ZALOBA MLADINSKA KNJIGA

SADRAJ
Z N A N O S T I TEHNIKA
":
TI
11
11

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi
radi
radi
radi
radi

stroj za pranje rublja?

hladnjak?
stroj za pranje posua?
vaga?
mikrovalna penica?

22
22
22
23
23
23

emu slui elik?

Kako se proizvodi elik?
Kako se vare metali?
Kako se proizvodi staklo?
Kako se staklo oblikuje i boji?
Kako se proizvodi guma?

24
24
24
25
25
25

Odakle dolazi zemni plin?

Kako se dobiva nafta?
Kako radi naftni toranj?
Kako se proizvodi benzin?
Kako se proizvodi plastika?
emu slui plastika?

26
26
26
27
27

Kako zrak postaje teku?

Kako se dobiva ugljen?
Kako se upotrebljava ugljen?
Kako rade elektrane?
Kako elektrina struja dolazi u
stanove?

28
28
29
29
29

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

12
12
12
13
13

Kako voda stie do stanova?

Kako se voda proiava?
Kako sapun pere?
Kako rade odvodni kanali i kanalizacija?
Kako termos-boca odrava stalnu
temperaturu?
13 Kako radi tlani lonac?
14
14
14
15
15
15

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

se dobiva eer?
se dobiva sol?
se proizvodi maslac?
se proizvodi kruh?
u gazirana pia dolaze mjehurii?
se konzervira hrana?

16
16
16
17
17
17

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

rade brava i klju?

radi kuno zvonce?
radi sat?
radi glaalo?
radi raspriva?
radi usisava za prainu?

se iz zemlje uzima energija?

rade vjetrenjae?
koristimo Sunevu energiju?
rade hidroelektrane?
se iz mora uzima energija?

18
18
18
19
19
19

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi elektrina sijalica?

radi baterijska svjetiljka?
rade
osigurai?
radi telefon?
se moe sprijeiti prolaz zvuka?
radi centralno grijanje?

30
'.30
:30
31
31

Od ega se dobiva cement?

Kako se proizvodi beton?
Kako se grade neboderi?
Kako se rue visoke zgrade i dimnjaci?
Kako se grade tuneli?

20
20
20
21
21
21

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi gromobran?
se u stakleniku zadrava toplina?
rade
antene?
radi ulina rasvjeta?
radi
kosilica?
rade semafori?

;32
32
'.32
;33
'.33 .
',33

Kako se grade mostovi?

Kako radi kompresiona builica?
Kako se grade ceste?
Kako rade roboti?
to rade roboti?
Kako se grade brane?

34
34
34
35
35

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

se tavi koa?
se tka tkanina?
radi patentni zatvara?
se predu tekstilna vlakna?
se proizvodi lonarska roba?

36
36
36
37
37
37

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi kemijska olovka?

se proizvodi tinta?
brie gumica?
radi dizalo?
rade pokretne stepenice?
radi aparat za gaenje poara?

38
38
39
39

Kako
Kako
Kako
Kako

40
40
40

Kako radi pisai stroj?

Kako radi teleprinter?
Kako se na depnom raunalu prikazuju
brojevi?
Kako radi stroj za kopiranje?
Kako se na raunalima obrauje tekst?

41
41
42

se tiskaju novine?
se proizvodi papir?
radi etverobojni tiskarski stroj?
se uvezuju knjige?

43

Kako u limenim duhakim instrumentima

nastaje zvuk?
Kako se sviraju drveni duhaki
instrumenti?
Zato harfisti koriste papuice?
Kako na icanim instrumentima nastaje
zvuk?
Kako u orguljama nastaje zvuk?

44
44
44
45

Kako
Kako
Kako
Kako

42
43
43

radi elektrina gitara?

je graena gitara?
radi sintesajzer?
u klaviru nastaje zvuk?

45
45

emu slue klavirske papuice?

Kako na bubnju nastaje zvuk?

46
46
46
47
47
47

Zato svijetlee boje svjetle u mraku?

Kako se izrauju kipovi?
Kako se izlijevaju kipovi i modeli?
Kako se izrauju mozaici?
to je klie?
Kako se proizvode boje?

48
48
48
49
49

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

nastaje fotografija?
u fotoaparatu nastaje slika?
radi svjetlomjer?
radi bljeskalica?
se rade dijapozitivi?

50
50
51
51
51

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi filmski projektor?

radi filmska kamera?
se snimaju crtani filmovi?
radi mikrofon?
se proizvode gramofonske ploe?

52
52
52
53
53

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi gramofon?
u zvuniku nastaje zvuk?
rade stereo ureaji?
radi kasetofon?
se snimaju kasete?

54
54
54
55
55

Kako radi gradska radio-veza?

Koliko daleko dopiru radio valovi?
Kako radi televizijska kamera?
Kako radi radio?
Kako televizijska slika stie u nae domove?

56
56
56
57
57
57

Kako radi televizor?

Kako radi televizor u boji?
Kako radi video ureaj?
to je video-disk?
Kako radi akvalung?
Kako radi padobran?

58
58
58
59
59

Kako radi magnet?

to je magnetsko polje?
Kako erektrina struja protjee icom?
Kako radi akumulator?
Kako radi elektrini motor?

60
60
61
61
61

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi transformator?
radi elektromagnet?
radi tranzistor?
mikroipovi mogu biti tako mali?
se rade mikroipovi?

?2
62
63
63
63

Kako radi digitalni sat?

Kako rade raunala?
Koliko znamenki upotrebljavaju raunala?
Koliko su brza raunala?
Kako raunala govore?

64 Kako radi nuklearni reaktor?

64 Zato je nuklearna energija tako mona?
65 Kako se atomi mogu podijeliti?
o5 Kako znamo koliko su fosili stari?
65 Zato su neke tvari radioaktivne?
66
66
66
67
67

Kako radi laser?

Kako brzo putuje svjetlost?
Kako se upotrebljava ultraljubiasta
svjetlost?
to su hologrami?
Kako nastaju rendgenske zrake?

PROMET
76
76
77
77

Kako
Kako
Kako
Kako

vozi
radi
radi
radi

78
78
79
79

Kako
Kako
Kako
Kako

lete avioni?
je organizirana kontrola leta?
lete helikopteri?
avioni okomito uzlijeu i slijeu?

80
80
81
81

Kako
Kako
Kako
Kako

se grade brodovi?
se koama love ribe?
radi brodski vijak?
rade podmornice?

82
82
83
83
83

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi automobilski motor?

radi mjenja brzina?
rade amortizeri?
rade konice?
automobili skreu?

68 Zato nam predmeti pod vodom izgledaju

bliima?
68 Kako radi povealo?
68 Kako se vidimo u zrcalu?
69 Kako radi periskop?
69 Koliko mikroskop poveava predmete?
69 Kako radi elektronski mikroskop?

brdska eljeznica?
parna lokomotiva?
dizel-elektrina lokomotiva?
brza eljeznica?

DALEKO U S V E M I R U

70 Zato neki predmeti plutaju na vodi?

70 Kako radi koloturnik?
70 Zato led pluta na vodi?
71 Kako rade hidrauliki sistemi?
71 Kako radi girokompas?

84
84
85
85
85

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi teleskop refraktor?

radi teleskop reflektor?
teleskop slijedi zvijezde?
radi radio teleskop?
dobivamo slike svemirskih tijela?

72
72
"2
73
73
73

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi radar?
radi sonar?
radi termometar?
se upotrebljava ultrazvuk?
se metal iri i saima?
radi termostat?

86
86
87
87
87

Kako se lansiraju svemirske letjelice?

Kako rade raketni motori?
Kako se orijentiraju svemirske letjelice?
Zato satelit slijedi putanju?
Kako se svemirske letjelice vraaju na
Zemlju?

74
""4
"4
~5
~5
"5

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

radi eksploziv?
radi puka?
radi noni nian?
radi atomska bomba?
radi hidrogenska bomba?
projektili pronalaze cilj?

88
88
88
89
89

Kako astronauti diu u svemiru?

Zato astronauti nose tlana odijela?
Kako astronauti razgovaraju?
Kako se astronauti kreu u svemiru?
to pokree opremu na svemirskom
brodu?

90
90
90
91
91
91

Kako mjerimo udaljenost Mjeseca od

Zemlje?
Kako je istraen Mjesec?
Kako rade svemirska vozila bez posade?
Kako je Apollo stigao na Mjesec?
Kako je posada Apolla istraila Mjesec?
Kako je radilo mjeseevo vozilo?

92
92
93
93
93

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

je istraen Mars?
su istraeni vanjski planeti?
se lansira raketoplan?
se upotrebljava raketoplan?
radi svemirski teleskop?

BILJKE I I V O T I N J E
98
98
98
99
99
99

PLANET ZEMLJA
94
94
95
95
95

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

96
96

Kako nam sateliti alju poruke o Zemlji?

Kako znanstvenici vide unutranjost
Zemlje?
Kako se mjere potresi?
Kako se moe izmjeriti Zemlja?
Kako su nastale razliite vrste stijena?
Kako se moe izmjeriti starost stijena?

96
97
97
97

se
se
se
se
se

mjere oceanske struje?

s dna oceana uzimaju uzorci?
mjere visokozrani vjetrovi?
istrauju orkani?
mjeri irenje morskog dna?

100
100
100
101
101

Kako biljke proizvode hranu?

Kako biljke diu?
Kako se od sjemenke razvija biljka?
Kako biljke uzimaju vodu?
Kako voda putuje uz stabljiku?
to je transpiracija?
Kako nastaje drvo?
Kako moemo stablu odrediti starost?
Kako nastaje kora?
Kako se hrane parazitske biljke?
Zato imela raste na drveu?

102
'02
102
103
103
103

Kako neke pustinjske biljke preivljavaju sue

Zato su mnoge pustinjske biljke mesnate?
Kako se planinske biljke odupiru hladnoi?
Kako biljke ive u slanim movarama?
Kako neke biljke bodu i grebu?
Kako se neke biljke penju?

04
104
"04
105
105
" 35

Kako se kree ameba?

Kako ptice lete?
Kako se kreu zmije?
Kako se kree papuica?
Kako plivaju lignje?
Kako plivaju ribe?

106
">06
06
107
107
107

Kako kukci vide?

Kako make vide u mraku?
Kako se imii snalaze u tami?
Kako ribe diu?
Kako ribe vide tijelom?
Zato uljeura moe dugo izdrati pod
vodom?

108
108
108
109
109

Kako se gusjenica pretvara u leptira?

Kako se punoglavac pretvara u abu?
Kako pile izlazi iz jajeta?
Kako deve uvaju vodu?
Kako pela govori drugim pelama gdje
ima nektara?
109 Kako pele proizvode med?

OVJEK
110
110
111
111
111

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

vidimo?
se ispravlja lo vid?
ujemo?
odravamo ravnoteu?
osjeamo miris i okus?

112
112
112
113
113
113

Kako probavljamo hranu?

emu slui jetra?
Kako radi stetoskop?
Kako rade bubrezi?
Kako radi umjetni bubreg?
Kako zarastaju kosti?

114
114
115
115
115

Kako
Kako
Kako
Kako
Kako

diemo?
radi srce?
rade umjetno srce i plua?
rade miii?
dolazi do patelarnog refleksa?

116
116
116
117
117
117

emu slui koa?

Od ega su graeni zubi?
Kako grizemo hranu?
emu slui krv?
Kako krv brani tijelo od bolesti?
Kako zarastaju rane?

118
118
119
119
120

to je menstrualni ciklus?
Zato se raaju blizanci?
Kako se razvija djete?
Kako se raaju djeca?
to su djeca iz epruvete?

< KAKO RADI STROJ ZA

PRANJE RUBLJA?
Rublje se u stroju za pranje
umee u okrugli bubanj.
Okretanjem bubnja se
meusobno tare i s pomou
deterdenta pere. Na kraju
se ispire od prljave,
sapunaste vode.
Rublje se u stroju za pranje
vie puta pere i ispire, sve
dok ne postane zaista isto.
Na kraju se brzim
okretanjem bubnja iz rublja
cijedi voda, tako da se
moe brzo osuiti.

> K A K O RADI
HLADNJAK?
U stijenkama hladnjaka
nalaze se cijevi ispunjene
hladnom tekuinom to hladi
njegovu unutranjost. Crpka
potiskuje tekuinu kroz
cijevi, te ona odvodi toplinu
od hrane i odrava stalnu
temperaturu u hladnjaku.
Tekuina to krui cijevima
lako se pretvara u paru.
Ulaskom u unutranjost
hladnjaka, tekuina prolazi
kroz ispariva i pod
snienim tlakom se
pretvara u paru. Pri
prelasku iz tekueg stanja u
paru troi se toplina, pa se
para hladi. Ohlaena para
krui cijevima u hladnjaku.
Na kraju para stie u
kondenzator, gdje se pod
povienim tlakom ponovno
10

pretvara u tekuinu. Pritom

se oslobaa toplina, koju
moemo osjetiti na toplim
cijevima sa stranje strane
hladnjaka. Tako se toplina
iz hladnjaka isputa u
okolinu, te se tamo

raspruje. Hladnjak mogu

pokretati elektrina
energija ili plin.

ZNANOST I TEHNIKA
KAKO RADI STRO] ZA
PRANJE P O S U A ?
Posue se u stroju za pranje
najprije ispire mlazom vrue
vode da se ukloni sva
masnoa i prljavtina, a
zatim se sui na visokoj
temperaturi.
Na stroju za pranje posua
nalazi se brojanik za
Dodeavanje programa za
pranje i ispiranje. Program
ovisi o vrsti posua, te o
tome koliko je uprljano.
\ad se voda u grijau
zagrije do otprilike 70C

(to je mnogo toplije nego

ovjek moe podnijeti), iz
mlaznica ponu trcati
mlazovi vrue vode koji
peru posue.
U vodu se mogu dodati
deterdenti za rastapanje
masnoa i agensi za
ispiranje prljavtine.
Upravljaka jedinica dodaje
te tvari u vodu kad je
potrebno i odreuje
trajanje programa. Na kraju
se grija moe upotrijebiti
za suenje posua.

<

KAKO RADI V A G A ?

U kuanstvima se za vaganje
namirnica obino
upotrebljava opruna vaga.
Hrana koju stavimo na
pliticu pritie oprugu, a
opruga okree kazaljku i
pokazuje tonu teinu hrane.
Kad hranu uklonimo s vage,
opruga se oputa i povlai
kazaljku u prijanji poloaj.
Osobna vaga radi na isti
nain kao i kuhinjska, ali
ima mnogo jau oprugu jer
se njome vau ljudi, a oni
> KAKO RADI
MIKROVALNA PENICA?
Mikrovalna penica nema
plamenik ili uarenu plou
kao elektrini ili plinski
tednjak, ve jelo
pripravljamo u metalnoj
kutiji. Kad pritisnemo
prekida, nevidljive toplinske
zrake bombardiraju hranu i
brzo je pripravljaju.
Mikrovalna penica je naziv
dobila po mikrovalovima,
zrakama koje pripravljaju
hranu. Nalik su
radiovalovima, a hranu

su ponekad prilino teki.

U vagi su s kazaljkom ili
brojanikom povezane
zupasta ipka i zupanik.
Kad opteretimo vagu,
zupanik se okree i
kazaljka pokazuje teinu.
Plitica je poloena na
opruzi, pa pomak kazaljke
ovisi o teini koja pritie
oprugu.
Elektronska vaga sadri
poseban ureaj u kojem pri
optereenju nastaje
elektrini signal. Signal
odlazi u malo raunalo koje
izraunava teinu i
pokazuje je na brojaniku.

zagrijavaju isto kao to nas

griju Suneve zrake.
Meutim, mikrovalovi
prodiru u hranu, pa se ona
jednako brzo priprema u
sreditu kao i izvana. Dok
je u obinoj penici
potrebno due vrijeme da
toplina dopre do sredita, u
mikrovalnoj se to dogaa
trenutno. Zato se u
mikrovalnoj penici jelo
pripravlja mnogo bre.
U nekim su mikrovalnim
penicama ugraena mala
raunala za automatsko
podeavanje temperature i
duljine pripravljanja jela.
11

MM

ZNANOST I TEHNIKA

< KAKO SE V O D A
PROIAVA?
spremite vode

A K A K O V O D A STIE
DO STANOVA?
Voda u stanove dolazi
podzemnim cijevima.
Obino se dovodi iz velikih
akumulacija u koje pritjee iz
rijeka. Ponekad se voda
sprema u spremitu na
uzvisini uz naselje, odakle
otjee do domova.
Akumulacije nastaju
pregraivanjem rijene
doline branom iza koje se
zadrava voda, tvorei
veliko jezero. Voda se
moe crpsti i izravno iz
>

KAKO SAPUN PERE?

Stvari se zaprljaju kad uza

njih prijanju praina i neiste
tvari. Sapunasta voda rastapa
masnou koju dre te estice
na odjei. Nakupine estica
otplutaju u vodu, a odjea
postaje ista.
Odjeu ne moemo oprati
obinom vodom jer se
voda i masnoe ne
mijeaju. Sapun se sastoji
od dugih, tankih molekula
koje se jednim krajem veu
s molekulama vode, a
drugim krajem s
12

jezera i rijeka, ili iz

buotina u zemlji. U
svakom sluaju, radi se o
kinici koja pada na zemlju
i otjee u rijeke i jezera, ili
je tlo upija, punei
buotine.
Voda iz akumulacija,
jezera, rijeka ili buotina
najprije odlazi u
proiivae. Proiena
voda sprema se u
spremitima ili vodenim
tornjevima, odakle cijevima
odlazi do stanova. Moe
otjecati prirodnim padom,
ili se crpi posebnim
crpkama.
molekulama masnoe. Na
taj nain sapun povezuje te
molekule, pa voda rastapa i
ispire masnou.
Deterdenti i tekuine za
pranje djeluju na isti nain
kao i sapun.
Sapun se proizvodi
vrenjem kaustine sode sa
ivotinjskim mastima i
biljnim uljem, primjerice
kokosovim. Na kraju se
obino dodaju razliiti
mirisi i boje.

Voda iz akumulacija, jezera,

rijeka i buotina nije uvijek
pitka, pa je na putu do
domova treba proistiti. U
vodovodu joj se dodaju
spojevi za ubijanje bakterija i
odstranjivanje prljavtine, a
proiava se i prolaskom
kroz filtere.
U prvom stupnju
proiavanja se
dodavanjem raznih spojeva
iz vode izdvajaju estice
prljavtine i bakterije.
Spojevi povezuju sitne
estice u vee nakupine
koje se taloe na dnu
proiivaa. Preostala
praina i bakterije uklanjaju
se filtriranjem, a zarazne se
klice ubijaju dodavanjem
klora.
Kvalitet vode postie se
dodavanjem jo nekih
spojeva. Dodaje se,
naprimjer, fluor to ojaava
zube, ili omekivai za
spreavanje nastanka taloga
u cijevima.

ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADE
O D V O D N I KANALI I
KANALIZACIJA?
kanalizacija odvodi otpadnu
vodu iz domova, a odvodni
anali odnose kinicu dalje
od kue, gdje je zatim upija
tlo. Otpadna voda iz
kuanstva prolazi
podzemnim cijevima i
proiava se.
^ dvoritima seoskih kua
esto nalazimo septike
ame. To su velika
:odzemna spremita u koja
otjee sva otpadna voda.

Ondje se ona proiava, te

je upija tlo.
U gradovima i naseljima
otpadna voda otjee u
kanalizacijske
cijevi poloene ispod ulica.
Njima dotjee do ureaja
za proiavanje, gdje se u

bazenima za taloenje i
filtriranje iz vode izdvaja
kruti otpad. U bazenima se
vodi mogu dodati zrak i
bakterije koje unitavaju
neistou. Tada je voda
dovoljno ista da se ispusti
u rijeku ili more.

< KAKO T E R M O S - B O C A
ODRAVA STALNU
TEMPERATURU?

a vakuum izmeu dviju

stijenki spreava prolaz
topline. Unutranja je
posuda okruena
izolacijskim materijalom
koji usporava gubljenje
topline. Na taj nain toplina
vrlo sporo izlazi iz boce.
Termos-boca se ne
upotrebljava samo za
odravanje topline. Kao to
toplina sporo izlazi iz boce,
tako u nju i prodire. Zato
se u njoj mogu drati i
hladno pie ili tekui zrak.

Termos-boca moe odrati

temperaturu pia nekoliko
sati. U njoj je gubljenje
topline smanjeno na
najmanju moguu mjeru, pa
pie gubi malo topline i dugo
ostaje toplo.
Graom termos-boce je na
nekoliko naina sprijeeno
otjecanje topline.
Srebrnaste stijenke u boci
odbijaju toplinske zrake
nazad prema unutranjosti,
> K A K O RADI TLANI
LONAC?
Tlani ili ekspres lonac je
lika posuda s dobro
prijanjajuim poklopcem.
Hrana se u njemu kuha u
v rio malo vode. Kad se
dovoljno zagrije, voda pone
kljuati i pretvara se u paru
koja znatno ubrzava
kuhanje.
L tlanom loncu se hrana
mnogo bre priprema, jer
se u njemu postie vrlo
\isoka temperatura. Kad
\oda zakipi, nastala para ne

moe izai iz lonca, pa se u

njemu poveava tlak.
Para je pod visokim
tlakom toplija od one to
izlazi iz ajnika. to je tlak
vei, para je toplija i hrana
se bre kuha. Na poklopcu
se nalazi ventil koji isputa
paru kad tlak dosegne
odreenu granicu. Ventil
se moe podesiti tako da
poveava ili smanjuje tlak,
pa se tako mijenja i
temperatura u loncu.

13

ZNANOST I TEHNIKA
< KAKO SE D O B I V A
EER?
eer se izdvaja iz eerne
trske ili eerne repe. Trska i
repa se drobe i mijeaju s
vodom dok se ne otopi biljni
eer. Na kraju se voda
zagrijava, te se iz nje
izdvajaju kristali eera.
eerna trska je visoka
biljka iz porodice trava,
nalik je bambusu i uzgaja
se u tropskim zemaljama,
dok je eerna repa
korjenasta biljka nalik
mrkvi to se uzgaja u

hladnijim krajevima. U trski

se eer nalazi u stabljici, a
u repi u korijenu.
U tvornici eera se trska
melje dok se ne dobije
eerni sok, koji se zatim
isti u posebim posudama.
Iz repe se eerni sok
izdvaja rezanjem na ploke
i uranjanjem u vruu vodu.
Otopina eera iz trske ili
repe se filtrira i zagrijava da
se eer kristalizira. Sirovi
eer je svijetlosmee boje,
a bijeli se dobiva ponovnim
rastapanjem, filtriranjem i
kristaliziranjem.

> KAKO SE D O B I V A
SOL?
Sol je mineral koji nalazimo
u morskoj vodi i tlu. Izdvaja
se ostavljanjem morske vode
u plitkim bazenima na obali.
Voda pod utjecajem suneve
topline isparava, a u
bazenima ostaje sol. Moe se
vaditi i iz rudnika soli.
Sol koju dobivamo iz mora
ili rudnika nije posve ista.
Da bi je mogli
upotrebljavati za kuhanje,
treba je najprije oistiti.
Neista sol se rastapa u

vruoj vodi, te otopina

odlazi u isparivae. Ondje
se zagrijava pod smanjenim
tlakom, te se iz nje
izdvajaju isti kristali soli.
Sol se moe vaditi i iz
buotina, gdje se posebnim

cijevima prodire do
nalazita pod zemljom.
Kroz cijevi se puta voda
koja rastapa sol, a dobivena
otopina se crpe na
povrinu.

< KAKO SE P R O I Z V O D I
MASLAC?

zagrijavanjem pasterizira
(ubijaju se bakterije) da se
ne bi pokvarilo. Potom se
vrhnje muka u posebnom
pokretnom bubnju. estice
se skupljaju u vee
nakupine, stvarajui
maslac. Preostala tekuina
naziva se mlaenicom.
Dobiveni maslac se
prema potrebi soli i boji, te
na kraju ree i pakira.
Moe se napraviti i bez
soli, a ponekad ima
prirodno lijepu boju pa mu
ne treba dodavati umjetne.

Maslac se proizvodi od
vrhnja. Vrhnje izdvojeno iz
kravljeg mlijeka stavlja se u
pokretni bubanj, gdje se
muka i mlati. Tako od
vrhnja nastaje maslac. Prije
pakiranja maslacu se mogu
dodati sol, da mu se pobolja
okus, i boja, da postane
zlatnout.
Vrhnje se sastoji od sitnih
kuglica masti koje plivaju u
mlijeku. Izdvaja se
mlijenim centrifugama i
14

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO U GAZIRANA
PIA D O L A Z E
MJEHURII?
Otvorimo li gazirano pie, u
njemu se stvaraju mjehurii.
To su mjehurii ugljik
dioksida, plina koji piu daje
peckav okus. Plin se u pie
stavlja u tvornici.

A KAKO SE P R O I Z V O D I
KRUH?
Kruh se dobiva od penice ili
rai. Zrna se samelju u
brano i izmijeaju s
kvascem, vodom, eerom i
solju, a zatim se mijesi
tijesto. Tijesto se ree na
komade i pee u penici, te
tako dobivamo truce kruha.
Tijesto se dobiva
mijeanjem brana, kvasca,
eera i soli s vodom. Kad
tijesto ostavljamo da
fermentira, kvasac u njemu
stvara mjehurie ugljik
dioksida, pa se ono die.
Tijesto se tada oblikuje u
trucu i pee u penici. Na
toplome se jo malo
podigne, pa je kruh rahliji.
Visoka temperatura ubija
kvaeve gljivice i kruh
zadrava dobiveni oblik.
Kad se oko njega zapee
kora, kruh je gotov.
Kad se ohladi, pekar ga
moe narezati i umotati.
Postoje razliite vrste
kruha, ovisno o branu od
kojeg se mijesi.

U tvornici se ugljik dioksid

pod visokim tlakom
utiskuje u pie i mijea s
tekuinom. U boci ili
limenci pie ostaje pod
visokim tlakom, pa je plin i
dalje u njemu otopljen.
Meutim, kad otvorimo
bocu ili limenku, tlak pada i
javlja se poznati zvuk.
Ugljik dioksid se izdvaja i
tvori mjehurie.
Gazirano pie moemo
dobiti i rastapanjem praha
za napitak u vodi. Pored
razliitih okusa, prah sadri
i spojeve kao to su soda
bikarbona i Iimunska
kiselina, koji u dodiru s
vodom otputaju ugljik
dioksid. Nastali plirutvori u
vodi mjehurie.

A KAKO SE
KONZERVIRA HRANA?
Hrana spremljena u limenke
ostaje svjea jer su iz nje
izdvojeni zrak i bakterije. Pri
punjenju s hranom konzerva
nema poklopac. Poklopac se
vari tek kad se odstrane zrak
i bakterije. Sve se to dogaa
u tvornici za konzerviranje
hrane.
Hrana se sprema u sterilne
limenke da bi ostala
upotrebljiva i svjea. Ne
smije biti u dodiru sa
zrakom, jer se u njemu
nalaze bakterije.
U tvornicama prehram
benih proizvoda hrana se
priprema u velikim
posudama. Prema potrebi
se kuha, a zatim odlazi u
stroj za konzerviranje u koji
neprestano pritjeu prazne
limenke. Hrana se
pohranjuje u limenke i
zalijeva umakom ili
sirupom. Iz limenke se
uklanja zrak i na nju se vari
poklopac. Potom se
limenke zagrijavaju da bi se
hrana sterilizirala.
U nekim sluajevima se
limenke i hrana steriliziraju
prije punjenja.
15

ZNANOST I TEHNIKA

> K A K O RADE BRAVA I

KLJU?
Zakljuamo li vrata, zasun
proviruje iz brave i ulazi u
utor na okviru, a
otkljuavanjem se vraa na
prijanje mjesto. Kad u bravu
umetnemo klju, zasun se
oslobaa i tada ga okretanjem
kljua moemo pomicati.
U cilindrinoj bravi kakva je
Yaleova (po izumitelju
Louisu Yaleu) okree se
cijelo sredite. Klju podie
niz epia koji inae
uvruju sredinji cilindar

ZASUNSKA BRAVA

za ostale dijelove brave da

se ne bi mogao pomicati.
Zasunska brava se sastoji
od niza poluga koje dre
zasun otvorenim ili
zatvorenim. Opruge dre
poluge u poloaju u kojem

se zasun ne moe pomicati.

Okretanjem kljua, poluge
se podiu i poravnavaju, te
oslobaaju zasun. Klju
uvlai i izvlai zasun, te
tako otkljuava i zakljuava
vrata.

< K A K O RADI K U N O
ZVONCE?

kroz elektromagnet stvara

se magnetsko polje. Polje
pobuuje kotvu, te ona
udara o zvonce. Veza
izmeu izvora elektrine
struje i elektromagneta se
prekida, struja prestaje tei
i opruga vraa kotvu u
prvotni poloaj. Meutim,
ubrzo se veza ponovno
ostvaruje i struja pokree
elektromagnet. Zvonce
zazvoni i opet prekida
vezu.
Na taj nain zvonce zvoni
onoliko dugo koliko
pritiemo prekida.

Pritiskom na dugme, kroz

kuno zvonce poinje tei
elektrina struja. Struja
pokree magnet koji
pobuuje kotvu, te ona
udara po zvonu. Postoje i
zvonca koja umjesto
elektrine struje
upotrebljavaju satni
mehanizam.
Dugme elektrinog zvonca
je prekida to povezuje
izvor elektrine struje i
zvonce. Prolaskom struje
t> K A K O RADI SAT?
U satu na navijanje kazaljke
pokreu opruga ili uteg.
Zupanik veliku kazaljku
okree 12 puta bre od male.
Klatno ili slina naprava
odravaju stalnu brzinu
pomicanja kazaljki da bi sat
iao tono. U elektrinom
satu kazaljke pomie
elektrini motor.
U satu s klatnom nalazi se
zupanik koji zovemo
hodnim regulatorom.
Pokree ga napeta opruga
ili valjak na kojem je
16

objeen uteg. Uteg polako

klizi, okreui valjak.
Hodnim regulatorom
upravlja zapinja povezan s
klatnom koje se
ravnomjerno ljulja. Pritom
zapinja oslobaa zupce
hodnog regulatora i on se
pomie.
Na taj se nain hodni
regulator okree pravilnom
brzinom, kao i kazaljke
koje su s njime povezane
zupanikom.

:NANOST I TEHNIKA

> K A K O RADI
GLAALO?
Vrue glaalo izravnava
izguvanu odjeu. Veinu
glaala pokree elektrina
energija. U glaalu se nalazi
grija poput onog u sobnoj
pei, ali ne toliko vru. Parno
glaalo proizvodi paru to
lagano vlazi odjeu, te tako
olakava izravnavanje veih
nabora.
Elektrino glaalo ima
r
egulator topline koji alje
odgovarajuu koliinu
elektrine struje do
plin pod

grijaeg tijela i tako ga

kontrolirano zagrijava.
Parno glaalo sadri
spremnik s vodom koju
grijae tijelo zagrijava i
pretvara u paru. Dugme na

vrhu glaala otvara ventil i

omoguuje izlaz pare kroz
otvor na osnovici. Nije li
dugme pritisnuto, para ne
izlazi i glaalo ne vlazi
odjeu.

< K A K O RADI
RASPRIVA?

ne rastapa se u tekuini. Na
vrhu boce nalazi se ventil s
oprugom koja ga zatvara.
Rasprivai se koriste za
rasprivanje boja, parfema,
tekuina za poliranje,
sredstava za ienje,
pesticida i brojnih drugih
tekuih proizvoda.
Budui da je plin pod
visokim tlakom, limenku
valja sklanjati od izvora
topline jer bi mogla
eksplodirati.

Pritisnete li ventil na vrhu

boce, kroz otvor izlazi sprej.
Sprej je mlaz rasprenih
kapljica tekuine. Limenka je
ispunjena plinom koji pod
visokim tlakom tjera
tekuinu prema gore.
Pritiskom na ventil oslobaa
se prolaz i tekuina izlazi
rasprujui se.

ventil

Boca sa sprejom ispunjena

je plinom koji tjera
tekuinu prema gore. Radi
se o plinu koji nije tetan i

> K A K O RADI
USISAVA ZA P R A I N U ?
Usisava na jednom kraju
uvlai zrak zajedno s
esticama praine i
prljavtine, koje se
zaustavljaju u vrei u
usisavau. Sadri elektrini
motor koji okree ventilatore
i na taj nain uvlai zrak.
Neki usisavai imaju etke
to skupljaju prainu s
poda ili saga.
Kod drugih motor
pokree etke. U usisavau
nastaje djelomini vakuum

jer ventilatori istjeruju zrak,

pa u njega ulazi svjei zrak
donosei sa sobom prainu
i prljavtinu. Da ne bi
otetila motor i ventilatore,

prljavtina se zadrava u
filteru i posebnoj
papirnatoj vreici.

ZNANOST ITEHNK
< KAKO RADI
ELEKTRINA SIJALICA?
Pritiskom na prekida
zatvara se strujni krug i
elektrina struja protjee do
sijalice. U sijalici se nalazi
tanka arna nit koja se
prolaskom struje uari i
pone svijetliti.
stakleno
podnoje
grlo
sijalice H
elektrina
energija iz
glavnog voda

arna nit nainjena je od

volframa. To je metal vrlo
visokog talita, pa se arna
nit ne rastali ak ni kad
dosegne temperaturu pri
kojoj sjaji bijelom
svjetlou. Sijalica je

ispunjena plinom,
primjerice argonom, koji
ne reagira na volfram. Kad
bi u arulju uao zrak,
volfram bi pod utjecajem
kisika oksidirao, i arna nit
bi trenutno pregorjela.
arna nit je sjajna jer se
opire prolasku elektrine
struje. Porastom otpora nit
se jae zagrijava i snanije
svijetli. Jaka sijalica troi
vie elektrine energije od
slabe, a snagu joj mjerimo
vatima. Za prostoriju
srednje veliine dovoljna je
sijalica od 100 vata.

> KAKO RADI

BATERIJSKA SVJETILJKA?
kuite od cinka

Sijalica baterijske svjetiljke se

ukljui kad kroz nju potee
struja iz galvanskog lanka
(baterije). Iza sijalice se
nalazi zakrivljeno zrcalo koje
odbija svjetlosne zrake i
usmjerava ih prema van.
Sijalica za baterijsku
svjetiljku slina je
elektrinoj, ali joj je za rad
dovoljna struja napona
nekoliko volti. Struja dolazi
iz galvanskih lanaka. U
njima se nalaze kemijski
novi osigura

ica

pregorjeli
osigura

sloj magnezij dioksida

amonij klorid u obliku paste
Reflektorsko zrcalo u
spojevi koji, kad je
pozadini i lea ispred
svjetiljka ukljuena,
sijalice skupljaju svjetlosne
proizvode elektrinu
zrake
u snop. Na obasja
struju. Galvanski lanci su
nom
predmetu
obino
prekidaem povezani sa
se
vide
obrisi
arne
niti.
sijalicom.
< KAKO RADE
OSIGURAI?
Osigurae nalazimo u
elektrinim utinicama. To
su male cijevi kroz koje
prolazi tanka ica. Prolaskom
prejake struje kroz osigura
ica se zapali i rastali, te se
dotok struje prekida prije
nego doe do vee tete.
Svi glavni elektrini vodovi
su na ulasku u kuu
povezani nizom osiguraa.
Pored toga, osigurae
nalazimo u utinicama i
svim strojevima ukljuenim

18

u elektrinu mreu. Pone

li struja u krugu nekog
elektrinog ureaja naglo
jaati, ica u osigurau se
tali i prekida tok struje. To
se obino dogaa prilikom
kvarova. Kad ne bi bilo
osiguraa, struja bi
nastavila jaati i stroj ili
elektrina mrea bi se
pregrijali.
Jaina osiguraa mjeri se
amperima. To je jakost
struje koju ureaji
normalno troe. Osigurai
tife osjetljive elektrine
dijelove od kvarova.

ZNANOST I TEHNIKA
KAKO RADI
TELEFON?
lud razgovaramo telefonom,
u mikrofonu se stvara signal i
icama putuje do drugog
elefona. Kad stigne do
Ijke slualice, sugovornik
uje na glas. Povratna
poruka putuje na isti nain.
Donji dio slualice sadri
~ali mikrofon. Ispred njega
se nalazi opna koja pod
stjecajem zvunih valova
govora titra i pritie
-gljena zrnca u mikrofonu.
\roz mikrofon tee

elektrina struja, a zrnca

mijenjaju njenu jakost.
Izmjenina struja odlazi
telefonskom icom do
prijemnika, a on je alje do
malog zvunika u koljci
slualice drugog telefona.
U zvuniku se nalazi
elektromagnet koji
prolaskom izmjenine
struje pobuuje opnu.
Titranjem opne stvaraju se
opet zvuni valovi i
sugovornik uje glas.

< KAKOSEMOZE
SPRIJEITI PROLAZ
ZVUKA?
Zvuni valovi se probijaju
kroz prozorska stakla, ali ih
tkanina upija pa navlaenjem
prozorskih zavjesa moemo
utiati zvukove to dolaze
izvana. Dvostruki prozori
takoer spreavaju prolaz
zvuka.
Zvuni valovi putuju
zrakom, ali i tvrdim
materijalima poput stakla,
kamena ili opeke.
Meutim, na veim
> KAKO RADI
CENTRALNO G R I J A N J E ?
Centralno grijanje
upotrebljavamo za grijanje
kua i zgrada. U svakoj
prostoriji nalazi se grijalica
koja koristi toplinu iz kotla ili
nekog drugog zajednikog
izvora. Grijalice zagrijavaju
sobu do odreene
temperature, a tada se
automatski iskljuuju.
Veina sustava centralnog
grijanja upotrebljava za
grijanje radijatora vruu
vodu. Voda se u kotlu

udaljenostima zvukovi
slabe, pa prolaskom kroz
debele zidove postaju
znatno tii. Prozorsko
staklo je pretanko da bi
sprijeilo prolaz zvuka, ali
ga dva stakla razmaknuta
dvadesetak centimetara
mogu znatno oslabiti.
Mekani materijali poput
tkanine upijaju zvune
valove. Zato prostorije
poput studija za snimanje
obino nemaju prozore, a
zidovi i strop su im obloeni
tvarima koji upijaju zvune
valove, naprimjer plutom ili
spuvastom gumom.

moe zagrijavati s pomou

plina, ugljena ili nafte.
Istovremeno se grije i voda
koja tee kroz slavinu za
toplu vodu. Vruu vodu
kroz cijevi tjeraju posebne
crpke.
Neke kue i zgrade griju
se vruim zrakom.
Ventilatori tjeraju zrak iz
sredinje grijalice kroz
cijevi do soba. Sustavi to
rade na elektrinu struju
sastoje se od radijatora
koje zagrijava elektrina
energija, ili od elektrinih
grijalica ugraenih u podu
ili stropu.
19

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI
GROMOBRAN?
Munja je divovska iskra to
putuje izmeu oblaka i tla.
Da udar munje ne bi nainio
neku tetu, na nekim
zgradama se postavljaju
gromobrani. To su duge
metalne trake koje provode
elektricitet u zemlju.
Za oluja se u oblacima
nagomilava golem
elektrini naboj, a na tlu se
istovremeno stvara
protunaboj. Kad elektrina
napetost postane prevelika,

suneve zrake
toplotne zrake
iz biljaka

naboj iz oblaka prolazi

uskom prugom zraka do
tla, uzrokujui bljesak.
Munje udaraju o visoke
zgrade, pa se na njih
postavljaju gromobrani. Na
iljku gromobrana stvara se
jako elektrino polje koje
privlai atmosferski naboj.
Kad munja udari u
gromobran, elektricitet
prolazi metalnom trakom u
zemlju, a zgrada ostaje
neoteena.

