!

l
a
j
i
c
e
p
s
b
e
W

Oni su kao neke velike,

velike sofisticirane
maine koje ne mogu ii
bez puno goriva za svoje due,
umove i srca. Pazite da ih
nahranite, da im date dosta
prostora i irine da se razviju,
ali i kad vam dre predavanje o
imunolokom sustavu ovjeka
ne zaboravite ih primiti i ljubiti
kao ono to jesu - malena,
bedasta djeica koja cvatu od
jednostavne ljudske ljubavi.
eljka Babi, mama darovitog djeteta

Darovita djeca
SANJARI, EMOTIVCI I POKRETAI RAZVOJA
Piu: Adrijana Bako, Jelena Kovai
Fotografije: FreeDigitalPhotos.net, Fotolia

Kada govorimo o darovitosti, glavno pitanje koje si roditelji postavljaju je Kako

u znati je li moje dijete darovito, odnosno, to je darovitost?. Ne postoji jedan
ispravan odgovor, ve mnogobrojni i razliiti koji uzimaju u razmatranje mnoge
faktore kao to su: vrijeme njezinog pojavljivanja, karakteristike ponaanja
djeteta ili predvianje budueg ponaanja, ope i specifine sposobnosti djeteta
i slino. Sve o darovitim malianima donosimo u prvom Klinfo specijalu
posveenom naim malim bistriima, odnosno njihovim roditeljima.

Copyright 2013 Evenio d.o.o. / Veljaa 2013. / Broj 1

Kako definiramo darovite pojedince?

Po psihosometrijskoj definiciji, daroviti su oni
pojedinci koji u testu inteligencije postiu onaj
rezultat koji u opoj populaciji moe postii
svega do 2,5% pojedinaca.
Prema definiciji viestruke darovitosti, darovita
i talentirana su ona djeca koja su od strune
osobe identificirana kao naroito sposobna za
velika postignua.

Da bi mogla realizirati svoje mogunosti i

ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za
drutvo, ta djeca imaju potrebe za
diferenciranim programima i obrazovnim
uslugama koje znatno prelaze ono to
omoguuje redovni kolski program.

RANI ZNAKOVI DAROVITOSTI

Kako u prepoznati je li moje dijete darovito?
Postoji vie raznih pokazatelja po kojima
ete prepoznati je li vae dijete darovito
jo i prije no to krene u prvi razred.

Strunjaci su saeli neke zajednike karakteristike darovitih maliana. Darovito dijete:

vrlo rano i pravilno poinje upotrebljavati veliki broj rijei

rano naui itati
voli pomno prouavati i pamti informacije o promotrenom predmetu
ima sposobnost koncentracije dulje no to je uobiajeno za veinu djece (vrnjake)
pokazuje vrlo rano zanimanje za neko podruje djelovanja (crtanje, glazbu, brojeve...)
vrlo rano otkriva uzrono-posljedine i apstraktnije odnose
iznimno je radoznalo, postavlja pitanja
uporno je i ne odustaje od podruja svog interesa
ima izrazit smisao za zabavu i humor
lako formulira probleme
ima izvrsno razvijene motorike vjetine (u odnosu na vrnjake)
moe logiki organizirati informacije
visoko je motivirano i strasno usmjereno svojim ciljevima i njihovu ostvarenju
ima visoku razinu energije i potrebno mu je manje sna (djeluje hiperaktivno)
iznimno je matovito
rutinske stvari esto mu dosade (npr. spremanje, oblaenje)

RODITELJI PRVI UOAVAJU DA JE NJIHOVO DIJETE DRUGAIJE

Prve godine s mojim genijalcem

Iskustva roditelja darovitih maliana
Kad je djeak stekao odreene sposobnosti i
"im su ga ruice poele sluiti, poeo se baviti
rastavljanjem i spajanjem stvari. Njegova
inteligencija, mudrost, brzina, spretnost i
kreativnost, naprosto su zadivljavale eljku i
njezina supruga. Darovitost su prepoznali i u
vrtiu te djeaka poslali na testiranje.
Potvreno je da je darovit, nauili smo njegove
snage, i ono malo slabosti, prouili literaturu, i
postalo je lake - jer smo sebi priznali da je on
dijete s posebnim potrebama. Naa upavost,
umor, odbijanje izlazaka s prijateljima konano je
dobila slubeno ime. Roditelji darovitog djeteta",
kae mama eljka.

