SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

NAJBOLJE I NAJGORE PRAKSE

VIZUALIZACIJE OLAP PODATAKA

Mentor:

Studenti:

Dr. sc. Maja ukui

Roko Biaca
Vice Dobrovi

Split, sijeanj, 2016.

Potreba za vizualizacijom podataka

U modernom poslovnom okruenju informacija ima iznimnu vanost. Mogunost i brzina

saznavanja odreene informacije direktno utjee na poslovne odluke, a samim time i
financijski rezultat. Stoga je potreba za brzim prikazom informacija iz poslovanja visoko
poeljna mogunost. Informacije pohranjene u bazama podataka na skladitima podataka
potrebno je prikazati u nekom jednostavnom vizualnom obliku. Kae se da je ovjek vizualno
bie, a u skladu s tim najintuitivniji prikaz informacija je upravo u obliku vizualizacija.
U smislu prikaza podataka u poslovnom okruenju, moe se rei da postoje dva ekstrema.
Prvi je prikaz podataka kroz tekst, brojeve i tablice, a takav prikaz moe biti zamoran i
suhoparan. Drugi ekstrem je predizajniranost, prikaz podataka u raznim bojama i oblicima.
Kao najbolje rjeenje, potrebno je pronai odreenu zlatnu sredinu. Vrlo je vano da se
osnova svake vizualizacije, a to je prenoenje informacija, ne izgubi zbog neadekvatnog
dizajna.
Vizualizacija podataka je vrlo prikladna i moe biti mono orue u primjeni kod OLAP
sustava za analizu multidimenzionalnih upita. Korisnici koriste OLAP sustave za analizu i
prikaz podataka iz vie perspektiva, a upravo vizualizacijom takvih podataka mogu se lako
uoiti trendovi u poslovanju.

Nadzorne ploe
Za prikaz podataka u poslovanju esto se izrauju nadzorne ploe (eng. dashboards). Njihov
izgled inspiriran je takvim ploama koje se nalaze primjerice u automobilima ili avionima.
Dashboard slui kao vizualni prikaz najvanijih informacija potrebnih za postizanje jednog ili
vie ciljeva, konsolidiranih i ureenih na jednom zaslonu tako da se sve informacije mogu
pratiti na prvi pogled (Few, 2004).
Isto kao to nadzorna ploa automobila prua kljune informacije potrebne za upravljanje
vozilom na prvi pogled, BI nadzorna ploa ima vrlo slinu svrhu, brz obzira koristi li se za
donoenje stratekih odluka za veliku korporaciju, izvedbu dnevne operativnih aktivnosti
nekog tima, ili za izvravanje zadataka koji ukljuuju jednog korisnika (Few, 2006).
Informacije na nadzornoj ploi su prvenstveno prikazane vizualno, a uobiajeno je to
kombinacija teksta i grafike, ali s naglaskom na grafike elemente. Grafiki elementi se ne
nalaze na ploi radi eventualne ljepote prikaza podataka, ve imaju svoju bitnu ulogu u
informiranju. Kvalitetno prikazani grafikoni esto su efikasniji u prenoenju informacija i
2

imaju bogatije znaenje nego goli tekstualni prikaz. Primjer jedne nadzorne ploe koja slui
nadgledanju rezultata prodaje prikazan je na slici 1.

Slika 1. Primjer dashboarda za informacije o prodaji, izvor: DevExpress

Prakse u izradi nadzornih ploa

Vizualni prikaz informacija omoguuje korisnicima da svojim oima brzo upiju informaciju, a
ljudski mozak je vrlo sposoban u izvlaenju tonog i najvanijeg zakljuka iz takvog prikaza.
Za to kvalitetnije dizajniranje nadzorne ploe, potrebno je poznavati karakteristike ljudske
vizualne percepcije te znati koje elemente koristiti, a koje izbjegavati.
Nadzorne ploe prikazuju informacije potrebne za ispunjenje odreenih ciljeva, a to esto
zahtijeva pristup informacijama koje nisu direktno povezane jer primjerice dolaze iz razliitih
dijelova organizacije. Nadzorna ploa moe prikazivati informacije koje su potrebne
menadmentu ili bilo kojem drugom zaposleniku u ostvarenju njegovih ciljeva. U skladu s
tim, nadzorna ploa moe sadravati i KPI-jeve, odnosno kljune pokazatelje performansi koji
su potrebni za dostizanje cilja.