KAKO RADE ANTENE?

Da bi televizor ili radio radili,

moraju imati antenu. Antena
skuplja televizijske ili radio
signale to putuju zrakom. U
anteni se signali mijenjaju u
slabe elektrine impulse, koje
prijemnik pretvara u sliku i
zvuk.
Televizijski i radio signali su
nevidljive zrake koje
odailje predajnik. U
dodiru s metalnim
predmetom zrake
proizvode slabe elektrine
impulse. Antene su tako
20

elektrini naboj

< KAKO SE U
STAKLENIKU Z A D R A V A
TOPLINA?
U stakleniku je uvijek toplije
nego na otvorenom, pa ih
vrtlari upotrebljavaju za
uzgajanje biljaka. Toplinske
zrake iz svemira prolaze kroz
staklo i ulaze u staklenik.
Meutim, vie ne mogu izai,
pa griju staklenik.
Toplinske zrake dolaze sa
Sunca ak i kad je oblano.
One griju unutranjost
staklenika kao to griju tlo.
Meutim, tlo isputa

>

mu

oblikovane da skupljaju to
jae signale i obino se
okreu prema predajniku.
Ako je predajnik udaljen,
antena mora biti prilino
velika. Za radio je obino
dovoljan metalni tap
ugraen u kuite, dok
televizor treba jae signale,
pa se televizijske antene
sastoje od nekoliko
metalnih sipki koje
omoguuju bolji prijem.
Tanjuraste antene skupljaju
signale sa satelita.

gromobran

toplinske zrake, pa se zato

nikada znatno ne zagrije.
U stakleniku staklo
spreava prolaz topline
koja isijava iz tla i biljaka.
Toplinske zrake ne mogu
izii, pa je u stakleniku
toplije nego na otvorenom.
To se dogaa zbog razlike
izmeu zraka koje dolaze
sa Sunca i onih iz biljaka.
Zrake se razlikuju jer je
Sunce vrlo vrue, a biljke
nisu.

ZNANOST I TEHNIKA
KAKO RADI U L I N A
RASVJETA?

V KAKO RADE
SEMAFORI?

Veina ulinih svjetiljki radi

na elektrinu struju. Neke
imaju arulju poput one u
sobnoj svjetiljci. Iza arulje
se nalazi zrcalo koje
usmjerava svjetlost na ulicu.
Druge imaju plinske cijevi
koje prolaskom elektrine
struje ponu svijetliti.

U semaforima su ugraene
crvena, uta i zelena sijalica.
Njihovim radom upravlja
kontrolna jedinica s
mjeraom vremena ili malim
raunalom. Detektori na ulici
javljaju raunalu koliko
vozila prilazi semaforu i ono
mijenja svjetlo.

Naranastu svjetlost daju

natrijeve sijalice. Sastoje se
od cijevi ispunjenih
natrijem i plemenitim
plinom neonom.
Prolaskom elektrine struje
kroz cijev neon se uari i
sjaji crvenom svjetlou.
Pritom se cijev ugrije, pa
natrij isparava. Natrijeva
para mijea se s neonom i
svjetlost postaje
naranasta. Natrijeve
sijalice daju jaku svjetlost a
koriste malo energije.
Bijelu svjetlost daju ivi
ne sijalice koje su umjesto
natrijem ispunjene ivom.
ivina para proizvodi
nevidljive ultraljubiaste
zrake. Unutranjost sijalice
obloena je florescentnom
tvari koja pod utjecajem
ultraljubiastih zraka
poinje svijetliti.

Na nekim se semaforima
svjetlo mijenja u odreeno
vrijeme. To su obino
privremeni semafori za
usmjeravanje prometa oko
neke prepreke na putu.
Ponekad se niz tempiranih
semafora moe povezati,
pa kroz tu ulicu promet
tee odreenom brzinom
bez zaustavljanja.
Veinom semafora
upravljaju raunala
povezana s detektorima na
ulici i sredinjim raunalom
za kontrolu prometa.
Detektori sadre elektrine
krugove u kojima se
prolaskom metalnog vozila
stvara signal. Sredinje
raunalo upravlja nizom
semafora i omoguuje
dobar tok prometa.

A KAKO RADI
KOSILICA?
Kosilica ree travu otrim
noevima. Kod cilindrine
kosilice lopatice su
rasporeene u valjak to se
okree i potiskuje travu
prema nepominom nou.
Lopatice rotacijske kosilice se
okreu i izravno sijeku travu.
Kosilicu moe pokretati
benzinski motor ili elektrina
struja.
Na cilindrinoj kosilici
valjkaste lopatice i
nepomian no sijeku travu
poput kara. Valjak okreu
kotai, a kod nekih kosilica
kotai slue i za ravnanje
trave. Na kosilicu se moe
privrstiti dodatak za
skupljanje odrezane trave.
Cilindrine kosilice se
mogu gurati runo ili ih
pokreu mali benzinski ili
elektrini motori. Postoje i
velike kosilice u koje se
vrtlar moe popeti.
Rotacijske kosilice imaju
niz horizontalnih lopatica
koje pokree elektrini ili
benzinski motor. Neke
rotacijske kosilice stvaraju
zrani jastuk, pa prilikom
koenja lebde iznad trave.

21

ZNANOST I TEHNIKA
< KAKO SE P R O I Z V O D I
ELIK?
elik se proizvodi od
eljezne rude, minerala to
se vadi iz zemlje. Mijeanjem
rude s koksom i vapnencom
te zagrijavanjem u visokoj
pei dobiva se sirovo eljezo,
a dodavanjem plinovitog
kisika nastaje elik.

C E M U SLUZI ELIK?

elik je najvaniji metal. Od

njega se rade mnoge stvari,
od velikih mostova, brodova
i okosnica zgrada, do
malenih predmeta poput
igala. Veina metalnih
predmeta izraena je od
elika.
elik se esto koristi jer je
jeftin, ali tvrd i jak. Jeftin je
jer se dobiva od eljeza,
kojeg u prirodi ima mnogo.
isto eljezo se
upotrebljava znatno manje
jer nije dovoljno vrsto.
> KAKO SE VARE
METALI?
Varenjem se spajaju metalni
predmeti. Metal se na mjestu
spoja zagrijava posebnom
spravom sve dok se
povrinski sloj ne rastali i
razlije preko komada koji
spajamo. Kad se ponovno
stvrdnu, metali su vrsto
spojeni.
Metali se mogu variti
plamenikom u kojem
sagorijevanjem plinova,
primjerice acetilena ili
vodika, nastaje vrui
22

elik se dobiva mijeanjem

istog eljeza s ugljikom.
Ovisno o namjeni, u
elik se mogu dodati
razliiti metali. Neki daju
eliku vrstou, tako da se
ne moe brzo istroiti.
Takav elik je koristan za
pokretne dijelove strojeva,
primjerice zupanike.
Dodatkom drugih metala
elik postaje vrlo elastian
pa se koristi za opruge, ili
je otporan na toplinu i ru,
pa se od njega proizvode
spremnici i cijevi.

plamen. Plamenik se napaja

i kisikom koji plamen ini
toliko vruim da se moe
koristiti ak i pod vodom.
Drugi nain varenja je s
pomou elektriciteta. Na
mjestu spoja se kroz metale
puta snana elektrina
struja koja tali metale i
povezuje dva komada. Za
varenje se moe koristiti i
metalni tapi to se tali,
ispunjava prostor meu
metalima i uvruje spoj.
Jaka svjetlost moe otetiti
oi, pa varioci nose tamne
zatitne naoale ili masku.

Zagrijavanjem eljezne
rude, koksa i vapnenca u
visokoj pei nastaje
mjeavina eljeza i ugljika
koju zovemo sirovim
eljezom. Koks oslobaa
ugljik, a vapnenac vee sve
otpadne tvari. Sputajui se
u pei, mjeavina eljezne
rude prolazi kroz mlaz
vrueg zraka. Na dnu
visoke pei skuplja se
rastaljeno sirovo eljezo.
Vrui plinovi to se
razvijaju na vrhu visoke
pei zagrijavaju zrak koji u
mlazu ulazi u pe.
Sirovo eljezo sadri
previe ugljika, pa se on
izdvaja dodavanjem kisika.
Prije toga mogu se dodati i
otpaci eljeza. Proizvedeni
se elik lijeva u kalupe da
bi se dobili elini blokovi.

ZNANOST I TEHNIKA
> K A K O SE P R O I Z V O D I
STAKLO?
Staklo se proizvodi od
pijeska, kalcija i natrija.
Mijeanjem i zagrijavanjem
tih sirovina u pei dobiva se
talina stakla. Prije nego to se
ohladi, staklo je meko i lako
ga je oblikovati. Tada se u
njega mogu dodati i drugi
sastojci koji ga ine vrim
ili ga bojaju.
Za proizvodnju stakla
upotrebljava se vrlo isti
pijesak dobiven iz
pjeenjaka iskopanog u

kamenolomima. Natrij se
dobiva iz soli, dok kalcij
potjee iz vapnenca. Staklo
izraeno od tih triju
sirovina koristi se za
proizvodnju boca, prozora,

sijalica i mnogih drugih

staklenih predmeta.
Otporno staklo za posude
za kuhanje dobiva se dodat
kom boraksa, dok se u staklo
za lee dodaje kalij.

< K A K O SE STAKLO
OBLIKUJE I BOJI?

kobalta dobiva tamnoplavo,

a dodatkom bakra
arkocrveno staklo.
Prozorsko staklo oblikuje
se valjanjem rastaljene
staklene mase. Valjci hlade
staklenu talinu i valjaju je u
plou koja se zatim
posebnim postupcima
uvruje, brusi i glaa.
Lijevano staklo proizvodi
se lijevanjem staklene
taline na rastaljeni metal.
Staklo je toplije od metala
pa se rasporeuje po
povrini, tvorei ravnu
plou.

Kod proizvodnje obojenog

stakla osnovnim sirovinama
dodaju se metali.
Staklopuhai dugim cijevima
upuhuju zrak u staklenu
talinu, oblikujui je u
razliite predmete kao to su,
naprimjer, vaze.
Za proizvodnju zelenog
stakla za boce koristi se
pijesak to sadri eljezo.
Razliiti metali daju staklu
razliite boje. Tako se,
naprimjer, dodatkom
D> K A K O SE P R O I Z V O D I
GUMA?
Dio gume proizvodi se od
soka gumijevca, vrste drvea
to raste u toplim tropskim
predjelima. Zarezivanjem
kore tog drvea dobiva se
tekuina zvana lateks. Iz
lateksa se izdavaja guma i
oblikuje se u razliite
predmete. Meutim, danas
se veina gume proizvodi na
umjetan nain.
Mlijeni sok ili lateks, od
kojeg se proizvodi sirova
guma, skuplja se zareziva-

njem kora gumijevca. Sirova

se guma moe nainiti i od
nekih kemijskih spojeva.
Sirova guma se mijea s
bojama i spojevima koji je
uvruju i ine trajnijom.

Zatim se stavlja u posebne

strojeve, te se u njima
prerauje u razliite
proizvode, primjerice
automobilske gume ili
gumena crijeva.
23

ZNANOST I TEHNIKA

A ODAKLE DOLAZI
Z E M N I PLIN?

A K A K O SE D O B I V A
NAFTA?

A KAKO RADI NAFTNI

TORANJ?

Zemni plin vadi se iz slojeva

pod zemljom i morima. Iz
buotina plin cijevima stie u
stanove, gdje se koristi kao
energija za kuhanje i grijanje.
Zemni se plin upotrebljava i
u tvornicama za proizvodnju
goriva i plastike.

Pod zemljom i morima lee

velika naftna leita.
Pronalaze se instrumentima
koji istrauju podzemne
stijene. Da bi se nafta izvadi
la, u zemlji se bui rupa i kroz
nju se sputaju cijevi. U nekim
sluajevim nafta istjee sama,
ali je ponekad treba crpsti.

Naftni toranj je visoka

konstrukcija kroz koju se
sputa dugaka builica. Na
moru se tornjevi postavljaju
na platformama koje plivaju
na povrini i odozgo bue
morsko dno.

Zemni plin nalazimo u

leitima duboko ispod
Zemljine povrine. Nastaje
od ostataka ivotinja i
biljaka koje su ivjele prije
mnogo milijuna godina.
Plin se zadrava u slojevima
stijena, najee zajedno s
naftom. Vadi se na isti
nain kao nafta i cijevima
prenosi do domova i
tvornica.
Zemni plin se uglavnom
sastoji od metana koji
nema mirisa. Da bi se
putanje plina moglo brzo i
lako otkriti, u plin to ga
upotrebljavamo kao gorivo
dodaje se mala koliina
tvari jakog mirisa.
Metan iz zemnog plina
upotrebljava se i u proiz
vodnji metilnog alkohola
te goriva poput butana, a
takoer je i izvor helija.
24

Nafta se pronalazi
seizmikim mjerenjem.
Znanstvenici na povrinu
Zemlje isputaju mali
naboj, stvarajui udarne
valove koji putuju prema
sreditu Zemlje. Kad naiu
na stijene, valovi se odbijaju
i vraaju na povrinu. Anali
zom valova znanstvenici
dobivaju sliku podzemnih
stijena. Nafta se obino
skuplja izmeu nepropus
nih stijena, pokrivena
slojem zemnog plina.
Kad se pronae nalazite,
radnici okretnom builicom
probijaju stijene, prodirui
prema nafti. Tada u
buotinu sputaju cijevi.
Nafta se die uz cijevi, te
naftovodom otjee u
spremnike. U poetku se
sama uzdie zbog
prirodnog tlaka.

Veina builica ima

zupasto svrdlo za
probijanje stijena. Svrdlo je
privreno na kraju duge
rotirajue osovine koja se
neprestano produljuje sve
dok ne dosegne naftonosni
sloj. Da se sprijei
uruavanje, u buotinu se
sputaju zatitne cijevi.
Kad se dosegne leite, u
buotinu se sputaju
naftovodne cijevi kojima
nafta odlazi do spremita.
Platforme se ponekad
podupiru nogama, iako se,
ako je more preduboko,
mogu uvrstiti samo
sidrom.
Izvaena nafta se do
kopna moe odvoditi
naftovodom ili tankerima.

< KAKO SE P R O I Z V O D I
BENZIN?
Benzin se izdvaja iz nafte
izvaene iz leita duboko
pod zemljom ili morem. U
rafineriji se nafta zagrijava i
alje u stup za destilaciju.
Benzin isparava i u obliku
pare prelazi u kondenzator,
gdje se hladi i ponovno
pretvara u tekuinu.
Benzin nije jedini produkt
destilacije nafte. Tim
procesom nastaju i parafin,
kerozin i maziva ulja. Ti
sastojci isparavaju zajedno

s benzinom, ali imaju vie

toke vrelita. Para se
uzdizanjem hladi i
kondenzira na razliitim
razinama, te otjee kroz
cijevi.
Preostala teka nafta se
postupkom krekiranja
zagrijava pod visokim
tlakom i razlae na benzin i
plinove, primjerice etilen
koji se upotrebljava u
proizvodnji plastike.
Meutim, dobiveni plinovi
se isto tako mogu podvri
jo jednom postupku,
reformiranju, i tako
preraditi u benzin.

> KAKO SE P R O I Z V O D I
PLASTIKA?
Plastika se proizvodi od
kemijskih spojeva izdvojenih
iz nafte i ugljena. Zagrijava
njem ti spojevi meusobno
reagiraju, stvarajui plastiku
koja se zatim oblikuje u razli
ite predmete. Plastika moe
biti mekana ili kruta.
Spojevi od kojih se
proizvodi plastika graeni
su od vrlo malih molekula.
Zagrijavanjem se male
molekule povezuju u duge
lance i tvore velike moleku
le. Tako se, naprimjer,
molekule etilena povezuju
u duge lance i tvore jednu
vrstu plastike - polietilen.
Tvari ije molekule tvore
duge lance zovemo polimerima, pa veina plastika nosi
ime s prefiksom poli-.
Razlikujemo dvije vrste
plastike. Kod proizvodnje
termoreaktivne plastike
rastaljena smjesa izlijeva se
u kalupe, gdje se
hlaenjem ukruuje i
zadrava odreeni oblik.
Termoplastina plastika
zagrijavanjem omeka, pa
se na taj nain moe
mijenjati njen oblik.

A E M U SLUI
PLASTIKA?
Mnogo je vrsta plastike, a
svaka se upotrebljava na
drukiji nain. Plastika moe
biti mekana ili tvrda, kruta ili
podatna, prozirna ili
obojena. Zato se od plastike
izrauju najrazliitiji predme
ti, izmeu ostaloga konopci,
odjea, boje i ljepila.
Termoplastina plastika je
meka i podatna jer se njeni
dugi molekulski lanci mogu
svijati. U takvu plastiku
ubrajamo vi n i I za izradu

gramofonskih ploa, politen

za izradu filma i posuda,
polifluoroetilen za teflonsko
posue i najlon za uad.
Kod termoreaktivne
plastike se dugi lanci
povezuju i spreavaju
svijanje, pa je ona zato
tvrda i kruta. U njih
ubrajamo melamin za
izradu pribora za jelo,
tekuu plastiku to se
upotrebljava za prevlaenje
tkanine ili kao dodatak
bojama', te epoksilne smole
koje ukruivanjem lijepe
predmete. Umjetna guma
je vrsta plastike nalik gumi.
25

ZNANOST I TEHNIKA
V K A K O SE D O B I V A
UGLJEN?
Ugljen nalazimo u
podzemnim leitima. Za
vaenje ugljena iz
povrinskih slojeva
upotrebljava se povrinski
kop, dok se iz leita
smjetenim duboko pod
Zemljinom povrinom ugljen
vadi jamskim kopom.

A KAKO ZRAK POSTAJE

TEKU?
Zrak postaje teku kad se
ohladi do temperature od
oko - 200C, jer tada svi
plinovi od kojih se on sastoji
prelaze u tekuinu. Tekui
zrak se proizvodi u posebnim
strojevima to rade na
principu hladnjaka, a uva se
u termos bocama.
Tekui zrak se proizvodi
tlaenjem, odvoenjem
topline nastale pri tlaenju,
te njegovim ponovnim
irenjem. Naglim irenjem
zrak se hladi. Kad nakon
vie uzastopnih ponavljanja
postupka temperatura
zraka padne do - 200C, pli
noviti duik i kisik prelaze
u tekuinu. Postupak
se koristi za dobivanje
duika i kisika iz zraka.
Isparavanjem tekueg
zraka mogu se razdvojiti
plinovi od kojih se sastoji.
Utrcavanjem tekueg
duika moe se smrznuti
tlo, pa ga graditelji
upotrebljavaju za iskapanje
vodom isprane zemlje.
Tekui kisik se upotrebljava
kao gorivo za rakete, a
mijeanjem tekueg kisika
sa zapaljivim tvarima
proizvode se eksplozivi.
26

U sluaju otvorenog kopa

do ugljenog leita prodire
se velikim bagerom. Tada
se ugljen minira, a
odlomljeni komadi se
odvoze u postrojenja za
preradu gdje se ispiru i
razvrstavaju prema veliini.
U jamskom se rudniku
do rudne ile kopaju okna.
Rudari se voznom koarom
sputaju do ela rudnika,
gdje posebnim strojevima
reu komade ugljena i alju
ih tekuom vrpcom do
podzemnog kolosijeka.
Ugljen se vagonima prevozi
do okna, te se podie na
povrinu do postrojenja za
ispiranje i grupiranje.
Divovski ventilatori
usisavaju ustajali zrak u
tunelima i zamjenjuju ga
svjeim. Radilita se
ponekad prostiru vie
kilometara pod zemljom.
klinke

A KAKO SE
UPOTREBLJAVA U G L J E N ?
U nekim se stanovima ugljen
upotrebljava za grijanje, a u
plinari se od njega proizvodi
gradski plin. Plin se cijevima
dovodi do stanova i
upotrebljava za kuhanje i
grijanje. Od ugljena se
dobiva i koks, a koristi se i za
proizvodnju plastike, lijekova
i boja.
Koks je gorivo nastalo
zagrijavanjem ugljena u
pei. Ugljen pritom ne
izgara, ve se razlae na
koks, sirovi katran i koksni
plin. Koks se upotrebljava u
proizvodnji eljeza i elika,
sirovi katran za prevlaenje
ulica, a koksni plin kao
gorivo u stanovima i
industriji.
Meutim, katran i koksni
plin sadre korisne
kemijske spojeve. Oni se
izdvajaju i upotrebljavaju u
proizvodnji plastike, boja,
lijekova, gnojiva i
insekticida.
Neki se spojevi mogu
dobiti i drukijom obradom
ugljena. Zagrijavanjem s
vodikom, naprimjer,
nastaju ugljikovodici koji se
upotrebljavaju kao gorivo.

ZNANOST I TEHNIKA
7 K A K O RADE
ELEKTRANE?
Elektrina struja se proizvodi
u elektranama. Tamo se u
golemim generatorima
neprestano okreu veliki
magneti, stvarajui u icanoj
zavojnici elektrinu struju.
Generator pokree parna
turbina. Para nastaje u kodo
vima koji kao gorivo upotre
bljavaju ugljen ili naftu.
U kotlu se para tlai i
pregrijava. Kao gorivo se

A KAKO ELEKTRINA
STRUJA D O L A Z I U
STANOVE?
Elektrina struja tee
elektrinim vodovima do
stanova i tvornica. Struja
visokog napona prolazi
podzemnim ili nadzemnim
vodovima do transformatora
i podrunih stanica, gdje se
mijenja u struju niskog
napona koju koristimo u
domovima.

obino upotrebljava ugljen,

nafta ili plin koji se u
elektranu dopremaju
posebnim cijevima.
Meutim, u nuklearnim se
elektranama za zagrijavanje
kotla upotrebljava
nuklearni reaktor. Para
prolazi kroz turbinu i
okree njene lopatice. Tada
odlazi do rashladnih
tornjeva i kondenzira se u
vodu. Topla voda se iz
rashladnih tornjeva vraa u
kotao, pa se na taj nain
tedi voda i gorivo.

U generatoru osovina
parne turbina okree
elektromagnet. Mali
generator napaja
elektromagnet, te on
proizvodi snano
magnetsko polje. Vrtnjom
magnetsko polje prelazi
preko ice omotane oko
elektromagneta, stvarajui
u zavojnici jaku elektrinu
struju. Proizvedena struja
otjee do transformatora
gdje joj se poveava napon,
te odlazi u elektrine
vodove.

Elektrini vodovi gube

energiju ako kroz njih
protjee struja niskog
napona, pa na izlazu iz
elektrane struja prolazi
kroz transformator gdje se
njen napon povisuje na
400.000 ili vie volti. Iz
transformatora struja odlazi
u mreu visokonaponskih
elektrinih vodova koji je
razvode po okolnom
podruju.
Kad stigne do odredita,
struja jo jednom prolazi

kroz transformator i napon

joj se sniava. Tvornice
mogu preuzeti struju
napona nekoliko tisua
volti, dok se u kuanstvima
upotrebljava struja napona
izmeu 100 i 250 volti.
Transformatori za snia
vanje napona smjeteni
su u podrunim stanicama.
Iz podrunih stanica se
struja obino razvodi pod
zemnim kablovima, iako se
za vee udaljenosti mogu
koristiti i nadzemni kablovi.

ZNANOST I TEHNIKA
< KAKO SE IZ ZEMLJE
U Z I M A ENERGIJA?
Unutranjost Zemlje je vrlo
vrua, a u nekim se kraje
vima svijeta toplina iri
gotovo do povrine. Na tak
vim mjestima kroz ile u
stijenama ili rupe izbuene u
tlu izviru vrua voda ili para.
Vrua voda se upotrebljava za
grijanje kua, a para odlazi u
elektrane i sudjeluje u
proizvodnji elektrine struje.
Toplinu koja se dobiva iz
tla zovemo geotermalnom
energijom. Upotrebljava se
> KAKO RADE
VJETRENJAE?
Velike vjetrenjae s
lopaticama nalik avionskom
propeleru grade se za
opskrbu gradova i sela
elektrinom strujom.
Lopatice okreu osovinu
povezanu s elektrinim
generatorom na vrhu. Male
vjetrenjae upotrebljavaju se
za crpenje vode ili stvaranje
elektrine struje za farme.
Male vjetrenjae imaju iza
krila vjetrulju za hvatanje
vjetra i usmjeravanje krila,

dok se velike vjetrenjae u

tu svrhu koriste
automatskim upravljakim
sistemom.
Najvee vjetrenjae imaju
lopatice duge 60 metara,
podignute na tornju
visokom oko 100 metara.
Lopatice moraju biti vrlo
velike da bi se jaina vjetra
to vie iskoristila u
proizvodnji elektrine
energije. Moda e u
budunosti redovi
divovskih vjetrenjaa
obrubiti obale vjetrovitih
podruja.

< KAKO K O R I S T I M O
SUNEVU ENERGIJU?
Suneva se toplina moe
upotrebljavati kao besplatno
gorivo. Solarne ploe
postavljene na krovovima
kua hvataju suneve zrake i
griju vodu to protjee
cijevima u ploi. Na taj se
nain suneva energija
upotrebljava za grijanje vode
za pranje i grijanje.
Solarne ploe su pokrivene
staklom koje zadrava
suneve zrake. Obojene su
tamnom bojom kako bi
28

uglavnom na Islandu, u
Italiji, Novom Zelandu,
Japanu i SAD. To su
vulkanska podruja s
mnotvom toplih izvora i
gejzira gdje na povrinu
izvire topla voda. U
posljednje vrijeme za
geotermalnom energijom
tragaju i druge zemlje.
Pored iskoritavanja
prirodnih toplih izvora i
gejzira, geotermalna se
energija moe dobiti i iz
suhih toplih stijena.
Sputanjem vode kroz
buotinu stijena puca i
pretvara vodu u paru.

upijale to vie topline.

Kroz cijevi u ploi protjee
voda i zagrijava se
Sunevom toplinom. Topla
voda odlazi u spremnik ili se
vraa kroz ploe da se jo
vie zagrije. Na taj nain se
s pomou Suneve topline
moe ugrijati voda. Sun
eva energija nije uvijek
dovoljna da se ugrije sva
potrebna voda, ali je
besplatna, pa smanjuje
trokove grijanja. Neke
kue imaju izmjenjivae
topline i toplinske
spremnike u kojima se
toplina moe zadrati i
pohraniti.

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO RADE
HIDROELEKTRANE?
Hidroelektrane su
postrojenja u kojima se s
pomou vodene energije
proizvodi elektrina struja.
Grade se uz vodopade ili
visoke brane. Voda protjee
cijevima i pokree
generatore, te oni proizvode
struju. Struja nastala na ovaj
nain ne razlikuje se od one
proizvedene u drugim
vrstama elektrana.

A KAKO SE IZ M O R A
U Z I M A ENERGIJA?
Iz mora se energija moe
dobiti koritenjem morskih
mijena. Izmjenom plime i
oseke voda utjee i istjee iz
rijenog ua, to se moe
iskoristiti za pokretanje
elektrinih generatora u brani
izgraenoj na rijeci. Jedna
takva elektrana izgraena je
na rijeci Rance u Francuskoj.
Kao ni hidroelektrane,
plimne elektrane ne

Hidroelektrane mogu raditi

samo na mjestima gdje
voda ima veliki pad, jer
samo tada ima dovoljnu
snagu da pokrene
generator. Zbog toga se
nad hidroelektranama
esto grade velike brane iza
kojih nastaje jezero. U
hidroelektranama se nalaze
turbine kroz koje protjee
vodena struja i okree
lopatice. Osovina povezana
s lopaticama pokree
generator i dalje se sve

odvija kao i u drugim

vrstama elektrana.
Hidroelektrane
nastavljaju raditi i nou,
kad je potronja elektrine
struje vrlo mala. Da bi se
sprijeio gubitak energije,
neke od turbina se napajaju
elektrinom energijom, pa
slue kao crpke. One pune
spremnik iznad
hidroelektrane vodom, te
se ona danju opet koristi za
proizvodnju struje.

upotrebljavaju gorivo.
Zbog toga je proizvodnja
struje jeftinija, ali vie
sredstava treba uloiti u
gradnju. Plimne elektrane
ne mogu u vrijeme izmjene
plime i oseke proizvesti
mnogo struje, pa se u
vrijeme male potronje dio
energije upotrebljava za
napajanje crpki. One crpe
morsku vodu u ue rijeke,
stvarajui zalihu koja se
koristi kod poveane
potronje.
Plimne elektrane se mogu

graditi samo na mjestima s

velikom razlikom izmeu
plime i oseke, primjerice u
uskim estuarijima,
tjesnacima i zaljevima.
Malo je mjesta pogodnih za
izgradnju plimnih
elektrana, pa ih vjerojatno
nei biti jo mnogo. Prva je
izgraena u Francuskoj, na
rijeci Rance, a pogodna
mjesta su jo estuarij
SeVern u Engleskoj i zaljev
Fundv u Kanadi, gdje
plima dosee visinu od
16 metara.
29

ZNANOST I TEHNIKA
V OD E G A SE D O B I V A
CEMENT?

V KAKO SE G R A D E
NEBODERI?

Cement se obino dobiva od

vapnenca i gline, ali se mogu
koristiti i sve druge
karbonatne stijene i
pjeenjaci. Sastojci se
posebnim strojevima drobe u
male komadie i mijeaju, a
zatim zagrijavaju u peima.
Ohlaena smjesa se melje, te
tako nastaje cement.

Neboderi su graevine to se
uzdiu visoko u zrak. Kod
gradnje nebodera najprije se
u zemlji iskopa rupa za
temelje. Na temeljima se
gradi okvir, a tada se na
njega uvruju podovi i
zidovi.

Glavni sastojci cementa su

vapno, koje se dobiva iz
vapnenca, zatim silicij i
aluminij iz gline, iako se
katkad dodaje i eljezna
ruda. Nakon drobljenja i
mijeanja, sastojci se
stavljaju u rotirajuu pe,
gdje se nekoliko sati
zagrijavaju na temperaturi
od1500C. Na taj nain
nastaje klinker, koji se
mijea sa sadrom i melje u
prah. Sadra je mineral to
se dodaje da bi se
regulirala brzina vezanja
cementa. Mijeanjem
cementa s vodom minerali
meusobno reagiraju,
povezujui se vrstim
vezama.

A KAKO SE P R O I Z V O D I
BETON?
Beton nastaje mijeanjem
ljunka, pijeska i cementa s
vodom. Sastojci se obino
stavljaju u rotirajuu
mjealicu, ali se mogu
mijeati i lopatom. Beton je
itka masa koja se suenjem
stvrdne. Upotrebljava se u
graevinarstvu za izradu
podova i zidova, ali i za
gradnju cesta, mostova i
brana.
Beton se obino radi u
mjealici, koja se okree i
mijea sastojke. S jedne
strane mjealice nalazi se
otvor za izlijevanje betona.
Svjei beton se stavlja u
kalupe, gdje se ukruuje i
zadrava eljeni oblik. Na
taj nain se izrauju
betonske ploe, blokovi i
cijevi, ali i itave
konstrukcije. Meutim,
beton nije vrst, pa se
esto mora pojaati
elinim ipkama.

30

Temelji nebodera se rade

tako da se u tlu iskopaju
rupe i ispune betonom. Na
vrstom tlu postavljaju se
iroki i plitki temelji, tako
da se teina zgrade
rasporedi velikim
podrujem. U porozno tlo
se umeu duge betonske
osovine koje vrsto dre
neboder.
Na temeljima se podie
okvir od elinih ili
betonskih greda, u ijem se
sreditu obino nalaze
betonski stupovi za
stepenite i konstrukciju za
dizalo. Okvir i stupovi nose
svu teinu zgrade, pa
zidovi ne moraju
podravati stropove.

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO SE RUSE
VISOKE Z G R A D E I
DIMNJACI?
Strunjaci za ruenje zgrada i
dimnjaka moraju paziti da ne
otete okolne graevine.
Ponekad moraju skidati dio
po dio zgrade ili dimnjaka,
ali ih obino, da utede
vrijeme, miniraju.
Strunjaci moraju vrlo
paljivo rasporediti
eksploziv da bi se zgrada
sruila ravno dolje i da
pritom ne oteti okolne
graevine. Kad se eksploziv
aktivira, svi zidovi pucaju
istovremeno. Prije
miniranja poputaju se
nosee grede, pa se
nijedan zid ne rui prema
van. Smjer pada dimnjaka
moe se odrediti tako da se
dimnjak podupre sa

stupovima, te se tada s
jedne strane osnovice
napravi rupa. Kad se
stupovi maknu, dimnjak se
rui u eljenom smjeru.
V KAKO SE G R A D E
TUNELI?
Veina tunela se probija
velikim strojevima koji poput

divovskog svrdla bue prolaz

u tlu. Rotirajua glodalica na
prednjoj stani stroja mrvi
stijene i zemlju, dok je snani
hidrauliki mehanizmi guraju
prema naprijed. Odlomljeni
materijal se tekuim vrpcama
odvozi iz tunela.
Dok stroj za buenje kopa
prolaz u zemlji, radnici na
zidove tunela postavljaju
oplate. Zbog sigurnosti,
strojeve za buenje
pokreu elektrini motori i
hidrauliki mehanizmi to
se napajaju visokotlanom
tekuinom koja protjee
cijevima na povrini.
Stroj za buenje moe u
dobrim uvjetima za jedan
sat iskopati pet metara
zemlje za eljezniki tunel.
Napredovanje je sporije
ako se voda ili meko,
isprano tlo obruavaju u
tunel. Da se to ne dogodi,
glodalica je okruena
zapeaenim ploama.
31

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE G R A D E
MOSTOVI?
Veina mostova poiva na
velikim nosaima. Nakon to
se rijeka pregradi zidom koji
spreava prodiranje vode, u
njeno se korito uvruju
> K A K O RADI
KOMPRESIONA
BUILICA?
Kompresiona ili pneumatska
builica upotrebljava se za
probijanje povrine ceste. Na
vrhu builice nalazi se
snana lopatica nalik dlijetu,
koja mnogo puta u sekundi
udari u cestu. Pokree je
stlaeni zrak to dolazi iz
kompresora.
Kompresione builice se
tako zovu jer ih pokree

nosai. Na nosae se
postavlja most, a zatim se
neki od njih mogu ukloniti.
Na viseim mostovima se
cesta vjea na kablove
razapete meu stupovima s
obje strane rijeke.
komprimirani zrak. Kad
ue u builicu, zrak prolazi
kroz membranski ventil i
ispunjava prostor ispod
pokretnog klipa. Klip se
podie i zaljulja ventil,
putajui zrak u upljinu
iznad klipa. Stlaeni zrak
gura klip prema dolje i on
udara u lopaticu. Zrak tada
izlazi kroz ispune ventile,
a membranski ventil se
vraa u prvotni poloaj.
Zrak opet ispunjava prostor
ispod klipa i itav proces se
ponavlja.
< KAKO SE G R A D E
CESTE?
Prije gradnje ceste radnici
moraju izravnati tlo. Zatim
postavljaju osnovicu od
kamenja i ljunka i pokrivaju
je slojem betona ili
makadama (izmrvljeno
kamenje pomijeano s glinom
ili katranom). Naposlijetku
cestu prevlae katranom bitumenom ili asfaltom. Uz
cestu se moraju nainiti
kanali za otjecanje kinice.
Autoceste moraju
odolijevati gustom
prometu, pa se obino

32

Dugi mostovi se izmeu

nosaa moraju dodatno
poduprijeti. Neki imaju
lukove koji prenose teinu
mosta na potpornje sa
svake strane luka, dok se
drugi uvruju
postavljanjem eljeznih
konstrukcija iznad i ispod
ceste ili eljeznike pruge.
Gredni se mostovi
sastoje od dva dijela
poduprta nosaem na
svakom kraju mosta.
Dijelovi se u sredini
spajaju, dajui mostu veliki
raspon.

grade od cementa
pokrivenog vrstim
bitumenom. Gradske ceste
nisu toliko prometne, pa se
najee rade od ljunka i
makadama i prekrivaju
asfaltom i krhotinama
kamenja. Takve ceste se
lako mogu raskopati da se
poprave podzemni vodovi.
Ispod ceste se proteu
drenane cijevi, elektrini i
telefonski kablovi, te
vodovodne i plinske cijevi,
a ispod njih odvodni kanali
koji odnose otpadnu vodu
iz stanova do pogona za
proiavanje ili do rijeka i
mora.

ZNANOST I TEHNIKA
>

KAKO RADE R O B O T I ?

Veina robota sastoji se od

mehanike ruke opremljene
hvataljkom nalik klijetima.
U ruci se nalaze hidrauliki
motori koji je pomiu u svim
smjerovima. Robotska ruka je
povezana s kontrolnom
jedinicom to upravlja
motorima i omoguava
izvoenje odreenih
zadataka.
Svaki put kad robot izvede
neki zadatak, kontrolna
jedinica vraa robotsku
ruku s hvataljkom u isti
poloaj.
Robot najprije mora
nauiti razliite pokrete
koji su mu potrebni za rad.
Strunjaci kontrolnim
ureajem izazivaju
pojedine kretnje. U
kontrolnom ureaju nalazi
se memorija slina
raunarskoj koja pamti sve
poloaje ruke i hvataljke.
Potom robot moe s
nevjerojatnom tonou
ponavljati nauene
pokrete. Podaci u memoriji
se mogu mijenjati, pa
roboti slue za izvoenje
razliitih zadataka.

A KAKO SE G R A D E
BRANE?
Brane su velike prepreke
kojima se pregrauju rijene
doline da bi se voda
nagomilala i stvorila jezero.
Neke brane se grade

STO RADE R O B O T I ?