Nedavno smo na Klinfo.hr portalu objavili

ispovijest eljke Babi, mame darovitog 8godinjaka i njihov put do zadovoljenja djeakovih
potreba. Kako sama navodi, poeci i prihvaanje
da je ba ona mama darovitog djeteta nisu bili
nimalo lagani. Nije eljela da joj dijete bude
etiketirano od strane strunjaka i bila je pomalo
skeptina prema ideji testiranja, praenja i nekog
posebnog tretmana.
"Prvih par godina ivot s mojim darovitim djetetom
bio je iskustvo kao nijedno drugo - intenzivan, brz
i stalno aktivan, moj djeak je iz mene crpio svu
snagu ve do devet ujutro. Budio se nou, da bi
radio ono to nije smio danju... A mi smo bili
oajni, nenaspavani... puno smo noi gledali
dijete kako ima svoje privatne sportske pripreme,
nemoni da ita napravimo. Moje bi dijete satima
predano vjebalo, udaralo se glavom, padalo,
plakalo - ali ne mirno, kao to sam ula da moje
drugo dijete plae, nego bijesno, frustirano i
estoko. I neutjeno. A kad bi uspio, sretno bi nas
pogledao i otiao spavati" , pria mama eljka o
dogodovtinama sa svojom mudricom dok je jo
bio beba.

Ta spoznaja natjerala ju je da se educira te se

potrudila svome djetetu pruiti sve to mu je
potrebno da se u potpunosti ispuni i razvija u
skladu sa svojim posebnim potrebama. Ponekad
je padala s nogu od umora ili oaja, ali nije
odustala od toga da shvati svoje dijete, da shvati
njegov unutarnji ivot, njegove emocije i potrebe.
Cjelokupnu priu mame eljke potraite ovdje.

Nisam eljela da mi se dijete

"etiketira". Kao unuka pasioniranog
pedagoga i profesorica po kolavanju,
vjerovala sam da dovoljno znam i da je
dijete dijete, da svako dijete profitira od
normalnog ivota, obiteljske topline, puno
poticaja te sam malo bila skeptina prema
ideji testiranja, praanja i nekog posebnog
tretmana.
Bila sam skroz-naskroz u krivu.

Nadalje, mama ovog darovitog maliana i

budueg glazbenog genija navodi kako mu oni
kao roditelji nude iroke mogunosti i aktivnosti u
kojima se moe okuati, primjerice klizanje,
plivanje i slino, ali naglaava da nema forsiranja.
Posebno ga zanimaju prie o Bogu i svemiru, to
mamu posebno iznenauje s obzirom da "ni sama
ne ide u crkvu i zaista nije imao od koga biti
indoktriniran". Ovog malog mudrijaa zanima jo
mnotvo toga, razne informacije, pa mama istie
kako esto mora znaenje ili odgovore na
pojedina pitanja potraiti u knjizi ili na internetu.
"Pjevanje mu je i dalje najdrae, ali naalost kod
nas ne postoje muziki vrtii ili zborovi za tako
malu djecu. Postoje razno razne igraonice i
radionice, ali on ima izrazito razvijen sluh pa ne
voli kada svi pjevaju, a pogotovo ako to nije
intonacijski tono. Mi bi ga htjeli negdje upisati da
pjeva jer to toliko voli, ali godine su uvijek
prepreka".

