Professional Documents
Culture Documents
OLUJA
ENDRU LEJN
Preveo:
Vladan Stojanovi
UVOD
Sitni Kinez stiskao je iglu pouzdanim i vetim prstima. Umoio je njen vrh u
bocu mastila na stolu ispred sebe. Pored mastila poivala je ogromna podlaktica
mornara koji je sedeo na stolici s druge strane stola. Liila je na unku na
mesarskom panju.
Sigurni ste da elite sidro? pitao je Kinez. Zvao se Kaj Lung. Starost mu je
nemilosrdno izbrazdala lice. Niz lea mu se sputala kosa boje pepela svezana u
pletenicu.
Ve sam ti reko, smrknuto e mornar, da elim sidro! Ou ga zato to
ivim i radim na brodu, je l jasno?
Mogao bih da vam istetoviram ribu, tiho e Kaj Lung. Sidra su laka i
dosadna. inilo mu se da je proveo pola ivota tetovirajui plava sidra na
miiavim mornarskim podlakticama. Ponekad s imenima dragana ispod njih, u
kitnjastom svitku. Problem je bio u tome to je drugu polovinu ivota proveo
preobraavajui istetovirana imena bivih dragana u druge stvari - bodljikavu
icu, cvee, ta god je moglo da ih sakrije. Mogao bih da vam naslikam lepu
ribu, moda i zlatnu ribicu s krljutima u duginim bojama. Kako vam se dopada
ta ideja? Tetovaa ribe donosi sreu mornarima, zar ne?
Ou sidro, tvrdoglavo e mornar.
Kako god vam drago. U redu. Bie sidro. Uzdahnuo je. Imate li neko
naroito sidro na umu, ili ete se odluiti za obino?
Muterija se namrgodila. A koliko vrsta sidra postoji?
U tom sluaju, obino sidro.
Kaj Lung spremao se za prvi potez iglom. Mastilo s igle prodree kroz
mornarovu kou i kapnue na potkono tkivo. Koa na spoljnoj strani ruke e se
menjati, bledeti i tamneti u godinama koje nailaze, ali e mastilo zauvek ostati
ispod nje. S dovoljno sitnih uboda i razliitih nijansi mastila moe da naslika
bilo ta: ribu, zmaja, srce... ili plavo sidro. Jo jedno plavo sidro.
Vrata su se naglo otvorila. Tresnula su u zid takvom snagom da je kvaka
nainila neznatno udubljenje na goloj cigli. Na vratima se pojavio toliko visok i
irok ovek da je krupnim telom i obrijanom lobanjom ispunjavao gotovo sav
prostor na njima. Nosio je grubu i prljavu odeu. Izgledalo je da je dugo putovao
u njoj, ne skidajui je ni danju ni nou.
Veoma dobro.
ovek mu je pruio parence papira desnom rukom. Kaj Lung ga je oprezno
prihvatio. Pazio je da ne dodirne neznanevu kou.
Pogledao je ime na papiriu. Lako ga je proitao, poto je bilo ispisano
itkim rukopisom.
Virdinija Krou. Imam li pravo?
U potpunosti.
Kakvu boju elite? Oekivao je da e ovek rei plavu , ali se prevario.
Crvenu, ree neobina muterija. Hou da ga ispiete crvenom, bojom
krvi.
PRVO POGLAVLJE
Prestani!, povikao je Rufus Stoun. Ubija me!
erlok je podigao gudalo s violinskih ica. Previe si melodramatian.
Nisam melodramatian; jo nekoliko sekundi tvog muziciranja pa bi mi
srce polo uz grlo. Udavilo bi me, da bi se spaslo nove ture tog avolskog
mjaukanja, negodovao je uitelj.
erlokovo samopouzdanje smeuralo se kao jesenji list. Mislio sam da nije
tako strano, negodovao je.
U tome je problem, rekao je Stoun. Nisi svestan problema. Ako ne zna u
emu je problem, nee moi da ga rei.
Udaljio se od uenika. Trljao je potiljak u hodu. Trudio se da pronae nain
da mu objasni gde grei. Nosio je iroku prugastu koulju zavrnutih rukava i
sako od pristojnog odela, s pantalonama od grubog platna i izmama od
pohabane koe. Okrenuo se i upitno osmotrio uenika. erloku se srce steglo
kad je shvatio da u uiteljevom pogledu ima i razoaranja.
Okrenuo je glavu da ne bi gledao taj izraz na licu oveka kog je smatrao
prijateljem i nekom vrstom starijeg brata.
Pogledom je lutao po prostoriji. Bili su na tavanu stare kue u Farnamu.
Stoun je iznajmio sobu na poslednjem spratu. Dopadao se gazdarici, zbog ega
mu je dozvoljavala da na velikom tavanu veba sviranje violine i poduava
jedinog uenika kog je dosad naao.
Prostor je bio veliki i pranjav. Sunevi zraci prodirali su kroz pukotine u
krovu, obrazujui dijagonalne vazduaste grede. Dobijao se utisak da
pridravaju krov naporedo s drvenim roakama. Akustika tavana je, prema
Stounovoj proceni, bila jedva neto bolja nego u ambaru, ali znatno bolja od one
u sobi. Kutije i kovezi bili su pored niskih zidova. Na jednoj strani nalazio se
otvor kojim se merdevinama ilo na najvii sprat. Penjanje i silaenje
merdevinama, s violinom i gudalom u jednoj ruci, bilo je rizian poduhvat.
erlok je voleo da veba na praznom i prostranom tavanu.
Jednog dana, mislio je, imau svoje mesto za ivot, na koje u se povlaiti iz
sveta i na kom me niko nee uznemiravati. Niko nee moi da ue u njega.
Golubovi su leprali oko zgrade, spreavajui prolaz sunevim zracima.
Hladnoa je prodirala na tavan s ulice. Ledeni vazduh nalazio je put kroz prostor
izmeu crepova.
Uzdahnuo je. Violina mu je oteala u rukama. Drao ju je trapavo, kao da se
prvi put susree s instrumentom. Na stalku za note bio je Mocartov komad violinski deo uvene arije Pesma Kraljice noi, iz opere arobna frula. erlok je u
crnim notama zarobljenim na paralelnim linijama prepoznavao kod, lak za
deifrovanje - jednostavnu zamensku ifru. Crno zadebljanje na toj liniji uvek
znai notu koja ovako zvui - ako ispred sebe nema mali znak koji je blago
povisi, ili malo uglasto slovo b koje je blago snizi. Povisilica i snizilica ukazuju
na to da je ton povien ili snien za pola. Sve je tako jednostavno i lako za
razumevanje, pa nije mogao da shvati zato ne moe da preobrazi note u neto
to bi Rufus Stoun mogao mirno i zadovoljno da slua.
erlok je znao da ne napreduje brzinom koja bi zadovoljila uitelja. To mu je
smetalo. eleo je da podigne instrument i iz prvog pokuaja proizvede divne
zvuke, ali nije mogao. ivot, jednostavno, nije bio takav. A trebalo bi da bude,
buntovniki je razmiljao. Klavir u porodinom domu izazivao je u njemu ista
oseanja. Satima je sedeo za tim instrumentom i pokuavao da shvati zato ga
iz prve ne svira kako treba. Klavir je bio beskrajno logina sprava. Kad god
pritisne neku dirku, zauje se izvestan ton. Isti klju uvek vodi ka istoj noti. Sve
to je potrebno za sviranje jeste da zapamtite koji klju vodi do koje note.
Problem je u tome to nikako nije uspevao da svira kao njegova sestra - teno i
divno, kao uborei potok.
etiri ice! Violina je imala samo etiri ice! Koliko muziciranje na njoj moe
biti teko?
Problem je u tome, iznebuha e Stoun, to svira note, a ne melodiju.
To nema smisla, branio se erlok.
Ima savrenog smisla. Uitelj je uzdahnuo. Drvee nije isto to i uma.
uma se sastoji od sveg drvea, ipraja, ivotinja, ptica, pa ak i vazduha u njoj.
Ako to odstrani, ostae ti gomila drva - bez oseanja, bez atmosfere.
ta je izvor oseanja u muzici?, alobno e erlok.
Ona nisu sadrana u notama.
Ali note su na papiru!, negodovao je erlok.
Mora da im doda neto svoje. Dodaj oseanja.
Ali kako?
Stoun je zatresao glavom. To su malecne pauze koje utiskuje u izvoenje oklevanja, suptilna naglaavanja, blaga ubrzavanja i usporavanja. U njima se
kriju oseanja.
erlok je pokazao ka notama na stalku. Ali to ovde ne pie! Da je kompozitor
eleo da ubrza ili uspori izvoenje, njegove ideje oitovale bi se u notama.
Uinio je to, istakao je Stoun, ali na italijanskom. Note su samo polazite.
Blago tebi, ree Meti. Samo uivaj. Osmehnuo se. Moda bih ja mogao da
proetam do Virdinije.
Moda bih ja mogao da te obesim naglavake s mosta, tako da ti glava bude
pod vodom do visine nosa, odvratio je erlok. Meti ga je zaueno odmerio.
Samo sam se alio, rekao je.
Ja nisam.
erlok je primetio kako Metijev pogled klizi niz drum, ka pijaci. Samo
napred, rekao je. Navali na gnjilo povre i baenu hranu. Moda emo se videti.
Danas ili sutra.
Meti je odskakutao sa zahvalnim osmehom. Veto je promicao kroz gomilu.
Ubrzo je nestao s vidika.
erlok je krenuo u pravcu strieve i strinine kue. Okrenuo bi se i moleivo
pogledao koijaa kad god bi neka koija prola drumom koji je vodio iz
Farnama. Veina bi izbegla njegov pogled. Nije to shvatao lino - dovoljno dugo
bavio se stopiranjem da je znao da e mu jedna u dvadeset zaprega stati. Jedan
od koijaa udostojio ga je pogleda. Pitao ga je: Kud si krenuo, sinko?
Do imanja Holmsovih.
Ne iznajmljuju nadniare.
Znam. Ja... idem da se vidim s nekim."
Penji se. Prolazim pored njihovih vrata.
erlok se prebacio s violinom preko ograde zaprenih kola i polegao po
gomili sena. Pitao se zato je izbegavao da kae da tamo ivi. Moda je
strahovao da e se ljudi drugaije ponaati prema njemu kad saznaju da je lan
porodice lokalnih zemljoposednika. Glupo je to vas posedovanje nasleene
roditeljske kue s imanjem razlikuje od obinog sveta. Kad poraste, nastojae da
ne vrednuje ljude po drutvenom poloaju.
Iskoio je sa zaprege posle dvadeset minuta klackanja po drumu, veselo
preko ramena zahvalivi koijau. Pogledao je na sat. Jo pola sata delilo ga je od
ruka. Imae dovoljno vremena da se umije i promeni koulju.
Ruak je, kao i obino, bio tihi dogaaj. erlokov stric - erinford Holms - jeo
je i itao knjigu. Pokuavao je da bradom ne dokai jelo ili tekst. Strina Ana
drala je beskrajni monolog o planovima za ureenje vrta, o tome koliko joj je
drago to obe grane porodice Holms ponovo razgovaraju, o raznim traevima iz
miljea lokalnih zemljoposednika i o nadi da e vreme ove godine biti bolje nego
prole. Jednom ili dva puta pitala je erloka ta radi i kako se osea. Kad je
pokuao da joj odgovori, shvatio je da je ona nastavljala da pria, ne obazirui se
na njegove rei. Sve u svemu, ponaala se kao obino.
Nije mogao da ne primeti odsustvo gospoe Eglantin - mrane, dominantne
kuepaziteljke u domu Holmsovih. Slukinje su servirale hranu s tihim
dostojanstvom, ali osoba obuena u crno, koja je obino stajala poluskrivena
kraj prozora, nije bila na svom mestu. Neko vreme pitao se gde je. Zatim je, ne
bez izvesnog zadovoljstva, pomislio da ga je ba briga.
erlok je zavrio obrok bre od strine i strica. Zamolio je za dozvolu da se
udalji.
Samo izvoli, rekao je stric, ne diui pogled s knjige. Gomila starih
propovedi eka te na mom stolu u biblioteci. Bilo bi mi veoma drago, mladi
ovee, ako bi ih razvrstao prema autorima, a zatim i po datumima.
Nameravam, rekao je, podiui pogled ispod bunastih obrva ka erloku, da
obradim rast i razvoj izmi unutar hrianske crkve, s posebnim osvrtom na
nedavno osnivanje Crkve Isusa Hrista svetaca poslednjih dana u Americi. Ove
propovedi mnogo e mi pomoi u tom poslu.
Hvala, rekao je erlok i ustao od stola.
Biblioteka strica erinforda mirisala je na stare, suve knjige, bu, kone
poveze i duvan za lulu. Sa svih strana erloka je obavila gotovo opipljiva tiina
kad su se vrata biblioteke zatvorila za njim.
Striev sto nije se video od gomile papira razliite veliine i debljine. Neki su
bili otkucani, a neki ispunjeni razliitim rukopisima. Najvei broj bio je vezan
pantljikama i trakama. erlok je, ne bez svakog zazora, seo u strievu kripavu
stolicu. Lae su mu potonule kad je opazio da su gomile papira vie od njega i da
od njih ne vidi ostatak biblioteke. To je znailo da ga eka dug i zamoran posao.
Poeo je da radi. Zadatak je, na prvi pogled, izgledao jednostavno. Uzee
rukopis s najblie gomile, pronai e ime autora i spustie propoved na
odgovarajuu gomilu na podu. Praksa je uvek bila sloenija od teorije. Neke
propovedi nisu imale ime autora, neke nisu imale datum, a neke ni jedno ni
drugo. erlok je brzo shvatio da mora da donosi odluke zasnovane na
posrednim podacima. Rukopis je bio jedan od njih. Neke propovedi pisala je ista
osoba, to se moglo zakljuiti po neravnomernom, pauinastom rukopisu.
erlok ih je zadovoljno odlagao na istu gomilu. Druge su pominjale odreena
mesta - obino crkve - to je znailo da pripadaju istom geografskom podruju,
to e rei, istoj osobi ili grupi ljudi. Posle izvesnog vremena shvatio je da jedan
broj otkucanih propovedi ima ista slova - izbledelo n, delimino uzdignuto a to je znailo da su otkucane na istoj pisaoj maini. I njih je slagao na istu
gomilu. Nije ih paljivo itao - to bi bilo gubljenje vremena koje nije imao
napretek. Sticao je uvid u delie sadraja dok ih je pregledao da bi pronaao ime
autora ili datum: iseke iz ivota na selu, nezadovoljene udnje za ljubavlju
bojom i precizne analize u sutini nespoznatljivih pojava. inilo rnu se da sve
bolje razume karakter osoba koje su pisale propovedi. Neki su bili ozbiljni i
tvrdokorni ljudi, u strahu od venih paklenih vatri, dok su drugi irom otvorenih
oiju upijali lepotu bojeg dela. Trei su se usmeravali na sitnice i beznaajne
teme, u potpunosti promaivi temu. Nekoliko puta naiao je na propovedi koje
DRUGO POGLAVLJE
erloku je zastao dah u grlu. Kako se samo usuuje da tako govori s
njegovim stricem? Taj oseaj zamenila je iznenadna munja spoznaje: drski ispad
stajae je nametenja. Za jedan sat otii e iz kue. Nikom nee nedostajati.
erinford Holms nemono je stiskao pesnice. Na njegovom licu nije bilo
pravednikog gneva gospodara kue koji je zatekao slukinju kako pretura po
njegovim stvarima. erlok je ekao da stric eksplodira od gneva, da na licu
mesta otpusti gospou Eglantin i da je otera iz kue, bez preporuka. On je samo
tuno odmahivao glavom, lupkajui pesnicama o butinu. Nema pravo!,
povikao je.
Imam svako pravo, odvratila je gospoa Eglantin. Imam svako pravo u
ovoj kui. Mogu da inim u njoj to god mi je volja, zato to ti i tvoja
nepodnoljiva supruga dobro znate ta e vas snai ako me naljutite.
T-ti si zlobna, zla ena, zamuckivao je erinford Holms. Oborio je glavu,
kao da ne moe da izdri kuepaziteljkin pogled. erlok nije mogao da veruje
svojim oima kad je video da njegov stric roni krupne suze.
Gospoa Eglantin koraala je du polica polako i odluno. Zaustavila se pred
erlokovim stricem. Bila je sitnija od njega, ali se on toliko pognuo, a ona drala
tako oholo, da se inilo da se nadnosi nad njim.
Patetina budalo!, brecnula se na poslodavca. Obuhvatila mu je bradu
prstima. Zgroeni erlok posmatrao je iz senke udubljenja na strievim
obrazima. Sedi ovde iz dana u dan i pie besmislice koje patetine i zaluene
budale poput tebe ponavljaju kao papagaji po itavoj zemlji, i misli - ti zbilja
misli - da radi neto vredno hvale. Tvoj posao nema nikakvog smisla. Unitiu
te samo da bih ti pokazala da svetu nije nimalo stalo do onoga to radi. Zna da
to mogu. S onim to znam, mogu da upropastim ovu porodicu.
Pa zato okleva?, pitao je erinford. Govorio je priguenim glasom zbog
njenih prstiju na licu.
Gospoa Eglantin otvorila je usta, ali nije pustila ni glasa. Okleva zato to
ne moe, nastavio je erinford Holms. Ako otkrije ono to zna, moja
porodica bie unitena, ali e ti izgubiti pristup ovoj kui. U kakvom bi se
poloaju tada nala? Pretrauje je due od godinu dana. Pregledala si je od
podruma do tavana, uzdu i popreko. Ne znam ta trai, ali mi je jasno koliki
znaaj pridaje tome. Takoe, znam da nee uiniti nita to bi moglo ugroziti
tvoju potragu.
Mislim da zna za im tragam, prezrivo je procedila kad ga je pustila. I
mislim da je to ovde, u biblioteci. Zbog toga sedi ovde, dan za danom, kao stara
koka koja bdi nad jajima koja se nikad nee izlei. Svuda sam traila i zna da to
mora biti ovde, u ovoj sobi.
Izlazi napolje, rekao je erinford, ili u te zaista isterati, i nek me bog
potedi posledica takvog ina. Oterau te da bih jednom zasvagda okonao ovu
nonu moru i da bih te spreio da pronae blago za kojim traga.
Gospoa Eglantin prola je kraj njega i krenula ka vratima. Kad je stigla do
kraja prolaza izmeu polica, okrenula se prema poslodavcu. Oi su joj gorele kao
usijano ugljevlje, na inae ledenom licu. Ne moe me se otarasiti bez
posledica, prosiktala je. I ja te se ne mogu reiti bez posledica. Pitanje je ko ih
se od nas dvoje vie plai. Krenula je prema vratima, ali se predomislila i
ponovo okrenula prema njemu. Zahtevam da se rei patetinog bratanca,
dodala je. Rei se tog derita. Oteraj ga iz kue.
Da li ga se plai?, pitao je erinford. Da li se brine da e otkriti tvoj
istinski poloaj u kui i neto preduzeti?
ta mi moe? On je obian deran. Jo gore od toga, on je obian Holms.
Posle toga okrenula se i otila. erlok je uo kako se vrata biblioteke otvaraju i
zatvaraju.
Ona te se plai, tiho e erinford. erlok nije odmah shvatio da mu se stric
obraa. Nekako je znao da je tu.
Ne shvatam, rekao je kad je istupio iz senke na svetlost.
Ne vidim kako bi shvatio. Stric je zavrteo glavom, kao da je naglo oteala.
Zaboravi sve to si ovde video i uo. Ne razmiljaj o tome. Pretvaraj se da nema
problema u kui i da je sve mirno i spokojno u oima bojim. To i ja radim.
Pretvaraj se da zmija koja je satana nikad nije ugmizala u na dom.
Ali strie...
erinford se namrtio i podigao ruku. Ne, rekao je krajnje odluno. Nema
rasprave. Vie nikada neemo razgovarati o tome. Uzdahnuo je. Hteo sam da
te pitam koliko si odmakao s razvrstavanjem propovedi. Previe sam umoran
da bih se time bavio. Odmoriu se neko vreme, u miru svog sanctum
sanctorum. Pogledao je prevrnute knjige na podu i one nemarno naslagane na
policama. Kasnije u malo raspremiti biblioteku. U normalnim prilikama
zamolio bih kuepaziteljku da se pobrine za to, ali u ovakvim okolnostima...
erlok je tiho izaao iz biblioteke. Dok je zatvarao vrata za sobom, uo je
kako stric mrmlja neto sebi u bradu.
Gospoa Eglantin bila je u hodniku. Iz senke je posmatrao kako razgovara sa
sluavkom.
nieg izuzev praznog kofera. Orman je bio pun haljina. Dva eira bakarila su se
na polici. Sva odea bila je crna. erlok nije znao da li je re o uniformi
kuepaziteljki ili je gospoa Eglantin itavog ivota nosila crninu. Bila je
gospoa, to znai da je udata ili udovica. Zamiljao ju je pred crkvenim
oltarom u crnoj venanici. Stresao se od jeze i odbacio grotesknu misao.
Stao je nasred tepiha. Proverio je sva oigledna mesta za skrivanje. Soba je
bila dovoljno mala i uredna da je mogao da vidi svako potencijalno skrovite.
Nije zapazio nita neobino, nita to se ne bi oekivalo u kuepaziteljkinoj sobi.
Gde bi sakrio neto u svojoj sobi?