Nadzorna ploa je obino dizajnirana tako da stane na jedan zaslon raunala. Poeljno je da
sve informacije stanu na jedan zaslon, kako bi u potpunosti bile dostupne korisniku tako da ih
moe vidjeti odjednom, na prvi pogled. Ako postoji potreba pomicanja stranice za vidjeti sve
informacije na zaslonu, ponitava se osnovna namjena ploe s instrumentima. Ako je
potrebno gledati nadzornu plou na vie zaslona, tada se smatra da se radi o vie ploa. Cilj je
da su najvanije informacije lako i bez napora na raspolaganju korisniku, tako da isti moe
brzo shvatiti ono to mu je potrebno.
Informacije u nadzornim ploama se mogu prikazivati u zasebnoj aplikaciji ali i u
internetskom pregledniku (browseru). To je odlino rjeenje ako se podacima eli pristupati
na jednostavan nain s udaljene lokacije. Ovisno o potrebama i ciljevima organizacije,
odreuje se potreba osvjeavanja informacija u realnom vremenu. Primjerice, ako se radi o
nadzor zranog prometa pomou nadzorne ploe, korisnik morate odmah biti obavijeten kada
neto nije u redu. S druge strane, ako korisnik donosi strateke odluke o tome kako poveati
prodaju, bit e mu vjerojatno dovoljna snimka informacija od nekog prijanjeg trenutka.
Unato tome da se informacija o gotovo svemu moe na odgovarajui nain prikazati na
ploi, postoji barem jedna karakteristika koja opisuje gotovo sve informacije u razliitim
ploama, a to je injenica da su prikazane informacije saetak ili iznimka. Razlog je
jednostavan, korisnici ne mogu pratiti na prvi pogled sve detalje potrebne za postizanje
ciljeva. Nadzorna ploa mora brzo ukazati da se dogodilo neto to zahtijeva panju korisnika
i moe zahtijevati njegovo djelovanje.
Ne moraju biti prikazani svi detalji potrebni da se poduzmu odreene mjere, ali korisnik mora
imati mogunost to jednostavnije doi do informacija. To moe ukljuivati prebacivanje na
drugi zaslon izvan ploe s instrumentima te koritenje funkcionalnosti OLAP sustava,
primjerice drill-down, roll-up, ili slice and dice metode. Primarna namjena nadzorne ploe je
da ukae na potrebu za aktivnou na prvi pogled. Poeljno je i da ima mogunost
pronalaenja informacija direktno iz svog suelja.

Nadzorne ploe, dakle, zbirka su widgeta koji korisniku pruaju pregled izvjea i mjernih
podataka koji su vam najvaniji. Nadzorne ploe omoguuju praenje brojnih mjernih
podataka odjednom, tako da je mogue brzo provjeriti stanje svojih rauna ili vidjeti
4

korelacije izmeu razliitih izvjea. Nadzorne ploe jednostavno je izraditi, prilagoditi i

dijeliti. Widgete odreuje sam korisnik, to je iznimno vano budui da preferencije pojedinih
prikaza ovise o korisniku i industriji. Izrada dashboarda, odnosno nadzornih ploa svojevrsni
je trend u BI industriji. Svi vei proizvoai BI softvera predstavljaju svoje proizvode za
vizualizaciju upravo na primjeru lijepo izraenih nadzornih ploa.
Nadzorne ploe, meutim, nisu univerzalno definirane, pa tako odreeni BI proizvoai imaju
razliito vienje kad u svojim prezentacijama priaju o svom softveru koji ima najbolje
dashboardove, odnosno nadzorne ploe. Business Objects, tako definira nadzorne ploe
odnosno dashboardove kao prikaz mjera performansi. Njihove nadzorne ploe nazivaju se
My KPIs, prema tome oni smatraju kako su dashboard i KPI praktiki sinonimi. (Few,
2006.)