S nama je priu podjelila jo jedna mama

djeaka od 2,5 godine koji jo nije slubeno
testiran, a njegova mama takoer nije sklona
tome da se dijete etiketira kao darovito. No, ve
od najranije dobi primjetila je kako je zbog
odreenih interesa njezin sin jednostavno
drugaiji od ostale djece. Jo kao beba razvio je
specifinu ljubav prema glazbi. "Uvijek je reagirao
na klasinu glazbu, a posebice na Mozarta i
Beethovena. Niti jednu veer nije mogao zaspati,
a ni sada, a da mu ja nisam pjevala".
Odmah su se upisali u glazbene radionice za
najmlae gdje je djeak ritmiki tono vokalno
pratio program. "Ubrzo je nauio i pjevati. Prve
rijei je izgovorio kroz pjesmu. Kada je napunio 2
godine vidjeli smo da trai neto vie i strano je
htio svirati violinu. Upisali smo ga u radionice iako
smo bili svjesni da je jo premali. Izdrao je
nekoliko puta i jako je volio svirati, ali naalost nije
imao koncentracije izdrati uvijek cijeli sat, a i
nismo htjeli forsirati dijete da vjeba svaki dan. A i
cijene takvih aktivnosti su visoke za nae prihode.
Budui da i mi sami imamo klavir, on esto svira i
kada je koncentriran zna odsvirati ljestvicu",
prepriava mama prva glazbena postignua svog
djeaka dok je jo bio praktiki beba.

Testiranje djeteta
Idealna dob za utvrivanje darovitosti putem
testova je izmeu 4. i 8. godine. IQ bodovi iznimno
nadarene djece opadaju oko 9. godine zbog efekta
dosezanja stropa na testovima. (Karney,
Silverman)
Provode ga psiholozi strunjaci, a samo testiranje
sastoji se od verbalnog i neverbalnog dijela. Radi
se o klasificiranim testovima i odraslima zvue
zahtjevno, no u praksi se darovita djeca jako dobro
zabavljaju rjeavajui ih i shvaaju to kao igru.
Testiranje se provodi ovisno o tome koje
sposobnosti dijete ima natprosjeno razvijene (npr.
kreativnost, psihomotorne, ope intelektualne
sposobnosti), a trebalo bi obuhvatiti irok spektar
djetetovih sposobnosti - verbalnih i neverbalnih. Za
tu svrhu mogue je koristiti razne upitnike.
Primjerice za testiranje inteligencija esto se
koriste Ravenove progresivne matrice ili WISC, dok
su neki od testova za testiranje kreativnosti
Torranceov test kreativnosti i Urban-Jellenov test.

ZAGREB

Centar za poticanje darovitosti

djeteta - Bistri
Kabinet Korneo
Fora Radionice
Inovativan edukacijski centar
"ivotna kola"
Udruga Ja to mogu

KARLOVAC

Udruga roditelja potencijalno

darovite djece "Mali princ"

UDRUGE I CENTRI ZA POMO DJECI I RODITELJIMA

Darovitost je potreba i vrsta gladi

Izvanvrtiki i izvankolski sadraji za darovitu djecu

Do polaska u vrti, za vrijeme vrtikog i kolskog

SPLIT

obrazovanja, roditelji darovitih maliana moraju im

pruiti dodatne aktivnosti kako bi zadovoljili
njihovu glad za informacijama i novim znanjima i
vjetinama. U Hrvatskoj ima nekoliko udruga,
centara i organizacija koje nude specijalizirane
programe.
Najpoznatiji je Centar za poticanje darovitosti
djeteta - Bistri, zatim Udruga roditelja
potencijalno darovite djece "Mali princ" iz
Karlovca, "Kabinet Korneo", Udruga roditelja
kolske djece i inovativan edukacijski centar
ivotna kola i "Fora radionice" iz Zagreba,
Udruga roditelja darovite, talentirane i kreativne
djece "Lanterna" iz Splita, Drutvo roditelja
darovite djece Lodur iz Rijeke.
Primjeujete da se roditelji i strunjaci bolje
organiziraju u velikim gradovima, pa je u manjim
mjestima odgovornost na odgojiteljima, uiteljima i
profesorima da darovite maliane prepoznaju,
educiraju njihove roditelje ako je to potrebno i
zajedno ih usmjere prema institucijama i
organizacijama koje djetetu mogu pomoi da
ispuni sav svoj potencijal.