Zakoraio je s tepiha. Podigao ga je. Ispod njega nije bilo nieg izuzev
dasaka. Nije oekivao da e ieg drugog i biti. Gospoa Eglantin je pametna, ne
bi nita sakrila ispod jedinog tepiha u sobi. To bi bilo suvie oigledno i
jednostavno reenje. A opet, morao je da proveri i to mesto.
Pogled na podne daske nagnao ga je da ih isproba nogom. Tragao je za
labavim spojevima. Moda je podigla neku da bi neto sakrila. Ako je to uinila,
privrstila ih je tako da se to nije videlo. Nee moi da ih digne bez gvozdene
poluge, to bi ostavilo tragove.
Slika na zidu neprestano mu je privlaila panju. Nastojao je da ne misli na
nju, zato to je verovao da blagom iskrivljenou remeti mir njegovog uma
naklonjenog redu. Neno ju je odvojio od zida kad mu je palo na pamet da bi
neto moglo biti skriveno ispod nje. Okrenuo ju je da bi pregledao njenu
poleinu.
Tamo je bila samo cena ispisana obinom olovkom.
S uzdahom je vratio bakrorez nazad, pod istim uglom.
Ponovo se osvrnuo po sobi, s rukama na bokovima. Ako u njoj postoji tajna,
dobro je skrivena.
Ako je uopte u njoj.
Nadahnut iznenadnom idejom, priao je uskom prozoru. S njega se pruao
lep pogled na vrt iza kue. Nije nikog video, pa nije mogao biti vien. Prozor je
bio malice odkrinut. Gurnuo ga je i provirio napolje.
Neto je visilo na kanapu, vezanom za ekser, zakucan ispod prozorskog
okvira. Paketi se klatio nekih pola metra ispod prozora. Bio je dovoljno mali da
bude nevidljiv iz vrta, izuzev ako neko nije znao gde i ta da trai.
erlok ga je podigao i spustio na prozorski okvir. Kanap je bio potopljen u
katran da bi postao otporan na vlagu. Paketi je zamotan u krpu natopljenu
uljem. Ostavila je crvenkasti trag na prozorskoj dasci. erlok je procenio da je
krpa posuta prahom izmrvljene cigle, da bi se tee videla spolja. Neko se svojski
potrudio da neto sakrije.
Odvezao je kanap i posle kraeg oklevanja otvorio paketi. Drhtao je od
iekivanja.
TREE POGLAVLJE
erlok je zinuo od uda. Znao je da ga gospoa Eglantin ne podnosi i da se
njena netrpeljivost granii s mrnjom, ali nije mogao da veruje da je spremna da
nekom naredi da ga ubije. ta li joj je uinio, izuzev to je dovodio u pitanje njen
poloaj i osporavao autoritet u kui?
ovek s namazanom kosom je progovorio. erlok se upinjao da ga uje.
Razmisliu o tome, rekao je. Uiniu to, ali je problem to oekujem lep
prihod zbog saznanja koje imam o uglednoj porodici Holmsovih. Mnogo znam,
ali se uzdravam od upotrebe tog znanja. Koristim taj uticaj, ne da bih svake
nedelje iznudio pristojnu sumu zarad uvanja njihove tajne, ve da bi ti radila
kod njih kao kuepaziteljka. Zacerekao se. Budimo razboriti, ko bi zaposlio
veticu kisela lica poput tebe, da nije morao? Gubim novac na ovom poslu, dok ti
fino zarauje.
Gospoa Eglantin htela je da progovori. Mukarac ju je uutkao podignutom
rukom.
Znam ta e rei - da e nai blago u kui i da e ga podeliti sa mnom, to
e nas uiniti bogatim. Problem je u tome to je to blago hipotetino, to e rei
da ga nisam video i da nisam siguran da postoji. S druge strane, novac koji bi
porodica Holmsovih mogla da mi daje za uvanje njihove tajne stvaran je i
dostupan. Predstavlja sigurnu paru ili, u mom sluaju, pivo u stomaku. Posle
svega, ne mogu da se ne zapitam da li je bolje da se zadovoljim manjom sumom
u depu ili hipotetinim bogatstvom u kui Holmsovih.
Gospoa Eglantin se naroguila. Dogovorili smo se, gospodine Harknese.
Niko vam nee verovati ako prekrite dogovor.
Ja sam ucenjiva, pribrano je odvratio masnokosi. Ljudi od mene mogu
oekivati samo jedno - da u otkriti njihove tajne ako odbiju da mi plate.
Uzdahnuo je. Godinama smo uzorno saraivali, draga moja. Prenosila si mi
porodine tajne koje si saznavala na poslu, to mi je omoguavalo da zaradim
koju paru, ali sve je polo po zlu otkad si naula priu o tobonjem bogatstvu
Holmsovih. ta nas spreava da se vratimo uobiajenom poslu?
Kao prvo, ledeno e gospoa Eglantin, ja nisam tvoja dragana i nikad to
neu biti. Kao drugo, sitne ucene zbog beznaajnih kraa i jo beznaajnijih
romansi jedva su pokrivale tvoje gubitke u kladionici. Ja sam ti poslednja prilika
Do Harknes je uao.
Da. Znam. U tome i jeste stvar. To mesto ne samo to smrdi gore od
poljskog klozeta iz kog si me prole godine spasao na amerikoj eleznikoj
stanici - koji je, kad smo ve kod toga, smrdeo kao da je neko otegao papke u
njemu - ve je tamo i najopasniji ovek u krugu od nekoliko stotina kilometara.
erloe, ponekad se zapitam da li ima sve daske u glavi.
erlok je uzdahnuo. Zna, voleo bih da to nije neophodno, ali on poseduje
neke podatke o mojoj porodici. Ucenjuje mog strica i strinu, valjane ljude koji ni
mrava ne bi zgazili. Brinu se o meni, hrane me i oblae due od godinu dana.
Njihov sam dunik. Pogledao je niz ulicu, s mranim izrazom. Upravo sam
shvatio da ne volim ucenjivae.
U redu. Meti se osvrnuo oko sebe. Prolaenje kroz ta vrata bilo bi
gubljenje vremena. Harknes ih je verovatno zakljuao za sobom. ak i ako nije,
ne znamo ta nas eka iza njih. Mogli bismo se nai u prostoriji punoj ljudi.
Video sam razbijeni prozor iza ugla. Mogli bismo da uemo tim putem.
Otkud zna za razbijeni prozor iza ugla?
Meti ga je uvreeno pogledao. Znam gde su svi razbijeni prozori u gradu za sluaj da mi zatrebaju. Ne bi verovao ta ljudi ostavljaju na kuhinjskim
stolovima. Odluio sam da ovaj ne koristim, im sam saznao ta je unutra i ko je
vlasnik tavionice.
erlok se namrtio. Pitam se zato ga Harknes ne popravi.
Meti je slegnuo ramenima. Moda zato to zna da niko pri zdravoj pameti
ne bi smeo da provali u njegovu tavionicu. A moda da bi propustio neto
sveeg vazduha na to mesto. Bog sveti zna da mu je on neophodan.
erlok je klimnuo glavom i poao iza ugla. Proli su pored vrata kroz koja je
Harknes uao u zgradu. Nije skretao pogled ka njima, za sluaj da su odkrinuta i
da zlikovac gleda na ulicu u potrazi za progoniocima. Samouverenost koju je
pokazao pri naputanju pijace svedoila je da ne strahuje od uhoda, ali erlok
nije hteo da rizikuje. ovek je moda opasniji nego to izgleda.
Najeio se dok je prolazio pored vrata. Oekivao je da e se svakog asa
otvoriti. Ispustio je blagi uzdah kad ih je ostavio za sobom i stigao do oka.
Meti ga je pratio u stopu. Zajedno su skrenuli u pusto, kaldrmisano sokae.
Zid tavionice omeivao je sokae s jedne strane. erlok je video prozor o
kom je Meti govorio. Bio je na dva i po metra od tla. Paukova mrea prekrivala je
stakla. Donje okno s desne strane je nedostajalo.
erlok je mislio da e mu pozliti od smrada koji je dopirao kroz prozor.
Stegnuo je stomane miie i nekoliko puta udahnuo. Nee dopustiti telu da ga
izda u ovakvom trenutku. Ima mnogo posla.
Pogledao je na prozor. Bio je previsok da bi se popeo do njega. Malter bi mu
se iskrunio pod nogama ako bi pokuao takvo neto. Morae da smisli neki
drugi nain.
Popni se na moja ramena, rekao je Metiju. Otvorie prozor i ui. Zatim e
me podii.
Nee moi, odluno e Meti. Posluaj strunjaka za uvlaenje u zgrade.
Mogu da se popenjem do prozora bez problema, ali nemam snage da te
podignem do njega. Namrtio se. To emo morati da obavimo obrnutim
redosledom. Ja u se sagnuti. Ti e mi se popeti na lea. Otvorie prozor, pa
e ti mene izvui do njega.
erlok je osmatrao visoki prozor i Metijevu sitnu priliku. Klimnuo je,
oklevajui. Ima pravo, rekao je, ali ne elim da te povredim.
Meti je slegnuo ramenima. Svata se deava, mirno je progovorio. Ali
modrice i ogrebotine zarastaju. Iskreno, biu srean kao Lari ako tvoja izma na
mom licu bude najgore to e mi se danas desiti.
Ko je Lari?, pitao je erlok.
Meti ga je zbunjeno posmatrao. Tako se kae, rekao je. Ljudi to stalno
govore.
Prvi put ujem taj izraz.
Rekao sam ti da bi trebalo vie da izlazi. Retko se drui s obinim
svetom. Osmehnuo se. Pouri - gubimo dragoceno vreme. Nagnuo se i
naslonio ruke na butine. Penji se. Nisi mnogo porastao otkad smo se upoznali,
ali si nabacio miie, a oni su teki.
erlok se oslonio desnim kolenom o Metijeva lea. Podigao je levu nogu i
stao na svog prijatelja. Ovaj je zastenjao, ali nije poputao. erlok je brzo pruio
ruku kroz rupu na prozoru i napipao bravu. Okrenuo ju je i gurnuo prozor
unazad. Skoio je na prozorski okvir. Meti se migoljio ispod njegovih nogu.
erlok se oslonio stomakom o prozorski okvir i uvukao unutra. Drvo ga je greblo
po koi. Uhvatio se za dovratak pre nego to je pao. Opkoraio ga je i pogledao
unutra.
Video je malu prostoriju punu kutija. Opazio je drveni oluk, slian dejim
klizaljkama, oslonjen na zid. Pod je bio metar i po od prozora - oigledno vii od
tla. To mu je olakalo posao. Spustio se na podne daske, okrenuo i nagnuo kroz
prozor. Meti ga je ekao. Pruio mu je ruku kad ga je video. erlok ga je dohvatio
i podigao. Bio je iznenaujue teak. erlokovi miii su negodovali. Uspeo je da
ga prebaci kroz prozor, a da se ne ozledi.
Proli su izmeu kutija i stigli do zatvorenih vrata. erlok ih je oprezno
odkrinuo.
Kroz prorez je video veliku odaju u sreditu zgrade, opasanu uskom
platformom. Nekoliko vrata izlazilo je na nju. Otvor na desnoj strani verovatno
je vodio do ulaznih vrata, ali je veina bila na nivou tla. etiri ogromne bave
dominirale su sreditem prostorije. Svaka je bila puna tenosti. U dvema je bila
ETVRTO POGLAVLJE
erlok je znao da pisma, fotografije i sva ostala dokumenta mora unititi
prirunim sredstvima. Kutija je bilo previe da bi ih izneo iz tavionice uz
Metijevu pomo. Brzo bi ih opazili ako bi pokuali da to uine. Morae da ih
unite na licu mesta.
Ali kako? Poar bi obavio posao. Plamen bi prodro Harknesovu riznicu
ucenjivakog materijala, ali bi unitio i itavu zgradu i one koje se naslanjaju na
nju. Verovatno bi neko stradao. erlok nije eleo da nosi takav teret na dui. Za
trenutak je stajao kao paralizovan. Mozak mu je grozniavo radio. Sreivao je i
analizirao sve to je video otkad su uli u tavionicu. Setio se: bave! Istree
sadraj kutija u bave! Ako alkalna tenost ne pojede slova ili ako ih sasvim ne
rastvori, papir e se ovlaiti i nepovratno otetiti. Bilo bi neeg poetinog u
takvom kraju Harknesovog ucenjivakog carstva.
Dobro, rekao je, idemo.
Hvala bogu, odvratio je Meti. Uplaio sam se da u se upikiti od ovog
smrada.
Nisam to mislio, objasnio mu je erlok. Vreme je da unitimo ove
gadosti.
Meti ga je zbunjeno pogledao.
Ne moemo dopustiti Harknesu, odluno e erlok, da nastavi da lagano
unitava ljudske ivote.
Unitie nae ivote mnogo bre ako mu se zamerimo. Meti je u oajanju
zavrteo glavom. Taj ovek je zver! Opasniji je od pobesnelog jazavca sateranog
u oak!
erlok je tvrdoglavo odmahnuo glavom. Ba me briga. Ne mogu da odem
odavde dokle god znam da je svaki etvrti itelj ovog grada rtva najbestidnije
ucene. Ljudi imaju pravo na privatnost.
ak i ako tajne koje kriju mogu da ih oteraju iza reetaka?, otro e Meti.
ak i u tom sluaju, ree erlok. Ako je zloin poinjen, postoji zakonom
utvrena procedura. Zloin se prijavljuje. Policija ga istrauje. Sakupljaju se
dokazi. Poinioci se hapse ako se prikupi dovoljan broj dokaza. Do Harknes ne
kanjava kriminake zato to se smatra nezvaninim pripadnikom policijskih
snaga, ve cedi ljude neiste savesti da bi stekao nezakonitu korist.
meavina zlovolje i srdbe. Hou ovog, Marki. Zbilja hou ovog. Da li si video ta
mi je uradio?
Video sam kad si pao na tu debelu guzicu, zareao je Marki. Izlazi napolje.
Ovo nije vreme za paradiranje povreenim miiima i sujetom. Gazda e hteti
da porazgovara s ovim. Znam te ko zlu paru. Prerezae mu grlo, zato to te je
napravio budalom. Gazda e se obruiti na obojicu ako se to desi.
Bivi bokser - verovatno Nikolson, ako je suditi po imenima koja su se
pominjala - povukao se i krenuo ka ulaznim vratima. Bacio je poslednji, pretei
pogled ka erloku, pre nego sto je otiao.
Ne bih se peo na taj prozor da sam na tvom mestu, s osmehom e Marki.
Ako te se Nikolson doepa, bie mrtav pre nego to se prizemlji, iako sam mu
rekao da te ne dira. Ne voli da se bruka. Ne voli, pa to ti je.
Pa, ta mi ostaje?, pitao je erlok, pogleda uperenog u Markove oi. Vrebao
je nagovetaj napada motkom.
Spusti motku i poi sa mnom. Gazda eli da popria s tobom. To je sve.
ovek je raspoloen za priu.
erlok je zavrteo glavom. S obzirom na ono to sam uinio, imam vee
anse s onim napolju, nego s Doom Harknesom. U sokaetu u bar brzo
umreti.
Marki je slegnuo ramenima. Shvatam ta eli da kae, zbilja shvatam. U
velikoj si nedoumici, zar ne? Izai kroz prozor i umreti brzo. Poi sa mnom i
ostati iv neto due, ali umreti sporijom i bolnijom smru. Utiao je glas, da bi
nagnao deaka da se opusti. Zna, klinac, da sam na tvom mestu, ja bih...
Bez upozorenja je zamahnuo motkom. Pokuao je da zabaci kuku pored
erlokovog ramena da bi je zario u meso i cimnuo deaka napred. erlok je
opazio blago proirenje zenica, vesnik pokreta. Ejmijus Krou nauio ga je kako
da na osnovu sitnih znakova i pokreta predvidi neija dela. Zvao je to govorom
tela. Zamahnuo je motkom ulevo. Presreo je Markijevo oruje koje se munjevito
ustremilo na njega. Skrenuo ga je u stranu.
Znai, to hoe?, ree Marki. Ponovo je uzmakao. Hoe da prui otpor?
Zaboravlja da e, kad gazda doe, biti dvojica protiv jednog i da nee imati
anse.
Uvek ima anse, ree erlok, sa svom hrabrou koju je mogao da prikupi.
Ima dva puta za bekstvo, podsetio ga je Marki. Oba su zatvorena. Nee
pobei, osim ako nekim udom ne moe da prolazi kroz zidove ili pod.
Uspeu ako..., u poslednjem trenutku uzdrao se da ne pomene Metijevo
ime - ako je moj prijatelj pobegao pre nego to je Nikolson stigao do prozora.
Otii e u policiju. Bie ovde za nekoliko minuta.
Marki je prezrivo zavrteo glavom. Lokalni panduri ne smeju da krenu na
gazdu. Previe zna o njima.
Uzalud se nadao.
Ucenjiva je istupio iza bave. Kosa mu je neposluno trala. inilo se da e
mu oi svakog asa iskoiti iz duplji. Drao je dva noa. Svetlost se odbijala o
avolski otra seiva.
Ovo su noevi za dranje, rekao je oputenim tonom, iako nije izgledao
nimalo oputeno. Koriste se za skidanje koe s kravljih trupala. Veoma su otri.
Ma, krajnje su otri. Uskoro e saznati koliko.
Nee imati nikakve koristi od mog ubistva, pribrano e erlok, uprkos
ustreptalom srcu.
Moda neu imati nikakve koristi, sloio se Harknes, ali u veeras mnogo
slae spavati. Upropastio si me. Oteo si mi hleb iz usta i ostavio me bez krova
nad glavom.
Spasao sam veliki broj ljudi od propasti i oajanja, napomenuo je erlok.
Obavio sam dobar posao.
Niko to nije traio od tebe. Harknes je promenio poloaj. Pre pola sata bio
sam zadovoljan i imuan ovek. Sad sam upropaen. Moram da ponem iz
poetka.
Poee ako ti okolina to dozvoli. erlok se mirnim korakom spustio niz
nekoliko stepenica do sredinjeg dela prostorije. Bio je previe izloen na
platformi. Kad saznaju da vie nema mo nad njima, neki od njih e te
potraiti. Bekstvo ti je u takvim okolnostima najbolje reenje."
Ima pravo, potvrdio je Harknes, klimnuvi glavom. Pobei u, ali u
poneti svu kou koju oderem s tebe. Utaviu je kad naem mesto na kom u se
skrasiti. Napraviu prsluk da bi ljudi znali ta e se desiti onima koji se
suprotstave Dou Harknesu. Pre nego to je erlok stigao ita da kae,
zloinac je zabacio desnu ruku preko ramena i hitnuo no na deakovu glavu.
No se lenjo obrtao u vazduhu. erlok je unuo. Otrica se zarila u najbliu
bavu.
Harknes je prebacivao preostali no iz ruke u ruku. Ne moe veito da
bei, sinko. Voleo bih da proba, tako e mi biti slae. erlok se okrenuo i
pokuao da iupa no iz bave. Nije uspeo, bio je preduboko zariven. Intuicija
ga je nagnala da iskrivi glavu u stranu, ba kad mu je drugi no prozujao pored
lica. Udario je u gvozdeni obru, odskoio i pao na pod. erlok se sagnuo da ga
dohvati, ali se Harknes bacio na njega, rairenih ruku. Deak je preobrazio
uanj u odskok s kotrljanjem napred, da bi se izmakao van zlikovevog
domaaja.
Ucenjiva je podigao no s poda i iupao drugi iz bave. Bio je izuzetno
snaan. Okrenuo se prema erloku. to se vie opire, zareao je, bie lepi
prsluk.
Samo ti sanjaj, odvratio je erlok. Zatvorska uniforma bie ti jedino novo
PETO POGLAVLJE
erlok je izaao na ulicu iz policijske stanice, u kojoj je ispriao krau verziju
dogaaja. Udisao je sve vazduh punim pluima. Oseao se kao da je pokriven
blatom skoio u bistru reku. Konano je oistio plua od groznih mirisa
tavionice. Znao je da gradski vazduh nije naroito sve, ali nije mogao biti
sveiji u poreenju sa smradom tavionice.
Sumnjao je da je kuni vonj proeo njegovu odeu. Hteo je da se to pre
presvue.
Pronaao je Metija ispod prozora tavionice. Ovome je vidno laknulo kad je
spazio erloka.
Nisam znao ta ti se dogodilo, rekao je. Mislio sam da ti je Harknes doao
glave. Namrtio se. ta je bilo s njim? Nisi ga valjda... ubio?
erlok je umorno odmahnuo glavom. Malo smo popriali, rekao je.
Ostavio sam ga u tavionici i rekao policiji gde e ga nai.
Meti je slegnuo ramenima. Njegovo hvatanje nee nita promeniti. Kad
neko upeca najveu ribu u ribnjaku, sledea preuzme njeno mesto. Tako to ide.
Znam, ali ne mogu nita uiniti da bih to promenio. Ne jo. Sklonio sam
Harknesa s puta i unitio ucenjivaki materijal. Veliki broj ljudi danue duom.
Namrtio se, gledajui kako Meti oputeno eka u uliici. ta je bilo s tipom kog
su poslali ovamo - Nikolsonom?
Misli na onog s pivsldm stomakom? Izaao je i stao ispod prozora. Nije
delovao naroito zadovoljno. Zapravo, izgledao je kao neko ko se sprema da
nekom otkine glavu.
Gde si ti bio?
Meti je pokazao gomilu sanduka na drugoj strani sokaeta. Sakrio sam se
tamo kad sam uo da dolazi. Nije se trudio da bude tih. Nikad nisam uo takve
psovke.
Pa, ta se desilo?