Roboti se uglavnom koriste

za obavljanje poslova kod
kojih se neprestano
ponavljaju isti postupci,
primjerice bojanje i varenje,
utovar i istovar robe u
tvornici ili prenoenje robe s
mjesta na mjesto.
Roboti mogu besprijekorno
tono ponavljati isti
zadatak, pa se
upotrebljavaju u industriji,
primjerice u tvornicama

automobila. Obavljaju
prilino jednostavne
poslove kao to su,
naprimjer, jednoliko
bojanje ili varenja istih
dijelova automobila.
Razvojem robotike,
roboti e moi kontrolirati
svoj rad. Danas ve postoje
roboti s vizuelnim i
dodirnim senzorima koji
izrauju i spajaju pojedine
dijelove nekog proizvoda.

od vrste glinene jezgre

okruene zemljom i
ljunkom i pokrivene
kamenjem. Ponekad u
sredini treba izgraditi zid
da bi se sprijeilo naviranje
vode kroz branu. Kao i
brane od betonskih ili kame
nih blokova, zemljane brane
su toliko teke da ih na mjestu
dri vlastita teina.
Manje, lake brane se
gomilanjem zemlje i kamenja,
podupiru stupovima koji ih
dok se druge sastoje od
dre uspravnima. Brane s
betonskih ili kamenih bloko
lukovima imaju visoke i
va. Prilikom gradnje brane
tanke svijene zidove koje
rijeni tok se najprije skree
voda upire o stijenke
izgradnjom male brane ili zida. doline, te na taj nain
spreava da brana popusti.
Zemljana brana sastoji se
33

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO SE TAVI
KOA?
Cipele i drugi koni predmeti
izrauju se od ivotinjske
koe. Najee se prerauje
govea koa, ali se moe i
svinjska, ovja, kozja, pa ak
i koa zmija i morskih pasa.
Nakon to se oisti od krzna
ili dlaka, koa se tavi da bi
se zatitila od kvarenja.
Dlake ili krzno uklanjaju se
uranjanjem koe u otopinu
vapna i struganjem. Tada se
koa obino premazuje
otopinom tanina. To je tvar
listovi

koja se izdvaja iz biljaka, a

slui za vezanje
bjelanevina u koi.
Ponekad se za tavljenje
koe umjesto tanina

upotrebljavaju kemijski
spojevi. Nakon bojanja,
koa se premazuje uljem ili
mau kako bi postala
podatna.

< KAKO SE TKA

TKANINA?

listovi se diu i sputaju. Na

taj nain unak naizmjence
prolazi iznad i ispod
osnove. Kako bi se dobili
razliiti uzorci, osnovne niti
se podiu i sputaju a
rasporeene su na razliite
naine. Namotnica vue
niti kroz tkalaki stan i
namata istkanu tkaninu.
Automatski tkalaki stan
radi na isti nain kao i
runi.

Tkanina se najee
proizvodi ispreplitanjem niti
na tkalakom stanu. Izmeu
vratila i namotnice razapnu
se osnovne niti i kroz njih se
unkom provlae potke. Na
taj se nain osnova i potke
meusobno isprepliu.
Osnovna nit namotana je
na vratilu. Njeni krajevi se
provlae kroz oice kotlaca
na icanim okvirima
listovima. Provlaenjem
unka kroz osnovne niti,
> KAKO RADI
PATENTNI Z A T V A R A ?
Metalni zatvarai imaju na
unutranjem rubu svake
trake niz malih zubaca, dok
su trake plastinih
obrubljene malom petljom.
Kad povuemo kliznik, zupci
ili petlje ulaze jedni u druge.
Na metalnom zatvarau se
izmeu zubaca nalaze
pravilni razmaci. Kliznik je s
donje strane suen, pa se
njegovim povlaenjem
zupci spajaju. Zubac s
jedne trake ulazi u prostor
34

meu zupcima na drugoj

traci i patentni zatvara se
zatvara. Kad kliznik
povuemo prema dolje,
razdjelnik na njegovom
vrhu razdvaja zupce.
Ploice na oba kraja
patentnog zatvaraa
spreavaju kliznik da
otpadne, iako su neki
zatvarai tako oblikovani da
se u potpunosti razdvajaju
izvlaenjem jednog niza
zubaca iz donje ploice.
Plastini patentni zatvarai
imaju umjesto zubaca
spiralne petlje, ali u osnovi
rade na isti nain.

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE P R E D U
TEKSTILNA VLAKNA?
Tkanine se izrauju od niti
dobivenih predenjem
tekstilnih vlakana. Prirodna
vlakna potjeu od biljnih ili
ivotinjskih dlaka, dok se
umjetna proizvode od
plastike. Vlakna se najprije
eljanjem dijele u trake,
koje se tada valjaju i suu u
niti.
Umjetna vlakna se
proizvode od plastinih
zrnaca. Zrnca se tope i
protiskuju kroz otvore u
sapnici tvorei filamente.
> KAKO SE P R O I Z V O D I
LONARSKA R O B A ?
Lonarska roba obuhvaa sve
predmete izraene od gline,
primjerice zdjele, vreve ili
opeke. Posude i drugi glineni
proizvodi oblikuju se dok je
glina jo vlana i mekana, a
zatim se sue i peku u
posebnoj pei.
Za oblikovanje gline veina
lonara upotrebljava
lonarsko kolo. Rukama
oblikuju posudu, a nogom
upravljaju okretanjem kola.
Ruke i kljun se izrauju
posebno i privruju na
oblikovanu posudu dok je
glina jo vrlo mekana. Neki
glineni proizvodi oblikuju
se rezanjem ili utiskivanjem
gline u kalup.

Oni se zatim valjaju i reu

u vlakna.
Nit se prede
provlaenjem trake
umjetnih ili prirodnih
vlakana (primjerice pamuka
ili vune) kroz valjke. Oni se
brzo okreu i izvlae
vlakna. Istovremeno ih
suu i meusobno
isprepliu, tvorei nit. Nit
odlazi do motovila rotirajueg okvira to
ornata nit oko unka i
pritom je jo jednom sue.
Tada je nit spremna za
tkanje.

Glina se prije peenja

mora posuiti. Posue se
moe premazati
pocaklinom koja stvara
sjajnu prevlaku. Pocaklina
se esto stavlja tek nakon
peenja, ali u tom sluaju
posue treba jo jednom
ispei. Lonarski predmeti
se prije ili nakon
pocakljivanja mogu obojati.
Najljepe glineno posue
izrauje se od porculana.
Bijele je boje i kroz njega
se probija svjetlost. Jedan
od glavnih sastojaka
porculana je kaolin ili
kineska glina.
Lonarska roba se u
velikom broju proizvodi u
tvornicama. Strojevi
oblikuju glinene predmete,
ukraavaju ih i prevlae
pocaklinom.
35

ZNANOST I TEHNIKA
< KAKO SE P R O I Z V O D I
TINTA?
Tinta koju koristimo u
nalivperu obino se izrauje
mijeanjem vode s
raznobojnim pigmentima ili
bojama. Kod pisanja voda
isparava, a na papiru ostaju
pigmenti ili boja. U tinti za
flomastere i kemijske olovke,
boje ili pigmente pomijeani
su s brzo hiapljivom
tekuinom.

A KAKO RADI KEMIJSKA

OLOVKA?
Kemijska olovka sadri
uloak s tintom. To je tanka
cijev na ijem se vrhu nalazi
otvor zatvoren kuglicom.
Kad piemo olovkom, njen
vrh prelazi po papiru i
kuglica se okree. Tinta se
lijepi za kuglicu i prelazi na
papir.
Za kemijske olovke koristi
se posebna vrsta tinte koja
se u dodiru sa zrakom sui.
Zbog toga se tekst napisan

kemijskom olovkom ne
razmazuje. Istog trena kad
olovku dignemo s papira,
tinta na kuglici se osui i
zatvara otvor na vrhu cijevi.
Tinta vie ne moe istjecati,
niti se ostatak u uloku sui.
Veina kemijskih olovaka
ima na jednom kraju
dugme koje gura uloak s
tintom prema naprijed i
ponovnim pritiskom ga
vraa u prijanji poloaj.
Pritiskom na dugme,
vodilica se okree i pomie
uloak, a opruga ga dri na
mjestu.

Pigment je obojeni prah to

prekriva povrinu papira,
dok su boje obojene tvari
koje papir upija.
Tiskarska tinta dobiva se
mijeanjem pigmenata s
posebnim uljem ili lakom
koji olakavaju lijepljenje
pigmenta za papir. Za
izradu crne tiskarske tinte
obino se koristi crni
ugljeni pigment. To je
njean crni prah nalik ai.
Obojeni pigmenti i boje to
se upotrebljavaju za
tiskarsku i druge vrste tinte
dobivaju se od razliitih
kemijskih spojeva.

> KAKO BRIE

GUMICA?
Gumicom moemo ukloniti
tragove grafitne olovke s
papira. Olovka na povrini
papira ostavlja sloj grafitnih
estica. Te su estice ljep
ljive, pa se lijepe za gumicu.
Mekana gumica ostaje ista
jer se pri brisanju skida
njen vanjski sloj. Za
brisanje tragova kemijske
olovke ili nalivpera valja
upotrijebiti tvrdu gumicu.
Ona ne skuplja estice
tinte, ve skida povrinski
sloj papira.
36

Daktilografi pogreke
briu na drukiji nain.
Postoje posebne bijele boje
koje se vrlo brzo sue i
prekrivaju pogreku. Tada
daktilograf pomakne papir
za jedno mjesto unazad i
ponovno otipka ispravno

slovo. Pored toga, mogu se

koristiti i bijelim papirom ili
trakom koja pogreno
otipkano slovo prekriva
istim slovom, ali ovaj puta
bijele boje.

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO RADE
POKRETNE STEPENICE?
Eskalatore ili pokretne
stepenice nalazimo u velikim
trgovinama i robnim kuama.
Stepenice se kreu brzinom
od oko etiri metra u
sekundi. Povezane su s
beskonanim lancem to se
neprestano kree, a na kraju
se podvlae pod lanac i
vraaju na poetak.

KAKO RADI D I Z A L O ?

Kabina za prijevoz ljudi i

tereta objeena je na
elinom kablu. Elekrini
motor okree kolotur i na
njega se namata kabel. Na
drugom kraju kabla nalazi se
veliki uteg kojeg zovemo
protuteom. Jednako je teak
kao i kabina, te odrava
ravnoteu.
Uteg je uvijek u ravnotei s
kabinom, tako da
elektromotor podie samo
teinu putnika. Kabina se
podie i sputa po
vodilicama u oknu za
dizalo. Upravljaka ploa u
kabini zaustavlja motor kod
odreenog kata i upravlja
otvaranjem i zatvaranjem
vrata.
Dizalo ima vie
sigurnosnih ureaja koji
spreavaju nezgode u
sluaju pucanja kabla.
Sigurnosno ue povezano s
kabinom okree regulator.
Ako se okree prebrzo,
regulator ukljuuje ureaje
za usporavanje i
zaustavljanje kabine.
Zakae li i taj ureaj,
odbojnik na dnu okna
ublaava pad.

Svaka stepenica eskalatora

ima kotae koji prolaze
tranicama. U kosom dijelu
su tranice poloene jedna
pored druge i svaka je
stepenica uzdignuta iznad
one prethodne.
Na poetku i kraju
stepenice se izravnavaju da
bi se ljudi mogli popeti ili
sii s eskalatora. Ovdje se
tranice razmiu i vrhovi
stepenica se poravnavaju.
Osim lanca i stepenica,
motor nizom zupanika
pokree i ogradu.

A K A K O RADI APARAT
ZA GAENJE POARA?
Aparat za gaenje poara
hladi i prekriva vatru
tekuinom, parom ili pjenom
i taj nain je gasi. Najei su
aparati koji trcaju vodu. Plin
koji nastaje u aparatu stvara
visoki tlak, te voda izlazi
kroz mlaznicu.
U aparatu za gaenje
poara vodom nalazi se
boca sumporne kiseline i
otopina nartij bikarbonata.
Prije upotrebe aparat valja
okrenuti naopako ili udariti
njime o neku vrstu
podlogu. Pritom se boca sa
sumpornom kiselinom
otvori ili slomi i kiselina se
mijea s otopinom natrij
bikarbonata. Istog trena u
aparatu nastaje velika
koliina ugljik dioksida, pa
otopina pod visokim
tlakom trca kroz mlaznicu.
Vatra uzrokovana kvarom
elektrine instalacije ili
kemijskim spojevima ne
smije se gasiti vodom.
Vatrogasci tada koriste
aparate koji trcaju gustu
paru ili pjenu.
37

ZNANOST I TEHNIKA
komadu papira, koji se zatim
u posebnim strojevima ree i
presavija.

A K A K O SE TISKAJU
NOVINE?
Novine se tiskaju na golemim
tiskarskim strojevima koji

mogu otisnuti vie milijuna

primjeraka. U tiskarski stroj
se uvlai divovski svitak
papira. itave novine se
tiskaju na jednom dugakom

> K A K O SE P R O I Z V O D I
PAPIR?
Papir se najee radi
ispreplitanjem drvenih
vlakana ili estica. Meutim,
moe se raditi i od tkanine.
Drvo i tkanina se mijeaju s
vodom i pretvaraju u kau,
koja se zatim rasprostire u
tanki sloj i sui.
Papir se proizvodi u velikim
tvornicama. U tvornici se
komadi drveta valjaju i
melju, te se mijeaju s
vodom dok ne nastane
kaa. Kaa se moe dobiti i
zagrijavanjem komadia
tkanine i drveta s
kemijskim spojevima.
Nakon to joj se dodaju
sredstva za - izbjeljivanje i
razliiti dodaci (primjerice
ljepilo koje papir ini
vrim), kaa se
rasprostire na metalno sito.
Voda otjee kroz otvore, a
na situ ostaje sloj papira.
Taj se sloj na kraju provlai
kroz valjke koji sue papir i
glaaju njegovu povrinu.

Razliite vrste papira,

primjerice svileni papir ili
papir za pisanje, dobivaju
se iz razliitih kaa.

38

U veini tiskara nalazimo

strojeve koji od
tamparskih slova slau
pojedine redove nekog
lanka. Gotovi redovi se
zajedno sa slikovnim
blokovima umeu u okvire,
te tako nastaje stranica.
Potom se izrauje kalup
stranice i iz svakog se
kalupa izlijeva nekoliko
tiskarskih ploa. U nekim
se tiskarnama tiskarske plo
e izrauju elektron
skim ili fotografskim
metodama. Ploe se privruju na tiskarske valjke,
tako da svaki tiskarski stroj
moe otisnuti itave novine.

A KAKO RADI
ETVEROBOJNI
TISKARSKI STROJ?

etverobojni tiskarski stroj

sadri etiri tiskarske ploe
privrene na valjke. Kad
se slike tampaju u vie
boja, za svaku osnovnu
lako izgledaju vrlo arene,
boju (crvenu, utu, plavu i
slike u bojama u knjigama i
crnu)
valja izraditi poseban
asopisima tiskane su u samo
klie ili film, po kojem se
etiri boje. Tiskarski stroj
zatim izrauje ploa.
nanosi zasebno crvenu, utu,
plavu i crnu boju. Te boje se
Okretanjem valjka na
na nekim mjestima prekla
plou se nanosi boja.
paju, pa slika izgleda viebojno. Prelaskom valjka preko

papira otiskuje se jedna

boja. Papir prolazi ispod
etiri valjka i na njemu
ostaju etiri razliita otiska,
koji zajedno daju viebojnu
sliku. Kod ofsetnog ili
plonog tiskarskog stroja
slika se prenosi na ofsetni
valjak te je on otiskuje na
papir.

> KAKO SE U V E Z U J U
KNJIGE?
Uvezivanje knjige
podrazumijeva povezivanje
stranica i uvrivanje
korica. Stranice su podijelje
ne u arke nalik tankim
knjigama. Arci se poredaju
odgovarajuim redoslijedom
i zaiju vrstim koncem, a
zatim se lijepe korice.
Nakon to se arci
meusobno saiju, na njih
se obino privruju
zalisci. Tada se hrbat knjige
zalijepi da bi listovi vrsto
stajali, a listovi se
poravnaju noem. Knjiga se
stavlja u okvir, a hrbat joj
se zaobljuje ekiem. Na
hrbat se, zatim, lijepi
zaglavna vrpca koja daje
knjizi vrstou.

Nakon svega se
privruju korice. Korice
se mogu zalijepiti na
zaliske i tada presvui
tkaninom ili koom, a

mogu se napraviti i
odvojeno, te uvrstiti na
zaliske. Na kraju se na
korice otiskuju autorovo
ime i naslov.
39

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO RADI
TELEPRINTER?
Teleprinter je vrsta pisaeg
stroja koji se upotrebljava za
prenoenje pisanih poruka
telefonom. Umjesto
govorenja na telefon, poruka
se ispisuje na teleprinteru.
Slova se pretvaraju u
elektrine impulse i kroz
telefonske ice odlaze do
drugog teleprintera, gdje se
ispisuje poruka.

Telefonski sistem koji se

upotrebljava za povezivanje
teleprintera naziva se telex.
Svi teleprinteri ukljueni na
telex mreu pozivaju se
biranjem njihovog broja.
Telex je koristan za
prenoenje pismenih
poruka.
Meutim, danas se sve
vie koriste raunala. Ona
se takoer mogu povezati
telefonom, a poruke se
prenose znatno bre nego
teleprinterom.

A KAKO RADI PISAI

STROJ?
Na pisaem stroju nalazi se
niz tipki oznaenih slovima,
brojevima i drugim
znakovima. Pritiskom na
neku tipku na papiru se
otiskuje odreeni znak.
Glava s tiskarskim slovom
udara o traku s tintom i traka
na papiru ostavlja oznaku.
Opruga povlai valjak i papir
se pomie na sljedei poloaj.
Svaka tipka je sistemom
poluga i opruga povezana s
odgovarajuom glavom. Na
glavi se nalaze dva tiskarska
slova (jedno veliko i jedno
malo), broj i znak ili dva
znaka. Pritiskom na
mjenja skup tipki s
polujem se podie i
sputa, tako da glava udara
samo jednim slovom. U
elektrinom pisaem stroju
glave i valjak pomie
elektini motor.
Neki pisai strojevi
nemaju slovne poluge s
glavama, ve su sva slova,
brojevi i znakovi
rasporeeni na kugli nalik
loptici za golf. Pritiskom na
tipku, kugla se okree u
odgovarajui poloaj i
udara o traku.
40

V KAKO SE NA
DEPNOM RAUNALU
P R I K A Z U J U BROJEVI?
Brojevi na displeju depnog
raunala sastavljeni su od
razliito rasporeenih ravnih
linija. Sve linije zajedno daju
broj osam. Linije su icama

povezane s elektronskim
mozgom. Kad elektrini
impulsi stignu do linija, one
zasvijetle i na displeju se
pojavljuje broj.
Dvije su razliite vrste
displeja. Na LED displejima
su brojevi sjajni, obino
crvene boje, dok su oni na
LCD displejima sliniji
brojevima napisanim na
papiru. Kratica LED
oznaava light- emitting
diodes (svijetlee diode),
koje prolaskom elektrine
struje emitiraju svjetlost.
Kratica LCD znai liquid
crystal display (displej s
tekuim kristalom). Takav
displej troi vrlo malo
energije. Linije svakog
broja sadre tekui kristal
kojt ovisno o elektrinom
signalu proputa ili
zaustavlja svjetlost.

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI STRO] ZA
KOPIRANJE?
Stroj za kopiranje
upotrebljavamo za brzo
umnoavanje pojedinih
stranica knjige ili nekog
drugog dokumenta. Stranicu
stavimo na staklenu plou i
pritisnemo dugme. Stroj je
osvjetljava i od estica
tamnog praha stvara njenu
kopiju.
Dvije su glavne vrste
fotokopirnih aparata.
Kserografski strojevi za
kopiranje upotrebljavaju
obian papir, dok za
elektrostatske on mora
imati posebnu prevlaku.
U kserografskom stroju
za kopiranje slika stranice
se projicira na rotirajui
bubanj s fotoosjetljivom
povrinom i na njemu se
stvara razliiti elektrini
naboj. Na bubanj se nanosi
V KAKO SE NA
RAUNALIMA
O B R A U J E TEKST?
Uz odgovarajui program,
raunalo moe raditi kao

tamni prah zvan toner, koji

se lijepi za nabijene
dijelove povrine stvarajui
na bubnju sliku stranice.
Prolaskom papira ispod
bubnja toner prelazi na
papir. Na kraju se papir
zagrijava da bi se toner
dobro uvrstio.

U elektrostatskom stroju
za kopiranje stranica se
projicira izravno na papir i
nabija njegovu povrinu.
Papir prolazi kroz toner i na
njegove nabijene dijelove
se lijepe estice, stvarajui
kopiju stranice.

pisaa maina. Rijei koje

upisujemo na tastaturi
pojavljuju se na ekranu, a
kasnije se ispisuju na papir
Moe se ispisati onoliko
kopija koliko je potrebno.
Tekst se po potrebi moe

mijenjati, a pritom nije

potrebno ponovno tipkati
cijeli tekst.
Raunalo radi kao
elektrina pisaa maina, ali
ima i neke prednosti. Sve
rijei koje napiemo na
tastaturi pohranjuju se u
memoriji i mogu se svakog
trenutka pozvati i ispisati
na pisau. Tekst se najprije
ispisuje na ekranu, pa se
moe provjeriti jesu li sve
rijei tono napisane. Tada
raunalo ispisuje
besprijekorno toan tekst u
onoliko primjeraka koliko
je potrebno.
Na raunalu se, takoer,
mogu automatski unijeti
neke promjene. To je
posebno korisno za pisanje
velikog broja pisama u
kojima se razlikuju samo
imena i adrese. Pored toga,
raunalo moe provjeriti
ima li u tekstu pogreaka.
41

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO U L I M E N I M
DUHAKIM
INSTRUMENTIMA
NASTAJE Z V U K ?
Svirai limenih instrumenata,
primjerice trube, stavljaju
usnice na usnik, vrsto ih
stisnu i puu kroz otvor u
sredini. Usnice titraju i titraji
se prenose na zrak u trubi,
stvarajui zvuk. Meu limene
duhake instrumente
ubrajamo trombon, rog,
bastubu i bas trubu.
Na limenim duhakim
instrumentima se razliiti

A KAKO SE S V I R A J U
DRVENI DUHAKI
INSTRUMENTI?
Da bi na drvenom duhakom
instrumentu poput klarineta
proizveli zvuk, svirai ustima
obuhvaaju usnik i upuhuju
zrak. Stup zraka u klarinetu
poinje titrati, stvarajui
zvuk. Razliiti tonovi nastaju
pritiskom na zaklopce to
zatvaraju otvore na
instrumentu.
Podjela duhakih
instrumenata na limene i
drvene nije posve tona,
42

tonovi dobivaju pritiskom na

zaklopce ili ventile. Time se
otvaraju ili zatvaraju pojedini
dijelovi cijevi, zrani stup se
produava ili skrauje, a
zvuk postaje nii ili vii.
Obino na instrumentima
postoje svega tri zaklopca ili
ventila, i pritiskanjem svih
kombinacija dobiva se samo
sedam tonova. Trombon ima
povlaak, ali i njegovim po
micanjem nastaje samo se
dam tonova.
Vei broj tonova dobiva
se stezanjem i oputanjem
usnica. Svira moe bez
koritenja zaklopaca ili

povlaka proizvesti niz

harmonijskih tonova. Takvi
se tonovi koriste i na rogu,
koji nema ventila. Dobri
svirai mogu na taj nain
odsvirati vrlo visoke tonove.
Za izvoenje tonova koji
se nalaze izmeu harmonij
skih tonova koriste se
zaklopci, ventili ili povla
ak. Da bi izveo odgovara
jui ton, svira limenog
duhakog instrumenta mora
paziti na stisnutost usnica,
pritisnuti odgovarajui zaklopac ili postaviti povlaak u
odgovarajui poloaj.

jer se saksofon i flaute,

koje ubrajamo u drvene,
instrumente, najee rade
od metala. Tonija je
podjela prema vrsti usnika
ili piska. Kod flauta se usnik
nalazi sa strane.
Upuhivanjem zraka rubovi
otvora poinju titrati, te
zrani stup u cijevi
proizvodi zvuk. Slino se
dogaa i u blokflauti, ali na
njoj svira upuhuje zrak
kroz usnik, te on prelazi
preko ruba otvora u cijevi.
Drugi drveni duhaki
instrumenti imaju u usniku
jezice. Prolaskom zraka

kroz usnik, jezici zatitraju

i zrani stup u instrumentu
proizvodi zvuk. Klarinet i
saksofon imaju samo jedan
jeziac, a oboa, engleski
rog i fagot dva.
Razliiti tonovi dobivaju
se zatvaranjem i otvaranjem
otvora na cijevi, ime se
skrauje i produava
duljina zranog stupa koji
titra u instrumentu.

ZNANOST I TEHNIKA
< Z A T O HARFISTI
KORISTE PAPUICE?
Promatrate li orkestar dok
svira, primijetit ete da
harfisti osim prebiranja ica
pritiu i papuice. One
okreu okrugle ploice s
dvije izboine koje
prihvaaju ice, pa se
njihovim pritiskanjem moe
odsvirati vie tonova.
Harfa koju viamo u
orkestru nema dovoljno
ica da se na njoj odsviraju
svi potrebni tonovi. Na
icama se moe odsvirati
> KAKO NA I C A N I M
INSTRUMENTIMA
NASTAJE Z V U K ?
iani instrumenti imaju
vrste ice koje proizvode
zvuk. Na gitari se ice trzaju
prstima, dok se drugi iani
instrumenti, primjerice
violina, elo ili kontrabas,
obino sviraju gudalom.

samo niz tonova koji

odgovaraju onima na
bijelim klavirskim tipkama.
Ostale tonove (poput
onih na crnim tipkama)
harfisti izvode koristei
papuice. Ploice se okreu
tako da izboine skrauju i
produavaju duljinu
vibrirajue ice, pa tonovi
postaju za pola tona vii ili
nii.
Postoji sedam papuica,
svaka se koristi za jedan
ton u nizu od A do G.
Pritiskom na papuicu D,
naprimjer, sve D ice
postaju Dis.

povrina strune produava

titranje. Jaim trzanjem ili
povlaenjem gudala prema
dolje titranje postaje
snanije, pa je zvuk
glasniji.
Zvuk koji nastaje
titranjem ica nije glasan.
Titraji se sa ica prenose na
uplje tijelo instrumenta,
pa zvuk postaje glasniji.

Na svim icanim
instrumentima zvuk nastaje
titranjem ica. Kad se
pobude trzanjem, ice
titraju vrlo kratko, dok
povlaenjem gudala gruba
< KAKO U O R G U L J A M A
NASTAJE Z V U K ?
Kad orgulja pritisne tipku na
orguljama, kroz neke od
svirala poinje strujiti zrak.
Svaka svirala izvodi drukiju
notu. Takve orgulje nalazimo
u crkvama, dok na
elektrinim zvuk izlazi iz
zvunika.
Na crkvenim orguljama
zrak obino dolazi iz
elektrinog mijeha.
Pritiskom na tipku otvara se
ventil i u svirale ulazi zrak,
strujei preko ruba otvora

u cijevi ili preko metalnog

jezika. Oni titraju, titraji se
prenose na zrani stup i
tako nastaje zvuk.
U sviralama razliite
duljine nastaju razliiti
tonovi. Orgulja pomou
registarskih tipki usmjerava
zrak u odreeni niz svirala i
tako dobiva razliite
zvukove. Na elektrinim
orguljama tipke nalikuju
prekidaima koji ukljuuju
elektrine generatore
zvuka..Oni proizvode
elektrine impulse koji
odlaze do zvunika.

43

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO JE G R A E N A
GITARA?
Gitare se izrauju od drveta,
a najbolje su one izraene
rukom. Tijelo gitare je uplje.
Titraji se sa ica prenose na
zrak u tijelu, te u njemu
takoer nastaje zvuk i izlazi
kroz zvuni otvor ispod ica.

A KAKO RADI
ELEKTRINA GITARA?
Elektrina gitara ima ice kao
i obina, ali one ne
proizvode zvuk. Trzanjem
ica u pikapu smjetenom
ispod ica nastaje elektrini
signal. On putuje do pojaala
i zvunika te se ondje
pretvara u zvuk.
Budui da ice ne
proizvode zvuk, elektrina
gitara ne mora imati uplje
tijelo. ice su nainjene od
metala.
Na gitarama s
magnetskim pikapom
metalne ice titraju iznad
magneta. Zbog toga se
magnetsko polje mijenja i u
zavojnicama oko pikapa
nastaje elektrini signal.
Na nekim gitarama je uz
kobilicu na icama
privren tlani pikap.
Titraji se sa ica prenose na
pikap, te u njemu nastaje
elektrini signal. Jaina
signala ovisi o jaini trzaja,
pa gitaristi mogu zvuk
uiniti tiim ili glasnijim.

44

Na kobilici gitare
privreno je sedam ica
od metala ili ovjih crijeva.
Provuene su kroz gornje
sedlo u glavi, a podeavaju
se s pomou zateznih
vijaka.
Vrat gitare graen je od
tvrdog drveta na kojem su
privrene metalne trake
prijenice. Prijenice
sainjavaju hvataljku.
Pritiskanjem ica o
prijenice dobivaju se
razlici tonovi. Akustina

gitara se moe pretvoriti u

elektrinu ako se na nju
privrsti pikap.

> KAKO RADI

SINTESAJZER?
Sintesajzer stvara
elektronsku muziku. Na
njemu se koritenjem
kontrolnog ureaja moe
izvesti mnotvo razliitih
zvukova. U sintesajzeru
nastaju razliiti elektronski
signali koji se u zvuniku
pretvaraju u zvuk.
Sintesajzer moe oponaati
druge instrumente ili
proizvesti niz vlastitih
tonova. Veina sintesajzera
se svira na klavijaturi, ali
najprije treba podesiti
dugmad na kontrolnom
ureaju da se dobije
odgovarajui zvuk.
Kontrolni ureaj upravlja
elektronskim strujnim
krugovima u sintesajzeru.
Oni stvaraju elektrine
impulse razliite snage, koji
odlaze do pojaala i
zvunika. Impulsi potiu

titranje membrane u
zvuniku, te tako nastaje
odreeni zvuk.
Osim preko klavijature,
na sintesajzeru se moe
svirati pomou raunala.
U raunalo najprije treba
unijeti odgovarajue
podatke.

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO U K L A V I R U
NASTAJE Z V U K ?
Pritiskom na klavirsku tipku
bati se pomie prema
naprijed i udara o icu.
Glava batia obloena je
pustom, a ice su metalne.
Batii potiu titranje ica,
stvarajui zvuk. Kad pustimo
tipku, na icu se naslanja
prigunik i zaustavlja titranje.
Svaka tipka na klavijaturi
povezana je s udarnim
mehanizmom sastavljenim
od nekoliko drvenih
poluga. Pritiskom na tipku
podie se udarni jeziak i
bati udara o icu.
Istovremeno se sa ice
podie prigunik, te ona
poinje titrati. Dok je tipka
pritisnuta, zubac dri bati
uza icu, tako da je moe
vrlo brzo ponovno udariti.
Kad otpustimo tipku,
udarni jeziac se sputa, a
bati se udaljuje od ice.

A E M U SLUE
KLAVIRSKE PAPUICE?
Veina klavira ima dvije
papuice. Lijeva utiava
zvuk, a desna ga produava.
Kad pritisnemo desnu
papuicu, zvuk se uje jo
neko vrijeme nakon to
pustimo tipku.
Lijeva papuica na razliite
naine utiava zvuk.
Obino se njenim
pritiskom batii za srednje i
dublje tonove pomiu malo
ustranu. Ti tonovi imaju
dvije do tri ice. Kad
< KAKO NA B U B N J U
NASTAJE Z V U K ?
Bubanj se sastoji od koe
razapete na okviru. Koa od
udarca zatitra i stvara zvuk.
Titraji se prenose na okvir i
zrak, te se njihovi zvukovi
mijeaju s onima koje isputa
koa.
Zvukovi se na bubnju
razlikuju po nainu udarca.
S pomou batia se dobiva
otar zvuk, dok se rukama
ili mekanim batiem mogu
izvesti prigueniji tonovi.
Zvuk ovisi i o veliini

stisnemo papuicu, batii

udaraju samo jednu icu,
pa je zvuk tii.
Na nekim se klavirima svi
batii pribliavaju icama.
Pritiskom na tipku batii
prelaze manju udaljenost,
pa je udar slabiji i zvuk tii.
Desnom papuicom
podiemo prigunike sa
ica. ice zvue sve dok
tonovi ne utihnu.

bubnja. Na veoj su koi

tonovi dublji i buniji, a na
manjoj vii.
Na malom su bubnju
razapete dvije koe izmeu
kojih se nalazi niz ica. Kad
udarimo gornju kou, ice
lupkaju po donjoj koi i
daju zvuku otrinu.
U orkestrima najee
viamo timpane. Na
timpanima se zatezanjem i
oputanjem koe mogu
izvesti razliiti tonovi.

45

ZNANOST I TEHNIKA

A ZATO SVIJETLEE
BOJE SVIJETLE U
MRAKU?
Svijetlee boje na svjetlu
upijaju svjetlosnu energiju, a
u mraku je oslobaaju. Tu

osloboenu energiju vidimo

kao blagi sjaj. Kad se sva
energija pohranjena u boji
oslobodi, sjaj nestaje.

energija njenih molekula.

Meutim, u mraku se viak
energije trenutano gubi.
Svijetlea boja ne oslobaa
energiju odjednom, ve
postupno, to u tami
vidimo kao blagi sjaj.
Neke tvari svijetle i
danju. Kao i svijetlee boje,
one upijaju svjetlosnu
energiju. Istog trenutka je
isputaju u obliku
jednobojne svjetlosti, pa se
zato florescentne boje
doimaju sjajnima.

Obasjavanjem neke tvari

svjetlou poveava se

> KAKO SE I Z R A U J U
KIPOVI?
Kipari mogu isklesati kip iz
komada kamena ili drveta,
odlamajui ekiem i
dlijetom komadie
materijala. Za metalne
kipove se najprije oblikuje
glineni model i po njemu se
izrauje kalup. U kalup se
ulijeva rastaljeni metal, te
tako nastaje kip.
Kipari moraju vrlo paljivo
klesati kamen ili drvo da ne
odlome preveliki komad.
Na kraju oprezno poliraju
kip da bi mu povrina
postala glatka i sjajna.
Izrada metalnog kipa je
obino jednostavnija jer
kipar prvo izrauje glineni
model, oblikujui mekanu
glinu. Model se moe
mijenjati dodavanjem ili
uklanjanjem komadia
gline. Glineni lik se iznutra
podupire ugraenim
icanim okvirom. Na kraju
se prema modelu izrauje
kalup, te se u njemu
izlijeva metalni kip.

A KAKO SE I Z L I J E V A J U
KIPOVI I MODELI?
Prilikom izrade metalnih
kipova najprije se izrauje
glineni model, a oblaganjem
modela gipsom dobiva se
kalup. Iz kalupa se tada
ukloni glineni lik i na njegovo
mjesto se stavlja jezgra. Na
kraju se u prostor izmeu
gipsa i jezgre lijeva rastaljeni
metal.
Za izlijevanje metalnih
kipova esto se primjenjuje

46

metoda s voskom. U kalup

od gipsa izlijeva se sloj
vrueg voska koji, kad se
ohladi, zadrava oblik
kalupa.
uplji votani lik smjeta
se u kutiju za izlijevanje i
ispunjava i okruuje sitnim
pijeskom. Pijesak prijanja
uz vosak, tvorei kalup.
Tada se u kalup ulijeva
rastaljeni metal. Vosak se
rastapa i otjee iz kalupa, a
njegovo mjesto ispunjava
metal. Hlaenjem metala
nastaje uplji metalni kip.

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE I Z R A U J U
MOZAICI?
Mozaici su slike i uzorci na
zidovima ili podovima.
Sastoje se od tisua obojenih
kockica rasporeenih tako da
tvore sliku. Umjetnik najprije
izrauje skicu, a zatim prema
njoj slae kockice u vlanu
buku.
Mozaici se najee
izrauju od keramike.
Keramika se izree na
komadie odreene
veliine i po potrebi oboji.
STO JE KLISE?
Klie ili obrazac je negativni
otisak na metalnoj ploi. Na
ploi se najprije izrezbari
crte, zatim se na nju nanosi
boja i naposlijetku se slika
otiskuje na papir. Taj
postupak zovemo
kliiranjem.
Metalna ploa za kliiranje
prekrivena je slojem
posebne glazure. Umjetnik
otrim, iljastim alatom

Moe se koristiti i staklo, a

lijepi se uzorci dobivaju i
slaganjem kamenia.
Prije izrade mozaika na
papiru se nacrta skica, a
zatim se na vlanoj buci
oznauju obrisi slike. Tada
se u buku umeu obojene
ploice. Kad se buka osu
i, prostor izmeu ploica
se ispunjava rijetkom
bukom ili malterom.
Da bi se taj postupak
ubrzao, neki mozaici se
slau od blokova ploica
uvrenih na nekom
mekom materijalu.
urezuje na ploi sliku,
skidajui pritom glazuru i
izlaui, metal.
Izrezbarena ploa uranja
se u posudu s kiselinom.
Glazura titi metal od
kiseline, a na mjestima gdje
je glazura skinuta kiselina
izjeda metal i stvara utore.
Tada se na plou nanosi
boja, te ona ispunjava
utore. Pritiskom papira na
plou, boja iz utora prelazi
na papir, stvarajui otisak
klieja.

A K A K O SE P R O I Z V O D E
BOJE?
Boje se sastoje od obojenog
praha - pigmenta, i tekuine
poput ulja. Nanoenjem boje
na neku povrinu tekuina se
stvrdne i vee pigmente.
Vodene boje su mjeavina
pigmenata i vode. Kad voda
ispari, pigmenti ostaju
zaljepljeni na papiru.
Boje se proizvode
provlaenjem pigmenata i
tekueg sredstva za vezanje
kroz valjke. Gustoa i
nijansa boje mijenjaju se
ovisno o koliini tekuine i
pigmenata.
Za uljane i zatitne boje
kao vezivo se esto
upotrebljava sredstvo koje
se izdvaja iz prirodnih ulja
ili sintetskih smola
napravljenih poput
plastike.
Neke boje sadre otapala
koja isparavaju, ostavljajui
na papiru sloj smole s
pigmentima. Emulzije se
sastoje od sintetskih smola
pomijeanih s vodom. Kad
se boja osui, na povrini
ostaje sloj smole.

47

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO NASTAJE
FOTOGRAFIJA?
Kad pritisnemo dugme,
svjetlost obasjava film u
fotoaparatu i mijenja ga.
Uranjanjem u posebne
tekuine, ili razvijae film se
razvija i na njemu se
pojavljuje slika.
Crno-bijeli filmovi
pokriveni su slojem
srebrnog jodida ili
srebrnog bromida, dok
filmovi u boji imaju
nekoliko takvih slojeva. U
dodiru sa svjetlou srebrni
bromid ili srebrni jodid
djelomino se pretvaraju u
srebro. Kad razvijemo film,
osvijetljeni dijelovi se do
kraja mijenjaju u srebro, a
neosvijetljeni jo uvijek
sadre spoj srebra koji se
uklanja. Srebro tvori tanki
crni sloj na filmu, stvarajui
negativnu sliku. Na takvoj
slici su svijetli dijelovi
tamni, a tamni su svijetli.
Na kraju se od negativa
izrauju fotografije. Na
njima su tamni dijelovi
tamni, a svijetli su svijetli.