Udruga roditelja darovite,

talentirane i kreativne djece
"Lanterna"

RIJEKA

Drutvo roditelja darovite djece

"Lodur"

SISAK

Zaklada Iskra za nadarenu djecu

! NAPOMENA
Razne radionice za darovite
organiziraju i vrtii diljem Hrvatske
sa strunim osobljem i
programom

U 2013. godini se u 70 djejih vrtia diljem Hrvatske provode programi za 1204

darovite djece predkolske dobi i sva se djeca sufinanciraju s 300 kuna mjeseno iz
sredstava dravnog prorauna kao potpora razvoju darovitosti jer je to javna potreba
u predkolskom odgoju i obrazovanju.
Sukladno Dravnom pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe, za
djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osigurava se, uz osnovnu opremu
za vrtike programe i dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema
zahtjevu programa i potrebama djece.

PRAVA DAROVITIH MALIANA U VRTIIMA

Ve u vrtiu bistriima
treba usmjeriti energiju i aktivnosti
Ministarstvo prua potporu u vidu opreme, smjernica, edukacije strunjaka

Kao to smo ve napomenuli, darovitost djece,

obino ve do 1. roendana prvi uoavaju roditelji.
Kada dijete krene u vrti do istog zakljuka ubrzo
dolaze i odgojiteljice te djeji psiholog (ako ga
vrti ima).
Ukoliko ste roditelj darovitog djeteta koje e
uskoro krenuti u vrti, morate znati da je vrti
duan darovitosti vaeg djeteta, odnosno vaem
bistriu posvetiti panju. Darovitost je vrsta
potrebe i daroviti maliani su djeca s posebnim
potrebama.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u
Dravnom pedagokom standardu predkolskog
odgoja i naobrazbe (NN,br.63/08. I 90/10.),
definiralo smjernice za vrtie kako postupati u
situacijama kada se u grupi nae maleni bistri.
Kao osnovnu metodu uenja preporua igru, ali i
usmjeravanje djetetovih aktivnosti, istraivanje s
ciljem usmjeravanja energije djeteta na neto
pozitivno i za njega korisno.
Isto tako, svjesni vanosti ranog otkrivanja i
prepoznavanja darovite djece te ranog poticanja
njihova razvoja, za darovitu djecu u predkolskom
odgoju i naobrazbi ustrojen je cjelovit sustav
pruanja potpore njihovu razvoju.

Sustav te potpore sastoji se od:

postupaka otkrivanja (a prema potrebi i
utvrivanja) darovitosti
programa potpore razvoju darovitosti
poetnog sustavnog praenja napredovanja
djeteta koje bi se nastavljalo tijekom daljeg
kolovanja.
U postupku otkrivanja darovitosti sudjeluju
odgojitelji i djetetovi roditelji te struni suradnici
u predkolskim ustanovama, a postupak
utvrivanja darovitosti provode psiholog
(identifikacija sposobnosti) i pedagog (utvrivanje
obrazovnih dostignua). Cilj je tog postupka
ustanoviti posebne potrebe darovite djece u
odgoju i naobrazbi kako bi ih se moglo uspjeno
zadovoljiti.
Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim
potrebama osigurava se, uz osnovnu opremu za
vrtike programe i dodatna oprema, didaktika
sredstva i druga pomagala prema zahtjevu
programa i potrebama djece. Djeji vrtii mogu
organizirati dodatne programe poput uenja
stranog jezika, glazbene, dramske i plesne
radionice kao i sportske programe.

102
suglasnosti dalo je
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
na programe rada s
darovitom djecom
predkolskog uzrasta
u vrtiima od 1997.
godine

70
vrtia u RH provodi u
2013. godini provodi
programe rada s
darovitom djecom

1204
maliana predkolske
dobi okarakterizirano
je kao darovito
(najnoviji podaci
Ministarstva)

300
kuna mjeseno za
svako darovito dijete
izdvaja se iz dravnog
prorauna za
sufinanciranje
programa u vrtiima

2319
uenika
osnovnokolske dobi
je darovito (najnoviji
podaci Ministarstva)