Slika 2. Nadzorna ploa SAP Business Objects softvera

Jednostavan dizajn trebao bi omoguiti korisniku uvid u kljune trendove i informacije
vezane za njegov biznis. Meutm, vidimo mnogo nespretnih brzinomjera koji vie mogu
zbuniti korisnika, nego mu otkriti neko novo znanje. Takvi brzinomjeri (eng. gauge) koriste
se kada se eli prikazati pojednostavljena slika o razini vrijednosti nekog promatranja (npr.
loe, srednje, dobro). Vie o brzinomjerima biti e objanjeno u nastavku. Naravno, Business

Objects nadzorne ploe imaju visoku razinu kastomizacije, pa korisnik moe definirati dizajn
ploe po svojoj volji.
Oracle nadzorne ploe definira kao kolekciju mjera prodaje koje se koriste za analizu
performansi pojedine kategorije proizvoda. Sve mjere, naravno, prikazane su grafiki, iako su
podaci ponekad prikazani i tablino.

Slika 3. Oracle Dashboard nadzorna ploa

Tablini prikaz s velikim brojem stupaca i redaka svakako bi se trebao izbjegavati kod izrade
nadzornih ploa. U ovom sluaju rije je o relativno malim tablicama, pa ih je mogue
ukomponirati u nadzornu plou. Filteri (na lijevoj strani ove nadzorne ploe) predstavljaju
odlinu funkcionalnost koja korisniku prua da vrlo brzo i efikasno promijeni postavke
(uglavnom je rije o vremenskom okviru) grafikog prikaza podataka. Interakcija korisnika s
nadzornom ploom u realnom vremenu dodatno obogauje vrijednost prikaza korisniku.
(Few, 2006.)

Slika 4. BCG matrica trita alata za vizualizaciju

Na slici je prikazan izvjetaj analitikog portala Gartner u kojemu je prikazan oblik BCG
matrice koji prikazuje stanje u industriji BI alata za vizualizaciju podataka s poetka 2015.
godine. Na grafikonu je jasno prikazan rezidual (outlier) koji je upravo zvijezda sljedeeg
paragrafa Tableau.
Tableau je dio nove generacije softverskih proizvoda koji omoguuju korisnicima da
samostalno istrauju i analiziraju podatke . Baziran je na interaktivnom " drag - and - drop "
korisnikom suelju koji brzo i uinkovito konsolidira podatke iz razliitih izvora . Poetnici
rjeenje mogu koristiti nakon samo nekoliko minuta i vrlo brzo dobiti odgovore na pitanja na
svim organizacijskim razinama. Nadzorne ploe softvera Tableau doputaju korisniku da do
najvie razine kastomizacije uredi nadzornu plou, odredi koje mjere i dimenzije e biti njome
prikazane, te da odredi vrstu grafikih prikaza koje e se koristiti.

Slika 5. Tableau Dashboard

Prikazan je tipina nadzorna ploa napravljena u softveru Tableau. U ovom primjeru vidimo
koritenje geografskih elemenata i mapa u prikazivanju podataka. To je samo jedna od
naprednih funkcionalnosti koje ovaj alat prua svojim korisnicima. Suelje je, kao to je
navedeno veoma jednostavno, pa korisnik bez puno tehnikog znanja moe izraditi napredne
grafikone.
Za kraj dijela o nadzornim ploama slijedi nekoliko savjeta kod dizajniranja ploa:

Koristiti responzivni dizajn zbog varijacije ekrana na kojima e biti prikazane

Najvaniji elementi (widgeti) odnosno grafikoni trebaju se nalaziti u gornjem lijevom

kutu ploe, dok se najmanje bitni trebaju nalaziti u donjem desnom dijelu.
Izbjegavati dekorativne elemente, kao to su slike i brzinomjeri
Tablice koristiti jedino ako su jednostavne i lako itljive
Svi prikazi moraju stati na jedan ekran, scroll bi se trebao izbjei
Izbjegavanje pita, 3D grafikona i sjenki
Koristiti Flat Design paradigma Manje je vie
Izbjegavati pastelne (blijede) boje
Istai osnovne varijable i opaanja da ih korisnik odmah primijeti