48

A KAKO U
F O T O A P A R A T U NASTAJE
SLIKA?
Lea s prednje strane
usmjerava sliku predmeta na
film u unutranjosti
fotoaparata. Kroz trailo
moemo vidjeti sliku koju e
fotoaparat snimiti. Pritiskom
na dugme, u fotoaparat ulazi
svjetlost i na filmu nastaje
slika.
Svjetlosne zrake to dolaze
od predmeta ispred kamere
se prolaskom kroz leu
lome i na filmu projiciraju
sliku tog predmeta. Na
filmu nastaje obrnuta slika,
ali se prilikom razvijanja
ispravlja. Kad pritisnemo
dugme na fotoaparatu,
zaslon se na djeli sekunde
otvara i izlae film
svjetlosti. To se odvija tako
brzo da predmeti u pokretu
izgledaju kao da miruju.
Neke lee imaju otvor
koji se poveava i
smanjuje, kontrolirajui
koliinu svjetlosti to ulazi
u aparat. Ako prizor koji
fotografiramo nije dobro
osvijetljen, otvor je posve
otvoren.

A KAKO RADI
SVJETLOMJER?
Svjetlomjer nam pokazuje
osvijetljenost predmeta koji
slikamo. Svjetlost se u
svjetlomjeru mijenja u
elektrinu struju i pokree
brojanik, te na njemu
vidimo kako valja podesiti
brzinu zaslona i otvora na
lei da dobijemo dobru
fotografiju.
Svjetlomjer sadri elije
osjetljive na svjetlost koje
pretvaraju svjetlosne zrake
u elektrinu struju ili
mijenjaju jainu struje to
protjee od male baterije u
kameri do elija. U oba
sluaja ulaskom svjetlosti u
svjetlomjer pojaava se
jakost struje. Struja pomie
iglu, pa na njoj moemo
provjeriti osvijetljenost
predmeta koji slikamo.
Prema poloaju igle
moemo odrediti kako
namjestiti zaslon i otvor da
bi se film ispravno
osvijetlio i da dobijemo
lijepu fotografiju.

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI
BLJESKALICA?
U sijalicama etvrtaste
bljeskalice nalaze se metalne
zavojnice ili listii i cijevi s
ugljenom prainom. Kad
pritisnemo dugme na
fotoaparatu, opruga udara o
cijev i pali ugljenu prainu.
Zavojnica ili listi se ugriju,
uzrokujui bljesak svjetlosti.
Sijalice su ispunjene
kisikom, pa zavojnica ili
listi trenutano
sagorijevaju uz vrlo jak
bljesak. Budui da je
svjetlost ukasta, za film u
V KAKO SE RADE
DIJAPOZITIVI?
Filmovi u boji imaju tri sloja
koji reagiraju na utu, crvenu
ili plavu boju nekog prizora.
Dijapozitiv u boji takoer
sadri uti, crveni i plavi sloj.
Na nekim mjestima se slojevi
preklapaju, stvarajui sve
ostale boje.
Film u boji nainjen je od
tri sloja fotoosjetljive
emulzije koja sadri spoj

boji se upotrebljavaju
sijalice u plavom omotau
koji mijenja svjetlost u
bijelu.
Neke sijalice rade na
elektrinu struju. Prekida
u fotoaparatu ukljuuje
sijalicu u istom trenutku
kad se otvara zaslon.
Sijalice se napajaju
energijom iz baterija.
Za razliku od etvrtaste,
elektronska bljeskalica se
moe neprestano
upotrebljavati. Ona sadri
cijev koja prolaskom
elektrinog naboja snano
bljesne.

srebra. Kad se film izloi

svjetlosti, svaki sloj reagira
na odreenu boju. U filmu
se nalazi i uta prozirna
vrpca koja omoguava
razlaganje bijele svjetlosti
na pojedine boje. Prilikom
razvijanja dijapozitiva
srebro nastalo na
osvijetljenim dijelovima
filma zamjenjuje se utom,
crvenom i plavom bojom, a
uta vrpca se uklanja. Kad
gledamo dijapozitiv, kroz
njega prolazi bijela

svjetlost. uta, crvena i

plava boja se na nekim
mjestima preklapaju i daju
sve ostale boje. uti i plavi
sloj, naprimjer, zajedno
daju zelenu boju. Crna
nastaje preklapanjem svih
triju boja, a bijela kad su
sva tri sloja bezbojna.
Fotografije u boji se, kao i
dijapozitivi, sastoje od
utog, crvenog i plavog
sloja.

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO RADI FILMSKI
PROJEKTOR?
Film se sastoji od dugakog
niza slika. Prolaskom filma
kroz projektor, pojedine slike
se osvjetljavaju i lea ih
projicira na ekran. Slike se
izmjenjuju tako brzo da
dobivamo dojam kretanja.
Kinematografski film se
projicira brzinom od 24
slike u sekundi, dok su
kuni projektori neto

A KAKO RADI FILMSKA

KAMERA?
U filmskoj kameri se, kao i u
fotoaparatu, nalazi film.
Meutim, u filmskoj se
kameri svake sekunde snimi
nekoliko slika. Dok film
prolazi ispred objektiva,
zaslon se neprestano vrlo
brzo otvara i zatvara,
stvarajui na filmu niz slika.
Snimljeni film se razvija i
prikazuje na ekranu.
U veini kamera
upotrebljavaju se filmske
kasete. One sadre
50

sporiji. Zupci u projektoru

zahvaaju niz rupica s obje
strane filma i vuku sliku do
prozoria. Ovdje se slika
na trenutak zaustavlja i
osvjetljava, te je lea
projicira na ekran. Zupci
povlae film i kod
prozoria se zaustavlja
sljedea slika. Izmeu
svjetiljke i filma nalazi se
rotirajui zaklopac ije
lopatice prikrivaju
pomicanje filma.
Kod zvunih filmova

svjetlost prolazi kroz

zvunu traku i udara u
stanice osjetljive na
svjetlost, te one odailju
elektrine signale razliite
jakosti. Signali odlaze do
pojaala i zvunika, te u
njima nastaje zvuk.
Ponekad se zvuk snima
na magnetsku vrpcu nalik
onoj koju upotrebljavamo
u kasetofonima.

dugaku filmsku vrpcu koja

obino traje nekoliko
minuta. S jedne strane
kasete nalazi se otvor kroz
koji film ulazi u prozori.
Kuka za povlaenje filma
zahvaa rupice i zaustavlja
jednu po jednu sliku ispred
prozoria. Kad se kuka
pomakne prema nazad,
film se zaustavlja i zaslon se
nakratko otvara. Zaslon se
moe povezati s jedinicom
za automatsku kontrolu
ekspozicije. Kad se zaslon
zatvori, kuka ponovno
zahvaa film i pred
prozoriem se zaustavlja

sljedea slika.
U mnogim se filmskim
kamerama zaslon sastoji od
rotirajueg polukruga. Da
bi se dobio usporeni film,
brzina filma se prilikom
snimanja uveava, tako da
se svake sekunde osvijetli
vie slika. Meutim, u
projektoru se film uvijek
projicira istom brzinom.
Zbog toga film dulje prolazi
kroz projektor nego kroz
kameru, pa se kretanje na
filmu usporava.
Smanjenjem brzine
snimanja kretanje se
ubrzava.

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE S N I M A J U
CRTANI F I L M O V I ?
Kad gledamo crtani film, ini
nam se da se crtei kreu.
Ustvari, u svakoj sekundi
> KAKO RADI
MIKROFON?
Zvuni valovi stvaraju u
mikrofonu elektrine signale
koji zatim odlaze do pojaala
i zvunika.
U mikrofonu zvuni valovi
udaraju u tanku plou koju
zovemo membranom, te
ona titra istom brzinom kao
zvuni valovi. Povezana je s
ureajem u kojem titraji
izazivaju nastanak
elektrinih signala razliite
jakosti.
U kristalnom mikrofonu
piezoelektrini kristal
vrpca

vidimo 24 razliite slike, te

tako dobivamo dojam
kretanja. Svaki crte se
zasebno snima posebnom
filmskom kamerom.

Svaki crte se zasebno

snima na stolu za
animaciju. Crte se postav
lja na stol i iznad njega se
uvrsti kamera. Crtai ne
crtaju cijeli crte na svakom
listu, ve pojedine dijelove
slike crtaju na zasebnim
prozirnim folijama.
Postavljanjem folije s nekim
likom na foliju s
pozadinom dobiva se
cjelovit crte.
Za izradu crtanih filmova
mogu se upotrebljavati i
raunala. Umjetnici
posebnom olovkom crtaju
na elektrinoj ploi, a
raunalo samo unosi boje.

reagira na dodir membrane

i stvara signal. Mikrofon s
pokretnom zavojnicom
sadri malu zavojnicu
razapetu meu polovima
magneta. Kad membrana
zatitra, u zavojnici nastaje
elektrini signal.
Slino rade i mikrofoni s
vrpcom, ali oni umjesto
zavojnice imaju metalnu
vrpcu. Kondenzatorski i
ugljeni mikrofoni se
napajaju elektrinom
strujom. Ugljena zrnca
titraju i mijenjaju struju,
stvarajui signal.

< KAKO SE P R O I Z V O D E
G R A M O F O N S K E PLOE?
Prilikom snimanja ploa, u
studiju se glazba najprije
snimi na matinu vrpcu.
Prema vrpci se izrauje
matrica, otac, a potom i
kalup, majka. Tlaenjem
komada plastike izmeu
kalupa dobiva se
gramofonska ploa.
Matina vrpca snimljena u
muzikom studiju sadri
dva kanala. Pojaala prenose

signale od pojedinog kanala

do otre igle to klizi
povrinom okrugle lakploe i uzrezuje na njoj
utore, stvarajui oca.
Svaka stijenka utora
predstavlja zapis jednog
kanala. Galvaniziranjem
oca i Ijutenjem stvore
nog metalnog sloja dobiva
se majka, na kojoj se na
mjestima gdje su na ocu
bili uto'ri nalaze izboine.
Na kraju se tlaenjem
komada plastike izmeu
dva kalupa izrauje ploa.
51

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO RADI
GRAMOFON?

A KAKO U Z V U N I K U
NASTAJE Z V U K ?

A KAKO RADE STEREO

UREAJI?

Kad na gramofonu elimo

sluati glazbu, iglu uvrenu
na pikapu sputamo na
plou. Okretanjem ploe igla
klizi njenim valovitim
utorima i titra. Pikap reagira
na titraje i odailje elektrine
signale, te oni kroz pojaalo
dolaze do zvunika i
pretvaraju se u zvuk.

Zvunici pretvaraju signale iz

kasetofona, gramofona, radio
ureaja ili televizora u zvuk.
U zvuniku se nalazi
unjasta opna od materijala
slinog plastici, povezana sa
zavojnicom i magnetom. Kad
do zvunika stigne elektrini
signal, magnet pomakne
zavojnicu, te opna zatitra i
proizvodi zvuk.

Da bismo mogli sluati stereo

plou ili kasetu, potrebna su
nam dva zvunika. Glazba se
na plou ili kasetu snima u
dva dijela ili kanala. Signali s
prvog kanala odlaze do
lijevog, a s drugog kanala do
desnog zvunika, te nam se
ini kao da se zvukovi ire
meu zvunicima.

Postoje dvije vrste

gramofonskih pikapa.
Kristalni pikap sadri
piezoelektrini kristal
povezan s gramofonskom
iglom. Prolaskom kroz
utore igla titra i neprestano
pomie kristal, potiui
stvaranje elektrinih
signala.
Magnetski pikap sadri
male iane zavojnice koje
titraju meu polovima
magneta i generiraju
elektrine signale. Neki
gramofoni imaju vlastito
pojaalo i zvunike, dok se
drugi moraju povezati s
kasetofonom.

52

Elektrini signal mijenja

elektrino polje zavojnice.
Okolni magneti privlae i
odbijaju zavojnicu. Tako
izazivaju titranje koje se
prenosi na membranu.
Zavojnicu i magnet zajedno
nazivamo sustavom za
pobuivanje membrane.
Zvunici esto imaju vie
takvih sustava - veliki
proizvode duboke
zvukove, a mali visoke.
U elektrostatskom
zvuniku titranje
membrane ne potie
magnetsko polje, ve
elektrostatska sila.

U studiju se glazba du
matine vrpce snima na dva
kanala, lijevi i desni. Na
svaki kanal snima se jedan
dio zvukova. Instrument
koji se uje samo na
lijevom kanalu snima se
samo na lijevom
mikrofonu, dok se pjeva,
kojeg ujemo na oba,
snima i na lijevom i na
desnom mikrofonu.
Na ploi je svaki kanal
zapisan na jednoj stijenci
utora. Stereo gramofon ima
na pikapu dva kristala ili
zavojnice u kojima nastaju
dva signala i odlaze do
zvunika.

ZNANOST I TEHNIKA
V K A K O RADI
KASETOFON?
Kasetofon radi mijenjajui
zvune valove u magnetske.
Zvuk se du vrpce biljei kao
magnetski zapis. Kad sluamo
muziku, magnetski zapis se
ponovno pretvara u zvuk.
Na kasetofon se obino
prikljuuje mikrofon, iako
ga mnogi kasetofoni imaju
ugraenog. On pretvara
zvuk u elektrine signale

A K A K O SE SNIMAJU
KASETE?
Kao i kod snimanja ploa,
glazba se u studiju najprije
snima na matinu kasetnu
vrpcu. Ona se tada vrlo brzo
reproducira, a ubrzani
zvukovi se biljee na vrpcu.
Ta se vrpca dalje upotreblja
va za umnoavanje kaseta.
Snimanje vrpce velikom
brzinom omoguuje brzu
izradu kopija. Kopije
matine kasetne vrpce i

koji se pojaavaju u
pojaalu i odlaze do glave
kasetofona. Glava se sastoji
od iane zavojnice
omotane oko eljeznog
prstena s malim otvorom.
Glava reagira na signal i
stvara magnetsko polje, te
se vrpca koja prolazi ispred
nje magnetizira. Kad
sluamo kasetu, vrpca
ponovno prolazi ispred
glave, te njeno magnetsko
polje potie zavojnicu,
stvarajui u njoj signal.

Signal kroz pojaalo odlazi

do zvunika prikljuenog
na kasetofon.
U veini kasetofona se
nalazi ista glava i za
snimanje i za reprodukciju.
Meutim, najkvalitetniji
ureaji imaju jednu glavu
za snimanje, a drugu za
reprodukciju. Prilikom
snimanja zvuka na vrpcu,
druga glava brie sve ranije
zapise stvarajui magnetsko
polje koje uklanja
magnetizam.

vrpce koja se
upotrebljavaju za izradu
kaseta su jednako ubrzane.
Kad se kaseta reproducira
normalnom brzinom,
glazbu ujemo onako kako
je prvotno snimljena.
Kasete imaju dvije strane.
S jedne strane se glazba
snima du gornjeg dijela
vrpce, a s druge du donjeg.
Kad sluamo glazbu,
kasetofonska glava uvijek
ita zapis s gornjeg dijela.
Da bismo sluali drugu stra
nu, kasetu valja okrenuti.

Obje strane kasete

snimaju se istovremeno. Na
kopiji osnovne vrpce, koja
se koristi za izradu kaseta,
snimljene su obje strane:
jedna je zapisana od
poetka prema kraju, a
druga od kraja prema
poetku. Kad okrenemo
kasetu, magnetski zapis se
ita u ispravnom smjeru.
Kad kasetu stavimo u
kasetofon, zupci na
kolutima s trakom prionu
uz vitlo koje ih okree.
53

ZNANOST I TEHNIKA
V K O L I K O DALEKO
DOPIRU RADIO
VALOVI?
Valovi za prijenos televizijske
slike putuju od predajnika do
antene u ravnoj liniji i
prelaze samo onu udaljenost
koliko iznosi od predajnika
do horizonta. Meutim,
valovi za radio prijenos
mogu se kretati iza
horizonta, a neki ak prate
zakrivljenost Zemlje.

A KAKO RADI
G R A D S K A RADIO-VEZA?
Gradski kanal nam
omoguuje da razgovaramo
putem radija. Za to nam je
potreban mali primopredajnik. Kad govorimo u
mikrofon, predajnik odailje
radio valove to se ire u
krugu od nekoliko kilome
tara. Sve osobe s primopredajnikom mogu na tom
podruju uti poruku i na nju
odgovoriti. Tada zvuni
valovi iz njihovog ureaja
dolaze do naeg prijemnika.
Da se radio stanice ne bi
mijeale, svaka odailje
signale razliitih frekvencija.
Frekvencije odreenog
opsega grupiraju se u
radio-veze, od kojih svaka
ima drugaiju namjenu.
U mnogim je zemljama
gradska radio-veza
namijenjena privatnoj
upotrebi. Radio-veza je
podijeljena na vie kanala,
a signali su preslabi da bi se
daleko irili. Zato gradsku
radio-vezu moe koristiti
mnogo ljudi, a da se
meusobno ne ometaju.
Gradska radio-veza je vrlo
popularna meu vozaima
automobila i kamiona.
54

Dugaki radio valovi (niske

frekvencije) prelaze
horizont i zaobilaze
planine. Ovisno o snazi, ti
signali mogu prijei oceane
i kontinente.
Kratki se valovi (visoke
frekvencije) ne lome na taj
nain, ve putuju
pravocrtno, a u gornjim se
slojevima atmosfere
reflektiraju nazad prema
Zemlji. Na taj nain obilaze
itav svijet. Televizijski se
signali alju do
komunikacijskih satelita u
orbiti. Probijaju se kroz
atmosferu, a satelit ih
usmjerava nazad prema
Zemlji. U svemiru radio
signali prelaze vrlo velike
udaljenosti.

A KAKO RADI
TELEVIZIJSKA KAMERA?
U televizijskoj kameri slika
nastaje u fotoosjetljivoj cijevi
koja pretvara svjetlost u
elektrine impulse. Kad
impulsi stignu do
televizijskog ureaja, na
njegovom se ekranu
pojavljuje slika.
Objektiv televizijske
kamere projicira sliku pred
sobom u posebnu
elektronsku cijev. Kamere
u boji sadre tri
elektronske cijevi koje
reagiraju na crvenu, plavu
ili zelenu svjetlost.
Polarizirajua zrcala ili
prizme rastavljaju
svjetlosnu sliku na tri boje.
Pojedine boje padaju na
fotoosjetljivu plou,
stvarajui na osvijetljenim
mjestima elektrini naboj.
Pritom se na stranjoj strani
ploe javlja suprotni naboj,
te tvori elektronsku sliku
predmeta. Po elektronskoj
slici se u strogo odreenim
linijama usmjeruje mlaz
.elektrona. Njegova jakost
ovisi o veliini naboja
pojedinog dijela elektron
ske slike, te tako nastaju
razliiti video signali.

ZNANOST I TEHNIKA
V

KAKO RADI R A D I O ?

Radio prima nevidljive radio

valove koje odailje
predajnik. U studiju se
glazba ili govor pretvaraju u
elektrine impulse, a oni se u
predajnoj anteni mijenjaju u
radio valove. Prijemna
antena hvata radio valove, a
radio ureaj ih opet pretvara
u zvuk.
Predajnik odailje valnosilac odreene
frekvencije. Frekvenciju

A KAKO TELEVIZIJSKA
SLIKA STIE U NAE
DOMOVE?
U televizijskom studiju
kamere proizvode elektrine
signale. Nastali signali odlaze
do televizijskog predajnika
smjetenog nedaleko naih
domova. Tamo ih predajna
antena pretvara u radio
valove koji se ire zrakom.
Prijemna antena prikljuena
na televizijski prijemnik
hvata valove, a televizor ih
ponovno pretvara u sliku.

mjerimo hercima (Hz). Valnosilac nastaje slanjem

elektrinog signala
odreene frekvencije u
predajnu antenu. Njihova
frekvencija je toliko visoka
da pobuuje titranje
elektrona u atomima
metalne antene i stvara
radio val te frekvencije.
Meutim, val-nosilac se
najprije mijea sa zvunim
signalom nastalim u studiju
s pomou mikrofona. Zbog
toga se val-nosilac mijenja
tako da nosi zvuk kao

promjenu svoje jakosti ili

frekvencije. Stigavi do
prijemne antene, valnosilac pobuuje elektrone
u njenim atomima i stvara
slabi elektrini signal iste
frekvencije.
U radio prijemniku bira
kanala (tuner) odreuje
prijemnu frekvenciju, a
demodulator odvaja valnosilac, ostavljajui samo
zvuni signal.

Signali od studija do
predajnika obino putuju
zemnim vodovima, ali se za
slanje signala na vee
udaljenosti mogu
upotrebljavati i radio veze.
Za potrebe velikih gradova
dovoljan je jedan televizijski
stup. Meutim, radio valovi
kojima se prenose slike s
udaljenou gube na jakosti,
pa se u udaljenijim
mjestima postavljaju predaj
nici ponavljai, tzv.
repetitori. Obino svaka
kua ima vlastitu antenu

smjetenu na krovu ili na

samom televizijskom ureaju.
Televizijska slika i zvuk
prenose se valom
nosiocem na isti nain kao i
kod radija. Televizijski se
program moe prenositi i s
pomou svemirskih
satelita, ali su za to
potrebne posebne velike
tanjuraste antene. Do
mnogih domova program
dolazi kablovima. U tom
sluaju se slike i zvukovi ne
prenose radio valovima,
ve izravno kablovima.
55

< K A K O RADI
TELEVIZOR U BOJI?
Pogledate li izbliza sliku
televizora u boji, vidjet ete
da je sastavljena od mnotva
sitnih crvenih, zelenih i
plavih tokica ili crtica.
Gledano s vee udaljenosti,
te se tri boje mijeaju,
stvarajui itavu paletu boja.

A KAKO RADI
TELEVIZOR?
Televizijska antena skuplja
signale koje iri predajnik i
provodi ih do katodne cijevi
u TV ureaju. U cijevi se
prema ekranskim linijama
ispaljuju mlazovi elektrona
(sitnih elektrinih estica).
Pogoene tokice u linijama
zasvijetle, tvorei sliku.
Signal uhvaen u anteni je
kopija video signala
nastalog u kameri. Kad
stigne do kontrolnog
ureaja elektronskih

topova, oni ispaljuju

mlazove elektrona prema
ekranu. Na mjestu gdje
mlaz udari u stranju stranu
ekrana pojavljuje se
osvijetljena tokica.
Mlaz prolazi ekranom
slijedei istodobno iste
linije kao u televizijskoj
kameri, te tako gradi sliku.
Slika se obnavlja 25 do 30
puta u sekundi, pa
dobivamo dojam kretanja.
Zvuk nastaje na isti nain
kao i u radio ureaju.

Kamera u boji stvara tri

video signala koji odgova
raju crvenom, zelenom ili
plavom dijelu svjetlosti sni
manog prizora. Televizor u
boji prima te tri vrste sig
nala i alje ih do tri elektron
ska topa u katodnoj cijevi.
Oni prema ekranu ispaljuju
tri zrake, od kojih svaka
predstavlja odreenu boju.
Ekran se sastoji od
mozaika fluorescentnih
tokica ili crtica koje pri
udaru mlaza elektrona
zasvijetle crvenom, zele
nom ili plavom svjetlou.
Da bi se na pojedinim mjes
tima pojavila odgovaraju
a boja, mlazovi prolaze
kroz otvore u zaslonu sa
stranje strane ekrana.
Kutovi izmeu mlazova i
otvora su tako podeeni da
mlaz do fluorescentne
toke ispravne boje.

> KAKO RADI V I D E O

UREAJ?
Video ureajem moemo
snimiti televizijski program
na video kasetu. Video
kaseta sadri vrpcu nalik
onoj u audio kaseti. Na njoj
se zapisuju signali uhvaeni
TV antenom.
Video ureaj biljei du
vrpce video signale u
obliku magnetskog zapisa.
Sadri glave za snimanje i
za reprodukciju nalik
onima u kasetofonima, ali
preko njih vrpca prelazi
56

znatno bre.
Ustvari, vrpca se ne
pomie bre, ali se glava
bre okree. Vrpca je
omotana oko rotirajueg
bubnja na kojem su
poloene dvije glave.

Prolaskom bubnja du
trake, glave se brzo okreu,
zapisujui video signale u
nizu dijagonalnih kanala.
Zvuk se biljei u ravnom
kanalu du jednog kraja
trake.

ZNANOST I TEHNIKA
< TO JE VIDEO-DISK?
Video-disk je u potpunosti
nalik gramofonskoj ploi, ali
se na njemu pored zvukova
biljee i slike. Za gledanje
filma snimljenog na videodisku potreban nam je
poseban ureaj prikljuen na
televizor.
Na video-disku se ne moe
snimati program, ve ga
upotrebljavamo samo za
gledanje onoga to je
snimljeno u studiju.
Postoji vie razliitih
sistema video-diskova.
> KAKO RADI
AKVALUNG?
Akvalungom se koriste
ronioci da bi mogli slobodno
plivati pod vodom. Ronilac
na leima nosi boce s
komprimiranim zrakom koji
kroz cijevi prolazi do usnika.
Na taj nain ronilac moe
pod vodom udisati zrak.
Da bi ronilac mogao lako
disati, tlak zraka mora biti
jednak tlaku vode oko
njegova tijela. Zbog toga se
u usniku nalazi savitljiva
opna koja se prilikom

Neki na povrini imaju

urezane spiralne utore
kojima prolazi igla poveza
na s pikapom. Na njime se
video signal zapisuje kao
niz elektrinih naboja koje
igla prepoznaje.
Druga slina vrsta nema
utore, ve se zapis ita
voenjem elektrode nad
spiralnim tragovima du
kojih su na povrini ploe
utisnute udubine.
Trea vrsta, prikazana na
slici, upotrebljava za itanje
spiralnih tragova lasersku
zraku.

disanja pomie i podeava

tlak zraka.
Kod udisaja se tlak zraka
u usniku smanjuje, pa tlak
vode gura opnu prema
naprijed. Opna pomie
polugu koja otvara ulazni
ventil na cijevi povezanoj s
bocama, te zrak ulazi u
ronioevo tijelo.
Prilikom izdisaja zrani
tlak gura opnu prema
natrag, zatvarajui pritok
zraka. Otvara se ispuni
ventil kroz koji zrak izlazi u
vodu.

< KAKO RADI

PADOBRAN?
Otvoreni padobran se poput
kupole nadvija nad
padobrancem. Njegova
velika povrina opire se
strujanju zraka i usporava
pad. Smjer pada moe se
donekle kontrolirati
povlaenjem konopaca
privrenih na kupoli.
Padobran je paljivo sloen
u naprtnjai zajedno s
pomonim padobranom
koji za sobom povlai
glavnu kupolu. Ponekad se

na kupoli nalaze otvori za

kontrolu prolaza zraka.
Otpor zraka se ponitava s
teinom padobranca, pa on
pada jednoliko i tlo
dodiruje brzinom od oko
etiri metra u sekundi. To
je jednako kao da skoimo
sa zida tek neto vieg od
jednog metra. Prilikom
prizemljenja padobranac
povlai ruicu za brzo
oslobaanje. Neki su
padobrani etvrtasti i imaju
krilca to omoguuju
padobrancu da upravlja
padom.

57

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI
MAGNET?
Svaki se magnet sastoji od
mnotva magnetica. To nisu
zasebni predmeti, ve vrlo
sitni dijelovi koji i sami
djeluju poput magneta. U
magnetu se ti magnetski
dijelovi slau u nizove.
Magnetske dijelove zove
mo elementarnim magnetima.
Nemagnetizirane tvari
takoer sadre elementar
ne magnete, ali su njihovi
polovi okrenuti u razliitim
smjerovima i magnetizmi
im se ponitavaju, pa tvar
nema stalni magnetizam.
Meutim, kad se tvar
namagnetizira snanim
magnetskim poljem,
elementarni magneti se
posloe u redove tako da
im magnetska sila djeluje u
istom pravcu.
Kad slomimo ili preree
mo magnet, svaki komad
zadrava magnetska svoj
stva jer elementarni magne
ti ostaju poredani u nizovima.
Magnetizam elementarnih
magneta uzrokovan je
djelovanjem elektrona koji,
kruei oko jezgre
(sredita) pojedinih atoma,
stvaraju magnetsku silu.

A TO JE M A G N E T S K O
POLJE?
Svaki magnet ima magnetsko
polje. To je nevidljiva sila
koja privlai eline
pribadae i sline predmete.
Ono je, takoer, razlog zato
se magneti privlae ili
odbijaju.
Svaki magnet ima sjeverni
(S) i juni (J) pol. Koji je pol
sjeverni a koji juni, saznat
ete objesite li magnet o
nit. Magnet e se okretati
sve dok se sjeverni pol ne
usmjeri prema sjeveru, a
< KAKO ELEKTRINA
STRUJA PROTJEE
ICOM?
Elektrina struja je protok
vrlo sitnih estica, elektrona,
kroz icu. Svaki elektron ima
vrlo slabi, jedinini elektrini
naboj. Kad elektroni stignu
do potroaa, na njemu se
pojavljuje napon. Da bi
elektrina sijalica svijetlila,
kroz icu svake sekunde
mora protei oko dva
milijuna milijuna milijuna
elektrona.
Elektroni dolaze iz izvora

58

juni prema jugu.

Izmeu dva pola ire se
nevidljive magnetske
silnice koje sainjavaju
magnetsko polje. Kad
pribliimo dva magneta,
njihova magnetska polja
djeluju jedno na drugo.
Privlae se samo suprotni
polovi magneta, dok se
istoimeni odbijaju.
Zemljino magnetsko
polje iri se izmeu
magnetskih polova,
prekrivajui itavu Zemljinu
kuglu. Zbog toga se kompasova igla uvijek okree
prema Sjevernom polu.
elektrine struje, primjerice
baterija ili generatora u
elektranama. Svaki elektron
ima negativni elektrini
naboj. Elektroni naputaju
negativni pol i prolaze
icom do pozitivnog pola,
zatvarajui strujni krug.
Elektroni protjeu samo
kroz metale kao to su,
naprimjer, bakar ili eljezo,
jer atomi metala imaju u
vanjskoj ljusci slobodne
elektrone. Slobodni
elektroni prelaze s jednog
atoma na drugi, pa
elektrini naboj moe vrlo
brzo tei kroz icu.

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI
AKUMULATOR?
Akumulator je obnovljivi
izvor elektrine struje. Sastoji
se od ploa uronjenih u neku
kiselinu. Kiselina mijenja
kemijski sastav ploa i na taj
nain proizvodi struju.
Punjenjem akumulatora
proces tee u suprotnom
smjeru i vraa ploama
prvobitni kemijski sastav.
U akumulatoru su ploe
rasporeene u parovima.
Jedna je nainjena od
spuvastog olova, a druga
od olovnog oksida. Parovi
su uronjeni u otopinu
sumporne kiseline.
Pojedine ploe su
meusobno izolirane
separatorima. Skupine
ploa su odijeljene
pregradama i sainjavaju
lanke akumulatora.
V KAKO RADI
ELEKTRINI M O T O R ?
Elektrini motor okree neku
osovinu, primjerice osovinu
kotaa djeje elektrine
eljeznice. Protokom
elektrine struje, iana

Sve olovne ploe

povezane su jedna s
drugom i s negativnim
polom akumulatora, dok su
ploe od olovnog oksida
prikljuene na pozitivni
pol. Struja nastaje kad
sulfatna kiselina reagira s
zavojnica u motoru se
magnetizira. Magnet okree
zavojnicu, a ona osovinu.
Elektrina struja odlazi iz
baterije do zavojnice
smjetene izmeu polova
magneta. Zavojnica stvara

ploama, pa se olovo i
olovni oksid mijenjaju u
olovni sulfat. Elektroni
osloboeni na olovnoj
ploi teku prema ploi od
olovnog oksida, stvarajui
elektrinu struju.
magnetsko polje iji se
polovi zakreu prema
polovima magneta. Sjeverni
pol zavojnice se pomie
prema junom polu
magneta, a juni prema
sjevernom. Kao posljedica
tog meusobnog
djelovanja magnetskih
polja zavojnica se zakree.
Kad polovi zavojnice
dou do magnetskih
polova suprotnog
predznaka, struja u
zavojnici promijeni smjer.
Tu promjenu izaziva
komutator. Promjenom
smjera struje mijenja se i
magnetsko polje zavojnice.
Juni pol postaje sjeverni,
pa zavojnicu sada provlae
magnetski polovi koji su je
ranije odbijali.
Na taj se nain zavojnica
neprestano okree. Svakih
pola okreta komutator
mijenja smjer struje.

59

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI
TRANSFORMATOR?
Transformator mijenja napon
elektrine struje. U
transformatoru struja ulazi u
zavojnicu, te ona stvara
magnetsko polje. Pod
utjecajem magnetskog polja
u sekundarnoj se zavojnici
stvara izmjenina struja.
Transformator povisuje ili
sniava napon izmjenine
struje. To je elektrina
struja koja mnogo puta u
sekundi mijenja smjer toka.
Transformatori se
upotrebljavaju za stvaranje
struje vrlo visokog napona,
koja se moe provoditi na
velike udaljenosti. Prije
nego to stigne u stanove,
struja ponovno prolazi kroz
transformator i napon joj se
sniava.
Kad ue u primarnu

zavojnicu transformatora,
izmjenina struja stvara na
zatvorenoj eljeznoj kotvi
magnetsko polje koje prati
promjene struje. Polje
presijeca sekundarnu

jako magnetsko

A KAKO RADI
ELEKTROMAGNET?

protjee elektrina struja,

ipka postaje jaki magnet.

Elektromagnet je vrsta
magneta koji radi pod
utjecajem elektrine struje.
Njegovo se magnetsko polje
moe ukljuiti i iskljuiti.
Sastoji se od iane zavojnice
obavijene oko eljezne
ipke. Kad kroz zavojnicu

eljezna jezgra proizvodi

mnogo jae magnetsko
polje nego sama zavojnica.
To se dogaa zato to
zavojnica megnetizira
eljezo istog trenutka kad
kroz nju pone tei struja.
Meutim, eljezo ne ostaje

60

zavojnicu, te se u njoj
stvara nova izmjenina
struja.

magnetizirano kad se struja

iskljui, ve se odmah
demagnetizira.
Veliki elektromagneti se
koriste na dizalicama za
podizanje i prenoenje
starog eljeza. Kad kroz
zavojnicu tee struja,
elektromagnet skuplja
eljezo i dizalica ga prenosi
na eljeno mjesto. Tada se
struja iskljui i eljezo pada
na zemlju.
Elektromagneti se
upotrebljavaju i za
stvaranje jakog magnetskog
polja u mnogim elektrinim
strojevima, primjerice
elektrinim motorima i
generatorima. Oni mogu
stvoriti i izmjenino
magnetsko polje, ovisno o
jaini struje kojom se
napajaju. Zbog toga
elektromagnete nalazimo u
elektrinim napravama za
mjerenje, kasetofonima i
zvunicima.

ZNANOST I TEHNIKA
V KAKO RADI
TRANZISTOR?
Tranzistore nalazimo u svim
elektrinim strojevima poput
televizora i radio ureaja.
Oni pojaavaju slabu
elektrinu struju, a mogu je
takoer ukljuivati i
iskljuivati.
Tranzistor se sastoji od tri
sloja tvari koju zovemo
poluvodiem. Tanki
sredinji sloj naziva se
bazom, a dva vanjska,
deblja sloja odailjaem i
sabiraem.
Struja protjee od
odailjaa do sabiraa, ali je
baza zaustavlja. U bazu
ulazi slabi elektrini signal i
mijenja njen napon. Ako se
taj signal poveava, baza
proputa vie elektrine
struje. Suprotno tome, kad
se signal smanjuje, baza
zaustavlja protok struje.
Zbog toga se protok
struje kroz tranzistor
mijenja ovisno o jakosti
signala koji ulazi u bazu.
Ako je struja jaa od
signala, tranzistor pojaava
signal. Ako je signal jednak
nuli, kroz tranzistor ne
protjee struja.

A KAKO Ml KROI P O V I
M O G U BITI TAKO MALI?

A KAKO SE P R O I Z V O D E
MIKROIPOVI?

U svim elektronskim
ureajima, primjerice
depnom raunalu, nalazimo
mikroipove sastavljene od
mnogo pojedinanih
komponenata nalik
tranzistorima. S obzirom na
brojnost, oni moraju biti
maleni. Elektroni, ijim
protokom nastaje struja, su
vrlo sitni, pa i komponente
mogu biti siune.

Mikroipovi se izrauju od
vrlo tankih ploica silicija.
Na povrini silicijske ploice
izrauju se male elektronske
komponente. Na ploicu se u
sitnom, ali vrlo sloenom
uzorku nanosi nekoliko
slojeva silicija.

Mikroipovi sadre stotine

ili tisue tranzistora i
drugih elektronskih
komponenata. Oni moraju
biti tako brojni da bi
mikroip mogao u kratkom
vremenu izvesti mnogo
elektronskih operacija
potrebnih za raunanje.
Ako su komponente vrlo
male i nedaleko jedna od
druge, elektrina struja
moe meu njima vrlo brzo
protjecati.
Kako se sve komponente
izrauju od silicija,
proizvode se to sitnije na
komadiu silicija mikroipu.

Na ploici se kliiranjem
izrauju pojedini slojevi
komponenata. Obrisi
elektronikih komponenata
se smanjuju fotografskom
metodom i projiciraju na
povrinu ploice. Tako
nastaje maska s rupama
na osvijetljenim (ili
neosvijetljenim, ovisno o
tehnologiji) dijelovima.
Ploica se tada obrauje
s tvarima koje prodiru u
rupe u maski i mijenjaju
elektrina svojstva silikona.
Na taj se nain na povrini
ploice stvara sloj s malim
podrujima razliitih
elektrinih svojstava.
Postupak se nekoliko
puta ponavlja, sve dok se
ne izrade sve komponente i
uspostave njihove
meusobne veze.
61

ZNANOST I TEHNIKA
> KAKO RADI
D I G I T A L N I SAT?
Na digitalnom se satu
vrijeme prikazuje brojevima.
U sreditu sata nalazi se
kvarcni kristal koji u svakoj
sekundi zatitra jednaki broj
puta. Pri svakom titraju
nastaje elektrini impuls.
Ostali dijelovi broje nastale
impulse i mijenjaju brojeve
na displeju, tako da sat uvijek
pokazuje tono vrijeme.
Kad se same ili rairi,
kvarcni kristal stvara
elektrini impuls. Baterija
napaja sat elektrinom
energijom i potie kristal
da titra odreenom
frekvencijom.
Kvarcni kristal
neprestano odailje

A KAKO RADE
RAUNALA?
Da bi raunalo radilo, mora
imati odgovarajui program
koji mu nalae kako se
rjeava odreeni zadatak,
primjerice zbrajanje. Kad
dobije potrebne informacije
(podatke), raunalo ih
obrauje i pokazuje odgovor.
Svako se raunalo, bez
obzira na veliinu, sastoji
62

elektrine impulse, te oni

odlaze do komponenata u
mikroipu. One broje
primljene impulse i svake
sekunde odailju drugi
impuls koji mijenja broj na

digitalnom displeju.
Mikroip takoer moe
brojiti sekunde i raunati
izmjene minuta, sati,
datuma, pa ak i mjeseci ili
godina.

od etiri osnovna dijela. To

su ulazne i izlazne jedinice,
memorija i centralna
obradna jedinica.
Kao ulazna jedinica
obino se koristi tastatura.
Upotrebljavamo je za
unoenje novih
programskih uputa i
informacija ili podataka,
primjerice brojeva.
Program i podaci se
pohranjuju u dio memorije
koji zovemo RAM. U RAM

ih moemo uitati s
magnetske vrpce ili diskete
na kojoj su spremljeni.
Drugi dio memorije,
ROM, sadri upute koje
upravljaju centralnom
obradnom jedinicom. Ta
jedinica uz pomo
programa preraunava
zadane podatke.
Na kraju centralna obrad
na jedinica alje podatke
do izlazne jedinice,
obino ekrana ili pisaa.