0,69
posto osnovnokolaca
su darovita djeca

PRAVA DAROVITIH UENIKA U KOLAMA

kole su obvezne
identificirati darovite uenike
Polaskom u osnovnu kolu, a potom i u srednju, va maleni genijalac
takoer ima pravo na sustavno praenje i pomo kako bi razvio sve
svoje potencijale.
Tretman darovitih osnovnokolaca, odnosno nain odgoja i
obrazovanja te postupanje prema darovitima od strane kolskog tima,
ali i Ministarstva propisuju dva dokumenta: Dravni pedagoki
standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja i Dravni
pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja.
U njima stoji da su kole obvezne tijekom godine identificirati darovite
uenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak
i o tome sastaviti izvjee na temelju prosudbe kolskog strunog tima.
Kako navode iz Ministarstva, u svim se upanijama Republike
Hrvatske provode programi za darovite uenike na dodatnoj nastavi i
izvannastavnim aktivnostima, a neki gradovi i upanije financiraju i
posebne programe za darovite uenike.
Uenici se ukljuuju u razne kolske i izvankolske programe, razna
nacionalna i meunarodna natjecanja, olimpijade, a omoguena im je i
dodatna oprema i literatura. Sve navedeno sufinancira Ministarstvo u

Uskoro i Pravilnik o obrazovanju darovitih uenika

Budui da je u tijeku izrada Pravilnika o obrazovanju darovitih uenika,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta smatra da e se njegovim
donoenjem omoguiti jo bolji uvjeti za rad s darovitim uenicima i
uenicama te da e svako dijete, koje e biti identificirano kao darovito
imati mogunosti razvijati svoje interese, znanje i sposobnosti sukladno
svojim potrebama.
Takoer, prema novoj Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata
za upis u srednje kole u kolskoj godini 2013./2014., kandidati koji su
postigli prvo mjesto na dravnim natjecanjima u znanju po prvi puta
ostvaruju pravo na izravan upis u srednje kole dok kandidati koji su
osvojili drugo i tree mjesto ostvaruju pravo na dodatne bodove.
Istiemo da se nadograuje i baza eMatice te da e Ministarstvo u
navedenoj bazi podataka voditi i one o uenicima kojima je identificirana
darovitost.

Zaista je malo potrebno

da darovita djevojica u
mom razredu bude
ispunjena. Naime, oboava povijest i
geografiju, zna sve geoloke ere kao i
njihova trajanja napamet ve od pete
godine, pa su stoga za nju u 1. razredu
prilagodili raspored, tako da je mogla
pohaati nastavu povijesti i bila je
oduevljena, posebno civilizacijom
Inka.
Sanja Minarik, uiteljica darovite
djevojice

DOBAR PRIMJER RADA S DAROVITIM UENICIMA

Daroviti uenici veliki su izazov uiteljima

Primjer Osnovne kole Frana Galovia iz Zagreba

Kako su sva djeca posebna u odrastanju,

Dolazak djevojice u prvi razred potaknuo je

saznanjima i potrazi za informacijama, a neka jo uiteljicu Sanju da se dodatno educira, u emu joj
je uvelike pomogla udruga "Bistri". Navodi kako
posebnija od drugih, u njihovom odrastanju bitnu
je zaista malo potrebno da djevojica bude
ulogu imaju uitelji, profesori, odgojitelji.
Odgovore kako je raditi i biti uitelj darovitoj djeci ispunjena. Naime, oboava povijest i geografiju,
zna sve geoloke ere kao i njihova trajanja
dobili smo od uiteljice razredne nastave u O
napamet ve od pete godine, pa su stoga za nju u
Frana Galovia u Zagrebu, Sanje Minarik. U
1. razredu prilagodili raspored, tako da je mogla
navedenoj se koli ve vie godina radi s
pohaati nastavu povijesti i bila je oduevljena
darovitom djecom u sklopu izvannastavne
aktivnosti Galovi Sveznadar i kola je izvstan civilizacijom Inka.
primjer sustavne brige za one koji su drugaiji i
Dok su njeni vrnjaci uili zbrajati do 10, ona bi
trebaju nau panju.
uzela udbenike za 2. razred i sama prouavala
tablicu mnoenja. Djevojica L. je trenutano u
"elim istaknuti kako je od iznimne vanosti za
treem razredu i s obzirom da sadraji zadani za
darovitu djecu rano ih identificirati i raditi s njima
individualizirano, individualno, ak i mentorski. U tu dob ne zadovoljavaju njezinu znatielju ili
potrebe, ona prouava glagoljicu kako bi svako
protivnom, sve ono divno, kreativno, neobino i
malo priredila neko zanimljivo predavanje, ali i
poticajno to nam ta djeca mogu ponuditi zadatke za ostatak razreda.
jednostavno nestane. Da ne spominjem kako ih
dosada u koli, nastavni sadraji koji su za njih
Ovo je izdvojen sluaj izrazito pozitivnog i
individualnog rada s darovitom djecom u
nedovoljno zahtjevni mogu dovesti do
hrvatskim kolama. Puno toga ovisi o nastavniku,
problematinih situacija: sukoba, nediscipline,
kojem daroviti malian predstavlja veliki izazov.
depresije, poputanja u ocjenama,
Ne samo u individualnom radu zbog kojeg se
nezainteresiranosti i propadanja njihovih
nastavnik treba dodatno educirati, ve i da stvori
potencijala", kae Sanja Minarik koja radi s
razrednu dinamiku u kojoj se drugaiji nee
darovitom djevojicom L.
osjeati izdvojeno, nepotovano ili etiketirano.

