidna
borba veine ljudi iz dana u dan. Druga vrsta je patnja koja dolazi
onda kada dopusti sebi da do kraja oseti neprekidnu promenu
iskustva straha i povlaenja. Patnja kao nae iskustvo vodi do
unutranje neustraivosti i spokojstva.
110. elimo da se zaputimo lakim putem, ali ako nema patnje
nema ni mudrosti. Da bi dozreo za mudrost mora se zaista
slomiti i zaplakati u svojoj praksi barem tri puta.
111. Ne postajemo monasi i monahinje da bismo se dobro hranili,
dobro spavali i da bi nam bilo udobno, ve da bismo upoznali
patnju:
kako da je prihvatimo...
kako da je se oslobodimo...
kako da je ne izazivamo.
Zato ne ini ono to izaziva patnju, kao to je na primer lakomost,
inae te ona nee nikada napustiti.
112. Uistinu, srea je prikrivena patnja, ali u tako suptilnom obliku
da je ne prepoznaje. Ako se vee za sreu, to je isto kao da si se
vezao za patnju, ali ti to ne shvata. Kada se dri sree, nemogue
je da ukloni njoj svojstvenu patnju. One su tako nerazdvojive.
Zato nas je Buda poduavao da upoznamo patnju, da je vidimo
34
Patnja
Nema Aan aa
36
Patnja
37
UITELJ
125. Ti si sopstveni uitelj. Traganje za uiteljem ne moe reiti
tvoje sumnje. Istrauj sebe da bi pronaao istinu unutra, ne spolja.
Sebe upoznati je najvanije.
126. Jedan od mojih uitelja jeo je vrlo brzo. I pri tome je
mljackao. A ipak je nama govorio da jedemo polako i sabrano.
esto sam ga gledao i nervirao se. Ja sam patio, a ne on! Gledao
sam spoljanjost. Kasnije sam nauio; neki ljudi voze vrlo brzo,
ali paljivo; drugi voze sporo i imaju este nezgode. Ne vezuj se
za pravila, za formu. Ako druge posmatra najvie deset posto
vremena, tvoja praksa je u redu.
127. Uenike je teko pouiti. Neki znaju, ali se ne laaju vebanja.
Neki ne znaju ali se ni ne trude da saznaju. Ne znam sa njima ta da
radim. Zato ljudi imaju takve umove? Nije dobro biti neznalica,
ali ak i kad se njima obraam oni me jo uvek ne sluaju. Ljudi
su prepuni sumnji u svojoj praksi. Stalno neto sumnjaju. Hteli
bi da stignu do nibbane, ali ne bi da krenu stazom. Ne razumem
to. Kad im kaem da meditiraju, plae se, a ako se ne plae, onda
jednostavno zaspeju. Uglavnom vole da rade one stvari kojima ih
ne pouavam. To je muka svakog uitelja.
128. Kad bismo istinu Budinog uenja mogli tako lako da vidimo,
ne bi nam trebalo toliko mnogo uitelja. Kada razumemo uenje,
jednostavno inimo ono to se od nas trai. Ali ono zbog ega
je ljude tako teko poduavati je to to ne prihvataju uenje i
38
Uitelj
39
Nema Aan aa
40
RAZUMEVANJE I MUDROST
136. Niko i nita te ne moe osloboditi. To je u stanju jedino tvoje
razumevanje.
137. I ludak i arahant se smee, ali arahant zna zato to ini, a
ludak ne zna.
138. Mudra osoba posmatra druge, ali posmatra sa mudrou, ne
sa neznanjem. Ako posmatra s mudrou, moe mnogo nauiti.
Ali ako posmatra sa neznanjem, pronalazi samo tue mane.
139. Pravi problem sa ljudima danas je da oni znaju, ali ipak nita
ne ine.
140. Prouavanje tekstova nije vano. Naravno, knjige o Dhammi
su tane, ali nisu klju. One ti ne mogu dati pravo razumevanje.
Videti re ljutnja odtampanu nije isto to i osetiti ljutnju. Samo
kada neto sam oseti moe na osnovu toga stei poverenje.
141. Ako stvari vidi kroz pravi uvid, tada u tvom odnosu prema
njima nema vezanosti. One dolaze prijatne ili neprijatne
vidi ih i nema vezivanja. Dolaze i prolaze. ak i ako najgora
vrsta neistoa naie, kao to su pohlepa ili bes, ima dovoljno
mudrosti da uvidi da je njihova prava priroda prolaznost i tako
im dopusti da postepeno izblede. Meutim, ako deluje pod
njihovim uticajem, privlaei ih ili odgurujui od sebe, to nije
mudrost. Time samo sebi stvara novu patnju.
41
Nema Aan aa
42
VRLINA
144. Dobro pazi da potuje naa pravila morala. Vrlina je oseaj
stida. Ono u ta sumnjamo ne bi trebalo da inimo ili govorimo.
To je vrlina. istota je biti izvan svih sumnji.
145. Ima dva nivoa prakse. Prvi nivo ini temelj, a to je razvijanje
vrline, pravila morala, kako bismo uneli sreu i sklad meu
ljude. Drugi nivo je praktikovanje Dhamme, s jedinim ciljem
oslobaanja srca (uma). To oslobaanje izvor je mudrosti i
saoseanja, to je pravi razlog Budinog uenja. Razumevanje ova
dva nivoa osnova je istinske prakse.
146. Vrlina je osnova harmoninog sveta u kojem ljudi mogu
iveti kao istinska ljudska bia, a ne kao ivotinje. Razvijanje
vrline je u sreditu nae prakse. Dri se pravila. Neguj saoseanje
i potovanje za sve ivo. Budi paljiv u svojim postupcima i
govoru. Koristi vrlinu da svoj ivot uini jednostavnm i istim.