ZNANOST I TEHNIKA
V K O L I K O SU BRZA
RAUNALA?
Najbri superkompjutori
mogu u jednoj sekundi izves
ti oko 100 milijuna raunskih
-operacija! Meutim^ sve su
to jednostavni aritmetiki
zadaci poput zbrajanja dvaju
brojeva. Raunala rastavljaju
sve sloene probleme na
jednostavne aritmetike
opejracije.
Jedan od najteih zadataka
je vremenska prognoza. Za
predvianje sutranjeg
stanja u atmosferi potrebno
je izvesti vie milijuna
raunskih operacija. Samo
A KOLIKO ZNAMENKI
superkompjutori to mogu
UPOTREBLJAVAJU
izvesti prije nego to
RAUNALA?
vrijeme stvarno nastupi.
Raunala brzo rade jer
Raunala upotrebljavaju
razlazu sve raunske
samo dvije znamenke - 0 i 1.
operacije u kodove
Ona pretvaraju brojeve i
elektrinih signala.
rijei u kodove sastavljene od
Elektrini impulsi od kojih
nula i jedinica, koje upotreblja se sastoje kodovi prolaze
vaju za sve daljnje postupke.
nevjerojatnom brzinom
kroz sitne krugove u
mikroipovima.
Centralna
Nizove nula i jedinica
obradna jedinica
kojima se koriste raunala
zovemo binarnim brojevima. rasporeuje impulse na
drugaiji nain i oblikuje
Sve programske upute i
nove kodove. Tako ona
podaci se u raunalo unose
izvodi vie milijuna
decimalnim brojevima, slo
operacija
u sekundi.
vima, simbolima i znakovi
ma, a ulazna jedinica ih
pretvara u odgovarajue
binarne brojeve. Oni se ne
sastoje od znamenki, ve
od elektrinih impulsa.
Kad u neki dio raunala
stigne impuls, on predstav
lja 1. Ako impulsa nema, radi
se o 0. Kodovi se u memoriju
raunala pohranjuju kao
dane nizovi elektrinog
naboja ili magnetizma.
Centralna obradna
jedinica obavlja sve zadatke
slaui nizove impulsa na
razliite naine, odnosno
stvarajui binarne brojeve.
Dobiveni brojevi se pretva
raju u jezik itljiv ovjeku.

V KAKO R A U N A L A
GOVORE?
Neka raunala mogu
govoriti. Oni sadre jedinicu
za govor koja moe
oblikovati odreeni broj
rijei. Svaka rije ima vlastiti
elektrini kod. Kodovi
nastaju u mikroipovima i
odlaze do jedinice za govor.
Raunarska jedinica za
govor sadri sintesajzer
glasa. Rijei se u sintesajzer
unose tako da ih osoba
izgovara u stroj za
pretvaranje zvukova u
digitalne signale. To su
nizovi elektrinih impulsa
slini binarnim kodovima s
kojima rade raunala.
Signali se trajno pohranjuju
u memoriji sintesajzera.
Raunalo govori itajui
kodove za odgovarajue
rijei iz memorije. Kodovi
se mijenjaju u elektrine
signale i kroz pojaalo
dolaze do zvunika, te mi
ujemo rije.
Raunala se
upotrebljavaju za davanje
nekih informacija, a
ponekad i za itanje knjiga
slijepim ljudima.

63

ZNANOST I TEHNIKA
V K A K O RADI
NUKLEARNI REAKTOR?
Nuklearne elektrane sadre
nuklearne reaktore koji
upotrebljavaju uran kao
gorivo. Uran se ugrije do vrlo
visoke temperature i
zagrijava rashladno sredstvo
(paru ili plin) to protjee
kroz reaktor. Prolaskom
vrue pare ili plina u kotlu se
stvara para koja pokree
elektrine generatore.
U sreditu nuklearnog
reaktora nalaze se ipke s

A ZASTOJE
NUKLEARNA ENERGIJA
TAKO MONA?
Nuklearnu energiju
proizvode sitne estice u
atomskoj jezgri (sreditu).
Meu njima djeluje jaka
privlana sila. Raspadanjem
jezgara ta se sila oslobaa
velikom snagom.
U reaktoru se nuklearna
reakcija odvija pod
kontrolom da bi se dobila
64

gorivom u kojima se
uranove jezgre sudaraju s
neutronima i dijele. Tako
nastaju manje jezgre i
druge estice koje se naglo
ubrzavaju, otputajui
toplinu. Kako bi se sprijeilo
da se lanana reakcija
ubrza do te mjere da se
uran prebrzo ne raspadne,
u reaktor se sputaju
kontrolne ipke. One upija
ju neutrone i usporavaju
raspadanje urana. Ako se
reaktor pregrije, kontrolne
ipke se automatski

sputaju i on prestaje raditi

Kao rashladno sredstvo
najee se upotrebljava
voda ili ugljik dioksid. Ono
prolazi kroz toplinski
izmjenjiva u kotlu i
zagrijava vodu do kljuanja
U nekim se nuklearnim
reaktorima voda pretvara u
paru ve u sreditu
reaktora. Para se cijevima
provodi do parne turbine
koja pokree elektrine
generatore. Ohlaena para
se kondenzira u vodu i
vraa do kotla ili reaktora.

korisna energija. Za gorivo

se upotrebljava rijetki
izotop metala urana zvan
uran235.
U sudaru jezgre
urana235 s neutronima,
jezgra se raspada na dvije
manje jezgre i nekoliko
neutrona. Nastali neutroni
se sudaraju s drugim
jezgrama, one se dijele i
oslobaaju jo neutrona.
Na taj se nain dijeli sve
vie i vie jezgara.
Kontrolna ipka upija

viak neutrona i odrava

stalnu brzinu reakcije.
Dijeljenjem jezgre
oslobaa se vrlo jaka
privlana sila koja znatno
ubrzava neutrone i male
jezgre. Zbog vrlo brzog
kretanja, jegre i neutroni
oslobaaju toplinu, pa se
na taj nain uran pretvara u
energiju. Pretvaranjem
mal'e koliine urana dobiva
se mnogo energije.

ZNANOST I TEHNIKA

A KAKO SE A T O M I
M O G U PODIJELITI?
Sve to postoji sastavljeno je
od malih estica, atoma, koje
se ne mogu dijeliti. Kad bi se
atomi mogli dijeliti, stvari ne
bi zadravale oblik, ve bi se
> KAKO Z N A M O
K O L I K O S U FOSILI
STARI?
Fosili su ostaci
prethistorijskih biljaka i
ivotinja. Stari su vie tisua
ili milijuna godina. Fosili, ili
stijene u kojima ih nalazimo,
malo su radioaktivne.
Znanstvenici starost fosila
odreuju mjerenjem njihove
radioaktivnosti.
Nakon odreenog vremena
tvari posve izgube
radioaktivnost. Nekim je
tvarima za to potrebno vie

raspadale. Meutim,
znanstvenici mogu podijeliti
atome i prouavati estice
koje se u njima nalaze.
Znanstvenici atome dijele u
velikim strojevima za
ubrzavanje estica. Ti

strojevi koriste jaki

elektrini naboj za
provoenje estica du
cijevi. estice poput
protona su elektriki
nabijene, pa ih naboj na
cijevi privlai ili odbija,
dajui im vrlo veliku
brzinu.
Na kraju cijevi zraka se
usmjerava prema cilju.
estice se sudaraju s
atomima, te se u nekima od
njih jezgra dijeli na vie
estica i manje jezgre. One
odlaze do detektora koji ih
biljei.

tisua ili milijuna godina.

Biljke i ivotinje sadre
vrlo male koliine
radioaktivnih elemenata.
Njihova radioaktivnost se
poinje smanjivati im
uginu. Zbog toga
mjerenjem radioaktivnosti
moemo doznati njihovu
starost.
Radioaktivni minerali u
stijenama gube radioak
tivnost od trenutka nastan
ka. Budui da se stijene
stvaraju oko biljnih i ivotinj
skih ostataka, mjerenjem
starosti stijena moe se
odrediti i starost fosila.
< ZATO SU NEKE
TVARI R A D I O A K T I V N E ?
Neke tvari isijavaju nevidljivo
zraenje koje zovemo
radioaktivnou. Zraenje
moe biti slino
rendgenskom (vidi str. 67) ili
struja estica, a javlja se
prilikom raspadanja jezgri
pojedinih elementa.
U sreditu svakog atoma
nalazi se jezgra sastavljena
od gusto zbijenih estica protona i neutrona. Sve

radioaktivne tvari graene

su od elemenata s vrlo
velikim brojem protona i
neutrona u jezgri.
Zbog velike
koncentracije protona i
neutrona, neke od tih
estica naputaju jezgru,
inei element
radioaktivnim.
Pritom nastaju dvije vrste
estica. Alfa estice se
sastoje od dva protona i
dva neutrona, dok su beta
estice elektroni koji
nastaju raspadanjem
neutrona.
65

ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADI LASER?

Laser stvara vrlo tanak, ali

neobino snaan snop
svjetlosti. U laseru se nalazi
tvar nalik kristalu. U njoj se
pohranjuje svjetlosna ili neka
druga energija, koja se
> KAKO B R Z O PUTUJE
SVJETLOST?
Svjetlost putuje brzinom od
priblino 300.000 kilometara
u sekundi. Udaljenost
izmeu Mjeseca i Zemlje
prevali za tek neto vie od
jedne sekunde, a od Sunca
do naeg planeta putuje
neto vie od osam minuta.
Meutim, da stigne od nekih
zvijezda do Zemlje, svjetlosti
je potrebno vie godina.
U svemiru brzina svjetlosti
iznosi 299.792,5 kilometara

A KAKO SE
UPOTREBLJAVA ULTRA
LJUBIASTA SVJETLOST?
Ultraljubiasta svjetlost
pripada nevidljivom dijelu
spektra. Meutim, tvari to
sadre fosfor poinju u
dodiru s ultraljubiastom
66

kasnije isputa u vrlo sjajnom,

kratkom bljesku svjetlosti.
Tvar koja isputa laserske
zrake zovemo aktivnim
materijalom. U prvim
laserima nalazio se kristal
rubina, a danas se takoer

upotrebljavaju posebni
stakleni tapii i cijevi ispu
njene bojom ili plinovima.
Aktivni materijal se
napaja energijom iz
elektrinog ili svjetlosnog
izvora. Atomi upijaju
energiju i dolaze u stanje
visoke energije. Svi atomi u
istom trenutku oslobaaju
viak energije, stvarajui
svjetlosne zrake potpuno
iste boje.
Materijal ima na jednom
kraju zrcalo koje spaja
pojedine zrake u snop.
Neki laseri umjesto
svjetlosti proizvode nevid
ljive infracrvene zrake.

u sekundi. Kroz zrak, vodu

i prozirne tvari svjetlost
putuje neto sporije.
Istom brzinom putuju i
druge vrste zraka sline
svjetlosnim, primjerice radio
i televizijski signali, te infracrvene, toplinske, ultraljubiaste i rendgenske zrake.
Smatra se da je brzina
svjetlosti najvea brzina to
se moe postii. Budui da
svemirski brodovi, bez
obzira na snagu, ne mogu
putovati bre od svjetlosti,
putovanje do najbliih
zvijezda trajalo bi godinama.

svjetlou svijetliti, pa se ona

upotrebljava za strojno
razvrstavanje pisama i
identifikaciju zaboravljenih
dokumenata i slika.
Na pismima koja dolaze u
ured za razvrstavanje
potanski broj je napisan

blijedom ili nevidljivom

tintom to sadri fosfor. U
posebnom stroju
ultraljubiasta svjetiljka
obasjava tintu i ona poinje
svijetliti. Stroj ita potan
ski broj i alje pismo u odre
eni odjeljak za isporuku.
Obasjani ultraljubiastom
svjetlou tinta i boje izgle
daju posve drugaije nego na
obinom svjetlu, pa se tako
moe prepoznati falsifikat.
Na Zemlju ultraljubiasta
svjetlost dolazi sa Sunca.
Ona izaziva tamnjenje koe
i proizvodi u koi vitamin
D, koji spreava rahitis.

ZNANOST I TEHNIKA

KAKO RADI LASER?

Laser stvara vrlo tanak, ali

neobino snaan snop
svjetlosti. U laseru se nalazi
tvar nalik kristalu. U njoj se
pohranjuje svjetlosna ili neka
druga energija, koja se
> KAKO B R Z O PUTUJE
SVJETLOST?
Svjetlost putuje brzinom od
priblino 300.000 kilometara
u sekundi. Udaljenost
izmeu Mjeseca i Zemlje
prevali za tek neto vie od
jedne sekunde, a od Sunca
do naeg planeta putuje
neto vie od osam minuta.
Meutim, da stigne od nekih
zvijezda do Zemlje, svjetlosti
je potrebno vie godina.
U svemiru brzina svjetlosti
iznosi 299.792,5 kilometara

A KAKO SE
UPOTREBLJAVA ULTRA
LJUBIASTA SVJETLOST?
Ultraljubiasta svjetlost
pripada nevidljivom dijelu
spektra. Meutim, tvari to
sadre fosfor poinju u
dodiru s ultraljubiastom
66

kasnije isputa u vrlo sjajnom,

kratkom bljesku svjetlosti.
Tvar koja isputa laserske
zrake zovemo aktivnim
materijalom. U prvim
laserima nalazio se kristal
rubina, a danas se takoer

upotrebljavaju posebni
stakleni tapii i cijevi ispu
njene bojom ili plinovima.
Aktivni materijal se
napaja energijom iz
elektrinog ili svjetlosnog
izvora. Atomi upijaju
energiju i dolaze u stanje
visoke energije. Svi atomi u
istom trenutku oslobaaju
viak energije, stvarajui
svjetlosne zrake potpuno
iste boje.
Materijal ima na jednom
kraju zrcalo koje spaja
pojedine zrake u snop.
Neki laseri umjesto
svjetlosti proizvode nevid
ljive infracrvene zrake.

u sekundi. Kroz zrak, vodu

i prozirne tvari svjetlost
putuje neto sporije.
Istom brzinom putuju i
druge vrste zraka sline
svjetlosnim, primjerice radio
i televizijski signali, te infracrvene, toplinske, ultraljubiaste i rendgenske zrake.
Smatra se da je brzina
svjetlosti najvea brzina to
se moe postii. Budui da
svemirski brodovi, bez
obzira na snagu, ne mogu
putovati bre od svjetlosti,
putovanje do najbliih
zvijezda trajalo bi godinama.

svjetlou svijetliti, pa se ona

upotrebljava za strojno
razvrstavanje pisama i
identifikaciju zaboravljenih
dokumenata i slika.
Na pismima koja dolaze u
ured za razvrstavanje
potanski broj je napisan

blijedom ili nevidljivom

tintom to sadri fosfor. U
posebnom stroju
ultraljubiasta svjetiljka
obasjava tintu i ona poinje
svijetliti. Stroj ita potan
ski broj i alje pismo u odre
eni odjeljak za isporuku.
Obasjani ultraljubiastom
svjetlou tinta i boje izgle
daju posve drugaije nego na
obinom svjetlu, pa se tako
moe prepoznati falsifikat.
Na Zemlju ultraljubiasta
svjetlost dolazi sa Sunca.
Ona izaziva tamnjenje koe
i proizvodi u koi vitamin
D, koji spreava rahitis.

ZNANOST I TEHNIKA

A TOSU
HOLOGRAMI?
Hologrami su udesne slike
koje izgledaju kao da imaju
dubinu poput pravih
predmeta. Gledamo li,
naprimjer, hologram kocke i
okreemo li ga na jednu
stranu, vidjet emo sve njene
stranice kao da je obilazimo!
Hologrami se izrauju
pomou lasera.

Hologram nastaje
obasjavanjem predmeta
laserskom zrakom.
Svjetlost se odbija od
predmeta i pada na
oblinju fotografsku plou.
Istovremeno se laserska
zraka dijeli, tako da se
takoer odbija od zrcala i
izravno pada na plou.
Tada se ploa razvija, te
se na njoj pojavljuje crnobijela slika. Kad se jedna
strana hologramske ploe

ponovno osvijetli
laserskom svjetlou, iza
ploe se ukazuje slika
predmeta.
Slika je trodimenzio
nalna, kao i stvarni
predmet, ali u boji laserske
svjetlosti. Neki hologrami
se mogu projicirati laserom
tako da se slika pojavljuje
na prednjem dijelu ploe.
Postoje i posebni
hologrami koji se vide na
dnevnoj svjetlosti.

elektrona s metom nastaju

rendgenske zrake.
Stvorene zrake izlaze
kroz prozori iz aparata i
prolaze kroz tijelo. Kroz
meko tkivo prolaze lake
nego kroz kosti ili zube, pa
su pojedina tkiva na filmu
razliito zasjenjena. Film je

smjeten uz onaj dio tijela

koji se snima. Rendgenske
zrake prodiru do filma i
osvjetljavaju ga.
Ponekad zrake stvaraju
sliku na fluorescentnom
ekranu slinom
televizijskom.

> K A K O NASTAJU
RENDGENSKE ZRAKE?
Na rendgenskom snimanju
kroz odreeni dio naeg
tijela, primjerice usta ili prsni
ko, prolazi snop
rendgenskih ili X- zraka.
Zrake su nevidljive i ne
izazivaju nikakav osjet. Na
kraju zrake padaju na
fotografski film. Kad se film
razvije, na njemu se
pojavljuje slika unutranjosti
usta ili prsnog koa.
Rendgenski aparat sadri
cijevi ijim se zagrijavanjem
oslobaa strujanje
elektrona. Aparat se napaja
jakom elektrinom strujom
koja ubrzava elektrone
kako bi dovoljnom brzinom
udarali u metu. Sudaranjem

67

ZNANOST I TEHNIKA
> ZATO N A M
PREDMETI P O D V O D O M
I Z G L E D A J U BLIIMA?
Pokuate li dohvatiti neki
predmet pod vodom,
primijetit ete da se nalazi
dublje nego nam se ini. To
se dogaa zato to se
svjetlosne zrake to dolaze
od predmeta lome na
povrini vode.
Kad svjetlosne zrake to
dolaze od nekog predmeta
pod vodom stignu do
povrine, prelaskom u
rjee sredstvo (zrak) lome

se prema povrini. Tada

kroz zrak prolaze do naih
oiju.
Meutim, oi su
naviknute da svjetlosne
zrake putuju pravocrtno,

pa nam se ini da se
predmet nalazi na onom
mjestu gdje bi se nalazio da
se zrake nisu prelomile.
Izgleda kao da se predmet
nalazi blie povrini.

< KAKO RADI

POVEALO?

Povealo je konveksna ili

sabirna lea. Svjetlosne
zrake se prolaskom kroz
sredstva razliite gustoe
(zrak i staklo) lome, a lea
ih usmjerava u jednu
toku. Meutim, oko ne

moe pretpostaviti da su se
zrake prelomile, pa smatra
da one dolaze izravno od
predmeta. Zbog toga iza
poveala vidimo uveanu
sliku predmeta.
Pomou poveala
moemo, takoer,
projicirati sliku nekog
predmeta na papir. Tako
se, naprimjer, na papiru
moe pojaviti slika Sunca i
zapaliti papir. To se dogaa
zato to se Suneve zrake
prolaskom kroz povealo
lome i susreu u jednoj
toni na papiru, te se na
njemu pojavljuje slika.

pod kutom jednakim kutu

upadanja. Zato je slika u
ravnom zrcalu iste veliine i
oblika kao i sam predmet.
Meutim, slika je uvijek
obrnuta. To se dogaa jer
zrake koje upadaju s desne
strane odbijaju na istu

stranu, pa nam je, gledano

u zrcalu, desna strana
predmeta uvijek s desne
strane. Kad bi umjesto
zrcalne slike pred nama
stajao pravi predmet,
njegova desna strana bila bi
s nae lijeve.

Prolaskom kroz povealo

svjetlosne zrake se lome.
Meutim, nae oko ne
prepoznaje da su zrake
prelomljene, pa nam se ini
da dolaze od mnogo veeg
predmeta.

> KAKO SE V I D I M O U
ZRCALU?
Kad se gledamo u zrcalu, na
njegovu sjajnu povrinu
padaju svjetlosne zrake to
dolaze od nas, te se odbijaju
i vraaju do naih oiju. Tako
u zrcalu vidimo svoju sliku,
ali je ona obrnuta.
Zrcalo se sastoji od stakla
ija je stranja strana
premazana sjajnom
prevlakom. Svjetlosne
zrake prolaze kroz staklo i
odbijaju se od prevlake.
Ravno zrcalo odbija zrake
68

ZNANOST I TEHNIKA
V KOLIKO MIKROSKOP
POVEAVA PREDMETE?
Kad ih gledamo kroz
mikroskop, sitne estice
izgledaju znatno vee.
Najsnaniji optiki
mikroskop ih uveava do
2500 puta, dok ih elektronski
mikroskop ini jo veima.

A KAKO RADI
PERISKOP?
Periskop se upotrebljava za
promatranje zbivanja na
visini koju inae ne moemo
dosegnuti. Obini teleskop
sadri dva nagnuta zrcala
poloena jedno iznad
drugoga. Svjetlost to dolazi
od nekog predmeta pada na
gornje zrcalo. Ono je
usmjeruje na donje zrcalo,
koje odbija svjetlost u nae
oi.
Podmorniki periskop slui
za motrenje obzora ili neba
iz zaronjene podmornice.
Radi na isti nain kao i
obini, ali umjesto zrcala
ima prizme, pa je slika
otrija. Takoer sadri i
leu koja uveava plovila s
povrine.
Periskopi imaju i mnoge
druge namjene. Naprimjer,
omoguuju promatranje
dijelova stroja ili graevine
do kojih se ne moe doi ili
kojima je opasno prilaziti.
Isto tako, strunjaci mogu
u izvanrednim sluajevima
periskopom pregledati
nuklearni reaktor ili
pojedine dijelove aviona.

Na donjem dijelu
mikroskopa zrcalo i
kondenzer usmjeravaju
svjetlosne zrake kroz
preparat, koji je obino
smjeten izmeu dvaju
laboratorijskih stakalaca.
Objektiv se kotaiem za
podeavanje pribliava
preparatu. Svjetlosne zrake
se prolaskom kroz
objektivsku leu susreu,
stvarajui u mikroskopskoj
cijevi uveanu sliku estica
iz preparata. Na kraju
svjetlost prolazi kroz leu u
okularu, te ona jo vie
uveava sliku.
Mo uveavanja dobiva
se mnoenjem jakosti lea
u objektivu i okularu.
Mikroskop moe imati vie
lea, a o njihovom broju
ovisi njegova mo
uveavanja.

A KAKO RADI
ELEKTRONSKI
MIKROSKOP?
Elektronski mikroskop moe
uveati estice i do milijun
puta. Umjesto svjetlosnim
zrakama koristi se mlazom
elektrona. Slika se pojavljuje
na ekranu ili se moe snimiti.
Optiki mikroskop ne
moe uveavati vie od
2500 puta, jer svjetlosne
zrake ne stvaraju otru
sliku. Elektronski
mikroskopi umjesto
svjetlosnih zraka
upotrebljava elektronski
mlaz. Elektroni imaju
mnogo manju valnu duljinu
nego svjetlost, pa se
pomou njih moe postii
mnogo vee uveanje.
Kao i optiki mikroskop,
elektronski sadri lee u
okularu (projektoru) i
objektivu, te kondenzor.
Lee su snani
elektromagneti ili elektrode
koje sliku stvaraju koristei
se elektronskim mlazom
to prolazi kroz preparat.
Projektor nastalu sliku
prikazuje na ekranu.

69

V KAKO RADI
KOLOTURNIK?
Koloturnik se upotrebljava za
podizanje tekog tereta.
Povlaenjem konopca okreu
se pojedini koloturi.
Koloturnik je uvren za
strop ili potporanj i podie
teret.

A Z A T O NEKI
PREDMETI PLUTAJU NA
VODI?
Uz dovoljno panje i
strpljenja, iglu moete
spustiti na vodu tako da
ostane plutati na povrini. Na
povrini vode nalazi se nevid
ljiva prevlaka koja dri iglu
i spreava je da potone.
U vodi se molekule
meusobno snano
privlae. Zbog toga su one
povezane i voda je tekua.
Na povrini je
meumolekulska sila jo
snanija, jer joj se ne opiru
privlane sile molekula
odozgo. Tako nastaje neka
vrsta povrinske barijere.
Meutim, povrinske
molekule vode privlae i
molekule svih drugih
predmeta na povrini.
Ako je predmet lagan
poput igle, privlana sila
meu molekulama vode
dri ga na povrini,
odnosno spreava ga da
potone. Tu silu zovemo
povrinskom napetou.
Ona omoguava mnogim
dugonogim vrstama kukaca
da hodaju po povrini
vode.
70

Teina tereta koja se moe

podii koloturnikom ovisi o
broju kolotura i nainu na
koji su povezani. S jednim
konopcem i est kolotura
moe se podii est puta
tei teret nego s jednim
koloturom.
Razlog tome je to je
konopac koji povlaimo
est puta dulji od
udaljenosti na koju
podiemo predmet, pa se
est puta poveava i sila
kojom djelujemo na teret.
Meutim, time se ne
smanjuje koliina uloenog
truda ili rada. Osim o teini
tereta, rad ovisi i o visini na
koju teret podiemo. Za
podizanje 80 kilograma
tereta na visinu od jedan
metar potrebno je uloiti
isti rad kao za podizanje 10
kilograma na osam metara.

A Z A T O LED PLUTA
NA V O D I ?
Led pluta na vodi jer je laki
od iste zapremnine vode.
Meutim, razlika u teini je
vrlo mala, pa se vei dio leda
nalazi ispod vodene
povrine.
Smrzavanjem vode
molekule se slau u
redove, ali se istovremeno i
malo razmiu. Zato se voda
smrzavanjem iri i led ima
manju gustou pa pluta na
vodi.
Meumolekulska sila je
vrlo jaka, pa se nita ne
moe oduprijeti irenju
vode. Zbog toga
vodovodne cijevi zimi
ponekad pucaju. Voda se
smrzavanjem iri i cijev
puca. Kad vrijeme postane
toplije, led se topi i iz
puknute cijevi poinje
curiti voda. irenje pri
smrzavanju nije uobiajeno
za tekuine, ali je dobro to
je s vodom tako. Kad se
voda smrzavanjem ne bi
irila, led bi tonuo i dublji
slojevi oceana i jezera bi se
zauvijek zaledili.

ZNANOST I TEHNIKA
D> K A K O RADE
H I D R A U L I K I SISTEMI?
Hidrauliki sistemi se
upotrebljavaju u
automobilskim konicama,
preama i ekiima za
oblikovanje predmeta te
strojevima za podizanje i
kopanje. Rade na principu
stlaene tekuine.
Hidrauliki se sistemi
upotrebljavaju u strojevima
u kojima valja postii male
pomake s vrlo velikom
snagom. Upotrebljavaju se,
naprimjer, za podizanje
velikih tekih vozila.
Hidrauliki sistemi sadre
dva klipa koji se podiu i
sputaju u cilindrima.
Prostori ispod klipova
ispunjeni su hidraulikom
tekuinom, primjerice
uljem, i povezani cijevima.
Sputanjem jednog klipa

A K A K O RADI
GIROKOMPAS?
Girokompas se upotrebljava
na brodovima velike eline
mase koja ometa rad magnet
skog kompasa. Sastoji se od

poveava se tlak tekuina u

sistemu. Stlaena tekuina
prolazi kroz cijev i podie
klip u drugom cilindru.
Prvi klip je manji od
drugoga. Budui da je tlak
isti u oba cilindra, vei klip

rotirajueg diska poput giroskopa. Os oko koje se disk

vrti uvijek je usmjerena prema
sjeveru. Oznaka na okviru
pokazuje gdje lei sjever.
Rotor giroskopa se napaja

se podie s vie snage.

Meutim, da bi se stvorio
dovoljan tlak, manji klip se
mora vie pomaknuti
prema dolje nego to se
vei podie.

energijom iz elektrinog
motora i neprestano se
okree. Os rotora je uvijek
usmjerena u istom pravcu i
podeena je tako da se
uvijek okree prema sjeveru.
Rotor je okruen
kardanskim okvirom koji se
okree neovisno o rotoru.
Kad avion ili brod
promijeni smjer, kardanski
okvir se okree tako da je
osovina rotora i dalje
usmjerena prema sjeveru.
Taj pomak se prenosi na
vjetrulju, te se ona okree i
pokazuje smjer sjevera.
Postoji i vrsta
girokompasa koja se
automatski okree u smjeru
sjever-jug. Radi poput
giroskopa koji se okree
pod pravim kutom u
smjeru pomaka osovine. U
girokompasu rotor reagira
na svaki pomak osovine i
vraa je tako da pokazuje
sjever.
71

ZNANOST I TEHNIKA
<

KAKO RADI S O N A R ?

Sonar se upotrebljava na
amcima i brodovima za
mjerenje dubine vode i
otkrivanje ribljih jata ili
podmornica. Radi na istom
principu kao radar, ali se
umjesto radarskim koristi
sonarnim valovima.

KAKO RADI RADAR?

Radar se upotrebljava za
otkrivanje poloaja objekata.
Radarska antena odailje
signale nalik radio signalima.
Oni se odbijaju od udaljenih
objekata i vraaju do antene.
Mjerenjem vremena
potrebnog da se signal vrati
radar izraunava udaljenost
objekta.
Radar olakava navigaciju
brodova i aviona, naroito
nou ili u magli. Pored dru
gih brodova i aviona, radar
naznauje obalu ili tlo.
> KAKO RADI
TERMOMETAR?
U termometru se nalazi
tanka staklena cijev sa
zadebljanjem na donjem
dijelu. To zadebljanje
ispunjeno je tekuinom. Kad
se termometar zagrije,
tekuina se iri i podie uz
cijev. Na hladnome se
tekuina opet skuplja, pa
njena razina u cijevi pada.
Tekuina se u cijevi termo
metra iri i skuplja povea
njem i smanjenjem titranja
njenih atoma ili molekula.
72

Radarska antena se
okree i alje signale u svim
smjerovima. Na povratku
signali dolaze do ekrana i
na njemu se pokazuje
poloaj svih objekata od
kojih su se valovi odbili. Na
taj se nain na ekranu
dobiva radarska mapa
okolnog podruja.
Radari se upotrebljavaju i
na aerodromima za
provjeru poloaja aviona
koji odlaze ili dolaze.
Strunjaci u kontroli leta
vide na ekranu sve oblinje
avione.

Srebrnasta tekuina koju

viamo u veini
termometara je iva. Ako
termometar sadri crvenu
ili plavu tekuinu, radi se o
obojanom alkoholu. iva se
iri bre od alkohola, pa
zbog toga bre pokazuje
temperaturu. Meutim,
alkohol se iri jae, pa se
moe koristiti u iroj cijevi.
Postoji jo nekoliko vrsta
termometara. Neki od njih
toplinu pretvaraju u
elektrine signale koji
pomiu kazaljku ili ispisuju
temperaturu na brojaniku.

Pretvara ispod broda

pretvara elektrine signale
u zvune impulse koji
prolaze vodom. Impulsi se
odbijaju od svih predmeta
u vodi i kao jeka vraaju do
pretvaraa, koji ih opet
pretvara u elektrine
signale.
Prijemnik mjeri vrijeme
potrebno da se impulsi
vrate i njihovu snagu. To
odreuje dubinu na kojoj
se objekti nalaze i njihovu
vrstou. Tada se signali
prikazuju na ekranu.
Dubina se prikazuje na
dubinskoj ljestvici, a
vrstoa razliitim bojama.
Na taj nain ribari
pronalaze riblja jata,
saznaju o kojim ribama se
radi i na kojoj su dubini.
Sonari se upotrebljavaju i
za otkrivanje neprijateljskih
podmornica.

> KAKO SE
UPOTREBLJAVA
ULTRAZVUK?
Ultrazvuk je zvuk vrlo visoke
frekvencije, kojeg ne moe
uti ljudsko uho.
Upotrebljava se za
pregledavanje djece prije
roenja, u napravama koje
slijepi ljudi koriste za orijen
taciju, te u kamerama za auto
matsko izotravanje slike.
Ultrazvuni strojevi rade na
isti nain kao i sonari:
odailju ultrazvune
impulse koji se odbijaju od

raznih predmeta i vraaju

do prijemnika. Analizom
primljenih impulsa stroj
saznaje udaljenost nekog
predmeta.
Kod pregledavanja
neroene djece, ultrazvuk
se odbija od tijela djeteta u
majci. Ultrazvuna jeka se
vraa u stroj, a on je koristi
za slaganje slike djeteta na
ekranu, kao to se vidi na
slici.
Slijepi ljudi se mogu
koristiti ultrazvunim
napravama koje ih
upozoravaju na razne
prepreke.
< KAKO RADI
TERMOSTAT?
Termostat ukljuuje i
iskljuuje grija i na taj nain
odrava stalnu temperaturu.

A KAKO SE METAL IRI I

SAIMA?
Metal se zagrijavanjem iri u
svim smjerovima (postaje
vei), a hlaenjem se saima
(smanjuje se). To se dogaa
jer se sitni atomi u metalu
pod utjecajem topline razmi
u, a na hladnoi se primiu.
Zagrijavanjem metala atomi
poinju bre titrati.
Ubrzano titranje se
suprotstavlja sili koja dri
atome na okupu i oni se
malo razmiu.
Hlaenjem metala

titranje se ponovno
usporava i atomi se
meusobno privlae,
irenje i saimanje je
neznatno, ali je sila koja
pritom djeluje vrlo jaka.
Zbog tog svojstva metala
elektrini kablovi se nikada
ne napinju meu
stupovima. Kad bi bili
zategnuti, zimi bi se zbog
saimanja metala prekinuli.
Pored metala ire se i
saimaju i drugi kruti
materijali. Zato se u
mostovima moraju ostaviti
mali otvori koji ljeti
omoguavaju irenje.

Veina naprava za grijanje

sadri termostat. Nalazimo
ga u glaalima, elektrinim
kotlovima, grijaima vode,
tednjacima i svim drugim
strojevima koji rade na
odreenoj temperaturi.
Termostati obino sadre
vrpcu sastavljenu od dva
meusobno povezana sloja
metala. Na toplome se
jedan metal iri vie od
drugoga, pa se vrpca zbog
nejednolikog irenja savija.
Termostatska upravljaka
jedinica je podeena tako
da se vrpca na odreenoj
temperaturi savija i
ukljuuje i iskljuuje
prekida. Kad se prostorija
ohladi, vrpca se izravnava i
ukljuuje grijalicu.
Grijai element povezan
s prekidaem pojaava
savijanje vrpce.

73

ZNANOST I TEHNIKA
D> KAKO RADI
EKSPLOZIV?
Prilikom eksplozije kemijski
spojevi u eksplozivu naglo
oslobaaju veliku koliinu
plinova i topline. Vrui
plinovi se brzo ire, dajui
eksploziji snagu i irei val
visokog tlaka zrakom.
Jaki eksplozivi, primjerice
nitroglicerin, trenutano
oslobaaju vrue plinove,
uzrokujui jaku eksploziju.
Kemijska reakcija koja se
pritom javlja odvija se
brzinom od 7,5 kilometara
na sat.
Jaki eksplozivi se
aktiviraju s pomou
detonatora. To su mali
eksplozivni naboji
umetnuti u glavnom
eksplozivu i icom
povezani s baterijom ili
nekim drugim izvorom
energije. Eksplozija se javlja
kad do detonatora stigne
elektrina struja. ice u
detonatoru se zagrijavaju te
se on pali, aktivirajui
glavni naboj. Slabiji
eksplozivi poput baruta
rade i bez detonatora.

KAKO RADI PUKA?

Povlaenjem okidaa puke

oslobaa se udarna opruga i
igla udara u osnovicu ahure
s tanetom. Igla pali
eksploziv, a plin stvoren pri
eksploziji ispaljuje tane iz
puke.
U kapici ahure nalazi se
upalja koji aktivira
eksploziv za izbacivanje
taneta iz cijevi. S
unutranje strane cijevi
urezani su spiralni utori.
Tane se prolaskom kroz

A KAKO RADI N O N I
NIAN?

gradi sliku ciljnog predmeta

na ekranu.

Strijelci mogu gaati i u

mraku. ak i u najveoj tami
postoji malo svjetlosti. Noni
nian skuplja tu svjetlost i

Na prednjem kraju nonog

niana nalazi se lea. Ona
usmjerava slabe svjetlosne
zrake to dolaze od cilja na

74

utore okree i iz cijevi

izlijee rotirajui se. Na taj
nain se spreava skretanje
taneta s putanje.
U automatskoj puci su
meci smjeteni u
spremniku. Eksplozivna sila
izbacuje ahuru iz
zatvaraa, a na njeno
mjesto se iz spremnika
podie novi metak.

metalni disk koji zovemo

foto-emiterom. Na
osvijetljenim se mjestima
na disku stvaraju elektroni i
putuju niz cijev nonog
niana. Magneti u cijevi
sabiru elektrone u zraku.
Zraka udara u fluorescentni
ekran na kraju cijevi,
stvarajui na njemu sliku
cilja.
Gledajui kroz noni
nian, strijelci usmjeravaju
puku prema cilju. Ovakva
vrsja nonog niana moe
pedeset puta jae osvijetliti
cilj, tako da je i u
potpunom mraku jasno
vidljiv.

> KAKO RADI

ATOMSKA B O M B A ?