OBITELJSKO OKRUENJE i OEKIVANJA

Pametna je i zato mora neto postii!

Kako obiteljska atmosfera I karakter djeteta utjeu na ispunjenje potencijala?

Povijest biljei mnoge iznadprosjeno bistre, talentirane i darovite pojedince koji su napravili velika
postignua. No, postoje i situacije kada se dijete rano okarakterizira kao darovito, od njega se puno
oekuje, postavljaju mu se visoki ciljevi koje u konanici daroviti pojedinac ne uspije ostvariti. Zato
se to dogaa?
Neka istraivanja pokazala su da za
veliki uspjeh u ivotu, nadarena djeca
trebaju koncentraciju, naporan rad,
motivaciju, ali u kombinaciji sa
stabilnom obitelji i domom.
Jedno takvo istraivanje provela je
Joan Freeman, lanica Britanskog
psihologijskog udruenja, koja je
pratila darovite maliane od djetinjstva
do odrasle dobi.
Otrkila je da roditelji darovite djece
esto imaju velika oekivanja i
pokazuju nerazumijevanje prema
"udnom ponaanju" i "osjeaju da nisu sretni" kod svoje djece. Upravo to su bili neki od glavnih
razloga neuspjeha i neispunjavanja potpunog potencijala kod onih koji su kao mali puno obeavali.

Osim obiteljske atmosfere, podrke i razumijevanja roditelja i obrazovnog sustava, ispunjenje

svih potencijala darovitog djeteta uvelike ovisi i o osobinama linosti djeteta.
Osobine linosti obino se opisuju kao katalizatori o kojima ovisi hoe li se kombinacija
nadprosjenih sposobnosti uspjeti i iskazati.
Psiholozi izdvajaju sljedea obiljeja linosti bitna za ostvarenje potencijalne darovitosti:
1. Otvorenost prema novim iskustvima, odnosno radoznalost, znatielja, kao i motivacija,
odnosno potreba za postignuem i ostvarenjem vlastitih sposobnosti.
2. Pozitivna slika o sebi, odnosno visoko samopotovanje, prihvaanje sebe, samosvjest
o vlastitim mogunostima i potencijalima.
3. Autonomija, odnosno sposobnost da se zalau za svoje ideje i ciljeve, da se ne
priklanjaju veini i ne prilagoavaju kriterijima okoline, da mogu biti sami obzirom da ih
rad na predmetu njihova interesa esto odvlai od drutvenih aktivnosti.
4. Otpornost na stres. Vano je da se znaju snositi s emocijama (negativnim i pozitivnim).