Primjeri vizualizacije podataka - grafikoni

Prezentacija netonih, odnosno neloginih podataka predstavlja daleko najveu pogreku koju
BI moe isporuiti menadmentu neke organizacije. Dakle, prva pretpostavka kod izrade
grafikog izvjetaja je da podaci budu toni, odnosno da se metrika grafikih podataka
poklapa sa stvarnim vrijednostima. Iako se ovaj lanak temelji na vizualizaciju iz OLAP
sustava, primjer potpuno krive prezentacije podataka najlake je pronai u popularnim
medijima, a pogotovo ako je rije o novinama i televiziji.
Nakon to se napravi (signifikantno) istraivanje javnosti o nekoj temi, strunjaci velikih
medijskih kua dobijene rezultate oboavaju prikazivati grafiki kako bi dokazali svoju
sofisticiranost, a u svrhu jednostavne prezentacije tih rezultata iroj javnosti. Ba u ovakvim
primjerima mogue je pronai i najnetoniji prikaz podataka.
Prvi primjer, iako nije usko vezan uz OLAP sustave, prikazuje miljenje graana o
predsjednikim kandidatima iz redova Republikanaca.

Slika 6. Pita grafikon javnog mijenja o predsjednikim kandidatima

Svatko tko je barem malo detaljnije pogledao ovaj grafikon renomirane televizijske kue Fox
mogao je zakljuiti da neto svakako ne tima. Naime, relativni udjeli za pojedinog kandidata
9

daju zbroj od 193%. Nije potrebno biti statistiar ili strunjak za poslovnu inteligenciju da se
primijeti ovolika greka. (Smoli, 2014) Ovim tipinim primjerom nelogine prezentacije
podataka predstavlja se drugi primjer loe prakse: pie chart.
Pie chart, odnosno pita grafikon, iako omiljen u prikazivanju podataka ujedno predstavlja i
najpopularniji lo primjer prikazivanja podataka. Pita (pie) je tip grafikona koji je
najpogodniji za jednostavne grafikone na kojima prikazujemo udio svake od vrijednosti u
odnosu na sumu. Struka preporuuje koritenje pita grafikona iskljuivo ako se radi o dva,
maksimalno tri promatrana opaanja. Ako se u grafikon uvrsti vie opaanja, korisniku je
teko percipirati omjere pojedinih opaanja u nekoj cjelini. Kao lo primjer ovakvog
grafikog prikaza, ironino je zasluan jedan od vodeih svjetskih dobavljaa BI softvera
Business Objects.

Slika 7. Pita grafikon sa previe odsjeaka (opaanja)

10

Ovim grafikonom Business Objects je namjeravao je promovirati novu liniju proizvoda, ali je
upravo loom vizualizacijom podataka vie otetio kvalitetu kampanje. Velike greke koje
pronalazimo u ovo prikazu su:

pita je vrlo lo izbor usporedbe udjela u cijelom ako ima vie od 10-tak odsjeaka,
zbog neitljivosti, a ova pita ima 23 odsjeka;

nemogue je povezati neki manji element iz legende i pronai odgovarajuu boju u

piti;

pita ima debelo preko 100% u totalu.

Doista nedopustiva greka i za vodeeg proizvoaa BI softverskih paketa.

Pie chart, odnosno pita grafikon mogue je pogorati i dodavanjem jo jedne, bespotrebne
dimenzije. 3D pie chart se, dakle, ne bi ni u kojem sluaju trebao nai na ijednom dashboardu,
bio on dio nekog OLAP prikaza ili prikaza u veernjim vijestima neke televizijske kue.

11

Slika 8. 3D pie chart iskrivljena perspektiva udjela u piti

Kada se pita prikae u 3 dimenzije, tada obino krug pite postane elipsastog oblika to
dodatno distorzira percepciju udjela pojedinog opaanja. Na lijevom grafikonu udio trokova
za Binding izgleda puno vei u odnosu na Printing Cost, iako i jedno i drugo opaanje imaju
udjele od 20%.
Na desnoj slici vidimo kako se ova distorzija koristi politiki, odnosno namjerno, kako bi se
situacija prikazala boljom nego to je. Na slici vidimo Stevea Jobsa, ozbiljnog poslovnog
ovjeka, tadanjeg CEO-a Apple-a kako na jednom od popularnih Apple Event-ova prikazuje
trine udjele proizvoaa pametnih telefona. Appleov udio je taktiki stavljen najblie
fokusu pa njegovih 19,5% izgleda uvjerljivo vee od 21.2% udjela koji poprima opaanje
Other (ostalo). Appleovi marketinki strunjaci nisu sluajno odabrali ba ovakav pita
grafikon, a kako je suditi po slinim grafikonima s ostalih Apple Eventova, oni su postali
uobiajena praksa. Pitanje je kako bi Appleov voditelj prodaje reagirao da mu BI tim dostavi
ovakav grafikon trinog udjela tvrtke i njezine konkurencije.