Sa vrlinom kao osnovom svega to ini, um e ti postati blag, ist
i smiren. U takvom okruenju meditacija lako napreduje.
147. Staraj se o svojoj vrlini kao to se vrtlar stara o svojim biljkama.
Ne vezuj se ni za veliko ni za malo. Vano ili nevano. Neki ljudi
tragaju za preicama. Kau: Pusti koncentraciju, idemo pravo
na uvid; zaboravi vrlinu, krenuemo od koncentracije. Toliko je
mnogo opravdanja za nae vezanosti.
148. Ako uini neto dobro i ispolji vrlinu, sauvaj to u svom
umu. Tu je najbolje mesto gde bi se to mogao zadrati.
43
Nema Aan aa
Vrlina
45
RAZNO
155. Ako ti neko da lepu, debelu bananu, slatku i mirisnu, ali
otrovnu, hoe li je pojesti? Veina ljudi hoe. Znaju da je elja
otrovna, ali oni ipak jedu, i pored svega.
156. Uvidi neistoe u sebi; dobro ih upoznaj kao to zna ta je
kobrin otrov. Nee hvatati rukama kobru, jer zna da da te moe
ubiti. Uvidi tetu od loih stvari i korist od stvari korisnih.
157. Uvek smo nezadovoljni. Kad je voe slatko, voleli bismo da
je malo kiselije. Kada je kiselo, alimo to nije malo slae.
158. Kada u depu ima neto to smrdi, gde god da ode pratie
te smrad. Ne krivi zbog toga mesto na kojem si.
159. Budizam na Istoku danas je poput velikog drveta, koje moe
izgledati impresivno; ali moe da d samo mali i bezukusan plod.
Budizam na Zapadu je poput sadnice koja jo nije u stanju da
donese plod, ali ima potencijal da daje velike, slatke plodove.
160. Ljudi danas previe misle. Toliko je stvari koje su im
interesantne, ali nijedna ih ne vodi ka istinskom ispunjenju.
161. Znate da to to alkohol zovete parfemom nee ga i zaista
nainiti takvim. Ali dobro, kad hoete da pijete alkohol kaite da
je to parfem i onda ga pijte, samo napred. Ali onda mora da ste
ludi!
46
Razno
162. Ljudi uvek gledaju oko sebe, druge ljude i stvari. Posmatraju
ovu salu, na primer, i kau: Ah, tako je velika! Zapravo, ona
uopte nije velika. Da li vam se ini velikom ili ne zavisi od vaeg
opaanja. U stvari sala je onolika kolika jeste, ni velika ni mala.
Ali ljudi kaskaju za svojim oseanjima sve vreme. Tako su zauzeti
zveranjem unaokolo i brigom da o svemu imaju svoje miljenje
da nemaju vremena da zavire u sebe.
163. Nekima sve postane dosadno, dosta ima je, dignu ruke od
prakse i prepuste se. ini se kao da ne mogu sve vreme na umu
da imaju Dhammu. Ali ako im doe i opsuje ih, ah to nee
nikada zaboraviti. Neki e se toga seati itav svoj ivot i nikad
ti to nee oprostiti. No, kad je u pitanju Budino uenje, saveti da
budu umereni, obuzdani, da vebaju sa svesnou, zato uvek
zaboravljaju te stvari? Zato njih tako ne uzimaju k srcu?
164. Smatrati sebe boljim od drugih nije ispravno. Smatrati sebe
jednakima sa drugima nije ispravno. Smatrati da smo manje
vredni od drugih nije ispravno. Ako mislimo da smo bolji raste
samoljublje. Ako mislimo da smo jednaki, zaboravljamo da
iskaemo potovanje i ljudskost kada za to doe vreme. Ako smo
uvereni u svoju inferiornost, postajemo deprimirani, mislimo da
smo roeni pod nesrenom zvezdom i tome slino. Jednostavno
odgurni sve to od sebe!
47
POZIV
Sve to sam do sada rekao bile su samo rei. Jednostavno, kad
ljudi dou da me posete, oekuju da im neto kaem. Ali najbolje
je ne priati mnogo o ovim stvarima. Bolje je bez odlaganja poeti
vebanje. Ja sam poput dobrog prijatelja koji te poziva da poe
na neko mesto. Ne oklevaj, kreni. Nee zaaliti.
48
RENIK
Ukoliko nije drugaije naznaeno, rei koje slede su na jeziku pali.
Aan/Ajahn (tajlandski) = uitelj
Anagami / Ne-povratnik = trei stupanj na putu ka probuenju,
nibbani.
Arahant / sveti ovek = prosvetljeno bie, osloboeno svih ob
mana, etvrti i poslednji stupanj na putu ka nibbani. Za
njega vie nema preporaanja.
Bodhisatta = U theravadskoj tradiciji, odnosi se na bie predodre
eno da se prosvetli.
etiri plemenite istine = Uenje u kojem je Buda izloio istine o
patnji, nastanku, nestanku i putu ka nestanku patnje.
Dhamma = Budino uenje; krajnja istina
Kamma = nai voljni postupci
Nibbana = potpuno prosvetljenje, mentalno stanje u kojem su
svaka pohlepa, mrnja i obmanutost potpuno i trajno elimi
nisani.
Plemeniti = Oni koji su postigli jedan od etiri stanja na putu ka
prosvetljenju. Sotapanna, sakadagami, anagami i arahant
su plemeniti.
Sakadagami / Jednom-povratnik = drugi stupanj na putu ka
nibbani.
Samsara = beskrajni krug raanja i umiranja.
Sotapanna = Onaj koji je uao u struju, prvi stupanj na putu ka
nibbani.
Vat (tajlandski) = manastir, hram.
49