UNUTARNJI SUKOB: INTELEKTUALNO vs. EMOCIONALNO

Prihvaanje samog sebe

Upravo uz osobine linosti vezani su
problemi koje darovita djeca ponekad imaju
u prihvaanju samih sebe i emocijama koje
su esto u sukobu s njihovim mislima i
eljama.
Naime, daroviti pojedinci uz to to su
energini, zahtjevni, usmjereni prema cilju,
radoznali, izdrljivi, probitani, glasni, vrlo
esto su i duboko samokritini. U svemu
to rade ispoljavaju svoju sklonost
perfekcionizmu, postavljaju si visoke
ciljeve, pa ako sve nije savreno ili onako
kako su zamislili, nadareni klinci vrlo esto
su pod stresom, frustrirani i duboko
nezadovoljni. Neka istraivanja su pokazala da daroviti uenici u puno manjoj mjeri od prosjeno
uspjenih vrnjaka uspjeh i neuspjeh pripisuju vanjskim initeljima. Skloniji su odgovornost za
"neuspjeh" svaljivati na sebe i gurati se preko granica izdrljivosti. elju za postignuem esto prati i
strah i anksioznost da se ono nee dogoditi.
Nadalje, kao to smo ve spomenuli, nadareni maliani esto su vrlo osjetljivi na pravdu i pravednost
te probleme i osjeaje drugih (imaju iznimno razvijenu empatiju). Nerijetko promiljaju o velikim
svjetskim problemima kao to su glad, ekoloko zagaenje, crpljenje zemljinih resursa, epidemije i
slino. Negativne emocije i zabrinutost mogu vrlo duboko i ozbiljno proivljavati te ih ponekad tee
kanaliziraju i ispoljavaju na "zdrav" nain.

Teko je u djejem tijelu imati

inteligenciju odrasloga i emocije
djeteta. (Hollingworth, 1975.)

Mnogi daroviti pojedinci vrlo su intuitivni.

Drugim rijeima, brzo e osjetiti da li ih
neka okolina prihvaa, podrava i potie da
razviju svoje kvalitete. Ovisno o tome,
teko e proivljavati negativne osjeaje
neprihvaanja, odbaenosti, etiketiranja,
izloacije bilo koje vrste. Kako su po prirodi skloni matanju i rano prepoznaju da su drugaiji od
drugih, daroviti maliani mogli bi se povlaiti u sebe, svoj vlastiti svijet to u konanici moe dovesti
do odbijanja suradnje s nadreenima i vrnjacima u realnom svijetu.
Ukratko, socioemocionalni razvoj darovitih esto je u velikom nesrazmjeru s obzirom na njihov
intelektualni razvoj i kapacitete zbog ega je osobito vano da se potie upravo socioemocionalni
aspket razvoja to od strane roditelja, to od strane zajednice, odnosno vrtia ili kole.

NERAZUMIJEVANJE OD
STRANE VRNJAKA

Potekoe u
socijalizaciji
Darovito dijete ima potrebu za druenjem
s vrnjacima iste kronoloke dobi. Osim
na onom podruju na kojem pokazuju
nadarenost, oni su po svemu slini
svojim vrnjacima i imaju potrebu da ih
oni prihvaaju.

Darovito dijete blagoslovljeno je time to je intelektualno napredno u odnosu na vrnjake.

Njegova intelektualna nezasitnost, neobino pamenje, brzina, raznolikost interesa, znatielja,
bogati vokabular i elokventnost, nestrpljivost, fleksibilnost, orginalne ideje i rjeenja,
ocjenjivaki pristup prema sebi i drugima vrlo brzo izlaze na vidjelo u uionici. Daroviti su
glasni, u stalnoj potrazi za izazovima i zadacima, ponekad dosadni i nametljivi u elji za raznim
pa i minimalnim postignuima, ponekad su hiperaktivni (posebno ako se dosauju na satu).
ak i kada svoje kvalitete i vlastitu superiornost ne istiu namjerno i radi privlaenja panje,
daroviti ubrzo dou na pik veine. Druga djeca mogu darovite smatrati mudrijaima,
napornima, ulizicama, razmetljivcima, hvalisavcima, previe dominantnima, nepristojnima.
esto vrnjaci darovitog uenika smatraju povlatenom elitom, umiljenim, prekritinim,
osobom koja previe trai i ini preveliki pritisak. Ponekad e daroviti biti odbaeni jednostavno
zato jer se "ne znaju igrati", jer ne "shvaaju fore" ili zato jer su "bezveznjaci i treberi".