Nekoliko minuta stajao je tamo. Pojavio se njegov prijatelj.
Marki, rekao je erlok.
Da, taj. Uhvatio je kolegu za ruku. Neto mu je rekao. Ubrzo su se udaljili.
erlok je zadovoljno klimnuo glavom. Uspeo sam da ubedim Markija da e
grad posle unitenja ucenjivakog materijala postati veoma nezdravo mesto za
kua.
Shvatili smo da temeljno pretrauje prostoriju po prostoriju, tiho e strina
Ana, kad joj je postalo jasno da njen suprug nee nastaviti priu. Nismo nali
ono za im je tragala. U ovoj kui nema mnogo dragocenosti.
Ima planove kue, napomenuo je erlok. uva ih u svojoj sobi. Vise sa
spoljanje strane, ispod prozora. Trebalo bi da ih uzmete pre nego to ih neko
nae.
erinford je s osmehom zavrteo glavom. erlok nikad ranije nije video
osmeh na strievom licu. Mislim da je kucnuo as da otvorim bocu madere koju
uvam za posebne prilike, rekao je. Ovo je neto najblie posebnoj prilici u
mom ivotu. Znam da ste jo deca, ali e mi dobri bog i vae porodice oprostiti
ako vam ponudim au pia. Malu, naravno.
Zagledao se u suprugu i upitno podigao obrvu. Klimnula je glavom. Ustao je i
otvorio orman u potrazi za bocom i aama.
Dugujemo ti objanjenje, rekao je kad se vratio i seo za trpezarijski sto.
Gospoa Eglantin ti je, najblae reeno, inila ivot neugodnim. Najmanje to
moemo uraditi jeste da ti kaemo ta je znala o ovoj kui.
erlok je odmahnuo glavom. To nije potrebno, rekao je. Sve porodice
zasluuju da imaju svoje tajne.
Ova tajna tie se tebe, ree erinford. Dovoljno dugo uvali smo je od
tebe. Stegao je suprugu za ruku. Ohrabrujue ga je potapala.
erloku se uinilo da lagano gubi tlo pod nogama. Tajna ima veze s njim?
Stric je oklevao da progovori. Pogledao je Metija, mrtei se.
Moda bi..., nastavio je, ova pria mogla da prieka. Bilo bi bolje da o tome
popriamo nasamo.
erlok je pogledao Metija. Ma o emu da se radi, odluno je rekao, ne elim
da to vie bude tajna. Meti je moj prijatelj. Hou da zna sve o meni.
erinford je jo oklevao. Potujem tvoju volju, ali ne gubi iz vida da emo
razotkriti porodinu tajnu. Da li je pametno da jo neko dozna za nju? Moda bi
trebalo da se posavetujemo s tvojim bratom pre nego to je otkrijemo
drugima.
Tajna je ve procurila. erlokov pogled lutao je izmeu strica i strine.
Majkroft mi je vie puta rekao kako nita ne isti temeljitije od sunca. Isprva
sam ga doslovno shvatao. Mislio sam da eli da kae da se u sobama s
navuenim zavesama bre kupi praina i pletu paukove mree. Govorio mi je u
prenesenom smislu. Pokuavao je da mi kae da skrivanje istine samo
pogorava situaciju. Saznavanje istine i njeno obznanjivanje obino je
najprodorniji pravac delovanja.
erinford je uzdahnuo. Vrlo dobro, rekao je i natoio maderu u ae. Pria
se tie tvog oca. Poinje davno, dok smo bili deca. Siger - tvoj otac - bio je
nesebinijim i plemenitijim.
Sad morarn da potraim drugu kuepaziteljku, ree strina Ana. Ovo mesto
ne moe bez upravitelja. Slukinje su tako nestalne da neko mora neprestano da
im viri preko ramena. Ko zna ta bi se desilo ako bi due vreme ostale bez
nadzora.
Moram da sredim biblioteku, ree stric erinford. To e potrajati."
Ustali su. Strina se osmehnula erloku. Stric mu je mahnuo na izlasku.
Fini ljudi, ree Meti.
Re fini ni izbliza ih ne opisuje, odvratio je erlok.
Pa, ta emo sad?
erlok nije urio s odgovorom. Mislio sam da skoknem do kuice Ejmijusa
Kroua, da bih ga upoznao s najnovijim dogaajima. Obavestiemo ga i o onim
Amerikancima koji su ga danas traili na pijaci. Pomenuli su njegovo ime.
Meti je slegnuo ramenima. Posavetovae nas ta da radimo ako se Do
Harknes jo bude muvao okolo s ambicijom da tvojom koom nadoknadi deo
izgubljenog kapitala. Bilo bi lepo videti Virdiniju.
erlok ga je oinuo otrim pogledom, ali se Meti pravio nevet. Ne mora da
poe sa mnom, nastavio je erlok ravnim tonom. Albert je moda gladan.
On je konj, rekao je Meti. Ostavio sam ga u okruenju bogatom hranom.
Tamo mu je lepo kao to bi meni bilo u prodavnici pita. Jee dok ne napuni
trbuh. Potom e zaspati.
Misli li da se konji dosauju?, pitao ga je erlok. Kako i ne bi, kad po
vasceli dan stoje na poljima?
Meti je podigao obrve. Nikad nisam razmiljao o tome. Mislim da im to ne
smeta. Moda provode vreme duboko razmiljajui o svetu i stvarima u njemu,
ili ne mogu da misle ni o emu, izuzev onom to im je ispred nosa. Smrknuto je
pogledao erloka. Previe razmilja, ovee. Da li ti je neko to rekao?
Jahali su pod kasnim popodnevnim sunevim zracima. erlok je pozajmio
jo jednog konja iz tala. Odmicali su preko polja ka kui Ejmijusa Kroua i
njegove keri.
erlokove misli kretale su se izmeu dve krajnosti - nervoze pri pomisli na
novi susret s Virdinijom, i zbunjujuih oseanja prema svom ocu. Do sada ga je,
zahvaljujui glasnom smehu i ljubavi prema otvorenim prostranstvima,
smatrao otelotvorenjem sila prirode. Ono to je danas saznao o njemu ubedilo
ga je da je znatno sloeniji karakter.
Nije mogao da ne pomisli da li je folie double forme, od koje je patio njegov
otac, nasledna bolest, kao mladei, ili se dobija ili ne dobija kao grip.
Nadomak kuice primetio je da Virdinijin konj nije u polju. Sandija nije tu,
glasno je razmiljao. To znai da ni Virdinija nije kod kue.
Hoe li da je potrai?, bocnuo ga je Meti.
ESTO POGLAVLJE
Preneraeni erlok irom je otvorio vrata i uao u sobu. Veliina, raspored,
nametaj - sve je delovalo poznato, ali i mnogo drugaije. Prostorija je izgledala
mnogo vea, zbog odsustva uobiajenog nereda.
Pogled na goli zid ispunio ga je nespokojstvom. Uvek je bio pokriven
crteima i mapama. Rupe od eksera govorile su mu da je u pravoj kuici i da nije
uao u kuu slinog oblika i veliine malo dalje niz drum.
Sigurno su se spremili i otputovali u urbi, ree Meti, koji je uao za njim.
Moda su ostavili poruku. erlok je pokazao na prizemlje. Potrai je ovde
dole - ja u gore.
Ovde nema niega, ree Meti. Da su ostavili poruku, bila bi na vidnom
mestu.
Moda su je sakrili da ne bi pala u ruke prvom ko bi naiao.
Meti ga je prekorno pogledao. Hvata se za slamku, rekao je. Podnesi to
muki - spakovali su se i otili. Uradio sam to mnogo puta. Neko ti je za petama,
moda zbog kirije, pa oko ponoi uhvati maglu. Ode negde drugde gde te niko
ne poznaje. Namrtio se. Iako nikad ne bih pomislio da je gospodin Krou od te
fele. Taj od koga bei sigurno je veoma moan i opasan tip.
Zaboravlja ona dva Amerikanca na pijaci, podsetio ga je erlok. Rekli su
da ele da na neto upozore gospodina Kroua.
Moda je pobegao od njih.
Ne bi to uinio, negodovao je erlok. Ne bi otiao da nam se ne javi.
Meti je slegnuo ramenima. Moda si mislio da ste vei prijatelji nego to ste
uistinu bili. Iskustvo me ui da se prijateljstva odbacuju u tekim vremenima i
kad izvori novca presue.
erlok ga je iznenaeno posmatrao. Da li zbilja veruje u to to si rekao?
Meti je skrenuo pogled. ivimo u gadnom svetu, erloe. Tebi je uvek bilo
lako. ekaj dok ne spozna hladnou, glad i siromatvo. Tada u te pitati koliko
dri do prijateljstva.
Ti si moj prijatelj. erlok je oseao da mu poznati svet klizi iz ruku. Nikad
to neu zaboraviti. Ozbiljno ti govorim - ne laem te!
Znam da si ozbiljan, ali stomak ti je pun i ima para u depu. Videemo ta
e govoriti kad ostane bez jednog i drugog. Odmahnuo je glavom. Dobro,
SEDMO POGLAVLJE
Trojka je sutradan krenula za Edinburg.
Iznenaujue lako nagovorili su Rufusa Stouna da poe s njima kao odrasli
pratilac. Meti se posle toga pobrinuo za Alberta, dok je erlok odjahao na imanje
Holmsovih, da bi razgovarao sa stricem i strinom. Bili su, kao to je oekivao,
jo oamueni i smeteni zbog novosteene slobode posle odlaska gospoe
Eglantin. Predstavio im je putovanje kao svreni in. Dozvolili su mu da krene
na put, to ga nije iznenadilo. Naposletku, ve su se saglasili da ga puste u
Ameriku i Rusiju. Edinburg je, u poreenju s tim, bio preko puta, tanije, neto
severnije.
Stric erinford zamalo je ugrozio itav plan kad je zatraio da se upozna s
Rufusom Stounom. Ne mogu, obznanio je, dopustiti da moj neak otputuje na
drugi kraj zemlje u pratnji oveka koga nisam upoznao i o kome nita ne znam.
erlok se trudio da prikrije zabrinutost. Setio se ciganskog stila oblaenja
Rufusa Stouna, njegove naunice i zlatnog zuba. Ako stric erinford ikada vidi
Rufusa Stouna, verovatno e mu zabraniti svako druenje sa erlokom u
Farnamu, da i ne govorimo o putovanju u kotsku. erlok je odnedavno silno
potovao strica i strinu - to potovanje graniilo se s porodinom ljubavlju - ali
je znao da nisu ljudi savremenih shvatanja. U oajanju se uhvatio za slamku.
Ako e vam to pomoi, Majkroft ve nekoliko godina poznaje gospodina Stouna.
Unajmio ga je da mi dri asove violine.
Tako znai, ree erinford. Klimao je glavom. U tom sluaju, odustajem od
zahteva za upoznavanje. Tvoj brat je predostroan ovek. Verujem njegovom
sudu o ljudima. Pogledao je suprugu. Seam se da je Majkroft posle prvog
susreta s gospoom Eglantin rekao da neto s njom nije u redu. Moda bi nam
pomogao da sam mu rekao ta nam radi.
ta je bilo - bilo je, ree Ana. Lupkala ga je po ruci. Dobri bog ne navaljuje
na naa plea vei teret od onog koji moemo da ponesemo. Svako savladano
iskuenje ini nas jo jaim.
erlok je veerao sa stricem i strinom. Hrana je bila ispod uobiajenih
standarda. To je bila posledica udarnih talasa koji su zapljusnuli domainstvo
posle nestanka gospoe Eglantin. Taj dogaaj morao se snano odraziti na
kuhinjsko osoblje. Za stolom je bilo vrlo malo razgovora. Stric erinford i strina
nagrada onom ko ga donese, ivot ili mrtvog. erlok je mogao da shvati da neko
voli kunog ljubimca toliko da je spreman da plati onom ko mu ga vrati, ali nije
shvatao kakva osoba moe da nazove psa po beznaajnom biblijskom liku i da
isplati nagradu ak i za mrtvog ljubimca. To nije imalo smisla. A ta ovek da
pomisli o sledeem oglasu? Hitno potreban sluga. Dobre preporuke
neophodne. Mora da zna da svira okarinu. Kvalitetna i pouzdana posluga svima
je potrebna, ali zato bi neko traio slugu koji zna da svira, pogotovo tako
neobian instrument? Svaki oglas bio je iseak iz ivota i erlok je poeleo da
zna vie o njihovoj pozadini. Neki su bili ifre - naizgled nasumini nizovi slova i
brojeva. Pokuao je da upotrebi vetine nauene od Ejmijusa Kroua i svog brata
da bi odgonetnuo njihove tajne. S nekima je imao uspeha. Veinom su bili
dogovori o tajnim sastancima, verovatno zaljubljenih parova koji se iz ko zna
kakvih razloga nisu mogli sastajati u javnosti. Bilo je i onih neobinijeg sadraja.
Jedan mu je sledio krv u ilama. Deifrovao je sledei tekst: Dozefe Lamnere,
sutra e umreti. Sredi svoje poslove. Spremi se da upozna Stvoritelja.
erlok je odluio da prekine itanje oglasa pre nego to ga previe zaokupe.
Nastavio je da ita lanke. Naiao je na dve strane sa sitnim vestima iz itave
zemlje. Zainteresovao se za jednu od njih, zato to je bila o gradu u koji su se
zaputili.
EDINBURG. Ugledni poslovni ovek ser Benedikt Ventam pronaen je
mrtav prole noi u svojoj kui na obodu grada. Policija je, zbog
izvitoperenog izraza pokojnikovog lica i neobine boje jezika,
nagovestila mogunost trovanja. Rekli su da su blizu hapenja. Ser
Benedikt je agresivnim poslovnim tehnikama stekao prilian broj
neprijatelja. Ve neko vreme strahovao je za svoj ivot. Jeo je iskljuivo
hranu koju je pripremala njegova odana kuvarica, koja je provela
gotovo dve decenije u njegovoj slubi.
erlok je bio nezadovoljan skromnom koliinom podataka. Teio se milju
da e vie saznati u Edinburgu. Nije mislio da ubistvo ima bilo kakve veze s
nestankom Ejmijusa Kroua. Bilo bi preterano oekivati da je lanak na koji je
sluajno naiao u novinama direktno povezan s razlogom zbog kog se naao u
vozu, ali je arko eleo da se to bolje upozna s gradom u koji je putovao. Hteo je
da zna kakav je Edinburg i ta se u njemu deava. Tokom estih etnji kroz ume
oko Farnama, Ejmijus Krou neumorno mu je ponavljao da e lake kontrolisati
sredinu koju dobro poznaje. Veina ljudi ogladnela bi ili oednela dva sata poto
bi se izgubili u umi. Ne bi znali kako da izau iz nje. erlok je, zahvaljujui
uitelju, znao koje su biljke jestive a koje nisu, kako da prati ivotinjske tragove
do vode i da odredi na kojoj je strani sever.
se, s malo ili nimalo veselja. Naravno, umiranje na sceni pred nezahvalnom
publikom nije ni izbliza tako bolno kao umiranje u sokaetu stranog grada s
noem meu rebrima.
Moe li me nauiti?, pitao je erlok.
Stoun je slegnuo ramenima. Pokuau. Potreban ti je odreeni nivo sirovog
umetnikog dara i mnogo vebe. Zapravo, proces je slian ovladavanju
violinom. Reci mi ono to zna, pa u videti ta mogu da pridodam.
erlok je proveo ostatak putovanja sluajui Stounove savete o pozorinoj
minki. Uitelj je oivljavao suvoparne podatke iz knjige smenim anegdotama
o lanim brkovima koji klize s lica glumaca ili topljenju minke zbog znoja, posle
ega su glumci liili na bizarne prugaste ivotinje. erlok je, smejui se, usvajao
nova znanja. Putovanje je prolo u trenu.
Navikao se na dolazak na stanicu Vaterlo. Dobro je poznavao gvozdene
lukove obloene staklenim ploama ispod kojih su se tiskale legije putnika u
svakovrsnoj odei, od crnih kaputa do jarkocrvenih i utih sakoa.
Rufus Stoun pruio je korak po stanici. Moramo da stignemo do Kings
krosa, dobacio je deacima preko ramena. To mesto je na drugom kraju
Londona. Odande polaze vozovi za severni deo zemlje.
erlok je pogledao iza sebe. Pitao se da li e videti dvojicu Amerikanaca. Ako
su bili u vozu, drali su se pozadi, podalje od radoznalih pogleda. Moda su
ostali u Gilfordu da bi neto doznali o krupnom Amerikancu u drutvu devojke,
koji se tamo pojavio pre dva dana.
Koija ih je ekala ispred stanice. Ometala je saobraaj i pravila guvu.
Koija je neprestano odmahivao glavom, odbijajui brojne putnike koji su
eleli da se koriste njegovim uslugama. erlok je pretpostavio da eka neku
vanu linost. Spremao se da proe pored nje, kad joj je Rufus Stoun priao i
otvorio vrata. Koija ga nije oterao pokretima ruke ili vikom, ve je skoio sa
svog mesta i prihvatio torbu. Zatim je pogledao erloka i Metija. Oekivao je i
njihov prtljag.
erlok je nauio od svog brata Majkrofta da se nikad ne ukrcava u prvu
koiju koja naie, da bi izbegao nevolje. Stounovo ponaanje ga je zbunilo.
Violinista je bio tako samouveren da je erlok ostavio torbu na ploniku i uao
za njim u koiju. Meti se poveo za njegovim primerom.
Sve mu je postalo jasno kad je seo preko puta ogromnog Majkrofta.
O, erloe, ree Majkroft. Dobro doao. Raskomoti se. Mladi gospodine
Arnate - pokuajte da se stisnete kraj mene. Verujem da ete pronai dovoljno
mesta, ako vam ne smeta da sedite pritisnuti uza zid. Pazite na moj cilindar.
Poslao si telegram Majkroftu, erlok se prekorno obratio Rufusu Stounu.
uo je kako koija baca njihove torbe na zadnji deo koije.
Stoun je odvratio bezizraajnim tonom. Morao sam rekao je. Radim za
OSMO POGLAVLJE
eleznika stanica Kings kros liila je na Vaterlo: veliki prostor pun ljudi na
peronima i golubova na gvozdenoj konstrukciji, koja je pridravala stakleni krov
- samo to je bila manja od nje, puna dima i u potpunosti proeta sumporastim
vonjem sagorelog uglja. Tanki sloj crne praine prekiivao je zidove i gvozdeni
skelet graevine.
erlok se radoznalo obazirao oko sebe. Razmiljao je da li je uputno pitati
nekog da li je pre dan ili dva video krupnog mukarca u belom odelu i eiru u
drutvu devojke. Znao je da od putnika nee saznati nita korisno. Male su anse
da su se zatekli na stanici kad i Ejmijus i Virdinija Krou. Moda e imati vie
sree na blagajnama ili meu elezniarima. Posmatrao je obavetenja o
polascima i dolascima vozova. Palo mu je na pamet da moe da okua sreu s
prosjacima i deparoima koji su neopaeno promicali kroz gomilu, kao duhovi.
Njihov rad mogao se pratiti po sporadinim povicima: Rekao sam ti -nemam
novi. Ne bih ti ga dao i da ga imam!, ili: Moj novanik! Gde mi je novanik?
Prosjaci i deparoi uvek su tu - danju i nou. Stanica je njihov dom i radno
mesto.
erlok je hteo da prie najbliem prosjaku i da mu ponudi novi u zamenu
za podatke. Predomislio se kad se setio ta mu je Ejmijus Krou davno rekao o
potvrivanju onoga to mu je poznato.
Bio je siguran da su Krou i Virdinija krenuli za Edinburg i da su otputovali s
King krosa. Ako bi naao prosjaka koji bi mu potvrdio da je krupan ovek u
belom odelu i eiru bio tu, s devojkom, samo bi potvrdio ono to ve zna. S
druge strane, ako bi prosjak rekao: ne, nisam video takvog oveka u pratnji
devojke, to ne bi znailo da oni nisu bili ovde. Od prosjaka se ne moe oekivati
da se sea svakoga ko je bio na stanici. Pametan ovek, govorio mu je Krou,
ne pokuava da potvrdi ono to mu je poznato - ve trai mogunost da to
porekne. Nema vajde od otkrivanja dokaza za tvoje teorije, ali je otkrivanje
dokaza koji ih opovrgavaju - od neprocenjive vrednosti. Ne pokuavaj da
dokae da si u pravu, ve obrnuto. Trudi se da dokae da si pogreio.
Problem s opovrgavanjem teorije da su Ejmijus Krou i Virdinija otputovali
s Kings krosa bio je u tome to bi morao da dokae da su otili s neke druge
londonske stanice. Za proveru Padingtona, Justona, Liverpula i drugih velikih
stanica bio bi mu potreban itav dan. Nisu imali vremena za takav poduhvat.
Izgleda zamiljeno, ree Rufus Stoun, poto ga je blago potapao po
ramenu.
Razmiljam o jednom problemu, odvratio je erlok. Pitao sam se da li bi
vredelo raspitati se o gospodinu Krouu. Mislim da bi to u ovom asu bilo samo
gubljenje vremena.
Stoun je klimnuo glavom. ak i da je ovde kupio kartu, nije morao da je kupi
do Edinburga. Moda je zametao trag kao to je radio u Farnamu. Osvrnuo se
oko sebe. Ima dosta vremena do polaska voza. Stomak mi se buni. Predlaem
da neto prezalogajimo pre ukrcavanja - na moj raun.