ATOMSKA BOMBA

Atomska ekspolozija je
dovoljno mona da razori
itav grad. Atomska bomba
umjesto obinog eksploziva
sadri komade urana ili
plutonija. U bombi se ti
komadi spajaju, izazivajui
eksploziju.
Spajanjem dvaju komada
urana ili plutonija zapoinje
raspadanje atomskih jezgri
i javlja se lanana reakcija
poput one u nuklearnom
reaktoru (vidi str.64).
Meutim, u bombi se
reakcija ne kontrolira, pa se
tako oslobaa velika
koliina energije.
Lanana reakcija
zapoinje stvaranjem
kritine mase urana ili
plutonija. Slobodni
neutroni pokreu reakciju,
a masa sadri dovoljno
atoma da se reakcija moe
odvijati.
Umjesto spajanja
odvojenih komada urana ili
plutonija u kritinu masu,
uplja se kugla moe
eksplozivom razbiti u kruti
grumen.

A KAKO RADI
HIDROGENSKA BOMBA?
Hidrogenska bomba je toliko
snana da se za njeno
paljenje koristi atomska
bomba. Atomska eksplozija
izaziva u okolnom sloju
vodika jo snaniju
eksploziju.
Atomski okidai su u
vodikovoj bombi okrueni
tvari to proizvodi izotope
vodika zvane deuterij i
tricij. Prilikom atomske

eksplozije gorivo se izlae

golemoj temperaturi i
tlaku, te se javlja nuklearna
reakcija koju zovemo
fuzijom.
Jezgre deuterija i tricija
se spajaju u jezgru helija.
Budui da helijeva jezgra
ima manju masu nego
jezgre od kojih je nastala, u
toj reakciji dolazi do
gubitka mase. Masa se
pretvara u vrlo veliku
koliinu energije i bomba
eksplodira.

> KAKO PROJEKTILI

PRONALAZE CILJ?
Projektil je raketa s
eksplozivnom glavom koja u
sudaru s ciljem eksplodira.
Projektil moe pratiti cilj u
pokretu. Kontrolni sistem
vodi projektil otkrivanjem
topline koja izlazi iz motora
ili radarom. Nekim se
projektilima upravlja sa
zemlje.
Radarski sistem moe
pratiti i projektil i njegovu
metu. Raunalo analizira
radarski signal i radio
valovima upravlja

kretanjem projektila.
Projektilima moe
upravljati i ovjek s
pomou dugake ice ili
radija. Neki projektili prate
lasersku zraku usmjerenu
prema cilju. Veliki projektili
namijenjeni unitavanju
gradova ili mjesta lete po

unaprijed zadanom kursu.

Pojedini projektili sadre
raunala s kartom podruja
nad kojim lete. Oni vide
kamo idu i na taj nain
prate odgovarajui smjer.

75

A KAKO V O Z I BRDSKA
ELJEZNICA?

lokomotivi da lake svlada

uspon.

Pruga brdske eljeznice

sastoji se od tri tranice.
Trea tranica omoguuje

Na strmim usponima trenje

izmeu kotaa i tranica
nije dovoljno za

V KAKO RADI PARNA

LOKOMOTIVA?

kotla i zagrijavaju vodu koja

isparava. Nastala para
prolazi kroz kontrolni
ventil kojim upravlja voza
iz svoje kabine, te se tada
pregrijava da bi joj se tlak
jo vie poveao.
Stlaena para prolazi
kroz klipne ventile u
cilindar, gdje se iri i gura
klip prema drugom kraju

U parnoj se lokomotivi nalazi

veliki kotao u kojem nastaje
para. Para pokree parni
stroj, a on okree kotae.
Izgaranjem ugljena u pei
oslobaaju se vrui plinovi.
Oni putuju cijevima do

kontrolni
klipnjaa ventil
dimnjak

cilindar
klip

76

pec

svladavanje uspona. Da bi
se sprijeilo klizanje vlaka,
po sredini kolosijeka se
ugrauje dodatna
nazupana tranica koju
zovemo zupanicom.
Lokomotiva i vagoni
imaju posebni zupasti
kota iji zupci zahvaaju
zupce na tranici,
zadravaju vlak i spreavaju
klizanje.
Na vicarskoj planini
Pilatus, eljeznika pruga je
toliko strma (prosjeno 1
metar visine na 2,75 metara
duine) da utori nisu
urezani samo na vrhu, ve i
s obje strane zupanice, a
lokomotiva i vagoni imaju
po dva zupasta kotaa.
cilindra. Kretanje klipa se
nizom stapajnica prenosi
na pogonske kotae
lokomotive.
Na kraju para kroz
dimnjak izlazi u zrak. Jedan
dio pare se odvaja iz kotla i
upotrebljava za pokretanje
konica.

PROMET

A KAKO RADI DIZELELEKTRINA

LOKOMOTIVA?
Dizel motor pokree
generator. Elektrina struja
nastala u generatoru
upotrebljava se za pokretanje
kotaa.
Dizel motori proizvode
energiju sagorijevanjem
V KAKO RADI BRZA
ELJEZNICA?
Brzina putnikih vlakova
obino ne prelazi 160
kilometara na sat. Meutim,
u nekim gradovima nalazimo
i mnogo bre eljeznice. Za
njih su potrebne posebne
lokomotive i neto drugaije
pruge. U nekim se ak
krajevima za brze eljeznice
grade odvojene pruge, po
kojima ne voze obini
vlakovi.

mjeavine stlaenog zraka i

nafte u cilindrima. Nastala
energija mora se prenijeti
do pogonskih kotaa
lokomotive. Za to se ne
upotrebljavaju zupanici
kao kod automobila, ve
elektrina energija. Dizel
motor pokree generator,
te on napaja elektrini
motor za vuu energijom.
Motor za vuu je smjeten

na okretnom postolju, a
slui za pokretanje
pogonskih kotaa.
Dizel-elektrine
lokomotive su najea
vrsta lokomotiva. U veini
dijelova svijeta, osim u
junoj Africi i dijelovima
Azije, para se rijetko upotre
bljava. Elektrine lokomotive
su isplative samo na
optereenijim linijama.

Najpoznatije brze eljeznice

voze u Francuskoj i Japanu.
U Francuskoj je TCV (train
grande vitesse) 1981.
godine povezala Pariz i
Lyon, dok u Japanu
Shinkansen ( metak) vozi
jo od 1964. godine, a
danas povezuje gotovo sve
velike gradove.
Za TCV i Shinkansen su
izgraene posebne linije.
Mogu voziti vrlo brzo jer na
liniji nema drugih vlakova
niti prometnih znakova. Svi

potrebni podaci prikazuju

se u vozaevoj kabini.
Pri osnivanju britanske
brze eljeznice (Britain's
Advanced Passenger Train)
strunjaci su naili navie
tehnikih tekoa. Problem
skretanja pri velikoj brzini
rijeen je mehanizmom za
naginjanje. Budui da za
brzu eljeznicu nije
izgraena posebna linija,
potrebno je vrlo paljivo
odrediti vrijeme vonje
pojedinih vlakova.

77

KAKO LETE A V I O N I ?

Avionima su za let potrebni

motori koji im daju snagu, te
krila to omoguavaju
uzlijetanje i odravaju
letjelicu u zraku.
V KAKO JE
ORGANIZIRANA
K O N T R O L A LETA?
Kontrola leta je neophodna
da bi avioni mogli sigurno
uzlijetati i slijetati, te da u
prometu ima to manje
zastoja. Kontrola leta
obavjetava pilote gdje
moraju letjeti kako se ne bi
sudarili s drugim avionima.
Na udaljenosti od oko 2700

78

Avionska krila su s gornje

strane zaobljena, a s donje
ravna. Njihov prednji rub je
zaobljen, dok je stranji
iljast. Kad avion leti,
prednji rub krila sijee zrak
i rasporeuje ga iznad i
kilometara od aerodroma i
na visini od 600 metara,
avion ulazi u podruje za
kontrolu slijetanja. Osoblje
u kontrolnom tornju
neprestano prati dogaanje
na pistama i upuuje pilote
kojom brzinom i na kojoj
visini moraju letjeti.
Radar neprestano daje
strunjacima za kontrolu
leta nove informacije o
tonom poloaju, cilju i
identitetu pojedinih aviona,

ispod krila. Zrak koji

prolazi uz gornju,
zaobljenu stranu krila mora
prijei vei put, pa se kree
bre od zraka koji prolazi
du ravne strane. Zbog
toga se tlak iznad krila
smanjuje, pa se letjelica
podie.
Prilikom uzlijetanja
motori daju avionu snagu i
pojaavaju potisak. Ako
avion leti jednolikom
brzinom, potisak je jednak
teini, pa letjelica lebdi.
Djelovanje motora
ponitava se s otporom koji
prua zrak.

te o vremenskim prilikama.
Na temelju tih podataka
strunjaci donose konanu
odluku koji e avion gdje
sletjeti.
Ponekad se dogaa da
vie aviona eka znak za
slijetanje - tada krue nad
aerodromom poredani
jedan iznad drugoga.
Strunjaci za kontrolu leta
odgovorni su i za
uzlijetanje aviona, a esto
nadziru itav let.

A K A K O LETE
HELIKOPTERI?
Helikopteri mogu letjeti u
svim smjerovima, pa ak i
lebdjeti u zraku. Smjer
letenja odreuje se
poloajem krakova rotora.
Pogonski motor pokree
rotor helikoptera.
Okretanjem krakova rotora
V KAKO AVIONI
OKOMITO UZLIjEU I
SLIJEU?
Za avione s okomitim
uzletom nisu potrebne piste.
Koristei se mlaznim
pogonom, takvi se avioni
uzdiu pod kutem od 90.
Kod normalnih mlaznih
aviona motori su poloeni

stvara se potisak. Kad

helikopter lebdi, svi
krakovi su postavljeni
vodoravno i pravilno se
okreu. Teina letjelice je
jednaka potisku i
helikopter stoji na mjestu.
Helikopter se uspinje
poveanjem kuta kojim
prednji rubovi krakova
sijeku zrak. Naginjanjem
krakova prema naprijed na

stranjem kraju letjelice taj

se kut smanjuje, a na
prednjem poveava i
helikopter se pomie pre
ma naprijed. Podeavanjem
krakova helikopter moe
letjeti u svim smjerovima.
Zbog okretanja rotora
letjelica se okree u suprot
nom smjeru. Na veini
helikoptera se takva reakcija
spreava repnim rotorom.

vodoravno. Na prednjem
kraju zrak ulazi u
kompresijsku komoru i
mijea se s gorivom. Iz
stranjeg dijela motora
izlazi mlaz ispunih plinova
koji gura avion prema
naprijed. Kod aviona s
okomitim uzletom odvija se
isti proces, ali su njihovi
motori poloeni uspravno.
Mlaz je usmjeren prema

dolje, pa se avion podie u

zrak.
Avioni s okomitim
uzletom se upotrebljavaju
za vojne svrhe, ali nisu
pogodni za prijevoz
putnika. Za vertikalno
uzlijetanje su potrebni vrlo
snani, veliki motori, pa za
putnike i teret ostaje
premalo prostora. Pored
toga, takvi su avioni vrlo

79

A KAKO SE G R A D E
BRODOVI?
Gradnja brodova podijeljena
je u dva glavna dijela.
Najprije se gradi trup, a
zatim se u njega postavljaju
strojevi i druga oprema.
V KAKO SE K O A M A
LOVE RIBE?
Na koama se ribe love
velikom mreom koju
zovemo potegaom.
Potegaa se upotrebljava za
lov bakalara, iveraka, listova,
oslia, raa i mnogih drugih
riba.

80

Prije poetka gradnje,

strunjaci mjesecima
izrauju planove za brod.
Najprije se odreuje opa
konstrukcija, a potom se
crtaju podrobne skice
svakog pojedinog dijela.
Takve poslove esto

obavljaju kompjutori.
Ponekad se izrauje
maketa, ija se svojstva
ispituju u velikom bazenu.
Tada zapoinje
oblikovanje broda. Pojedini
dijelovi trupa se izrauju u
brodogradilitu i sastavljaju
na brodskom leaju. Neki
brodovi se grade od
sredine prema pramcu i
krmi, dok gradnja drugih
zapoinje od krme i ide
prema pramcu. Dijelovi
poput propelera ili sidra
proizvode se na drugim
mjestima.
Porinue broda u vodu je
sveani obred. Nakon
porinua u trup se ugrauju
motori i odvodne cijevi,
postavljaju se elektrina i
navigacijska oprema, amci
za spaavanje i slino.
Posljednji posao je
namjetanje kabina.

Mree potegae ponekad

prelaze duljinu od 100
metara. Sputaju se s krme,
objeene na dugim
konopcima, i doseu do
dubina od 1500 ili vie
metara. Ribe ulaze u iri,
otvoreni dio i hvataju se u
uem dijelu mree. Plovci i
veliki drveni utezi dre ulaz

u mreu otvorenim. Kad se

mrea ispuni, automatska
vitla je podiu na krmu.
Mnoge suvremene koe
imaju na palubi postrojenja
u kojima se ribe iste, reu
na renjeve i smrzavaju.
Neke ak sadre i
laboratorije za ispitivanje
kvalitete.

PROMET

> KAKO RADI B R O D S K I

VIJAK?
Vijak ili propeler gura brod
kroz vodu. To je dio
brodskog ureaja koji
pretvara snagu pogonskog
stroja u poriv i time pokree
brod.
Brodski vijci obino imaju
etiri do sedam krila i
nainjeni su od bronce.
Okretanjem krila ubrzava
se strujenje vode kroz
vijak, s prednje strane se
stvara potlak i brod se
pomie prema naprijed.

A KAKO RADE
PODMORNICE?
Podmornice se prilikom
zaronjavanja i izronjavanja
koriste malim perajama koje
zovemo krmilima ili
hidroplanima. Energiju
najee dobivaju iz
elektrinih i dizel-motora,
dok u nuklearnim
podmornicama energija
nastaje u nuklearnom
reaktoru.
Kad podmornica zaranja,
balastni se spremnici
naplave morskom vodom, a

Vijci mogu biti uvreni

ili podesivi. Na uvrenim
se vijcima ne moe
mijenjati nagib krila, pa se
brod najbolje kree ako
vozi normalnom brzinom.

Na podesivim vijcima se
nagib krila moe mijenjati
ovisno o potrebnoj brzini i
vremenskim prilikama.

krmila se okreu tako da

usmjeravaju plovilo prema
dolje. im se podmornica
nae ispod povrine vode,
krmila se ponovno
podeavaju i upravljaju
kutom zaranjanja. Na
eljenoj dubini krmila se
postavljaju vodoravno i u
male pomone tankove
ulazi voda.
Prilikom izranjanja odvija
se suprotan proces. Krmila
se okreu tako da
usmjeravaju podmornicu
prema gore. Kad plovilo
gotovo dosegne povrinu,
iz balastnih spremnika se
komprimiranim zrakom istis

kuje voda. Izranjanjem tornja

s periskopom u spremnike
se usisava svjei zrak.
Podmornice se pod
vodom koriste elektrinim
motorima prikljuenim na
akumulatore, a na povrini
dizel-motorima. Dizelmotori se upotrebljavaju i
za punjenje akumulatora.
Nuklearne podmornice
upotrebljavaju toplinu
nastalu u nuklearnom
reaktoru za pokretanje
parne turbine koja
proizvodi svu potrebnu
elektrinu energiju. Nuklea
rne podmornice mogu vrlo
dugo ostati pod vodom.
81

KAKO RADI A U T O
MOBILSKI M O T O R ?
U motoru nastaje energija
potrebna za rad automobila.
Izvor te energije su cilindri
automobilskog motora.
Klipovi u cilindrima motora
rade u etverotaktnim
ciklusima. U treem taktu
se mjeavina zraka i
rasprenog goriva pali
elektrinom iskrom, te
dolazi do eksplozije koja
gura klipove u cilindrima
prema dolje. Veina
automobila ima etiri, est
ili osam cilindara.
Preostali dio motora
pretvara nastalu energiju u
pogonsku energiju. Prenos
energije ide s klipova preko
koljenaste osovine
(radilice), bregaste osovine
i razdjelnika na prijenosni
sistem. Klipovi pomiu
koljenastu osovinu, a
klipnjaa kojom su
povezani pretvara
podizanje i sputanje
klipova u kruno kretanje.
Koljenasta osovina pokree
bregastu osovinu s kojim je
povezana trakom ili
lancem. Bregasta osovina
pokree razdjelnik, te on
rasporeuje elektrinu
struju potrebnu za
poticanje eksplozije u
cilindrima. Bregasta
osovina je povezana i s
prijenosnim sistemom, koji
prenosi energiju stvorenu u
motoru do pogonskih
automobilskih kotaa.
Razliiti dijelovi motora
imaju i druge vrlo vane
zadae. Bregasta osovina
upravlja ventilima koji
proputaju zrak i raspreno
gorivo u cilindre i osloba
aju ispune plinove, dok
koljenasta osovina pokree
zamanjak na koji je
privrena spojka. Motor
se ukljuuje okretanjem
kljua za startanje.
82

A KAKO RADI MJENJA

BRZINA?
Mjenja brzina je dio
automobilskog prijenosnog
ureaja. On prenosi energiju
stvorenu u motoru do
pogonskih kotaa.
Automobilski motor
najbolje radi ako se
koljenasta osovina okree
dovoljno brzo. To se
dogaa u etvrtoj brzini,
kad se pogonska energija
prenosi izravno do kotaa.
U prvoj brzini se zupanici

ma smanjuje brzina
motora, a da se pritom ne
izgubi nimalo njene snage.
Energija prolazi od
zamanjaka do spojke, du
tri poluge u mjenjau
brzine i na kraju stie do
pogonskih kotaa. Na
svakoj poluzi je privreno
nekoliko zupanika
razliite veliine preko
kojih se prenosi energija.
Promijenom brzine
ukljuuju se zupanici.
Svaki zupanik smanjuje
brzinu motora i poveava
njegovu snagu.

V KAKO RADE
AMORTIZERI?
Bez obzira na to koliko nam
se ravnima ine, prometnice
su ustvari prilino kvrgave.
Udarce nastale vonjom
preko neravnina ublaavaju
amortizeri.
lako i same gume
ublaavaju udarce,
automobili ipak moraju
imati amortizere. Postoji
vie vrsta amortizera, ali se
najee sastoje od opruge
i teleskopskog prigunika
vibracija. Kad automobil
prijee preko udubine ili
kvrge na cesti, opruga se

A KAKO A U T O M O B I L I
SKREU?
Automobilom se upravlja
okretanjem upravljaa u
eljenom smjeru. Upravlja
je povezan s prednjim
kotaima.
Upravlja je uvren na
jednom kraju stupa
upravljaa, dok se na
suprotnoj strani nalazi
zupasti kota.
Okretanjem upravljaa
okree se i zupasti kota
te zahvaa utore zupaste

stisne i upija udarac.

Meutim, opruga se mora
ponovno rairiti i osloboditi
energiju koju je upila.
Teleskopski prigunik
vibracija preuzima energiju
koju je oslobodila opruga i
spreava podrhtavanje
automobila. Ponekad se
umjesto prigunika
vibracija upotrebljava
torziona poluga.
Veina suvremenih
automobila ima na prednjim
kotaima zasebne amortizere
koji rade neovisno jedan
o drugome. Ako jedan kota
prijee preko kvrge ili
udubine, amortizeri na dru
gom kotau ne reagiraju.
teleskopski prigunik vibracija

poluge, pomiui je s jedne

strane na drugu. Kratka
spojna motka prenosi
pomake zupaste poluge
na prednje kotae.
Mnogi veliki automobili
imaju hidrauliki sistem za
upravljanje. Za skretanje se
uvijek upotrebljavaju
prednji kotai. Kao pogon
ski kotai (oni na koje se
prenosi energija stvorena
u motoru) mogu se koristiti
i prednji i stranji.
Do pogonskih kotaa
energija dolazi kroz
diferencijal.

V KAKO RADE
KONICE?
Za sigurnu vonju
neophodne su dobre
konice. Voza zaustavlja
automobil pritiui
papuicu za koenje.
Veina suvremenih
automobila upotrebljava
disk konice barem na
prednjim kotaima.
Pritiskom na papuicu za
koenje ukljuuje se glavni
cilindar koji upravlja
cilindrima na svakom
kotau. Klip u cilindru na
kotaima pritie par
ploica na disk od lijevanog
aljeza koji zaustavlja
kotae.
Ploice su kljuni dijelovi
konica i moraju se
redovito odravati. One
moraju raditi na svim
temperaturama, ispod
toke ledita, ali i na
velikim vruinama.
Mnogi suvremeni
automobili imaju servokonice koje poveavaju
pritisak to ga voza ini na
papuicu konice.
Disk-konice su
djelotvornije od starijih
dobo-konica. Na njima
ploice pritiu bubanj te
on zaustavlja kotae. Runa
konica se ne moe
upotrebljavati kad se
automobil kree i slui
samo za parkiranje.

83

KAKO RADI TELESKOP

REFRAKTOR?
U objektivu teleskopa
refraktora nalazi se lea to u
cijevi stvara umanjenu sliku
predmeta. Okular se sastoji
od mnogo manje lee koja
znatno uveava nastalu sliku.
Objektiv nacrtan na slici
sastoji se od dvije lee
poloene jedna do druge.
Jedna lea daje obojenu,
nejasnu sliku na kojoj se ne
vide detalji, dok je slika
nastala s dvije lee

slika koju daje objektiv

objektiv

prividna slika

bezbojna i otra, s jasno

izraenim pojedinostima.
Okular poveava sliku.
Dalekozor radi na isti
nain kao i teleskop

refraktor, ali sadri i

staklenu prizmu koja
skrauje duljinu cijevi i
stvara uspravnu sliku.

Promjer njegovog zrcala

iznosi est metara, to
znai da je est puta vei
od najveeg teleskopa
refraktora. Gotovo svi
profesionalni teleskopi su

Cassegrainovi jer oni mogu

irrjati krau cijev nego
Nevvtonov teleskop.
Svemirski teleskop,
lansiran 1990. godine,
takoer je Cassegrainov.

> KAKO RADI

TELESKOP REFLEKTOR?
U teleskopu reflektoru slika
nastaje s pomou zrcala sa
upljom ili lagano
udubljenom povrinom.
Nevvtonov teleskop sadri
malo zrcalo koje odbija
svjetlost i usmjerava je u
okular, dok se svjetlosne
zrake u Cassegrainovom
teleskopu vraaju kroz otvor
u glavnom zrcalu.
Veina astronoma amatera
upotrebljava Nevvtonove
teleskope, jer su jeftiniji od
Cassegrainovih, a isto tako
i od teleskopa refraktora
iji je promjer glavnog
zrcala ili objektiva vei od
100 milimetara. to je
promjer vei, teleskop
moe opaziti udaljenije
zvjezde i sitnije pojedinosti
na Mjesecu ili planetima.
Najvei teleskop
reflektor postavljen je u
Sovjetskom Savezu.
84

DALEKO U SVEMIRU

> KAKO TELESKOP

SLIJEDI ZVIJEZDE?
ini se da Sunce, Mjesec,
planeti i zvijezde u 24 sata
jednom obiu oko Zemlje.
Meutim, to je samo varka
koja se javlja zbog okretanja
Zemlje. Zbog toga
astronomski teleskop mora
svakodnevno obii jedan
krug oko svoje osi u smjeru
suprotnom rotiranju Zemlje.
Da bi mogli pratiti zvijezde,
teleskopi se grade na
ekvatorijalnom postolju.
Najvanije svojstvo je
polarna os koja je vodo
ravna saZemljinom osi. Kut
izmeu tla i polarne osi
jednak je zemljopisnoj
irini na kojoj se teleskop
nalazi, a na sjevernoj
polutki je ta os usmjerena

prema Sjevernjaci.
Deklinacijska os
upotrebljava se samo
prilikom usmjeravanja
teleskopa na neko
svemirsko tijelo. Kad je to

uinjeno, teleskop se
okree oko polarne osi i
tijelo uvijek ostaje u
vidnom polju. Teleskop se
moe okretati runo ili
pomou elektromotora.

A KAKO D O B I V A M O
SLIKE S V E M I R S K I H
TIJELA?

Mnogi suvremeni
profesionalni teleskopi su,
ustvari, golemi fotografski
aparati. Glavna razlika kod
fotografiranja neba je to se
film ponekad mora eksponi
rati ak dulje od jednog
sata. to se dulje eksponi
ra, na fotografiji e se vidje
ti slabije zvijezde. Postavi li
se na postolje koje prati kre
tanje zvijezda, ak i obini
fotografski aparat moe s
ekspozicijom od 5 minuta
zabiljeiti tisue zvijezda.

t> K A K O RADI R A D I O
TELESKOP?
Radio valovi se, kao i oni
svjetlosni, odbijaju. Odbijaju
se od svake metalne
povrine, pa ak i iane
mree. Radio teleskopi se
obino sastoje od velikog
upljeg ili udubljenog tanjura
koji odbija signale iz svemira
i usmjerava ih u radio
prijemnik.
Radio teleksopi ne
prikazuju sliku, ve stvaraju
zapis na magnetskoj traci ili
crtaju grafikone. Radio
valove odailju sva
svemirska tijela, a najjai
dolaze s udaljenih galaksija
koje zovemo kvazarima. U
naoj je galaksiji najsnaniji
izvor radio valova Rakova
maglica u zvijeu Bika. To
su ostaci eksplozije
zvijezde ili supernove, koja
se 1054. godine mogla
vidjeti na danjem svjetlu.

Svi teleskopi se mogu

upotrebljavati kao fotografski
aparati. U objektivu (u
refraktoru) i zrcalu (u
reflektoru) nastaje slika
nekog planeta ili zvijezde na
nebu. Projiciramo li tu sliku
na film, moemo rei da se
teleskop koristi kao
fotografski aparat.

85

DALEKO U SVEMIR
< KAKO SE L A N S I R A J U
SVEMIRSKE LETJELICE?
Da bi se probila kroz
Zemljinu atmosferu, raketa
se mora kretati brzinom od
11 kilometara u sekundi.
Jedna letjelica ne moe nositi
dovoljno goriva da dosegne
tu brzinu: bila bi preteka da
se digne sa Zemlje! Zbog
toga se rakete sastoje od
nekoliko stupnjeva koji se
ukljuuju kad nii stupanj
potroi cjelokupno gorivo.
Za lansiranje
meuplanetarne letjelice
obino su dovoljna tri

A KAKO RADE RAKETNI

MOTORI?
Na Zemlji se obino kreemo
odguravajui se od nekog
nepominog predmeta.
Meutim, u svemiru ne
postoji nita od ega bi se
mogli odgurnuti, pa je za
kretanje potrebna reakcijska
sila. Metak ispaljen iz puke
gura strelca prema nazad isto tako i vrui plin koji
izlazi iz rakete gura letjelicu
prema naprijed.
Rakete s barutnim
punjenjem mogu letjeti
86

stupnja. Svemirska letjelica

Apollo je, naprimjer, pri
lansiranju teila oko 3000
tona (otprilike kao stotinu
kamiona). Meutim, 2000
tona otpadalo je na gorivo
u prvom stupnju, koje je
potroeno na prvih 90
kilometara uzletanja. Kad
se prvi stupanj odvojio,
letjelica je imala dovoljno
goriva za put do Mjeseca i
nazad.
Rakete s manjim
motorima moraju imati vie
stupnjeva. Indijski satelit
Rohini lansiran 1980.
godine imao je raketu s
etiri stupnja i kruto gorivo.

samo u atmosferi, jer je za

izgaranje baruta potreban
kisik. Svemirske rakete
upotrebljavaju dvije vrste
goriva koje u dodiru
snano reagiraju. Obino
se kao jedna vrsta koristi
kisik, a kao druga kerozin
ili tekui vodik. Kisik je
pohranjen u obliku vrlo
hladne tekuine koja se
prolaskom kroz ventil
pretvara u plin.
, Poznata raketa Saturn
koja je donijela prve ljude
na Mjesec upotrebljava u
prvom stupnju kerozin, a u
ostalima tekui vodik.

< KAKO SE
ORIJENTIRAJU
SVEMIRSKE LETJELICE?
Dok letjelica putuje svemirom,
izgleda kao da Sunce prolazi
ispred udaljenijih zvijezda,
ba kao to nam se, kad
hodamo ulicom, ini da
oblinje zgrade prolaze
ispred onih udaljenijih.
Kompjutor proraunava
poloaj Sunca i zvijezda i
odrava smjer letenja.
Za promatranje poloaja
zvijezda koriste se posebni
teleskopi privreni na
> Z A T O SATELIT
SLIJEDI P U T A N J U ?
Zamislite golemu puku na
vrhu vrlo visoke planine. Kad
bismo iz nje ispalili metak,
dogodila bi se jedna od tri
mogunosti. Metak bi mogao
pasti na zemlju (1), odletjeti
u svemir (2) ili kruiti oko
Zemlje i postati njen satelit
(3).
Da bi ostao u putanji oko
Zemlje, satelit se mora
kretati brzinom od oko 8
kilometara u sekundi
(28.000 kilometara na sat).

letjelici, ali se
upotrebljavaju i mjerni
ureaji inercije. Ako se
veliki kota brzo okree,
vrlo je teko pomaknuti
njegovu os, jer poput zvrka
eli zadrati isti poloaj. Tri
kotaa koji se okreu pod
odgovarajuim kutom dre
platformu u letjelici u istom
poloaju, pa se, kad se
upale motori, mogu
izmjeriti promjene smjera.
Kotai u letjelici Voyager
postavljeni su tako
precizno da su se mogli
vrtjeti jo 36 sati nakon to
su motori prestali raditi!

Kad jednom ue u putanju,

satelit e gotovo vjeno
kruiti. Meutim, nalazi li
se manje od 200 kilometara
iznad povrine Zemlje,
privlana sila u gornjim
slojevima atmosfere ga
privlai i usporava, pa
satelit nakon nekoliko
godina poput meteora
izgori u atmosferi.
Veliki sateliti bre
usporavaju nego manji.
Satelit Skylab lansiran 1973.
godine ispao je iz putanje
nakon svega sedam godina.

< KAKO SE SVEMIRSKE

LETJELICE V R A A J U NA
ZEMLJU?
Svemirske letjelice moraju
naglo usporiti da bi posada ili
teret meko prizemljili.
Prilikom slijetanja obino se
koriste padobranom, a
raketoplan se sputa kao
jedrilica.
Povratak letjelice Apollo
primjer je brzog
atmosferskog koenja. U
atmosferu je ula brzinom
od 11 kilometara u sekundi,
pri emu se zbog trenja

njen vanjski omota jako

usijao. Nakon nekoliko
minuta brzina se smanjila
na oko 100 kilometara na
sat, i letjelica se padobranom
mirno spustila u ocean.
S druge strane,
raketoplan putanjsku
brzinu smanjuje ukljuujui
motore u suprotnom
smjeru, te u atmosferu
ulijee brzinom od 7
kilometara u sekundi. Tada
usporava kruenjem du
zraile staze koja prelazi
polovicu svijeta, te
prizemljuje brzinom od
otprilike 345 km na sat.
87

DALEKO U SVEMIR
V KAKO A S T R O N A U T I
DIU U SVEMIRU?
Zrak koji udiemo sadri
nekoliko razliitih plinova.
Najvaniji je kisik jer je on
neophodan za ivot. U
svemiru nema tog plina, pa
austronauti moraju u kabini i
svemirskim odijelima imati
zalihu kisika.

Zemljina atmosfera sadri

oko 78 % duika,
bezopasnog plina koji
razrjeuje kisik. isti kisik
moe u svemirskoj letjelici
biti vrlo opasan, jer i
najmanja iskra uzrokuje
eksploziju. Tako su
poginula tri amerika
astronauta prilikom
isprobavanja modula Apollo

Sovjetske letjelice koriste

mjeavinu kisika i duika.
Drugi problem je to
uiniti s otpadnim ugljik
dioksidom koji izdiemo.
Upijaju ga neki kemijski
spojevi, ali bi na dugim
letovima bilo neophodno iz
njega ponovno izdvojiti
kisik tako da se moe jo
jednom upotrijebiti.

< ZATO ASTRONAUTI

NOSE T L A N A ODIJELA?
Podignemo li neku ribu s
morskih dubina na povrinu,
njene e se oi zbog velikog
pada tlaka izbuljiti. lako toga
nismo svjesni, atmosfera nas
snano pritie, pa bismo u
svemiru, ak i kad bi se
moglo disati, ubrzo otekli i
umrli u mukama.

A KAKO A S T R O N A U T I
RAZGOVARAJU?
Kad se nalaze izvan
svemirskog broda ili na
povrini Mjeseca, astronauti
moraju razgovarati putem
radija, jer zvuk ne moe
putovati zrakopraznim
prostorom. Meutim, u kabi
ni s umjetnom atmosferom
mogu normalno razgovarati.
Komunikacija astronauta sa
Zemljom moe biti vrlo
88

sloena, jer prijemnik zbog

rotacije naeg planeta izlazi
izvan dosega svemirskog
broda. Zbog toga se
prijemnici moraju postaviti
irom Zemlje, tako da je
uvijek barem jedan u vezi s
letjelicom. Komunikacija se
ponekad prekida prilikom
brzog ulijetanja letjelice u
atmosferu. Jaka vruina
ionizira atome duika i
kisika, stvarajui elektrini
tit.

Atmosfera stvara na
jednom etvornom metru
Zemljine povrine tlak
jednak teini kamiona. Mi
to ne primjeujemo, jer je
tlak unutar tijela jednak
onome izvana. Meutim,
kad bismo u limenci
uzavreli vodu i tako istjerali
zrak, ona bi zbog tlaka
pukla.
Nezatieni astronaut ne
bi umro samo zbog
oticanja. Njegova bi krv
poela kljuati. Vrelite
tekuina ovisi o
atmosferskom tlaku. Na
visini od devet kilometara
(visina Mount Everesta)
voda poinje kljuati na
7 4 C . Iznad 19 kilometara
za kljuanje krvi dovoljna je
tjelesna toplina, a u
zrakopraznom se prostoru
(gdje nema tlaka) krv
trenutano pretvara u
smrtonosnu pjenu.

< KAKO SE
A S T R O N A U T I KREU U
SVEMIRU?
Izraz svemirska etnja nije
toan. Osoba moe hodati
samo ako se nalazi na
povrini planeta, gdje je
gravitacija pritie prema tlu.
U svemiru astronauti mogu
samo lebdjeti oko svemirskog
broda.
Prvu svemirsku etnju izveo
je u martu 1965. godine
lan posade sovjetskog
satelita Voskhod, A.
Leonov. Izvan broda je
proveo 24 minute. Kao i svi
ostali svemirski etai, s
brodom je bio povezan
pupanom vrpcom. Posada
amerikog satelita Skylab je
1973. godine izala iz broda
i popravila oteeni
toplinski tit, zbog kojeg se
letjelica opasno pregrijala.
> TO POKREE
O P R E M U NA
SVEMIRSKOM BRODU?
Sve svemirske letjelice
upotrebljavaju elektrinu
energiju. Neke je dobivaju iz
baterija koje napaja Suneva
energija. Takve letjelice
imaju velike solarne ploe za
skupljanje Suneve topline.
Meutim, elektrina se struja
moe proizvesti i na druge
naine.
Svemirske letjelice koje
moraju raditi vie godina
obino ovise o solarnim
ploama jer je Sunce
pouzdan i trajan izvor
energije. Meutim, letjelice
koje istrauju vanjske
planete ne mogu se
opskrbljivati na taj nain jer
je ondje Suneva svjetlost
preslaba. Sonda Voyager se
koristi malom nuklearnom
centralom koja e trajati

barem toliko koliko e

postojati Uran i Neptun.
Drugi mogui izvor
energije su elije u kojima
spajanjem vodika i kisika
nastaju energija i voda.

Voda je korisna za posadu

letjelice, ali reakcija moe
biti opasna. Zbog
eksplozije elije s gorivom
upropatena je mjeseeva
misija Apolla 1 3 .
89

> K A K O MJERIMO
UDALJENOST MJESECA
O D ZEMLJE?
Brzina svjetlosti je vrlo
precizno izmjerena: u
svemiru iznosi 299,796
kilometara u sekundi. Iz tog
podatka moemo vrlo tono
izraunati kolika je
udaljenost izmeu Zemlje i
Mjeseca usmjerimo li zraku
svjetlosti prema Mjesecu
tako da se od njega odbije.

Za ovaj nain mjerenja

potreban je veliki teleskop.
Njegovo zrcalo se
upotrebljava kao reflektor
za odailjanje svjetlosnih
valova prema reflektnoj
ploi koju su na Mjesecu
ostavili astronauti, lako
svjetlost taj put pree za
svega 2,5 sekunde,
elektroniki mjerai
vremena mogu izmjeriti
utroeno vrijeme s
tonou od nekoliko
milijuntina sekunde.
< KAKO JE ISTRAEN
MJESEC?
U rujnu 1959. godine na
povrinu Mjeseca je spustila
se Luna 2. To je bila prva
letjelica izraena ljudskom
rukom koja je stigla na
Zemljin satelit. Iste je godine
Luna 3 (na slici) snimila prvu
fotografiju nevidljive strane
Mjeseca. Prve fotografije
izbliza snimila je 1964.
amerika istraivaka sonda
Ranger 7.

Godine 1966. na Mjesec je

prvi puta meko prizemljila
letjelica s automatskim
instrumentima. Ameriki
svemirski znanstvenici su
letjelice Surveyor smatrali
samo pripremom za
sputanje ovjeka na
Mjesec. Meutim, Sovjeti
su nastavili istraivanja sa
sondama bez ljudske posade.
Najprije su na Mjesec slali
svemirske brodove Luna,
koji su na Zemlju poslali
uzorke kamenja.

> K A K O RADE
SVEMIRSKA V O Z I L A BEZ
POSADE?
Na Mjesec je poslano vie
razliitih vrsta svemirskih
brodova bez posade. Neki su
uli u mjeseevu putanju i
snimali fotografije s mnogo
pojedinosti, dok su se drugi
spustili na povrinu Mjeseca i
istraivali uvjete koji ondje
vladaju. Podatke su na
Zemlju slali putem radija.
Sovjetski lunohod je
najnaprednije svemirsko
vozilo bez posade. Tei
oko jedne tone i na sebi
ima televizijske kamere
koje omoguuju
znanstvenicima da sa
Zemlje prate njegovo
kretanje. Moe se prema
90

potrebi kretati, zaustavljati,

okretati i uzimati uzorke
tla. Do sada su na Mjesec
sa svemirskim vozilom
Luna poslana dva
lunohoda, a tri su se vozila
(Luna 16, 20 i 24) vratila na

Zemlju s uzorcima
mjeseeve praine. Luna 24
je prodrla dva metra u
povrinu Mjeseca. Gornji
dio letjelice ispaljen je s
povrine Mjeseca i spustio
se na Zemlju padobranom.

DALEKO U SVEMIRU

A KAKO JE A P O L L O
S T I G A O NA MJESEC?

A K A K O JE P O S A D A
APOLLA ISTRAILA
MJESEC?

Apollo, prva letjelica s

ljudskom posadom koja se
spustila na Mjesec, morao je
postupno putovati. Najprije
je ispaljen u Zemljinu orbitu,
a zatim je odletio do Mjeseca
i uao u Mjeseevu orbitu.