12

Umjesto prikaza ume podataka u obliku pite, dobra praksa podrazumijeva prikaz veeg broja
podataka u obliku bar chartova odnosno stupaca. Prikazivanje u stupcima je vrlo pogodno za
meusobnu usporedbu i brzo odreivanje omjera podataka. Za primjer e biti prikazan isti set
podataka (sastav investicijskog fonda) na slikama 9 i 10.

Slika 9. Fiktivni sastav investicijskog fonda, izvor: sharebuilder.com

Na ovoj slici ponovno imamo 3D prikaz pie charta koji vizualno iskrivljuje prave omjere.
Osim toga, ne moemo te omjere lako usporediti meusobno, ve moramo itati brojeve na
lijevoj strani slike i tek onda zasebno usporeivati omjere. Ovaj postupak je suvie zamoran i
dugotrajan ako elimo usporediti sve omjere istovremeno. Podaci su sloeni po veliini ali
slijeva na desno u redovima to je dosta neintuitivno.

Slika 10. Izvor: Fiktivni sastav investicijskog fonda, izvor: sharebuilder.com

Iako slika 10 sadri samo jednu boju i posjeduje gotovo asketski dizajn u usporedbi sa slikom
9, daleko je vrjednija u smislu prenoenja informacija. Jednim pogledom na cijeli grafikon i
kratkim itanjem podataka na lijevoj strani moemo vrlo brzo utvrditi meusobne omjere
pojedinih stavki. Ovaj primjer savreno ilustrira potrebu za primarno kvalitetnim i loginim
13

prikazom podataka. Tek nakon odreivanja osnovnog oblika i metode prikaza, uputno se
upustiti u daljnje dizajniranje i odabir boja, fontova i slino.
3D grafikoni u kojima trea dimenzija ne predstavlja nikakav odnos prema podacima, ve je
iskljuivo u svrsi estetike trebali bi se itekako izbjegavati. Osnova grafikog prikaza je
funkcionalnost, a ne estetika. Takva praksa obino je prisutna u medijima koji su okrenuti
iroj javnosti (portali, dnevnici, novine), to stvara krivu sliku o funkcionalnosti grafikih
prikaza. U sljedeem primjeru prikazani su bar chartovi, odnosno stupani grafikoni.

Slika 11. Stupani grafikoni 3D i 2D prikaz

Na slici vidimo dva prikaza istih podataka stupanim grafikonima. Grafikon na gornjoj slici
primjer je prakse koja bi se trebala izbjegavati. Jasno je kako se na donjoj slici mnogo jasnije
razumiju udjeli pojedinih opaanja, te je lake iitati o kojim vrijednostima je rije. Iako su

14

3D grafikoni prisutni u gotovo svim bibliotekama BI alata za vizualizaciju, oni bi se u

ozbiljnim izvjetajima trebali izbjegavati.
esta loa praksa je upotreba stupanih grafikona kada je jedna varijabla na grafikonu
vrijeme. U tom sluaju, puno je bolje koristiti linijski dijagram te linijom prikazivati kretanje
vrijednosti u odnosu na vremenski trenutak. Na slici 12 je prikazan broj ureda asopisa Time i
Newsweek na oba spomenuta naina.

Slika 12. Stupani i linijski grafikon za iste podatke

15

Stacked bar charts, odnosno slojeviti stupani grafikon ima svoje dobre i loe prakse
koritenja. On se koristi kada se u stupanom grafu eli dodati jo jedna dimenzija u obliku
udjela odreenih elemenata u pojedinom stupcu. Kada koristiti ovakav oblik, a kada ga
izbjei?