Stoun nije gubio vreme. Pronaao je prodavca peenog kestenja na kraju
gomile. Kupio je tri vreice. erlok i on morali su da ih hlade duvanjem pre nego
to su poeli da jedu. Meti je, po svoj prilici, imao guu slinu dimnjaku.
Prodirao je vrelo kestenje, ne skidajui osmeh s lica.
Kad su se najeli, Stoun je poveo deake ka peronima. Pokazao je karte
elezniaru. Ukrcali su se u voz, koji se ni po emu nije razlikovao od onog koji
ih je dovezao iz Farnama do stanice Vaterlo.
eka nas dugo putovanje, ree Stoun kad se raskomotio u malom kupeu.
Preporuujem vam da se smestite to udobnije i da se naspavate ako moete.
Dve stvari u ivotu ne valja proputati - san i hranu. Nikad ne znate kad e vam
se ukazati sledea prilika za odmor i jelo. Obratio se erloku. Mogli smo da
nastavimo lekcije da sam se setio da ponesem violinu.
U tom sluaju, promrmljao je Meti, dovoljno glasno da ga uju, putovao
bih drugim vozom.
Rufus ga je gnevno odmerio. Pretpostavljam da se tvoj muziki ukus
iscrpljuje frulicom i zvekom.
Ne potcenjuj frulicu. Meti je odmahnuo glavom. Moe da proizvede mnogo
lepih melodija. Ako se upari sa zvekom, eto muzike za igru. Igra je sutina
muzike. Oklevajui je osmotrio Stouna. Je l tako?
Ovaj je samo utke odmahnuo glavom, s lanom tugom. Zapravo, oglasio
se erlok, eleo sam da porazgovaram o pozoritu - o minki i preruavanju, o
takvim stvarima.
Stoun je klimnuo. Rado u ti izai u susret. To su radosne uspomene. I ja
sam hodao pozorinim daskama. Nosio sam koplje u masovnim scenama i
svirao u orkestru, dok su glumci demonstrirali svoje umee na sceni. Upitno je
podigao obrvu. Izgleda da mnogo voli glumaku vetinu. Otkud to
interesovanje? erlok je slegnuo ramenima. Nije eleo da govori o svojim
nadama i sklonostima. Pretpostavljam da ga smatram zanimljivim, rekao je.
Stoun je nastavio da ga posmatra, pa je erlok progovorio da bi prekinuo tiinu:
Ako ba hoe da zna, zanimam se za nju zbog onog to se desilo u Moskvi, u
kafeu. Sedeo sam sa sedam ili osam ljudi od kojih se tri dana nisam odvajao, a
nisam prepoznao nijednog od njih. Obrazi su mu goreli od meavine gneva i
stida.
Sve dosad nije shvatao koliko ga je taj dogaaj optereivao. Do-tad sam
mislio da sam dobar posmatra" nastavio je. Ejmijus Krou uvek je govorio da
imam izraen dar zapaanja, da primeujem i najsitnije detalje. Ipak su me
obmanuli. Mene su obmanuli!
Bili su bolji od tebe, mirno e Stoun. Nema razloga za stid. Nisam najbolji
violinista na svetu niti u to ikad biti. Dobar sam i postajem sve bolji.
eleo bih da budem najbolji, tiho e erlok. eleo bih da budem najbolji
violinista, najbolji ita ivotinjskih tragova i najvei strunjak za preruavanje.
emu trud, ako ne mogu da budem najbolji u nekoj oblasti?
Gorko e se razoarati ako ustraje u tim stavovima, prijatelju, Stoun je
zabrinuto zavrteo glavom. Doivee gorko razoaranje.
U kupeu je neko vreme vladala napeta tiina. Rufus Stoun naruio ju je
priama o svojim pozorinim iskustvima i glumcima koji su se do te mere
poistoveivali s ulogama, da su potiskivali i guili sopstvenu linost. Stvar je u
tome, rekao je Stoun, da ako ti ne veruje da si starac, ena ili skitnica, ne
moe da oekuje da e ti iko poverovati. Izgledati u skladu s ulogom povrno
je dostignue. Da bi se preruio, mora da se uivi u ulogu.
Ali kako se to postie?, zanimao se erlok.
Ako se pretvara da si tuan, seti se onog to te je rasplakalo. Ako glumi
sreu, seti se onog to te je nasmejalo. Ako eli da se predstavi kao prosjak,
mora da bude gladan, prljav i umoran. Lukavo se osmehnuo. Ako se
pretvara da si zaljubljen, seti se onog do koga ti je stalo. Tako e tvoje lice i telo
na prirodan nain preuzimati odgovarajue oblike, pa nee morati da
preteruje u glumi. I uvek raunaj na ljudsku nepanju.
erlok se namrtio. Kako to misli?
Mislim da ljudi obino vide ono to oekuju da vide i ne posmatraju paljivo
sve ljude na ulici. Zamurio je i preao rukom kroz kosu. Kako da ti to najbolje
objasnim? Seti se pozorinih kulisa. Ako eli da publika poveruje da se radnja
komada odvija u Kini, nee provesti nedelje oslikavajui kineske palate ili sela
tako realistino da ljudi veruju da gledaju kroz veliki prozor na stvarni pejza.
Nacrtae samo nekoliko grubih detalja, kao zakrivljeni krov ili bambus, i
prepustie gledaocima da obave ostalo. Njihovi umovi veoma brzo odreuju
ta vide, na osnovu nekoliko stvari koje su im privukle panju. Poseu za slikom
iz seanja, koju zatim projektuju. Ako eli da izgleda kao prosjak, ne mora
paljivo da radi na svakom detalju prosjake odee, kose i lica. To e te
izdvojiti. Usredsredi se na nekoliko kljunih stvari pre nego to se utopi u
okolinu. Shvata li ta elim da ti kaem?
ako je Rufus uao u drugi vagon i ako uri ka njihovom kupeu? Ako se to desilo, a
erlok sie, izgubie se i verovatno ostati na stanici na kojoj ga vreba
Paradolska alijansa.
ta e ako se tajna organizacija doepala Rufusa Stouna? Izmeu Stouna i
gospodina Kajta bilo je mnogo neizmirenih rauna.
Voz se otro trznuo. Lokomotiva se otisnula s perona. Povukla je vagone za
sobom. Stanica se brzo izgubila iz vida. Izlazili su iz grada i zalazili u seoske
predele.
erlok se vratio do kupea. Stajao je ispred njega. Osvrtao se levo i desno.
Nadao se, uprkos svemu, da e se Rufus Stoun pojaviti i da e mu prii
osobenim, oputenim korakom. Posle pet minuta morao je da prizna da se to
nee dogoditi. Ostao je na stanici u Njukaslu, verovatno kao zatoenik
Paradolske alijanse.
ta je bilo?, pitao ga je Meti, kad je uao u kupe. Imao je gomilu mrvica u
krilu. Gde je gospodin Stoun?
Mislim da je ostao na stanici, kiselo e erlok.
Otkud to? Da li je sreo neku curu? To bi liilo na njega. Taj nema mira kad su
suknje u pitanju.
erlok je odmahnuo glavom. Ne, mislim da je sreo Paradolsku alijansu.
Meti ga je pogledao s nevericom. Misli na ljude za koje je radio francuski
baron?
One koji su optuili Majkrofta za ubistvo i pokuali da ubiju njegovog
prijatelja u Moskvi.
ta su traili na stanici?
Sigurno su nas sledili, odvratio je erlok. Zvuao je nesigurno i nemono.
Ne moemo znati njihove namere. Prinueni smo da pretpostavljamo, to je
gore od odsustva podataka, zato to moe da nas navede na pogrean put.
Pa, ta emo sad?
erlok je progovorio posle kraeg razmiljanja. Nastaviemo put za
Edinburg. Ako kondukter naie, rei emo mu da je na prijatelj ostao u
Njukaslu i da se brinemo da mu se neto nije desilo. Moda e dobiti poruku
koju emo mu poslati s jedne od usputnih stanica. U Edinburgu emo otii u
hotel koji nam je Majkroft rezervisao. Ako Rufus umakne Paradolskoj alijansi ili
drugim otmiarima, ili ako postoji bezazleniji razlog za njegovo odsustvovanje,
znae gde da nas potrai.
Zavalio se u sedite, prekrstio ruke i poloio bradu na prsa. Meti je neko
vreme samo zurio u njega. Zatim se okrenuo i zagledao kroz prozor. erlok se,
uprkos prisustvu prijatelja, nikad nije oseao tako usamljeno.
Mogli bismo da se vratimo kui, ree Meti, slabanim glasom.
erlok je ve odbacio tu pomisao. Mogli bismo, odvratio je, ali to ne bi
pomoglo gospodinu Krouu, Virdiniji ili Rufusu. Osim toga, Paradolska alijansa
zna gde ivimo. Najbolje nam je da se sakrijemo u Edinburgu dok ne sredimo
ovu papazjaniju. Nestaemo u velikom gradu.
Kao gospodin Krou i Virdinija, napomenuo je Meti. I oni su pobegli da bi
se sakrili.
Znam. erlok nije gledao u Metija. Znam. Ali bih voleo da znam zato su to
uinili. ta bi moglo da ga toliko uplai da pobegne, umesto da prui otpor?
Voz je u jednom trenutku preao iz Engleske u kotsku. erlok nije primetio
nikakav znak, ako je takav i postojao.
Stanice su promicale bre no ranije. Imale su drugaija imena od onih u
Engleskoj. Pejzai su bili neureeniji, divlji. Voz je prolazio pored mranih brda
umesto talasastih polja. ak je i nebo izgledalo tamnije.
Kondukter se pojavio. erlok mu je servirao priu o prijatelju koji nije stigao
da se ukrca u voz. ovek se namrtio i rekao da e porazgovarati s upravnikom
na sledeoj stanici, da bi video ima li kakve poruke i da bi je poslao u Njukasl.
erlok nije oekivao nikakve rezultate od ove zakasnele reakcije.
Vreme je sporo prolazilo. Kondukter se u neko doba vratio da im kae da
nema vesti o Rufusu Stounu. erlok se oneraspoloio. Pogledao je kroz prozor.
Primetio je da prolaze pored veeg broja kua. Nisu bile od cigala ve od velikih
blokova sivog kamena. To im je davalo ozbiljniji, stameniji izgled. Sunce ih je
obasjavalo narandastim svetlom. Voz je poeo da usporava. Stao je pored
perona koji se pruao kilometrima. Pored njega je bio znak s natpisom Edinburg.
Stigli smo, oglasio se Meti.
Izali su iz voza, s torbama u rukama. Poneli su i Rufusovu. erlok je poveo
Metija u stranu i zastao. Hteo je da osmotri ostale putnike. Nadao se da e neke
prepoznati - gospodina Kajta ili Rufusa Stouna.
Stanica se ispunila ljudima u razliitoj odei, od cilindara i kaputa do
upavih sakoa od tvida i zakrpijenih pantalona. erlok je morao da suzbije
uzdah kad je video mukarce u suknjama.
Meti je primetio prijateljevu reakciju. Da, rekao je, izvini - trebalo je da ti
to pomenem. I ja sam se zaudio kad sam pre nekoliko godina doao ovamo.
Mukarci u suknjama? Moda si mislio da ih neu primetiti.
Nisu u suknjama, odluno e Meti. Nose kiltove.
Kiltove. erlok je ponovio nepoznatu re.
To je tradicionalna odea kotskih klanova. mrcnuo je. Klan je, koliko ja
znam, otmeno ime za porodicu. Klanovi su bili u veitom meusobnom ratu dok
se nisu ujedinili u mrnji prema Englezima. Lake su se borili u kiltovima. Tako
se pria. Bilo kako bilo, razliito su obojeni, u zavisnosti od porodice kojoj
pripadaju.
Verovatno, glasno je razmiljao erlok, da bi znali da je ovek s kojim se
DEVETO POGLAVLJE
erlok i Meti ostavili su stvari u sobi, sili niz hotelsko stepenite i izali na
ulicu. Sunce se spustilo ispod horizonta. Gasna svetlost i baklje na kamenim
zgradama razgonile su tminu. Mnotvo ljudi bilo je na ulicama. Ili su od jedne
do druge taverne u potrazi za dobrim provodom. Deaci su se oprezno kretali
kroz mete dok nisu nali relativno civilizovano mesto. Seli su u ugao i naruili
pite s mesom. Spirali su masne zalogaje razvodnjenim pivom. Konobar im je
posluio alkohol bez suvinih pitanja. Prezrivo ih je pogledao kad je erlok
zatraio bokal vode.
Neko bi na svakih nekoliko minuta pokuao da sedne pored njih i zapodene
razgovor. Ponekad bi to bila ena s preteranom koliinom minke i neopranom
odeom, ali su im najee prilazili neobrijani mukarci u prljavim odelima i
sivim kouljama i akirama. Meti bi im uvek govorio isto: Tata samo to nije
stigao. Nee mu se dopasti ako vas zatekne ovde. Nametljivci bi brzo otili,
posle nemutog izvinjenja ili priguene psovke. erlok je posle prvog takvog
dogaaja upitno pogledao Metija. Ima svakakvih ljudi, promrmljao je deran s
bare. Ma u kom gradu da se nae, pokuavaju da se sprijatelje s usamljenim
detetom. Nauio sam da ih valja izbegavati.
erlok nije postavljao pitanja. Bilo mu je jasno da Meti nije raspoloen za
objanjavanje. Jo jednom mu je bilo drago to je u drutvu svog snalaljivog
prijatelja.
Raspravljali su o tome ta da rade povodom nestanka Rufusa Stouna. Nadali
su se da e naii na njega ili njegovu poruku u hotelu. Teko im je palo kad u
njemu nisu zatekli ni jedno ni drugo.
Kako bi bilo da se obratimo policiji predloio je Meti. Rei emo im da je
nestao.
Problem je u tome to ne znamo ta se dogodilo, pa nam policija nee biti
od velike koristi. Nismo videli da je otet. Rei e da mu je pobegao voz i da e se
sutra pojaviti. Mogli bismo proi jo gore. Policija e se sigurno zabrinuti zbog
dva usamljena deaka u Edinburgu. Dodelie nam staratelja ili e nas strpati u
neku ustanovu za zbrinjavanje dok se Rufus ne pojavi. To nam nije potrebno.
Meti je klimnuo glavom. Shvatam. ta emo s tvojim bratom? Kako bi bilo
da mu poaljemo telegram?
gradu.
Sunce je sijalo kroz oblake. Dijagonalni zraci obasjavali su plavo i sivo nebo.
Sticao se utisak da svetlosna konstrukcija pridrava nebesa. erlok je etao
Prinses stritom. Ugledao bi zamak kad god bi pogledao u sporedne ulice. Vie
nije liio na vrsti sivi oblak obeen iznad grada, ali je neto u njemu prkosilo
geometriji i perspektivi. inilo se nemoguim da zamak bude tamo gore, dok je
grad ovde dole.
Neto je zaukalo u senkama kad je proao pored jedne uliice. Zaustavio
se i pogledao u stranu. Nije priao uliici - to bi bilo glupo - ali je eleo da zna ko
ga prati, ako je to posredi.
Za trenutak je video samo duboke senke, nalik na tenu tamu, do koje sunce
nikad ne dopire. Oi su se navikle na kontrast. Razaznao je neto to je plovilo u
vazduhu, kao bledi balon. Prilino se namuio pre nego to je shvatio da gleda
lice spodobe obuene u crno.
Nevoljno je koraknuo unazad. Lice je bilo belo kao u utvare, s oima
usaenim tako duboko da su podseale na crne rupe. Jagodice su otro trale, a
usne - ako ih je prilika uopte imala - bile su podignute iznad zuba. erloku se
inilo da se nepoznati ceri, kao da se naslauje nekom samo njemu poznatom
alom. Pomiljao je da pred sobom ima istrulelo lice, neto slino skeletu. Da li
se suoava s leom istrgnutim iz tla i ostavljenim u uliici da zuri u njega? Da li
gleda mrtvaca poduprtog kocem? I ko bi uputio tako gnusno i mrano
upozorenje?
Prilika je podigla ruku u visini lica i mahnula. Zatim se povukla dublje u
tamu, van erlokovog vidokruga. Sleeni i uzdrhtali deak tek tada se setio
oveka iz taverne, onog koji je sedeo sam u separeu. Da li je to bio on? Ova
prilika izgledala je jo mravije, jo manje ivo. Moda su ga oi prevarile zbog
nedovoljnog osvetljenja.
ta se deava? Setio se onog to je saznao od strica i strine. Da li gubi razum,
kao njegov otac?
Nekoliko sekundi pomiljao je da zae dublje u uliicu, da potrai
tajanstvenu priliku i otkrije istinu u pozadini mistinog prizora. Uguio je taj
poriv. Najverovatnije objanjenje bilo je da se susree sa zamkom i da je
avetinjska prilika samo nesvakidanji mamac. Da li je ovaj metod sluajno
izabran ili je neko znao da on esto ume da popusti pred radoznalou?
Uzdrmani erlok odmakao se od poetka uliice. Pourio je niz ulicu, bez
osvrtanja.
Za nekoliko minuta stigao je do parka. Meti ga je ve ekao na ulazu.
Kako si?, pitao ga je. Izgleda kao neko ko je video avet.
Ne budi glup, otro e erlok. Duhovi ne postoje.
Dobro, smiri se.
tamo potraiti.
Ali ta ako ga previdimo? ta ako ga je jue objavio?
erlok je odmahnuo glavom. Nee znati datum naeg dolaska. Oglas e se
pojavljivati najmanje nedelju dana, ako ita znam o Ejmijusu Krouu.
Meti je klimnuo glavom, kao da je ono to mu je erlok rekao imalo svakog
smisla. Hajde da kupimo lokalne novine. Kupiemo sve do poslednjih.
Koliko ih ima?, pitao je erlok. Strahovao je od listanja deset ili dvadeset
dnevnih novina. Moda je Ejmijus Krou stavio oglas u sve njih.
Ima ih tri, ree Meti. Morae da ih proita, napomenuo je, zato to ja
ne znam da itam. Nemam ni para, to znai da e morati i da ih kupi.
Pronali su kolportera ispred parka. Kupili su tri edinburka dnevna lista.
Vratili su se u park i seli na klupu da bi ih erlok proitao. Nije mogao da ne
primeti da je pria o ubistvu - o kome je itao u vozu - na naslovnim stranama
sva tri izdanja. Prve novine, Edinburg herald. - bile su najozbiljnije po pristupu i
sadraju:
Edinburka policija jutros je uhapsila osumnjienog za ubistvo
trovanjem ekscentrinog biznismena, ser Benedikta Ventama. Izvori
bliski policiji navode da je osumnjiena gospoica Agi Makfarlan,
kuvarica pokojnog ser Benedikta i - kako smo otkrili - roena sestra
Gana Makfarlana, ozloglaenog kriminalca i voe bande Crni pljakai.
Veruje se da mu je podmetnula otrov u hranu, iz samo njoj poznatih
razloga.
Crni pljakai? Ime bande glasno je odjekivalo erlokovim umom. Zvualo je
opasno, ak zlokobno. Hteo je da pree na oglase, kad je ponovo proitao ime
bande, ovog puta u izvetaju ispod lanka o trovanju ser Benedikta Ventama:
GOSPODO,
Piem vam zbog nedavne pojave mukaraca i ena na teritoriji grada
koji se mogu opisati samo kao mrtvaci koji hodaju. Takvi dogaaji vreaju
Boga i svedoe o opasno niskom moralu stanovnika ovog grada. Skreem
panju itaocima na sledee biblijske citate:
Isaija 26.19: Oivee mrtvi tvoji, i moje e mrtvo telo ustati. Probudite
se, i pevajte koji stanujete u prahu; jer je tvoja rosa na travi, i zemlja e
izmetnuti mrtvace.
Otkrovenje 20.13: I more dade svoje mrtvace, i smrt i pakao dadoe
svoje mrtvace; i sud primie po delima svojima.
Zamolio bih vas da razmislite o sledeem: zar ovo ne znai da je
Armagedon blizu i da e Bog uskoro svima suditi? Pokajte se zbog svojih
grehova, pre nego to bude prekasno!
Va odani, Geo. Trib Esq. 2
Pismo je nateralo erloka da razmisli o dvema skeletnim prilikama koje je
video - onoj u taverni prole noi i onoj na ulici pre pola sata. Da li se pisma
odnose na njih? Da li ljudi koji lie na leeve hodaju ulicama i ta to znai?
Potisnuo je tu misao. Ma koliko zanimljiva bila, nee mu pomoi u
najpreem poslu - pronalaenju Ejmijusa Kroua i Virdinije ili Rufusa Stouna.
U Edinburg staru oglasi su se uglavnom bavili najavom plesova (ili keli, 3
kako su ih ovde zvali), izgubljenim kunim ljubimcima i prodajom konja. Jedan
mu je privukao panju: Nestao papagaj, zna da recituje itavog Hamleta i
Tenisonove odabrane pesme. Nalazau nagrada. Papagaj koji moe da recituje
Virdiniju Krou!
Sledi tei deo posla - da dozna zato su otili i da ih ubedi da se vrate...
Panju mu je privukao pokret iza Metijevih lea. Pogledao je na tu stranu.
Pribliavala su im se dvojica ljudi. Jedan je nosio neto to je liilo na prazan
dak. Bilo mu je potrebno izvesno vreme da prepozna Amerikanca unakaenog
malim boginjama kog je video u Farnamu i na eleznikoj stanici u Njukaslu.
Ledeni marci pohrlili su mu niz kimu. Srce mu je divljaki zalupalo. Pogledao
je Metija. Hteo je da mu kae da bei, kad je primetio da on zvera preko njegovog
ramena. Strah mu se ogledao u razrogaenim oima.