Najvaniji zadatak posade

bio je skupljanje uzoraka
stijena i tla. U prve tri misije
astronauti su se po Mjesecu
kretali pjeice, a kasnije su
koristili mjeseevo vozilo.

lako je sa Zemlje poletjela

letjelica teine oko 3000
tona, do Mjeseca je stigao
samo mjeseev modul
teak svega 15 tona, od
ega je deset tona otpadalo
na gorivo. Pored lansiranja
i konanog pada u Tihi
ocean, najkritiniji trenuci
leta na Mjesec bili su
sputanje mjeseevog
modula i njegovo ponovno
spajanje s matinim
brodom.
U pozadini crtea nalazi
se mjeseev modul. Njegov
donji dio ostao je na
Mjesecu. Gornji dio, u
kojem su se nalazila dva
austronauta, ispaljen je u
Mjeseevu orbitu, gdje se
spojio s matinim brodom.

Astronauti su na Mjesecu
postavili razliite ureaje
kojima se upravlja sa
Zemlje. To su seizmometri
za mjerenje podrhtavanja
povrine, ureaji za
otkrivanje atomskih estica
sa Sunca, ureaji za
otkrivanje kozmike
praine i posebni reflektori
za mjerenje udaljenosti
izmeu Zemlje i Mjeseca.
Ti i mnogi drugi ureaji
postavljeni su oko
nuklearnog reaktora koji e
ih dugo napajati
elektrinom energijom.
Na crteu vidimo
astronaute kako cijevima
skupljaju uzorke tla. U est
misija skupili su oko 400
kilograma stijena.

A KAKO JE R A D I L O
MJESEEVO V O Z I L O ?
Mjeseevo vozilo bilo je
jednostavno vozilo na etiri
kotaa. Pokretala ga je
elektrina energija iz
baterija, dosezalo je brzinu
od 12 kilometara na sat i s
jednom baterijom prelazilo
oko 65 kilometara. Koriteno
je u posljednje tri misije
letjelica Apollo.
Mjeseevo vozilo moglo je
nositi dva astronauta i oko
180 kilograma tereta,
ukljuujui i uzorke stijena
i tla. Imalo je nekoliko
kamera i antenu nalik
kiobranu s pomou koje
su slike snimljene
televizijskom kamerom u
boji stizale na Zemlju. Na
kotaima su se nalazili
metalni podnonici koji su
omoguavali bolje
grabljenje mekanom
Mjeseevom povrinom.
Astronauti su upravljali i
prednjim i stranjim
kotaima, pa je vozilo
moglo naglo skretati.
91

> KAKO JE ISTRAEN

MARS?
Prve fotografije Marsa snimio
je 1965. godine Mariner 4, a
1971. godine u orbitu Marsa
uao je Mariner 9 i poslao na
Zemlju mnogo uspjenih
fotografija. Godine 1976. na
Mars su se spustile dvije
letjelice Viking, od kojih smo
dobili prve snimke i podatke
sa same povrine planeta.
Obje letjelice Viking
spustile su se na sjevernoj
polutki Marsa, Viking 1 na
23 irine, a Viking 2 na 48
irine. Temperature se ak
ni na poloaju letjelice
Viking 1 nije podigla iznad
- 2 7 C , a nou se sputala
do - 6 5 C .
Letjelice su analizirale
uzorke tla, ali u njima nije

pronaeno nita nalik

Zemaljskim
mikroorganizmima i
bakterijama. Marsova
povrina je pusta i
pokrivena kraterima, dok je

nebo zbog pjeanih oluja

ruiasto, a ne tamnoplavo
kako se oekivalo. Viking 2
je podatke slao do oujka
1980, dok je Viking 1 misiju
zavrio u studenom 1982.

Titana. lako je bila

namijenjena samo
istraivanju Titana, letjelica
jo uvijek funkcionira i alje
podatke o prostoru daleko
iz orbite Saturna. Voyager 2
je nastavio istraivanja i
1986. godine nadletio Uran.
Gravitacija Urana je

skrenula putanju letjelice

prema Neptunu, te je ona
1989. godine stigla i do tog
dalekog, zagonetnog
planeta. Tako je Voyager 2
postao jedinstvena
svemirska letjelica koja je
istraila ak etiri planeta!

> KAKO SU ISTRAENI

VANJSKI PLANETI?
Pluton je jedini planet koji do
danas nije ispaen iz blizine.
Sve ostale daleke planete
posjetile su letjelice
opremljene kamerama i
instrumentima za istraivanje
kemijskih elemenata, magnet
skog polja planeta i estica
koje stiu sa Sunca. Letjelice
imaju vlastite kompjutore,
iako se svim instrumentima
upravlja sa Zemlje.
Godine 1973. Jupiteru se
pribliio Pioneer 10, a
ubrzo su pored njega
proletjeli Pioneer 1 1 ,
Voyager 1 i Voyager 2,te
nastavili putovanje prema
udaljenijim planetima.
Pioneer 11 je do Saturna
stigao 1979. godine i time
zavrio svoju misiju, a
Voyager 1 je godinu dana
kasnije proletio pored
Saturna i njegovog mjeseca
92

DALEKO U SVEMIRU

V KAKO SE LANSIRA
RAKETOPLAN?

motore da bi se usmjerio
prema Zemlji i slijee jedrei.

Prilikom lansiranja
raketoplan je privren na
dvije pomone rakete i veliki
spremnik goriva. Na visini od
oko 43 kilometra pomone
rakete se odvajaju i padobra
nom sputaju na Zemlju. Na
povratku raketoplan pali

Na raketoplanu se sve
moe ponovno upotrijebiti
osim golemog spremnika
za gorivo. Nakon to
letjelica dosegne putanju,
spremnik se odvaja i pada u
Indijski ocean. Letjelici za
raketni pogon preostaju jo
samo mali motori koji se

tereta u svemir. Moe

prevoziti sedam putnika, a
teretni prostor promjera 4,6
metara dugaak je 18,3
metra.
A KAKO SE
UPOTREBLJAVA
RAKETOPLAN?
Raketoplan se upotrebljava
za prijenos ljudske posade i
> KAKO RADI
SVEMIRSKI TELESKOP?
Planirano je da se svemirski
teleskop lansira 1985.
godine, ali je zbog tragedije
Challengera taj projekt
odgaan sve do 10. 4.1990.
Promjer objektiva zrcala mu
iznosi 240 cm, pa je zato
desetak puta jai od bilo
kojeg drugog teleskopa.
Svemirski teleskop je posve
automatiziran. Prema
pojedinim nebeskim tijeli
ma okree se pomou radio

Prvi raketoplan lansiran je

1981. godine. To je bio
veliki uspjeh i predvialo
se da e ubrzo dati znatan
doprinos svemirskim
istraivanjima. Planirano je
da raketoplani ponesu u

ukljuuju prilikom slijetanja

na oko 2,5 minute. Kako bi
se smanjila brzina koja
prilikom ulaska u gornje
slojeve atmosfere iznosi
oko 7 km u sekundi,
raketoplan vie puta otro
skree tvorei petlju, pri
emu se vanjski omota
letjelice zbog trenja zagrije
do 2000 C.

orbitu svemirski laboratorij

Spacelab i veliki svemirski
teleskop.
Meutim, 28. sijenja
1986. dogodila se najvea
katastrofa u povijesti svemir
skih letova. Nepune dvije
minute nakon lansiranja,
raketoplan Challenger
(Izazov) pretvorio se u
golemu buktinju u kojoj je
ivot izgubilo svih sedmero
lanova posade.

poruka sa Zemlje, a fotogra

fije na Zemlju alje radiom.
Njegova velika prednost
pred instrumentima
smjetenim na tlu je u tome
to je nebo uvijek isto, a
slike su mnogo otrije.
Moda e svemirski
teleskop otkriti velike
planete to krue oko
oblinjih zvijezdi i upoznati
nas s osamljenim
galaksijama koje su za
dananje instrumente
nevidljive. On e svakako
otvoriti novu epohu u istra
ivanju dalekog svemira.
93

V KAKO SE MJERE
OCEANSKE STRUJE?
Najjednostavniji nain
mjerenja brzine i smjera
oceanskih struja je biljeenje
kretanja plutajuih predmeta
poput ledenih bregova.
Meutim, najtoniji nain je
mjerenje s pomou

A K A K O SE S D N A
O C E A N A UZIMAJU
UZORCI?
U prolosti su znanstvenici
za skupljanje uzoraka
upotrebljavali jednostavna
jaruala. Na slici je prikazana
suvremena oprema. Na
morsko se dno moe spustiti
pribor za skupljanje na
daljinsko upravljanje, a
ronilice doseu i najdublje
94

strujomjera.
Postoji mnogo vrsta
strujomjera. Veina ima
peraju to ih usmjerava u
tok struje, kompas za
odreivanje smjera, te
propeler koji se prolaskom
vode okree i biljei brzinu
oceanske struje.

dijelove oceana i skupljaju

uzorke.
Istraivaki brod Clomar
Challenger opremljen je
alatom koji dopire sedam
kilometara ispod povrine
mora.
Na morsko se dno sputa
sonarna signalna jedinica.
Ona alje signale u
raunala na brodu, koja
upravljaju automatskim

Za mjerenje temperature
i slanosti vode upotrebljava
se elektronska oprema koja
podatke biljei na vrpcu.
Na jedan kabel mogu se
svezati vie instrumenata,
pa se tako struje mjere na
razliitim dubinama.

propelerima i dre brod na

jednom mjestu. Tada se na
dno sputaju svrdlo, alat za
skupljanje uzoraka i cijevi.
Posebni ureaji omoguuju
da se svrdlo podigne,
zamijeni i ponovno spusti
na isto mjesto. Kako svrdlo
lomi dijelove morskog dna,
pojedini se slojevi taloga i
stijena skupljaju u kutiji, te
podiu na povrinu gdje ih
znanstvenici prouavaju.

PLANET ZEMLJA

> KAKO SE MJERE

VISOKOZRANI
VJETROVI?
Svakodnevno se iz mnogih
meteorolokih stanica u
atmosferu podiu brojni
baloni s radiosondama. Balon
je ispunjen vodikom, pa se
podie vrlo brzo. Sa sobom
nosi maleni predajnik koji
odailje informacije o
vremenu. Smjer njegova
kretanja moe se pratiti
radarom. Pored toga,
informacije o vremenu
odailju avioni i sateliti.

Radiosonda biljei podatke

o temperaturi, tlaku i
vlanosti zraka, te o
vjetrovima. Kad tlak
postane prenizak, balon
eksplodira, a instrumenti se
s padobranom vraaju na
Zemlju.
Iz podataka koje odailju
baloni, avioni i sateliti
saznajemo da 15 kilometara
iznad povrine zemlje puu
vjetrovi brzine 300 do 400
kilometara na sat, a zovemo
ih mlaznim vjetrovima.
Putujui niz mlazne vjetrove,
avioni mogu utedjeti
vrijeme i gorivo.
oluju i samo oko. U
avionu znanstvenici proma
traju radare i druge instru
mente, te biljee brzinu
Godine 1943. jedan je avion
vjetrova
(i uspravnih i
prvi puta proletio kroz orkan.
vodoravnih),
smjer vjetro
Danas se oni mogu fotografira
va,
temperaturu,
tlak i esti
ti iz satelita i pratiti radarom,
ce
oblaka.
Kompjutori
ali se najtoniji podaci jo
zapisuju te informacije, te
uvijek dobivaju iz posebno
ih s pomou satelita alju
opremljenih aviona.
do Nacionalnog centra za
orkane u Majamiju. Instru
Jake oluje na Atlantskom
menti se ponekad mogu pa
oceanu nazivaju se orka
dobranom spustiti u more
nima. Na Tihom oceanu ih
da se dobiju to podrobniji
zovu tajfunima, a u Indij
podaci. Avioni se nakon
skom oceanu ciklonima.
svakog leta pregledavaju da
U SAD avioni istrauju
bi se otkrila sva oteenja.
orkane prolijeui kroz
< KAKO SE I S T R A U J U
ORKANI?

> KAKO JE I Z M J E R E N O
IRENJE M O R S K O G DNA?
Danas znanstvenici znaju da
na dijelovima nekih dubokih
oceana rastaljene stijene iz
zemljine kore izviru na
morsko dno. Zbog toga se
morsko dno iri i kontinenti
se vrlo sporo razmiu.
Ova je teorija potvrena
skupljanjem uzoraka
sedimenata i stijena iz
oceanskih dubina.
Prouavanjem strukture,
fosila i magnetizma
procijenjena je njihova
starost. Uzorci su skupljeni

irom oceana, pa se u kartu

morskog dna moe zacrtati
starost pojedinih stijena.
Na dnu Atlantskog
oceana su stare i nove
stijene pravilno
rasporeene. Najnovije

stijene se nalaze uz
Srednjoatlantski hrbat,
podruje podzemnih
vulkana. Prouavanja su
pokazala da se Atlantski
ocean iri, a Evropa i
Amerika se razmiu.
95

> KAKO N A M SATELITI

ALJU PORUKE O
ZEMLJI?
Oko naeg planeta krue
brojni sateliti. Neki na
Zemlju alju fotografije koje
se koriste za vremensku
prognozu, dok nam drugi
vidljivim i infra-crvenim
dijelom svjetlosnog spektra
alju poruke to se u
raunalu pretvaraju u sliku
Zemlje.
Landsat sadri mali skener
koji biljei svjetlosne i
toplinske zrake odbijene

od Zemlje i alje
informacije do posebnih
prijemnika na Zemlji, u
kojima se one pretvaraju u
sliku (desno).
Sa Landsatovih slika
saznajemo to se dogaa
na bilo kojem dijelu
Zemlje. Pomou njih se
mogu predvidjeti poplave i
uoiti zagaenja. Budui da
satelit biljei razlike u
toplini, u kartu se mogu
ucrtati tople i hladne struje.
Landsatovi infra-crveni
zapisi mogu se tako
obraditi da slike pokazuju
stanje usjeva, posljedice

sue ili vrste povrinskih

stijena.

< KAKO ZNANSTVENICI

VIDE U N U T R A N J O S T
ZEMLJE?
Znanstvenici znaju da se na
planet sastoji od nekoliko
slojeva: kore, plata, vanjske
jezgre i unutranje jezgre.
Podaci o Zemljinim slojevima
dobiveni su prouavanjem
potresa, ili seizmologijom.

A KAKO SE MJERE
POTRESI?
Za vrijeme potresa kroz
zemlju putuju seizmiki
valovi koji se mogu izmjeriti
seizmografom. Jakost potresa
iskazuje se ljestvicama. Jedna
od njih je Richterova
ljestvica. to je broj na
ljestvici vei, potres je jai.
Seizmograf je ugraen u
zidani stup koji zadire u tlo
do ivih stijena. Za nosa je
icom ili oprugom
privren uteg povezan
olovkom ili svjetlosnom
96

zrakom koja ucrtava

oznake na papiru
omotanom oko bubnja.
Prilikom potresa uteg
ostaje na mjestu, dok
preostali dio seizmografa
podrhtava.
Oznake na papiru biljee
nekoliko vrsta udarnih
valova, a zapisuje se i
vremenski razmak u kojem
se javljaju. Po zapisu na
seizmografu moe se
saznati gdje se javio potres
i koja je njegova jakost.

Seizmografi biljee tri

razliite vrste potresnih
valova. Primarni (P) valovi
se najbre ire i prolaze
kroz krutine, tekuine i
plinove. Sekundarni (S)
valovi se mogu iriti samo
kroz krutine, dok su dugi
(D) valovi najsporiji i ire se
samo povrinom Zemlje.
Dugi valovi uzrokuju
najvee tete.
Geolozi posebnu panju
posveuju P i S valovima.
Njihova brzina i smjer
irenja ovise o gustoi
stijena. P valovi ubrzavaju u
plastu, usporavaju u
vanjskoj jezgri i ponovno
ubrzavaju u unutranjoj
jezgri. S valovi ne prolaze
kroz vanjsku jezgru, to
ukazuje da je ona tekua.
Prelaskom iz jednog sloja u
drugi valovi mijenjaju
smjer.

< K A K O SE M O E
IZMJERITI ZEMLJA?
Znanost koja se bavi
mjerenjem Zemlje zove se
geodezijom. Kad su otkrili da
je Zemlja okrugla, ljudi su je
mogli izmjeriti koristei
znanje o krugu i kutovima
(geometrija). Danas se
pomou svjetlosnih zraka
mogu vrlo tono izmjeriti
velike udaljenosti.
Na crteu je prikazano
kako je Eratosten oko
250.g.pr.n.e. izmjerio
opseg Zemlje. Sredinom

ljeta u podne Sunce se

nalazilo tono iznad bunara
u Sieni, nedaleko Asuana u
Egiptu. Istovremeno je
spomenik u Aleksandriji
pokazivao da suneva
svjetlost pada na njega pod
kutom od 7,2. Poznavajui
geometriju, Eratosten je
znao da je taj kut jednak i u
sreditu Zemlje, te je
izraunao da opseg Zemlje
iznosi 46.300 kilometara.
Eratosten nije mnogo
pogrijeio. Ustvari, opseg
Zemlje uz ekvator iznosi
40.076 kilometara.

> K A K O SU NASTALE
RAZLIITE VRSTE
STIJENA?
Geolozi dijele stijene u tri
glavne skupine: eruptivne ili
vulkanske, sedimentne ili
talone i metamorfne.
Najstarije stijene na Zemlji
su eruptivne, nastale od
rastaljenog materijala koji
se ohladio. Erozijom tih
stijena, u morima i na tlu su
se taloile estice koje su
polako gradile sedimentne
stijene. One koje su bile
izloene visokoj
temperaturi i tlaku
pretvorile su se u
metamorfne stijene.
Stijene nastaju jo i
danas. Rijeke ispiru
povrinu Zemlje i odnose
mulj i pijesak u more, gdje
se sedimenti skupljaju i
povezuju, te tvore stijene
poput gline i vapnenca.
Stijene se pomiu prema
rubovima ploa i mijenjaju
se, ili metamorfiraju.
Eruptivne stijene se na
povrinu uzdiu u
vulkanskim erupcijama.

A K A K O SE M O E
IZMJERITI STAROST
STIJENA?
Prouavanjem slojeva stijena
i fosila koji se u njima nalaze
geolozi mogu odrediti kojim
su redoslijedom stijene
nastajale, ali ne i njihovu
dob. Naravno, najdonji sloj je
i najstariji. Starost nekih
stijena moe se odrediti
mjerenjem radioaktivnog
otpada.
Radioaktivni elementi se
polako pretvaraju u druge
elemente. Tako se,

naprimjer, uran postupno

pretvara u olovo. Brzina
promjene nekog elementa
se moe izmjeriti. Analizom
uzoraka neke stijene
saznajemo koliko su se
radioaktivni elementi
promijenili, pa moemo
procijeniti i njihovu dob.
Radioaktivnim elemen
tima poput urana-238 i
kalija40 su za raspadanje
potrebne stotine godina. Ti
elementi se mogu koristiti
za odreivanje starosti
prekambrijskih stijena,
moe se odrediti pomou
ugljika 14.
97

V KAKO SE OD
SJEMENKE RAZVIJA
BILJKA?
Klijanje poinje kad kroz
tvrdi omota sjemenke
prodre voda. Sjemenka bubri
i iz nje izviruju korijen i
stabljika.

A KAKO BILJKE
PROIZVODE HRANU?
Biljke hranu proizvode
fotosintezom. To je proces u
kojem posredstvom suneve
energije pretvaraju ugljik
dioksid i vodu u eere.
Fotosinteza ovisi o zelenom
pigmentu klorofilu koji
hvata sunevu svjetlosnu
energiju. Klorofil se nalazi
u malim tvorevinama,
kloroplastima, koje su
najbrojnije na gornjoj strani
(naliju) lista.
Klorofil pretvara
svjetlosnu energiju u
kemijsku, te tako potie
fotosintezu. Biljka pretvara
ugljik dioksid i vodu u
eere, koje tada floemom
prenosi do drugih tkiva i
pohranjuje u obliku
kroba.

98

KAKO BILJKE D I S U ?

Biljke se kisikom koriste za

razlaganje hranjivih eera,
pri emu oslobaaju energiju
i ugljik dioksid. Taj proces
zovemo disanjem.
Disanje je u osnovi proces
suprotan fotosintezi. Biljka
posredstvom kisika razlae
eere dobivene
fotosintezom na ugljik
dioksid i vodu, a pritom
oslobaa energiju
potrebnu za druge
aktivnosti, primjerice rast i
razmnoavanje.
Disanje se odvija u sitnim
staninim tjelecima koje
zovemo mitohondrijima.
Oko 40 posto energije
pohranjene u obliku eera
pretvara se u kemijsku
energiju, a ostatak se
oslobaa kao toplina.

Kad sjemenka pone klijati,

najprije se razvija mali
korijen (korijenak), a zatim
stabljika (stabalce).
Mladica se hrani
hranjivim tvarima ili
endospermom koji je
pohranjen u klicinim
listiima, ili kotiledonima.
Kod nekih se biljaka,
primjerice suncokreta,
kotiledoni sa stabljikom
podiu iznad zemlje,
dobivaju zelenu boju i do
pojave prvih listova se u
njima odvija fotosinteza.
Kod drugih, pak, biljaka
kotiledoni ostaju ispod
zemlje.

ILJKE I IVOTINJE

A KAKO BILJKE
UZIMAJU V O D U ?

A K A K O V O D A PUTUJE
UZ STABLJIKU?

A STOJE
TRANSPIRACIJA?

Biljke vodu uzimaju iz tla.

Skupljaju je njenim
korijenovim dlaicama i
provode do drugih stanica.

Voda do listova dolazi

stabljinim ksilemom. U
zeljastim biljkama to je
skupina cjevica koje tvore
provodne snopie.

Transpiracija je gubljenje
vode kroz listove. Voda
isparava iz stanica u
listovima i kroz sitne pore,
stome, odlazi u okolinu.

Ksilem se sastoji od mrtvih

cjevastih stanica, otvorenih
na oba kraja i meusobno
povezanih tako da tvore
duge provodne kanalie to
prolaze cijelom biljkom.
Neko se smatralo da
vodu uz stabljiku tjera
korijen ili ive stanice u
stabljici. Meutim,
dokazano je da je to
nemogue. Danas
znanstvenici vjeruju da
vodu vuku gornji dijelovi
biljke. Molekule vode se
meusobno snano
privlae. Isparavanjem
vode s listova ili
transpiracijom stvara se
djelomini vakuum, pa
biljka crpi vie vode.

Gubljenje vode
isparavanjem s listova
spreava pregrijavanje
biljke. Za vruih dana
veliko drvo moe sniziti
temperaturu za nekoliko
stupnjeva, ali pritom izgubi
nekoliko stotina litara
vode. Vanija uloga
transpiracije je da potie
upijanje vode iz tla, a time i
vanih minerala.
Brzina transpiracije ovisi
o okolnim uvjetima. Za
vruih, suhih dana biljke
vrlo brzo gube vodu. Suhi
vjetrovi takoer potiu
transpiraciju, dok se za
hladnih dana, kad je zrak
vlaan, njena brzina
smanjuje.
Brzinom transpiracije
moe se upravljati i
stomama. Kad je tlo suho i
biljka pone venuti, stome
se zatvaraju.

Korijenje ima dvojaku

ulogu. Njime se biljka dri
za tlo, te trai i upija
neophodnu vodu.
Nekoliko je razliitih
vrsta korijenovog sustava.
Neki se vodoravno ire uz
povrinu, dok se drugi
ukapaju duboko u tlo.
Biljke vodu upijaju
vrhovima najnjenijih
korjenia i korijenovim
dlaicama (zasebne, duge
stanice koje izrastaju iz
povrine korijena). Tada
ona prelazi u unutranje
korijenove stanice, te na
kraju u ksilem.
Ksilem je vrsta
provodnog tkiva. Tvori
zvjezdasto sredite
korijena, i slui za prijenos
vode do stabljike.

99

BILJKE I IVOTINJ

A KAKO NASTAJE
DRVO?
Drvo je provodno tkivo ili
ksilem. Svake godine se
stvara sve vie drvene tvari,
pa deblo postaje deblje.
Kod mladica su provodni
snopii rasporeeni
prstenasto. Svaki snopi
sadri floem i ksilem, a
meu njima se nalazi sloj
stanica koje sainjavaju
kambrij. Kambrijske stanice
se dijele i tvore novi floem i
ksilem.
Stabljika odrvenjava
razvijanjem kambrija
izmeu snopia.
Istovremeno nastaje novi
ksilem koji tvori cilindar.
Svake godine kambrij
stvara sve vie ksilema i
drvenasta stabljika postaje
debljom. Stanice ksilema
su krute i imaju zadebljale
stijenke, to daje stabljici
vrstou.
Sredite starijih grana i
debla se tijekom godina
zatvara. Vodu provode
vanjski slojevi drveta, dok
sredinja sr daje stablu
vrstou.

100

A KAKO M O E M O
STABLU O D R E D I T I
STAROST?
Pogledate li panj, vidjet ete
niz prstenova koje zovemo
godovima. Svaki god
predstavlja jednu godinu
ivota stabla, pa brojei
godove moemo odrediti
njegovu starost.
Stablo raste samo tijekom
proljea i ljeta. U proljee
kambrij proizvodi velike
ksilemske stanice, a ljeti
diobom nastaju sve manje
stanice. Krajem ljeta ili
poetkom jeseni rast
prestaje, a nastavlja se
sljedeeg proljea, kad
ponovno nastaju velike
stanice. Razlika izmeu
malih ljetnih i velikih
proljetnih stanica se jasno
vidi na godovima. Zbog
toga broj godova pokazuje
koliko je stablo staro.
Kambrij stvara i nove
stanice floema, ali one, za
razliku od ksilemskih, ne
tvore godove. Stijenke
floemskih stanica su
mekane. Kako se svake
godine razvija novi floem,
stare stanice propadaju i
izgrauju koru.

A KAKO NASTAJE
KORA?
Kako mladica iznutra
odrvenjava, oko nje se stvara
kora. Kora se sastoji od
mrtvih, vodootpornih
stanica.
Nagomilavanjem drveta u
sreditu mladice, vanjski
sloj stanica se poinje
dijeliti i stvara plutene
stanice, ije stijenke ubrzo
zadebljaju i postaju
vodootporne. Stanice
propadaju i izgrauju koru.
Tijekom godina u koru
neprestano dolaze nove
stanice. Bez obzira na
poveavanje promjera,
granice, grane ili deblo
uvijek su zatieni
vodootpornim pokrovom.
Kora titi stablo od
vremenskih nepogoda i
naglih promjena
temperature, sadri spoj
koji odbija kukce i otporna
je na vatru. Danas se kora
prerauje na razne naine.
Pluto se dobiva od kore
sredozemnog hrasta
plufnjaka, kinin se izdvaja
iz kore kininovca, dok se
cimet proizvodi iz kore
istoimenog drveta.

BILJKE I IVOTINJE

A KAKO SE H R A N E
PARAZITSKE BILJKE?

je uzimaju iz tkiva drugih

biljaka.

Parazitske biljke ovise o

domainu i njegovoj hrani.
Budui da nemaju zelene
listove, hranu ne mogu
proizvesti fotosintezom, ve

Parazitske biljke su one

koje ive na drugim
biljkama, a da one od njih
nemaju koristi. U nekim
sluajevima mogu ak

nakoditi domainima.
Viline kose su jedna od
najveih skupina
nametnikih biljaka. Imaju
duge, crvene ili ute
stabljike koje se ovijaju oko
domaina i malene
Ijuturaste listie. Veina ih
ivi na malim biljkama,
primjerice koprivama i
tipavcima, ali neke
nalazimo i na velikom
drveu. Male biljice se
brzo omotaju oko
domaina i prodru u njega
haustorijima (crpkama).
esti paraziti su i
volovod i potajnica.
Volovodi napadaju biljke
poput djeteline i tratinice,
dok potajnica ivi na
drveu, primjerice na
ljenjaku. Obje vrste ive
na korijenju domaina.
Jedan od najneobinijih
parazita je Rafflesia. Njen
veliki cvijet, najvei na
svijetu, jedini je vidljivi dio
biljke. Ostatak se sastoji od
niti ukopanih u
domainovom korijenu.

> Z A T O IMELA RASTE

NA D R V E U ?
Imela raste na visokim
granama drvea kako bi bila
to blie svjetlosti. Svu
potrebnu vodu uzima iz
parenhima (osnovnog biljnog
stanija) domaina.
Imela je poluparazitska
biljka. Nalazimo je na
razliitim vrstama drvea,
primjerice na jabuci, glogu,
vrbi, topoli ili limeti. Nije
potpuni parazit jer ima
zelene listove i proizvodi
hranu fotosintezom.
Meutim, vodu s
otopljenim mineralima crpe
iz domaina.
Sjeme imele ire ptice to
se hrane njenim bijelim
bobicama. Ljepljive

sjemenke se zalijepe za
kljun ili na granu padnu
zajedno s ptijim izmetom.
Prilikom klijanja
sjemenke najprije se razvija
kruti, klinasti organ,
haustorij, koji prodire u
domainov parenhim.
Kasnije nastaje polukruna
struktura koja se uvrsti za
granu. /
101

BILJKE I IVOTINJE

meskite

agava

< KAKO NEKE

PUSTINJSKE BILJKE
PREIVLJAVAJU SUE?
Mnoge pustinjske biljke
izbjegavaju sue jer njihovo
sjeme klija tek nakon kie.
U razdoblju sue sjemenke
mnogih pustinjskih biljaka
miruju na tlu. Nakon kie
iznenada proklijaju, cvatu i
uvenu.
Sjevernoamerike suhe
doline povremeno prekriva
mnotvo cvjetova jaglaca i
maka.

A ZATO SU M N O G E
PUSTINJSKE BILJKE
MESNATE?
Jedan od naina za
preivljavanje sunih
razdoblja je stvaranje zaliha
vode. Mnoge pustinjske
biljke vodu spremaju u
stabljikama i listovima.
U mesnatim stabljikama i
listovima moe se sauvati
velika koliina vode. Zbog
toga jeasti kaktus nakon
kie ponekad podvostrui
svoj promjer. Kako bi
smanjili gubitak vode
transpiracijom, kaktusi

nemaju listove. Umjesto

njih imaju bodlje koje ih
tite od ivotinja.
U pustinjama nalazimo i
biljke koje vodu pohranjuju
u listovima. Agava ima
rozetu krutih, zailjenih
listova, dok ivi kamen ima
par mesnatih listova nalik
kameniima.
Mnogi pustinjski grmovi,
primjerice fukijera,
odbacuju u vrijeme sua
listove, i zameu nove kad
se kie vrate, dok
kaktusima poput opuncije
venu krajevi stabljika.
Za preivljavanje
pustinjskih biljaka vaan je

i korijen. Kaktusi imaju

plitki korijen koji se iri
velikim podrujem. Korijen
stupastog kaktusa se
ponekad prostire 15 m oko
biljke. Meskite, s druge
strane, imaju vrlo duboko
korijenje, koje prodire i do
30 m pod zemlju.
U pustinjama raste i vrlo
neobian grm Laureta
mexicana. Njegovi listii
uvenu u vrijeme sua, ali
nakon kie ponovno oive.
Pored toga, taj grm brani
teritorij s kojeg skuplja vodu.

U hladnim planinskim
podrujima vano je
sauvati toplinu. U
jastuiu koji tvore biljke
temperatura je obino
znatno via od okolne.
Neke biljke, primjerice
encijani, stvaraju vlastitu
toplinu, to im omoguuje

da u proljee rastu ispod

sloja snijega.
Tijelo nekih biljaka
pokrivaju dlaice kao u
runolista. One tite biljku
od iakog sunca i uvaju
vodu. Planinska uvarkua
u mesnatim listovima stvara
zalihu vode.

> KAKO SE PLANINSKE

BILJKE O D U P I R U
HLADNOI?
Planinske biljke su obino
male, a tijelo im prekrivaju
dlaice.
Planinske biljke se moraju
oduprijeti otrim
vjetrovima, te nedostatku
vode i hranjivih tvari. Zbog
toga su male i povijaju se
uz tlo. Tako su, naprimjer,
listovi alpskog zvjezdana
poloeni neposredno uz
tlo. Veina planinskih
biljaka tvori male jastuie.
102

> KAKO BILJKE IVE U

SLANIM MOVARAMA?
Slana voda ubija veinu
biljaka. Meutim, kod nekih
biljaka se razvio niz
prilagodbi koje im
omoguuju ivot uz slane
movare.
Slane movare se javljaju
na mjestima gdje rijeka
nanosi mulj na obale
estuarija. U tom slanom
mulju ive brojne biljke.
Neke od njih ive na viim,
suim i manje slanim
dijelovima movare.

Slana voda obino crpe

vodu iz biljaka, pa one
ugibaju. Meutim, biljke iz
slanih movara imaju
neobino veliku koliinu
soli u stanicama, pa mogu
koristiti slanu vodu. Mnoge
biljke iz slanih movara
spremaju vodu u mesnatim
listovima i stabljikama.
Sol najbolje podnosi
caklenjaa, koja je u
vrijeme plime posve
pokrivena vodom. U viim
dijelovima slanih movara
rastu biljke poput morskog
zvjezdana i nekih trava.

< KAKO NEKE BILJKE

BODU I GREBU?
Neke biljke se brane od
biljodera. Njihov obrambeni
sustav sastoji se od trnja,
bodlja ili arnih dlaica.
Ubiranje ika ili
boikovine je obino vrlo
bolno, jer su rubovi
njihovog lia obrubljeni
otrim bodljama. tipavac i
kaktusi su lie zamijenili
bodljama, dok se biljke
poput crnog trna, gloga i
akacija brane trnjem to se
razvija od promijenjenih
> KAKO SE NEKE BILJKE
PENJU?
Penjaice se penju
obavijajui vitice ili stabljike
oko drugih biljaka, a neke za
prihvaanje koriste i trnje.
Veina biljaka ulae mnogo
energije u razvoj vrstih,
dugih stabljika koje se
uzdiu prema svjetlosti.
Penjaice tede energiju i
koriste stabljike drugih
biljaka kao potpornje.
Trnje omoguuje ruama
i kupinama da se prihvate
za druge biljke i penju se

granica. Trnje rua i

kupina takoer raste na
stabljici, ali se ono razvija
od vanjskog sloja kore, ili
epidermisa.
Biljke poput gaveza,
pajeg gnijezda i opuncije
imaju male bodljice koje
nadrauju kou, dok neke
imaju arne dlaice. Dlaica
koprive sastoji se od uplje
cjevice na ijem se vrhu
nalazi tvrda kuglica. Kad
dodirnemo list koprive,
kuglice na dlaicama
otpadaju, pa otrov iz
dlaica ulazi u kou.

po njima. Brljan se penje

po drveu i zgradama pridr
avajui se vrstim zranim
korijenjem, dok se penjai
ce poput slaka i kozje krvi
penju obavijajui stabljike
oko svojih domaina.
Kod nekih su se biljaka
razvili posebni organi za
prihvaanje. Grahorice,
naprimjer, imaju na
rubovima lia vitice, dok
na biljkama poput bundeva
i mnogih loza duge vitice
izrastaju iz stabljika.
Pavitina i druge vrste
klematisa se za potporanj
prihvaaju ovijajui ga
lisnim stapkama.
103

A KAKO SE KREE
AMEBA?
Ameba se polako kree
pruanjem pseudopodija, ili
lanih noica, koje slijede i
ostali dijelovi tijela te
ivotinjice.

KAKO PTICE LETE?

Ptica mahanjem krilima

stvara potisak, slino kao u
aviona. Meutim, krila
istovremeno guraju pticu
prema naprijed, dok se kod

Vei dio amebinog tijela

sastoji se od zrnaste
tekuine zvane
endoplazma. Izmeu
endoplazme i vanjske opne
nalazi se tanki sloj
prozirne, hladetinaste tvari
koju zovemo
ektoplazmom.

aviona to postie
propelerima ili mlaznim
motorima.

Kad se ameba pone

kretati, ektoplazma na
odreenom mjestu postaje
tekua i ivotinjica prua
pseudopodij. Endoplazma
iz sredita prelazi u
pseudopodij, ondje se iri i
postaje vra, te prijanja
uz ektoplazmu. Na
stranjem kraju se odvija
suprotan proces, pa se
itava ivotinjica pomie
prema pseudopodiju.
Jo uvijek ne znamo
zato endoplazma prelazi u
pseudopodij, ali
znanstvenici smatraju da se
stranji dio tijela stee i
istiskuje tekuinu prema
naprijed.
svinuta, pa zrak bre klizi
gornjom povrinom nego
donjom, stvarajui potisak.
Zamah prema dolje je
uvijek snaniji. Kad ptica
mae krilima, unutranji
dio stvara potisak, a
vanjski, obrubljen velikim
letnim perjem, stvara
dodatni potisak i gura tijelo
prema naprijed.
Sputanjem krila, letno
perje se okree i savija, te
djeluje poput propelera.

U poprenom presjeku,
ptija krila su graena
poput avionskih. Blago su

> KAKO SE KREU

ZMIJE?
Neke zmije se pomiu u nizu
skokova, savijajui se poput
harmonike. Druge vijugaju,
neke se odupiru o ljuske na
trbuhu, dok se mnoge
pustinjske zmije kreu
postrance, ostavljajui u
pijesku niz usporednih
tragova.
Na grubom tlu veina se
zmija kree vijugajui
tijelom i odupirui se o
kamenje i druge prepreke
(2).
104

Na ravnijem se tlu neke

zmije steu i rasteu poput
harmonike. Najprije skupe
tijelo u niz valova, te drei
repni dio vrsto uza zemlju
gurnu glavu i tijelo prema
naprijed (3).
S druge strane, postoje i
zmije koje se kreu drei

tijelo posve mirno, a o tlo

se odupiru nizom
neprimjetnih pomaka
Ijuskica na trbuhu (4).
Postrance se veinom
kreu pustinjske zmije.
One se pomiu pijeskom u
nizu postranih koraka (1).

> KAKO SE KREE

PAPUICA?
Papuica pliva kroz vodu
koristei svoje male dlaice
ili trepetljike kao vesla.
Pritom se spiralno okree, a
put pronalazi metodom
pokuaja i pogreke.
Tijelo papuice pokriveno
je poprenim redovima
sitnih dlaica ili trepetljika,
koje ivotinjica koristi za
plivanje. Kad se papuica
kree prema naprijed,
svaka trepetljika se pomie
neposredno nakon one
prethodne, to prua

dojam da niz tijelo ivotinje

putuju valovi.
Budui da su trepetljike
rasporeene u poprenim
redovima, papuica se
prilikom plivanja okree i
vijuga. U jednoj minuti
prelazi udaljenost koja je

500 puta vea od njene

duljine (treine milimetra).
Kad naie na prepreku,
papuica se okree,
neznatno mijenja kut
kretanja i pokuava
ponovno.

<

KAKO PLIVAJU RIBE?

Ribe plivaju stezanjem

pojedinih miia tako da im
se itavo tijelo valovito giba.
Na taj nain se odguruju o
vodu i kreu prema naprijed.