S druge strane, i daroviti ponekad odbijaju manje sposobne vrnjake, naporno im je raditi u
timskom radu s onima koji rade sporo, loe ili ita manje od savrenog. Ponekad ih vrijea i
frustrira to drugi ne priznaju orginalnost ili genijalnost njihovih ideja i znaju biti netolerantni
prema glupostima i neozbiljnostima vrnjaka.
Ukratko, darovita djeca esto osjeaju unutarnji sukob izmeu svoje potrebe za uspjehom i
potrebe da pripadaju drutvu manje uspjenih (vrnjaka), koji nije lako svladati. Neki nikada u
vrnjacima ne pronau ravnopravne prijatelje te su skloniji drutvu starijih i/ili odraslih ili pak
slinih sebi.
Druge e ta nemogunost da se uklope duboko povrjeivati na vie razina. Kao i svako drugo
dijete i daroviti maliani naroito su osjetljivi i na najmanje uvrede te ale lako primaju k srcu.
Neprihvaanje i zadirkivanje od strane vrnjaka uzrokuju emocionalne tekoe darovitih koje
se mogu oitovati kao potitenost, osjeaj nevoljenosti, delikvencija, nediscipliniranost, burne
emocionalne reakcije, osamljenost, nedostatak prijatelja.

I na kraju...
Pomozite im da samopouzdanje osjete duboko u sebi

Pokaite djetetu da su vam vana njegova uvjerenja, osjeaji i postupci

Pomognite djetetu otkriti, izraziti i prihvatiti pozitivne i negativne osjeaje

Pomognite djetetu u socijalizaciji

Informirajte se i potraite pomo strunjaka

Pokaite djetetu da ga cijenite kao cjelinu, a ne samo njegove sposobnosti

i postignua

Pokaite mu da cijenite njegove jedinstvene kvalitete

Odvojite vrijeme koje ete posvetiti samo djetetu

Ohrabrite i pruajte podrku i kod pokuaja, a ne samo kod uspjeha

Budite iskreni o svojim osjeajima, nadama i eljama

Ne zaboravite da je vae iznaprosjeno darovito dijete ipak samo dijete i

da mu treba puno njenosti, zagrljaja i poljubaca

Korisni linkovi
(prema preporuci mame eljke)
Meunarodno vijee za darovitu i talentiranu djecu
http://www.world-gifted.org
Korisne informacije o darovitoj djeci
http://www.potentialplusuk.org/parents.php?webid=235#.UP5gvV_3sXd
http://childdevelopmentinfo.com/learning/gifted_children.shtml
MENSA Hrvatska
http://ntc.mensa.hr
Saeti odgovori i informacije na pitanja o darovitima, ideje za rad i preporuke
http://www.brainy-child.com/expert/giftedness-section.shtml
http://giftedkids.about.com
Raunalne igrice:
http://www.nasa.gov/audience/forkids/home/index.html
http://gcompris.net/-en
http://www.sciencekids.co.nz/gamesactivities.html
http://pbskids.org/games/science.html

Knjige i literatura

Ranko Rajovi: IQ deteta - briga roditelja

Knjige Uroa Petrovia: Zagonetne prie

Studija Socijalizacija darovite djece, knjiga br.15. u biblioteci Istraivake studije

nakladnika Redak iz Splita, autorice Ani Leburi, Maja Ljubeti i Tea Radi

Jasna Cvetkovi Lay, Ana Sekuli Majurec: Darovito je, to u s njim?

Jasna Cvetkovi Lay: Darovito je, to u sa sobom?

Jasna Cvetkovi Lay: Ja hou i mogu vie - Prirunik za odgoj darovite djece (3-8 godina)

Jasna Cvetkovi Lay: Kad bi se njih pitalo

James T. Webb: Pogrene i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih

Sally Yahnke Walker: Darovita djeca - vodi za roditelje i odgajatelje

Ellen Winner: Darovita djeca - mitovi i stvarnost

Izvori
nadarenost.net
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
Osobine darovite djece, Ana Jurasi, seminarski rad, 2011.

Zahvaljujemo se na pomoi i informacijama:

eljki Babi
Sanji Minarik
Tihani Kunak Kori
Centru Proventus