Jo ljudi prilazilo im je iza njegovih lea. Meu njima je verovatno bio i ovek
bez uva, s kosom svezanom u konjski rep. erlok je hteo da gurne Metija ulevo i
skoi udesno, kad je ovek iza Metija shvatio da su opaeni i pojurio napred.
Prebacio je dak preko deakove glave. erlok je hteo da ga skine, ali mu se svet
zamraio pred oima kad mu se neto teko spustilo na glavu. Neko ga je
zgrabio i podigao sa zemlje.
DESETO POGLAVLJE
Dak je nepodnoljivo zaudarao na duvan za lule. erlok se davio zbog
vruine, manjka vazduha i napadnog smrada. Neto svetlosti prodiralo je kroz
poderotine na tkanini. Bile su premale da bi ita video kroz njih. Nabrana jutana
tkanina grebla ga je grubim vlaknima po elu, uima i potiljku. Gulila mu je kou.
Iz ove nevolje nee se izvui bez ogrebotine.
Ako se izvue.
Brzo i veto svezali su mu ruke i noge konopcem. Zategli su ga toliko da su
mu prekinuli dotok krvi u ake i stopala. Obuhvatili su ga preko grudi i nogu.
Nosili su ga preko parka kao dak jema. urili su da niko ne bi primetio da se
neto neobino dogaa. Isto se deavalo i Metiju. Pokuao je da se ritne levom
nogom. Stegli su mu noge tako vrsto da nije mogao da mrdne. Imao je oseaj da
je sputan konim kaievima. Ovako izgleda smrt u miiavom zagrljaju onih
junoamerikih zmijurina - anakondi ili pitona.
Otvorio je usta da bi pozvao pomo. Pesnica ga je pogodila ispod uva. Bol mu
je sevnuo kroz glavu, kao usijani iljak. Hteo je da povrati. Znao je ta e mu se
desiti ako se ispovraa u trokavi dak. Potisnuo je poriv za povraanjem.
Upinjao se da smiri stomak.
Komadii duvana uvukli su mu se u usta. Oseao je njihove fine konce na
usnama i zubima. Gorki duvan lepio mu se za jezik.
Nagonio ga je na povraanje. Oajniki je gutao pljuvaku. Znao je da ljudi
pue i da neki vau duvan. Kako mogu to da rade?
Oseao je bockanje u prstima, koji su ostali bez krvi. Nabubreli su kao
kobasice na tiganju.
Nosai su popustili stisak. erlok se pitao ta se deava. Zabacili su ga nazad,
cimnuli napred i pustili na najvioj taki zamaha. Poleteo je kroz vazduh. Nije
znao gde je gore, a gde dole. Proi e itava venost dok ne bubne o... Travu?
Plonik? Povrinu reke ili kanala?
Oekivao je da e potonuti u hladnu vodu, ali se odbio o meku povrinu i
udario o neto drveno, pravouglo. Da li se nalazi na zaprenim kolima punim
slame? Verovatno. uo je kako neto pada na slamu pored njega. Sekund kasnije
udario ga je neki tvrdi predmet. Izbacio mu je sav vazduh iz plua!
Meti.
Kako si?, progovorio je kroz jutani dak. Neto ga je udarilo u rebra pre
nego to je Meti odgovorio. Zapljusnuli su ga talasi stranog bola. Zajaukao je.
Snalaljivi Meti je utao. Ili nije mogao da govori. Moda je bio bez svesti.
Ljudi koji su ih nosili nisu razmenili ni re. Poruka je bila jasna: budi miran i
tih, ne pruaj otpor. Svako krenje tih pravila bie kanjeno.
Jo su zajedno. To je bilo dobro. Pronai e izlaz iz nevolje, dokle god je iv i
pri zdravoj pameti.
Pretpostavka da je baen na zapregu potvrdila se kad se ona pokrenula.
Leao je tako da mu je glava bila u pravcu puta. Brzo je prikupio i sredio sva
seanja na poslednjih minut i po. Razgovarao je s Metijem u parku. Kapija prema
Prinses stritu bila je levo od njih. Prebacili su mu dak preko glave, podigli su ga
i poneli glavom napred udesno, dalje od kapije ka Prinses stritu. Bacili su ga na
zapregu glavom napred. To je znailo da se zaprega gotovo sigurno udaljava od
glavne gradske saobraajnice i centra Edinburga.
Trudio se da zapamti brojna skretanja. Nastojao je da sazna na koju su
stranu krenuli i koliko je vremena prolo od poslednjeg skretanja. Zaokupljenost
tim poslom suzbijala je paniku. Tako zapameni podaci mogli bi biti korisni, ako
bude u prilici da se vrati istim putem.
Zaprega se zaustavila. Dograbili su ga i podigli. Neko ga je prebacio preko
ramena i poneo. uo je korake, to znai da nisu ili po travi. Nosa je koraao
po kamenu ili nabijenoj zemlji. Nekoliko puta se sapleo. To je moglo da znai da
koraa po slabo odravanoj kaldrmi s mnogo razlabavljenog kamenja. I taj
podatak mogao je biti upotrebljiv.
erlokovi prsti goreli su od nedostatka krvi. Glava mu se ispunila groznim
slikama pocrnelog mesa koje otpada s kostiju. Oajniki je pokuavao da natera
sebe da razmilja o neem drugom. Koraci su sad drugaije zvuali. Nosa je
gazio po drvetu. Kroz proreze u tkanini dopirala je tamnija, mirnija svetlost. Uli
su u neku zgradu.
Zvuk koraka po podnim daskama se promenio. Posto je upalj. Nosa ga je
podigao, tako da mu je glava bila na viem nivou od stopala. ovek se peo uz
stepenice.
Na vrhu stepenica vratio ga je u prethodni poloaj. Nosa je koraao preko
podnih dasaka. Zvuk nije bio isti kao onaj u prizemlju. Ove daske kripale su
snanije, kao da teko podnose njihovu teinu.
ovek ga je iznenada zbacio s ramena. erlok je imao manje od sekunde da
se pripremi za udarac. Kriknuo je kad je udario o pod levim ramenom. Ugrizao
se za jezik od bola i okusio krv.
uo je drugi udarac, pokraj sebe. Meti je doivljavao isto iskustvo. Nije
kriknuo, ali je erlok uo njegov jecaj.
Neto otro i metalno zarilo mu se izmeu dlanova. Zaseklo je nagore pre
Vreme je da ponemo.
Podigao je ruku sa tapa. erlok se trgao kad je video zlatnu lobanju na glavi
tapa. Blistala je na dnevnoj svetlosti, ali ju je izgubio iz vida kada su se dvojica
ljudi uputila ka njemu. Preskoili su nepokretnog Metija i zgrabili erloka za
ruke. Podigli su ga na noge. Podne daske zakripale su pod njima. Blago su se
ugnule pod njihovom teinom.
Ona dvojica drala su konopce s omama na kraju. Jedan od njih - onaj bez
uva, s konjskim repom - nabacio je omu preko erlokove glave. Zategao ju je
oko deakovog vrata. Prebacio je drugi kraj ueta preko tavanske grede i
zategao konopac. Rufus se zakoprcao na stolici kad je to video. ovek najblii
njemu udario ga je spoljnom stranom dlana. Rufus je bolno zajeao. Nemono se
opustio na stolici.
Konopac se zategao oko erlokovog vrata. Guio ga je. erlok se instinktivno
podigao na none prste da bi smanjio pritisak na vrat. Drugi ovek - onaj s
oiljcima od malih boginja - spustio je omu na tlo. Zategao ju je oko erlokovih
glenjeva.
Predlaem vam, progovorio je tihi ovek staloenim, razumnim tonom,
kao svetenik koji trai olju aja, da se vrsto uhvatite za konopac iznad glave.
Za nekoliko sekundi ivot e vam zavisiti od vrstoe stiska. Kao i od istinitosti
odgovora na moja pitanja.
ovek koji je drao konopac stegnut oko erlokovog vrata naglo ga je
povukao. erlok se uhvatio za konopac iznad glave da bi sauvao ivot. Stezao je
gruba vlakna. Dlanovi su mu se znojili. Znao je da e ostati da visi na vratu ako
mu ruke popuste, i da e se u tom sluaju uguiti.
Noni prsti visili su mu desetak centimetara iznad poda. ovek je jae
povukao. erlok se podigao. Jo je visio na konopcu za koji se drao obema
rukama. Zacrvenelo mu se pred oima. Tekom mukom raspoznavao je konture
oveka koji je drao konopac. Video je kako koraa po odaji i kako ga vezuje za
gredu.
Ponimo, nastavio je tihi ovek sa tapom. Proistio je grlo. U kakvim ste
odnosima s Ejmijusom Krouom?
Ne znam... nikog... ko se... tako... zove!, prostenjao je erlok, izmeu
dragocenih udisaja.
Znam da to nije istina, staloeno e ispitiva. Podigao je ruku dva i po
centimetra iznad tapa. erlok je spustio pogled. Video je da je ovek koji mu je
namakao konopac oko glenjeva unuo. Posegnuo je u senke i uzeo kamen
veliine erlokove glave. Bio je vezan konopcem, na ijem je kraju bila udica.
ovek je drao kamen jednom rukom, dok je drugom privrstio udicu za
konopac na erlokovim lancima. Pustio ga je.
Kamen je svom teinom nalegao na konopac na erlokovim nogama.
erlok je morao da cedi rei kroz stegnuto grlo. Nije... vano... ta... bi... oni...
uinili, Borio se za vazduh. Vano... je... ta... u... ja... uiniti.
Opa, imamo posla s principijelnom osobom. To je retka i bezvredna
osobina. Ispitiva je uzdahnuo. Ponovo u vas pitati. Predlaem vam da mi
ovog puta date upotrebljivu informaciju. Gde je Ejmijus Krou?
Ne... znam!, prostenjao je erlok.
Staloeni ispitiva ponovo je podigao ruku. erlokova glava je zbog teine
kamenja na nogama i ome koja ga je stezala oko grla bila tako nagnuta da nije
mogao da poglea dole, ali je uo grebanje kamena o drvo kad je ovek koji je
uao pored njegovih nogu dohvatio jo jedan kamen iz senke. Koliko ih ima?
Usledila je pauza u kojoj je zlikovac privrstio kamen za konopac. Ispustio ga
je. Nagli trzaj proizveo je takav bol kakav bi osetio da ga Ejmijus Krou potegne
za noge. erlok je mislio da e mu ruke iskoiti iz ramena, dok je drao konopac
iznad glave u oajnikom pokuaju da sprei da se itavom teinom ne osloni na
omu. Uprkos tome, konopac oko vrata urezivao mu se duboko u grlo. Jedva je
disao. Problem je bio u tome to je morao da pogora svoj ionako grozni poloaj
ako je hteo da pobegne.
Poslednjim snagama stisnuo je desnu ruku oko zategnutog konopca nad
glavom i napeo miie do krajnjih granica. Pustio je levu ruku. itavom teinom
uveanom za tri kamena oslanjao se na vrat i desnu ruku. Zamahnuo je levom
rukom nadole, pre nego to su prsti skliznuli s konopca, ostavljajui vratu da
ponese svu teinu, i zario ruku u pantalone. Stisnuo je drku Metijevog noa,
kojim je njegov prijatelj probuio bave u tavionici Doa Harknesa i kojim je
erlok povezao rupice na zidu Ejmijusove kuice da bi dobio strelicu. Nije
mogao da vidi, ali je oseao da mu ljudi prilaze s obe strane, da bi ga spreili u
onome to je nameravao. Zamahnuo je noem nagore. Zasekao je vazduh
lunom putanjom.
Seivo je preseklo zategnuti konopac iznad njegove glave. Oma je popustila.
Padao je, dok mu je vazduh ispunjavao plua, hladan i ist kao izvorska voda.
Kamenje je udarilo o podne daske, a erlokove noge u kamenje, deli sekunde
kasnije. Teina kamenja i njegovog tela, zajedno s teinom dvojice ljudi u
neposrednoj blizini, bila je preveliko iskuenje za trulo drvo. Rascepilo se i
slomilo. Nainilo je rupu kroz koju su propali u prostoriju ispod.
erlok je izvio telo u padu. Podigao je kolena da bi pao na dvojicu ljudi.
Podne daske zagreble su ga u prolazu. Zlikovci su udarili o pod. Tresak je
nalikovao na eksploziju. Daske su popustile pod njima. Pale su na vlanu zemlju.
Pacovi i bubavabe razbeali su se na sve strane, iznenaeni odsustvom tame.
erlok je oajniki nastojao da strgne omu s vrata. Olabavio ju je dovoljno
da je podigne preko glave. Bacio ju je u stranu.
Naizmenino je gledao ljude i rupu iznad svoje glave. Zlikovci su muklo
JEDANAESTO POGLAVLJE
erloku se srce sledilo na pomen Virdinijinog imena, ali nije stigao da pita
Rufusa zato je ono istetovirano na elu staloenog ispitivaa. Muziar je
podigao obrvu, kao da je upravo shvatio znaenje neeg to je malopre uo.
Zna gde je Ejmijus Krou?
Ostavio nam je poruku u novinama, oglasio se Meti. ifrovana je, ali smo
je protumaili.
erlok je pogledao Metija. Zaueno je podigao obrvu zbog onog mi. Njegov
drug pravio se nevet.
Svaka ast, momci. Rufus se osvrnuo po prostoriji. Trebalo bi da se
izgubimo odavde pre nego to se na prijatelj vrati. Zajedno su se spustili
stepenicama. Zaobili su dva zlikovca u prizemlju. Jo su stenjali od bola. Rufus
je zastao da ih osmotri. Neto u njegovim oima govorilo je da razmilja da im
vrati milo za drago. Okrenuo im je lea i pruio korak. Mogli bismo da ih
ispitamo, rekao je nesigurnim tonom, kao da jo nije odluio, ali mi izgledaju
kao tvrd orah.
Ne znam, ree Meti, koji je sledio njegov pogled. Rekao bih da su prilino
naeti.
Rufus je prvi stupio na svetlost dana. Sunce skriveno zastorom sivkastih
oblaka prosipalo je turobnu svetlost po okolini. erlok se oprezno osvrnuo oko
sebe. Pretpostavljao je da su bili u kui.
Shvatio je da je pogreio, kad je osmotrio zdanje u kom su boravili i ona
pokraj njega. Zgrade u nizu bile su est spratova visoke i duge kao pola ulice.
Razdvajali su ih uski sokaci, slini stazama izmeu vertikalnih litica. U prizemlju
su bila vrata. Pruala su se u neprekidnom nizu, s kraja na kraj zgrada. Gornji
spratovi imali su prozore. Na vie od polovine nedostajala su stakla. Zgrade su
izgledale prazno i dotrajalo. Vie su liile na mravinjak nego na ljudska stanita.
ta je ovo?, zbunjeno e erlok.
Nije oekivao da e dobiti odgovor od Metija. To su zgrade sa stanovima za
iznajmljivanje', rekao je. Dobro sam ih zapamtio. Ima ih svuda po gradu. Nude
jeftin smetaj za sirotinju. Za skromnu kiriju dobije dva odeljenjca. Zbijen si sa
sebi slinima kao u golubarniku. Svi stanii su isti. Ista ulazna vrata, malter,
prozori. Stanari se trude da ih oplemene i prilagode sebi zavesama, saksijama i
erlok je neko vreme utke vario Rufusove rei. Nije mogao da pronae
greku u njegovoj logici ili opisu Ejmijusa Kroua, ali nije mogao da saobrazi
otre rei s toplim osmehom vienim na licu gospodina Kroua niti s nainom na
koji ga je uzeo pod svoje i brinuo o njemu. Da li su svi ljudi takvi - slojeviti i teki
za razumevanje? Ako je tako, kakav je onda Rufus Stoun? Ili Majkroft?
Ili on sam.
Potisnuo je neprijatnu misao. Radije e verovati da su ljudi onakvi kakvi se
prikazuju u javnosti.
ta misli, koliko je Amerikanaca sad u Engleskoj i lovi gospodina Kroua?,
konano je prozborio.
Nemogue je rei, razmiljao je Rufus. Bila su trojica u potkrovlju kue za
izdavanje. Dodaj koijaa voine koije - pod pretpostavkom da je lan bande, a
ne metanin - i ostaju nam dvojica za koje smo sigurni. Problem je to moe biti
i drugih za koje ne znamo.
Dvojica su me nosila, ree erlok.
Ba kao i mene, oglasio se Meti.
To znai da ih je najmanje etvorica. Problem je u tome to voa, ako je
dobro nafatiran, moe iznajmiti koliko god hoe kriminalaca, bilo koje
nacionalnosti. U svakom gradu na Britanskim ostrvima ima tuta i tma ljudi koji
bi preklali i roenu babu za jedno vee pijanenja i kockanja. Uzdahnuo je.
Drugim reima, baraba ima napretek, a dobrih ljudi koji im se suprotstavljaju
premalo.
To je u redu, ree erlok. Jedan valjan ovek vredi koliko deset
nikogovia.
Meti je zafrktao. Rufus je sumnjiavo posmatrao svog uenika. Bilo bi divno
da je zbilja tako.
Kad porastem, promrmljao je erlok, promeniu stvari nabolje.
Zna, ree Rufus, s neobinim osmehom, mislim da bi mogao. Mogao bi to
uiniti u saradnji s bratom, ali na bitno drugaiji nain.
Ne elim da radim u dravnoj slubi kao Majkroft.
Zato?, zanimao se Meti.
Ne volim da primam nareenja, kiselo e erlok. Ni od koga. Znam da
ponekad moram, ali ne volim.
Vratili su se na drum, na kom nije bilo nikoga. Izgleda da su se neopaeno
iskrali iz grada.
Kretali su se kroz predeo pun neobraenih polja i krupnog stenja. Teren je
bio tako brdovit da vonja po ravnom drumu nikad nije trajala due od nekoliko
minuta. esto su zaobilazili velike gomile stena.
Kramond je bio na obali. Mesto se sastojalo od nekoliko granitnih kua s
tranim krovovima. Zelena mahovina izbijala je izmeu kamenih blokova.
Kroua kako sedi na prozoru, s velikom pukom u ruci. Ako bi neko priao kolibi
bez zaustavljanja ili nastavio put pre dogovorenog signala, iskusni zapadnjak
nesumnjivo bi zapucao po njemu.
Deak se okrenuo i rekao: Veliki ovek kae da moete da uete u kuu.
Hvala ti, ree erlok. Posegnuo je u dep i izvadio pola ilinga. Ovo je za
tvoj trud, rekao je kad mu je pruio novi.
Deak je enjivo pogledao paricu. Veliki ovek dobro nas plaa , rekao je,
ne miui ruke. Rekao je da onaj ko prima novac od dva gospodara ne zasluuje
poverenje nijednog.
erlok je klimnuo glavom i povukao ruku. To je dobar savet, rekao je.
Deak je, zviduui, poao niz stazu.
ta emo sad?, pitao je Meti.
Sad emo saznati o emu se ovde radi, ree erlok kad je krenuo uzbrdo ka
kuici.
DVANAESTO POGLAVLJE
Poslednjih nekoliko metara bili su najtei koje je erlok ikad preao. Nije
znao na kakav e prijem naii u kamenoj kuici - da li e Ejmijus Krou biti
zadovoljan to ga vidi. Nije znao da li e Virdinija biti u njoj ili se skriva na
nekom drugom mestu, niti da li e se njih dvoje ikad vratiti u Farnam ili je ovo
samo privremeno utoite pre naputanja zemlje. Nije imao dovoljno podataka
da bi izveo kvalitetan zakljuak. To ga je inilo nervoznim.
Stigao je do vrata. Srce mu je tuklo u grudima. Pokucao je.
Ui, uo je poznati glas.
erlok je otvorio vrata i uao u kuicu. Oi su mu se posle nekoliko sekundi
privikle na mrak, u kom je prepoznao jo jednu odbrambenu meru. Primetio je
Ejmijusa Kroua na drugoj strani prostorije. Nosio je tamno odelo i drao pitolj.
Vrlo dobro, rekao je Krou. Reio si zagonetke. Mislio sam da hoe.
Nisu bile teke, rekao je erlok. Slegnuo je ramenima.
Nisu bile teke za tebe. Krou je osmotrio erlokove pratioce. Mladi
gospodine Arnate, dobro doao u moj privremeni dom. Tu je i gospodin Stoun.
Raskomotite se, molim vas. Ja u ostati pored prozora, ako vam to ne smeta.
Nije da oekujem nove goste, ali ovek nikad ne zna kada e naii. Mogu li vam
ponuditi pie - moda malo vode?
Pie bi mi dobro dolo posle ove etnje po istom vazduhu, ree Rufus
Stoun. Imate li pivo? Ili jabukovau? Krigla jabukovae ba bi mi pasovala.
Krou se osmehnuo. Potrudiu se da pronaem neto. Podigao je glas.
Virdinija, izai. Imamo goste.
Vrata iza njega su se otvorila. Virdinija je kliznula u sobu. Kosa joj je blistala
kao tena vatra, u relativnoj tami prostorije. Oborila je pogled. Drala se
neobino smerno. Podigla je glavu i pogledala erloka.
Potrala mu je u susret. Zagrlila ga je i poljubila. Matao je o njenom
poljupcu, ali je stvarnost daleko prevazilazila i najsmelije snove. Raspametio se
od teine njenog tela u svom naruju, od topline njenih usana na svojim i od
mirisa njene kose. Nije znao ta da radi. Telo mu je uzvraalo poljubac, bez
pomoi uma.