A K A K O PLIVAJU
LIGNJI?
Lignji plivaju koristei se
mlaznim pogonom.
trcajui vodu kroz lijevak
liganj postie zavidnu brzinu.
Da donjoj strani lignjinog
tijela nalazi se velika
upljina okruena
miinom stijenkom koju
nazivamo platem. upljina
se otvara prema glavi
ivotinje, a na njenom
kraju nalazi se kratki
lijevak.
Liganj kroz otvor uvlai
vodu u plat. Plat tada

prione uz lijevak, miii se

stegnu i voda izlazi kroz
lijevak. Jaki mlaz gura
ivotinju u suprotnom
smjeru.
Lijevak se moe usmjeriti
prema naprijed ili prema
nazad, ovisno o smjeru u
kojem je liganj naumio
poi. Kao kormilo mu slue
dvije peraje.
Lignji imaju izrazito
hidrodinamino tijelo i
mogu nevjerojatnom
snagom istisnuti vodu kroz
lijevak. Zbog toga su te
primitivne ivotinje odlini
plivai.

Kad riba pliva, svaki dio

njenog tijela pomie se s
jedne strane na drugu, pa
izgleda kao da val putuje
niz riblje tijelo. Takvo
valovito gibanje
uzrokovano je stezanjem
pojedinih miia. Neke ribe
imaju i veliki rep kojim se
snano odguruju prema
naprijed.
Veina riba se koristi
prsnim perajama za
upravljanje i usporavanje.
Meutim, to nije uvijek
tako. Za razliku od riba
kotunjaa, morski psi i
njihovi srodnici nemaju
zrani mjehur da im
omogui plutanje. Zbog
toga se pored kretanja
prema naprijed moraju i
neprestano podizati.
Morski psi se podiu
koristei se prsnim
perajama i posebno
oblikovanim repom.
105

<

KAKO KUKCI VIDE?

Oko kukaca sastavljeno je od

nekoliko stotina sitnih
jedinica ili oica. Svaka od
njih ima vlastitu leu i
stanice osjetljive na svjetlost.
Pojedine jedinice alju
informacije do mozga gdje
nastaje potpuna slika.
Oko kukaca sastoji se od
mnotva lea, a svaka od
njih usmjerava svjetlost na
vlastitu skupinu
fotoosjetljivih stanica. Zbog
toga kaemo da kukci
imaju sloeno oko.
> KAKO MAKE V I D E U
MRAKU?
Make i druge ivotinje to
love i hrane se nou imaju
posebno prilagoene oi.
Zato one prilino dobro vide
u tami.
Oi sisavaca sadre dvije
vrste stanica osjetljivih na
svjetlost. unjii
omoguuju dobar vid i mo
razluivanja danju, dok su
tapii osjetljivi na slabu
svjetlost. Makine oi imaju
velik broj tapia.
Nou se maje zjenice

A KAKO SE IMII
SNALAZE U TAMI?
imii nemaju dobar vid, ali
mogu vidjeti s pomou
zvunih valova. Oni stvaraju
niz visokih zvukova koji se
106

Lee su smjetene na
povrini oka i svaka je
usmjerena u drugom
smjeru. Gledano pod
mikroskopom, oko je
graeno od mnogo faceta
ili pobonih ploha.
Kukci svaki predmet vide
s nekoliko oica, ili
ommatidia. Meutim, samo
jedna od njih vidi itavi
predmet, dok okolne
jedinice vide tek neke
njegove dijelove. Na taj
nain kukci dobivaju
podatke o poloaju i obliku
odreenog predmeta.

znatno proire i hvataju

svaki traak svjetlosti koji
im je dostupan. Da bi
zatitile osjetljive tapie
od prejakog svjetla, na
jarkoj se svjetlosti zjenice
posve suze.
Drugo svojstvo majih
oiju je njihova veliina,
koja omoguuje bolje
hvatanje svjetlosti.
Oblikom su prilino sline
spljotenoj teniskoj loptici.
Na stranjoj strani
majeg oka nalazi se sloj
refleksnog tkiva koje poput
zrcala odbija svjetlost i
usmjerava je na mrenicu.

odbijaju od okolnih
predmeta.
Nain na koji se imii
snalaze u tami nazivamo
eholokacijom. Oni odailju
visoke zvukove koje
ljudsko uho ne moe uti.

Neke vrste, primjerice

dugouhi imi (na slici
lijevo), zvukove stvaraju
ustima, dok vrste poput
potkovnjaka (na slici
desno) za to upotrebljavaju
nos. Zvuni valovi se
odbijaju od predmeta i
vraaju do velikih,
osjetljivih uiju imia.
Prema smjeru, glasnoi i
visini zvunih valova
odbijenih od od kukca,
imi moe nevjerojatno
tono odrediti poloaj,
udaljenost i brzinu svoga
plijena.

< KAKO RIBE VIDE

TIJELOM?
Ribe imaju posebni osjetilni
sustav koji zovemo sustavom
bone pruge. Njime riba
saznaje sve to se oko nje
dogaa.

KAKO RIBE D I U ?

Ribe diu krgama.

Protjecanjem vode kroz
krge kisik iz vode prelazi u
krvne ile na krnim
listiima.
krge su smjetene u dva
otvora koji zadiru u riblje
tijelo sve do stranjeg dijela
usne upljine. Otvori su s
vanjske strane prekriveni
krnim poklopcima.
Ribe diu protjerujui
vodu kroz krge. Kad riba
otvori usta, krni poklopci
se zatvaraju i usna upljina

se iri, te u nju ulazi voda.

Zatvaranjem usta krni
poklopci se otvaraju i voda
protjee krgama.
U krgama se ispod
povrinskog sloja koe
nalazi splet krvnih ila. Kad
voda protjee krgama,
kisik prelazi u krvne ile, a
ugljik dioksid se iz krvi
oslobaa u vodu.

Sustav bone pruge sastoji

se od kanala du svake
strane tijela koji se uz glavu
granaju. U svakom od njih
nalazi se niz neuromasta
(skupina osjetilnih stanica)
sa sitnim dlaicama koje
zadiru u kanal. Kod veine
riba kanali se nizom pora
otvaraju prema povrini
tijela.
Smatra se da neuromasti
reagiraju na promjene tlaka
vode oko ribe. Zahvaljujui
sustavu bone pruge riba
saznaje ima li oko nje
drugih ivotinja, to je
svakako korisno za
otkrivanje plijena i
grabeljivaca. Pored toga,
taj sustav omoguuje ribi
da ostane u jatu, a moda
ga koriste za snalaenje
eholokacijom.

> ZATO U L J E U R A
M O E D U G O IZDRATI
POD VODOM?
Uljeura moe zaroniti do
dubine od oko tisuu metara
i zadrati se pod vodom
dulje od jednog sata. To
postie paljivom kontrolom
disanja i krvnog optoka.
Prije nego to zaroni,
uljeura provede oko deset
minuta na povrini vode,
udiui 60 do 70 puta. Pri
svakom udisaju i izdisaju
izmijeni se oko devet
desetina zraka u njenim

pluima. (Ljudi obnavljaju

svega jednu etvrtinu
zraka.) Kad se dobro opskrbi
kisikom, uljeura zaranja.
Da bi mogle dugo ostati
pod vodom, uljeure su
razvile niz prilagodbi. Tako
se, naprimjer, kisik

pohranjuje u miiima.
Prilikom ronjenja se
usporava kucanje srca i
krvlju se napajaju samo
vitalni organi mozak i
srce. Do drugih je organa
dotok krvi smanjen ili ak
posve prekinut.
107

B I L J K E I IVOTINJE
> KAKO SE G U S J E N I C A
PRETVARA U LEPTIRA?
Zauujua pretvorba
gusjenice u leptira odvija se u
kukuljici. Taj proces
nazivamo metamorfozom, ili
promjenom oblika.
Gusjenica provodi ivot
jedui i rastui. Neprestano
jede velike koliine biljne
hrane i esto odbacuje
staru kou, zamjenjujui je
veom.
Kad naraste do pune
veliine, gusjenica
pronalazi pogodno mjesto i

privruje se za njega
svilenom niti. Tada
posljednji put odbacuje
pretijesnu kou, a ovaj put
nova koa ima drukiji
oblik i ubrzo se skrutne u
kukuljicu, ili ahuru.
U kukuljici se odvija
nevjerojatna preobrazba.
Naposljetku iz nje izlazi
odrasli leptir i odlijee.
< KAKO SE
P U N O G LAVAC
PRETVARA U A B U ?
Prije nego to postane aba,
punoglavac prolazi niz
velikih promjena. Razvijaju
mu se plua, rastu noge,
nestaje rep i, na kraju, iz
vode izlazi kao aba.
Kad se izlegne iz jajaca,
punoglavac ima malo crno
tijelo, rep i par perastih,
vanjskih krga. Usta mu se
pojavljuju tek nekoliko
dana nakon izlijeganja, pa
prve dane provodi

> KAKO PILE IZLAZI IZ

JAJETA?
Pile mora samo probiti tvrdu
jajanu ljusku, pa u prvim
danima ivota ima na kljunu
ronati nat kl junak i vratni
mii za izlijeganje.
Kad je spremno da se
izlegne, pile pone lupkati
po ljusci i na taj nain
ostvaruje vezu sa svojim
roditeljima. U sljedeih
nekoliko dana lomi
ronatim natkljunkom
unutranjost ljuske. Na
kraju snanim miiem za
108

izlijeganje podie dio

ljuske i izlazi iz jajeta.
Ubrzo nakon izlijeganja
natkljunak i mii nestaju.
Nekim je pticama za
izlijeganje dovoljno
nekoliko sati, dok kod
veih vrsta to moe
potrajati i tri dana.
Veina ptia pripada
skupini uavaca. Posve su
bespomoni, slijepi, bez
perja i mogu samo
otvorenog kljuna ekati da
dobiju hranu, pa u
gnijezdu ostaju vie
tjedana.

privren za list, hranei

se preostalim utanjkom.
Kad dobije usta i niz
roastih zubia, punoglavac
se hrani struui komadie
biljaka. Ubrzo zatim
razvijaju se i unutranje
krge.
Metamorfoza, ili
promjena oblika, zapoinje
nakon otprilike tri mjeseca.
Na punoglavcu se razvijaju
plua i nestaju krge. Tada
poinju rasti stranje noge,
a nakon nekoliko dana
pojavljuju se i prednje. Rep
se postepeno skrauje, a
usta poveavaju.

> KAKO DEVE U V A J U

VODU?
Deve su prilagoene ivotu u
pustinji. One spremaju vodu
i mogu bez posljedica
izgubiti velike koliine
tekuine.
Poput svih sisavaca, deve
imaju vodu u svim
tjelesnim tkivima.
Meutim, deva moe bez
posljedica izgubiti 22 posto
vode, dok za ovjeka
gubitak od samo 12 posto
moe biti koban. Razlog
tome je to deve veinom

koriste tekuinu iz stanica,

a vrlo malo iz krvi. Nakon
dueg razdoblja ei
izgledaju prilino mravo,
ali im se nakon dobrog pia
vraa dobar izgled.
Devina grba je, ustvari,
nakupina masnoe. Neko

se smatralo da je to
spremite vode, ali je
dokazano da mast slui kao
izvor energije. Deve se ne
znoje i izluuju male
koliine urina. Te
prilagodbe omoguuju
devama ivot u pustinji.
< KAKO PELE
PROIZVODE MED?
Pele skupljaju nektar i pelud
kojim se hrane. Jedan dio
nektara se pod utjecajem
pelinje sline pretvara u
med.

A KAKO PELA
GOVORI DRUGIM
PELAMA G D J E IMA
NEKTARA?
Kad pela pronae izvor
nektara (hrane), vraa se u
konicu i izvodi neobian
ples. Tresui krilima i tijelom
pokazuje drugim pelama
gdje se nalazi nektar.
Pela medarica izvodi svoj
ples na povrini jednog od
uspravnih saa. Oko nje se
okupljaju ostale pele i
promatraju je. Radi li se o
oblinjem izvoru nektara,

udaljenom do 50 metara,
pela izvodi jednostavni
kruni ples (gore lijevo).
Pele tada naputaju
konicu i lete prema hrani.
Ako je nalazite nektara
udaljeno, pela izvodi
sloeniji ples u obliku broja
osam (gore desno). Kut
izmeu uspravnih i
poloenih crta predstavlja
kut izmeu smjera Sunca i
poloaja hrane. Uspravna
crta, naprimjer, znai da se
hrana nalazi u istom smjeru
kao i Sunce. Na taj nain
druge pele saznaju gdje
da potrae hranu.

Konica se sastoji od
brojnih uspravnih votanih
ploa, saa. Sa svake strane
saa nalaze se stotine
esterokutnih elija. Neke
od elija se koriste za
othranjivanje liinki, a
druge za spremanje hrane.
Odrasle pele siu svojim
dugim rilcem nektar koji ih
opskrbljuje energijom.
Viak nektara uvlae u
medni eludac, odnose
ga u konicu i spremaju u
saa. Pele skupljaju i
pelud, koji im se lijepi na
dvije peludne vreice na
stranjim nogama. Pelud je
izvor bjelanevina. Takoer
ga pohranjuju u sau, te
njima hrane liinke.
Pele spremaju med kao
zalihu hrane za zimu. Med
se ne skuplja sa cvijea, ve
nastaje od nektara koji
pele ostave u spremitima.
Tamo se nektar pod
utjecajem sline mijenja u
med.
109

A KAKO SE ISPRAVLJA
LO V I D ?
Neki ljudi ne vide otro
predmete koji se nalaze
predaleko ili preblizu. Takve
mane oka ispravljaju se
naoalama ili kontaktnim
leama. Lee skupljaju
svjetlosne zrake u
odgovarajue mjesto na
mrenici.

KAKO V I D I M O ?

Oko je kugla ispunjena

tekuinom. S njegove
prednje strane nalazi se
otvor koji proputa svjetlost i
usmjerava ga na
fotosenzibilne stanice u
stranjem dijelu oka.
Svjetlost prolazi kroz
prozirnu ronicu i zjenicu
(otvor u obojenoj arenici) i
ulazi u oko. Miii u
arenici automatski
poveavaju i smanjuju
zjenicu. Pri jakoj svjetlosti
zjenica se smanjuje, a pri
slaboj se poveava.
Cilijarni miii mijenjaju
110

oblik lee i omoguuju

akomodaciju oka. Ako je
predmet koji gledamo
udaljen, lea je spljotena,
dok je u suprotnom
ispupena.
U stranjem dijelu oka
svjetlost pada na
fotosenzibilne stanice u
mrenici. Podraene
stanice alju impulse do
mozga, gdje vidimo sliku
nastalu u oku.
Oni miii omoguuju
pomicanje oka. Budui da
su nam oi smjetene s
prednje strane glave, sliku
vidimo binokularno, pa
izgleda trodimenzionalno.

Kratkovidno se oko ne
moe akomodirati na
udaljene predmete. To se
dogaa ako je ona
jabuica suvie izduena,
pa se svjetlosne zrake
sijeku ispred mrenice.
Kratkovidnost se ispravlja
leama koje rasipaju
svjetlosne zrake prije
ulaska u oko i usmjeravaju
ih na mrenicu.
S druge strane,
dalekovidno se oko ne
moe akomodirati na
predmete u blizini. U tom
je sluaju ona jabuica
kraa nego je normalno, pa
svjetlost pada iza mrenice.
Za ispravljanje daleko
vidnosti koriste se lee to
sabiru svjetlosne zrake.

< KAKO O D R A V A M O
RAVNOTEU?
Polukruni kanalii u
unutranjem uhu alju u
mozak informacije o
promjenama poloaja glave.

KAKO U J E M O ?

Ui su organi koji pretvaraju

zvune valove u ivane
impulse. Zvuni valovi iz
okoline ulaze u punicu gdje
pobuuju osjetilne stanice, te
one alju ivane impulse u
mozak.
Zvuni valovi dolaze do
bubnjia i on se zatrese.
Slune koice zvane eki,
nakovanj i stremen prenose
titraje.
Punica je duga cijev
> KAKO O S J E A M O
MIRIS I O K U S ?
Nos i usna upljina sadre
posebne osjetilne stanice
koje, kad ih podraimo
kemijskim molekulama,
odailju ivane impulse u
mozak.
Jezik je pokriven
mnotvom sitnih bradavica.
Neke od njih sadre male
skupine stanica zvanih
okusnim pupoljcima. Svaki
okusni pupoljak sadri 4 do
20 osjetilnih stanica s
kratkim dlaicama to
reagiraju na molekule
hrane rastopljene u slini.
Jezikom osjeamo etiri

nalik puevoj kuici

ispunjena tekuinom.
Titraji prelaze sa stremena
na tekuinu, koja ih
prenosi na opnu u sreditu
punice. Ovdje titraji
podrauju osjetilne stanice.
Na vrhu punice opna
reagira na niske tonove,
dok na njenom poetku
reagira na visoke. Mozak
prepoznaje koje su
osjetilne stanice podraene
i uje odgovarajui zvuk.

U unutranjem uhu nalaze

se tri polukruna kanalia.
Postavljeni su na razliitim
visinama i ispunjeni
tekuinom. Svaki kanali
ima na jednom kraju
zadebljanje u kojem su
smjetene osjetilne stanice
s dlaicama obloenim
elatinoznom tvari.
Pomaknemo li glavu,
tekuina u polukrunim
kanaliima podie
elatinozne nakupine koje
svijaju dlaice, te osjetilne
stanice alju informacije u
mozak.
Ispod polukrunih
kanalia nalaze se jo dvije
upljine. Takoer sadre
osjetilne stanice s
dlaicama, ali ove na kraju
imaju sitne kredaste estice.
Reagiraju na gravitaciju, pa
osjetilne stanice alju u
mozak informacije o
poloaju glave.

glavna okusa. Na stranjem

dijelu jezika osjeamo
gorko, sa strane kiselo, a s
prednje strane slatko.
Slano osjeamo cijelim
jezikom, a naroito njego
vim prednjim dijelom.
Osjetilne stanice za miris
smjetene su u gornjem
dijelu nosne upljine.
Imaju osjetilne dlaice koje
se granaju i ulaze u
sluznicu to okruuje
nosnu upljinu. Molekule u
zraku se razlazu u sluzi i
podrauju dlaice. Postoji
oko 15 razliitih vrsta
mirisnih osjetila, koji mogu
prepoznati vie od 10 tisua
razliitih mirisa.
111

<

E M U SLUI JETRA?

Jetra je najvea lijezda u

tijelu. U nju dolaze sve
hranjive tvari razloene u
tankom crijevu, a veina ih
se tamo i prerauje.

A KAKO PROBAVLJAMO
HRANU?
Tijelo probavlja hranu
razlaui sloene molekule
hrane u jednostavnije.
Probava poinje u ustima i
elucu, ali se veim dijelom
odvija u tankom crijevu.
Probavni sokovi sadre
enzime, kemijske spojeve
koji potiu razgradnju
hrane. Probava poinje u
ustima, gdje se vakanjem
hrana mijea sa slinom.
Hrana jedno vrijeme ostaje
u elucu gdje se
djelomino razlae.
Meutim, glavni dio
> KAKO RADI
STETOSKOP?
Stetoskop se koristi za
sluanje zvukova u tijelu. On
skuplja zvukove na povrini
tijela i provodi ih kroz duge
cijevi do slualica.
Prvi stetoskop je napravljen
1815. godine, a sastojao se
od drvenog upljeg valjka.
112

probave odvija se u tankom

crijevu.
Kaa poluprobavljene
hrane postepeno naputa
eludac. U tankom crijevu
se mijea sa ui (nastaje u
jetri i pohranjuje se u
unoj kesici) i probavnim
sokovima iz guterae.
Enzimi razlazu
bjelanevine,
ugljikohidrate i masti u
jednostavne molekule koje
tijelo upija.
Hrana odlazi u debelo
crijevo, gdje tijelo upija
preostalu vodu. Ostaci, ili
izmet, odlaze u rektum.

Suvremeni oblik, sastavljen

od gumenih cijevi koje
provode zvukove od
okrugle ploice ili cunja do
dvije slualice, pojavio se
krajem 19. stoljea. Zvukovi
koje skuplja unj prolaze
gumenim cijevima do
slualica. Ova jednostavna
naprava se jo uvijek koristi
kao najjednostavniji nain
sluanja rada srca i plua.

Jetra ima mnogo zadaa.

Ona mijenja ugljikohidrate
u glukozu, kontrolira
koliinu eeri u krvi
spremajui viak u obliku
glikogena, te sudjeluje u
preraivanju masnoa.
Razlaganjem bjelanevina
nastaju aminokiseline, od
kojih tijelo stvara nove
bjelanevine. Viak
aminokiselina se ne moe
spremiti, pa se u jetri
pretvara u eere i duini
otpad. U jetri nastaju i neke
bjelanevine, primjerice
fibrinogen, koji prilikom
ozljeda potie gruanje
krvi.
Jetra proizvodi u,
zelenkastu tekuinu to
sadri ostatke krvnih
pigmenata dobivene iz
potroenih krvnih stanica.
Pored toga, jetra isti krv
od otrova, primjerice
alkohola, a u njoj se
sprema eljezo iz krvnih
pigmenata, kao i neki
vitamini.

Bubreg sadri oko dva

milijuna siunih
filtrirajuih tjeleaca. Svako
tjelece sastoji se od
Brovvmanove ahure
obavijene kapilarnim
klupkom, glomerulom.
Voda i otopljene tvari
prelaze iz krvi u
Brovvmanovu ahuru.
Korisne tvari i oko 80 posto
vode se odvodnim
kanaliima vraaju u krv, a
otpadne tvari u obliku
mokrae odlaze u
mokraovod.

> K A K O RADI UMJETNI

BUBREG?
Ne rade li bubrezi dobro, u
krvi se nagomilavaju otpadne
tvari. U tom sluaju ulogu
bubrega moe preuzeti
posebni stroj za
proiavanje krvi zvan
umjetni bubreg. Krv prolazi
kroz tanku opnu koja
proputa vodu i otpadne
tvari.
Osoba iji bubrezi ne rade
dobro se dvjema
cjevicama povezuje s

umjetnim bubregom. Jedna

od njih odvodi krv iz
arterije u ruci u stroj.
U stroju krv dugom cijevi
prolazi do tanke,
polupropusne plastine
opne, okruene slanom
otopinom to se
neprestano giba. Voda i
otpadne tvari prolaze kroz
membranu iz krvi u slanu
otopinu. Krv se tada
zagrijava i kroz drugu
cjevicu vraa u venu u ruci
bolesnika. Proces ienja
krvi traje nekoliko sati.

< KAKO ZARASTAJU

KOSTI?
Da bi kost pravilno zarasla,
slomljeni dijelovi se moraju
drati na mjestu nekoliko
tjedana. Izmeu njih se
polako stvara nova kotana
tvar.
Kost moe puknuti na
nekoliko razliitih naina.
O jednostavnom prijelomu
govorimo kad kost ostane
na svome mjestu i ne oteti
okolno tkivo. U sluaju
otvorenog prijeloma
puknuta kost razdere kou.

Ponekad kost oteti velike

krvne ile, ili je na mjestu
prijeloma smrskana.
Zarastanje poinje kad
krv iz oteenih ila stvori
ugruak. Nakon nekoliko
dana krajevi slomljene kosti
postaju mekani, a prostor
meu njima se popunjava
ljepljivom tvari koja sadri
stanice za razvoj kotanog
tkiva.
Nakon dva do tri tjedna
novo tkivo posve ispuni
prostor izmeu kostiju i
postepeno pone
okotavati.
113

OVJEK

>

KAKODIEMO?

Pri udisaju i izdisaju oit se

podie i sputa poveavajui
i smanjujui volumen plua.
irenjem i smanjivanjem
plua automatski upravlja
oit. Kad se miii oita
stegnu, on se smanjuje,
tlak u prsnom kou pada i
volumen plua se poveava
uvlaei zrak. Istovremeno
se steu i meurebreni
miii i pomiu rebra
prema van i prema gore.
Kod izdisaja se miii
oita i rebra oputaju,
volumen plua se smanjuje
i iz njih izlazi zrak. Plua
sadre etiri do est litara
zraka, a u jednom udisaju i
izdisaju se obino izmijeni
neto manje od pola litre.
Zrak ulazi kroz usta i nos,
prolazi dunikom, te kroz
dva bronha dolazi u plua.
Bronhi se u pluima
granaju na manje cjevice
zvane bronhiolama, a one
se granaju na jo manje
koje, na kraju, zavravaju
zranim vreicama, ili
alveolama.
Svaka alveola okruena je
stotinama siunih krvnih
ila. Njihove stijenke su

vrlo tanke i neprestano

vlane. Kisik se rastapa u
vlazi i ulazi u krv. Otpadni
ugljik dioksid prelazi iz krvi
u alveole i izdisajem
naputa tijelo.

<

KAKO RADI SRCE?

Srce je miina crpka

podijeljena u dva dijela.
Jedan dio alje krv u plua, a
drugi u ostale dijelove tijela.
Srce se sastoji od etiri
upljine: dvije pretklijetke i
dvije klijetke. Stijenke tih
upljina graene se od
posebnog miinog tkiva
koje se ritmiki stee i
oputa. Svaki otkucaj srca
ima dva stupnja. Prvo se
stee pretklijetka, a odmah
potom i klijetka. Zato srce
proizvodi poznati
114

bim bam zvuk.

Izmeu upljina nalaze
se zalisci koji spreavaju
krv da tee u krivom
smjeru. Desna pretklijetka
prima krv iz tijela. Kad se
ona stegne, krv prelazi u
desnu klijetku, a iz nje
odlazi u plua.
Iz plua krv dolazi u
lijevu pretklijetku, prelazi u
lijevu klijetku, te odatle
odlazi u ostale dijelove
tijela.

> K A K O RADE
UMJETNO SRCE I P L U A ?
Ovaj se stroj upotrebljava
kod veih operacija srca. On
tjera krv kroz tijelo,
obogauje je kisikom i
oslobaa ugljik dioksida.
Za vrijeme operacije
bolesnikovo srce ne moe
crpsti krv. Budui d a j e
prsni ko otvoren, ne mogu
raditi ni plua. Zbog toga
se glavne krvne ile zaveu
i krv alje u umjetno srce i
plua, gdje se obogauje
kisikom. To se moe uiniti

tako da se u posebnoj
komori u krv puste
mjehurii zraka ili, kako je
prikazano na crteu,
kapajui krv na okruglu

plou koja se vrti. Tako

nastaje tanki sloj krvi u koji
prodire kisik. Istovremeno
se krv isti od ugljik
dioksida.

<

stegne, podlaktica se
podie prema
gore.
Kad elimo ispruiti
ruku, biceps se oputa.
Meutim, to nije dovoljno.
Stee se triceps i povlaei
ulnu ispravlja ruku.
U sloenijim pokretima
sudjeluju vee skupine
miia suprotnog
djelovanja.

KAKO RADE MIII?

Miii se mogu samo stegnuti

i opustiti; da bi pomicali
dijelove tijela u oba smjera,
moraju raditi u parovima.
Svaki mii to uzrokuje
neki pokret ima svoj par
koji vraa tijelo u prvotni
poloaj. Jedan takav
primjer su miii ruke.
Ruku svijamo u laktu
steui biceps. Gornji kraj
tog miia je tetivama
privren za lopaticu, a
donji za radius (kost
podlaktice). Kad se biceps
> KAKO D O L A Z I DO
PATELARNOG REFLEKSA?
Udari li nas netko ispod
koljena, ne moemo sprijeiti
da nam se noga podigne. To
se dogaa jer ivani impulsi
putuju kroz lenu modinu
izravno do nonog miia, pa
pokretom ne upravlja mozak.
Udarimo li tetivu pod
koljenom, mii prua se
stegne. To potie osjetilni
ivac, pa on alje ivane
impulse do lene modine.
Ovdje se osjetilni ivac
grana, pa dio impulsa

odlazi do mozga i mi
postajemo svjesni udarca.
Meutim, mozak ne
upravlja reakcijom miia.
Dio impulsa se alje izravno
do miinog motorikog
ivca.
Suprotno prvotnom
stezanju, mii se naglo
prua. Reakcija je obino
pretjerana, pa se
potkoljenica podie.

115

<

E M U S L U I KOA?

Koza je vodootporni,
rastezljivi pokriva tijela.
Ona titi tijelo od ozljeda i
bakterija, te pomae u
odravanju stalne
temperature.
Koa je vrsti pokrov koji
titi donja tkiva. Ona
spreava ulazak bakterija u
tijelo, a pored toga je i
osjetilni organ jer sadri
osjetila koja reagiraju na
hladnou, vruinu, dodir i
bol. Kad je izloimo suncu,
koa proizvodi vitamni D, a
> OD EGA SU
GRAENI ZUBI?
Zubi se sastoje od krune koja
izviruje iznad zubnog mesa i
korijena u eljusnoj kosti.
Kruna je obloena slojem
vrste cakline. Ispod cakline
se nalazi sloj dentina koji
obavija unutranju pulpu.
Vanjski sloj zubne krune
graen je od tvari zvane
caklinom. To je najtvra
tvar u tijelu, i vrlo je
otporna. Ispod se nalazi
sloj dentina. To je tvrdo
kotano tkivo, ali ipak

neto meke od cakline.

Od dentina se sastoje i
korijeni (ili korijen u
sluaju prednjih zuba)
obloeni zubnim
cementom.
Sr zuba zovemo
pulpom. To je mekana tvar
kojom prolaze krvne ile i
ivci. ivana vlakna
prolaze i slojem dentina i
cementa. Pokvari li se zub
te dentin ostane izloen,
javlja se jaka zubobolja. Bol
se javlja i u sluaju da se
zubno meso povue, te
proviri sloj cementa.

< KAKOGRIZEMO
HRANU?
ovjeje zubalo se sastoji od
sjekutia, onjaka i kutnjaka.
S prednje strane se nalaze
sjekutii. Iza njih slijede
onjaci, a u stranjem dijelu
eljusti su kutnjaci. Djeca
imaju manje zuba nego
odrasli.
Djeca imaju ukupno 20
zuba. U svakoj eljusti
imaju etiri sjekutia. To su
klinasto oblikovani zubi
namijenjeni sjeenju
komadia hrane. Iza
116

u njoj se nalaze i korijeni

dlaka i noktiju.
Koa je vodootporna, pa
spreava gubitak vlage.
Meutim, vlaga naputa
tijelo kroz znojne pore, to
je posebno korisno za
vruih dana, jer se
isparavanjem znoja
hladimo. Kad je tijelo
pregrijano, krvne ile u
koi se proire, pa se krv
hladi. Suprotno tome, za
hladnih dana se krvne ile
suavaju i toplina ostaje u
tijelu.

sjekutia su dva iljasta

onjaka, kojim trgamo
hranu pretvrdu da je
presjeemo sjekutiima. Iza
oanjaka nalaze se kutnjaci.
Imaju iroku, nazubljenu
krunu i slue za vakanje
hrane.
Odrasli imaju 32 zuba. U
svakoj eljusti takoer
imaju etiri sjekutia i dva
onjaka. Meutim,
kutnjake koje su imali kao
djeca zamijenila su etiri
pretkutnjaka, a iza njih je
naraslo jo est novih
kutnjaka.

<

E M U SLUI KRV?

Krv je vitalna tjelesna

tekuina. Ona prenosi kisik
do svih tkiva u tijelu i odnosi
ugljik dioksid iz plua. Pored
toga, donosi hranjive tvari u
jetru i druga tkiva, te prenosi
otpadne tvari iz jetre u
bubrege.
Krv se sastoji od nekoliko
vrsta stanica koje plivaju u
ukastoj tekuini krvnoj
plazmi. U krvi je oko 55
posto plazme, koja se
uglavnom sastoji od vode,
neto proteina, minerala te
> K A K O KRV BRANI
TIJELO O D BOLESTI?
Bijele krvne stanice su jedan
sustava. Nekoliko je razliitih
vrsta tih stanica. Neke
napadaju i prodiru
bakterije, dok druge
omoguuju stvaranje
posebnih spojeva - antitijela.
U usporedbi s mnotvom
crvenih krvnih stanica,
bijelih u krvi ima prilino
malo - svega oko 9000 u
prostornom milimetru. Kad
bakterije uu u tijelo,

hranjivih i otpadnih tvari.

U krvi nalazimo tri glavne
vrste stanica. Trombociti su
malena tjeleca koja potiu
gruanje krvi, dok bijele
krvne stanice brane tijelo
od bolesti. Crvene krvne
stanice prenose kisik po
tijelu. U krvi ih ima vie
milijuna. Sadre crveni
pigment hemoglobin koji
vee kisik u pluima i
otputa ga u drugim
tjelesnim tkivima.

primjerice kroz ranu, bijele

krvne stanice zvane
neutrofili poure do
ozlijeenog mjesta i ponu
ih nro^dirati

T a d a Sf>

pojavljuju vee bijele

stanice, monociti, i
unitavaju bakterije
zajedno sa svim otpadom.
Ako neka bakterija ipak
uspije proi, doekat e je
trea vrsta bijelih krvnih
stanica - limfociti. Limfociti
prepoznaju bakterije kao
strane bjelanevine, ili
antigene, te potiu
stvaranje obrambenih
bjelanevina, antitijela.
< K A K O ZARASTAJU
RANE?
Otvorenu ranu mogu napasti
bakterije. Da ne doe do
infekcije, krv se grua i
zatvara ranu krastom ispod
koje se polako razvija novo
kono tkivo.
Otetimo li kou,
prerezane krvne ile se
naglo suavaju. Tako se
spreava preveliki gubitak
krvi i ulazak bakterija. U
krv se isputa tvar koja
uzrokuje gruanje. Ugruak
zatvara ranu i ubrzo se

stvrdne u zatitnu krastu

(1).
U meuvremenu na
mjesto ozljede stiu bijela
krvna zrnca i unitavaju
opasne bakterije (2). U
donjem sloju koe (dermis)
u ranu stiu posebne
stanice zvane fibrinoblasti i
ponu obnavljati tkivo (2).
U gornjem sloju
(epidermis) stanice se
dijele i ispunjavaju prostor
meu tkivima (3). Kad je
rana ve gotovo zarasla,
krasta otpada (4).

117

OVJEK

A T O JE MENSTRUALNI
CIKLUS?
To je ciklus promjena u ena,
koji se javlja kad se u tijelu
pone razvijati jajace. Ciklus
traje oko etiri tjedna. U

prva dva tjedna u jajniku

sazrijeva jajace i isputa se u
maternicu. Ako se ne oplodi,
ono zajedno s dijelom
maternine sluznice naputa
tijelo.

Poetkom menstrualnog
ciklusa u jednom od dva
jajnika poinje dozrijevati
jajace. Istovremeno se u
tijelo isputaju hormoni
koji potiu rast i
zadebljanje maternine
sluznice, te je pripremaju
da primi oploeno jajace.
Nakon otprilike 14 dana,
jajace se isputa iz jajnika,
a meternica nastavlja rasti.
Ne oplodi li se jajace na
putu do maternice, nakon
dva dana ugiba. Tjedan
dana kasnije se sluznica
poinje Ijutiti i maternica
se smanjuje.
Posljednjeg dana ciklusa
neoploeno jajace
zajedno sa sluznicom i
neto krvi naputa tijelo. To
zovemo menstruacijom.
Menstruacija traje oko pet
dana, prvi puta se javlja u
dobi izmeu 12 i 14 godina,
a prestaje oko pedesete.

> Z A T O SE RAAJU
BLIZANCI?
Jednojajani blizanci se
raaju ako se oploeno
jajace podijeli, te se od obje
stanice razvije beba.
Dvojajaani blizanci se
razvijaju ako se istovremeno
oplode dva jajaca.
Podijeli li se oploeno
jajace, obje stanice.se
nastavljaju normalno
razvijati. U maternici se
usade nedaleko jedna
drugoj, pa se bebe razvijaju
u zajednikoj posteljici.
Jednojajani blizanci su
istog spola, dijele svojstva
poput boje kose, visine i
teine i izgledaju gotovo
jednako. Dvojajani
blizanci se razvijaju od dva
zasebna jajaca oploena u
isto vrijeme. U maternici se
118

hrane preko odvojenih

posteljica, mogu ali ne
moraju biti istog spola i
obino su tek donekle
slini.
Dvojajani blizanci se

raaju ee od
jednojajanih, dok su
* trojke najee kombinacija
jednojajanih blizanaca i
brata ili sestre.

Dijete zapoinje ivot kao

oploeno jajace koje se
ubrzo razvija u embrij, a
nakon osam tjedana poprima
ljudske osobine. Ono
nastavlja rasti i nakon devet
mjeseci se raa.

Devet dana nakon oplodnje

oploeno jajace se razvija
u uplju staninu kuglu i
usauje se u materninu
stijenku. Dio te kugle s
dijelom maternine
stijenke tvori posteljicu
organ koji opskrbljuje
embrij hranom i kisikom.
Na embriju se ubrzo
razvijaju glavni organi kao

to su srce i mozak, a
nakon est tjedana se
pojavljuju udovi, oi i ui.
Nakon osam tjedana
beba (sada se zove fetus)
ima gotovo sve organe i
tkiva, ukljuujui ivani
sustav, miie i kostur, a u
sljedeih sedam mjeseci se
oni dalje razvijaju.
< T O SU DJECA IZ
EPRUVETE?
Djeca ne rastu u
epruvetama! Takozvano
dijete iz epruvete raa se
kad se jajace izvadi iz
majinog jajnika i oplodi
izvan tijela, te tada vrati u
maternicu gdje se dalje
razvija.

A K A K O SE RAAJU
DJECA?
Kad se dijete u potpunosti
razvije, majka dobiva
trudove. Maternini miii
guraju dijete prema dolje i
grli maternice se poinje
otvarati. Na kraju beba izlazi
iz trbuha majke.
Trudovi poinju kad beba
dosegne odgovarajui
stupanj razvoja. To je
grenje maternice koje
moe potrajati nekoliko
sati, a postepeno postaje

sve ee i jae. Grevi

guraju djetetovu glavu
prema dolje, proirujui
grli maternice. Kad se on
posve otvori, opne oko
novoroeneta pucaju
putajui tekuinu (to se
ponekad dogaa i ranije),
te dijete izlazi.
Ubrzo nakon roenja
dijete poinje disati i ree
se pupana vrpca. Tada se
iz maternice izbacuju
posteljica i opne.

Neke ene ne mogu

zanijeti na prirodni nain.
To se dogaa ako je
zaepljen jajovod (cijev
koja povezuje jajnik i
maternicu) ili ako sperma
nije dovoljno plodna.
U takvom sluaju lijenici
mogu izvesti operaciju i
izvaditi iz jajnika jedno
jajace. Ono se smjeta u
odgovarajuu sredinu i
oplouje spermom uzetom
od mukarca. Oploeno
jajace se dalje dijeli na
uobiajeni nain. U stadiju
kad je jo uvijek uplja,
stanina kugla umee se u
maternicu gdje se
normalno nastavlja
razvijati.
119