Slika 13. Dobra praksa koritenja slojevitog stupanog grafikona

Kada postoje samo dvije dimenzije koje se opaaju (Republikanci i Demokrati), tada ovakav
prikaz dolazi do izraaja, te je mnogo vrjedniji od obinog stupanog grafikona. Meutim,
ako se broj dimenzija poveava, tada, kao i kod pita grafikona, ovakvi raslojeni prikaz samo
dodatno zbunjuje korisnika i ne prua mu dodatnu informacijsku vrijednost.
Sljedei primjer, naprotiv, prikazuje lou praksu koritenja ovakvog naina prikaza. On dolazi
iz redova blogera Wall Street Journala, jednog od vodeih poslovnih dnevnika, a prikazuje
odnos trinih udjela operacijskih sustava koritenih kroz 3 promatrane godine. Razlozi zbog
ega je ovo loa praksa su sljedei: na ovom grafikonu mogue je iitati kako se svijetlo
plava boja koja predstavlja Microsoft s vremenom smanjuje, dok dvije nijanse naranaste
Google i Apple rastu.

16

Slika 14. Loa praksa koritenja slojevitog stupanog grafikona

Meutim, nemogue je zakljuiti da li je Apple najloiji, budui da je na dnu, ili poredak u
stupcu nema neko znaenje ve samo odreuje udio. Upravo zbog toga, to se stvara
dvosmislena interpretacija ovakve grafikone ili treba dodatno objasniti pri emu se gubi
smisao grafikona, ili ih treba izbjei. (Makeovers, 2012.)

Sljedei primjer koji se esto moe nai u dashboardovima je koritenje brzinomjera (eng.
gauge) po uzoru na ureaje koji pokazuju brzinu u automobilu. esto se koriste za
prikazivanje jedne kljune mjere, te se obino usporeuju s ciljem. Koriste se i za prikaz
trenutnog stanja mjere (primjerice dobro, srednje, loe). U pravilu ovi grafiki elementi imaju
samo vizualnu funkciju, a praktinost i jednostavnost im je u drugom planu. Na slici ?? su
primjeri loeg brzinomjera te bolje i jednostavnije alternative.

17

Slika 15. Brzinomjeri i jednostavnija alternativa

18

Literatura
1. Beli, I., Nadih, J. (2015.): Izvjetavanje i vizualizacija podataka, KING ICT, Zagreb
2. Brath, R., Peters, M. (2004.): Dashboard design: Why design is important. Data Mining
Review/Data Mining Direct
3. Choudhury, S. (2013.): The Psychology Behind Information Dashboards, UX Magazine,
dostupno na: https://uxmag.com/articles/the-psychology-behind-information-dashboards
[11.1.2016.]
4. Eckerson, W. (2009.): Designing Dashboards, TDWI, dostupno na:
https://tdwi.org/blogs/tdwi-blog/2009/08/dashboards-to-die-for.aspx [11.1.2016.]
5. Few, S. (2004.): Dashboard Confusion, Intelligent Enterprise, SAD
6. Few, S. (2006.): Information dashboard design, O'Reilly, SAD
7. Few, S.: Perceptual Edge - Examples, dostupno na
http://www.perceptualedge.com/examples.php [11.1.2016.]
8. Makeovers (2012.): To stack or not to stack, Makeovers, dostupno na:
http://www.storytellingwithdata.com/blog/2012/11/to-stack-or-not-to-stack [11.1.2016.]
9. Smoli, H. (2011): Kontroverze oko pita-grafa, Qualia, dostupno na:
http://www.qualia.hr/kontroverze-oko-pita-grafa [11.1.2016.]
10. Smoli, H. (2014): Loe vizualizacije: zato BI projekti propadaju?, Skladitenje.com,
dostupno na: http://www.skladistenje.com/lose-vizualizacije-zasto-bi-projekti-propadaju/
[11.1.2016.]
11. Stevens, A. (2014.): Color Dos and Donts, Dundas, dostupno na:
https://www.dundas.com/discover/article/color-dos-and-donts/ [11.1.2016.]
12. Tufte, E. R., Graves-Morris, P. R. (1983.): The visual display of quantitative information
(Vol. 2, No. 9). Cheshire, CT: Graphics press
13. Vera, D. (2013.): How to Future-Proof Your Dashboards, TDWI, dostupno na:
https://tdwi.org/Articles/2013/06/04/Future-Proof-Dashboards.aspx [11.1.2016.]

19

20