Najedanput je prekinula kontakt. Nije ga odgurnula, ve je uzmakla od njega.
Protumaio bi to kao odbijanje, da njene ake nisu ostale na njegovim rukama.
Posmatrala ga je oima boje ljubiice koje kao da nisu imale dna. Bila je na ivici
suza.
Potraio si nas, proaputala je.
Morao sam, rekao je jednostavno. Rei su stigle niotkuda, neplanirano. Ne
mogu da ivim bez tebe.
Ejmijus Krou je zabrundao, iako nije eleo da prekida njihov susret: Bie
vremena za priu. Bojim se da e se gospodin Stoun onesvestiti ako ne ubaci
neko pie u sebe. Dini, budi dobra pa donesi osveenje za nae goste.
Virdinija je stegla erloka za ruke pre nego to ga je pustila. Povukla se,
odravajui kontakt oima. Mogao se udaviti u njima. Slala mu je poruku, koju
nije mogao da protumai. Moda ni ona nije mogla. Moda je postojanje poruke
bilo vanije od njenog sadraja.
Oborila je pogled. erlok se osetio kao marioneta pokidanih struna. Okrenuo
se da pogleda ostale. Svet se promenio. Sve je izgledalo isto, ali je bilo drugaije.
Nije mogao to da objasni.
Ejmijus Krou posmatrao ga je s neobinim izrazom lica. eretski je podigao
obrvu. Rukovanje e mi biti dovoljno, ako se slae.
erlok se osmehnuo. Drago mi je to je s tobom sve u redu, rekao je. Drago
mi je to je s vama sve u redu. Zabrinuli smo se kad smo videli da je vaa kuica
prazna.
Krou je klimnuo glavom. Nisam imao izbora. Doznao sam da se neko
raspituje o meni i mojoj keri. Moj obiaj je da u takvim prilikama potraim
radoznalca, da bih ga propitao za razloge njegovog interesovanja. Odstupio sam
od njega i odluio da pobegnem kad sam doznao opis radoznalaca.
Da li su ti ljudi toliko opasni?, pitao je Stoun. Moram da kaem da se mladi
erlok sjajno pobrinuo za dvojicu - crnokosog tipa koji ima deficit u domenu
sluha i njegovog prijatelja koji ima lice kao proklijali krompir.
Suoio se s Nedom Filonom i Tomom Pejnom. Krou se setio da dri pitolj.
Spustio ga je na sto pored sebe. Oni su sitne ribe. ovek za koga rade tera mi
strah u kosti.
Mislim da smo ga sreli, ree erlok. Nisam video njegovo lice, ali sam ga
uo. Govori veoma tiho.
Ja sam ga video, ree Stoun, iako bih voleo da nisam. Prekriven je
tetovaama. Istetovirao je imena po itavom telu. Pogledao je Virdiniju, ali ga
je Krou pokretom glave upozorio da uti. Samo su Rufus i erlok opazili gotovo
neprimetan znak.
To je Brajs Skobel, s mukom prozbori Krou. Znai da je ovde. Uzdahnuo
je. Nadao sam se da e poslati svoje ljude da me nau. Izgleda da sam bio
preterano optimistian. Toliko me eli da je potegao ovamo iz Amerike.
Pretpostavljam da ste ga videli u Farnamu?
miliciju oko logora. Skobel je izdao nareenje za napad, bez upozorenja ili
savetovanja sa ivingtonom.
Krou je zastao. Tiina u sobi bila je teka i gotovo opipljiva.
Vatrena oluja smrti i unitenja obruila se s neba, proaputao je.
Mukarci, ene, deca - svi su pali od artiljerijske ili puane vatre. Nisu imali ni
najmanje anse da se odbrane. Kad su topovi ostali bez granata, a puke bez
metaka, Skobel je poveo svoje ljude u logor i pobio sve Indijance do poslednjeg.
Dokrajili su ih kundacima i noevima. Zatrli su itavo pleme.
Neko je morao neto da preduzme", preneraeno e erlok. Hou rei,
ivington i Skobel prekrili su mirovni sporazum."
Krou se gorko nasmejao. Koji mirovni sporazum? Nikakvi dokumenti nisu
potpisani. Kad je erlok zaustio da jo neto kae, Krou je podigao ruku da bi ga
uutkao. ivington je godinu ili dve kasnije izveden pred vojni sud. Primorali su
ga da napusti vojsku. Skobel je dezertirao. Odonda je u bekstvu.
Ali... deca?, proaputala je Virdinija. Zato? To nema smisla.
Kad su ga na vojnom sudu pitali zato su ubijana deca, ivington je
odgovorio: Zato to se od gnjida izleu vai. Neobino je to su to bile rei
Brajsa Skobela. Siguran sam da je Skobel imao znatno vei uticaj na
pretpostavljenog oficira, nego to se mislilo u to vreme.
Pretpostavljam, ree Rufus Stoun, da ste dobili zadatak da privedete
Skobela pravdi.
Nareeno mi je da ga uhapsim i privedem, ili da podelim pravdu na licu
mesta, nastavio je Krou ravnim tonom. Predsednik Endru Donson lino mi je
poverio taj zadatak. Odmahnuo je glavom. Tri puta zamalo ga nisam uhvatio,
na razliitim mestima irom Sjedinjenih Drava. Izgubio sam nekoliko valjanih
ljudi u tim pokuajima.
ta se desilo?, otelo se Metiju.
Krou je zurio u deaka. Dau vam primer iz kog ete shvatiti kakav je
Skobel. Pre tri godine u Sinsinatiju, naao sam ga u sobi u pansionu. Opkolili
smo ga i upali unutra. Otiao je, ali je ena, vlasnica pansiona, sedela na krevetu,
sa tapinom dinamita i ibicom u rukama. Kresnula je ibicu i zapalila tapin
kad nas je videla. Uutao je i zavrteo glavom. Jedva smo uspeli da izaemo iz
sobe. Poginula je u eksploziji, naravno. Saznali smo da je Skobel kidnapovao
njenu ker i da je rekao da e je ubiti ako se ne sloi da postavi smrtonosnu
zamku za nas. Poverovala mu je.
ta je bilo s njenom erkom?, pitao je Meti.
Pustio ju je. Nije mu bila od koristi. Ostala je bez majke, ali Skobel nije mario
za to.
erlok je zurio u Ejmijusa Kroua. Krupni Amerikanac neto im nije rekao.
Zato je promenio taktiku?, pitao je erlok. Isprva si ti jurio njega, a sad on
Skobel bolji lovac od tebe, uinimo sve to moemo da ovo prestane da bude
lov. Ako je bolji igra, nek ovo prestane da bude igra. Ne dopusti mu da bira
nain borbe. Promeni pravila.
To je lake rei nego uiniti, mladiu, zabrundao je Krou. Izraz na
njegovom licu govorio je da je uenik uspeo da ga iznenadi.
Ako te trai, ree erlok, nemoj da se krije. Ne radi ono to oekuje od
tebe. Ostani na otvorenom. Pitae se zbog ega tako postupa. Pretpostavie da
je u pitanju zamka. Povui e se.
A zatim?, pitao ga je Krou.
Zatim e pogreiti, to e ti pruiti priliku da preokrene situaciju.
Krou je polako klimnuo glavom. Kad je igra lov i kad gubi u njoj, promeni
pravila.
Kad je ovek s kojim se sukobljava pametniji i nemilosrdniji od tebe,
naglasio je erlok, zaigraj igru u kojoj pobeda nee zavisiti od pameti i
nemilosrdnosti.
Krou se osmehnuo i otvorio usta da neto kae, kad je neto udarilo o krov
kue. Pogledao je gore, s rukom na pitolju. Ponovo je pogledao kroz prozor.
erlok je pratio njegov pogled. Uska i strma brdska padina ispred kue bila je
pusta, ali se neto promenilo. Pojavio se neki miris. Neto je... gorelo.
To je dim!, viknuo je. Namirisao sam dim.
Ejmijus Krou naao se na prozoru u dva-tri koraka. Tamo nema nieg.
erlok je pogledao ka vratima koja su vodila u unutranjost kue. Da li
uobraava ili ispred njih vidi retku izmaglicu?
To je Skobel, rekao je. Zapalio je kuu!
Ali kako, planuo je Rufus, kad joj se niko nije pribliio? I kako nas je, za ime
sveta, pronaao?
Ne moraju da joj priu, odvratio je erlok. Bacili su neto zapaljivo na
trani krov s litice iznad nas! Krov e zaas izgoreti!
TRINAESTO POGLAVLJE
Pourimo!, povikao je Meti. Moramo da izaemo!
erlok je hteo da uhvati Virdiniju za ruku, da se pobrine da to pre stigne do
vrata. Krou ga je uhvatio za rame. Skobel e biti tamo, sinko!, povikao je.
Imae puke. Poskidae nas kao zeeve im izaemo!"
erlok se setio obezglavljenog zeca u kui Emijusa Kroua u Farnamu. Nije
hteo da skona na taj nain.
Nemamo izbora, ree Rufus Stoun. Izgoreemo ivi ako ostanemo u kui.
uli su kako vatra zahvata slamu na krovu. Pucketala je, kao da neko
dinovskom rukom lomi suve grane. Dim je prodirao kroz otvorena vrata. Teko
su disali i malo toga videli.
Mislim da ne eli da izginemo u poaru, ree erlok.
Krou ga je zbunjeno pogledao.
eli da ti se osveti. Vatra ga nee zadovoljiti - pogotovo ako na osnovu
ostataka nee znati da li si bio ovde.
Pa ta hoe?, pitao ga je Rufus Stoun kaljui.
Hoe da nas istera napolje i nagna u beg. Postavio je naoruane ljude
nizbrdo od kue. Uleteemo pravo u zasedu.
Ali to nam je jedini put za bekstvo!, povika Meti.
Krou je odmahnuo glavom. Ne ba. Postoji staza koja vodi do vrha litice.
Teko je videti je, ali ja znam gde je.
Stoun je pokrio usta. Zakaljao se. Problem je kako da stignemo do nje.
Skobelovi ljudi nee nam dozvoliti da se toliko udaljimo od kue.
Imam ideju.
erlok je otrao do ulaznih vrata. Krou i Rufus bili su na korak iza njega. Meti
i Virdinija ili su za njima. Naglo ih je otvorio. Nalet sveeg vazduha izbacio je
dosta dima iz kue. Pogled na njega uzbunie zlikovce na litici. erlok je znao da
ih vrebaju odozgo.
Tlo ispred kue bilo je zasuto brojnim stenjem razliite veliine i oblika.
Sedam metara od njih tlo je otro poniralo, neka tri metra u dubinu. Taj deo
staze morali su da savladaju na sve etiri. Negde posle tog uspona vrebaju
Skobelovi ljudi.
Pomozite mi!, povikao je. Dao se na posao. Hteo je da pomeri veliku stenu
iz leita.
Rufus i Krou shvatili su ta radi i navalili na povee stene. Meti i Virdinija
pridruili su se erloku. Pokuavali su da pokrenu stenu na koju se okomio.
erlok se oslonio leima o stenu i upro svom snagom. Grlo i glenjevi boleli
su ga na mestima ozleenim konopcem. Zanemario je bol i nastavio da gura.
Kamen se pomerio. Malice se podigao iz leita i zadrhtao.
Imamo ga!, povikao je.
Neto mu je prozvidalo pored uva. Zarilo se u tlo pored njega. Iznenaeno je
pustio kamen. Ovaj se buno vratio u leite. erlok je iznenaeno osmotrio
predmet. Za trenutak je pomislio da je to tap, s percima na kraju. Iupao ga je
iz zemlje. Prednji deo bio je otar. Podseao je na vrh strele.
Podigao je pogled. Ljudi na vrhu litice u obliku slova V, na ijem je dnu bila
kuica, drali su krstolike predmete. Ciljali su na erloka, kao da imaju puke.
Prepoznao je samostrele. Do danas ih je viao samo po knjigama. Liili su na
male lukove, poloene na stranu. Pravili su se od metala, a ne od drveta.
Ispaljivali su manje strele. Bile su veoma brze i dovoljno mone da probiju
metalni oklop.
Sklanjaj se odatle!, povikao je Meti. Poeo je da ga vue ka kuici.
Ne pokuavaju da nas pogode - ve da nas zaplae i nateraju u beg!,
povikao je erlok. Otrgao se od Metija i navalio na kamen svom teinom. Ne
zaboravi da ne ele da nas ubiju! Kamen se ponovo pomerio i nagnuo napred.
Ljuljao se, gotov da svakog asa sune nizbrdo.
erlok je to i hteo.
Jo strelica iz samostrela palo je na tlo oko njih. Pravio se da ih ne vidi.
Ponovo je gurnuo stenugu, svom teinom i snagom. Zakotrljala se po travi i
dalje nizbrdo. Ubrzavala je, poskakujui po neravnom tlu. Ejmijus Krou
pokrenuo je svoj kamen. Ovaj se, budui vei, kotrljao bez poskakivanja.
Povlaio je brazdu u prolazu. I on se kretao sve bre i bre.
Pokrenuo se i kamen Rufusa Stouna. Nije krenuo niz padinu kao prva dva,
ve je skliznuo u stranu, ka kamenim zidinama kanjona u obliku slova V. erlok
je za trenutak pomislio da e se tamo zaustaviti. Kamenina je udarila u zid i
odskoila od njega. Zakaila je dva manja kamena. Izbacila ih je iz leita i
povukla za sobom.
Kamenje je nestalo preko ivice padine. Posle nekoliko sekundi uli su uzvike
i krike odozdo. erlok je zamiljao kako kamenje udara u ljude Brajsa Skobela i
kako ih obara kao kugla unjeve. Kiselo se osmehnuo, mislei na zdrobljene
udove.
Jo!, povikao je i obgrlio najblii kamen. Podigao ga je lake nego prvi.
Zavitlao ga je kao u nadmetanju bacanja kamena s ramena. Kamen je udario o
tlo i odskoio na putu nizbrdo. Uskoro se izgubio iz vida. Meti i Virdinija gurali
su manje kamenje, dok su Ejmijus Krou i Rufus zakotrljali jo dve velike stene.
Dve strelice zarile su se u tlo oko njih. Strelci su shvatali da ne uspevaju da
postignu cilj. erlok se zabrinuo da e poeti da gaaju u meso. Prestao je da
strahuje od projektila kad su nastavili da padaju po tlu. Bilo je oigledno da je
zlikovcima na liticama nareeno da ne smeju da ih povrede.
Odozdo su dopirali sve jai uzvici i krici. erlok nije znao koliko je ljudi
Skobel rasporedio u zasedi ispod kue, ali je zakljuio da su dosad veinom
izbaeni iz koloseka ili zauzeti. Oekivali su aicu obezglavljenih begunaca koje
e lako savladati. Umesto njih, doekali su lavinu kamenja.
Hajdemo!, povikao je.
Pojurio je niz padinu za stenjem. Krou, Virdinija, Meti i Rufus krenuli su za
njim. Uinilo mu se da je padina strmija nego pri penjanju. Gubio je kontrolu nad
sobom. Zamalo to se nije okliznuo na vlanoj travi. Pokuao je da uspori, ali ga
je Ejmijus Krou pogurao s lea.
Ubrzo je ugledao ostatke zasede. Petorica zlikovaca ekali su ih u podnoju
padine. etvorica su krvarila. erlok nije mogao da proceni koliko su teko
povreeni, ali su dvojica od etvorice bili pritisnuti kamenjem koje su Krou i
Stoun gurnuli nizbrdo. Peti je pokuavao da pomogne sauesnicima. Pobacali su
samostrele po travi.
erlok je protrao kroz zasedu pre nego to su zlikovci shvatili ta se deava.
Osvrnuo se za sobom. Krou i Rufus su usporili. Saekali su da Meti i Virdinija
prou pored njih, pre nego to su ubrzali korak. titili su im odstupnicu. Jedan
od Skobelovih ljudi posegnuo je za samostrelom. Krou je utnuo oruje. Odletelo
je van zlikovevog domaaja.
Projurili su pored ostatka zasede.
Strelice su jo udarale u tlo ili su se odbijale o okolne stene. Ispaljivali su ih
Skobelovi ljudi s litice. Bili su predaleko. erlok je znao, zbilja je znao da ne
predstavljaju stvarnu pretnju.
Trao je noen oduevljenjem. On je spasao Ejmijusa Kroua!
Dini! erloe! Ovamo!
erlok se osvrnuo za sobom. Ejmijus Krou stajao je pedeset metara iza
njega, u podnoju jedva vidljivog stepenita koje se pelo uz liticu. erlok je
protrao pored njega, ba kao i Virdinija. Rufus Stoun i Meti ve su se peli.
Stepenite je bilo skrivena staza koju je Krou pomenuo u kuici! Zaustavio se s
Virdinijom, da bi se vratili do stepenita. Trojica Skobelovih ljudi pojavili su se
u tom trenutku na padini iznad Kroua. Krv na odei i licima svedoila je da se
radi o ostatku zasede. Bili su spremni da ubiju, uprkos Skobelovim nareenjima.
Hteli su da se osvete za napad stenama.
Krou je shvatio da erlok gleda mimo njega. Okrenuo se u pravcu zlikovaca, a
zatim prema erloku i Virdiniji. U oima mu se ogledala meavina gneva i
uasa. Obavio je isti proraun kao erlok. Trojka je trala nizbrdo. Ako erlok i
Virdinija potre ka Krouu, trae uzbrdo. Ni u kom sluaju nee stii do staze
pre Skobelovih ljudi. Koliko god da se divio svom uitelju i prijatelju, erlok nije
mislio da e on sam samcijat savladati trojicu gnevnih zlikovaca. Da i ne
govorimo da su bili naoruani.
Idi!, povikao je. Pobrini se za Rufusa i Metija! Ja u se po-brinuti za
Virdiniju!
Ne mogu!, povikao je Krou. Prebledeo je kao krpa.
Mora!, povikao je erlok. Okrenuo se ka Virdiniji, koja je naizmenino
gledala erloka i oca. Veruj mi kad ti kaem da moramo da nastavimo put.
Pogledala je oajnog oca, koji joj je klimnuo glavom, posle nekoliko sekundi,
dugih kao sati.
Okrenula se i potrala ka erloku. Krou je poeo da se penje skrivenom
stazom. Odmicao je iznenaujue brzo za oveka njegove veliine.
Virdinija je uhvatila erloka za ruku i potrala s njim. Leteli su niz padinu,
dalje od progonilaca.
erlok se osvrnuo u trku. Ejmijus Krou izgubio se iz vida, zajedno s Rufusom
i Metijem. Stena ih je skrivala od pogleda. Progonioci su videli da se Krou penje.
Dvojica su krenula za njim, dok je trei nastavio da tri nizbrdo.
Trali su po ravnom delu staze. erlok je levo od sebe ugledao crkvicu pored
koje su proli kad su se peli. Uskoro e stii do naseobine. Da li e izmai
progoniocima, ili ih Skobelovi ljudi ekaju u njoj?
Virdinija ga je povukla u pravcu crkvice. Moda bismo mogli da se
sakrijemo, prostenjala je.
uurili su se iza nadgrobnog spomenika pokrivenog mahovinom,
nagnutog pod opasnim uglom. Jedva da je bilo mesta za njih. erlok je morao da
se pomeri blie Virdiniji, da ne bi bili vieni. Oseao je njen topli i uzbueni
dah na vratu.
Zauli su topot izama po kamenju. Zvuk se brzo izgubio.
ta emo sad?, pitao je erlok, posle nekoliko minuta tiine.
Mislim da bi trebalo da se naemo s mojim ocem, Rufusom i Metijem. Samo
ne znam kako.
erlok je klimnuo. Slaem se.
Okrenuo je glavu. Njene oi bile su na centimetar-dva od njegovih.
Hteo je da je poljubi. Umesto toga, rekao je: Pourimo.
utilovka i vres oteavali su im napredovanje. Mladice su se kaile za
erlokove cipele dok su se probijali preko vresita. Virdinijine cipele bile su
mnogo praktinije od njegovih. S mukom je odravao korak s njom.
Neprestano su osmatrali okolinu. Motrili su zgrade iza sebe i niski zid kome
su se polako primicali. Nikog nisu videli. itav kraj bio je neobino pust. erlok
erlok je pogledao u pravcu koji je pokazivala. Isprva nije video nita, a onda
je spazio kamenu kuicu u senci drvea. Za trenutak je pomislio da neko ivi u
njoj. Predomislio se kad je video koliko je mala, da nema prozora ni vrata na
ulazu. To je bila pastirska koliba, sklonite od oluje.
Ima dobro oko, rekao je.
Moemo li se dokopati neke hrane? ree Virdinija. Umirem od gladi posle
ovolikog peaenja.
Procenio je da je moe ostaviti samu dok bude traio peurke. Sumnjiavo
ga je odmerila kad joj je predstavio svoj plan. Peurke, kae? Hoe li da me
otruje?
Veruj mi kad ti kaem da znam da ih razlikujem. Tvoj otac je dobar uitelj.
Podigla je obrvu. Moda je on dobar uitelj, ali da li si siguran da poznaje tu
oblast?
Postoji samo jedan nain da to saznamo.
Kako bi bilo da ja skupim drva i zaloim vatru dok ti skuplja peurke? Tako
emo utedeti vreme.
Da li si sigurna da je to pametno? Zlikovci su nam za petama. Zurila je u
njega, podignutih obrva. Znam da brinem o sebi. Proverili su kamenu kolibicu,
punu opalog lia. Izgledala je bezbedno. Pronali su i mali eravnik, nekoliko
olupanih posuda i metalnih tanjira.
Da li e dugo odsustvovati?, pitala je.
Slegnuo je ramenima. Ne znam. Hoe da veera, zar ne? Osmehnula se.
Nijedan mukarac nije mi dosad nabavljao veeru, izuzev oca. Moram da
priznam da mi se to dopada.
Nije mogao da je ne pita. Da li ti je iko ikada platio veeru? Izuzev gospodina
Kroua, naravno?
Odmahnula je glavom. Jok.
Da li ti je spremao veeru?
Jok.
Osmehnuo se. Vratiu se to bre budem mogao.
Drvee ga je brzo progutalo. Stabla irine njegovog tela izbijala su iz
zamrenog spleta korenja i sezala ka nebesima. Grane su obrazovale ipkasti
svod. Slaba meseina obasjavala ga je dok je hodao meu njima. inilo mu se da
granice pohlepno poseu za njegovim licem. Neprestano je razmicao niti
mahovine ili paukove mree koje su ga milovale po obrazima i elu. Sova je
negde huknula. Ponekad bi presreo zvuk krupnijeg stvora - jazavca, lasice,
moda i jelena - koji se probijao kroz ipraje.
Granica je pukla negde u daljini, kao da je neko stao na nju. Lie je pretei
ukalo. Da li je to vetar ili ga neko uhodi?
Ukoio se u mestu. Strahovao je da su im Skobelovi ljudi uli u trag. Smirio
Spustio je peurke na pod i seo pored nje. Sve vazduh i duga etnja po umi
suzbili su i njegov apetit. Nee umreti od gladi ako propuste jedan obrok.
Skuvae peurke po izlasku sunca.
Posmatrao je njeno lice, tako oputeno u snu. Blago se smeila. Nikad nije
izgledala tako spokojno. Obino je imala oprezan izraz, pogotovo kad je njega
posmatrala. Imao je oseaj da prvi put vidi istinsku Virdiniju. Oajniki je eleo
da je bolje upozna.
Pruio je ruku i sklonio uperak kose s njenih oiju. Blago se promekoljila i
uzdahnula, ali se nije probudila.
Dugo ju je posmatrao, opinjen njenom lepotom. Bilo mu je teko da je gleda
za videla, zato to bi uvek primetila da je posmatra i uzvratila pogled ili bi ga
pitala zato je posmatra. Sad je mogao da uiva u njoj neometano i
neogranieno dugo.
U neko doba ispruio se kraj nje i spustio glavu na improvizovani jastuk,
njenih ruku delo. Polako je tonuo u san. Bio je srean, uprkos opasnosti koja je
odasvud pretila. Pronaao je mesto kome pripada.
Zaspao je polako i neosetno. Naglo se probudio. Sunevi zraci prodirali su
kroz vrata. Okrenuo se tokom noi, poto je gledao na suprotnu stranu, a ne u
Virdiniju.
Srce mu se sledilo kad se okrenuo prema njoj.
Od Virdinije nije bilo ni traga. Tri bele skeletne prilike stajale su u sreditu
prostorije. Zurile su u njega razrogaenim, duboko usaenim oima. Drale su
zakrivljene otrice, sline srpovima kojima su seljaci njeli ito.
U oajanju je krenuo ka vratima, ali su ga tanke ruke zgrabile otpozadi. Prsti
tanki kao granice i tvrdi kao kosti stegli su ga za rukave sakoa. Bolno su se
urezivali u meso.
ETRNAESTO POGLAVLJE
erlok se divljaki opirao napadaima. Pokuavao je da se otme i pobegne.
Stisak tankih, snanih prstiju nije poputao. Jedan ivi mrtvac pritisnuo mu je
no uz grlo. Imao je zaralu otricu, kao da je godinama boravio u zemlji. Poruka
je bila jasna. erlok je prestao da se opire.
Odluno su ga okrenuli na lea. Stresao se kad je video da nose iscepanu i
plesnivu odeu, kao da su proveli neko vreme pod zemljom, sahranjeni.
Sagli su se da bi ga dohvatili za noge. Podigli su ga u vazduh. Bili su snani,
uprkos krhkom izgledu. Izneli su ga iz sklonita kao dak kukuruza. utke su
koraali. U jednom trenutku shvatio je da uje njihovo disanje. Jedan je itao
kao astmatiar, dok su drugi zvuali kao obini ljudi koji nose neto teko. Mrtvi
ljudi ne diu, govorio je erlok sebi. Nisu mirisali na mrtvace. Poznavao je
lepljivi, grozni miris trulog mesa. esto je nailazio na ivotinjske leine po
umama. Ova stvorenja trebalo bi da smrde do neba; umesto toga, zaudarala su
na znoj. Znai da nisu mrtvaci, ve samo ljudi koji izgledaju kao da su mrtvi. Ali
zato tako izgledaju? I ta su uinili s Virdinijom?
Spustio je pogled na ake kojima su ga stiskali za ramena. Ostavljali su bele
tragove na sakou. Da li je to minka? Na akama?
Odahnuo je od olakanja. Nije mislio da su mrtvi, ali mu je laknulo kad je
pronaao dokaze u prilog svom zakljuku. To je imalo smisla: ako elite da ljudi
poveruju da ste mrtvi, morate da izgledate kao mrtvac. Bele ake i lica ukazivali
su na odsustvo cirkulacije. Dosad ih je viao samo iz daljine. Maske su s tog
odstojanja izgledale uverljivo.
Nosili su ga nizbrdo, dalje od Kramonda. Povremeno bi ugledao njihova
izduena lica. Izbliza je video dlake koje su provirivale kroz belu minku na
obrazima i vratovima i tanak papir prilepljen za kou, koji joj je davao izgled
suvog, oljutenog mesa. Zapazio je kako se zbog vetog senenja inilo da im
kosti vire kroz kou. Na jednoj skeletnoj prilici uoio je crtee na obrazima koji
su izdaleka podseali na iscerena lica lobanje. Sve je bila la. Pozorina
predstava.
Recite mi kuda idemo!, povikao je. Le koji ga je drao za desnu ruku
spustio je pogled. Iscerio se. Zubi su mu bili zelenkasti, kao da su prekriveni
mahovinom. I to je bila minka. Ide s nama, procedio je glasom koji kao da je
PETNAESTO POGLAVLJE
Makfarlan je dugo zurio u Kroua, kao da nije uo ta je erlok rekao. Okrenuo
se prema njemu. Samo napred, mome. Obori me s nogu.
Pustiete nas ako sperem ljagu s imena vae sestre i dokaem njenu
nevinost. Neete nas predati Brajsu Skobelu.
amor neverice digao se iz mnogih grla.
I Krou se okrenuo ka erloku. Mrtio se, za razliku od pribranog, gotovo
spokojnog Makfarlana, kao da se pita ta je njegov tienik naumio. Ni erlok to
nije znao.
Da neto raistimo, polako e Makfarlan. ta e uiniti? Da li e istraiti
ubistvo? Da li e potraiti ono to je policija moda previdela? Da li ozbiljno
misli da e prikupiti dovoljno dokaza da ubedi policiju da je mlada Agi
nevina?
erlok je slegnuo ramenima. ta imate da izgubite? Ako ne uspem da
dokaem njenu nevinost, predaete nas Brajsu Skobelu i pokupiete krvavi
novac. Ako uspem i ona bude putena, povratiete sestru. Pobediete u svakom
sluaju.
Markfarlan se osmehnuo, kao da ga erlokova samouverenost zabavlja.
Premlad si za pandura, mome.
erlok se setio kako je njegov brat Majkroft pre nekoliko meseci optuen za
ubistvo. Policija nije uloila preterani trud u istraivanje zloina. Osumnjieni
im je serviran kao na tanjiru, s obiljem dokaza koji su govorili protiv njega.
erlok je pronaao pravog ubicu.
Policajci vide ono to ele da vide, gorko e deak. Tanije, vide ono to im
je najlake da vide. Ja se neu povesti za oiglednim. Videu ono to oni ne
mogu.
Makfarlan ga je utke posmatrao. Na licu je imao neobinu meavinu
prezrenja i slabane nade. Neto u erlokovom glasu delovalo je na njega.
Verujem da moe, konano je progovorio, ali e mi biti potrebno vie od
toga pre nego to ti dopustim da se time pozabavi. Moda muti vodu da bi
lake pobegao.
Neu beati dokle god drite moje prijatelje u zatoenitvu, napomenuo je
erlok. Oajniki se osvrtao oko sebe. Tragao je za neim - bilo im! - to bi
Kako si znao?
Rade blizu slane vode, ree erlok, i to ih je odalo. Voda s dokova redovno
ih zapljuskuje. To sam znao odranije. Kad se morska voda uvue u kou cipela i
osui, ostavlja bele tragove za sobom, zbog soli nataloene u obui. Takoe, kad
se kapi vode nataloe na posuvraenim nogavicama, one ispare i ostave kristale
soli za sobom. Ova petorica imala su bele tragove na koi cipela ili kristale soli
na nogavicama ili i jedno i drugo.
Impresioniran sam, priznao je Makfarlan. Ima kefalo, to se ne bi moglo
rei za pandure koji istrauju ubistvo za koje je optuena moja sestra. U redu pristajem na tvoju ponudu. Moram da ti kaem da nema mnogo vremena. Sad
je..., pogledao je na sat, devet sati. U dva asa po podne sastau se sa ovekom
zainteresovanim za tvoje amerike prijatelje. Ima pet sati za istragu, ni jedan
manje ili vie.
erlok je pogledao Ejmijusa Kroua, prebledelu Virdiniju i Metija. Meti mu se
osmehnuo i podigao paleve.
Toliko vremena mora biti dovoljno", rekao je sumornim tonom. Nadao se
da e opravdati smelu tvrdnju.
Makfarlan je pokazao na jednog od svojih ljudi. Danlou, ti poznaje okolinu.
Hou da koija bude ispred ulaza. Ti i Braf krenuete s klincem. Prvo ga odvedite
do velike kue. Spreite ga ako pokua da pobegne. ta god da se desi, dovedite
ga ovamo u dva sata. Da li smo se razumeli?
Slono su klimnuli.
Batler u kui ser Benedikta Ventama je... moj klijent, rekao je Makfarlan
erloku. Reci mu da radi za mene, pa e ti dozvoliti da razgleda kuu, iako ne
znam ta e nai.
Ne znam ni ja, promrmljao je erlok. Krenuo je za Brafom, Makfarlanovim
pouzdanikom. Okrenuo se da bi se s osmehom obratio Virdiniji. Vratiu se po
tebe, rekao je.
Znam da hoe, odgovorila je.
Braf je bio mravi mukarac tridesetih godina, s mnogo pega na elavoj
glavi. Stisnuo je usne, kao da je namirisao neto neprijatno. Proveo je erloka
kroz odaje kroz koje je bio prenesen. ta god da je bilo u jami obilazilo je oko
ograde dok su prolazili. Dvojica ljudi u sledeoj prostoriji jo su se tukla. Stajali
su jedan naspram drugog i polako izmenjivali udarce. Samo su im se ruke
micale. Izgledali su iscrpljeno. Lica su im bila naduta i pokrivena krvlju. Borba
pasa je okonana. Gomila se razilazila. Novac je jo prelazio iz ruke u ruku.
Izali su na nejako, razvodnjeno sunce koje se jedva probijalo kroz kine
oblake. erlok se okrenuo da bi osmotrio zgradu iz koje su izali. Oekivao je da
e videti staru gospodarsku kuu, moda i zamak posle kamenih zidova,
tapiserija, ivotinjskih glava i baklji. Zapanjio se kad je video ogromno i bezlino
drveno skladite, pored velikog broja slinih. itav kraj izgledao je pusto.
Verovatno je bio nedaleko od dokova, na kojima su ovi ljudi radili. Zgrada je,
spolja gledano, liila na ambar za uvanje ita, a ne na bazu kriminalne bande.
To je bila jo jedna mera opreza. Sve moe liiti na bilo ta drugo ako se
dovoljno potrudite.
Danlou je ekao napolju. Bio je stariji, nii i iri od Brafa. inilo se da je
uglavnom sainjen od miia, a manje od sala. Razbojnici su poveli erloka ka
crnoj koiji.
Pola sata kasnije zaustavili su se ispred zgrade od sivog kamena, s dugim
krovom od crnih kriljanih ploa. Svi prozori bili su zatvoreni. Iznad vrata
pisalo je Edinburka i lotijanska policija.
Ovde dre efovu sestru, ree Danlou. Glas mu je nalikovao na pesmu
mlinskog kamenja. Blizina policijske stanice oigledno mu nije prijala. Dopusti
mi da uem i vidim da li e ti dozvoliti da porazgovara s njom.
Da li je to mogue?, pitao je erlok. Hou rei, nisam njen roak. ak i ako
bude rekao da jesam, znae da nisam kot iin otvorim usta.
U ovim krajevima cveta posao koji omoguuje graanima s vikom novca
da poseuju kriminalce u elijama", smrknuto e Danlou. Pripadnici srednjeg
stalea vole da gledaju sirotinju u apsu - posle toga mirnije spavaju. Dau iling
naredniku. Rei u mu da si sin engleskog lorda na proputovanju. Rado e ti
obezbediti deset minuta nasamo s njom, bez pitanja. Zafrktao je kad je video
erlokov preneraeni izraz. Misli da su policajci bolji od kriminalaca? Razlika
je samo jedna: mi nemamo, a oni imaju uniforme.
Uao je u policijsku stanicu i izaao pet minuta kasnije.
Pozornik za alterom odvee te do elije, rekao je. Izai za petnaest
minuta, u protivnom e traiti jo jedan iling.
erlok je sumnjiavo zakoraio u policijsku stanicu. Neprijatno je mirisala.
Uniformisani pozornik ekao ga je na ulazu. Imao je duge zaliske i bujne brkove.
Ovuda, osorno mu se obratio, ne gledajui ga u oi. Ima petnaest minuta za
gledanje i razgovor. Bez zafrkancije, razume?"
Bez zafrkancije, sloio se erlok, iako nije znao na ta se obavezao.
elije su bile na kraju kamenog stepenita izlizanog bezbrojnim prolascima
policajaca i pritvorenika. erlok se setio posete Majkroftu u policijskoj stanici u
Londonu. Nadao se da e i ova poseta imati jednako uspean ishod.
Pozornik je zastao ispred jednih vrata i otkljuao ih velikim kljuem s alke na
pojasu. Otvorio ih je i dao znak erloku da ue. Ima petnaest minuta,
upozorio ga je. Uglavnom plae, pa ne mislim da e pokuati neto glupo. A
opet, s takvima se nikad ne zna. Ako te napadne, lupi po vratima. ekau ispred
njih.
erlok je uao u eliju. Vrata su se zatvorila za njim. uo je okretanje kljua u
sam mu i hleb.
To znai da bi, u sluaju da su meso ili povre bili otrovani, stradali svi koji
su ih tog dana kupili - a niko nije.
Upravo tako, gospodine. Zbog toga sam danas ovde. ekam da budem
obeena.
erlok je pogledao na sat. Vreme je neumitno isticalo. Za nekoliko sati, Brajs
Skobel sastae se s Ganom Makfarlanom. Da li su pijace i mesare jedina mesta
na kojima ste nabavljali sastojke?
Jesu. Blago je oklevala. Izuzev ponekog zeca. Batovan ih hvata u zamke.
Donosi ih svee. Ja ih istim i derem. Ser Benedikt je voleo zeetinu u sosu od
pavlake i senfa. Naruivao ju je nekoliko puta nedeljno. mrcnula je. Ponovo je
bila na ivici suza. Ona ga je, po njihovim izvetajima, i ubila. Nahranili su psa
ostacima njegove veere. ivotinja je uginula.
Zanimljivo. Poslednje to je jeo bila je zeetina u sosu od pavlake i senfa?
Klimnula je glavom.
Vi ste je pripremili?
Tako je. Kupila sam pavlaku na pijaci, zajedno sa semenkama senfa.
Batovan je nabavio zeca. Bio je jo topao kad ga je doneo. Na osnovu toga znala
sam da ga je upravo ubio.
erlok je pokuavao da smisli jo neko pitanje. Nijedno mu nije padalo na
pamet. Pogledao je enu koja je sedela na tvrdoj metalnoj klupi. Bila je uplakana,
tuna, ali ne i bez svake nade. Zavisila je od njegove sposobnosti da dokae
njenu nevinost, ba kao i Ejmijus i Virdinija Krou, Meti Arnat i Rufus Stoun. Nije
smeo da ih izneveri, ali nije video kako Agi Makfarlan moe biti bilo ta nego
kriva. Ako su njene rei istinite, erlok nije znao kako je jelo moglo biti
otrovano. A opet, da je Agi Makfarlan kriva, zar mu ne bi ispriala neku priu u
kojoj bi zloinac mogao biti i neko drugi? Po svoj prilici, bie osuena i obeena
zbog svog potenja.
Moram da obiem kuu, rekao je neubedljivim tonom, da osmotrim
scenu... zloina. Obavestiu vas ako ita saznam.
Ostavio ju je u eiiji, s novoprobuenom nadom.
Rekao je Danlouu i Brafu da eli da poseti gospodarsku kuu ser Benedikta
Ventama. Podigli su obrve, ali su bez rei krenuli za njim.
Putovanje je potrajalo dvadeset minuta. erlok je najmanje pet puta
pogledao na sat. Brojao je minute i sekunde.
Skrenuli su s druma na dugi zavojiti prilazni put do zlokobnog, ogromnog
zdanja. Koija se nije zaustavila ispred ulaza, ve je obila oko kue i stala iza
nje.
Ovo je ulaz za poslugu", ree Danlou.
Izali su iz koije. Danlou je iao prvi, a Braf na zaelju kratke kolone. Ili su
ESNAESTO POGLAVLJE
Hendriks je odmicao stazom. Proli su kroz otvor u ivoj ogradi. Iza nje je bio
umovit predeo. Ograeno imanje bilo je veoma veliko. Batovan je napredovao
lakim koracima. Nije se osvrtao da proveri da li ga deak prati.
erlok je ponovo pogledao na sat. Jo malo pa e jedanaest, a on eta po
umici. Nee uspeti!
Batovan se zaustavio pored travnatog breuljka. Zemlja je s druge strane
uzvienja otro ponirala do prirodnog udubljenja, okruglastog oblika, na kom
nije bilo drvea. erlok je uoio tamne rupe na obodima breuljka. Pretpostavio
je da su to zeja legla.
Setio se zeje glave u leglu u Farnamu. Ona ih je poslala na ovaj put. inilo
mu se da je od njenog pronalaenja prolo mnogo vremena, a ne nekoliko dana.
Ovde sam postavio zamke, ree Hendriks. Nije gledao u erloka, ve nekud
u daljinu. Koristio sam okruglu klopku, privezanu za svinutu mladicu. Zec gurne
glavu u klopku i pokrene mehanizam. Mladica se ispravi i zategne klopku.
Obilazim ih nekoliko puta dnevno.
erlok je pogledao mesto na kome je bila klopka, iako nije znao ta trai.
Neto mu je govorilo da prie breuljku sa zejim leglima. Nagnuo se da proveri
najblie. Nije video zeeve, ali je primetio neke biljke na ulazu u rupu. U prvi
mah pomislio je da su to ostaci obroka koji su zeevi dovukli u leglo. Odbacio je
to objanjenje. Nikad nije video da zeevi sele hranu s jednog mesta na drugo.
Uvek bi je jeli tamo gde bi je nali. Sagnuo se i dohvatio jednu stabljiku. Imala je
cvee na kraju, slino purpurnim zvoniima. Drugi kraj bio je preseen. Neko ih
je stavio na ulaz u leglo. Ko bi to uinio?
Da li ih prepoznajete?" pitao je, drei stabljiku, tako da je Hendriks vidi.
Zuba, ree batovan. Namrtio se kad je video biljicu. Pazite ta radite s
njom, gospodine. Zovu je mrtvako zvono. Umreete ako makar i gricnete list.
Neki priaju da i disanje kraj nje moe da ubije, ali se s tim ne bih sloio.
Godinama etam ovim umama i nikada nisam imao problema. Namrtio se.
Nisam video mnogo zubaa. Ta biljka retka je u ovim krajevima.
Zato bi zeevi jeli otrovne biljke?" zanimao se erlok. ivotinje ih
izbegavaju. Vrteo je stabljiku u ruci. Da budem odreeniji, zato bi neko stavio
otrovne biljke tamo gde e ih zeevi sigurno nai?
Jata u. Otii u u policiju iz ovih stopa. Osmehnuo se. Agi mi je uvek bila
draga. Uiniu sve to mogu za nju. Ali ta e biti s vama?
erlok je pogledao na sat.
Jedan i deset. Imao je manje od sata da se vrati i ubedi Makfarlana da moe
da skine ljagu s Aginog imena.
Moram da potrim, rekao je, da bih to pre stigao na jedno mesto.
Trao je sve do kue, gde su ga ekali Danlou i Braf. Povikao je kad je stigao
nadomak koije: Brzo! Moramo da se vratimo u skladite!
Pogledao je gospodarsku kuu dok se peo u koiju, koja je ve polazila.
Uinilo mu se da ga batler posmatra s prozora u prizemlju. Nije mogao biti
siguran u to, poto se koija u taj mah prejako trznula. erlok nije mogao da ne
pomisli na gospou Eglantin. Da li su svi zaposleni u domainstvima
potencijalne ubice?
Drao je sat u ruci, dok se koija kotrljala po ulicama, putevima i sokacima
Edinburga. Srce mu je tuklo u grudima. Oseao je pritisak u uima i
slepoonicama. Hteo je da iskoi iz koije i potri, ali to ne bi bilo logino. Od tog
ne bi bilo koristi. Koija je ve odmicala najveom moguom brzinom.
Mrzeo je ekanje. Nije voleo da zavisi od drugih. Hteo je neto da radi.
Po hiljaditi put pogledao je kroz prozor. Zidovi, prozori, ulini znaci i
svetiljke promicali su kraj njih. Stapali su se u amorfnu masu. erlok je bio
siguran da je Edinburg divno mesto, ali ga je u ovom trenutku mrzeo.
Shvatio je da se pribliavaju odreditu kad je poeo da via skladita umesto
kua. Skoio je iz koije kad se zaustavila, i potrao ka zdanju koje je sluilo kao
tab Makfarlanove bande.
Klinac povikao je Danlou, ekaj nas! erlok je punom brzinom proleteo
kroz ulazna vrata. Straar na ulazu pokuao je da ga zaustavi. erlok je uspeo da
izmakne njegovim grabljivim rukama. Protrao je kroz odaje za borbe pasa i
pesnienje, ostavljajui zvuni trag uzvika i klicanja za sobom.
Uspeo sam!, povikao je kad je uleteo u prostoriju u kojoj je stolovao
Makfarlan. Opazio je Ejmijusa Kroua, koji je zatitniki zagrlio Virdiniju. Video
je i Rufusa Stouna i Metija. Zapanjeno su ga posmatrali kad se zaustavio pred
Makfarlanovim podijumom. Uspeo sam!, ponovio je. Znam ko je ubio ser
Benedikta Ventama. Vaa sestra nije ubica! Ubio ga je batler. Ne znam zato, ali
znam da je on.
To su sjajne vesti, ree Makfarlan. Zvuao je neraspoloeno. Tvoj sam
dunik, mome, ba kao to smo se dogovorili. Problem je u torne to nisam u
situaciji da ti se oduim, niti si ti u situaciji da prihvati moju zahvalnost.
erlok htede da ga pita ta to znai, da ga podseti da su imali dogovor, kad je
shvatio da veina oiju u odaji nije uperena u njega ili Makfarlana, ve mimo
njega, ka vratima. Okrenuo se. Znao je ta e videti.
hladno. ekao sam toliko dugo da se moja veera zamrzla na tanjiru. Pogledao
je Kroua. Duguje mi. Duguje mi zbog smrti moje ene i deteta.
Pusti deake, Skobele!, povikao je Ejmijus Krou s postolja. Nisu ti uinili
nikakvo zlo. Mene trai.
Naprotiv, odvratio je Skobel, kotali su me nekoliko najboljih ljudi. Kasnije
u im se osvetiti. Prvo u se pobrinuti za tvoju divnu ki. Dajem ti re da nee
biti tako lepa kad budem zavrio s njom. Potom u se pozabaviti tobom.
Gan Makfarlan odluno je istupio. Ovo je moja teritorija, za-grmeo je, a vi
moji gosti. Ja ovde izdajem nareenja.
Skobel je polako spustio tap. Gurnuo je zlatnu lobanju nadole. Otrica se
vratila u leite.
erlok je uo da je neto kliknulo. Metalni zvuk nagovetavao je da je otrica
spremna da iskoi po potrebi, zahvaljujui mehanizmu s oprugom. Jo je motrio
prorez na vrhu lobanje. emu li slui?
Skobel je pribrano posmatrao Makfarlana. Ja drim sve karte u rukama,
podsetio ga je. Jo mi nisi uinio nikakvo zlo. Ako eli da vidi sledei dan,
morae da se potrudi da tako i ostane.
Makfarlan je zaurlao: Nee izdavati nareenja u mojoj...
Skobel je podigao slobodnu ruku pre nego to je Makfarlan zavrio reenicu.
Jedan od ljudi iza njegovih lea malo je podigao samostrel i povukao obara.
Strelica je poletela posle metalnog zvuka okidanja. Pogodila je Danloua posred
grudi. On je uasnuto iskolaio oi pre nego to je pao na kolena. Pogledao je
Makfarlana. Pokuao je da neto kae, ali se samo postrance sruio na kameni
pod.
Ja izdajem nareenja kad god mi se i gde god mi se prohte, ree Skobel.
Zvuao je spokojno, kao da kupuje novine.
erlok se osvrnuo oko sebe. Trudio se da vidi to vie toga. Traio je neto
ime bi mogao promeniti situaciju. Skobelovi ljudi imali su prednost. Nije video
izlaz. Za nekoliko minuta izgubie Virdiniju i Ejmijusa Kroua. Nedugo potom i
sam e umreti, zajedno s Metijem i Rufusom Stounom. Mora neto uiniti.
Pogledao je Gana Makfarlana. Krupni kot zurio je u njega. Pogledao je na
vrata koja vode do odaje s ograenom jamom, pa na erloka. Potom je klimnuo
glavom.
ta je pokuavao da kae?
erlok se setio jame u sreditu susedne odaje i stvorenja zatoenog u njoj.
ta je Makfarlan oekivao od njega? Nije znao o kakvom se stvorenju radi, ali je
po borbama pasa, boks-meu u drugim prostorijama i brojnim ivotinjskim
glavama na zidovima, zakljuio da domain voli da gleda borbe ljudi i ivotinja.
U jami je prebivalo neto veliko i strano. Makfarlan je verovatno pujdao pse na
to, a moda i ljude. Nije se kladio na to da li e stvorenje pobediti, nego koliko e
SEDAMNAESTO POGLAVLJE
Sutradan su se vratili kui iz kotske. erlok je prespavao vei deo puta. Bio
je iscrpljen duhovno i fiziki. Niko nije bio raspoloen za priu. U retkim
trenucima, kad bi mu se um prenuo iz dubokog sna, zatekao bi saputnike kako
spavaju, itaju novine ili samo neraspoloeno zure kroz prozor. Meti je siao s
voza u Njukaslu. Vratio se neposredno pre polaska, s kesom punom vruih
kiflica. To je bio najvaniji dogaaj na putu kui.
U Farnamu su se oprostili na peronu, dok su se putnici iskrcavali, a nosai
istovarivali kovege i kutije iz voza.
Mislite li da se zadravate?, obratio se Rufus Krouu. Usudio se da postavi
pitanje koje erlok nije smeo.
Vie nema razloga da igde putujemo, odvratio je Krou. Zatitniki je
zagrlio Virdiniju. Izgledala je bledo. Vie ne moramo da beimo. Nita nas ne
vezuje za daleku domovinu. Pogledao je Virdiniju, pa erloka. Zapravo,
imamo pregrt razloga za ostanak u Engleskoj. Viaete nas i ubudue, ako je
kuica jo na svom mestu i bez stanara.
Mislim da govorim u ime svih nas, ree Stoun, kad kaem da mi je drago
to to ujem. ivot bi nam bio mnogo dosadniji bez vas, iako bi bio i mnogo
bezbedniji.
Krou je pruio desnu ruku Stounu. Pomogli ste nam kad je to bilo
najpotrebnije. Drim da nema tanijeg opisa prijateljstva. Hvala vam.
Iznenaeni Stoun prihvatio je Krouovu ruku. Trgnuo se kad ga je krupni
Amerikanac stegao za ozleene prste. Voleo bih da kaem da mi je bilo veliko
zadovoljstvo, gospodine Krou, ali nije. Ne oklevajte da me pozovete ako vam
zatreba ikakva pomo, iako se najiskrenije nadam da e me takva ast mimoii.
Osmehnuo se da bi pokazao da ne misli ozbiljno. Vie ste nego dobrodoli uprkos svemu.
Krou je potom prodrmao Metijevu ruku. Sinko, pametan si i namazan svim
mastima. S tvojom snalaljivou i erlokovim intelektom inite nepobediv
tandem. Hvala ti.
Pretpostavljam da je trenutak da kaem nema na emu, ree Meti.
Nevoljno se prebacivao s noge na nogu. Nije navikao da ga hvale niti da bude u
sreditu panje.
Mislim da e sve biti u redu dokle god budem blii belom nego crnom
kraju, ree Meti. Iscerio se pre nego to se okrenuo i odjurio svojim putem.
erlok je ostao na peronu, kao da je oekivao da e se neto dogoditi. Nije
znao ta eka, ali je imao oseaj da oluja nije prola, ve da uiva u kratkom
zatiju. Krenuo je kad mu niko nije priao i kad se nita nije desilo. Oseao se
istroeno.
Povezao se seljakom zapregom do doma Holmsovih. Iskoio je pred
kapijom i popeo vijugavim prilaznim putem do ulaznih vrata. Nosio je torbu sa
sobom.
Vrata nisu bila zakljuana. Otvorio ih je. Sunce je obasjavalo predvorje.
Nekad mrano i pretee mesto sad je bilo puno topline i svetlosti. Kua je
izgledala sasvim drugaije. Da li se konano navikao na nju, ili je povoljni utisak
posledica odlaska gospoe Eglantin? Da li je odnela sve senke i tamu sa sobom?
Neko je izaao iz trpezarije kad je stupio u predvorje.
Vi ste sigurno gospodar erlok.
erlokov umorni pogled zaustavio se na sredovenoj eni slamnate kose,
vezane u punu na potiljku i uvrene mreicom. Imala je ljubazno lice i smee,
ivahne oi. Nosila je crninu, ali je u toj odei bilo neeg to je nagovetavalo
zabavu i igru umesto sahrana i bdenja.
Da, rekao je. Bio sam odsutan nekoliko dana.
Tako mi je gospodar rekao. Pomenuo je da ete se uskoro vratiti.
Osmehnula se. Zovem se gospoa Malhil. Ja sam nova kuepaziteljka. Jue sam
stupila na dunost.
Dobro doli na imanje Holmsovih.
Hvala vam. Jedva ekam da se posvetim poslu. Sigurna sam da imate
prljavog vea. Ako elite da se negde raskomotite, doneu vam posluavnik sa
ajem i neke biskvite. Gospodar i gospodarica su izali. Vratie se za ruak.
aj i biskviti, rekao je, to divno zvui.
Predao je torbu novoj kuepaziteljki i otiao u biblioteku. Na tom mestu se u
strievom odsustvu najlepe oseao. Salon je sluio za prijem gostiju, a
trpezarija za jelo. Nije hteo da ide u spavau sobu.
Seo je u strievu konu fotelju. Uivao je u mirisu tampanih i rukopisnih
knjiga. Na stolu je video gomilu propovedi, pisama i slinog materijala. Stric ga
je zamolio da ih sredi pre nego to su se Do Harknes, Gan Makfarlan i Brajs
Skobel pojavili u njegovom ivotu. inilo mu se da je to bilo ba odavno.
Pred njim je bila ve pregledana propoved, napad nekog parohijskog
svetenika iz Midlandsa na brojne jeresi i izme u crkvi. Panju mu je privukao
izraz Crkva Isusa Hrista svetaca poslednjih dana na sredini stranice. Tad mu je
sinulo.
Zlatni tanjiri. Gospoa Eglantin tragala je za zlatnim tanjirima zato to je
ula kako stric erinford govori o njima. Odonda je bila opsednuta idejom da
negde u kui postoji skrovite sa zlatnim tanjirima - neko blago - ali ih nikad
nije nala.
Blago je postojalo, ali ne od vrste koju je ona oekivala.
Setio se onog to je proitao o Crkvi Isusa Hrista svetaca poslednjih dana - ili
mormonima, kako su ih jo zvali - u strievoj biblioteci. Pokret je pre etrdeset
godina zaet u Americi. Vodio ga je Dozef Smit Mlai. Tvrdio je da poseduje
sveti tekst Knjigu mormona, nastavak Biblije. Kad su ga pitali kako je doao do
te svete knjige, rekao je da mu je, kad je imao sedamnaest godina, aneo Moroni
saoptio da je zbirka drevnih tekstova, ugraviranih na zlatne tablice 5 rukom
drevnih proroka, zakopana ispod brda pored Njujorka. U Ameriku ih je donelo
jevrejsko pleme koje je Bog doveo iz Jerusalima u Ameriku, est stotina godina
pre Isusovog roenja.
Zlatne tablice.
Smeh mu se zaeo u grudima. Gospoa Eglantin sigurno je ula razgovor
erinforda Holmsa sa strinom Anom o zlatnim tablicama Crkve Isusa Hrista
svetaca poslednjih dana. Da li je pomenuo i re blago? Da li joj je rekao neto
kao: Ovo pismo je pravo blago, draga moja, zato to mi daje svako pravo da
tvrdim da mormonske zlatne tablice nikad nisu postojale." I da li je gospoa
Eglanitn ula rei blago i zlatne tablice, i izvela potpuno pogrean zakljuak?
Nikad nee znati ako je ne pita. Iz sveg srca nadao se da je vie nikad nee sresti.
Blago za kojim je tako priljeno tragala bilo je obmana, iluzija od poetka do
kraja.
Nasmejao se. Rei e stricu ta je pronaao, im se vrati. Znao je da se on
nee mnogo uzbuditi kad uje da bogatstvo ne postoji. erinford Holms nije
drao do zemaljskih blaga.
Usred smeha namirisao je neto slatko, neodreeno poznati miris lekarija.
Odnekud mu je bio poznat, ali nije mogao da se seti odakle. Za trenutak je
pomislio da se gospoa Malhil vratila s posluavnikom kolaa, kao to je
obeala. U sobi nije bilo nikog osim njega.
Pokuao je da ustane, ali mu se vid zamaglio. Hteo je da se uhvati za sto, ali
ga je promaio. Udario je glavom u upija na stolu. Nije osetio udarac. Nije
oseao nia izuzev velianstvene oputenosti. Topla magla obuhvatila ga je sa
svih strana. Zaspao je.
Um mu se ispunio neodreenim slikama, slinih arenom kolau. Crna
koija. Konopci. Tkanina slatkog mirisa na ustima. Nebo. Crvenobrado lice
izbuljenih oiju. Prepoznao ga je, ali nije mogao da ga imenuje...
Sve je bilo drugaije kad je ustao.
Probudio se ispod gomile debele grube uadi u tesnoj odaji. Zidovi, pod i
tavanica sobice bili su od neotesanih dasaka. U glavi mu je bubnjalo, stomak mu
se glasno bunio, a tlo micalo ispod nogu. Kad je pokuao da se oslobodi uadi i
ustane, shvatio je da je problem u sobi, a ne u njegovom oseaju ravnotee.
Doista se pomerala.
Otvorio je vrata i izaao, oslanjajui se o dovratak.
Naao se na brodskoj palubi. Iza ograde je bilo nemirno sivo more, protkano
belom penom. Kopno nije bilo na vidiku.
Mornar se pojavio iza ugla. Zaustavio se u mestu kad je video erloka.
Duboko je uzdahnuo pre nego to se okrenuo.
Dovedite gospodina Larmonta!, povikao je. Imamo slepog putnika!
Okrenuo se prema erloku. Prekorno je zavrteo glavom. Izabrao si pogrean
brod za ovakvu zabavu, deko.
Zato?, pitao je erlok. Kuda idemo?
Ovo nije turistiki obilazak Mediterana, ree mornar. Osmehnuo se,
otkrivajui retke zube zamrljane duvanom. Ovo je Glorija Skot. Plovimo za
Kinu!
ISTORIJSKE BELEKE
Verovatno pretpostavljate da je prikupljanje materijala za knjigu ija se
radnja deava na deliu kopna na kom obitavam bio laki zadatak od
istraivanja Amerike ili Rusije. I ja sam tako mislio pre nego to sam se
prihvatio posla. Stvarnost me je demantovala.
Prvi put palo mi je na pamet da smestim radnju romana u Edinburg, posle
viednevnog boravka u tom gradu. Drao sam predavanje na Edinburkom
festivalu. Posetio sam nekoliko kola, u kojima sam govorio o erloku Holmsu, o
sebi i o razlozima za pisanje ovih knjiga. Odseo sam u hoteliu u centru grada,
nedaleko od Prinses strita. Kad god bih izaao iz hotela i pogledao udesno,
ugledao bih masivnu stenu s Edinburkim zamkom na vrhu. Liio je na ovrsli
sivi oblak, veito nadvijen nad gradom. Prizor je bio tako impresivan da sam
morao da zamislim erloka Holmsa kako se penje uz tu stenu, kako rizikuje
ivot da bi nekog spasao. Verovatno Virdiniju.
Dolo mi je da odmah odem u najbliu knjiaru i kupim sve knjige o istoriji
Edinburga na koje naiem. Nisam to uinio. Imao sam veliki prtljag. U to vreme
pisao sam Crni led, treu knjigu iz serijala o mladom erloku Holmsu. Pohranio
sam sve edinburke slike i utiske u kutijicu. Sauvao sam je u svom umu, za
kasnije. Mnogo kasnije.
Ispostavilo se da nisam morao dugo da ekam. Poeo sam da piem Ognjenu
oluju u Dorsetu, najdaljoj taki od Edinburga na Britanskom ostrvu. Traio sam
nadahnjujue tivo. Nisam naao nita izuzev knjige Majkla Fraja Edinburg istorija grada (u izdanju Makmilana 2009. godine, koji je objavio i knjige o
mladom erloku, to znai da sam verovatno mogao da je dobijem besplatno,
umesto da kupim primerak). Knjiga mi je pruila potpun uvid u razvoj grada i
ljude koji su u njemu iveli.
Pria o kradljivcima leeva Berku i Heru koju Meti pripoveda erloku u
taverni u Prinses stritu u potpunosti je tana. Edinburg je bio uven po
medicinskoj koli, u kojoj je vladala hronina nestaica tela za seciranje. Berk i
Her pronali su savreno reenje za taj problem. Obezbeivali su svee leeve,
ubijajui ljude. Berk je obeen i seciran na istom mestu gde i najvei broj
njegovih rtava. Her je nestao bez traga i glasa.
Druga pria koju je Meti ispriao erloku - kad su izali iz zgrade za
izdavanje u kojoj ih je ispitivao Brajs Skobel - nije istinita, iako je veliki broj ljudi
ubeen da jeste.
Poslednji put kad sam bio ovde, uo sam glasinu da lokalne vlasti
nastoje da isele ljude iz njih. Navodno su hteli da ih srue i prodaju
zemlju za izgradnju fabrika ili bogatakih rezidencija. Prialo se da vlasti
planiraju da poseju glasinu da je u njima izbila neka zarazna boletina
kao suica ili kuga i da e prebaciti sve ljude iz njih u ubonice. Zatim e
sruiti zgradurine i graditi neto novo na praznom placu. Tako e
zaraditi mnogo para. uo sam da kad ponestane mesta u ubonicama,
zazidaju ulaz i izlaz iz sokaeta i puste stanare da pomru od gladi, ali ne
verujem u to.
Uliica iz prie zove se Meri kings klouz (klouz je lokalni izraz za sokae
izmeu dveju zgrada sa stanovima za izdavanje). Tokom godina zagraivana je
dok nije postala podzemni tunel. Danas se to mesto moe posetiti, a na njemu se
mogu uti prie o ljudima koji su u njemu ivi zazidani i ostavljeni da umru od
gladi, kao i o duhovima koji se nou pojavljuju u sobicima, ali je istina mnogo
prozainija. Bolesnici od kuge esto su se zatvarali u svoje odaje da ne bi
prenosili bolest. Obznanjivali su svoj status belim zastavicama na prozorima.
Prijatelji i susedi donosili su im hranu i potreptine dok ne bi ozdravili (to je
bio rei ishod) ili umrli (mnogo ei sluaj). Postojala su i mesta izvan grada
na koja su rtve zaraze mogle otii da bi bile daleko od ostalog ivlja.
Zanimljivo je (a moda i nije) to to je Artur Konan Dojl roen u Edinburgu
1859. godine i to je u istom gradu od 1876. do 1881. godine studirao medicinu.
Jedan od njegovih uitelja bio je i Dozef Bel. Smatra se da je Dojl zasnovao lik
erloka Holmsa na Belu (koji je, samo posmatrajui pacijenta, mogao da kae od
koje bolesti boluje i da odredi njegovo zanimanje). Hteo sam da mu poklonim
mesto u ovoj knjizi, ali nisam pronaao dovoljno ubedljivih razloga za takvo
neto.
Pogreio bih ako ne bih pomenuo roman o erloku Holmsu iz pera
amerikog pisca Kejleba Kara pod naslovom Italijanski sekretar: Nove avanture
erloka Holmsa (Litl, Braun, 2005). Radnja se deava uglavnom u okolini
Edinburga. Kar je divan pisac. Njegova verzija erloka Holmsa verovatno je
neto najblie Dojlovim delima od njegove smrti 1931. godine.
Pria koju Ejmijus Krou pripoveda o pukovniku Donu ivingtonu i groznom
napadu amerike konjice na indijansko pleme poglavice Crnog Kazana tragina
je istina. Odrastao sam gledajui kaubojske filmove u kojima su Indijanci (ili
Crvenokoci, kako su ih tada nazivali) bili loi, a plemeniti beli vojnici dobri
ZAHVALNICE
Duboko zahvaljujem: divnim ljudima iz kotskog udruenja za unapreenje
knjige za decu (koji su mi na nenametljiv nain dali ideju da smestim radnju
knjige u Edinburg); momcima iz Zone knjiga za deake iz Irske (koji su
verovatno zasluili da se radnja neke knjige odvija u njihovoj sredini); Helen
Palmer za pominjanje Meri kings klouza; Poli Nolan za mudra i diskretna
urednika pregnua; Nejtanu, Desiki i Naomi Gej zato to su bili toliko
zainteresovani, i Desiki Din koja se zduno postarala da to vie ljudi uje za
serijal romana o mladom erloku Holmsu.